P. 1
Porezni savjetnik 2-2012

Porezni savjetnik 2-2012

|Views: 826|Likes:
Published by Ariell_WD
Stručna literatura
Stručna literatura

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Ariell_WD on Nov 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/30/2014

pdf

text

original

POšTARINA pLAĆeNA U pOšTI 71122 SARAJeVO

Revicon d.o.o. Envera Šehovića 14, Sarajevo

MJESEČNI

STRUČNI

ČASOPIS

broj 2 • februar/veljača 2012. • godina XV • cijena 25 KM

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 10/11, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 2012. 21. 02. 2012. 22. 02. 2012. 23. 02. 2012. 24. 02. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica

RADIONICA

Radionica je NAMIJENJENA svima onima koji vode poslovne knjige samostalnih podzetnika i koji vode računa o njihovim poreznim i drugim obavezama, ali i svim vlasnicima malih radnji, trgovcima, ugostiteljima, zanatlijama, ljekarima, stomatolozima, apotekarima, advokatima, notarima, poljoprivrednicima..., kao i svima onima koji bi to htjeli postati i žele znati više o mogućnostima i obavezama samostalnog poduzetništva. CILJ radionice je da kroz PRAKTIČAN RAD pojasnimo najčešće probleme sa kojima se poduzetnici i njihove računovođe susreću u praksi i da iznađemo rješenja i za one situacije koje nisu adekvatno pojašnjene u propisima, uz uvažavanje prakse poreznih i drugih inspekcija.
Oblici poduzetništva • Obrt kao osnovna / dopunska / dodatna djelatnost • Razlike između posebnih i vezanih obrta • Šta se može (pre)registrovati u kućnu radinost • Koje djelatnosti mogu biti registrovane “sezonski” • Specifičnosti registracije i poslovanja trgovaca, ugostitelja, ljekara, stomatologa, apotekara, advokata, notara i dr. samostalnih djelatnosti Opšti uslovi i pravila poslovanja • Provjerimo naša akta i dokumenta • “Inspektori traže...” Poslovne knjige poduzetnika • KPR-1041, KP-1042, PLDI -1043, EPO-1044 • Trgovačke knjige • Knjige ugostiteljske djelatnosti • Iskazivanje prihoda i rashoda: posebnosti za pojedine djelatnosti; godišnji popis – inventura kod samostalnih djelatnosti; viškovi i manjkovi; obračun amortizacije; lični izdaci i drugi (ne) priznati rashodi; zaključivanje poslovnih knjiga Porezne prijave • Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) • Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti (GPZ-1052) • Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) • Korištenje ličnih odbitaka i olakšica • Godišnji izvještaji GIP-1022 i JS 3400 Doprinosi • Obračun plaća, poreza i doprinosa za zaposlenike • Osnovice za doprinose vlasnika djelatnosti • Specifičnosti za pojedine djelatnosti • Refundacija kod bolovanja preko 42 dana: koliko i u kojim uslovima? Ostale obaveze poduzetnika: • Obračun članarine obrtničkim komorama • Opća vodna naknada; naknada za zaštitu od nesreća; naknada za šume; članarine turističkim zajednicama Paušalci • Ko i kako može biti „paušalni porezni obveznik“ • Hoće li biti proširen krug paušalaca PDV • Kad se preduzetniku “isplati” ući u sistem PDV-a • Specifičnosti poslovanja neposredno prije ulaska u sistem Fiskalizacija poduzetničke djelatnosti • Praktična pitanja i odgovori u vezi fiskalizacije PRIMJERI PRAKTIČNIH SITUACIJA: – interaktivna rasprava o datom problemu i mogućim rješenjima – izbor najboljeg rješenja, komentari i odgovori na pitanja iz vaše prakse

.

22. podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini . – 23. 2012.Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma procedure temeljene na procjeni rizika Fojnica. 03.

N O VO elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva.info Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12 Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH . Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Revicon-ova !!! Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! www.revicon. poreza i dr.

Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www.revicon.info .

.

Kratki prikaz tematskih cijelina: • • • • • • • • • • • • • • • Upravljanje kompanijom Uloga nadzornog odbora Računovodstvo u funkciji upravljanja Mikroekonomija Upravljanje marketingom kompanije Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja Financijska tržišta i institucije Vrednovanje marke i poduzeća Korporatvne finacije Reinženjering kompanije Pravni aspekt poslovanja kompanije Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost Sistemi nagrađivanja u kompanijama Kompanija i makrookruženje Poslovna strategija.kfbih. nastavlja se obavezna edukacija za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa udjelom državnog kapitala. 71000 Sarajevo Tel: 033/ 566-333. poslovna etika i društvena odgovornost kompanije.com/loc e. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava. www. Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave. 10. Dodatne informacije: Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul. Branislava Đurđeva br. podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit. Program usavršavanja.OBAVEZNA CERTIFIKACIJA ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA U skladu sa Uredbom Vlade FBiH.kadic@kfbih.mail: e.com .

info Web-site: www. oec. Mile Stanišić KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike Tanja Zubović.d: 3383202200308627 Nova banka A. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d. dipl. dr. priručnike i druga izdanja i obavijesti. Turalibegova 30 Telefon: ++ 387 35 26 50 30 Faks: ++ 387 35 26 50 31 E-mail: revicon. PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Goran Drakulić MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” (prvi dio) Mirela Mašić. KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA (prvi dio) NE PROPUSTITE ROKOVE !!! .tz@bih. godine pod rednim brojem 741. 1997. dipl. NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM 113 javne nabavke 133 135 141 menadžment aktualnosti Prof. dipl. Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaših podataka (adresa. oec.o. oec. SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Mirko Radić. POREZNA OSLOBAĐANJA KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Momir Stefanović. Uredništvo: Pretplata: Marketing: Računovodstvo: Savjetodavni servis: ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA porezi računovodstvo i finansije revizija savjeti Dr. Telefon: ++ 387 33 72 05 80.d. 72 05 86 E-mail: revicon@revicon. dipl. Časopis izlazi mjesečno. Fojnica Pretplata za 2012. 64 47 71 Faks: ++ 387 33 72 05 81.u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo. dipl. oec.d: 1941011354700156 Raiffeisen Bank BiH d.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla. 1992400075053168 ID broj za indirektne poreze 200491380008 Za izdavača: Marin Ivanišević Glavni urednik: Marin Ivanišević Zamjenik glavnog urednika: Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa: Štamparija FOJNICA. kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis.ba Žiro računi: Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995 UniCredit Bank d.u fokusu IZDAVAČ: Revicon d.00 KM Cijena po primjerku časopisa 25. ++ 387 33 72 05 84 ++ 387 33 72 05 87 ++ 387 33 72 05 91 ++ 387 33 72 05 88 ++ 387 33 72 05 80 09 11 20 30 40 54 65 75 81 94  ilan Dmitrović M VALENTINOVO Marko Dmitrović. oec. Aziz Šunje i Emir Kurtić. telefon. iznosi 250. oec.d.D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d. 12.d: 3060350000444164 Volksbank a.00 KM . dipl.revicon. OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Goran Drakulić POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Osmo Polutak SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Amra Salihović. dipl.o.d: 1610000060920085 Hypo Alpe Adria Bank d. faks.net. oec. za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Envera Šehovića 14 BiH – 71000 Sarajevo.

Valentina. predstavljeni kao krilati bogovi. onako smeten i opčinjen njenom ljepotom.. a Apolon (bog svjetlosti. pa se uskoro svijetom pronio glas da je rođena nova Venera/Afrodita! Toliko divljenje jednoj smrtnici izazva zavist i strašan gnjev božice Venere. Njegov pandan u grčkoj mitologiji je Eros. zaštitnika stada i pastira. nego ravnodušnost. Drugi će se. Dvije starije su našle muževe iz kraljevskih kuća. (Manje je poznato da je u tom tobolcu bilo i drugih. kako bi ih na taj način “osujetio” u želji da radije ostanu uz svoju dragu nego da idu u ratove. Kada je otkriven bačen je u tamnicu. čiji pogodak ne bi izazvao ljubav. Nihova priča. ali je jedan od njih. po pravilu – crvenih ruža: djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo dobiju oko 50 miliona ruža. stoljeće). koji je izdao naredbu kojom je vojnicima zabranio zaruke i ženidbe. Valentin.. znači “duša”). Dana zaljubljenih. 02. tj. još nije bila udata. Želim vam da i na Valentinovo i svih drugih dana volite i budete voljeni! Milan Dmitrović Priča uz Valentinovo: Amor i Psiha Simbol Valentinova je i Amor (originalno: Kupid. svakog Valentinova pristigne hiljade ljubavnih pisama – za Juliju! A postoji i podatak da u Americi (a gdje bi drugo?). čija se ljepota nije mogla iskazati riječima. U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje oko bilion (milion miliona!) čestitki. godine i pogubljen. Na Valentinovo se (uz Dana žena) kupuje i najviše cvijeća. trebala postati njegova supruga. sivih strijela... 02.) A Erosova/Amorova/Kupidova ljubav zvala se – Psiha (što. produkt potrošačkog društva. koji su stavljani u vrč. a najmlađa. bog ljubavi. sa lukom i strijelom. 269. Tog dana su se obilježavale pastirske svečanosti Luperkalije. čim je vidio Psihu. Valentina spoje u jedan. Kasnije je odlučeno da se blagdani Luperkalije i Dan sv. čak 15% čestitki za Valentinovo djevojke pošalju – same sebi?! U čemu je štos? Prapočeci obilježavanja Valentinova potiču iz vremena starog Rima. Sa svih strana su dolazili ljudi da joj se dive. Narod ga je ubrzo proglasio svecem. Ali se Amor. I mada svi znaju da Amor znači “ljubav”. iako je bila tako lijepa. slučajno ubo na vlastitu zlatnu strelicu). osmjehnuti na podatak da u Veronu. i Kupidos i Eros znači – “požuda”. a zanimljivo je da su bili vezani za datum 15. Luperkalije su vremenom izgubile na značaju. a djevojka čije bi ime koji izvukao bi. Kupidon). Mladići su potom izvačili po jedan papirić. rodni grad Romea i Julije. pak. Radi prometa i zarade. otac zatraži savjet od proročišta u Miletu.. po drugoj verziji. Merkura. koja zakle svog sina Amora da učini da se Psiha zaljubi u najnedostojnijeg i najružnijeg čovjeka. I Amor i Eros su. kaže legenda. 9 . po drugoj verziji. taj dan je imao i posebnu tradiciju po kojoj su se imena djevojaka ispisivala na komadiće papira. Tu naredbu su morali poštovati i svećenici. odmah u nju zaljubi (navodno se. u čast boga Luperkusa. umjetnosti i Porezni savjetnik veljača 2012. glasnika bogova). Misleći da je to stoga što njegovu kćer mrze bogovi. pak. ide ovako: U jednom gradu živjeli kralj i kraljica i imali tri kćeri. sin Afrodite i Aresa (odnosno. Hefesta). niko da zaprosi. Psihini roditelji su. eto.u fokusu VALENTINOVO Mnogi će reći da je “savremeni” način obilježavanja Valentinova. navodno. Od poklona. a onaj koga pogodi ta čarobna (zlatna) strelica se odmah zaljubi! Otud i izreka “pogodila ga/ je Amorova strijela”. ipak potajno vjenčavao mlade parove. Nastavak i glavni dio priče se događa u vrijeme cara Klaudija II (3. između ostalog. a Valentinovo se i danas slavi kao Dan zaljubljenih. po rimskoj mitologiji sin božice ljepote Venere i boga rata Marsa (ili. Uz narodno veselje. a 14. najčešće. vremenom postali očajni jer Psihu. dan nakon sadašnjeg Dana sv.

iz svjetiljke pade par kapi vreleg ulja na Amorovo rame. 10 Porezni savjetnik februar 2012. kaže legenda. Za to vrijeme. pa i to uspije učiniti. sve to i “organizirao”). da ga ubije. navodno. Zefir donese sestre u palaču.. Amor i Psiha su vjenčani pred vijećem bogova. nježno uze Psihu i prenese je u dolinu punu cvijeća. od kojih je svaki za sebe bilo nemoguće izvršiti. sakupivši ostatke zlatnog runa sa žbunja uz rijeku na koju su ovce zlatnog runa dolazile na pojilo.. ali je. maka. Što uz ljubav i ide i čega bez ljubavi i nema. Čak su i Venera i Psiha. ali pod uslovom da od sestara ne pokušava saznati ko je. bilo potrebno jer su je svi ovi događaji iscrpili (i oduzeli joj dio ljepote) te kako bi. ali se u njihovim srcima. izbrisavši vječni san s njenog lica i stavivši ga natrag u kutiju. Voluptas). Veneri ni to nije bilo dosta. što je Psiha.. po savjetu riječnog boga. Kad je se dočepala. uspjela uz pomoć mrava koji su se sažalili nad njom. sretno završila. u stvari. Roditelji i sestre tugovali su za Psihom. . Prvi – da razvrsta gomilu pomiješanog ječma. Siđe u Had i odatle iznese kutiju ljepote. tako da Psiha nije ni znala da je to. oprostile jedna drugoj. zbog sve ljepote i izobilja koje su tu vidjele. uz pomoć orla kojeg joj je poslao vrhovni bog Jupiter/Zevs (ili uz pomoć sâmog Jupitera boga u obličju orla?). I kao po(r)uka da je ljubav neophodna i ljudima i bogovima. ali i nasladu. pšenice. Pronašao je Psihu i poljupcem je vratio među žive.. Zefir. Psiha pade u najveće očajanje koje se može zamisliti. Psiha shvati da kraj nje spava – Amor. Amor (koji je. ipak. graška i graha. Psiha naivno pristane. bolovao u palači svoje majke. lijegala bi u postelju u kojoj ju je posjećivao nevidljivi suprug. Ovaj je pristao da joj ispuni tu želju. Amor je. Treći – da joj donese vode iz podzemne rijeke Stiks. u stvari. da će iz te veze roditi nakazu i da će zmaj proždrijeti i nju i dijete odmah po rođenju. Jedna od najstarijih i najljepših ljubavnih priča. na Amorovu molbu. Nagovore je da sljedeće večeri u postelju ponese uljanu svjetiljku (kako bi se uvjerila u strahotu svog muža) i nož. U čast Valentinova. Venera je zadala Psihi tri zadatka. njen muž. A evo i mali dodatak: Dijete koje je Psiha nosila pod srcem bijaše djevojčica. izliječila ranjenog Amora. Kada bi pao mrak. prosa. Upalivši svjetiljku. ali da za zeta ne očekuje čovjeka. U protivnom će biti kažnjena tako da će je on zauvijek ostaviti i da ga nikada više neće vidjeti. naredio da se Amor oženi Psihom. Ali. kojoj nisu smeli pristupiti ni sami bogovi. krišom. jer ljudima-smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. Psiha je već bila u blagoslovenom stanju. koji bi uvijek odlazio prije svanuća. Drugi – da joj donese zlatno runo. užitak. ograničila njegove moći i kretanje i odlučila da se osveti Psihi.u fokusu znanja) mu naloži da Psihu opremi za svadbu i odvede na stijenu visoke planine. zadovoljstvo i radost. Dok ga je zaljubljeno gledala. u kojoj su je služile nevidljive sluge i u kojoj je bilo svega u izobilju. Nakon svega je vrhovni bog Jupiter. što dotad nisu uspijevali ni najveći junaci (“Jason i Argonauti”). Dobila je ime Hedona ili Volupta (lat. što znači blaženstvo. već – strašno čudovište! Dok je drhtala od straha na toj stijeni. pa joj zavidne sestre slagaše da je njen muž strašni zmaj. koji se probudi. navodno. sa palačom od srebra i zlata i mozaicima od dragih kamenja. a Psiha je dobila besmrtnost i bila primljena među bogove. Tada su počela i Psihina lutanja po svijetu. u potrazi za Amorom (koja su se. zbog rane na ramenu i s ranom u srcu. Eto. što je Veneri. ali je Psiha i u tome uspjela. ne odolivši. što je alegorija na lutanja ljudske duše koja preko patnji i iskušenja dostiže najviše sfere i postaje besmrtna). Amor. Nakon što je sve saznala Venera je strašno izgrdila sina. zapadni vjetar. pa je jedne noći zamolila muža da dozvoli da joj sestre dođu u posjetu. ipak. a i ona je patila za njima. sladostrašće. uspije pobjeći iz majčinog pritvora. sa sretnim krajem. što je Psiha. otvori i odmah padne kao mrtva. koji se u međuvremenu oporavio. Tobože je zamolila Psihu da siđe u Had (podzemno carstvo mrtvih) i da joj odatle donese kutiju sa djelićem ljepote Perzefone (supruge boga mrtvih). Shvativši da je Psiha pogazila obećanje. rodila zavist. nakon mnogo stradanja. takođe uspjela. Amor je prokle i napusti.

prijavljivanje različitih poreza. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje.porezi PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Marko Dmitrović. Rekapitulacija protekle godine. dipl. kontrole i naplate doprinosa. oec. Već je ta isprepletenost obaveza dovoljna da ovako ocijenimo početak godine.. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. Tu u obzir dolaze porez na dobit. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. P očetak svake godine računovođama donosi štošta. 11 . iz različitih razloga. kontrole i naplate doprinosa. Od ove godine imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjeseci koji slijede. Među svim navedenim obavezama. sačinjavanje godišnjih finansijskih izvještaja. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. To su samo neke od obaveza koje početak godine pretvaraju u stresni period maksimalne angažovanosti. dok svemu dodatni teret daje i činjenica da se pri izvršavanju ovih obaveza u praksi uvijek suočavamo sa brojnim poteškoćama. Sve u svemu.. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjePorezni savjetnik veljača 2012. Od ove godine u FBiH imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. Sve u svemu. sastavljanje posebnih izvještaja za rukovodstvo. Početak godine nam donosi i obavezu sačinjavanja i podnošenja poreznih prijava za prethodnu godinu: porez na dobit. početak godine nam donosi i onu koja se odnosi na sačinjavanje i podnošenje poreznih prijava.

a od konkretnih okolnosti zavisi koje i do kada. 03. kao i iznos akontacije poreza na dobit za naredni period. • Pregled nastalih. Za oslobađanje po osnovu izvoza nužno je priložiti Statistički aneks godišnjeg izvještaja radi dokazivanja dostignutog cenzusa od 30% ukupnog prihoda. I konačno. priložiti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju osnov za oslobađanje. Uz prijavu PR-PD se prilažu: • porezni bilans (obrazac PB-DOB). Zakona o porezu na dobit. kao i dokaze o ispunjavanju samih uslova. Prije svega. bilo na osnovu konačne prijave poreza na dobit) nego i ona koja su oslobođena poreza po osnovu čl. Osnovna prijava u sistemu poreza na dohodak je Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051).porezi seci koji slijede. Na osnovu te prijave se utvrđuje da li je potrebno (do)platiti određenu razliku poreza na dobit za proteklu godinu ili je iznos uplaćenih akontacija možda doveo do preplate (koja može biti iskorištena za buduće porezne obaveze ili se po tom osnovu može tražiti povrat). Za prvu godinu korištenja oslobađanja po osnovu investiranja u proizvodnju. do 34. dok su neki drugi obrasci obavezni prilozi za pojedine vrste poreznih obveznika. traju ne samo ona pravna lica koja su dužna plaćati porez na dobit (bilo kroz mjesečne akontacije. • Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti na obrascu IZ-DOB (ako je potrebno). Ukoliko postoji potreba za doplatom poreza. pri tome. Ona su svoj porezni bilans dužna podnijeti Poreznoj upravi FBiH sa prijavom PR-PD. iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka na obrascu GU-DOB (ako je potrebno). Rok za podnošenje obrasca PR-PD je trideset dana od roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna. nakon što su sačinjeni godišnji finansijski izvještaji. (a ne 31. kako bi se neko mogao “zaletjeti” i kako se to obično razumijeva). Vrijedi naglasiti da se obveznicima podnošenja poreznog bilansa i prijave poreza na dobit sma12 Porezni savjetnik februar 2012. u kojoj se iskazuju podaci o utvrđenoj godišnjoj poreznoj obavezi i dotad plaćene akontacije. već treća godina za koju se podnosi ova prijava. koju podnose fizička lica – obveznici poreza na dohodak kako ona koja su to po propisima obavezna učiniti tako i ona koja za to imaju neki svoj interes. ona mora biti izvršena do istog roka koji važi i za podnošenje ove prijave. U suštini. S obzirom na to da je ovaj drugi rok kraj drugog mjeseca. i ta pravna lica moraju izvršiti obavezu prijavljivanja i. 03. 31. a za svaku narednu od pet godina dokaze o realiziranim investicijama u tim godinama. a i sama fizička lica – obveznici poreza na dohodak će u mnogim situacijama biti dužni podnositi te prijave. nužno je priložiti dokaze o ukupnom broju zaposlenih i broju lica koja ispunjavaju tražene uslove. pravna lica – poslodavci su dužni podnijeti odgovarajuće prijave za svoje zaposlenike. Bilo kako bilo. Drugim riječima. Stoga smatramo da je potrebno ovim kratkim tekstom napraviti podsjetnik na ono što nas čeka. Imajući u vidu da je 2011. većina stvari ve- . izdate od nadležnih organa (ne starije od godinu). Prijava poreza na dobit Privredna društva i druga pravna lica koja se tretiraju kao obveznici poreza na dobit imaju obavezu sačinjavanja poreznog bilansa i prijavljivanja poreza na dobit i to je nešto što ne treba posebno napominjati. pravna lica moraju pristupiti sačinjavanju poreznog bilansa radi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dobit za proteklu godinu. obveznik je dužan priložiti dokaze o realiziranim investicijama u toj godini (najmanje četiri miliona KM). slijedi da se porezni bilans i prijava PR-PD ima predati najkasnije do 30. • Bilans uspjeha. postoji više obrazaca na koje treba obratiti posebnu pažnju. za oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Neki od obrazaca koji će biti spomenuti su zaista porezne prijave. Prijave poreza na dohodak Porezne prijave iz oblasti poreza na dohodak su posebna priča.

nisu dužni. a koji su direktno vezani za posmatranu djelatnost. vidi okvir). Ovakvi porezni obveznici moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu i na taj način sve te dohotke objedniti na jednom mjestu. no njihova prava i konačna porezna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. Zapravo. dužni podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. 03. naravno. Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidenciju potraživanja i obaveza. po propisima o porezu na dohodak. dužan popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Oni su tokom godine plaćali mjesečne akontacije (osim ako nije riječ o novoosnovanoj djelatnosti). ali svejedno postoji obaveza prijavljivanja u FbiH. obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su i svi oni koji su ostvarivali dohodak direktno iz inostranstva. ovo je obaveza i onog poreznog obveznika koji kontinuirano i samostalno obavlja neku neregistrovanu djelatnost. zavisi od drugih podataka u prijavi). Godišnja porezna prijava će pokazati da li taj porezni obveznik ima nekih dodatnih obaveza za porez ili je možda čak i u preplati (što. bez obzira na to da li se radi o djelatnosti u statusu osnovnog. • dohodak direktno iz inostranstva. a na osnovu tih evidencija. Može se desiti i da je riječ o pojedincu koji je ostvarivao samo dohodak od nesamostalne djelatnosti. Ovo zahtijeva i dodatna pojašnjenja. ali kod dva ili više poslodavaca u toku iste godine. Stoga prvo treba naglasiti koja su to fizička lica koja su (u svakom slučaju) dužna podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak GPD-1051. "dohodak ostvaren iz više izvora” može značiti mnogo toga. tako što će sačiniti specifikaciju svojih prihoda i rashoda . Neki drugi obveznici. oni ga moraju prijaviti u FBiH. To je poseban obrazac koji. vrlo vjerovatno je porez na taj dohodak već plaćen tamo gdje je i ostvaren. Prema tome. Može biti da se radi o obvezniku koji je pored redovnog zaposlenja i dohotka od nesamostalne djelatnosti imao i neka primanja “sa strane” (ugovori o djelu. Formalno. ostvaren bilo gdje u svijetu.rezidenti FBiH dužni da „podnose račun“ u FBiH za sav svoj dohodak. Također. Obrtnici i druga samostalna poduzetništva su tokom godine bili dužni voditi četiri knjige i evidencije propisane propisima o porezu na dohodak: Knjigu prihoda i rashoda.porezi zanih za popunjavanje je prilično poznata. oni moraju utvrditi konačan rezultat te svoje djelatnosti i iznos poreza na taj rezultat. Po isteku godine. autorski honorari i sl) ili je uporedo imao registrovanu samostalnu djelatnost kao dopunsko zanimanje. a eventualno plaćeni porez izvan FBiH će se uzeti u obzir i umanjiće. što znači da se SPR-1053 podnosi zajedno sa GPD-1051. „nema“ propisan rok za podnošenje. Istina. pak. ali imaju interes u podnošenju ove godišnje porezne prijave jer je to jedini način da iskoriste svoje pravo na odbitke. Znatan broj poreznih obveznika – fizičkih lica je. zbog značaja koji ima. Na primjer. Međutim. to je jedini način da oni utvrde svoju konačnu godišnju obavezu po osnovu poreza na dohodak. sam po sebi. 13 . u inostranstvu. • dohodak od iznajmljivanja imovine i • dohodak od nesamostalne djelatnosti za koji poslodavac nije pravilno obračunavao i uplaćivao obaveze. u svakom slučaju. Knjigu prometa. To su oni porezni obveznici koji su u 2011. ali je obavezan prilog uz godišnju poreznu prijavu takvih lica.obrazac SPR-1053. • dohodak od samostalne djelatnosti obrta. jer su porezni obveznici . godini ostvarivali: • dohodak iz više izvora. dopunskog ili dodatnog zanimanja. Dohodak je razlika između prihoda Porezni savjetnik veljača 2012. U tu specifikaciju se upisuju svi ostvareni prihodi i oni rashodi koji se mogu priznati na osnovu važećih propisa. 02. a najčešće i anulirati poreznu obavezu u FBiH ukoliko se to adekvatno dokaže (kroz odgovarajuće potvrde nadležnih poreznih organa pod čijom nadležnošću je dohodak oporezovan). najkasnije do 31. (odnosno najkasnije do 29. tj. neophodno je napomenuti one osnovne crtice koje se tiču obrasca GPD-1051. Svi vlasnici obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti su. u slučaju zajedničkog obrta.

Tako će oni. Ovaj obrazac ima za cilj da ostvareni rezultat takve. Također. kao obavezan prilog. 14 Porezni savjetnik februar 2012. Osim toga što je osnov za utvrđivanje godišnjeg dohotka i dokaz prilikom podnošenja godišnje porezne prijave. tj. u obrazac upisati i sve odbitke. a kako je rok za podnošenje prvog obrasca kraj drugog mjeseca. pa će se na kraju doći do nekog konačnog rezultata iz kojeg će se vidjeti da li taj porezni obveznik ima ikakvih dodatnih obaveza po osnovu poreza na dohodak. Zajedničko obavljanje obrta ili druge samostalne djelatnosti Uobičajeno je da se obrtnička ili druga samostalna djelatnost obavlja samostalno i takva situacija je već opisana. I dobar i loš. a svako od njih pojedinačno će se i dalje smatrati zasebnim poreznim obveznikom. primjenjuju sva pravila o vođenju poslovnih knjiga i evidencija prema propisima o porezu na dohodak. S obzirom na to da se radi o obrtničkoj djelatnosti. bilo bi to dvostruko ili višestruko oporezivanje. isključivo na osnovu iskazanih podataka o ostvarenim prihodima i rashodima u godini koja je protekla. Naprotiv. s tim da partneri moraju imenovati jednog od njih kao nosioca djelatnosti. logično. oni vjerovatno neće imati obavezu doplate. Upravo zbog (tek sada iskorištenog) prava na odbitke. neophodni podaci iz SPR-1053. već dvije ili čak i više osoba zajedno. te taj iznos treba prepisati u obrazac GPD-1051. upravo zbog toga što se prilikom računanja mjesečne akontacije za naredni period (a na bazi rezultata protekle godine) ne uzimaju u obzir i lični odbici tih obveznika. ispada. dijele ostvareni rezultat. Ukoliko bi taj dohodak svaki od partnera prijavio u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. kao i već uplaćene akontacije. Njihovi lični odbici se. zajedničke djelatnosti raspodijeli na partnere. također. sada. čak i onda kada se u obrascu GPD-1051 pokaže da je obveznik u preplati. obaveza prijavljivanja dohotka je nešto drugačija. pored ostvarenog dohotka. drugi se kod zajedničke djelatnosti. Do toga. najčešće i dolazi. tj. Rjeđe se dešava da samostalnu djelatnost obavlja ne jedna. Ona će postojati čim je ostvareni rezultat pozitivan. „uključuju u računicu“ tek u njihovoj godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051.porezi i rashoda. U takvim slučajevima. Ovdje se javlja još jedna posebnost. priložiti i specifikaciju SPR-1053. Iz toga slijedi da oni ne samo da imaju obavezu podnošenja obrasca GPD-1051 već zasigurno imaju i interes za to. Vlasnici samostalnih djelatnosti moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD1051 i uz nju. pozitivan rezultat. No. Možda najvažnija stvar za ove obveznike je činjenica da oni (tek) u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične tako i one dodatne. Oni se tada javljaju kao partneri u poslu i. dohodak. na primjer. Specifičnost zajedničkih djelatnosti je poseban obrazac GPZ-1052. mora popuniti ranije. postoji i obaveza sačinjavanja specifikacije SPR-1053. „klasični“ obrtnici – pojedinci moraju popuniti samo SPR-1053. . Prilaže se kao prilog uz GPD-1051. A zašto? Zato što su. On će istupati ispred obrta. imenovani nosilac djelatnosti će popuniti obrazac GPZ-1052 i predati ga u PU FBiH do kraja februara/ veljače. specifikacija SPR1053 je bitna iz još jednog razloga: u njoj postoji i polje u kojem se računa akontacija za naredni porezni period. da bi se popunio GPZ-1052. naime. na žalost. a on. Zajednički obrt kao cjelina je ostvario. do kraja trećeg mjeseca. kao što je već rečeno. Naime. na nju se. tj. „nema rok“. uz koju će priložiti i SPR-1053 i GPZ-1052 (kojim se dokazuje njegov udio u ukupnom rezultatu zajedničkog obrta). Naknadno će svaki od partnera zasebno podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. SPR-1053 se kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti mora popuniti ranije. bez odbitaka. dok se visina akontacija za naredni period utvrđuje u samoj specifikaciji SPR-1053. Umjesto toga.

u isti će upisati ovaj i eventualne druge dohotke u 2011. Nešto kao i SPR-1053 kod vlasnika samostalne djelatnosti. ni PRIM-1054 se ne podnosi samostalno. ovi porezni obveznici će do 31. godini ostvarivali samo dohodak od nesamostalne djelatnosti u najvećem broju slučajeva neće biti dužni podnositi godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Dohodak ostvaren tim aktivnostima je posebna kategorija oporezivog dohotka koja uvijek podrazumijeva i obavezu podnošenja godišnje porezne prijave. porezni obveznik nema razlog za podnošenje godišnje porezne prijave. Isti principi važe i za rijetke situacije u kojima će se kroz godišnju poreznu prijavu prijavljivati dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava. Dakle. Prije nego što podnesu godišnju prijavu. U PRIM-1054 se navode svi ostvareni prihodi po ovom osnovu (što se dokazuje ili ugovorom o iznajmljivanju ili godišnjim izvještajem isplatioca) i rashodi koji se priznaju na jedan od dva moguća načina. kamate na stambeni kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje ili propušteni mjesečni odbici kod zaposlenika koji je radio svih dvanaest mjeseci. tom poreznom obvezniku taj dohodak uvijek predstavlja razlika između prihoda i rashoda. Nije važno da li je to poreznom obvezniku u interesu ili nije (a jeste. da obveznik ima važeću poreznu karticu. a i oni (nevezano za to da li im je ovo jedina vrsta dohotka ili ne) imaju pravo na korištenje ličnih odbitaka. 03. a primio je manji broj plaća. porezni obveznik bi morao podnijeti godišnju poreznu prijavu kroz koju bi prijavio ostvareni dohodak. Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi. obrazac PRIM-1054 poreznim obveznicima – najmodavcima predstavlja osnov za popunjavanje godišnje porezne prijave GPD-1051. može se odlučiti ili za priznavanje stvarnih rashoda (koje onda mora dokumentovati) ili za priznavanje rashoda u paušalnom iznosu u visini 30% tih prihoda. Pretpostavka za to je da je kumulativno ispunjeno nekoliko uslova: • da je porezni obveznik ostvarivao samo tu vrstu dohotka. Primjera radi. 15 . konačna porezna obaveza se utvrđuje kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. • da je taj dohodak ostvarivao samo kod jednog poslodavca. Tu razliku potom treba upisati u odgovarajuće polje godišnje porezne prijave GPD-1051. mogao bi postojati interes da i ovakvo lice podnese svoju godišnju poreznu prijavu. tj. naravno.porezi Obavezu podnošenja godišnje prijave GPD1051 uvijek imaju i fizička lica – porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarivali dohodak od iznajmljivanja imovine. moraju izvršiti. godini. Prema tome. a „njegovo je“ da li će rashode utvrditi na jedan ili na drugi način. U ovom slučaju. porezni obveznici koji su ostvarivali ovu vrstu dohotka moraju popuniti poseban obrazac sa oznakom PRIM-1054. kao i vlasnici samostalnih djelatnosti. U slučaju da nisu ispunjeni svi navedeni uslovi. Na primjer. To je i njima jedini način utvrđivanja konačne godišnje porezne obaveze. Pri tome se misli na iznajmljivanje i pokretne i nepokretne imovine. Za koju god varijantu da se odluči. Preduslov je. kao dohodak od iznajmljivanja pokretne ili nepokretne imovine. • da je taj jedini poslodavac pravilno obračunavao i uredno uplaćivao porezne obaveze po tom osnovu i • da je poslodavac za svaki dohodak od nesamostalne djelatnosti Poreznoj upravi FBiH uredno podnosio obrazac MIP-1023. nego je i on samo prilog uz godišnju poreznu prijavu GPD-1051 u tim slučajevima. ukoliko u toku protekle godine nije (iz bilo kojeg razloga) u cjelini iskoristilo pravo na svoje lične odbitke ili ako ima mogućnost korištenja prava na neki od dodatnih odbitaka koji se i mogu ostvariti samo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. Porezni obveznici – zaposlenici koji su u 2011. u većini slučajeva). podnijeti GPD-1051 u Poreznu upravu FBiH. u onim slučajevima kada se to ne smatra samostalnom djelatnošću tog poreznog obveznika. Međutim. On tu obavezu. ako je poslodavac Porezni savjetnik veljača 2012. obveznik poreza na dohodak po ovom osnovu ima mogućnost izbora. Podsjećanja radi.

Rok za popunjavanje i predaju ovih obrazaca zaposlenicima je kraj drugog mjeseca. 02. no nije loše još jednom reći da se obračunate. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”. Olakšavajuća okolnost u svemu je to što se obrasci GIP-1022 svakako moraju popuniti. jer se svi ti podaci (pa i više od toga) već prijavljuju kroz mjesečne izvještaje (MIP-1023). no čini se da to ovdje ne igra posebnu ulogu. . Ipak. 2012. vrlo važno za izdvojiti je i to da poslodavac obrazac GIP-1022 treba popuniti za sve osobe kojima je u toku godine isplatio plaću. 2012. I ovi obveznici. Do sada smo se već ispraksirali u tome. pa tako i za one koji možda više nisu u radnom odnosu. stav 2. razumljivo. broj 67/08) je pisalo da je poslodavac po isteku poreznog perioda dužan Poreznoj upravi podnijeti jedan primjerak obrasca GIP1022. godinu obavezno predavati (i) Poreznoj upravi. tj. 2012. 02. godine.. godinu se (ipak) podnose i Poreznoj upravi U izvornom (početnom) tekstu člana 27. oporezive koristi i sl). podatak da je kod nas primio makar jednu plaću u 2011. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA 16 Porezni savjetnik februar 2012. 02. To nam i jeste teži dio posla. a i sama Porezna uprava FBiH već sada napominje i opominje da će se GIP-ovi za 2011. 02.porezi tokom godine uplatio manje poreza od onoga što pokazuju podaci (npr. a neisplaćene plaće ne upisuju u GIP-1022. Također. ova odredba je izbrisana te trenutno. neopravdano je korišten neki odbitak na koji zaposlenik nije imao pravo). Na primjer. ne postoji obaveza podnošenja GIP-ova u PU FBiH. moraju priložiti određene dokaze o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu. Osim ako morate ponovo nabavljati i instalirati programe za elektronsko podnošenje ovih prijava PU. 02. pa ni ponovna obaveza njihove predaje PU FBiH nije neka prevelika “tragedija”. Izmjenama Pravilnika objavljenim u “Službenim novinama Federacije BiH”. 23. godini ostvarivali dohodak od nesamostale djelatnosti moraju od svojih poslodavaca dobiti primjerak ovog obrasca. Obrasci GIP-1022 za 2011. U njemu trebaju biti navedene sve isplate plaća i sve ono što se tretira kao dohodak od nesamostalne djelatnosti (dodatne isplate preko dozvoljenog neoporezivog iznosa. kako stvari stoje. porezni obveznik kao pojedinac mora podnijeti prijavu i doplatiti porez za koji se ispostavi da nedostaje zbog neispravnih ranijih uplata. godini nas ujedno obavezuje da za njega popunimo obrazac GIP-1022 (s tom jednom plaćom) i da mu ga uručimo. sasvim moguća situacija je da smo imali nekog zaposlenika koji je u međuvremenu prestao raditi za nas. 2012. Svi oni koji su u 2011. Međutim. broj 86/10. 21. Kod zaposlenika je to kopija obrasca GIP-1022. 24. 2011. Nije sasvim jasno zašto je to potrebno. 2012. POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20.. 29. formalno. 22. u predstojećim (novim) izmjenama Pravilnika će se vratiti obaveza podnošenja GIP-ova (i) Poreznoj upravi. 02.

to su sljedeće vrste dohotka: • dohodak od iznajmljivanja kuća. komisijama. nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu (naravno. podnose godišnju poreznu prijavu). odbitaka. naknade članovima predstavničkih organa vlasti i sl. • obrazac SPR-1053 (za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti slične obrtu. naknade po osnovu ugovora o djelu. kao i od zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti). sačine godišnje izvještaje o ovakvim isplatama i uruče ih svakom pojedincu prema kojem su vršena takve isplate. možete vidjeti u listi koja slijedi: • kopija obrasca GIP-1022 (za dohotke od nesamostalnih djelatnosti. Oni. tu priča oko ovih vrsta dohotka završava. i to onoliki broj koliko je porezni obveznik imao poslodavac u posmatranoj godini). Za razliku od drugih vrsta dohotka koje se upisuju u GPD-1051. Ovaj godišnji pregled treba sadržavati sve isplate pojedinačno. • obrazac PLDI-1043 (za iste slučajeve kao i kod SPR-1053). zatim autorski honorari. što nikako ne treba shvatiti kao da to nije moguće uraditi i ranije.porezi Ne treba zaboraviti ni fizička lica koja su ostvarivala dohodak od obavljanja tzv. 03. recimo. zavisno od vrste isplate i da li se rashodi priznaju ili ne. godine. • dohodak od ulaganja kapitala (kamate. Bitno je samo da taj izvještaj sadrži sve potrebne podatke. To mogu biti naknade koje je neko ostvarivao za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru nekog društva. drugih samostalnih djelatnosti. to ne znači da ovi porezni obveznici neće dokazivati visinu ostvarenog dohotka. između ostalog. Ovome je nužno dodati i paušalne obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. preostaje da se “snalazimo”. a najkasnije do kraja drugog mjeseca. Sve ovo su vrste dohotka na koje je jednom obračunati i plaćeni porez konačan. 17 . Ipak. ukoliko porezni obveznik posjeduje sve što mu je potrebno. kao i zbirni iznos. Na kraju. Ukratko. on će tim pojedincima koristiti kao prilog uz godišnju poreznu prijavu. kreveta i stanova turistima za koje je plaćena boravišna taksa. Čak nije isključeno da se ova dva obrasca i iskoriste kao podloga za ovakav izvještaj. upisuje u posebno polje godišnje porezne prijave. pak. te. osiguranje) i • dohodak od nagradnih igara i igara na sreću. samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. Sve je to ista podvrsta dohotka od samostalne djelatnosti i ona se. Šta to može biti. Što se tiče onih koji moraju popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu. jer je njihov iznos (mjesečnog) poreza fiksan i ne postoji mogućnost bilo kakvih naknadnih izmjena po osnovu. Imajući u vidu da forma izvještaja nije propisana. ostvarivalo samo te vrste dohotka i ništa drugo. Porezni obveznik tu nije imao pravo na korištenje odbitaka. postoje i oni porezni obveznici koji su ostvarivali pojedine vrste dohotka koje se ne mogu upisati u GPD-1051 (jer se porez koji je već plaćen na te dohotke smatra konačnom poreznom obavezom). uopće. U nekim gradovima je bila praksa da Porezna uprava pripremi posebne tabele koje mogu poslužiti za ove potrebe. a kao vodilja mogu poslužiti obrasci AUG-1031 i ASD-1032. Jednom kada se plati porez. nemaju ni obavezu njihovog upisivanja u GPD-1051 (u situacijama kada ta lica. propisi su obavezali isplatioce ovakvih primanja da po isteku godine. Naime. ova vrsta dohotka nema formalno propisane obrasce. Kakav god da je. Porezni savjetnik veljača 2012. • obrazac GPZ-1052 (za dohodak od zajedničke obrtničke djelatnosti). a nije pogrešno ni da sami isplatioci naprave svoju varijantu izvještaja. Ne postoji obaveza podnošenja tog izvještaja Poreznoj upravi. ukoliko uz to nisu ostvarivali još neke prihode koji se obavezno prijavljuju u godišnjoj poreznoj prijavi). Ako je neko lice. onda godišnju poreznu prijavu ne mora ni podnijeti. samim tim. • dohodak od otuđenja nekretnina. 2011. krajnji rok je 31. također. kao ni obavezu kasnijeg prijavljivanja. • dohodak od prodaje imovinskih prava. skupštinama.

pa je to onda potrebno i dokazati. kopije recepata. neki dokaz kojim se potvrđuje visina plaćenih kamata u 2011. kao i da naknade po osnovu tzv. Oni. Već dokazivanje troškova liječenja. BD BiH ili u inostranstvu (za dohotke ostvarene izvan FBiH). da su svi prijavljeni podaci istiniti. svi odbici na koje obveznik ima pravo. Kada su svi potrebni dokazi prikupljeni. to mogu biti računi o liječenju ili o nabavci lijeka i ortopedskih pomagala. godini (npr. uglavnom. materijala i sl.porezi • • • • dokumentacija koja potvrđuje otuđenje djelatnosti (za one slučajeve u kojima se ovo desilo). i ovo je potrebno dokazati. izvještaj isplatioca dohotka (za dohodak od imovine i ustupanja imovinskih prava. uvjerenje o invaliditetu itd. propisani uslov je i da stambeni prostor ne smije biti veći od “potreba poreznog obveznika i njegove porodice”. Najlakše je dokazati troškove uplaćenih premija dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja. Tada se GPD-1051 predaje u općini sjedišta obrta ili u općini na čijoj teritoriji se nepokretna imovina nalazi. Izuzeci su samo situacije u kojima on obavlja obrtničku djelatnost (i ništa drugo) u općini različitoj od općine prebivališta ili kada općini različitoj od prebivališta iznajmljuje nepokretnu imovinu (i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka). Zbog toga je potrebno osigurati potvrdu općinskog suda da na njegovo ime (i imena njegovih članova porodice) ne postoji uknjižena neka nekretnina za stanovanje. zapravo. drugih samostalnih djelatnosti). dokazi o participaciji. Pored svega ovoga. ugovor o iznajmljivanju ili ustupanju (za dohodak od imovine ili ustupanja imovinskih prava). sve ono što je neophodno da se za određenu situaciju dokaže da je trošak nastao. dobije se rezultat koji pokazuje da li obveznik treba doplatiti porez (pa onda treba dokazati i izvršenu uplatu) ili je u preplati (pa može tražiti povrat ili preusmjeriti na izmirivanje budućih obaveza). Posebno mjesto zauzimaju dodatni odbici koji se mogu koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi. također. • No. FMF je naknadno zauzelo mišljenje da je kriterij kako je prihvatljivo sve do 120 m2. fizičko lice – porezni obveznik podnosi obrazac GPD-1051 u „svoju“ općinsku ispostavu PU FBiH. znači da je to nešto što je bilo neophodno. a ne da se radilo o neki zahvatima. Prema tome. Šta tek onda reći za dokazivanje troškova kamate na stambeni kredit. od osiguranja. Naravno. Uglavnom će to biti općina prebivališta tog obveznika. nije ih jednostavno dokazati. Opravdanost. otplatni plan banke). . račune) o kupovini zemljišta. Prvi preduslov je da se tim kreditom prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika i njegove porodice. preparatima ili lijekovima koji su dio nekih eksperimentalnih ili estetskih tretmana. obrazac PRIM-1054 (za dohodak od iznajmljivanja imovine). Oni se moraju posebno dokazivati i. a za slučajeve u kojima se kredit podiže radi izgradnje kuće treba i ugovor o gradnji i dokaze (tj. pod punom odgovornošću. Jednostavno. i ovdje je potrebno priložiti pisanu izjavu kojom se još jednom potvrđuje. obveznik mora sačiniti i dodatnu izjavu (“svojim riječima”) 18 Porezni savjetnik februar 2012. iznosi već plaćenog poreza). poslodavca i sl. Iako su u početku postojale brojne nedoumice. uzevši u obzir obveznikovo zdravstveno stanje. Tu je kao dokaz potrebna samo kopija naloga o uplati premija dobrovoljnog osiguranja. koliki je on bio i da postoji “opravdanost” za isti. I konačno. Povrh svega. moraju sadržavati podatak o visini nastalih troškova i moraju biti izdati od ovlaštene zdravstvene institucije (o toj problematici smo govorili prethodnih godina). kojom garantuje da bilo koji od tih troškova nije finansiran iz doniranih sredstava. nabavki lijekova i ortopedskih pomagala je znatno zahtjevnije. Zatim je potrebno priložiti ugovor o kreditu sa bankom. ni tu nije kraj. Kada se sve “sabere” na jednoj prijavi (razne vrste dohotka. Svi dokazi moraju glasiti na ime poreznog obveznika koji koristi ovu godišnju olakšicu ili na ime njegovog člana porodice za kojeg ove troškove može koristiti. dokaz o plaćenom porezu u RS.

ali za razliku od tog ukinutog obrasca. Ipak. 04. jer su iz Porezne uprave još u početku. 02. 2012. Praktično. Poslodavac podnosi jedan obrazac JS-3400 za sve svoje zaposlenike. Dakle. 23. on je vrlo sličan nekadašnjem obrascu M4. nego Poreznoj upravi kojoj je. godinu. kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”. JS-3400 je prijava obračunatih i uplaćenih doprinosa. 24. PU FBiH 31. za prethodnu godinu. rekli da će podnošenje ove prijave biti ujedno i zaduživanje doprinosa u PU. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA Porezni savjetnik veljača 2012. 02. broj 42/09) je uveo neke nove obrasce. u praksi nije važno da li su stvarno uplaćeni. Po svojoj suštini. S obzirom na to da je rok za podnošenje ovog obrasca 30. 22. Pregled rokova za neke osnovne obrasce u FBiH OBRAZAC PR-PD GPD-1051 KO? Pravna lica Fizička lica ZA KOGA? Za sebe Za sebe KOME? DO KADA? PU FBiH 30. 2012. 2012. 02. kada je Zakon tek usvojen. 03. Međutim. 2012. kao i M4. zaposlenike POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. ZaposleniZa zaposleGIP-1022 Poslodavci cima i PU 29. ki obrt Fizičko lice PRIM-1054 Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 najmodavac Za obveznike. ovaj se ne podnosi Zavodu PIO/ MIO. ovdje je posebno bitno izdvojiti onaj koji nosi oznaku JS-3400 (Godišnja prijava podataka o doprinosima). to je to. prebačena uloga kontrolora doprinosa. podnošenjem obrasca JS-3400 mi sami sebe prijavljujemo i zadužujemo u PU za onaj dio doprinosa koji nije uplaćen. ako smo redovno uplaćivali doprinose. djel. 19 . 02. 21. Iako ih ima preko deset. 02. s tim da se podaci o doprinosima vode odvojeno za svakog od njih. 02. Za zajedničGPZ-1052 PU FBiH 29. izvještaj dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i iznajmljivanja imovine Za JS-3400 Poslodavci PU FBiH 30. Čak mu je i forma vrlo slična i namjena mu je da se Poreznoj upravi prijave podaci o obračunatim doprinosima za (u ovom slučaju) 2011. odnosno obveznicima koji su od Godišnji Isplatioci njih ostvarivali dohotke 29. 02. 04. Na prvu. zaključak je da bi do tada već morali biti obračunati doprinosi za svih dvanaest mjeseci posmatrane godine. 2012. upravo po ovom Zakonu. 02.porezi Doprinosi Zakon o jedinstvenom sistemu registracije. obrazac kao da je pravljen za idealne situacije kada je poslodavac redovno obračunavao i uplaćivao doprinose za svoje zaposlenike. 03. ako doprinose nismo redovno uplaćivali. nike FBiH SPR-1053 Vlasnici obrta Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 Nosilac zaj.

šta čemu podliježe a šta ne podliježe. i umjesto da raščišćavaju situaciju. svojim sistemskim i sistematičnim pristupom. kao i ona kada zbog raznih pravnih zavrzlama nije precizno definisano šta jeste a šta nije. samo stvaraju još veću konfuziju i nered. ko je od čega oslobođen a ko nije i sl. riješilo nekoliko pitanja od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo. Sva ona rješenja koja se suviše oslanjaju na savjest bilo koje strane u bilo kojem reformskom procesu (a kod poreskih reformi su to dva glavna učesnika: poreski obveznici i poreski službenici).najbolja rješenja. na kraju dovedu do toga da se te reforme pretvore u svoju suprotnost.prvi dio - Ako sam išta naučio od reformi u čijem provođenju sam učestvovao. ili sam barem bio u prilici da posmatram njihove efekte (i “efekte”).1 U ovom i narednom broju vam predstavljam rješenje koje je. to je da su sistemska rješenja . uz dosljedno provođenje. povećaju ukupan nivo naplate doprinosa u toku dvije (i to “krizne”) godine uzastopno! 1 O ovom je bilo dosta riječi u tekstu “Reforme naše nasušne” objavljenom u Poreznom savjetniku broj 12/10.porezi MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” Goran Drakulić . Porezni savjetnik februar 2012. Radi se o makedonskom reformskom modelu pod nazivom “Cela plata”. 20 . Makedonci su uspjeli da snize stope ključna tri doprinosa i da. Zahvaljujući toj reformi. pritom.

eška su vremena, i svi teško žive ali, ako izuzmemo one koji nemaju nikakva redovna primanja, najteže je porodicama zaposlenih u proizvodnji i drugim djelatnostima gdje je prosječna plata oko 400 KM, a redovnost isplata tih mučno zarađenih novaca je... svi znamo kakva. Od 400 KM mjesečno (X2, ako su oba nosioca porodičnog domaćinstva zaposlena) se teško krpi kraj s krajem. Neredovne isplate plata Na jednom redovnom stručnom skupu u organizaciji IOTA-e (International Organization of Tax Administrations) novembra 2010. godine u Bukureštu, kome sam prisustvovao kao predstavnik Poreske uprave RS, diskusija je (iako su na dnevnom redu bile uglavnom teme iz područja IT) u jednom momentu skrenula na realnost situacije u većini zemalja na jugu i istoku Evrope. Diskutovali smo činjenicu da mnogi poslodavci izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i da čak i one niske plate koje ti radnici zarade, ovi neredovno isplaćuju, ili čak uopšte ne isplaćuju. Kolege iz Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunije, Mađarske... svi su oni sa razumijevanjem klimali glavama, potvrđujući da je i kod njih stanje isto ili vrlo slično, ali su kolege iz Austrije, Švajcarske, Švedske, naročito iz Holandije bili zapanjeni time što je tako nešto uopšte moguće! Kolega iz Holandije je izjavio kako je u holandskom društvu tradicionalna hrišćanska vrijednost da se radniku mora dati plata u tačnom iznosu i na vrijeme, tako da je u njegovoj zemlji ovakva situacija – nezamisliva! Sjećam se da je prije skoro deceniju u našoj zemlji proveden neki eksperiment u kojem je nekoliko odabranih političara trebalo da (pokuša da) preživi tri mjeseca sa mjesečnim primanjima od oko (sadašnjih) 450 KM. To im je, naravno, išlo eško. Eh, kako bi bilo dobro cijelu našu državnu administraciju (svih nivoa)

T

porezi
staviti malo u takvu situaciju, jer bi tada mnogo više cijenili svoja, uglavnom vrlo udobna, radna mjesta i redovna primanja. Još bi i više, kad bi se kako moglo, valjalo natjerati poslodavce koji voze “bijesna” kola i vode lagodan život, da žive sa onolikim primanjima koja imaju njihovi zaposleni, pa bi možda imali više razumijevanja i više discipline u ispunjavanju svojih obaveza prema njima. Svima je, na žalost, poznato da veliki i preveliki broj poslodavaca u našoj zemlji neredovno ispunjava svoje obaveze prema radnicima, a samo manji broj njih je na to stvarno prinuđen time što su su i sami, tj. njihove firme, u teškoj materijalnoj situaciji. Opšta privredna i društvena situacija u kojoj se s mukom uopšte dolazi do posla stvaraju dodatni pritisak na radnike istovremeno predstavljajući dobar “argument” nesavjesnim poslodavcima da ućutkaju nezadovoljne, naročito onda kada su s pravom nezadovoljni i kada su radni uslovi u kojima rade i redovnost isplata plata ispod svakog kriterijuma. “Na ulici ima 10 takvih kao ti, i samo čekaju...”, česta je priča koja se čuje u razgovorima “u četiri oka” između nadobudnih gazda i njihovih nadničara koji se drznu da traže neka svoja prava. Ako pitate bilo kojeg radnika kako mu je, svako će reći: “Ako je plata redovna i ako su uplate doprinosa redovne, dobro je!” Pravo je čudo kako naše političke elite nisu do sada uočile “izborni potencijal” činjenice da je redovna isplata, pa čak i najmizernijih plata (i uplata doprinosa) ključ za toliko željeni socijalni mir u ovim tzv. kriznim godinama. Spominjem “izborni potencijal” prosto zbog toga što je u današnjem stanju svijesti teško očekivati da išta drugo osim izbora, tj. sticanja ili zadržavanja političke moći, može da motiviše i pokrene političke snage za neke ozbiljne i korjenite reforme. (Briga za opšte dobro, savjest za zdravlje društva? Ma ko te pita!) Zato, hajde da se upoznamo s jednim, po mom mišljenju vrlo dobrim, i poprilično primjenjivim rješenjem, koje bi vjerujem i kod nas značajno promijenilo stanje stvari i uticalo na ozdravljenje privrednog ambijenta i društva u cjelini.
Porezni savjetnik veljača 2012.

21

porezi
Tvoj porez, tvoja budućnost
Poreske uprave širom svijeta pokušavaju da pronađu način da sa manje represije a više dobrovoljnosti u izvršavanju obaveza od obveznika napune državnu kasu. Slogan Uprave javnih prihoda Republike Makedonije (UJP RM): “Tvoj porez, tvoja budućnost” (u originalu:” Твој данок,2 твоја иднина!”) je makedonski pokušaj da se kod građana i poslovne zajednice razvije svijest o tome da se javne službe i dobra finansiraju iz javnih prihoda, i da je redovno plaćanje poreza i doprinosa, u stvari, ulaganje u sopstvenu budućnost i razvoj. Ali, kako već rekoh, promjene u svijesti se moraju graditi strpljivo godinama, a jedan od najefikasnijih načina za postizanje te promjene jeste uvođenje sistemskih rješenja koja naprosto onemogućavaju devijantno ponašanje. U Makedoniji, zemlji koja po bruto društvenom proizvodu, pa i po opštoj razvijenosti privrede, svakako, zaostaje za BiH, u jednom su se momentu stekli uslovi da se izvede jedan ozbiljniji reformski zahvat, koji bi “jednim udarcem” riješilo nekoliko otvorenih pitanja baš na onim poljima na kojima se, do tada, nikako nisu postizali zadovoljavajući rezultati: 1) Prijavljivanju i naplati doprinosa (radi likvidnosti fondova socijalnog osiguranja), 2) Prijavljivanju i naplati poreza na platu (kao jedne od značajnih stavki u svakom zdravom budžetu), 3) (Ne)redovnosti isplate plata (i/ili doprinosa i/ili poreza), 4) Registraciji obveznika uplate doprinosa. Pored svega ovoga, uočeno je i da je poresko opterećenje privrede dosta visoko, i da je to faktor koji nepovoljno utiče na ekonomski razvoj
2 Данок je makedonska riječ za porez koja, očigledno, dolazi od riječi “danak”, ali kad se već igramo riječima, posebno mi je simpatična podudarnost riječi plaćanje na makedonskom плаќање - sa riječju “plakanje”, jer se zaista tako i izgovara sa malo umekšanim “k”. Što jest – jest: mnogima izvršavanje finansijskih obaveza toliko teško pada da ovakva sličnost te dvije riječi nije nimalo čudna.
Porezni savjetnik februar 2012.

Republike Makedonije. Zato su vlasti u Makedoniji odlučile da ozbiljno “zasuču rukave” i prihvate se posla ne bi li se ti problemi riješili. Kada je, sredinom prošle decenije, započeta cijela ova priča u Makedoniji, situacija je bila veoma nalik na situaciju u BiH 2001. godine, neposredno pred poresku reformu (u sklopu koje su nastale današnje poreske uprave.). Naplatu doprinosa vršili su javni fondovi (Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje), a Uprava javnih prihoda je vršila naplatu poreza na lična primanja. Stari sistem zasnovan na Zavodu za platni promet (bivši SDK) je bio srušen, a “novi” nikako nije davao dovoljno dobre rezultate, pa je i u privrednom životu postojalo mnogo “sivila” i anarhije, što je podrazumijevalo i nizak nivo discipline u plaćanju poreza i doprinosa. Glavna inicijativa za reformu pokrenuta je u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Makedonije (FPIO RM) 2006. godine, sa prioritetnim ciljem ostvarivanja odgovarajućeg stepena likvidnosti tog fonda. Pristup je bio sasvim korektan: koristiti tehnološka dostignuća da se pojednostave i pojeftine procedure, a istovremeno da se uspostavi mnogo efikasniji sistem naplate. Kako sva svjetska iskustva pokazuju da nema efikasne naplate bez efikasnog sistema prijavljivanja obaveza, i to uz što veći obuhvat obveznika koji obaveze prijavljuju, akcenat u tehničkom rješenju je bačen baš na ta dva segmenta: registraciju obveznika i (elektronsko) prijavljivanje. Sistem registracije i elektronskog prijavljivanja, koji je temeljac ove reforme sa tehničkog aspekta, razvio je tim IT stručnjaka sa elektrotehničkog fakulteta u Skoplju po narudžbi FPIO RM. Konsultanti Svjetske banke i MMF-a, koji su se naknadno uključili u projekat, su zajedno sa domaćim snagama podigli reformu na viši nivo, pri čemu su razvili ovu osnovnu ideju i zaokružili je u njenom sadašnjem obliku, dajući glavnu ulogu u ovoj reformi Upravi javnih prihoda Republike Makedonije. Pri tome je jasno definisana uloga svih ostalih institucija kojih se ona tiče, dok je istovremeno na elegantan i efikasan način projektovano i povezivanje sa sistemom

22

porezi
za razmjenu platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu (UPP),3 čime je cijeli sistem u potpunosti zaokružen. Nakon obezbjeđivanja neophodne političke i finansijske podrške, ustanovljen je projektni tim sastavljen od vrlo sposobnih i marljivih ljudi, prije svega iz UJP RM, koji su sa mnogo entuzijazma, u dosta teškim uslovima i ekstremno kratkim rokovima, uspješno realizovali ovaj sistem na koji su sada, s punim pravom, veoma ponosni. Osnovna ideja cijele reforme sadržana je u samom njenom nazivu: “Cela plata.” To je sistemsko rješenje koje praktično onemogućava da se isplata ličnih primanja zaposlenima vrši odvojeno od plaćanja pripadajućeg poreza i doprinosa, odnosno zakonski je dosljedno implemantiran princip “bruto plata” - od ugovaranja, preko obračunavanja do isplaćivanja. To, reći ćete, i nije tolika novost, ali ovo jeste: zakonsko rješenje OBAVEZUJE sve poslodavce da do 10-tog u mjesecu obračunaju sva bruto lična primanja za sve svoje zaposlene (i druga lica kojima vrše isplate) za prethodni mjesec, da te obračune isključivo u elektronskom obliku podnose Upravi prihoda, koja te obračune verifikuje (ili vraća na doradu, ako nisu ispravni), a do 15-tog u mjesecu je rok da se izvrši plaćanje i to u cjelokupnom obračunatom iznosu, bez izuzetaka. Eto, to znači “Cela plata”! Ukoliko se do navedenog roka ne izvrši plaćanje svih pomenutih obaveza (a nemoguće je uplatu izvršiti djelomično: sve ili ništa), od 16-tog u mjesecu, pa nadalje se obračunava kamata od 0,03% dnevno, koja se pribraja prvom sljedećem obračunu i ulazi ravnopravno u masu novih obaveza. Kamata se odnosi samo na obaveze prema državi, dok se kamata na neto isplate radnicima ne obračunava (iako iz ove perspektive ne vidim razlog zašto je to tako i zbog čega radnik kojem se kasni sa isplatom ne bi imao pravo na naknadu zbog tog kašnjenja, kad već država to pravo priznaje sebi). Kazne za nepodnošenje mjesečnih prijava (tj. obračuna) su visoke, a postupak prinudne
3 Koji je vrlo nalik na onaj koji je realizovan i u BiH sa Giro Clearing i RTGS komponentom.

naplate (koji je znatno pojednostavljen), pokreće se nakon 10 dana od isteka roka za plaćanje. Dakle, svi sistemski instrumenti koji stoje na raspolaganju poreskim organima, posloženi su tako da apsolutno destimulišu neispunjavanje ili neredovno ispunjavanje obaveza i prema državi i prema zaposlenima. Na ovaj način se prevazilazi veliki problem koji je prisutan u sredinama kao što je naša, u kojima je nadležnost za nadzor nad provođenjem zakona iz domena poreza i doprinosa na poreskim, a nadležnost nad provođenjem zakona o radu (kojim su regulisane obaveze isplata plata i naknada radno angažovanim licima) na inspekcijskim organima. Sistem je sâm po sebi ustrojen tako da se onemogućavaju manipulacije kojima, inače, pribjegavaju nesavjesni poslodavci (koji koriste razdvojenost nadležnosti i nekoordinisanost akcija različitih državnih organa sa podijeljenim naležnostima), pri čemu je i nadzor veoma pojednostavljen, jer je lako otkriti one koji su obuhvaćeni sistemom, a koji ne izvršavaju bilo koju od svojih obaveza. Kada se drugim sistemskim rješenjima (u domenu registracije poslovnih subjekata i vršenju bankarskih transakcija) još onemogući ili znatno smanji vjerovatnoća za postojanje poslovnih subjekata koji su “izvan sistema”, jasno je da su, barem sa ovog aspekta, zaista stvoreni uslovi za jedan zdrav poslovni ambijent u kojem su svi u jednakom položaju i svi sistemom prinuđeni da redovno izvršavaju svoje obaveze, ali ne samo prema državi nego i prema svojim zaposlenicima (što smatram važnim iskorakom u odnosu na slične refome). Ovo je, definitivno, mnogo bolje, efikasnije i jeftinije rješenje za problem nesavjesnih poslodavaca, nego ideja koja se ovih mjeseci mogla čuti u Republici Srpskoj (koje je navodno “prepisana” iz Hrvatske, iako je i tamo to bila, čini mi se, obična predizborna tlapnja), da se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji ne isplaćuju plate svojim radnicima. Uvođenje krivične odgovornosti u ovaj domen bi proizvelo samo kontraefekat na terenu, uz ogroman broj novih administrativnih procedura i postupaka (dakle i državnih troškova) u segmentu državne administracije koji je u BiH
Porezni savjetnik veljača 2012.

23

segmentirano i bez integrisanog pristupa. ne postoji svijest o stvarnom značaju i mogućim dometima ovako korjenitog i temeljitog zahvata. u stvari. ili. isto kao i Ministarstvo finansija FBiH. dok ću neke zakonske odredbe koje. koji i jeste najjača strana makedonske reforme. sve svodi na to da privrednici i građani gunđaju sebi u bradu.. Očito je da za ovakav potez nema spremnosti. mogu biti interesantne (kao što su neka rješenja iz domena poreskog sistema. dopunjavati. Prikaz osnovne IKT infrastrukture sistema integrisane naplate Ukratko ću.. jer. može se naslutiti da se neka iskustva iz Makedonije.4 Temeljitog.porezi vjerovatno najneažurniji i naproblematičniji. pokušavaju primijeniti. Naravno. Osnovne značajke poslovnog procesa integrisanog sistema naplate Slika 1 prikazuje osnovnu arhitekturu cjelokupnog informaciono-komunikacionog sistema na kojem se zasniva sistem integrisane naplate poreza na lična primanja i doprinosa i kompletna reforma “Cela plata”. jer se to može zaključiti po načinu na koji je u Ministarstvu pravde RS dočekana ta inicijativa potekla iz Saveza sindikata RS. to je ključna riječ koja nedostaje svim reformskim procesima koji se provode u BiH. još 2010. socijalne politike i radnih odnosa) samo pomenuti ili sasvim zaobići da ne bih otišao suviše u širinu. I zato nam je onako kako je. Ali. Kakav haos to stvara u privrednom životu. ali je onda “izmjena propisa u tom smislu uvrštena u plan rada za narednu godinu” (tj. samim tim i rješenja koja ti ljudi produkuju. gdje se važna pitanja (uz rijetke izuzetke) uređuju i rješavaju ad hoc. ali bojim se da je ovako ili još gore i u Federciji BiH i u Brčko Distriktu. dok se političari i dalje kite svojom reformskom produktivnošću i efikasnošću. jednostavno.. Posljedica toga je da se netom doneseni zakonski projekti nakon samo nekoliko mjeseci moraju dorađivati. preko koljena (i obično zbog nečije galame i halabuke) i bez međusobne koordinacije. ali “na mala vrata”. Porezni savjetnik februar 2012. popravljati.. a to je sudstvo. 4 Po nekim potezima koji se vuku posljednjih par godina. Zanemarimo za momenat registraciju 24 . Slika 1. ipak. Ideja je načelno podržana. To je jednostavno odraz opšteg stanja svijesti koji proizvodi određeni (ne)kvalitet ljudi koji nas vode. bez suvišnih tehničkih detalja. podržavamo ovakvo stanje i ničim ne doprinosimo da se ono promijeni. Napominjem samo da ću se fokusirati na arhitekturu poslovnih procesa. godine detaljno upoznato sa njim. U svemu tome. objasniti pojedine komponente sistema na jednom primjeru. u principu. takođe. a svi za to snosimo odgovornost. jer ga dobro poznajem. Mislim da su toga svjesni i u Vladi Republike Srpske. ali se. strpano je pod tepih dok neko to pitanje ponovo ne potegne u javnosti). da nastavim sa predstavljanjem makedonskog reformskog modela. pojedinih poslodavaca i strukovnih udruženja poput Udruženja ekonomista RS SWOT. jer je Ministarstvo finansija RS. čudi me zašto nikoga u vladi RS to sve nije pokrenulo da se sjeti navedenog makedonskog modela. uz konstataciju da je krivična odgovornost “zadnje sredstvo koje treba koristiti u takvim situacijama”. i kolike dodatne troškove to stvara zbog zakomplikovanih umjesto pojednostavljenih administrativnih procedura. naročito se to može reći za hiperprodukciju reformi i polureformi koja je prisutna u Republici Srpskoj već niz godina. ovdje govorim o stanju u Republici Srpskoj. u javnosti otkriva samo povremena kuknjava Privredne komore RS.

USB memorija). Nakon što službenik UJP ili e-mail server zaprime elektronsku prijavu. poljoprivrednici. sistem integrisane naplate automatski kreira “paket” uplatnih naloga koji se proslijeđuju u sistem unutrašnjeg platnog prometa (sistem obrade u UJP RM i klirinška kuća KIBS6 su u direktnoj vezi). Podnošenje elektronskih mjesečnih prijava 6 Klirinška kuća KIBS AD Skoplje je akcionarsko društvo (akcionari su makedonske banke. da tako kažem “štićenika”. ili korisnika usluga). Ukoliko je prijava ispravna (tj. Zanemarimo trenutno i pitanja autorizacije i autentikacije prijava koje se obavezno elektronski podnose (o tome ćemo malo kasnije). 2) na prenosivom mediju (CD. a. pa se tako zapakovana i kriptovana mjesečna prijava dostavlja u UJP RM na jedan od dva moguća načina: 1) putem elektronske pošte. poreza i doprinosa (zvaćemo ih “mjesečne prijave”.   Slika 2. svojih. to na šalteru traje oko minut i po). dok u Federaciji BiH. UJP RM je svim poslodavcima obezbijedila tzv. Pretpostavimo i da u sistemu postoje i podaci o tekućim računima svih građana. 25 . Porezni savjetnik veljača 2012. samozaposlena lica. godine. i zaposleni. Ona se zatim kriptuje (i tako nastaje konačna CRP datoteka). komunikacija poslodavca sa UJP RM je potpuno elektronska. U prvom slučaju. suština procesa se nimalo ne razlikuje. dok je u drugom slučaju predstavnik poslodavca prinuđen da dođe na šalter UJP i donese prenosivi medij sa svojom prijavom na obradu. i pretpostavimo da su odgovarajući registri potpuno ažurni i da su svi obeznici uredno registrovani.5 koji je JEDINI način za kreiranje mjesečne prijave. računima trezora i sl. Fokusirajmo se. tj. i podaci o računima za prikupljanje javnih prihoda. u kojoj je elektronsko podnošenje mjesečnih prijava uvedeno 2010. s tim da je korištenje tog softvera i dan-danas na dobrovoljnoj bazi.zaposleni i ostali u čije ime se plaćaju doprinosi) i obveznika podnošenja prijava i uplate doprinosa (poslodavci. vrši se njena obrada (uvjerio sam se na licu mjesta. postoji zakonska obaveza korištenja sličnog softvera za firme koje imaju 10 i više zaposlenih. Klijentski softver za kreiranje mjesečnih prijava. i obavlja iste funkcije koje kod nas obavljaju Giro Clearing i RTGS sistem Centralne banke BiH. naravno. tj. bez obzira na način dostave. a na shemi MPIN). DVD. takođe. na najčešći i najzanimljiviji slučaj. ali to sada nije toliko ni bitno). kao i računi svih poslovnih subjekata. folio broj). godine uradila Poreska uprava Republike Srpske. Međutim. događa se sljedeće: na osnovu verifikovanog ispravnog obračuna. plaćanje poreza na račun za prikupljanje javnih prihoda i plaćanje doprinosa na odgovarajuće račune fondova (ili JP. Taj paket platnih naloga dobija svoj jedinstveni 22-cifreni identifikacioni broj sa bar-kod reprezentacijom (tzv. obračuna plata. 5 Nešto slično je još 2007. lice kome se vrši isplata neto plate i u čije se ime plaćaju porez i doprinosi). podnosilac prijave. ukoliko je obračun izvršen u skladu sa propisima). i imaju status naloga na čekanju do momenta dok se aktiviraju na način koji će kasnije biti opisan. a sastoji se iz niz naloga kojima se vrši isplata neto plata (na tekuće račune zaposlenih). tj. učesnice unutrašnjeg platnog prometa). dakle. podaci o svim računima koji mogu da učestvuju i bilo kojoj platnoj transakciji koja se odigrava u sistemu. koja se sprema u odgovarajuću datoteku u XML formatu na računaru kod poslodavca. odnosno provjera ispravnosti izvršenog obračuna. kada prijavu za doprinose podnosi poslodavac i kada na njoj iskazuje obračunatu platu i pripadajući porez i doprinose (zato ćemo privremeno usvojiti terminologiju: poslodavac.porezi obveznika plaćanja doprinosa (u Makedoniji su to fizička lica . vjerski službenici i sve institucije koje po bilo kom osnovu prijavljuju i plaćaju doprinose u ime i za račun fizičkih lica.

Naime. uključujući i obračunatu kamatu. U stvari. Ukoliko je sve u redu (naravno i ukoliko na računu sa kojeg se plaćanje vrši ima dovoljno sredstava). kojim se kasnije u banci inicira realizacija platnih naloga. ukupnom bruto iznosu koji se plaća i svim bitnim potkomponentama tog iznosa koji se odnose na plate. jer umjesto unosa mase platnih naloga.porezi Nakon verifikacije prijave/obračuna i kreiranja naloga. a jedina ovjera papirnog naloga koja je i dalje potrebna da se uradi . 2) zbirni platni nalog sa odgovarajućim folio brojem. kreira se i predstavniku obveznika na licu mjesta uručuje (ili e-mailom elektronski dostavlja) poseban dokument tzv. prijemna deklaracija”. prijemna deklaracija se sastoji iz dva dijela (vidi sliku 3): 1) rekapitulacije obračuna sa verifikovane prijave sa zbirnim podacima o broju zaposlenih. Prijemna deklaracija 26 Porezni savjetnik februar 2012. i da provjere da li se podaci iz sistema slažu sa fizičkim papirnatim primjerkom ovjerenim pečatom i potpisom koji im je uručen. mora se priznati! Vama prepuštam da sami proanalizirate na kojim tačkama i koje se   Slika 3. . iskreirani na osnovu elektronske prijave. ali ima još jednu vrlo važnu funkciju. sve što oni rade jeste da bar-kod čitačem očitaju folio-broj sa ovjerenog zbirnog naloga.jeste ona na zbirnom nalogu sa folio brojem kojeg poslodavac ovjerenog donosi na šalter svoje banke na dan kada odluči da “pusti” ta plaćanja (a po zakonu je to do 15-tog u mjesecu ili se suočava sa sankcijama u vidu kamate). Nije moguće da se ti nalozi izvršavaju selektivno: ili svi ili nijedan! Uočavate već da je na ovaj način poslodavac oslobođen i od fizičkog ispisivanja i ovjeravanja “brda” platnih naloga svaki mjesec (ili izrade mnoštva pojedinačnih elektronskih naloga za one koji koriste e-banking). porez i pojedine doprinose. Paket naloga koji je kreiran na osnovu verifikovane prijave “pušta” se onog časa kada poslodavac donese donji dio prijemne deklaracije (odnosno zbirni nalog sa folio brojem) u svoju banku. tj. svaki mjesec “unose” samo po jedan platni nalog za jednog poslodavca za ovu konkretnu namjenu. elegantno i vrlo inteligentno rješenje. koja predstavlja potvrdu o ispravnosti podnesene prijave. prava na povrat i slično. jer su svi nalozi i za plate i za poreze i za doprinose automatski “uneseni u sistem”. I bankarskim službenicima se na ovaj način znatno smanjuje obim posla. jednostavnim klikom se “okida” izvršavanje svih naloga odjednom! Zaista.

da se osvrnem na ostale najbitnije mehanizme koji. umjetnici. poslodavac koji je podnio neispravnu prijavu se brzo i efikasno obavještava o greškama koje može da ispravi do kraja roka za podnošenje prijava i da podnese ispravljenu prijavu. Registracija poslovnih subjekata (većine poslodavaca) se u Republici Makedoniji vrši u posebnoj državnoj agenciji DANIS koja vodi Centralni registar poslovnih subjekata (nešto nalik na situaciju u Srbiji npr. vrše odgovarajuće institucije (ministarstva. Registracija je organizovana po principu “one-stop-shop”.   Slika 4. ako sve radi kako treba! To bi.). 27 . Zbog toga je najveća “navala” podnošenja elektronskih prijava između 3. odnosno ako sistem prepozna bilo kakvu grešku u prijavi (počev od neispravnog JMBG-a nekog radnika do neispravno primijenjenih propisa) sistem. njegovo korištenje je obavezno za sve osim za institucije koje svoje prijave podnose nešto drugačije). jer svaki obveznik podnošenja prijava mora da dobije odgovarajući identifikacioni broj. dok subjekat registracije neposredan kontakt ima samo sa agencijom koja vrši registraciju. živaca. samo podržavaju ovaj osnovni. sigurno već uočio šta je to što predstavlja najveći Porezni savjetnik veljača 2012. vremena. Neke specifičnosti i kritične tačke Pažljiv čitalac ovih redova je. u suštini. To je neophodno da bi se mogao koristiti klijentski softver (a kao što sam već rekao. i CD-medij na kojem se nalazi tajni (kriptografski) ključ i digitalni sertifikat koji sadrži tzv. šta ako podnesena elektronska prijava nije ispravna (a to je moguće jer klijentski softver koji je dat na raspolaganje obveznicima ne može još na klijentskoj strani da provede sve neophodne kontrole iz prostog razloga što radi u off-line režimu)? Ukoliko prijava nije ispravna. autorizacija i autentikacija korisnika. Naravno. u najkraćem. Sada ću. takođe. Svi drugi slučajevi. Na taj način. ali se i ti podaci redovno ažuriraju u sistemu integrisane naplate. koji imaju određene specifičnosti. bila srž ovog poslovnog procesa i osnovni mehanizam sistemskog rješenja “cela plata”. svode se na ovo osnovno rješenje u raznim varijacijama i sve je to riješeno klijentskim softverom i sistemom za prijem i obradu elektornskih prijava. tj. Registar imalaca žiro-računa (uključujući i fizička lica) se vodi u Narodnoj banci Republike Makedonije (NBRM). Registracija određenih specifičnih djelatnosti kao što su poljoprivrednici. bez puno detaljisanja. i 5. Na primjer. postižu ovako lijepo osmišljenim i integrisanim sistemom. Registracija obveznika Važno je istaknuti da sistem integrisane naplate ima svoju sopstvenu “registraciju”. jer oni koji budu imali greške u svojim prijavama imaju nekoliko dana da ih isprave. do sada. komore). registraciju u fondovima i statistici) se vrše razmjenom podataka između institucija. sve ostale neophodne registracije (poresku. dana u mjesecu. Registracija zaposlenih (i nezaposlenih) se vrši u Zavodu za zapošljavanje Republike Makedonije (AVRM). generiše “prijemnu deklaraciju” samo što ona ne sadrži zbirni platni nalog (i ne dodjeljuje se folio-broj). i da bi se mogli implementirati sigurnosni mehanizmi kriptovanja prijava.. advokati i sl.porezi sve uštede materijala.. nego se generiše dodatni list na kojem su taksativno navedene greške zbog kojih je prijava odbijena. Sada je vrijeme i da se kaže koja riječ o registraciji učesnika ovog sistema i prikupljanju informacija neophodnih da ovaj sistem nesmetano i efikasno funkcioniše (jer bez ažurnosti registara i tačnosti podataka o svim obveznicima uključujući i podatke o njihovim žiro-računima nema kvalitetnog rada ovako visokoautomatizovanog sistema). javni ključ.

jeste da Uprava javnih prihoda (u našem slučaju to bi bila poreska uprava) mora da “verifikuje” svaku oporezivu isplatu koju poslodavci vrše svojim zaposlenima. koji radi i koji daje rezultate! Makedonska reforma “Cela plata” zaista ima više od jednog zanimljivog rješenja koje odaje da se neko ozbiljno i studiozno posvetio svim aspektima i da je barem pokušao da nađe rješenje za otvorena pitanja koja su mučila makedonsko društvo. i ne treba od njih bježati samo zato što zvuče suviše “socijalistički”. jer su opterećenja na te plate bila vrlo visoka. Podsjećam vas na one poljoprivredne metafore o presađivanju biljaka i pripremi zemlje iz već pominjanog teksta “Reforme naše nasušne”. svi su napori usmjereni da se riješe nastali problemi. a možda i nigdje. To je. pa su jednostavno odlučili da postave limit do kojeg nivoa se plata opterećuje doprinosima. kako je kod svih bitnih faktora (od političkih. ono što je u ovom makedonskoj reformi “Cela plata” naročito interesantno. u stvari. Međutim. objavljene u januaru tekuće godine)! Naime. kad oluja prođe. neka rješenja su diktirana postojećom situacijom. Još jedna zanimljivost koju ću ovdje izdvojiti je ta da su Makedonci.7 Neko će s punim pravom primijetiti da je ovaj model simulacija funkcionisanja nekadašnjeg SDK. . Naime.porezi rizik za bilo koju garnituru vlasti koja bi se usudila da pokrene ovakvu reformu. neka rješenja su jednostavno dobra. tako da su možda mogla biti i drugačija da je sistem 28 Porezni savjetnik februar 2012. u Makedoniji je uočen problem da se neke natprosječno visoke plate ne prijavljuju. što je projektovan sistem koji je zaokružen od početka do kraja i u kojem su do tada razuđeni elementi ukomponovani u jednu cjelinu. osim na njihovim šarenim Power Point slajdovima. samo u uslovima kada je platni promet prešao na poslovne banke i kada su druge funkcije koje je nekad SDK obavljao sada “razbacane” po drugim institucijama. velika vrijednost reforme jeste i to što je pristup bio integrisan. tako da je odgovarajuća ažurnost nakon četiri mjeseca uspostavljena i više nije narušavana. sve se loše zaboravlja i ostaje samo krajnji rezultat: sistem koji je prošao “sito i rešeto”. može da prouzrokuje probleme sa tim isplatama i kod onih poslodavaca koji su likvidni i savjesni i koji bi. tako da sve što prelazi taj limit nimalo ne utiče na iznos obračunatih doprinosa (nisam 7 Ovo je fakat kojeg naši vlastodršci jako teško usvajaju. a istovremeno predstavlja i rizičnu tačku. inače. poštovanje prema njegovoj racionalnosti i efikasnosti. tako da eventualna nefunkcionalnost ili zagušenost IT sistema koji vrši obradu podataka. ali provođenje reformi je uvijek bilo vještina komponovanja postojećih naslijeđenih elemenata da bi se dobio željeni rezultat. kada postoji čvrsta riješenost da se neki posao dovede do kraja. i zato lako podliježu površnim “Sales Managers” pričama i prezentacijama “svjetskih rješenja” koja savršeno rade “tamo negdje”. do operativno tehničkih) postojala čvrsta volja i odluka da “nema nazad” i da je “dječije bolesti” (koje se uvijek mogu očekivati u izvođenju ovako ozbiljnih zahvata) potrebno prevazići. Poznati su razlozi zašto je sistem sa SDK “razvaljen” i tu se sada ništa ne može. sasvim tačno. ili kada se preuzima nečije rješenje po sistemu “ključ u ruke”. uvedu i najvišu osnovicu i to u iznosu od četiri prosječne neto plate (takođe. Kao i uvijek u ovakvim prilikama. u najmanju ruku. na vrijeme izvršavali svoje obaveze. ali je poznato i da zapadni konsultanti koji su upoznati sa tim sistemom izražavaju svoje divljenje ili. U početnoj fazi implementacije ovog sistema u Makedoniji nekoliko mjeseci je bilo znatnih problema sa funkcionisanjem sistema i postizanjem dnevne ažurnosti. Dakle. I kako to već biva. Osim toga. tj. pored uobičajene najniže osnovice za uplatu doprinosa (koja za radnike sa punim radnim vremenom predstavlja 50% prosječne neto plate koju Državni zavod za statistiku Republike Makedonije objavi u januaru tekuće godine). pravljen potpuno ispočetka. tako da su zaposleni u UJP RM bukvalno danonoćno radili na tome da se dostigne projektovana dnevna ažurnost. odlučili da. kada se određeni sistem pravi u potpunosti ispočetka bez tereta naslijeđa. projektujući svoj sistem. Rijetki su slučajevi kada se počinje “sa ledine”. a ne zbog njih od svega odustajati.

110. Tabela 2. 18. u MKD) Ukupan trošak za poslodavca (u MKD) Poresko opterećenje u % Razlika u poreskom opterećenju u odnosu na prethodnu godinu 2008. To je možda kontraverzan potez. ili zadržan ili čak znatno povećan nivo naplate! Tabela 1.56 103.* 2010.018 26. čak bez prevelikog napora i rizika. Porezni savjetnik veljača 2012.847 26.69 98. a samim tim i smanjenje ukupnog opterećenja na neto platu zaposlenih (tj. tako da to minimalno smanjenje može imati razloge koji nemaju mnogo veze sa ovom reformom nego sa drugim faktorima. sličnostima i razlikama situacije u Makedoniji i BiH.02% -1. U sljedećim tabelama dat je primjer smanjenja opterećenja na primjeru prosječne plate od oko 290 €.porezi sasvim siguran. Godina Neto plata radnika Poresko opterećenje (porezi i doprinosi. smatram.95 31. 2009. A definitivno smatram i da može i da treba. smanjenje efektivnog “koštanja radne snage”). 29 . kao i o njenoj primjenjivosti u našim uslovima ću više govoriti u sljedećem broju. a da se istovremeno smanji opterećenje na privredu. Iz rezultata reforme je sasvim jasno da je smanjenje stopa kompenzirano većim obuhvatom uplatilaca. ali da biste uvidjeli koliko ovakav potez može da bude aktuelan. koji se u ovako koncipiranom sistemu sigurno postižu i u sistemu javne upave i u poslovnoj zajednici. *** Sasvim sam siguran da je ovo dovoljno da vam privuče pažnju na ovu interesantnu ideju i da ćete sa zanimanjem čitati i drugi dio ovog prikaza.13 Ključni efekti O efektima ove reforme. godinu). Pri tom se nikako ne smije izgubiti iz vida ni efekat smanjenja indirektnih i sporednih troškova. sasvim je sigurno da su za privrednike najvidljiviji efekti smanjenja stopa doprinosa. dok je za državu i državne institucije najbitnija likvidnost budžeta i vanbudžetskih fondova. To je zaista dalo efekte na terenu u smislu obuhvata i tačnosti prijavljenih primanja.847 8. Indeks naplate doprinosa i poreza na dohodak od ličnih primanja u Republici Makedoniji 2009/2008. ali su u Makedoniji time željeli da eliminišu razlog da se ekstremno visoka primanja sakrivaju od sistema. do 2010. a istovremeno je. uključujući i administrativne troškove.97 32. Smanjenje poreskog opterećenja na neto platu u Makedoniji od 2008.32% *godina stupanja na snagu reforme “Cela plata” Dakle.018 8. doprinos za slučaj invalidnosti ili teškog tjelesnog oštećenja nastalog povredom na radu ili usljed profesionalne bolesti i dr).327 29. vrlo dobra smjernica i za nas. ali mislim da se to ne odnosi i na porez). godini bile osjetno manje u odnosu na 2008. ali pri tom treba imati u vidu da su ovo podaci o cjelokupnoj naplati doprinosa na ZO. i da u Makedoniji pored osnovnog doprinosa za ZO postoji još nekoliko posebnih vrsta ovog doprinosa (doprinos za slučaj povrede na radu. zavisno od konkretnog doprinosa. koji pripremam za naredni broj “Poreskog savjetnika” u kojem ću se više zadržati na konkretnim iskustvima i preporukama kolega iz Makedonije. Iz tabele 2 vidljivo je da je jedino u naplati doprinosa za zdravstveno osiguranje bila prisutna minimalna stagnacija (još jednom podsjećam da su stope na sva tri doprinosa u 2009. na koji način održati ili povećati likvidnost države i javnih fondova. 8 Korišteni su materijali sa zvaničnih prezentacija reforme “Cela plata” koju je izradio projektni tim iz Uprave javnih prihoda Republike Makedonije.327 37.63 / -5. što je.8 i podaci o indeksu naplate poreza na lična primanja i doprinosa u prvoj godini provođenja reforme u odnosu na prethodnu.18 100.000 MKD (oko 290 €) 11. Doprinosi i porez na dohodak Doprinos za PIO Doprinos za ZO Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposenosti Porez na dohodak od ličnih primanja Indeks 2009/2008. a na kraju ću dati i svoje viđenje kako se ovakav reformski potez može izvesti i kod nas. ovdje ću samo kratko navesti činjenice koje ukazuju na to da je ova reforma u Makedoniji smanjila poresko opterećenje na privredu.

Kada se govori o poreznim podsticajima za investicije. oec. bilo u vidu niže porezne stope. RS i BD nisu predvidjeli mogućnost primjene niže stope poreza na dobit u određenim slučajevima. Propisi o porezu na dobit u FBiH. ukoliko nije drugačije napomenuto. Snižena porezna stopa sâma po sebi ne predstavlja niti olakšicu niti podsticaj. kao što je to u nekim zakonodavstvima slučaj sa firmama koje tek počinju sa radom. određenih poreznih pogodnosti prilikom priznavanja prihoda i rashoda prilikom utvrđivanja porezne osnovice. odnosno propisi o porezu na dobit u Federaciji BiH. Konstantno snižavanje poreznih stopa je posebno karakteristično za zemlje u traniziciji.porezi KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Mirela Mašić. Najčešća podjela poreznih podsticaja kod poreza na dobit je sljedeća: 1) snižena stopa poreza na dobit. Uobičajno je. U sklopu poreza na dobit moguće je koristiti različite vrste poreznih podsticaja. . Porezni podsticaji kao instrument podsticanja konkurentnosti P 30 Porezni savjetnik februar 2012. 2) porezni praznici (eng. da se povlaštene porezne stope koriste za preduzeća koja tek počinju s radom. U svijetu se koristi veliki broj različitih poreznih podsticaja koji mogu imati različit učinak na izgradnju konkurentnosti. investment allowances). tax holiday). dipl. U ovom tekstu ćemo dati osvrt na oblike poreznih oslobađanja koje poznaje sistem poreza na dobit u BiH. te 3) razne olakšice po osnovu ulaganja (engl. ali činjenica je da relativno niske porezne stope mogu i znatnije u odnosu na druge podsticaje pozitivno uticati na privlačenje investitora. POREZNA OSLOBAĐANJA Porezni podsticaji imaju važnu ulogu u izgradnji konkurentnosti svake zemlje i privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora. U našoj zemlji stopa poreza na dobit je ista na nivou oba entiteta i Distrikta i iznosi 10%. Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. Porezni podsticaji kod poreza na dobit mogu imati različite oblike. na primjer. onda se prvenstveno misli na instrumente u okviru poreza na dobit. ili u obliku raznih poreznih oslobađanja. Isto tako. nije novost da menadžeri velikih multinacionalnih kompanija i međunarodnih institucija preferiraju opću nižu stopu poreza na dobit u odnosu na neke druge porezne podsticaje. kako bi mogli steći sliku o privlačnosti same ideje investiranja u našoj zemlji. ali svaki od njih podrazumjeva ili sniženje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. orezni podsticaji kao instrument privlačenja investicija su fiskalna mjera koja predstavlja jedan od najčešćih oblika državne intervenciju u funkciji izgradnje konkurentnosti.

za drugu 30%. Zakon o porezu na dobit u FBiH poznaje mogućnost priznavanja prava na ubrzanu amortizaciju pod određenih uslovima. te - odbitak poreza po osnovu ulaganja ili investicijski porezni kredit. Zakonom o porezu na dobit u BD BiH. jednaka nominalna porezna stopa ne znači da će biti jednako poreza plaćeno. a ona se provodi po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. uglavnom. I ovaj porezni podsticaj se. odnosno od tada se (kao Astečeno pravo) moglo nastaviti primjenjivati samo na one obveznike koji su osnovani i počeli sa radom u toku 2006. i 2007. pod poreznim oslobađanjima se podrazumijevaju olakšice po osnovu ispunjavanja određenih zakonom propisanih uslova. 12. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za spriječavanje zagađivanja zraka. dozvoljena je i mogućnost odbitka nabavne vrijednosti hardvera i softvera u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. Kada je riječ o trećem navedenom obliku poreznog podsticaja. godine.000 KM. Porezni podsticaj u obliku “poreznih praznika” ili poreznog mirovanja predviđa period u kojem je obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit. Međutim. kao blažom varijantom. Porezni savjetnik veljača 2012. Aktualno važeći propisi o porezu na dobit u BiH ne predviđaju ovakve porezne podsticaje. mogućnost odbitka rashoda po osnovu ubrzane amortizacije je propisana na potpuno isti način kao i u RS. kao i za sredstva koja služe za školovanje i obuku kadrova. Isto važi i za nabavku hardvera i softvera.porezi Po tom osnovu. 70% porez na dobit za drugu godinu. što znači najkasnije da se moglo primijeniti po poreznim bilansima za 2008. te 30% poreza na dobit za treću godinu poslovanja. a uobičajno se odnose na ulaganja koja mogu imati oblik: - ubrzane amortizacije. a čija je nabavna vrijednost manja od 1. te za treću 30%. dozvoljen je odbitak za ubrzanu amortizaciju mašine i opreme. imajući u vidu da se način utvrđivanja porezne osnovice među entitetima i Disktriku razlikuje. njena vrijednost može odbiti u cijelosti u godini nabavke. - umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja i odbitak poreza po osnovu ulaganja. te da je u ovom momentu i ovaj porezni podsticaj već “prošlost”. Ubrzana amortizacija se može posmatrati kao svojevrsna porezna odgoda plaćanja porezne obaveze po osnovu priznavanja većih iznosa amortizacije u prvim godinama poslovanja. za prvu godinu 40%. jer zbog razlike u širini porezne osnovice. razlike u poreznom opterećenju mogu biti značajne. stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dobit. postiže se jedna vrsta odgode plaćanja porezne obaveze. ovo oslobađanje je prestalo da važi. Isto kao i u Zakonu o porezu na dobit u FBiH. zemljišta i ublažavanja buke. 2007. vode. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se vrijednost stalnih sredstava čija je nabavna vijednost manja od 1. i 2009. pod uslovom da je stavljena u funkciju. veže za novoosnovana preduzeća.. ili se odobrava plaćanje niže stope poreza na dobit (što je u direktnoj vezi sa prvim poreznim podsticajem). godinu. koji se primjenjivao do 31. propisano je da se za imovinu koja se amortizuje. na prvi pogled bi se moglo zaključiti da su propisi o porezu na dobit na nivou BiH harmonizovani. te da je jednako porezno opterećenje za sve porezne obveznike u entitetima i Distriktu. Osim toga. Po ranijem Zakonu o porezu na dobit u Federaciji BiH. iz osnova ulaganja. bilo je propisano da su novoosnovana društva oslobođena poreza na dobit: 100% za prvu godinu poslovanja. a 50% za rad u tri smjene). pravo na “dodatnu” ubrzanu amortizaciju može se iskoristiti i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni (uvećanje od 25% od dozvoljene stope amortizacije za rad u dvije smjene. Također. U ovim slučajevima. 31 . Također. jer se za iznos ranije porezno iskorištene amortizacije uvećava porezna osnovica u narednim godinama. I prema Zakonu o porezu na dobit u RS.000 KM može u cijelosti odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu godine njihove nabavke i stavljanja u upotrebu. Međutim.

Pored navedenih poreznih podsticaja. način na koji bi se naplata trebala izvršiti i slično. podnijeti i svoj porezni bilans). Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. 1. Pri tome. poslovne jedinice firmi iz RS i BD. Naime. kao i uslove za njihovo ostvarivanje. kako bi mogli utvrditi sličnosti i razlike u oporezivanju dobiti po ovom osnovu. Dakle. 1. Statističkog aneksa za tu godinu. U nastavku ćemo dati pregled poreznih oslobađanja u entitetima i Distriktu. investiranjem u proizvodnu djelatnost na teritoriji FBiH. dužne nadležnoj ispostavi PU FBiH. 97/07. po osnovu izvoza dobara i usluga. br. prihod od prodaje dobara i usluga na inostranom tržištu po kojem osnovu obveznik dokazuje pravo na oslobađanje po osnovu izvoza Porezna oslobađanja u sistemu poreza na dobit u BiH FEDERACIJA BiH Porezna oslobađanja koja se mogu ostvariti po federalnom Zakonu o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. treba naglasiti da propisi o porezu ne zahtijevaju da se potraživanja iz inostranstva i naplate u određenom roku. 14/08 i 39/09) su: 1. obveznik poreza na dobit stiče status “izvoznika” i oslobađa se porez na dobit za tu godinu. - ostale prihode od prodaje učinaka na stranom tržištu. dok odbitak poreza po osnovu ulaganja podrazumijeva da se određeni dio investicije oduzima od iznosa utvrđene obaveze poreza na dobit. Izvoz dobara i usluga Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se obveznik koji je izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda u godini za koju se utvrđuje porez na dobit oslobađa (u cjelini) poreza na dobit za tu godinu. Prihod od prodaje povezanim inolicima S obzirom na koncepciju obrasca Statističkog aneksa. uz svoj bilans uspjeha. a ne od porezne osnovice. a to je da porezni obveznik uz porezni bilans podnese kopiju obrasca Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja kao dokaz o postignutom cenzusu. . Statističkog aneksa (prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu) za dotičnu godinu veći od 30% ukupnog prihoda iskazanog na red. po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. porezni podsticaji i oslobađanja se unutar BiH razlikuju. kao značajnom instrumentu za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija. S obzirom na to da i oba entiteta (FBiH i RS) i Distrikt imaju svoje propise o porezu na dobit. 2. ukoliko je iznos prihoda iskazan na red. 8. 36/08 i 79/08). ipak. Uslov za priznavanje ovog poreznog oslobađanje je propisan članom 25. porezno oslobađanje (i to potpuno) važi i za poslovne jedinice koje na teritoriji Federacije BiH imaju pravna lica čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. br. br. - prihode od prodaje proizvoda preko izvoznika. U poreznom sistemu BiH moguće je prepoznati određene oblike poreznih podsticaja i poreznih oslobađanja. br. kao i 3.porezi Umanjenje osnovice po osnovu ulaganja omogućuje preduzeću da oporezivu dobit umanji za određeni postotak ili vrijednosti investicija u godini kada se investicija realizira. - prihode od prodaje usluga na stranom tržištu. što znači da se navedeni “cenzus” za ostvarivanje ovog poreznog oslobađanja utvrđuje na bazi prihoda iz inostranstva koji su iskazani u skladu sa računovodstvenim pravilima. Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu iskazani na kontu 612 uključuju: - prihode od direktne prodaje proizvoda na stranom tržištu. 32 Porezni savjetnik februar 2012. kao (formalni) obveznici poreza na dobit prema federalnom Zakonu u cjelini su oslobođeni plaćanja poreza na dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH (mada su.

33 . nema nikakve sumnje da obveznik može ostvariti pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza. Zakona o PDV-u. prva naredPorezni savjetnik veljača 2012. ovo se svodi na potanje da li obveznik poreza na dobit. Preneseni porezni gubici i oslobađanje od poreza na dobit po osnovu izvoza Pitanje koje se može pojaviti u vezi sa korištenjem porezne olakšice po osnovu izvoza jeste. Iako se i u ovom slučaju nesporno i suštinski radi o prihodu ostvarenom na inostranom tržištu koji treba da ulazi u izvozni “cenzus”. radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu izvoza. Naime. 6. br. prevozne usluge povezane sa izvozom bi se mogle (za potrebe oslobađanje od poreza na dobit) smatrati “izvozom” samo ukoliko se. u smislu oslobađanja od obaveze poreza na dobit. Prevozne usluge koje su povezane sa izvozom su oslobođene plaćanja PDV. tačka 2. u smislu člana 31. Za razliku od toga. Jasno je. br. da li on prvo mora iskoristiti taj porezni gubitak i utvrditi preostalu poreznu obavezu za tu godinu. 5. Drugim riječima. br. Aneksa. odnosno prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama se evidentiraju na kontu 610 na red. kada eventualno ne bude imao mogućnost poreznog oslobađanja po osnovu izvoza? Prema relevantnim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. Usluge prevoza robe povezane sa izvozom i oslobađanje poreza na dobit Jedno od pitanja koje se može pojaviti vezano za oslobađanje od poreza na dobit jeste da li se prevozne usluge koje su povezane sa izvozom mogu smatrati “izvoznom” uslugom u smislu oslobađanja od obaveze za porez na dobit u FBiH. 5. a činjenica što se radi o izvozu povezanom pravnom licu koji se knjigovodstveno posebno evidentira nikako ne bi smjela uticati na prava u smislu Zakona o porezu na dobit. to ne znači da se ovako ostvaren prihod domaćeg pravnog lica – prevoznika po osnovu usluge prevoza izvršene drugom domaćem pravnom licu – izvozniku može smatrati prihodom ostvarenim po osnovu izvoza i po tom osnovu osloboditi obaveze za porez na dobit. de facto. U smislu propisa o porezu na dobit. kao što je prethodno pojašnjeno. jer se. ukoliko se ove usluge fakturišu domaćem pravnom licu – izvozniku i naplaćuju od njega. da bi takav pristup bio suprotan suštinskom značenju oslobađanja od obaveze za porez na dobit po osnovu izvoza. strogo formalizovano posmatranje obrasca bi moglo dovesti do zaključka da samo ono što je evidentirano na red. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (član 25. međutim. i 8. tj. Aneksa. Međutim. Aneksa bude podvedeno pod “izvoz”. mehanizam iskazivanja i korištenja poreznih gubitaka po poreznim olakšicama primjenjuje se automatski.porezi veže se za prihode koji su evidentirani u okviru konta 612 – Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu i koji se unose na red. oslobođen je onaj obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda. eventualno. a koji uz to ima i neiskorištene porezne gubitke iz ranijih godina. plaćanja poreza na dobit. Prihodi od prodaje dobara povezanim pravnim licima evidentiraju se na kontu 602. 8. tamošnjem uvozniku) i ako se eventualno i naplaćuju od tog stranog pravnog lica. one nemaju tretman “izvoza” u smislu propisa o porezu na dobit. stav 1. br. može te porezne gubitke “uštedjeti” i prenijeti u naredne godine. u slučaju kada obveznik ima iskazan porezni gubitak po ranijim poreznim bilansima.) propisano je da kao dokaz o postignutom cenzusu za priznavanje prava na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza obveznik uz porezni bilans podnosi i kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja. kao usluge koje su u direktnoj vezi sa izvozom dobara. u smislu člana 27. koji ima uslove za oslobađanje od poreza na dobit za neku godinu. odnosno na red. fakturišu stranom pravnom licu (tj. u ovom slučaju kada se istovremeno radi i o izvozu i o prodaji povezanom licu (u inostranstvu). Zakona o porezu na dobit. pa tek onda primijeniti porezni podsticaj po osnovu iznosa? U stvari.

godine. ukoliko obveznik po isteku prve godine ne realizuje i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini. Ukoliko se desi da obveznik već u prvoj godini (npr. godinu Poreznoj upravi morao podnijeti: - plan investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije na iznos od najmanje 20 miliona KM. ukoliko bi npr. godine). ne može “i jare i pare”. Drugim riječima. po tom osnovu se takvo lice oslobađa plaćanja poreza na dobit i za tu i za naredne četiri godine (dakle. Dakle. porezni obveznik želio da ovu poreznu stimulaciju počne koristiti 34 Porezni savjetnik februar 2012. nisu nigdje propisali rok u kojem se plan investicija i odluka o njihovom usvajanju moraju podnijeti Poreznoj upravi. godinu. dužan je platiti poreznu obavezu za tu godinu najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za tu godinu. do 2015. i to uvećanu za propisanu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (0. odnosno direktor).porezi na ostvarena oporeziva dobit se automatski (a i po “redoslijedu” iz samog obrasca poreznog bilansa) umanjuje za prenesene porezne gubitke iz prethodnih godina. - dokaz (odluku) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika. Kao dokaz toga da je zaista izvršio investiranje u proizvodnu djelatnost.. uprava.04% dnevno za svaki dan zakašnjenja). Dakle. Dakle. su sljedeći: - podnošenje plana investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina uz - prilaganje dokaza (odluke) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika (tj.000 KM. pa i uz sam porezni bilans po kojem se želi koristiti ova porezna stimulacija.. oporeziva dobit se i u takvim slučajevima najprije treba umanjiti za iznos prenesenih poreznih gubitaka. utvrđeni su u članu 26. koji uz porezni bilans za 2011. od čega najmanje četiri miliona u prvoj od tih pet godina. godinu. do 2015. a neplaćeni porez u prethodnom periodu utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit uvećan za zateznu kamatu koja se plaća za neblagovremeno plaćene javne prihode.. pa se tek na tako dobiveni iznos poreza primjenjuje porezno oslobađanje po osnovu izvoza. gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. za period od 2011. onda bi najkasnije uz porezni bilans za 2011. koji u periodu od pet uzastopnih godina investiraju u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH najmanje 20 miliona KM. u 2011. ukoliko je porezni obveznik porezno oslobađanje po ovom osnovu počeo koristiti po poreznom bilansu za 2010. Zakon o porezu na dobit u FBiH. - dokaze da je već u toku 2011.) u proizvodnu djelatnost investira ukupan iznos od 20 miliona KM i to dokaže prilaganjem vjerodostojih dokaza uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans. Ukoliko porezni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus investicija. nakon čega se na eventualno preostalu osnovicu obračunava porez na dobit (10%). ali i za “preostali” period od 2012. godinu ne dokaže da je 2. po poreznom bilansu za 2011. Pravilnika.  Investicije u proizvodnu djelatnost u FBiH Porezno oslobađanje po osnovu investicija u FBiH mogu ostvariti samo “veliki investitori” iz oblasti proizvođačkih djelatnosti.000. U protivnom. kao ni Pravilnik o primjeni tog Zakona. u ovom primjeru i za 2011. obveznik je dužan uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans podnijeti dokaze o realizovanim i plaćenim investicijama u toj godini (od čega u prvoj godini u propisanom minimalnom iznosu od četiri miliona KM). godine (koja se u tom slučaju računa kao prva godina korištenja ovog poreznog oslobađanja) u navedene namjene već investirano najmanje 4. Uslovi za korištenje ovog poreznog oslobađanja. a kao dokaze prilaže: - naloge za plaćanje ili - bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. što znači da mogu podnijeti bilo kada. .

 Zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama Obveznici poreza na dobit mogu po federalnom Zakonu o porezu na dobit ostvariti i oslobađanje po osnovu upošljavanja određenog broja lica sa invaliditetom. što znači da je dozvoljena alternativa. oni obveznici koji zapošljavanju više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. one su dužne Poreznoj upravi FBiH podnijeti porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH. 12. ukoliko se to ne bi desilo. godinu. ali ne i platiti ga. imajući u vidu visoko postavljeni kriterij od 20 miliona KM. Naime. uvećeno za propisanu zateznu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (u skladu sa članom 26. 2012 godine) da plati i porez za dobit za 2010. 3. dakle. do 31. samo za prvu godinu ulaganja. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. Minimalni iznos investicija propisan je. u tom slučaju on bi izgubio pravo na ovo porezno oslobađanje za sve prethodne godine. on je dužan najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za 2011 godinu (do 30. što znači da su poslovne jedinice firmi iz RS i BD dužne utvrditi porez na dobit u skladu sa federalnim propisom. Dokazi koje je uz poreznu prijavu i porezni bilans potrebno predočiti Poreznoj upravi za priznavanje ovog poreznog oslobađanja propisani su članom 27. 03. 01. ali je plaćanja poreza na dobit oslobođeno i ono pravno lice koje ima zaposlenih više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama (kombinovano). od kojih broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama. - evidencija ukupno zaposlenih. ne stariji od godinu dana. Zakona o porezu na dobit u FBiH. Pri tome. ovaj porePorezni savjetnik veljača 2012. Međutim. zakonodavac u Federaciji BiH je imao namjeru da stimuliše. prema članu 33. u skladu sa članom 28. ukoliko ni do kraja pete godine obveznik ne bi realizirao i dokazao da je u proizvodnu djelatnost u tom periodu uložio najmanje 20 miliona KM. u skladu sa prethodno navedenim. stav 8. prijaviti tako utvrđeni porez. i ulaganja u proizvodnju. Pravilnika). U samom podnaslovu člana 27. pete godine ispuni punu propisnu kvotu investicija u visini od 20 miliona KM. godine zaista investirao najmanje četiri miliona. 4. između ostalog. Pravilnika. te - dokaz o radnom odnosu u periodu od 01. gubi pravo na ranije iskorišteno oslobađanje od plaćanja poreza za 2010. Kao što se može zaključiti iz prethodno navedenog. Bez obzira na to.6% (0. To bi značilo da bi on u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu bio dužan retroaktivno platiti i porez na dobit koji nije plaćao u ranijim godinama. poslovne jedinice koje se nalaze u FBiH. dok je za ostale godine bitno samo da (nakon što porezni obveznik zadovolji propisani minimum investicija od četiri miliona KM u prvoj godini) do kraja posljednje. Poslovne jedinice firmi iz RS i BD Prema članu 34.porezi u toku 2010. Pravilnika se kaže: “zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama”. odnosno pravno lice koje zapošljava više od 50% samo invalidnih lica je oslobođeno plaćanja poreza na dobit. kao i ono pravno lice koje zapošljava više od 50% samo lica sa posebnim potrebama. uz - dokaze o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama. a to je sljedeće: 35 . Međutim.04% x 365 dana). Pravilnika. ovo oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama podrazumijeva mogućnost zapošljavanja jedne i/ili druge kategorije u broju većem od 50% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. godinu. tj. U tom slučaju. Zakona o porezu na dobit u FBiH. plus zateznu kamatu na taj iznos po ukupnoj stopi od 14. tj. a čije matične firme imaju sjedište na teritoriji RS i BD BiH su oslobođene plaćanja porez na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji FBiH.

praktično. za tu poreznu obavezu u RS se. u sistemu poreza na dobit u RS u ovom momentu ne postoji mogućnost ostvarenja nekih direktnih poreznih podsticaja. 1. u slučaju kada se poslovna jedinica firme iz FBiH ili BD nalazi na teritoriji Republike Srpske. 36 Porezni savjetnik februar 2012. ranije važećeg Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske”. U tom smislu. navedene naprijed. na način kako je to predviđeno u federalnim propisima o porezu na dobit.porezi zni podsticaj može djelovati poprilično destimulativno za ostale djelatnosti. 01. Ovo pravo se ne odnosi na ulaganja u nabavku putničkih vozila i kancelarijskog namještaja. Međutim. i 2008. Zakona je propisano da poreznom obvezniku koji na teritoriji Distrkta izvrši ulaganja u zemljište. jesu: 1. 2011. koji je na snazi od 01. u obrnutoj situaciji. podsticaj za investicije i 2. jer predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. 5/10 i 104/10). REPUBLIKA SRPSKA U propisima o porezu na dobit Republike Srpske. Naime. Zakona o porezu na dobit Brčko Distrikta je bilo propisano da po osnovu izvršenog ulaganja u nabavku mašina i opreme za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. prije izmjene koje su se desile krajem 2011. BRČKO DISTRIKT BiH Porezni podsticaji koji stoje na raspolaganju poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost na teritoriji Brčko Distrikta BiH. Podsticaj za investicije Prvobitno (tj. godine. 127/08. moglo bi se zaključiti da je federalni Zakon o porezu na dobit stimulativniji u odnosu na Zakon o porezu na dobit RS. koji su predviđeni novim Zakonom o porezu na dobit u BD (“Službeni glasnik BD BiH”. . primjenjuje institut poreznog kredita. u skladu sa Zakonom o porezu na dobit RS i pratećim Pravilnikom o primjeni tog Zakona. To znači da. godine. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u mašine i opremu za obavljanje proizvodne djelatnosti ranije je bilo predviđeno umanjenje porezne osnovice za iznos ulaganja. podsticaj za zapošljavanje. ova mogućnost umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja u mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bila je ograničena samo na ulaganja koja su izvršena u toku porezne 2007. građevinske objekte. U izmjenama Zakona koje su objavljene u “Sl. broj 57/11. ona nije oslobođena plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit RS. za onaj dio poreza koji su njihove poslovne jedinice obavezne platiti u RS. odnosno Distriktu. glasniku BD BiH”. jedini porezni podsticaji u obliku poreznih oslobađanja koji su postojali (prošlo vrijeme!) su bili propisani članom 72. u izmjenama člana 38. bez bilo kakvih dodatnih uslova. ali su i propisani uslovi za ostvarenje ovog podsticaja. prijavljivati i plaćati porez na dobit u RS. postrojenja i opremu (mašine). poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD koje posluju u RS su dužne obračunavati. Dakle. godine). ali manje od propisanog cenzusa od 20 miliona KM. na- Poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD Za razliku od poslovnih jedinica firmi iz RS koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit prema federalnom Zakonu o porezu na dobit za dobit koju ostvare na teritoriji FBiH. u FBiH i BD. br. u članu 38. što znači da matične firme iz FBiH i BD ostvaruju pravno na umanjenje obaveze za porez na dobit u FBiH. tj. Naime. propisana je mogućnost ostvarenja poreznog oslobađanja po osnovu ulaganja i u neka dodatna sredstva. 60/10 i 57/11). ali i za proizvođače – mala i srednja preduzeća koja investiraju u proizvodnju. porezni obveznik ima pravo za iznos tog ulaganja umanjiti osnovicu poreza na dobit. br.

Podsticaj za zapošljavanje Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika. motela i restorana. Prilikom umanjenja porezne osnovice u obzir se može uzeti u obzir samo cijena koštanja uloženih sredstava u toj godini. odnosno izuzeća. Naime. rent-a-car. s tim da to umanjenje ne može biti veće od 50% oporezive osnovice. što znači da su Porezni savjetnik veljača 2012. obuku vozača i specijalni putnički automobile sa ugrađnim uređajima za bolesnike. utvrđene u skladu sa Zakonom. Naime. s tim da je važila samo do decembra 2008. Osim toga. Poslovne jedinice firmi iz FBiH i RS Kao i u Zakonu o porezu na dobit RS. u slučaju ulaganja u nabavku putničkih automobila. već je bilo propisano samo da se mašina i oprema u koje je izvršeno ulaganje ne smije otuđiti prije isteka njihovog vijeka korištenja. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u BD (član. porezna osnovica se umanjuje za pozitivnu razliku između bruto plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima i bruto plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja poreznog perioda primili radnici sa kojim je raskinut ugovor o radu.) je propisano da je porezni obveznik dužan u svom računovodstvu posebno iskazati ulaganja po osnovu kojih je umanjio poreznu osnovicu i o tome obavijestiti Poreznu upravu. 60. odnosno prodati ili prenijeti na drugo pravno lice. s tim da porezni obveznik ovaj podsticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi podsticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu. propisima o porezu na dobit u BD nije propisano oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit koju poslovne jednice firmi iz RS i FBiH ostvare na teritoriji Distrkta. i u slučaju da se raskine ugovor o radu sa jednim brojem zaposlenih. 2. bila predviđena Zakonom o porezu na dobit RS. U ovom slučaju. izuzeće u vezi sa ulaganjem u kancelarijski namještaj se NE odnosi na namještaj za opremanje hotela. Također. godine. dok u Zakonu BD nije ograničen rok važenja ovog poreznog podsticaja. Dodatni uslov koji obveznik koji koristi pravo na ovaj porezni podsticaj jeste da se sredstvo u koje je izvršeno ulaganje ne smiju otuđiti. U izmjenama Zakona o porezu na dobit BD propisani su i neki novi uslovi za ostvarenje ovog poreznog podsticaja. propisano je da se neamortizovana vrijednost mašine ili opreme koje su se otuđile prije isteka roka od pet godina dodaje na poreznu osnovicu one porezne godine u kojoj je mašina ili oprema otuđena. tj. odnosno ulaganjem u sljedeća sredstva moguće je ostvariti umanjenje porezne osnovice: putnički automobili koji se koriste za taksi prevoz. ako u istom poreznom periodu zaposli više lica na neodređeno vrijeme nego što je broj zaposlenih s kojima je raskinut ugovor o radu. Porezni obveznik je dužan u slučaju otuđenja Poreznoj upravi prijaviti takvo otuđenje sredstava u roku od 30 dana od dana otuđenja sredstava. 37 . za putničke automobile i kancelarijski namještaj. Kako bi se utvrdila porezna obaveza. porezni obveznik ne gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. utvrđeni su određeni dodatni uslovi. Međutim. kako je prethodno navedeno. porezna osnovica se može umanjiti za iznos izvršenog ulaganja u toj godini.porezi mještaj i transportna sredstva za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. u izmjenama Zakona po pitanju sredstava koja su izuzeta iz mogućnosti da se po osnovu ulaganja za takva sredstva ostvari umanjenje porezne osnovice. Slična olakšica po osnovu ulaganja u mašine i opremu je. izmjenama Zakona koje su se desile krajem godine postavljeno je novo ograničenje na pet godina. ovo izuzeće se NE odnosi na određene kategorije sredstava. prije isteka roka od pet godina. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ovo ograničenje od pet godina nije bilo predviđeno. jer u tom slučaju porezni obveznik gubi pravo na ovaj porezni podsticaj.

O drugom navedenom problemu se može raspravljati. bez obzira na datum isplate. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske. obustaviti i uplatiti 10% poreza na dohodak prilikom isplate svakog pojedinačnog primanja. godine).porezi poslovne jedinice u BD čije matične firme imaju sjedište na teritoriji FBiH i RS dužne obračunati. oporezivaće se u toj drugoj državi i porezni prihod će pripasti toj drugoj državi. Zakon o porezu na dobit Federacije BiH nije predvidio oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi nerezidentnim pravnim licima. kao i po propisima o porezu na dobit RS. oporezivim prihodom se smatra i prihod koji fizičko lice . takva isplata ima. porez plaćen u BiH se tim stranim investitorima (prema općeprihvaćenim pravilima i u skladu sa međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) priznaje kao porezni kredit (tj. različit tretman u propisima o porezu na dohodak FBiH. prisutni su različiti pristupi o ovom pitanju. Izuzetno. RS i Distrikta. Prema Zakonu o porezu na dohodak Republike Srpske (nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak u RS koje su na snazi od 01. prihodi od dividendi koje ostvaruju vlasnici – pravna lica su izuzeti od oporezivanja. umanjuje za iznos poreza na dobit koji su njihove poslovne jedinice dužne platiti na teritoriji Distrikta. Međutim. kao dobit/ dohodak koji su oni kao rezidenti te države ostvarili u inostranstvu. u skladu sa propisima o porezu na dobit Distrikta. prijaviti i platiti porez na dobit u Brčko Distriktu. po poreznim propisima te države. 12. odnosno “destimulacija” po ovom pitanju ista i u BiH i u toj drugoj državi (pod pretpostavkom da je stopa oporezivanja dobiti/ dividendi ostvarenih u BiH ista i u BiH i u toj drugoj državi). javlja se i problem dvostrukog oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti u slučaju grupe društava koja. februara 2011. s obrazloženjem da se time destimulišu strani investitori. u slučaju kada se ta dobit/dividenda ostvarena u BiH ne oporezuje u BiH. tako plaćeni porez na teritoriji BD ima tretman poreznog kredita. odnosno ovakve isplate podliježu oporezivanju po stopi od 5%. godine. U protivnom. ili. 2010. kada se raspravlja o prvom navedenom pitanju (tj. isplate dividende fizičkim licima (bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima) su trenutno oslobođene oporezivanja. Pored toga. Uvođenje oporezivanja dividendi porezom na dohodak u RS već je bilo predmet ozbiljnih analiza. kao umanjenje njihove porezne obaveze) u njihovoj državi. odnosno ta dividenda stranih investitora svakako podliježe oporezivanju u njihovoj državi. zašto bi se BiH (FBiH. međusobno imaju udjele u drugima. mora proći kroz više faza oporezivanja. 38 Porezni savjetnik februar 2012. samo jedno preduzeće ima udio u više drugih. ne smije se izgubiti iz vida činjenica da ta njihova dobit. dakle. ili. Ukoliko se radi o isplati dividende vlasnicima – fizičkim licima. I po propisima o porezu na dobit Federacije BiH. Kada je riječ o poreznom sistemu BiH. na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. nema obaveze za porez na dohodak. To postižu primjenom snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji. o navodnoj “destimulaciji” stranih investitora time što se njihova dobit ili dividenda oporezuje tamo gdje je i ostvarena). Prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH. bilo da se radi o rezidentnom ili nerezidenom pravnom licu. RS. takođe. odnosno oslobađanje plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi stranim investitorima kao instrument promicanja ulaganja. Isplatilac ovakvog dohotka dužan je za poreznog obveznika obračunati.obveznik poreza na dohodak ostvari od dividendi i udjela u dobiti. pa u takvim slučajevima da bi dividenda došla do krajnjih vlasnika (fizičkih lica). inače. kao i prema Zakonu Brčko Distrikta BiH. plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. što znači da se obaveza za porez na dobit matičnih firmi u Federaciji BiH. . BD) odricala tog poreznog prihoda i prepuštala ga drugima? Posebni porezni podsticaj za investitore: oslobađanja od poreza po odbitku na dividende Mnoge zemlje koriste porez po odbitku. odnosno RS. U slučaju da je ta dobit/dividenda ostvarena u BiH i oporezovana u BiH. kao i prema Zakonu o porezu na dobit Brčko Distrikta BiH. Dakle: ako je porezna “stimulacija”.

takođe.pravnim licima oporeziva porezom po odbitku (doduše. bilo da se radi o isplati dividendi pravnim licima (rezidentnim i nerezidentnim) ili isplati dividendi fizičkim licima (rezidentnim i nerezidetnim). tretirano “šaroliko”. što je neizbježna posljedica ne samo činjenice da je ta oblast uređena na nivou entiteta i Distrikta. u tome što BiH ni u ovoj oblasti nema jedinstvenih. najstimulativniji po pitanju poreznih oslobađanja (u odnosu na Zakone o porezu na dobit RS i BD).porezi Iz prethodno navedenog. jer su prihodi od dividendi. Propisi o porezu na dobit i porezu na dohodak Brčko Distrikta. Iako je prvobitna intencija kod donošenja Akcionog plana u vezi sa izmjenama poreznih propisa u Brčko Distriktu bila da se u novom Zakonu o porezu na dobit BD ide u pravcu pružanja većih beneficija poreznim obveznicima koji posluju na teritoriju Distrikta i da se. 39 . možda. bilo nerezidentu) neoporeziva u potpunosti.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. pa ni harmoniziranih rješenja. možemo zaključiti da je najveći problem. Na kraju. šta god da mislili o bilo kojem od rješenja i (de)stimulacija navedenih u ovom tekstu. U PRODAJI PRIMJENA NOVOG KonTnoG oKvIrA sa uključenim PDV-om CIJENA: 40. do toga da je u RS isplata dividende pravnom licu (bilo rezidentu. i očekivalo da će se ići u pravcu favoriziranja benefita koji su predviđeni zakonom FBiH. Oporezivanje dividendi kao bitnog faktora za stimulisanje investicija je u BiH. po pitanju dividendi. na žalost. nego još i više okolnosti da ne postoji ni potreban ni minimalan nivo spremnosti i volje da se ta rješenja ujednače. dok je isplata divedende fizičkim licima (nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak) oporeziva. po sniženoj stopi od 5%). već samim tim što predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. u potpunosti izuzeti od oporezivanja. po punoj poreznoj stopi. može se zaključiti da je Zakon o porezu na dobit u Federaciji BiH. na kraju je o ovom pitanju Zakon BD dosta bliži Zakonu RS u smislu manjih stimulacija kada su u pitanju porezni podsticaji. posmatrano u cjelini. a u potpunosti neoporeziva ukoliko je pitanju isplata dividende nerezidentom fizičkom licu. od toga da je prema Zakonu o porezu na dobit FBiH isplata dividendi nerezidentnim investitorima . djeluju najstimulitivnije.

oec. povrat PDV-a se pod određenim propisanim uslovima i po propisanoj proceduri vrši i licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. uzimajući u obzir i sve promjene do kojih je došlo u propisima o PDV-u. odnosno u posebnim instrukcijama UIO. međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH.porezi OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Momir Stefanović. 40 Porezni savjetnik februar 2012. kao i za isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. dipl. po osnovu međunarodnih ugovora. Osim povrata PDV-a po poreznim prijavama obveznika PDV-a (u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze). putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. u svim navedenim slučajevima. . U ovom tekstu se cjelovito tretira problematika povrata PDV-a. diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija.

P porezi - odredbama člana 52. s tim što se iznos svakog porezng kredita koji se ne iskoristi u roku od šest mjeseci vraća. odluka o povratu se donosi i na osnovu podataka iz izmijenjene ili dopunjene prijave. Najzastupljeniji je tzv. 35/05 i 100/08). Zatezna kamata teče od dana isteka roka za povrat do dana izdavanja naloga za povrat. a način na koji se podnošenje dopunskih ili zamjenskih prijava odražava na povrat regulisan je navedenim Uputstvom. broj 89/05) da plati zateznu kamatu po stopi od 0. vrši se u roku od najkasnije 60 dana po isteku roka za predaju PDV prijave. odnosno u posebnim instrukcijama za primjenu propisa. br. pod uslovoma reciprociteta. a postupak povrata po ranije podnesenoj poreznoj prijavi nije okončan. kao i isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. Ako obveznik PDV-a dostavi dopunjenu ili izmijenjenu poreznu prijavu. zatim isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. 60/06. Povrat PDV-a ispoljava se u nekoliko pojavnih oblika. Poznato je da se dopunjenim ili izmijenjenim (zamjenskim) poreznim prijavama može umanjiti ili povećati PDV obaveza. Dosada su u “Poreznom savjetniku” način i uslovi povrata poreza tretirani segmentarno po pojedinim korisnicima dobara i usluga. 6/07. - Uputstvom o postupku povrata PDV-a i odobravanju poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave (“Službeni glasnik BiH”. Ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne izvrši povrat u propisanom roku. što se zajedničkim imenom naziva refakcija PDV-a. Dospjeli povrat. Zakona o PDV. Ukoliko se obveznik ne odluči za povrat PDV-a. Isto tako. broj 96/09). 100/07. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. a efikasnost i ažurnost Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u pogledu povrata PDV-a je jedan od značajnijih pokazatelja uspješnosti funkcionisanja sistema PDV-a u BiH u cjelini. redovni povrat. 93/05. br. do 92. uzimajući u obzir sve promjene do kojih je došlo u propisima. postoje i specifični slučajevi po osnovu kojih se vrši povrat PDV-a. pravo na povrat PDV-a stiče se kada je iznos ulaznog PDV-a u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period. a to su: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih ugovora. - odredbama članova 89. Ukoliko obveznik ne unese navedenu oznaku u polje 80 smatra se da se opredijelio za porezni kredit. Prema članu 52. ovrat poreza je značajan segment u sistemu PDV-a. povrat PDV obveznicima po poreznim prijavama u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze za porezni period. PDV propisi poznaju i povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i povrat PDV-a putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. tj. Sada se problematika povrata tretira cjelovito. Pored osnovnih propisa (Zakon o PDV-u i prateći Pravilnik) za efikasnije ostvarivanje prava na povrat UIO je propisala i posebna uputstva i dala dodatne instrukcije. obavezna je prema članu 14. ta razlika se priznaje i odobrava kao porezni kredit. ukoliko je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a. po osnovu koje dolazi do promjene zahtjeva u pogledu iznosa za povrat. 9/05. na zahtjev obveznika. isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. Postupak povrata PDV-a pokreće se podnošenjem redovne ili izmijenjene porezne prijave na taj načun da se u polje 80 PDV prijave stavlja oznaka “X”. 21/06.06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. Pored toga. 35/08 i 65/10). Porezni savjetnik veljača 2012. Povrat PDV-a po osnovu PDV prijave Povrat PDV-a i odobravanje poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave regulisan je: 41 .

plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva. Slučaj 2: Strana firma čije je sjedište izvan BiH toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH. proizvodnju i uvoz putničkih automobila. kao i iznajmljivanje. Zakonu o PDV-u i članovima 93. imaju pravo na povrat PDV-a. a u svrhu obavljanja djelatnosti u inostranstvu. U vezi s pravom na povrat PDV-a pravnog lica koji nije registrovan za poslovanje u BiH navešćemo i dva interesantna slučaja. stav 1. koristi kao objekat za stanovanje. - izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje 42 Porezni savjetnik februar 2012. Pravilnika. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. autobusa. donosi se dopunska odluka. . boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. stav 6. ne može obezbijediti dokaz o izvozu dobara (gorivo je u rezervoarima vozila.porezi Ako je dopunjena ili izmijenjena porezna prijava podnesena nakon okončanja postupka povrata PDV-a po ranije podnesenoj PDV prijavi. Ugovorom je predviđeno da se otklanjanje pričinjene štete fakturiše prevozniku. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Povrat razlike ulaznog PDV-a umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga koji uključuje glavnu i sporednu obavezu (carina. Zakona je propisano da obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na: - nabavku. Pravo na povrat se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca. kazne) vrši UIO na račun u banci koji je PDV obveznik naveo u zahtjevu za registraciju. a ne npr. Zakona o PDV-u. - izdatke za poslovne zabave i smještaj. Prema tim odredbama. pri čemu se mora uzeti u obzir i ranije donesena odluka. - - Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu regulisan je članom 53. kamate. u buradima). po kojim je i UIO zauzela stav: Slučaj 1: Preduzeće iz BiH bavi se uvozom i prodajom putničkih automobila. jer ne ispunjava uslove iz člana 94. pa se postavlja pitanje. odredbama člana 32. strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici. pod uslovom da bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da djelatnost obavlja u BiH. akciza. lica koja izlažu na sajmovima i dr) koja kupe dobra ili prime usluge od PDV obveznika s područja BiH. putarina. ili kraće ako je ostatak poslovne godine. Obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza ako dobra kupi ili uveze ili primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju obavlja u inostranstvu. tj. da li to lice ima pravo na povrat PDV-a? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. porezni obveznik-prevoznik iz inostranstva može ostvariti pravo na povrat ulaznog poreza obračunatog na uslugu popravke transportovanih sredstava. održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava. do 95. motocikla. Za prevoz automobila iz inostranstva angažuje stranog prevoznika. Podsjećanja radi. tj. goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza. kao i dobra i usluge povezane s njima ili sa njihovom upotrebom. ukoliko ispunjava uslove propisane članom 54. s obzirom na to da se radi o stranom licu koje nije registrovano za poslovanje u BiH. isplate zaposlenim u naturi. Postavlja se pitanje da li ta firma u navedenom slučaju ima pravo na povrat PDV-a? U konkretnom slučaju strani prevoznik koji toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH nema pravo na povrat PDV-a. Prilikom transporta dešava se da automobili budu oštećeni.

Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin-kupac pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu PDV-SL-2 (vidi Prilog 2). U najvećem broju zemalja. Danska. refakcija je. od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu. Crna Gora. Island. usluge hotelskog smještaja. povrat (refakcija) PDV-a se vrši na principu reciprotiteta. putarina i goriva. 43 . Austrija. Belgija. Najčešće se povrat vrši za usluge dorade i obrade proizvoda. Povrat PDV-a stranim državljanima Povrat PDV-a fizičkim licima koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH (stranim državljanima) regulisan je članom 54. Zakona o PDV propisano je da fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u BiH i iznesu je izvan BiH. motorni benzin i bezolovni motorni banzin). Pravo na povrat PDV-a strani državljaninkupac ostvaruje ako pri napuštanju carinskog područja BiH stavi na uvid carinskoj službi kupljena dobra. trenutno. - da li je roba data na uvid istovjetna s robom navedenom na računu koji je označen na obrascu. Porezni savjetnik veljača 2012. Italija. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH. Luksemburg. ulje za loženje ekstra lako i lako specjalno. firme. Prije ovjere obrasca carinska služba provjerava da li su ispunjeni sljedeći uslovi: - da li su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca PDV-SL-2. • originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obračunat i plaćen PDV. Uz zahtjev. koji je propisan Pravilnikom (Prilog 1 uz ovaj tekst). Kanada. Francuska.porezi Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. što je različito od zemlje do zemlje (tako se sa Srbijom. rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Monako. Povrat PDV-a se vrši sa Jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. UIO. zahtjevi za povrat PDV-a iz prethodne godine se podnose do kraja juna tekuće godine. • dokaz o plaćanju dobara i • dokaz o izvozu dobara. Njemačka. ovaj obrazac popunjava i ovjerava (potpisom i pečatom) obveznik-prodavac u tri primjerka. Za bh. članovima 96. Finska. U većini zemalja. na osnovu sklopljenih međunarodnih sporazuma. kao i etil alkohol i • prerađevine od duhana. Holandija. Slovačka. strano lice je dužno priložiti sljedeću dokumentaciju: • kopiju potvrde o registraciji obveznika PDVa i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri službena jezika u BiH. Srbija i Velika Britanija. dizel-gorivo. zasad. kao i da ta roba nije korištena. originalne račune i popunjen originalni primjerak obrasca PDV-SL-2. do 105. moguća u 23 zemlje svijeta s kojima je potpisan sporazuma o povratu. Hrvatska. ovo pravo se ne odnosi na: • mineralna ulja. nakon provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i posebnom Instrukcijom o povratu poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima (koja je objavljena na web stranici UIO). pod kojima se smatraju naftni derivati (petrolej. a to su: Australija. Carinska služba ovjerava primljeni obrazac PDV-SL-2. usluge mobilne telefonije u roamingu i sl. Irska. Norveška. Zakona o PDV. Za koje se vrste roba ili usluga može izvršiti povrat utvrđuje se samim sporazumom. Međutim. • alkohol i alkoholna pića (bez obzira na veličinu pakovanja). Na zahtjev stranog državljaninakupca. usluge simpozija i seminara. Izrael. povrat vrši samo za usluge sajmova). Članom 54. pod uslovom da države potpisnice primjenjuju sistem PDV-a. Malta. iznajmljivanja automobila. - da li je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM.

služi prodavcu kao dokaz za umanjenje iznosa izlaznog PDV-a. plaćeni PDV se vraća ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa. Primjer: Strano fizičko lice za kupljena dobra u BiH od firme “Izvor” d. a za svoje potrebe zadržava kopiju obrasca PDVSL-2.00 KM podnosi blagovremeno zahtjev za povrat PDV-a na popunjenom obrascu kojeg je ovjerio carinski organ. Instrukcija je dotakla još neke obaveze i prava prodavca koji dobra 44 Porezni savjetnik februar 2012. a ako se uplata vrši na račun u banci. u neto iznosu od 500. čime potvrđuje da strani državljanin – kupac ne može ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog pri nabavci dobara u BiH. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH. - broj i datum računa iz obrasca PDV-SL-2. Prodavac je izvršio povrat PDV-a iz blagajne. 1.o.11. Ukoliko je isplata u gotovini. 24/10 321RH542 10/10 24. odnosno podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV-a gotovinom ili nalogom preko banke. prodaje stranim državljanima. po fakturi broj 102/11. Prodavac nema pravo na umanjenje izlaznog poreza ukoliko je carinski organ odbio da izvrši ovjeru u donjem uglu obrasca (čime je osporio pravo stranom državljaninu na povrat poreza).11. Povrat poreza vrši se u konvertibilnim markama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. uz navođenje razloga na poleđini obrasca zbog čega strani državljanin ne ispunjava uslove za povrat PDV-a. br.o. - datum povrata PDV-a. kupac ili podnosilac zahtjeva (strani državljanin) dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza. rok za povrat je 15 dana od dana prijema zahtjeva. Pored navedenih.00 Iznos naknade bez PDV-a Datum fakture iz obrasca Broj fakture iz obrasca Datum povrata PDV-a 27. 2. dostavi original obrasca PDV-SL-2 ovjeren od Carinske uprave. Prijem vraćenog iznosa poreza potvrđuje kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na originalnom primjerku obrasca PDV-SL-2.00 KM sa iznosom PDV-a od 85. godine. U slučaju da propisani uslovi nisu ispunjeni. Tako je precizirano da ovjereni original obrasca PDV-SL-2 s potpisom kupca.00 85/00 27. Evidencija o izdanim obrascima PDV-SL-2 i o povratu stranim državljanima Datum primitka ovjerenog obrasca Iznos PDV-a koji je vraćen 85.10. koja treba da sadrži sljedeće podatke: - evidencioni broj obrasca PDV-SL-2. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem desnom uglu. Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat. - iznos naknade za isporučena dobra bez PDV. Ukoliko se ovjereni obrazac upućuje poštom. - iznos PDV koji je vraćen na ime povrata PDV-a. U vezi sa obrascem PDV-SL-2 propisana je i obaveza prodavca da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima.11 Iznos PDV-a . - iznos PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra. Prodavac vrši povrat kupcu ili podnosiocu zahtjeva na osnovu ovjerenog obrasca PDV-SL-2 nakon provjere da podneseni zahtjev ispunjava propisane uslove. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi. koje se vrši u poreznom periodu u kome je izvršen povrat.11. Broj putne isprave Evidencioni broj obrasca R. od 24. - da li je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac. Originalne račune i ovjeren obrazac carinska služba vraća stranom državljaninu-kupcu. kopiju računa i kopiju putne isprave stranog državljanina-kupca. 2011. prodavac je dužan da povrat poreza izvrši odmah. - datum prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2. 3. prodavcu od kojeg je kupljeno dobro. 10. - broj putne isprave stranog državljanina.11 500.porezi - da li se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH.

nego sa riječima “neopterećeno sa PDV-om”. PDV . godine. dakle. uključujući i članove njihovih porodica (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). - međunarodnih organizacija (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH).00 Za umanjenje obaveze za PDV ____________________________________________ Povrat PDV-a međunarodnim misijama u BiH Način na koji se vrši povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Nova Instrukcija o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Navedeni iznos ograničenja se odnosi i na tzv. Uslovi za povrat PDV-a misijama i članovima misija Prvi uslov za pravo na povrat PDV-a plaćenog na dobra i usluge nabavljene u BiH misiji i članovima misije je da su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH. PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. Ovo ograničenje se ne primjenjuje u slučaju kada postoji uzajamnost (reciprocitet) između BiH i zemlje odakle je član misije (što je novina u odnosu na dosadašnju Instrukciju) ili je drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. međunarodnim organizacijama i članovima misija (u daljem tek- stu: Instrukcija) objavljena je u “Službenom glasniku BiH”. Riječ “povrat” ne korespondira sa riječima “oslobađa se od plaćanja PDV-a”. koji su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH na bazi uzajamnosti. ostali promet. pored ukazivanja na izmjene sadržane u novoj instrukciji.. s tim što iznos povrata pojedincima u ovom slučaju ne može iznositi više od 1. Jedinstveni termini za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije koji se koriste u daljem tekstu su: misije. godine. sa pravom na naknadni povrat zaračunatog i plaćenog PDV-a. Za članove misije propisani su dodatni uslovi za ostvarivanje prava na povrat koji se sastoje u ograničenju u pogledu iznosa PDV-a koji treba da se povrati i u pogledu vrste dobara i usluga za koje se ne može tražiti povrat PDV-a. osvrnućemo se na cjelinu instrukcije. Članom 29. međunarodnim organizacijama i članovima međunarodnih organizacija prvobitno je bio uređen posebnom Instrukcijom UIO iz 2006. 2011. 02. ali imajući u vidu značajan protok vremena u odnosu na prvu instrukciju. - članovima međunarodnih organizacija.00 KM.00 KM godišnje. bez ograničenja iznosa povrata.porezi Knjiženje: ___________________________________________ IZNOS Red. 45 . što je odrednica iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. a za članove međunarodnih organizacija: članovi misija.00 Za povrat PDV-a ____________________________________________ 2. Ona nije donijela suštinske promjene u pogledu uslova i načina povrata poreza na dodatu vrijednost.00 PDV vraćen stranim državljanima 2780 85.Ostale obaveze 4788 85. Početkom ove godine donesena je nova Instrukcija UIO o ovom pitanju.00 Blagajna prodavnice 205. Članovi misije mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a samo po fakturama čiji je iznos (uključujući i PDV) veći od 200. To su lica i članovi njihovih porodica koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani BiH. Zakona o PDV-u propisano je da se vrši povrat PDV-a koji je plaćen za snabdijevanje dobrima i uslugama: - diplomatskih i konzularnih predstavništava. 85. kako bi podsjetili pod kojim se uslovima i na koji način vrši povrat PDV-a kod ove posebne kategorije učesnika u prometu.200. broj 11/10. koja podrazumijeva obavezu obračuna i plaćanja PDV-a. U pogledu primjene Instrukcije bitno je znati ko se sve smatra osobljem misija i članova. Porezni savjetnik veljača 2012. izuzev kod nabavke vozila kada se povrat PDV-a vrši u stvarno plaćenom iznosu. i primjenjuje se od 01. broj O P I S Konto Duguje Potražuje ____________________________________________ 1.

alkohola i alkoholnih pića. Zahtjev za povrat PDV-a se dostavlja mjesečno i može se podnijeti direktno Regionalnom centru UIO u Sarajevu (koji je. ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi iz Instrukcije. kao i drugi dokaz o plaćanju. kao i predmete kupljene na aukciji. priznaje i “drugi dokument na kome je iskazan PDV”. kao dokaz da je izvršeno plaćanje služi obrazac “MT100”. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (dakle elemente porezne fakture) i na kojem izdavalac može naknadno upisati naziv/ime i prezime kupca. Ističemo da se navedena ograničenja ne primjenjuju ako je to drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. telefon) ne mora biti ovjerena. u skladu sa odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. kao validan dokument. kako u pogledu visine iznosa iskazanog na fakturi (pa i ispod 200 KM) tako i u pogledu vrste dobara i usluga (pa i. Izuzetno. Na doneseno rješenje može se uložiti žalba. donosi rješenje o povratu. Takođe se napominje da se navedena ograničenja u pogledu iznosa PDV-a i u pogledu vrste dobara i usluga ne odnose na nabavke za službene potrebe misije. kolekcionarske predmete i antikvitete. To znači da se povrat PDV-a može ostvariti za sve nabavke za službene potrebe misija. - protokol Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. obroka u restoranima i hotelskog smještaja. pored fakture. Ako se plaćanje vrši kreditnom karticom. stav 5. šef grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo. stav 6. RC Mostar ili RC Banja Luka) prema sjedištu misije (s tim što će svi zahtjevi koji budu podneseni u drugim regionalnim centrima biti proslijeđeni na obradu u ured u RC u Sarajevu). Kad je riječ o fakturi na osnovu koje se traži povrat. koji izdaje banka. Dosadašnja odredba iz Instrukcije da žalba ne odlaže izvršenje rješenja je brisana. povrat PDV-a ne može se vršiti ni za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj shemi za korištena dobra. Ukoliko se plaćanje vrši elektronski. s tim što je no46 Porezni savjetnik februar 2012. uz ovjeru pečatom i potpisom. - faktura ili drugi dokument na kojima je iskazan PDV za koji se traži povrat. voda. ovlašten za donošenje rješenja o povratu u svim slučajevima) ili drugom nadležnom regionalnom centru UIO (RC Tuzla. - dokaz o plaćenom PDV-u za koji se traži povrat. plin. Faktura mora biti originalna ili ovjerena kopija i ne starija od 12 mjeseci. podnose na obrascu CD-PDV 1 (Prilog 3 uz ovaj tekst). Prvostepenu odluku po žalbi donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. članova međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica. prehrambenih proizvoda. Prema članu 54. prema članu 54. jeste da se povrat ne odobrava za nabavke duhanskih proizvoda. umjetnička djela. . vina da se sada. Vrste dokumenata koji se prilažu uz zahtjev su iste kao i u ranijoj Instrukciji. fotokopija fakture za režijske troškove (struja. koji sadrži elemente koji su propisani članom 107. Nakon podnesenog zahtjeva. inače. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. tako da faktički žalba odlaže izvršenje. ona mora biti izdata od registrovanog PDV obveznika i pored obaveznih elemenata porezne fakture mora sadržavati naziv kupca. a to može biti blagajnički račun. Kao dokaz da je PDV za koji se traži povrat plaćen služi uplatnica. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. fiskalni račun i drugo.porezi Drugo ograničenje u pogledu povrata PDVa prilikom nabavki dobara i usluga za potrebe diplomatskog i konzularnog osoblja. kao dokaz da je izvršeno plaćanje može poslužiti isječak vrpce iz registar-kase ili izvod o stanju na bankovnom računu. po prethodno pribavljenom protokolu od Ministarstva vanjskih poslova BiH. uz koji se prilažu sljedeći dokumenti: - ispunjen obrazac CD-PDV 2 (Prilog 4) za misiju i za svakog člana misije. za plaćene račune hotelskog smještaja za službene potrebe). na primjer. odnosno misije ili člana misije. Postupak povrata PDV-a Zahtjev za povrat PDV-a međunarodne misije i njihovi članovi. bez ograničenja.

a ukoliko to nije slučaj. koji se prilaže samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora. Ukoliko je zahtjev za povrat odbijen zbog nedostatka nekog od dokumenata. - dokaz o plaćanju PDV-a za koji se traži povrat (kopija naloga za plaćanje ili drugi dokumentovani dokaz o plaćanju). Kad su u pitanju konsultantske usluge. - kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat. U skladu sa odredbama navedene Instrukcije. Grupa za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo obavezna je da vodi posebnu evidenciju o podnesenim i o riješenim zahtjevima za povrat plaćenog PDV-a. i 58. Procedura povrata PDV-a u ovim slučajevima propisana je članovima 57. u skladu sa članom 29. od 08. Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za povrat treba biti na jednom od službenih jezika u BiH.000 KM i prije isteka tog perioda. a za fakture čija 47 . 03. 12. sâm izvrši obračun i uplatu PDV-a. investitor je dužan da kao primalac usluge. tačka 4. vrši Sektor za poslovne usluge UIO. donesene su i posebne Smjernice za primjenu Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a za slučaj kad se projekti pružanja pomoći realizuju putem Evropske komisije (Smjernice. kao i posebnom Instrukcijom o načinu i uslovima povrata PDV.porezi Povrat sredstava na osnovu donesenog rješenja vrši Sektor za poslovne usluge UIO. tačka 3. Uz zahtjev investitor obavezno prilaže: - faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca). 2006. nominalna vrijednost prelazi 10. objavljene na web stranici UIO). Zakona o PDV. Žalba izjavljena na rješenje o povratu ne odlaže izvršenje rješenja. pod brojem 02-1526/06. ukoliko konsultant ne obezbijedi poreznog punomoćnika. investitor mora putem sudskog tumača da obezbijedi prevod. zahtjev za povrat podnosi investitor nadležnom regionalnom centru UIO. uz prilaganje dokaza koji su nedostajali. u skladu sa članom 13. Troškove transakcije sredstava snosi UIO. Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i donesenom Instrukcijom prvobitno propisani postupak povrata PDVa značajno pojednostavljen. zahtjev se može obnoviti. godine (Instrukcija je objavljena na web stranici UIO). Bitno je ukazati na to da u pojedinim međunarodnim ugovorima (najčešće onim o izgradnji i obnovi objekata) stoji da izvođač radova bude iz zemlje s kojom se potpisuje međunarodni ugovor. na osnovu donesenog rješenja. takođe. koja ne može biti starija od 24 mjeseca. Porezni savjetnik veljača 2012. prema sjedištu investitora ili Regionalnom centru Sarajevo. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi za povrat. od 24. Pored toga. U ovakvim slučajevima potrebno je da se strani izvođač registruje preko poreznog punomoćnika (naravno. Na rješenje o povratu može se izjaviti žalba. godine. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći Bosni i Hercegovini Pravo na povrat PDV-a u sklopu projekata pružanja pomoći BiH uspostavljeno je članom 29. uz uslov da izvođač nema sjedište i stalnu poslovnu jedinicu u BiH). stav 1. kao i da konsultant bude iz te zemlje. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. Zahtjev se podnosi na obrascu CD-PDV-1M (Prilog 5) jednom mjesečno. po kojoj odluku u prvom stepenu donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. 2007. Zakona o PDV u kome je rečeno da povratu PDV-a podliježe i snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. Povrat sredstava. kao i njenom izmjenom po brojem 17-4105-2/07. Zakona o PDV. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu.

ukoliko ta dobra. kontraktora EC. godine. nakon uvida u fakture. Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od 200 KM uključujući i PDV. Dozvoljeno je da se odbijeni zahtjevi isprave i ponovo predaju. Zakona o porezu na dodatu vrijednost. rješenjem o odobravanju povrata se nalaže da investitor-podnosilac zahtjeva ne može otuđiti nabavljena dobra prije isteka roka od tri godine od dana nabavke dobara u BiH. Po izvršenoj uplati PDV-a od špeditera. putarine i dr). koja je objavljena 26. u skladu sa članom 41. na vrijednost tih dobara obračuna i uplati PDV. uz obavezu da. PDV. Regionalni centar Sarajevo procesuira zahtjev. a EC. tačka 4. Zakona o PDV. Tim Smjernicama je regulisano da porezni obveznik-ugovarač koji vrši isporuku dobara ili usluga Delegaciji Evropske komisije (u daljem tekstu: EC) u toku implementacije projekta dostavlja dva originala ili ovjerene kopije fakture na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (sa neto iznosom. 2006. Zahtjev 48 Porezni savjetnik februar 2012. stav 1. između Delegacije EC u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. EC podnosi zahtjev u ime špeditera za povrat koji se vrši po postupku propisanom Smjernicama za primjenu Instrukcije o uslovima i načinu povrata u skladu sa članom 29. ipak. Donijeto rješenje dostavlja se EC i šalje Sektoru za poslovne usluge u Banjoj Luci na izvršenje. Po izvršenom plaćanju fakture dobavljačima (sa PDV-om). iznosom PDV-a i ukupnim iznosom za plaćanje). akcize. O rješenju koje je donijela UIO. Pravilnika. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. stav 1. ugovarač dostavlja EC dokaz o plaćanju PDV-a i to kod uvoza dobara kopiju Jedinstvene carinske isprave i bankovni izvod o uplati PDV-a. se podnosi na obrascu CD-PDV-1M i uz njega se prilaže kopija obavijesti EC o plaćanju fakture ugovaraču i kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat (samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora). Kad se radi o uvozu dobara za EC i fakture stranih dobavljača glase na EC. koji vrši i uplatu PDV-a. Praksa poznaje i situaciju da se implementacija projekata vrši i putem tzv. s obzirom na to da se po propisima o PDV na uvoz dobara za potrebe obnove plaća PDV (taj uvoz je oslobođen samo plaćanja carinskih dažbina). U slučaju da se povrat vrši poreznom obvezniku koji ima neizmirenih obaveza po osnovu drugih indirektnih poreza (uvozne i izvozne dažbine. Poseban postupak povrata PDV-a po projektima Evropske komisije Način povrata PDV-a u okviru projekata koje finansira Evropska komisija propisan je Smjernicama za primjenu instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29.porezi U skladu sa članom 56. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. otuđi. Po ispostavljenim fakturama EC vrši internu verifikaciju i plaća ugovaraču samo neto iznos fakture i u njegovo ime podnosi Regionalnom centru UIO Sarajevo zahtjev za povrat. vrši provjere i izmjene po potrebi. koji mogu biti strane i domaće nevladine organizacije. izvrši prebijanje odobrenog iznosa povrata sa evidentiranim dugom. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi. uvoz obavlja porezni obveznik registrovan za zastupanje u vanjskotrgovinskom prometu-špediter. Uz fakture. tačka 4. . broj 89/05). privredna društva i udruženja građana. 04. a na osnovu granta između EC i kontraktora. izdaje kontraktorima potvrdu da se radi o projektu koji finansira EC i da se po tom osnovu može izvršiti povrat PDV-a. a kod unutrašnjeg prometa kopiju PDV prijave. Po dobijanju potvrde (cirkularnog pisma) kontraktori podnose zahtjev za povrat u skladu sa standardnom instrukcijom o povratu PDV-a po međunarodnim projektima. Uprava za indirektno oporezivanje je ovlaštena da. kontraktori dostavljaju EC fakture sa dokazima o plaćanju. EC obavještava ugovarača. sa specifikacijom računa po kojima se traži povrat PDV-a.

49 . Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno Datum: Podnosilac zahtjeva __________________________ Porezni savjetnik veljača 2012. br.porezi Prilog 1 PDV-SL-1 Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Podnosilac zahtjeva: Identifikacioni broj: Adresa: Mjesto: Država: Broj računa otvoren u banci u BiH: Red.

Potpis prodavca __________________________ Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Datum iznošenja dobara:________________ Potpis carinskog službenika______________ Ovjera carinskog organa: M. ovjeren od strane carinskog organa potrebno je dostaviti prodavcu u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa . br.Ovaj obrazac popunjava prodavac . .Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu. P. Kupac ne ispunjava uslove za povrat Datum iznošenja dobara: Potpis carinskog službenika: Ovjera carinskog organa: M. P.porezi Prilog 2 PDV-SL-2 Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime): Identifikacioni broj: Adresa: Broj putne isprave: Odredišna zemlja: Adresa: Mjesto: Broj računa u banci: Red. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno . . P.Original obrazac. 50 Porezni savjetnik februar 2012.Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu Datum popunjavanja obrasca: ______________________ M.

koji je MISIJA platila za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2 2.3. Zakona) za mjesec: ________________________ Broj protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH: Naziv misije: ____________________________________________________ _________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za misiju: _________________________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za članove misije: _________________________________ Adresa misije: ______________________________________ Mjesto: ____________________________________________ Broj: Datum: Ovim putem tražim: 1. 51 .porezi Prilog 3 CD-PDV 1 ZAHTJEV ZA P O V R A T PDV-a (na osnovu člana 29. povrat PDV-a za članove misije koji su/je isti platili/o za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2: Red. tačke 1 . stav 1. Pečat misije Potpis šefa misije: _______________ Porezni savjetnik veljača 2012. povrat PDV-a u iznosu od ______________ KM. Ime i prezime člana misije Iznos PDV broj Ukupno: Izjavljujem da je roba namijenjena za službene potrebe misije ili za ličnu upotrebu člana misije.

________________________________________________ Specifikacija računa za mjesec: Dobavljač Iznos računa sa PDV Naziv PDV broj Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Pečat misije Potpis šefa misije: __________________ Naziv misije: __________________________________________________________ porezi Ime i prezime člana misije: Adresa misije: __________________________________________ Mjesto: ________________________________________________ Broj: ________________________________ Datum. ________________________________ Broj priloga Broj računa Datum računa Potpis člana misije: __________________ * Napomena: Obrazac koji popunjava član misije ne mora biti potpisan i ovjeren od strane šefa misije. .52 Prilog 4 CD-PDV 2 Porezni savjetnik februar 2012.

_________________________________________________________________ 2. 53 .porezi Prilog 5 CD-PDV 1 M Z A H T J E V ZA P O V R A T PDV-a NA PROMET DOBARA I USLUGA U OKVIRU MEĐUNARODNIH PROJEKATA PRUŽANJA POMOĆI (na osnovu člana 29. _________________________________________________________________ Vrijednost ugovora: II Podugovor zaključen na osnovu međunarodnog ugovora (naziv projekta): ______________________________________________________________________ Broj i datum zaključivanja: ______________________ Zaključen između: 1. tačka 4. _________________________________________________________________ 2. Zakona) Za mjesec: ________________________ I Naziv međunarodnog ugovora:__________________________________________ Broj i datum: ______________________ Zaključen između: 1. stav 1. _________________________________________________________________ Vrijednost po podugovoru: ___________________________ Mjesto izvođenja: __________________________________ Investitor projekta: _____________________________________________________ Adresa: ___________________________________ Sjedište: ___________________________________ Broj žiro-računa: _____________________________ Specifikacija računa Izvođač/implementator: Broj priloga Broj računa Datum računa Naziv PDV broj Iznos računa sa PDV Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Mjesto i datum: Potpis podnosioca zahtjeva: _____________________ Porezni savjetnik veljača 2012.

vjerujem da ćete i ovaj put na ovim stranicama pronaći dosta toga poučnog i korisnog. 54 Porezni savjetnik februar 2012. kao do sada. Posmatrajući društvene pojave kojima su bili okruženi. nego izbor fragmenata iz ove odlične knjige. vijeka. nasilja. Adamsa “Za dobro i zlo .utjecaj poreza na dobro i zlo civilizacije”. pa ni oporezivanje nije moglo ostati van fokusa tih briljatnih analitičara i vizionara.porezi POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Goran Drakulić Stara je istina da i na đubrištu ponekad izraste predivan cvijet. Proći će vremena dok se njihove ideje. ali je činjenica da su baš kompleksne životne okolnosti bile katalizator za razvoj takvih ideja. koja je nakon srednjovjekovnog mraka ponovo potonula u mrak vladarskog apsolutizma. barem djelomično. boljeg i pravednijeg svijeta. počela je da rađa sve blistavije umove. i 18. Evropa 17. prosvjetitelji govorili i pisali o ovoj temi. ljude koji su posmatrajući sav taj užas počeli da stvaraju viziju jednog drugog. ti ljudi su izražavali svoje viđenje tih pojava. tu i tamo počnu sprovoditi u djelo. na način da doslovno prenesem odgovarajuće fragmente iz knjige C. ovaj nastavak istorijskih lekcija posvećujem baš njima. autorski tekst zasnovan na izvornicima. svijeta u kojem neće dominirati praznovjerje i glupost. svijeta u kojem će ljudi biti slobodni i u kojem neće ometati jedni druge da žive svoje živote kako najbolje umiju. Smatrajući da je dragocjeno da se ima na umu to što su tzv. ovaj put istorijske lekcije nisu. . sa minimalnim doradama.W. Ipak. vjerskih netrpeljivosti i sve većih i krvavijih ratnih sukoba. Dakle.

stoljeća. Teško ih je optužiti zbog nekih njihovih stajališta od kojih se mnoga i danas poštuju. jednostavno. U Engleskoj je zbačena monarhija i pogubljen kralj. stoljeća koju poznajemo kao prosvjetiteljstvo prekinu­ la je doba praznovjerja i pokušala utvrditi razlog kao temelj svih vjero­ vanja i pravila političkog ponašanja. Takva mudrost u oporezivanju prevladavala je u razmišljanjima zapadne civi­ l izacije. SAD i njihov Ustav osnovani su na načelima prosvjetiteljstva. Većina tih ideja nestala je iz današnjeg svijeta. pamet. Mir i niski porezi u 19. stoljeća te su se ideje izgubile u težnji za velikom vladom. mislioci prosvjetiteljstva predvidjeli su što će se dogoditi s narodom ako se dopusti prevelika vlada i pretjera­n o oporezivanje. kao i uništavanja slobode zbog poreza. Zbog šoka od šest velikih poreznih pobuna slom je doživjelo i veliko Španjolsko car­ stvo. Prvo. a da pritom ne prouči prošlost kako bi spoznalo što je pretjera­ no oporezivanje učinilo mnogim drugim narodima. kao i one koji to nisu bili. Ni onda. Poput starih proroka. koje raspolaže mnogim spoznajama o prošlosti. sudske i zakonodavne vlasti). pravnu znanost i. do 600. Američko nepoznavanje toga je 55 . spoznali su zla koja može stvoriti loše oporezivanje. a narod je patio zbog strašnog građanskog rata uzrokovanog oporezivanjem. imali su riječ po pitanjima oporezivanja. stoljeću na način na koji su Izaija i Jeremija go­ vorili svom narodu tijekom teškoća i ratova od 800. godine pri­ je Krista. Svi su vrlo dobro poznavali svoju povijest. Oni su istraživali poreze koji su u prošlosti bili učinkoviti. Od svih zemalja. U Francuskoj su zbog poreza posvuda bile krvave i okrutne pobu­ ne. Bili su prvi svjetski povjesničari porezne prakse. Početkom 20. stoljeća bila prepuna krvoprolića i gospo­ darske propasti zbog loših poreza. Ljudi su u doba prosvjetiteljstva imali prednost koju današnji ljudi nemaju. Da je njihova povijest 19. moralnost. stoljeće u raspravama u američkom Kongresu. Uništavanja i razaranja koja je civilizaciji donijelo loše oporezivanje potaknula su ljude tog doba na razmišljanje nad ruševinama. Razlog zbog ko­ jeg su Amerikanci toliko glupi može se naći u neposrednoj prošlosti u 19. Ti su se mislioci koristili prošlo­ šću kao vodičem u svojoj filozofiji. u Francuskoj je vjerojatno bilo najteže. u britanskom Parlamentu i u francuskoj Vladi mogu se vidjeti i osjeti­ ti ideje Lockea. Montesquieua. nadzora i po­ s tizanja ravnoteže. a kojoj se barem djelomično može pripisati njihova dobra pro­ sudba. čini se neobičnim da pametno društvo poput današnjeg ame­ ričkog. Na području poreza to je bila oznaka za po­ reznu mudrost. Ta su stajališta zastupala politički koncept razdvajanja moći (izvršne. ratova i nasilja uzrokovanih porezi­ ma. Ti mislioci govore 20. nije bilo lako odrediti pravedan i mudar porez. pa čak i obični ljudi. kao ni danas. ilozofija 18. Veli­ ki pravni i politički mislioci tog doba.F porezi posljedica bezbrižnosti. zastupničke demokracije i ograničene vlasti. stoljeću otupjeli su njihove osjećaje prema zlu koje porezni sustav može na kraju stvoriti. Proučili su isku­ stva iz povijesti i prijašnje poteškoće s oporezivanjem i iskoristili ih za svoja najzrelija razmišljanja i razloge. što suvremeni kreatori poreza zanemaruju. Ljudi su često govorili o odnosu poreza i tiranije. Gledajući na porezne katastrofe iz svoje neposredne prošlosti. Također su govorili o utjecaju poreza na blagostanje. odabire put koji vodi sve većem oporezivanju i gotovo nevjerojatno visokim pore­ zima. Mudrost tog doba razuma izrasla je iz nasilja i sukoba 17. ali ovdje navodimo samo deset najvažnijih točaka. Amerikanci bi vjerojatno shvaćali oporezivanje mnogo ozbiljnije. i to zbog njezine paramilitarne porezne policije koja je provodila prisilnu naplatu poreza i kažnjavala one koji nisu plaćali poreze. Adama Smitha i ostalih velikih mislila­ c a prosvjetiteljstva. Poznate su mnogobrojne mudre riječi tih ljudi. Kroz cijelo 19. stoljeću. velikim ratovima i velikom javnom potrošnjom. pa se čini da suvremeni stručnjaci u Porezni savjetnik veljača 2012.

Prekomjerno oporezivanje. jer su bile izraz 1. postaje očito da su ti sustavi loši. Kada je oporezivanje pretjerano.” Revolucija je u prvom redu bila potrebna zato da stvori vladu koja je “jeftinija i učinkovitija” ostvarujući vladavinu “mira. “poreza je malo”. naivnom odnosu naroda prema svojoj vladi vje­ rujući da je ona “neka prekrasna. koji su u to doba postojali u zemljama visokih poreza. nužna opća revolucija i stvaranje odgovarajuće državne vlasti. Čak i ako naiđemo na njihove ideje. koji ih na silu odvlače iz njihovih kuća ili ih pak tjeraju.što je jedino opravdanje za postojanje države . Kada je Paine rekao da je oporezivanje tiranija. te da je. Jedna­ ko oštra kritika nesumnjivo se može uputiti suvremenim birokratskim društvima u kojima su visoki porezi stvorili ekonomske teškoće i kaznene zakone.). G. zagonetna stvar”. godine napisao: “Postoje dvije različite klase u En­ gleskoj: ona koja plaća poreze i ona koja ih prima i živi od njih .država postaje pravi neprijatelj naroda. za­ pravo. a na kraju više osi­ romašuje narod nego što su to činili strani neprijatelji. Paineove su tvrdnje naišle na veliko odobravanje među narodom. preko njih se olako prelazi. za­ pravo. je veliko ograničenje slobode.). Slo­ boda i neovisnost koje ljudi danas uživaju su ostavštine prijašnjih ge­ neracija koje su ih izvojevale. civilizacije i trgo­ vine”. “Golemi troškovi države prisilili su ljude da misle i nagnali ih na revoluciju. kao i veće osiromašenje zbog poreza a ne neprijatelja. proizvođača. Ukratko. olako se uzima. trgovaca. Washingtonov mač ne bi bio ubojit. napisao je Thomas Paine (1737 – 1809. on je. 56 .” Kada države nameću prevelike poreze. Možda je to primjer jednostavne istine o životu: što se dobije bez muke. u načelu.) na prvoj stranici svog pamfle­ ta “Zdrav razum” (Common Sence) (1776.porezi području poreza i države nisu svjesni što su naši preci ostavili potomstvu. Revolucionar­ na previranja potkraj 18. Jefferson. stvarno pada porezni teret”.” Paineova dominantna tema bila je da oporezivanje stvara tiraniju. te prijetnja imovini i radinosti. Srž problema je u glupom. stoljeća u Europi i Americi prouzročili su. Paine se posebno osvrnuo na monarhijske i aristokratske europske sustave. Umjesto da štiti slobodu i imo­ vinu naroda . Današnja je sloboda ostavština. zapravo. ali u radovima današnjih “stručnjaka” nećemo naći veću potporu razmišljanjima prosvjetiteljskih mislilaca.. Paine se upisao kao zastupnik “siromašnih. bijesni porezni obveznici kojima je bilo dosta. ograničenja slobode. Franklin i Madison veoma su cijenili Painea zbog njegova dopri­ nosa poticanju Američke revolucije. Navodimo vrijednu ostavštinu prosvjetiteljskih mislilaca današnjim generacijama. kradu od svojih građana uzi­ majući plodove njihova rada i imovine.. Dok je živio u Lon­ donu. op. a ne nešto što su ljudi danas sami ostvarili ili postigli. kada je vlada pravedna. ratara i svih drugih na koje 1 Iz potpuno istih motiva je i autor ovog serijala inicirao objavljivanje “istorijskih lekcija” u “Poreznom savjetniku” za što je Revicon imao osjećaj i razumijevanje! Porezni savjetnik februar 2012. Ono što ljude potiče na revoluciju najčešće su oporezivanje i prevelika vlada (tj.1 Možemo tražiti koliko god želimo. Paine je 1792. Sve dok ljudi vjeru­ ju u tu zabludu “ostvaruju se pretjerani javni prihodi”. a u najtežem nešto nepodnosivo”. “čak i u najboljem slučaju nu­ žno zlo. “Vlada je”. Sloboda se uzima olako i ljudi gotovo nisu svjesni kako ju je teško ponovno dobiti jednom kada se izgubi. državni aparat.D. naglasio da sva oporezivanja zahtijevaju određen stupanj tirani­ je. Vlada je u najboljem slučaju nužno zlo Ljudi u doba prosvjetiteljstva nisu imali zabluda o vladi. isto onako podlo kao što to čine stra­ ni osvajači! Kada se prouče bijedni uvjeti ljudi pod (lošim) sustavom vlasti. ono neizbježno razdvaja te dvije klase. John Adams otišao je tako daleko da je rekao: “Bez Paineova pera. General George Washington svojoj je vojsci podijelio Paineov pamflet u zimskom razdoblju ti­ jekom prvih godina američkog rata za otcjepljenje od Engleske.

“pri­ vlačnost izuzetnih projekata” (američka hegemonija nad južnoistočnom Azijom). čini se da je Adams poprilično naivan u svom viđenju američkog društva. ali narod ima zadnju riječ. Donedavno je Sovjetski Savez plaćao cijenu potpunog državnog nadzora i planira­ nja. U Švicarskoj narod neposredno odobrava državnu potrošnju i povećanje poreza. Očito je da se ne bih baš složio sa ovom konstatacijom Adamsa. Često se događalo da su čelnici nemirne naravi zamišljali kako su zahtjevi države jednaki zahtjevima njihovih sitnih i neukih duša. Nacionalno samopoštovanje bilo je uništeno.. U utvrđivanju tih prihoda na odgovarajući način treba uzeti u obzir i po­ trebe države i njezinih građana. slabosti onih koji vladaju. (primjedba G. bilo rezultat pomućenog uma. Vlada može samo predložiti.2 Vijetnamski rat dobar je primjer Montesquieuova upozorenja. da ima stabilnu va­ lutu i da ne izgubi desetke tisuća mladih ljudi u vojnom pothvatu ute­ meljenom na paranoičnom strahu od komunizma. I sasvim sam siguran da drugačije nije ni u drugim sredinama u kojima država Porezni savjetnik veljača 2012. Švicarska je jedina zemlja koja ima ustavnu odredbu o su­ zbijanju problema što ga je spomenuo Montesquieu.3 3. koje je. ostavljam da ne narušim nit njegovog...4 Adam Smith objašnja2 Na žalost. pri­ vlačnosti izuzetnih projekata. koje su pokuša­ le s državnim vlasništvom u gospodarstvu. rekao bi naš narod.). ali ono što je Adam Smit govorio u narednom citatu i te kako stoji.. Predsjednik Johnson izabran je kao kandidat koji će se zauzimati za mir (“ispunit će stvarne želje naroda”). loše prošle. Sve je tu.  Država se ne smije miješati u gospodarstvo Najbolji suvremeni primjer zla koje se događa zbog upravljanja dr­ žavne birokracije gospodarstvom može se naći u socijalističkim i ko­ munističkim državama. Nakon što je preuzeo dužnost. koji bi se s vreme­ nom pokazao kao nesposoban gospodarski sustav koji se urušio sam od sebe.” Višestoljetno rasipništvo i glupost vladajućih potvrđuju Montesqu-ieove navode. ali je. Vlada Republike Srpske kupila “većinski paket akcija” i sa kojima se gazduje baš u skladu sa onim što je ovdje rečeno.D.) 4 I o ovom bi se moglo prilično polemisati. (primjedba G. Sve ono što su proizvela državna poduzeća bilo je znatno slabije od proizvoda privatnog sektora. Glasači su odbili Goldwaterovo “jastrebovsko” stajalište. “Ko ni sebi ni svom”.porezi nečega što je bilo samo po sebi očito: on je vidio Ameriku kao zemlju velikih slo­ boda jer je (tada) bila zemlja niskih poreza.. Trebale su godine patnje i mnoštvo izgubljenih života i zdravlja da bi se nacija izvukla iz 57 . “neobuzdana želja isprazne slave” (moglo bi se to nazva­ ti zla kob Istoka) i “napad hirovitosti” (američka sposobnost da uspije ondje gdje je pala Francuska). objašnjava taj problem ovako: “Javni prihodi dio su onoga što svaka osoba daje od svoje imovine za osi­ guranje ili za postojanje prihvatljivog uživanja ostalih. knjizi koja je uvelike utjecala na stvaraoce američkog Ustava iz 1787. Johnson je želje naroda zamijenio “svojim viđenjem potre­ ba države”. 2. ipak. besmislenog rata. Nikada se ne smiju zanemariti stvarne potrebe naroda pred izmišljenim zahtjevima države. neobuzdane želje za ispraznom slavom i određene nemoći duha nesposobnoga da se odupre pomodnosti i pretjeranosti. Ako ima ograničena sredstva. kako je poslije otkriveno. vlada bi trebala smanjiti broj želja. osim stvarne želje naroda da se ne umiješa u kolonijalni rat na drugoj strani svijeta.) u djelu “Duh zakona” (De l’Esprit de Lois). Izmišljeni zahtjev države Baron Charles-Louis de Secondat Montesquieu (1689 – 1755. izuzetnog izlaganja. Slom Amerikanaca u Vijetnamu očit je primjer onoga što je Montesquieu imao na umu. ali svesrdno i sistematski podrivan od konkurentnog kapitalitisčkog sistema koji je težio za uspostavljanjem globalnog svjetskog tržišta bez nedodirljivh ostrva za carstva multinacionalnih kompanija. jer se kasnije pred našim očima pokazalo da Vijetnam nikako nije samo “izolovani incident” i neprijatnost koja se neće ponoviti. 3 Sam od sebe.D. a čak su i kapitalističke zemlje. Primjer koji dokazuje koliko je to istina jesu bivša državna preduzeća u kojima je npr. Izmišljeni su zahtjevi posljedica strasti. inače.

6. vladari su se često upuštali u mnoge druge trgovačke pothva­te i htjeli su. (primjedba G. Posljedica tih kaznenih mjera je uništavanje zemlje. prihvaćaju ropstvo koje nisu nimalo željeli. Sloboda nosi klice vlastitog uništenja To je glavni zaključak koji je proizašao iz tog razdoblja.) Porezni savjetnik februar 2012. što danas nedostaje. Medu tim velikim prednostima slobode jest i ta da se ona može zlouporabiti. kako to “cjelokupno ljudsko djelova­ nje i treba biti”. ali jednom kad su to dopustili spoznaju da se ne mogu vratiti u prijašnje stanje. koje potječe od Grka i starih Rimljana. bio u skladu s prirodnim zakonima. a posredni znak slobode To vjerovanje. Montesquieu je izrazio riječima: “Glavarina je po prirodi bliža ropstvu. 58 .D. 15.” Kada Deklaracija neovisnosti govori o pravu doseljenika na osamo­ staljivanje od Velike Britanije i uspostavu njihove vlasti. pokušava da “spašava” određene privredne subjekte. Na žalost. drugim riječima. nije bilo omiljeno u monarhističkoj Europi.D. kao i njiho­ vo osobno postupanje i postupanje drugih ljudi.” 5. Agenti nekog vladara smatraju bogatstvo svoga gospodara nei­ scrpnim. povećati svoj imetak time što bi postali po­ duzetnici u običnim granama trgovine. očigledan primjer kada je pisanim ljudskim zakonima potrebno pretpostaviti prirodne zakone i zdrav razum (primjedba G. većina današnjih pravnika je “operisana” od razumijevanja ove činjenice. bar ne onoliko uspješno koliko bi moglo biti da se ne radi o “tuđe babe brašnu”. Jedanput kada je u slobodarski usmjerenim društvima dopušteno pretjerano oporeziva­ nje. a posljedica pretjeranih poreza je ropstvo. ta se umjere­ nost zaboravlja: kako su razrezani veliki porezi. Logika toga. Oni gotovo nikada nisu uspjeli. prema Montesquieu. Načela pravne znanosti u spornim pitanjima izrazio je Jotin Locke u Second Treatise on Civil Government: “Stoga je prirodni zakon vječni zakon svih ljudi. Kako umjerena vlada može činiti djela kojima se divi. Zato je kruto i zatucano držanje zakona i onda kada se radi o čigledno besmislenim situacijama. kao i privatnici. U njemu napominje da ljudi koji žive u slobodi dopuštaju da ih nadziru i podnose visoke poreze. Pravila koja oni stvaraju za djelovanje ljudi moraju. oni ih žele podići do ne­ mogućih granica i. a to povratno zahtijeva jake kaznene mjere. ali to uglavnom biva neuspješno. gdje je prevladavalo božansko pravo kraljeva. Dr­ žava nema pravo nazivati “kriminalom” ono što nije usklađeno s pri­ rodnim zakonima i što bi se danas moglo nazvati “uobičajenim općim prekršajem”. Njihov je ustanak. nezahvalni su za ruku slobode koja im je to omogući­ la. biti usklađena s priro­ dnim zakonom. koliko god je imalo jak utjecaj i bilo temelj SAD-a. jer se često zaboravlja da nijedan zakon kojeg su ljudi sposobni da napišu ne može da obuhvati sve varijacije koje život može da priredi u praksi. Montesquieu u svojoj knjizi ima odjeljak Zloporaba slobode (knjiga XIII. poreznik “mora imati iznimne mogućnosti ugnjetavanja i time je zemlja uništena”. odjeljak). Oni ne paze po kojoj cijeni kupuju. Da ukratko ponovimo: ljudi u slobodarskim drža­ vama bez razmišljanja daju svojoj vladi pravo da uvodi visoke pore­ ze što izaziva utaju poreza. obveza na trgovinu bliža je slobodi jer nema tako neposredan odnos s osobom”. jednostavna je.). Utaja poreza nije kriminalni čin Postojalo je doba kada su se veliki zakonodavni umovi prema kazne­ nom zakonu odnosili obzirno i s poštovanjem.  Neposredni su porezi znak ropstva. Locke-ovo viđenje. Oni ne paze po kojoj cije­ ni prodaju. taj se usta­ nak opravdava pozivanjem na Lockeovu filozofiju “podrazumijevaju­ ći među silama na zemlji razdvajanje i jednak položaj koje im omogu­ ćavaju prirodni zakoni i Bog”. Rasipanje koje uvijek prati vladarove poslove razlog je što oni ne uspi­ jevaju.porezi va taj problem je­ dnako dobro kao bilo koji pisac nakon njega: “Međutim. Oni ne paze po kojoj cijeni prevoze vladarova dobra s jednog mjesta na drugo. Sloboda stvara pretjerane poreze.5 Kralj je imao moć da 5 Kod nas je to isto božansko načelo sakriveno u pojmu “pravna država”. zakonodavaca i onih drugih. 4.

” Albert Jay Nock u svojoj izuzetnoj knjizi “Država naš neprijatelj” (Our Enemv the State) slijedi zakone prirodne pravde: “Teorija slobode temelji se na doktrini zakona prirodne pravde i uvijek sam smatrao da je Deklaracija neovisnosti usklađena s tom doktrinom. Istaknuo je da se te slobode odnose na svakoga tko je stupio na engle­ sko tlo. Tada nestaje svaki razmjer kažnjava­ nja prema krivnji. 1776.. u kojemu na mnogo mjesta posvećuje pozornost slobodama Engleza. kaže Smith. jer se inače uništava svaki razmjer prema krivnji i ubojica izjednačava s onima koji nisu prekršili prirodne zakone. prema kojoj su oni koji žive u uvjetima slobode skloni oporezivati do ropstva.) Porezni savjetnik veljača 2012. da danas gotovo nitko ne vjeruje kako čovječanstvo ima ikakvih pri­ rodnih prava.. “Čak i crni robovi. godine. Ali. da ona postoji me­ du civiliziranim ljudima”.porezi nešto proglasi kriminalom i tu nije bilo mjesta za prirodne zakone.” Petnaest godina poslije Blackstone je napisao svoje veliko djelo “Napo­ mene o zakonima u Engleskoj” (Commentaries of the Laws of England).” ističe Blackstone 1766.  Najveća prijetnja slobodi: samovolja u oporezivanju “Samovolja je opasnija od svih poreza. Ali svijet se brzo udaljava od staromodnih ljudi poput mene i poznato mi je da je ta doktrina pod upitnikom i sada potpuno napušte­ na. (primjedba G. Kao zločinci kažnjeni su ljudi koji se stvarno ne mogu smatrati lošima.” Često se čudim kako su Amerikanci na Jugu izbjegavali poštovati to bitno načelo britanskog prava. U slučaju njihova nepoštovanja. sma­ tra izmišljenim ili neprirodnim prekršajem. pa je stoga normalno biti podvrgnut uskraćivanju ili ograničavanju autori­ teta koje ih dodjeljuje. često je nesposoban za povredu kaznenog zakona. Vlade to ne smiju činiti jer zakoni trebaju biti podređeni prirodnim zakonima. Montesquieu kaže: “Potrebno je stoga izbjegavati pretjerano kažnjavanje. Montesquieu je 1751. U vezi s poreznom evazijom. Ako se taj prekršaj proglasi kriminalom. Lockeovi su sljedbenici ima­ li čvrsto stajalište. tiskano je klasično djelo Adama Smitha “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”.. Jedna od odredbi bio je i zakon protiv prosjačenja.” “Pozitivan prekršaj” je onaj koji je proglasila država i ne zaslužuje da se nazove pravim kriminalom.) Iznenađuje. čak i za zločine koji se kažnjavaju smrću. Utajivač poreza. Poreznici se njome često ko­ riste za kažnjavanje radinosti. Lockeova se fi­ lozofija uzdigla iznad moći vlasti da po želji određuje kaznene zakone. stoga. također. Henrik VIII donio je gotovo 200 manjih odredbi koje su za počinjena kaznena djela predviđale vješanje. (.” 7. još više mo­ že uzbuditi njihovo vjerovanje da samovolja 6 Citat iz već pomenute Nock-ove knjige. Time ne završavamo s dvojicom divova pravne znanosti. Spominjanje navoda “kažnjava smrću” vjerojatno se odnosi na neke od Walpoleovih okrutnih zakona protiv utajivača poreza. poput onoga za zločine koji se kažnjavaju smrću.. već da su sva prava koja imaju zakonska i dogovorena. Deset go­ dina poslije. On poreznu evaziju. što je od svih stvari na svijetu u najvećoj suprotnosti s duhom suvremene vlasti. to je u suprotnosti sa zakonima prirodne pravde. 59 .D. ne prihvaćajući poreznu evaziju kao kriminalni čin. a u svakom bi pogledu “. Po­ rezna je evazija posljedica pretjeranog oporezivanja koje potiče pore­ zne obveznike na utaju poreza zbog “izuzetno velike koristi” koju viso­ ke porezne stope donose utajivaču poreza.bio odličan građanin da zakoni njegove zemlje nisu učinili zločinom ono što priroda nikada nije namjeravala učiniti zločinom. Blackstone podržava Lockeova i Montesquieuova stajališta: “Pažnja mora biti usmjerena na to da se spriječi izuzetno kažnjavanje. godine utemeljio stajalište budućih mislilaca. da je Bog obdario čovjeka nekim neotuđivim pravima i da je sloboda je­ dno od njih.6 Ako iznenađuje ideja prosvjetiteljskih mislilaca. “odmah postaju slobodni ljudi. U onim po­ kvarenim vladama gdje postoji bar opća sumnja da ima mnogo nepotre­ bnih rashoda i loše upotrebe javnih prihoda malo se poštuju zakoni koji ih čuvaju. nego su samo počinili pozitivan prekršaj.

pa čak i ministar fi­ nancija lord Camden. opasnijim od svakog drugog zla. pa sve dok se to ne ostvari. čini se. Locke je naglašavao načelo suglasnosti koju možemo pove­ zati sa 17. odbacuje i uništava razliku između slobode i ropstva. političkih i ekonomskih.) Porezni savjetnik februar 2012. pa i poreske propise donose u skladu sa svojim interesima. U današnje doba to nije bio predmet intenzivni­ jeg proučavanja. zakonodavstvo ih nije oporezovalo. izdaju. Oporezivanje i zastupanje usko su povezani i od najveće su važnosti za ustavnost. štoviše njezina duša i tijelo za narod ili (a to je isto) za njegove predstavnike. Svaki je drugi pokušaj nepravda i bilo tko to radi. Koncept je tijekom 18. na žalost.. Čini se da se nije odnosilo samo na jednu vrstu oporezivanja ili na određeni nedostatak koji može iza­ zvati loše oporezivanje. Puno značenje pojma samovoljno oporezivanje sto­ga nije posve jasno. stoljeća doživio velike promjene. To je bila opasnost koja se. što drugi zakoni nisu trebali imati. time nije bilo riješeno i za Engle­ ze koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi. Na primjer. odnosila na sve vrste oporezivanja koje nisu ozakonjene ili se njima nije upravljalo na odgovarajući način. Porezi su dobrovoljan dar i samo ustupak stanovnika. jedna je od najistaknutijih oznaka britanske slobode. Tomu su podređena sva ostala prava. u istoj mjeri mora biti oslabljena ili ugušena sloboda. jer što nekomu pripada. da posje­ duje moć samostalnog čuvanja lisnice. a čim je ona oslabljena ili uništena. ali kada je riječ o pore­ zima. Camden navodi: “Moje je mišljenje o tome. Da bi bio samovoljan.7 Za prosvjetiteljske je mislioce pravo da se biva oporezivan uz su­ glasnost. koji je pred­ sjedao Trgovačkom ko- 60 . Ti su ljudi bili tako osjetljivi na važnost stvarnog bona fide pristanka da su se skupštine u Novoj Engleskoj suzdržavale od oporezivanja gra­ dova koji nisu poslali svoje predstavnike. prvo i najosnovnije od svih ljudskih prava. i to samo uz osobnu suglasnost. Pitanje suglasno­ sti u Britaniji je bilo riješeno Pove­ ljom o pravima (The Bill of Right). Oporezivanje uz pristanak.. koji je oštro poku­ šavao spriječiti revoluciju u kolonijama. a ne u ko­ lonijama. oporezivanje se smatra samovoljnim..” Poduprli su ga brojni vodeći engleski političari. I to se danas zove demokratija. a najoštroumniji i najpronicaviji mislioci bili su u Velikoj Britaniji. pojam im se činio sam po sebi razumljivim tako da ga nisu definirali. Koja načela? U zapisima iz doba prosvjetiteljstva kao važna se isti­ ču tri načela. porez je morao kršiti na­ čela. da sam sudi koliko se od njega može uzimati i da sam odlučuje o raspolaganju prikupljenim sredstvi­ma. kaže taj pisac . kada 1769. jer u skupštini. i pomogao da se opozove Zakon o biljezima (Stamp Act).. Porezni obveznik u Marvland Gazette 1748. ne sjede predstavnici naroda nego predstavnici interesnih grupa. i ako krši ta načela. kao ni to zašto se smatralo zakletim neprijateljem slo­ bode. porezni zakoni moraju imati suglasnost poreznih obveznika. godi­ ne guverner Georgije nije dopustio predstavnicima četiriju novih župa da prisustvuju skupštini. odnosno to je samo po sebi čak vječni prirodni za­ kon. Prvo načelo podrazumijeva da je za oporezivanje potreban prista­ nak. ovim je riječima objasnio taj koncept: “Oporezivanje nije dio vladine ili zakonodavne moći. uglavnom. godine piše da je pravo biti oporezivan samo uz pristanak “najbitnija uporišna točka slobode”. Lord Wiliam Pitt. stoljećem i građanskim ratom u Britaniji.” 7 Za mene izglasavanje poreza u narodnoj skupštini nikako se ne može smatrati oporezivanjem sa pristankom. Jedini zaista demokratski način bi bio poput onog švajcarskog: referendum! (primjedba G. nije potpuno jasno njegovo puno značenje. ponavljam i ostat ću dosljedan tome do za­ dnjeg časa.porezi u oporezivanju opravda­ va evaziju. koji sve. i 1770. Koncept suglasnosti stavio je oporezivanje izvan uobičajenog postupka izrade zakona i zakonodavstva. provodi pljačku.D. oružanu pobunu i nasilno svrgavanje vlasti. to je potpuno njegovo i nitko nema pra­ vo da mu to oduzme bez njegove suglasnosti. Na nesreću. Država može donijeti sve mo­ guće vrste zakona i odredbi za dobro zajednice. koji je služio između 1776. Ali. koju može izraziti on sam ili njegov predstavnik. nasilje.” Drugi vodeći britanski politički vođa lord Shelburne. otpor. da su oporezivanje i zastupanje nerazdvojivi jer se temelje na prirodnom zakonu.

treba platiti troškove očuvanja razmjerno veličini pojedinačnog vlasništva. suglasnost se.. Njihove strasti. nakon što je opozvan Stamp Act. stoljeću. Ali. nesklonosti imat će glavnu ulogu u odmjeravanju sposobnosti onih na koja se ta moć pro8 Doslovno “u dobroj vjeri”.porezi morom i bio državni tajnik za kolonijalne poslo­ ve. rekao je Shelburne. koji su svi obvezni pridonosi­ li u skladu sa svojim udjelima u posjedu. temeljna sloboda na kojoj se zasnivaju i o kojoj ovise sve ostale slobode. Tako je ona stvorila izmišljenu su­ glasnost. Država je poput velikog posjeda s mnogo vlasnika. ili barem po­ znavalac koji je poštovao temelje suvremene ekonomije. kršćane i Židove. Osoba koja ima pet puta veći posjed od neke druge treba platiti pet puta više. Hamilton je ovako objasnio taj koncept u svom govoru 4. Blackstone u svojim Napomenama navodi mnoge slobode Engleza i isti­ če načela oporezivanja uz suglasnost u kojemu porezni obveznik ima “svog predstavnika”.” Ako to nije porez.” Drugo je načelo da porezi trebaju biti razrezani prema utvrđenom standardu ili pravilu. U pridržavanju ili zanemariva­ nju toga načela sadržano je ono što se naziva jednakošću ili nejednakošću oporezivanja. iskreno i bez ikakvih zadnjih misli i namjera. a kako je najvažnija dužnost države zaštititi nacionalno bogatstvo. koncept je bio i te kako živ.D. vjerojatno je bio sljedbenik Adama Smitha. Je li to samo vanjska forma? Je li to i bit stvari? Britanska je vlada vjerovala u suglasnost isto onako kako su to vjerova­ li Amerikanci. ulazi u carstvo iznuđivanja. kada se napusti načelo razmjernog raspoređivanja poreznog tere­ ta. tj. Svaka samovolja ili diskrecija u oporezivanju ugrožava duh slobode. kao i cijelo 19. To je načelo Adam Smith objasnio ovako: “Rashodi države za pojedince velikog naroda jesu poput rashoda uprave za zajedničke zakupnike velikog posjeda. potpuno dobronamjerno. predrasude. u tome se nisu složili najveći pravni umovi. David Hume kaže: “Sigurno je da se svaki čovjek nastoji osloboditi tereta bilo kojeg poreza koji mu je nametnut i prenijeti ga na druge.” Porezni savjetnik veljača 2012.” Osim suglasnosti. Bona fide8 zastupanje više nije bilo potrebno. Treće je načelo jednakosti. srpnja 1782. Smith je rekao da se. kao što veliki posjed štiti zemlju. pravilo jednakosti vodeće je načelo pravednog po­ reznog sustava. baš kao i sloboda. ali kako joj je trebalo sredstava.” Američku je revoluciju pokrenula rasprava o tome što znači “sugla­ snost na oporezivanje”. a ta je suglasnost nedostajala u doba kada su u bri­ tanskoj povijesti porezi bili “iznuđivani bez stvarne i dragovoljne su­ glasnosti”. Kojom god slobodom da se hvalimo u teoriji. 61 . koje je nužno da bi se spriječila opća sklo­ nost prenošenja poreza na nekoga drugog. “u očuvanju svih ostalih povlastica i oslobođenja. Ukratko. (primjedba G. one u zemlji i one izvan nje. morala pokoriti porezniku. rekao je da je načelo suglasnosti za oporezivanje prva i najtemeljitija sloboda Britanaca. Potrebno je stoga da prema utvrđenom i općem pravilu svatko zna koliki dio njegove imovine zahtijeva država. ona u stvarnosti ne može postojati sve dok se nastavi sa (samovoljnim) razrezivanjem poreza. Iznuđivanje koje se provodi bez poslova­ nja bilo kakvog pravila o razmjernom razrezu stoga nije porez. Thomas Cooley. pri­ stranosti. poput mnogih drugih u 19.” Stotinu godina poslije. (ipso facto) samovoljno.) teže. “To je jedina po­ vlastica na koju se možemo osloniti”. treba platiti ono što se dobi­ va. objasnio je značenje samovoljnog oporezivanja: “Porezi se razlikuju od samovoljnog razreza po tome što se nameću u skladu s (nekim) pravilom koje razmjerno raspoređuje porezni teret medu poreznim obveznicima. u New Yorku: “Kad god se bilo kojoj grupi ljudi pruži diskrecijska moć u vezi s imovinom njihovih susjeda. U nedostatku tih pravila oporezivanje je. godine u Fishkillu. Parlament je “dao suglasnost” za svakoga. zapra­vo. Edmund Burke je tvrdio da Englezi ne bi bili dobri građani “ako bi imali bilo kakvu mogućnost da spriječe podvrgavanje porezima za koje nisu dali svoju suglasnost. vodeći pravnik tog doba za ustavna pitanja. što je onda? Sudac Cooley ie. za one koji su imali pravo glasa i za one koji ga nisu imali. stoljeće. za muškarce i žene. oni će je zloupotrijebiti..

Ono je samo preuzeto iz dogme Karla Marxa: Od svakoga prema njegovim mogućnostima. progresija ne pruža načelo koje poka­ zuje koliki treba biti relativni teret različitih osoba . razvijajući time gospodarsku djelatnost i povećavaju­ ći ukupan nacionalni oporezivi dohodak ili bogatstvo.) 62 .” 9 Možda će se neko iznenaditi.. argument uteme­ ljen na pretpostavljenoj pravednosti progresije nema granica.9 Friedrich Hayek u svom djelu “Ustrojstvo slobode” ističe varljivost ovakvog razmišljanja: “Za razliku od proporcionalnosti. vidi se koliko ovo može biti tačno! Makedonska reforma “Cela plata” o kojoj govorim u posebnom tekstu savremeni je primjer dobre prakse u kojoj se smanjenjem stopa postiže bolji efekat i u naplati poreza i doprinosa i u podsticanju razvoja ekonomije. Montesquieu je to objasnio jednostavnim riječima: “Priroda je pravedna prema svim ljudima nagrađujući ih za njihovu mar­ ljivost.. Progresivno oporezivanje izrodilo se u samovolju u oporezivanju u svom najpogubnijem obliku. Bogati su to bili sposobni plaćati. kako to če­ sto priznaju njezini zastupnici. to ipak mora biti uz osobni pristanak. možda je 1690.D. Za te je ljude porez morao biti utemeljen na načelu razmjera. 8. svakom prema potrebama” je mnogo starije od Karla Marksa... godine. i posve je opravdano da svatko tko uživa svoj dio zaštite mora platiti iz svoje imovine razmjerno njezinu očuvanju. u Djelima apostolskim (2: 44-45. Novom Zavjetu. a ona ih drži radišnima dodajući nagrade razmjerno veličini nji­hova rada.”10 Zastu­pnici teorije ponude vjeruju da niže porezne stope potiču zaradu. iznesenom u 9. jer zabilježeno u. gle čuda. U svom razmatranju 1788. ako samovoljno oporezivanje liši ljude naknade dobivene od prirode. ako su javni prihodi jedini cilj. čak i izvan konteksta tvrdnje: “Svatko je obvezan pridonositi ja­ vnim prihodima razmjerno koristima koje prima pod zaštitom države. ne smi­ je biti samovoljan i ne smije biti jednostavna pljenidba pod krinkom op­ orezivanja. Ali. Ali. . Ona je našla zastupnike i u prosvjetiteljstvu.. šte­ dnju i investicije. najkorisnijima pokazali umjereni porezi. ali o tome će još biti riječi. Istina.” Treba naglasiti da je “umjereno oporezivanje” u doba prosvjetitelj­ stva prema današnjim standardima bilo vrlo maleno. Prema novom zakonodavstvu iz 1986.porezi John Locke. nastavku ovog serijala. Zašto onda ja imam imovinu koju ne­ tko drugi može s pravom uzeti kada mu se to svidi.) Porezni savjetnik februar 2012. zakonodavac u Americi 1950-ih je vjerovao da je 91% pravedna stopa za najviši dohodovni razred. a onaj niži od njega ostavlja neoporezovanim. prije nego što se zaplijeni sav dohodak iznad određenog iznosa. 4:3235) kada je opisivan život prvih hrišćanskih zajednica! (primjedba G. Očuvanje imovine krajnji je cilj države i zato ljudi stupaju u zajednicu . Kada je potkraj 10 Na primjeru engleske kraljice Elizabete I..” Porezi plaćeni u skladu s tim konceptom nisu teret.D. godine nepoznati au­ tor to ukratko objašnjava ovako: “Možemo dodati da su se. pa se onda čini da svoju sreću traže samo u nemarnosti i neradu. Na primjer. naznačio to načelo ovim riječima: “Treće. oni počinju osjećati odbojnost prema radišnosti. stoljeća načelo ravnomjernosti postalo je samo po sebi razum­ ljivo. (primjedba G. vjerovalo se da je 28% odgovarajuća “sposobnost plaćanja” najvišega dohodovnog razreda. ali načelo “od svakog prema mogućnostima. već plaćanje za dobivene koristi. država se ne može održavati bez ve­ likog troška. Apologeti suvremenih sustava “progresivnog oporezivanja” tvrde da je vodeće načelo prije “mogućnost plaćanja” nego razmjer ili jednako­ st u oporezivanju.” Do 19. koji je živio u doba britanskoga građanskog rata. mogućnost plaćanja uopće nije načelo. Ali. kako ćemo vidjeti. nikakva viša sila ne može nikomu uzeti dio njegove imovine bez njegove osobne suglasnosti.  Zdrav razum ekonomike: zastupnici ekonomike ponude Ekonomika ponude sa svojom naizgled apsurdnom teorijom da sma­ njivanje poreznih stopa povećava javni prihod uopće nije nova teorija već. potječe iz davnine.

stoljeća uveden 10-postotni porez na dohodak. po­ rezi moraju biti umjereni. Porezni savjetnik veljača 2012. 10. u Hrvatskoj su stope progresivne 12%.. zakon najprije dovodi u ku­ šnju. Lord Henry Home Kames (1686 – 1782. koliko je bio usredotočen na razu­ mne poreze koji čine dobro svima na koje se odnose. ako se uopće time i bave. Dok sili ljude da plaćaju. on time može umanjiti ili možda i uništiti neke fondove koji bi im omogućavali da lakše plaćaju”. stoljeću stručnjaci opore­ zivanje smatrali bitnim predmetom u tim i drugim bliskim znanstve­ nim područjima. istaknuti filozof tog doba i sudac u Edinburghu.) Na neki od ta četiri različita načina porezi su često mnogo teži na­ rodu nego što koriste vladaru. Oni su vjerovali da prava vrsta umjerenog oporezivanja čak ko­ risti poslovanju: “Ako su razrezani na odgovarajući zakonski način. koji je uvelike preuzeo njegova stajališta. (primjedba G.  Oznake lošeg poreznog sustava: četiri točke Adama Smitha U prvom dijelu. godine “Naznake o povijesti čovjeka” (Sketches on the History of Man) u kojima naširoko raspravlja o poreznim pitanjima. izda­ je 1769. također. koji posvećuje porezima. u Americi su ove stope progresivne i kreću se od 0% do 35%. Npr. na primjer. porezi po svojoj pri­ rodi ne uzrokuju slabljenje poslovanja. političkih znanosti. filo­ zofije i morala malo pozornosti i vremena. a zatim kažnjava one koji mu podlegnu. socijalna politika i sl) do neke mjere opravdavaju ovolika poreska izdvajanja. a time može nestati i korist koju bi zajednica mogla imati od upotre­ be njihova kapitala. je loše.” • 9.D.porezi 18. posvećuju poreznim pitanjima. o dobrim i lošim porezima. Nije bio toli­ ko zainteresiran za pitanja slobode.. Danas bi se takva stopa smatrala darom s neba. neprilikama i ugnjetavanju . U filozofiji. 25% i 40%. ono što poreski obveznici dobiju od svoje države u Danskoj (usluge javnih službi. već ga ubrzavaju i snaže.” Izbjegavanje poreza. Rekorder je Danska u kojoj se stope kreću od 38% do skoro nevjerovatnih 59%! Ipak. Adam Smith navodi broj­ na stajališta o porezima i to.. • Treba izbjegavati poreze čije je ubiranje skupo.” Porez je loš ako “ljude podvrgava čestim posjetima i omraženim ispitivanjima poreznika. Četiri Smithove točke jesu: • Porez je loš ako je za njegovo ubiranje potreban velik broj činovnika. • Porez je loš ako potiče izbjegavanje plaćanja (evaziju).11 Prosvjetiteljski mislioci nisu bili samo pravi zastupnici teorije ponu­ de nego i ono što bi se moglo nazvati gorljivim sljedbenicima tog pri­ stupa.) “Načela morala i političke filozofije” (The Principles of Moral and Political Philosophy) sadržava vrijedne teoret­ ske i moralne rasprave o poreznim pitanjima. kao kad znalačka ruka kreše grane drveća kako bi mu se sačuvalo zdravlje i pro­ dužio život. jer nisu svjesni koliko ga žele oni koji ga nemaju i čije su stope poreza na dohodak mnogo veće.” pravnim načelima. kaže Smith. 63 . Njegova je knjiga osjetno utjecala na Adama Smitha. “Suprotno svim uobičajenim 11 Činjenica je da naši poreski obveznici malo cijene to što imaju ovakav “dar s neba”. to se smatralo stra­ šnim. čime su porezni obveznici izloženi mno­ gim nepotrebnim uznemiravanjima.. djelo engleskog teologa i filozo­ fa Williama Paieya (1743 -1805.). “jer zapljenama i drugim kaznama često može uništiti one nesretnike koji neuspješno nastoje izbjeći porez. Kamesova “pravila koja treba poštovati pri oporezivanju” jesu: • Gdje god postoji mogućnost za izbjegavanje njihova plaćanja.  Što bi trebao biti dobar porezni sustav: šest pravila lorda Kamesa Današnji znanstvenici u području povijesti. dok su u 18. • Porez je loš ako “može ometati radinost naroda i obeshrabriti ga da se posveti određenim gospodarskim djelatnostima u kojima bi mo­ gao zaposliti i uzdržavati velik broj ljudi.

Iznos koji treba platiti odre­ đen je “nejasnim i pretpostavljenim mišljenjem drugih”. Italijanski diktator Mussolini izrazio je temeljno uvjere­ nje svih i okrutnih i dobroćudnih. Dvadeset pet godina prije Kamesa veliki je pjesnik Alexsander Pope rekao da je vladi možda i dopustivo nametanje “teških i upropaštavajućih poreza”.” Iako se prosvjetiteljske ideje danas hvale. • • Kames je rekao: “Krivokletstvo se pretvorilo u lako oprostiv grijeh i vrlo se rijetko sma­ tra lošom čovjekovom osobinom. koji je tvrdio da je gubitak morala među ljudima po­ sljedica te loše prakse. pa su u tom zavođenju zaboravljena stajališta prosvjetiteljskih mislilaca.porezi • • Samovoljni su porezi "svima odbojni". Radi ublažavanja socijalnih nejednakosti (nejednakosti bogatstva). stoljeću zapadnjaci su bili zavedeni filozofijom socijalizma i zaštitničkih (skrbničkih rastrošnih) država blagostanja. Ali. U 20. Potkraj 19. Prisega je sve­ ti čin. godi­ ne osudio upotrebu prisege pri prikupljanju poreza. Četiri točke Adama Smitha o lošem poreznom sustavu djeluju punom snagom u današnjem poreznom sustavu. a nakon njega John Stuart Mill. jer nikada nije širo­ ko prihvaćen... ko još sluša upozorenja mudrih ljudi!? Dok ne postane suviše kasno i stvari ne odu predaleko. McCulloch. . paternalizama. rekavši da je najbolja ona vlada koja malo vla­ da ili uopće ne vlada. Marksizam je prije bilo silovanje nego zavođenje. Osuđivanje upotrebe prisege pri ubiranju poreza razmatrao je i sredinom 19. osuđivano je još u doba kraljice Elizabete. koje je bilo uobičajeno u doba prosvjetiteljstva. Adam Smith i njegovi porezni sljedbenici nastavili su posvuda dominirati ekonomskom i poreznom filozofijom i praksom. Država može pod krinkom oporeziva­ nja uzeti svačiju imovinu. stoljeća politička je filozofija prešla s ograničene vlade na vladu paternalizma. prihvaćena su i dodatna zla na koja su upozoravali mudri ljudi.. Kada u bogobojaznim zajednicama prisežu. Komunističke su se diktature nazivale “demokratskim republikama”. ne­ umjesno umnožavanje prisega (pri prikupljanju poreza) ne samo da je proširilo pokvarenost među svim slojevima već ga je i poništavanjem. do nastavio je ondje gdje je stao Adam Smith. siromašni trebaju biti oslobođeni svakog većeg poreznog tereta. ali je zahtijevanje prisege “sramotna i nečasna stvar”. Treba izbjegavati poreze koji osiromašuju narod. a to je i sam činio. Ideje prosvjetiteljstva o porezima i vladi protezale su se kroz cijelo sljedeće stoljeće. Ako se preispitaju mnoga stajališta iz ovog odjeljka. a kako ćemo vidjeti čak je i pojam “jednakost” postao odbojan u filozo­ fiji poreza. Takvi su porezi u “suprotnosti sa samom prirodom države koja treba štititi. Korištenje takvog sredstva za prikupljanje poreza nije samo pokvareno već i bogohulno. moći prisege nad savješću učinilo i neučinkovitim. Treba izbjegavati poreze koji zahtijevaju prisegu poreznog obvezni­ ka. a ne ugnje­tavati”. David Ricar64 Porezni savjetnik februar 2012. Pojavili su se vukovi u janjećoj koži. Kao da to nije bilo dovoljno. U svom okrutnijem obliku paternalizam je našao izraz u italijanskom fašizmu.” Davanje prisege pri ubiranju poreza. ljudi se odriču Božje milosti i podliježu Božjoj osveti ako prekrše prisegu. Henry David Thoreau dao je potporu Paineovu kon­ ceptu ograničene vlade. naprotiv. Otužno je. u stvarnosti ne postoje ni umjerene vlade ni umjereno oporezivanje (to dvoje ide jedno s drug­ im). pa je zbog neplaćanja poreza završio u zatvoru. Riječi koje su nekada predstavljale najplemenitije ideale zapadnjačke civilizacije do­ bile su neprijateljsko značenje. spoznat ćemo da je danas odbijeno sve što su zastupali teoretičari prosvjetiteljstva.. R. tvrdnjom: “Mi smo prvi utvrdili da veća moraju biti ograničenja pojedinačnih sloboda što je složeniji oblik civilizacije. njemačkom nacionalsocijalizmu i velikoj japanskoj osvajačkoj politici. stoljeća vodeći ekonomist J. i to je “društvena pravda” ili “podjela dobiti”. Ako vlada ne izvršava svoje dužnosti. Thoreau predlaže građanski neposluh. ponašanje našeg zakonodavstva: umjesto zakona o promjeni i poboljšanju morala. Čak je i američki Vrhovni sud tek 1885.

koliko i na koji način investirati. analize i donošenje ekonomskih odluka kada. MSFI/ Porezni savjetnik veljača 2012. Za rad su korišteni propisi koji reguliraju ovu oblast. dobavljači i ostali vjerovnici. karakteristike i elemente. Finansijski izvještaji se pripremaju G i objavljuju za potrebe tri osnovne skupine korisnika čiji se interesi. uprava društva i posebna skupina zainteresiranih povjerilaca (zaposlenici. UVOD lobalizacija svjetskog tržišta i slobodan protok roba. značaj i svrhu. Kvalitetno finansijsko izvještavanje pravnih subjekata. usluga i kapitala nameće potrebu za pristup finansijskim informacijama. baziraju se na informacijama iz finansijskih izvještaja. zaduženosti i profitabilnosti i da se može na osnovu njih vršiti sveobuhvatna analiza i definirati uzroci i simptomi finansijskih problema u društvu. finansijskoj stabilnosti. u pravilu. 65 . Finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa propisima i MRS/MRSFI trebalo bi da pružaju istinite i objektivne podatke o stanju i likvidnosti društva. država i njezine agencije.računovodstvo i finansije SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Osmo Polutak 1. razumljive i uporedive informacije i doprinose bržem kretanju roba. odnosno kompanija ima značajnu ulogu u funkcionisanju tržišta kapitala. te javnost). Budući da finansijski izvještaji privrednih/ gospodarskih društava imaju dominantnu ulogu u prosuđivanju i donošenju ekonomskih odluka. zajmodavci. usluga i kapitala ne samo na domaćem nego i na internacionalnom nivou. njihove korisnike. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) postaju obavezna osnova finansijskog izvještavanja. gdje. To su dioničari (investitori). ne podudaraju. kupci. osvrnuli smo se na njihove ciljeve. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi pružaju upotrebljive. te ukazali na regulatorni okvir u FBiH i temeljne pretpostavke na kojima su zasnovani. Predviđanja.

Pretpostavke na kojima je zasnovano finansijsko izvještavanje. 12. Odredbama člana 33. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i prateća uputstva. te osobito u određivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti. tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu. odnosno izrada i prezentacija finansijskih izvještaja su: - nastanak poslovnog događaja i - vremenske neograničenosti poslovanja. Ove informacije. Prema odredbama ovog člana privredno društvo (u daljem tekstu: društvo) je dužno sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. Prema tome. Društva godišnje finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu od 1. - prihodima i rashodima. vrednovanja i objavljivanja elemenata finansijskih izvještaja. finansijskoj uspješnosti. mjerenja. zajedno s drugim informacijama u bilješkama. - obavezama. MSFI i MRS daju upute. je temeljna pretpostav- 2. Radi ispunjavanja tih ciljeva. Priznavanje i valorizacija efekata izvršenih transakcija i poslovnih promjena u momentu njihovog nastanka. Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju. Informacije iz finansijskih izvještaja korisnicima mogu biti i najčešće i jesu osnov za donošenje poslovnih odluka. principe i pravila priznavanja. Predmet ovog rada nije detaljna elaboracija elemenata finansijskih izvještaja. kao i postojeća empirija u radu. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH regulisano je da se pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvještaja primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). 66 Porezni savjetnik februar 2012. finansijski izvještaji pružaju temeljne informacije o: - imovini. Obaveza sačinjavanja finansijskih izvještaja sadržana je i u članu 44. finansijski izvještaji se sačinjavaju i prezentuju da se zadovolje informacione potrebe postojećih i potencijalnih korisnika tih izvještaja. Finansijski izvještaji i druge finansijske informacije u Federaciji BiH se izražavaju u novčanoj jedinici i na službenim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji BiH.  CILJ I TEMELJNE PRETPOSTAVKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su dio procesa finansijskog izvještavanja. prezentacija i objavljivanje finansijskih izvještaja u Federaciji BiH regulisani su: Zakonom o privrednim društvima. Pri obradi teme polazi se od finansijskih izvještaja opšte namjene. uključujući dobitke i gubitke. Formu i sadržaj finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentuju prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziju u FBiH propisuje federalni ministar finansija. - uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i - novčanim tokovima subjekta. . Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i drugim podzakonskim aktima i pravilima. Zakona o privrednim društvima. promjenama u kapitalu i novčanim tokovima društva koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. REGULATORNI OKVIR Sastavljanje. do 31. Društva su obavezna godišnje finansijske izvještaje predati ovlaštenoj instituciji koja obavlja kontrolu i obradu najkasnije do posljednjeg dana februara/veljače tekuće godine za prethodnu godinu. 01. a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati.računovodstvo i finansije MRS i druga dostupna literatura u ovoj oblasti. objašnjenja. Konceptualni okvir MSFI za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: Okvir) ističe dvije temeljne pretpostavke na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja uključujući i prezentaciju finansijskih izvještaja. - kapitalu. 3. Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH. objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). pomažu korisnicima u predviđanju budućih novčanih tokova društva.

posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose ili su ovisni o tom subjektu. Država i njeni organi i agencije. Investitori su najzainteresiraniji korisnici finansijskih izvještaja. To. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja društva. i finansijski izvještaji pripremljeni na pretpostavci “nastanka događaja”. finansijski izvještaji ne uključuju stavke kao što su izvještaji direktora i analize uprave i slične stavke koje mogu biti uključene u druge finansijske izvještaje ili godišnje izvještaje. • Zaposlenici. na primjer. mjerenja i vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja pretpostavka kontinuiteta. Okvir navodi sljedeće korisnike informacija: • Investitori-ulagači. Porezni savjetnik veljača 2012. zaposlenici. odnosno stalnosti poslovanja je značajna. te povrata od tih ulaganja. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu društva. Kupci. Oni su. država i njezine agencije. uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi. Društva utječu na javnost na različite načine. Država. i finansijski izvještaji društva. osim ako su ovisni o nastavku poslovanja društva kao svojeg glavnog kupca. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje društva na kraće razdoblje nego zajmodavci. odnosno njeni organi i agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost društva. Javnost. zainteresirani za informacije koje im omogućavaju procijeniti sposobnost društva da osigura plaće. o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. uprava. Ukoliko društvo namjerava prestati sa radom. dobavljači i ostali povjerioci. kupci. Oni. Sa stanovišta efekata priznavanja. te o resursima za koje se očekuje priliv gotovine u budućnosti. znači da su evidencije izvršenih transakcija i poslovnih događaja. Zajmodavci. Međutim. Zaposlenici i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije • Uprava ima primarnu odgovornost za pripremanje i objavljivanje finansijskih izvještaja društva. Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da su finansijski izvještaji pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja i pretpostavci da će društvo neodređeno trajati. odnosno na akrualnoj (obračunskoj) osnovi. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili različite potrebe za informacijama. zahtijevaju informacije u svrhu regulisanja aktivnosti društva. prava na penziju i mogućnosti zapošljavanja. te brigu nad lokalnim dobavljačima. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju odrediti hoće li njihovi zajmovi. 67 . te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika. određivanja poreznih politika. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti da li trebaju kupiti. kao i informacije o obavezama društva koje će u budućnosti rezultirati odlivom gotovine. mogu značajno pridonijeti lokalnoj privredi na mnogo načina. također. pa. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi obezbjeđuju informacije o prošlim transakcijama i poslovnim promjenama u kojima su uključeni i plaćanja i primici. zajmodavci. te informacije treba objaviti. te javnost. shodno tome. Informacije iz finansijskih izvještaja pomažu upravi u planiranju i kontroli i pri odlučivanju. i kamate koje idu uz njih. Društva. biti plaćeni na vrijeme (po dospijeću). te o rasponu njegovih aktivnosti. Dobavljači i ostali povjerioci. Ulagači kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven. odnosno da će nastaviti poslovanje u predvidivoj budućnosti.  KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači. također. praktično. prema tome.računovodstvo i finansije ka na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja. • • • • 4. a. odnosno izvršiti likvidaciju ili nema uslova za nastavak rada. držati ili prodati.

sadašnje ili predviđaju buduće tokove i događaje. Subjekti pripreme i prezentacije finansijskih izvještaja trebaju voditi računa da postignu ravnotežu između koristi i troška.računovodstvo i finansije Finansijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost uprave za povjerene im resurse. ove odluke mogu uključiti pitanja. Međutim. Osnovna obilježja/osobine sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja su: Razumljivost. evidentiraju. Informacije objavljene u finansijskim izvještajima su pouzdane ukoliko u njima nema značajnijih grešaka i pristrasnosti. posebno u pogledu relevantnosti i pouzdanosti. Uporedivost. ali nemaju koristi ukoliko su korisnici već donijeli odluku. odnosno neopravdano povećanje obaveza ili rashoda. Na relevantnost informacija poseban utjecaj imaju priroda informacije i njena značajnost. Opreznost. odnosno u koje se korisnici mogu pouzdati da ona nešto vjerodostojno prezentira. uprava često objavi informaciju prije nego su poznati svi aspekti transakcije i poslovne promjene. Ukoliko informacija nije kompletna. To znači da je vrednovanje poslovanih promjena i transakcija. odnosno načelo opreznosti podrazumijeva uključivanje stepena opreza u procjeni i iskazivanju podataka u uslovima neizvjesnosti. Oni korisnici koji žele ocijeniti rukovođenje uprave ili njenu odgovornost čine to radi donošenja ekonomskih odluka. na primjer. Pouzdanost. ako se informacija ne objavi pravovremeno već se čeka da svi aspekti budu poznati. U izradi i prezentaciji finansijskih izvještaja bitno je da se postigne ravnoteža između kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja. Primjena MRS-a i objavljivanje računovodstvenih politika pomažu da se postigne uporedivost finansijskih izvještaja. Ovo ograničenje podrazumijeva 5. Korisnicima finansijskih izvještaja informacije prezentirane u finansijskim izvještajima su korisne ukoliko se. međutim. U nastojanju da pravovremeno osigura informaciju. iskazuju i objavljuju. takve informacije su pouzdane. prezentacije i suština prije forme. odnosno stavki u finansijskim izvještajima vjerodostojno i realno prezentirano korisnicima. na način da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a obaveze i rashodi precijenjeni. Ovo obilježje podrazumijeva da se informacije o istim ili suštinski sličnim transakcijama i poslovnim događajima dosljedno i na isti način mjere. vrednuju. da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u subjekt. Kvalitativno obilježje finansijskih izvještaja razumljivosti podrazumijeva informacije koje su razumljive korisnicima. . mogu porediti sa informacijama iz prethodnih obračunskih perioda ili sa informacijama drugih subjekata. Informacije u finansijskim izvještajima trebaju biti kompletne u granicama značajnosti i troška. Kvalitativno obilježje. Informacija iz finansijskih izvještaja korisnicima može biti razumljiva ukoliko posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima društva i o računovodstvu i imaju dobru volju da ih prouče s dovoljno pažnje. Ovo načelo. između ostalog. Korisnicima ne bi trebalo prezentirati informacije na sugestivan ili subjektivan način koji može utjecati na ciljano donošenje odluka ili procjena. U kontekstu pouzdanosti informacija naglašavaju se načela fer 68 Porezni savjetnik februar 2012. može se okvalifikovati kao nepouzdana ili nedovoljna za procjene i donošenje odluka. Informacije su korisniku relevantne kada utječu na njihove odluke i ukoliko na osnovu njih mogu da procijene prošle. Relevantnost. Informacije u finansijskim izvještajima su pouzdane ako ne sadrže značajne greške koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka ili odluka korisnika.  KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Kvalitativne karakteristike sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja su kvalitativna obilježja koje informacije u finansijskim izvještajima čine upotrebljivim korisnicima. ili treba zamijeniti upravu. Kompletnost. ne dopušta prekomjerna rezervisanja i namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda. Finansijski izvještaji trebaju prezentirati informacije na način da odražavaju ekonomsku stvarnost. Korisnicima finansijskih izvještaja informacija može biti korisna ako je relevantna.

Obaveze se definišu kao obaveze . rashode i finansijski rezultat za tekući i uporedni prethodni period.000 6. a od koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi.000 3. Red. gotovina i ekvivalenti gotovine).  OBJAVLJIVANJE I ELEMENTI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja regulisana je Zakonom o privrednim društvima. Pojednostavljena forma Bilansa stanja 6. Bilans uspjeha Bilans uspjeha (koji se još naziva i račun dobiti i gubitka) prikazuje rezultate poslovanja . potraživanja i obaveza. Objavljivanje informacija iz finansijskih izvještaja predstavlja aktivnost društva kojom informacije postaju dostupne javnosti. zatim dugoročne i na kraju kratkoročne obaveze društva. 5. 6. 69 . Uspješnost poslovanja za određeni period se prvenstveno ogleda u bilansu uspjeha i nužno ga je posmatrati sa dinamičkog aspekta za procjenu sposobnosti društva da kontroliše resurse i uspješno posluje u budućnosti. Ovo načelo zahtijeva da se najprije iskazuje dugoročna imovina (stalna nematerijalna.000 2. ulaganja. Kod izvora sredstava (pasiva) najprije se iskazuje vlastiti kapital (trajni izvori) i rezerve.Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva minimum informacija koje se trebaju naći u bilansu stanja što ne znači da se u sam obrazac ne mogu uvrstiti i dodatne pozicije.000 3. 6. 4. Elementi Stalna sredstva Tekuća sredstva Imovina (1 + 2) Obaveze Kapital Obaveze i kapital (4 + 5) Stanje na dan 31. Međunarodni računovodstveni standardi definišu finansijske izvještaje kao strukturirani prikaz finansijskog položaja i finansijske uspješnosti subjekta (MRS 1. obaveza i kapitala koje sadrži obrazac ovog izvještaja. izvještaj o promjenama na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje sa obrazloženjima. obaveza i kapitala na određeni datum. materijalna i finansijska imovina).000 600.).500. odnosno po načelu rastućeg dospijeća ili ročnosti obaveza.000 2.000 3.09. Društva su u bilansu stanja dužna objaviti informacije za tekući i uporedni period za sve raspoložive elemente (pozicije) imovine.000 900. 31 12. Finansijski položaj društva se prvenstveno ogleda u bilansu stanja. Kapital (odnosno glavnica) predstavlja ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. broj 1. čine: bilans stanja. 3.10. Porezni savjetnik veljača 2012. a nakon toga tekuća ili kratkoročna imovina (zalihe potraživanja. strukturi i ročnosti sredstava. bilans uspjeha.000 800.800.dug poslovnog subjekta koji je rezultat prethodnih poslovnih događaja i izvršenih transakcija. Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. a za čije se izmirenje realno očekuje odliv resursa poslov- MRS1 .12. sposobnosti da odgovori svojim finansijskim obavezama u dužem (solventnost) i kraćem roku (likvidnost) i sposobnosti prilagođavanja promjenama u okruženju. 2. 3.1.000.700.prihode. izvještaj o gotovinskim tokovima. prema članu 33.2.100. U bilansu stanja koji se primjenjuje u FBiH se objavljuju informacije po načelu rastuće likvidnosti (kod sredstava).700. Bilans stanja Bilans stanja predstavlja sistematizovani pregled stanja i strukture sredstava (imovine). odnosno korisnicima. Okvir definiše elemente bilansa stanja na sljedeći način: Imovina (sredstva) je resurs koji poslovni subjekt kontroliše kao rezultat prošlih poslovnih događaja.700. Cjelovit skup finansijskih izvještaja.000 3.500. tačka 9.računovodstvo i finansije da koristi koje poizilaze iz informacije trebaju biti veće od njihove pripreme (test: trošak-korist) i zasnovano je na procjeni uprave.000 3. nog subjekta koji omogućuje ostvarivanje ekonomskih koristi. Zakona o računovodstvu i reviziji u FbiH.000 500. a očituje se kroz ekonomske resurse koje kontroliše.

10. 6.000 120.000 1. Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu konvertovati u unaprijed poznate iznose novca i koji nisu podložni značajnom riziku promjene vrijednosti (MRS 7. Obrasci koji se trenutno primjenjuju u FBiH sadrže odvojene podatke o prihodima i rashodima i rezultatima poslovanja od poslovnih aktivnosti. finansijskih aktivnosti.000 80. usklađivanja vrijednosti sredstava.000 260. 9. 7.000 200. 8. 5.800. tač. 16. Sadržaj. Naime. 09. 19. 13.000 40. posebno o njegovoj profitabilnosti. 4.000 20. a novac kao gotovinu u blagajni i depozite po viđenju na računima društva. Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim/gotovinskim tokovima pruža informacije o sposobnosti društva da u određenom periodu stvara novac i novčane ekvivalente. usluga. te dobit. odnosno broj elemenata Bilansa uspjeha direktno se odražava na kvantitet informacija koje pruža bilans uspjeha. Između bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji čvrsta poveznost. isplate zaposlenim.).31. 18.000 40.000 220.000 200.000 165. kao i informacije o dobicima i gubicima utvrđenih direktno u kapitalu i sveobuhvatnu dobit.000 1. obaveza i kapitala rezultiraju pojavom prihoda i rashoda i obrnuto.3. uključujući i aktivnosti koje nisu ulagačke ili finansijske. 12. 12.000 -20. naknade i provizije.900. 2. 1.000 25. 1.000 25. porez na dobit i odloženi porez na dobit. 20. 70 Porezni savjetnik februar 2012. ostalih aktivnosti.računovodstvo i finansije Prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi u obliku priliva sredstava ili smanjenja obaveza što rezultira povećanje kapitala u određenom obračunskom periodu. 1. 2.31. . promjene koje se u obračunskom periodu odražavaju na vrijednost i strukturu imovine. kao i način upotrebe ovih sredstava i potrebe društva za novcem i ekvivalentima novca. br.000 -10. nastanak prihoda i rashoda odražavaju se na vrijednost i strukturu imovine.000 20.000.000 90. R. 3. Pojednostavljena forma Bilansa uspjeha Informacije o uspješnosti subjekta.000 30. dobavljačima itd). Poslovne aktivnosti su redovne aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda.000 50. 6. .000 30.000 -50. MRS 7 . U Izvještaju o novčanim tokovima aktivnosti kojima se ostvaruju prilivi i odlivi novca tokom perioda se razvrstavaju na: - novčane tokove iz poslovnih aktivnosti. - novčane tokove iz finansijskih aktivnosti. i 7.000 60. .Izvještaj o novčanom toku definiše novčane tokove kao prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata. obaveza i kapitala. potrebne su korisnicima radi procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će subjekt vjerojatno kontrolirati u budućnosti. 1.000 200. 6.000 100.000 35.000     0 20. 12. kao i procjene efikasnosti sa kojom subjekt koristi resurse.000 -20. Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili trošenja sredstava što rezultira smanjenjem kapitala. - novčane tokove iz ulagačkih aktivnosti. Informacije o uspješnosti su korisne i u predviđanju mogućnosti subjekta da stvara novčane tokove.000 300. roba.200. 11. 17. 14.000 250.000     0 U novim obrascima bilansa uspjeha se iskazuju i podaci o zaradama po dionici i broju zaposlenih.000 10.000 20.000 2. 10. Elementi Poslovni prihodi Poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Finansijski prihodi Finansijski rashodi Gubitak od finansijskih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi Dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda Prihodi od usklađivanja vrijednosti Rashodi od usklađivanja vrijednosti Gubitak od usklađivanja vrijednosti DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT PERIODA Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Ostala sveobuhvatna dobit Odloženi porez na sveobuhvatnu dobit Ukupna neto sveobuhvatna dobit Za period 1. 15.

000 40.000 130.000 -20.000 -70. drugim povjeriocima i isplati dividende vlasnicima). uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz: (i) dobiti ili gubitka (ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i Porezni savjetnik veljača 2012. efekti procjena ili usklađivanja. Prilivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 9. Gotovina na kraju izvještajnog perioda Iznos 2011. Prema MRS 1 .000 70.000 2010. Pojednostavljena forma Izvještaja o gotovinskom toku . Odlivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 10.000 100. U novčane tokove od finansijskih aktivnosti se uvrštavaju prilivi i odlivi novca za pribavljanje izvora finansiranja društva i isplatu obaveza po ovim izvorima.000 130. - učinke retroaktivne primjene promjena računovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i - usklađenost između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja. finansijskih i poslovnih aktivnosti u toku izvještajnog perioda. Ovi tokovi imaju za posljedicu promjene u vrijednosti i strukturi kapitala i finansijskih obaveza društva. 6. svih razgraničenja ili obračunatih a neplaćenih obaveza.000 71 . jer omogućavaju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente. ispravke temeljnih grešaka i efekti promjena računovodstvenih politika) i kapitalne transakcije koje rezultiraju povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala. vrijednost i promjene na komponentama kapitala na početku i na kraju obračunskog perioda. Red. Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 8.000 -160. Društvo treba prezentirati novčane tokove od poslovnih aktivnosti primjenom direktne ili indirektne metode. Na visinu kapitala utiču: rezultati poslovanja (dobit ili gubitak). 220. te za novčane prilive i odlive od ostalih aktivnosti.000 -40.000 80.000 20.računovodstvo i finansije Ulagačke (investicijske) aktivnosti obuhvataju stjecanja i otuđenja/prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. kao i načina upotrebe ovih sredstava.000 0 70. Usklađivanje za nenovčane i novčane tokove 3. efekti revalorizacije. Prilivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 6.indirektna metoda Informacije koje se tiču novčanih tokova društva korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih. odnosno ostalih ulaganja koja nisu obuhvaćena u kategoriji novčanih ekvivalenata.000 -120. transakcije koje su evidentirane direktno na teret ili u korist kapitala (isplata dividendi. zaposlenicima.000 200. UKUPAN PRILIV GOTOVINE 12.000 -20.000 60. NETO ODLIV GOTOVINE 15.000 20. Ova sposobnost se ogleda u procjeni da li društvo može da blagovremeno izmiruje svoje obaveze po njihovom dospijeću (dobavljačima.000 110.000 100. Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 11. Gotovina na početku izvještajnog perioda 16. Elementi broj 1.000 170. Neto dobit (gubitak) za period 2.000 90.000 85. Te su informacije korisne.) subjekt je dužan u izvještaju o promjenama kapitala iskazati: - ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja.000 40. UKUPAN ODLIV GOTOVINE 13. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 5. NETO PRILIV GOTOVINE 14.Prezentacija finansijskih izvještaja (tačka 106. Indirektna metoda polazi od finansijskog rezultata koji se prilagođava za efekte transakcija novčane ili nenovčane prirode.000   60.000   100. odnosno promjene neto vrijednosti društva tokom obračunskog perioda. iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa. 165.4. Odlivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 7. prodaja vlastitih dionica.000 -70. Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o promjenama u kapitalu odvojeno prikazuje strukturu. Direktna metoda podrazumijeva objavljivanje ključnih stavki bruto novčanih priliva i bruto novčanih odliva.  državi.000 150. Povećanje/smanjenje sredstava i obaveza 4.

objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokrića gubitka. društva u bilješkama trebaju objaviti i druge informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumi- 6. ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela finansijskih izvještaja. Obrazac Izvještaja o promjenama u kapitalu sadrži informacije i o stanju i promjenama po osnovama i vrstama promjena (efekti promjena računovodstvenih politika. obavezama. Subjekt je dužan. - rezervisanja. Bilješke bi uz logičan redoslijed i na sistematizovan način pomogle korisnicima finansijskih izvještaja ukoliko. prenesene rezerve. računovodstvenoj politici. Prema odredbama tačke 10. - razlike između računovodstvene i porezne dobiti. - dodatne informacije o značajnijim promjenama i stavkama iz finansijskih izvještaja i njihovom utjecaju na finansijski rezultat. kursne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti. ostale rezerve. te promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda. Informacije iz Izvještaja o promjenama u kapitalu prezentiraju korisnicima učinke promjena u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja društva na vrijednost vlasničkog kapitala. Ne ograničavajući se na navedeno. . bilansa uspjeha. - pouzdane tako da vjerno prezentiraju rezultate poslovanja i finansijski položaj društva. - rezime primijenjenih i eventualnih promjena računovodstvenih politika. - izjavu o usklađenosti sa MRSFI/MRS-a. kapitalu. učinci revalorizacije dugoročnih finansijskih plasmana. ostali dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha. efekti ispravki grešaka. prihodima. imovini.računovodstvo i finansije (iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. odnosno finansijski položaj. Bilješke uz finansijske izvještaje Bilješke uz finansijske izvještaje (u daljem tekstu: bilješke) se objavljuju i prezentiraju u svrhu detaljnije razrade i dopune podataka iz bilansa stanja. - rizike. revalorizacione rezerve. U bilješkama se tekstualno opisuju ili raščlanjuju značajne i skupne stavke objavljene u izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima. U bilješkama se: prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih izvještaja i primijenjenim računovodstvenim politikama. te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.5. između ostalog. Obrazac je prilagođen i zahtjevima konsolidiranih finansijskih izvještaja. obuhvataju: - osnovne informacije o privrednom društvu. u bilješkama treba objaviti informacije koje su: - relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika. učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. rashodima i dobiti. potencijalne obaveze i ugovorene obaveze koje nisu priznate. objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi. uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice. akumulirana neraspoređena dobit/ nepokriveni gubitak i vlastite dionice) iskazuju navedene promjene. izvještaja o promje72 Porezni savjetnik februar 2012. menadžmentu i poslovnoj politici. emisija kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala) kroz i u toku izvještajnog perioda i prethodne godine. dok se u kolonama na pozicijama pojavnih oblika kapitala (dionički i drugi oblici kapitala. prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja. Bilješke trebaju pružiti dodatne pouzdane i razumljive informacije o privrednom društvu. MRS-a 8. procjene učinaka neizvjesnih događaja i druge nefinansijske informacije itd. bilo u izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama. nama u kapitalu i novčanim tokovima. kao i pripadajući iznos po dionici. jer sadrži informacije o kapitalu koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada manjinskim interesima. koje nisu prikazane u finansijskim izvještajima i pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvještajima.

povjerioca. veličina društva. i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resurse pomažu u procjenama finansijskog položaja društva. Najveći dio informacija za potrebe upravljanja i donošenja poslovnih odluka nalaze se u finansijskim izvještajima kao finalnom proizvodu računovodstva. Propisi. likvidnost i solventnost. odnosno poslovni rezultat ili finansijski položaj. sadržaj i način objavljivanja informacija nije unaprijed određena niti je propisima definisana. te potencijalni utjecaj na druge pozicije. 7.računovodstvo i finansije jevanju finansijskog položaja i rezultata poslovanja privrednog društva. njegova finansijska struktura. Informacije iz Izvještaja o novčanim tokovima korisne su u predviđanju sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente u budućnosti. InPorezni savjetnik veljača 2012. te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. obaveza i kapitala itd). odnosno privredno društvo kreira vlastite bilješke u kojima se pojašnjavaju i kvalifikuju značajnije promjene i vrijednosti. Bilans uspjeha. Zbog toga smatramo da je potrebno posvetiti više pažnje ne samo njihovoj prezentaciji već i sadržaju. oblik organizovanja. također. U našoj poslovnoj praksi prisutna je pojava da se bilješke formalno prilažu uz finansijske izvještaje. Prosuđivanje i donošenje ekonomskih odluka korisnika i potencijalnih korisnika. Bilješke mogu sadržavati: informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utiču na društvo. dioničara. Prema tome. transakcijama pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje i donošenje odluka korisnicima tih informacija. Informacije iz bilansa stanja o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt. odnosno objavljivanja finansijskih izvještaja jeste da se zadovolje informacione potrebe korisnika finansijskih izvještaja u cilju analize. potencijalnom utjecaju nepriznatih stavki na bilans stanja i bilans uspjeha itd. MRS i MSFI uključujući i Konceptualni okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja imaju važnu ulogu u izradi i prezentaciju finansijskih izvještaja. po pravilu. informacije u finansijskim izvještajima. njegova stabilnost. relevantnost. Sadržaj i struktura bilješki ovise o specifičnosti svakog pojedinog društva (djelatnost. prosuđivanja i na kraju donošenja ekonomskih odluka. a poštujući propise. uglavnom. U tom kontekstu je bitno da su finansijski izvještaji zasnovani na temeljnim pretpostavkama koje je definisao Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. Najčešće one ne sadrže relevantne. kreditora. Stoga svako pravno lice treba bazirati svoje finansijsko izvještavanje na njihovoj dosljednoj primjeni. korisne pri predviđanju kakva će biti vjerojatna uspješnost subjekta u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. Forma. odnosno računa dobiti i gubitka sadrži informacije koje su korisnicima interesantne sa stanovišta procjene da li društvo kontroliše i efikasno koristi resurse i kako će poslovati u budućnosti. Informacije sadržane u finansijskim izvještajima su u fokusu pozornosti različitih interesnih skupina (uprave. pouzdanost. a često mogu biti konfliktni. imovinu i obaveze koje nisu priznate u bilansu stanja. Na finansijski položaj subjekta odražavaju se ekonomski resursi kojeg on kontrolira. ZAKLJUČCI Tržište kapitala i upravljanje poslovanjem društva u savremenim tržišnim uslovima nemoguće je zamisliti bez odgovarajuće informacijske podloge. Izrada i prezentacija finansijskih izvještaja može se definisati kao proces u kome se primjenom različitih metoda i tehnika. struktura imovine. One su. Također. se bazira na informacijama iz finansijskih izvještaja društva. uporedivost i druga obilježja predviđena MSFI-a. ostalih korisnika finansijskih izvještaja) čiji se ciljevi. podaci o poslovanju i 73 . odnosno uspjeha. Svako pravno lice. standarde i pravila. pouzdane i kompletne informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumijevanju finansijskih izvještaja. smisao izrade i prezentacije. a time i finansijske izvještaje u cjelini trebaju karakterisati razumljivost. razlikuju.

Tvrtković i M. Belak i mr. dr. Objavljivanje. Naime. Udruženje revizora FBiH. Ž. - Prof. U našoj poslovnoj praksi se nedovoljno i/ ili nedosljedno primjenjuju sve odredbe MRS/ MDFI uključujući i Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. dr. sc. Mostar. dr. Informacije o promjenama na kapitalu korisne su u procjenama efekata promjena u bilansu stanja i uspjeha na pozicije kapitala. M. Na temelju tih informacija investitori će prosuđivati i donositi odluke. Revicon. sc. Sarajevo. prof. Simić. Puljić: “Korporativno upravljanje”. - Prof. Stoga je važno da društva a priori dobrovoljno. M. odnosno dostupnost finansijskih informacija može se povezati sa stepenom razvijenosti tržišta kapitala.računovodstvo i finansije formacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predviđanja sposobnosti subjekta da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju. ne daju kvalitetne i dopunske informacije i objašnjenja koja nalažu MRS/MSFI. prate odluke investitora i na taj način tržište postaje efikasnije. Jahić: “Finansijsko računovodstvo MRSFIMRS-PDV”. prof. 2006. - Mr. 2005. dr. CIJENA: 104. 2006. 2008. objavljuju gotovo sve raspoložive finansijske informacije. Babić. 2008. Šunje i prof. posebno vlasničkog. uglavnom. Sarajevo. . dr. Fircon. Savez računovođa i revizora i finansijskih radnika FBiH. - Prof. S. V. Bošnjak: “Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FBiH”. U PRODAJI VrijEdNoSNi papiri Investicije i instrumenti financiranja auTor SILVIJE ORsAG • Mehanizam tržišta kapitala • Financiranje i financijske strukture • Osnovne dileme financiranja • Financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira • Obveznice • Dionice • Izvedenice • Struktura kapitala i politika dividendi Literatura: - “Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS)”. količina i kvalitet javno raspoloživih informacija na tržištu utječe na ponašanje investitora i formiranje cijena dionica. Bilješke u finansijskim izvještajima. A. Sarajevo. Posljedice takvog stanja su negativne za sadašanje i potencijalne investitore i druge korisnike što se odražava na stepen razvijenosti tržišta kapitala i zainteresovanosti za ulaganja u naša privredna društva.00 KM sa uključenim PDV-om 74 Porezni savjetnik februar 2012. M. po pravilu. M. Cijene dionica. Dmitrović: “Vodič za primjenu MSFI-a i MRS-a”. a onda i u skladu sa propisima. Revicon. dr.

Porezni savjetnik veljača 2012. kod naknadnog vrednovanja stalnih sredstava MRS/MSFI predviđaju različite metode pri čemu ne preferiraju nijednu od ponuđenih. Naime.računovodstvo i finansije SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Amra Salihović. Ipak. Kod godišnjeg obračuna poljoprivrednih preduzeća posebna pažnja se posvećuje vrednovanju biološke imovine na datum bilansa i obračunu proizvodnje. kod utvrđivanja stanja imovine i zaliha biološke imovine vrijede drugačija pravila u odnosu na druge pozicije aktive. već daju diskreciono pravo pravnim licima da odaberu onu koja u datim okolnostima pruža najobjektivniju prezentacuiju predmetne imovine. oec. osim u rijetkim slučajevima kada je fer vrijednost nemoguće pouzdano utvrditi (kod početnog priznavanja proizvoda koji su predmet ubiranja uvijek se zahtijeva primjena metode fer vrijednosti).Kod biološke imovine situacija je drugačija u tom smislu što se kod vrednovanja na datum bilansa zahtijeva primjena metode fer vrijednosti. Predbilansne radnje kod poljoprivrednih preduzeća (popis i drugi kontrolno-analitički postupci) načelno su iste kao i u drugim djelatnostima. što je predmet posebne pažnje ovog napisa. 75 . dipl.

bezuslovna državna davanja vezana za biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje treba priznati kao prihod onda i samo onda kad nastane potraživanje po osnovu državnih davanja. računovodstvenim politikama i poreznim propisima. su jednaki onima u drugim djelatnostima. U kontrolno-analitičkim postupcima provjeravaju se knjiženja i priznavanja pojedinih poslovnih događaja kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa računovodstvenim standardima. državne donacije. pravna lica trebaju uvažavati odredbe MRS-a 41 – Poljoprivreda do momenta ubiranja plodova i u samom momentu ubiranja. tako da popis i procjena vrijednosti imovine i proizvoda nakon ubiranja ovdje predstavlju veoma zahtjevnu i kompleksnu aktivnost koja zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih profila. .računovodstvo i finansije P redbilansni kontrolno-analitički postupci koji prethode sastavljanju godišnjih finansijskih izvještaja u poljoprivredi. pšenice ili zobi biološki proces 76 Porezni savjetnik februar 2012. Direktni troškovi su. prihoda. jer kod nekih kultura proces proizvodnje traje duže od biološkog procesa. ako davanje dozvoljava zadržavanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena. preduzeće priznaje dio državnog davanja kao prihod na osnovu vremenske proporcije. Činjenica je. Kod poljoprivrednih preduzeća.Računovodstvo državnih davanja i objavljivanje državne pomoći. U ovom slučaju državno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne prođe pet godina. Kod uzgoja npr. MRS41 zahtijeva različiti tretman u odnosu na onaj koji propisuje MRS-a 20. ali ih je ponekad prihvatljivije rasporediti na pojedine vrste proizvodnje nego ispostavljati knjigovodstvene isprave (izdatnice i sl). Odabir određenog obračuna zavisi od vrste proizvodnje za koju se žele utvrditi navedene vrijednosti. Praćenje poljoprivredne proizvodnje zavisi od vrste kulture koja se uzgaja. koja su uslovljena (uključujući i zahtjev da subjekt ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost). Ipak. Na primjer. Pri izračunavanju cijene proizvodnje mogu se koristiti različiti tipovi obračuna. Za obračun proizvodnje i ispravno vrednovanje zaliha i iskazane troškove u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) bitno je jesu li direktni troškovi ispravno priznati i iskazani za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje. obaveza. Pri praćenju poljoprivredne proizvodnje. u pravilu. uglavnom. da poljoprivredna djelatnost ima svoje specifičnosti koje se posebno očituju kod provođenja predbilansnih radnji. Ako se državna donacija odnosi na biološku imovinu koja se ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje primjenjuju se odredbe MRS-a 20 . ako se državno davanje odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje ili državno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. Ako se radi o državnim davanjima. državno davanje može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrađuje manje od pet godina. treba imati u vidu da se u poljoprivredi odvijaju određeni biološki postupci koji utiču na način naknadnog vrednovanja proizvoda. međutim. Pravila priznavanja i naknadnog vrednovanja pojedinih pozicija aktive. rashoda i kapitala MRS/MSFI propisuju tako da kod bilansiranja i ovdje vrijedi opšte pravilo da sve bilansne pozicije trebaju biti iskazane fer i objektivno. odnosno pomoći se. preduzeće treba priznati takvo davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. a nakon toga MRS 2 – Zalihe. drugačije računovodstveno obuhvaćaju u odnosu na druga preduzeća. odnosno takva donacija se knjiži kao odloženi prihod i “prenosi” na prihode srazmjeno obračunatom trošku amortizacije. vezanim za biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje. mjerljivi. Međutim. takođe. koji moraju voditi računa o prirodi imovine koju popisuju i procjenjuju. za praćenje plodova poljoprivredne proizvodnje. Naime.

poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s MRS-om 2 – Zalihe. MRS 41). Porezni savjetnik veljača 2012. Dugoročna biološka imovina (osnovno stado. vinogradima. višegodišnji zasadi) mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje na svaki datum bilansa.3%. umanjenoj za troškove do točke prodaje. višegodišnji zasadi cvijeća i sl) obično započinje podizanjem višegodišnjih zasada koji su dugoročna biološka imovina na koju u vijeku trajanja treba primijeniti amortizacijski postupak i umanjivanje za gubitke vrijednosti (paragraf 30. a nakon ubiranja mjere se po trošku nabavke ili neto tržišnoj vrijednosti. zbog vremenskih nepogoda ili drugih razloga mogu nastati znatne štete na jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. Specifičnost poljoprivredne proizvodnje je da se poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere po fer vrijednosti. Proizvodnja u višegodišnjim zasadima Proizvodnja s višegodišnjim zasadima (voćnjacima. 77 . naknade brokerima i dilerima. treba primijeniti odredbe MRS-a 41. troškovi u vezi sa održavanjem zasada priznaju se kao proizvodni troškovi.po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti. zaštita od bolesti i štetnika i sl. prema kome se takva biološka imovina treba mjeriti po svom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”. tj. zavisno od toga šta je niže. Troškovi na pripremi zemljišta i sadnji zasada.računovodstvo i finansije započinje u jednoj. U nekim slučajevima troškovi mogu prelaziti vrijednost uroda obračunatog po prodajnim cijenama umanjenim za procijenjene troškove prodaje. vrijednost proizvodnje u toku kao i vrijednost ubranih proizvoda. npr. ozima pšenica koja će smanjiti urod u narednoj godini. povrće ili urod neke druge poljoprivredne kulture) se mjere po fer vrijednosti. Shodno odredbama člana 15. umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. tada se biološka imovina mjeri po trošku nabavke umanjene za ispravku vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) u skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda. Ako se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilansa. Troškovi (procijenjeni) do točke prodaje su prevozni i slični troškovi. 36/08 i 79/08). vino preradom grožđa itd) vrednuje se prema MRS-u 2 – Zalihe. Troškovi vezani za podizanje zasada najčešće se odnose na troškove ravnanja terena. ako fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi. S obzirom na to da biološka imovina u toku proizvodnje predstavlja imovinu čiju fer vrijednost (prodajnu vrijednost) nije moguće pouzdano utvrditi. br. za biološku imovinu (višegodišnje zasade) koja se amortizuje maksimalna porezno dopustiva stopa amortizacije je 14. Procjena stanja poljoprivrednih kultura dio je popisa imovine na kraju godine. Takvo mjerenje je trošak na datum bilansa od kojeg se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard. Dakle. u trenutku ubiranja. troškove sadnje i sadnica. obrade zemljišta za pripremu sadnje. određene propisane dažbine i sl. nužno je smanjivanje vrijednosti proizvodnje u toku. No. podizanja i njegovanja priznaju se kao ulaganja u dugoročnu biološku imovinu. Poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja (voće. onda se ona mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. U poljoprivrednoj je proizvodnji bitno utvrditi troškove proizvodnje. Na primjer. ukoliko je moguće utvrditi fer vrijednost (ako to nije slučaj tada se biološka imovina amortizira i testira na umanjenje na svaki datum bilansa u procijenjenom vijeku korištenja). zavisno od toga što je niže. Vrijednost proizvoda koji se dobiju preradom poljoprivrednih proizvoda (brašno mljevenjem žita. Kad zasad počne davati komercijalni rod. a završava u drugoj kalendarskoj godini. jer u našim uslovima na svaki datum bilansa nije moguće utvrditi njihovu fer vrijednost. gnojidba. Obično je to onda kada vremenske nepogode nanesu štete i smanje urod kada treba smanjiti vrijednost proizvodnje u toku.

000.000. U slučaju najma zemljišta.00 1. nakon čega se očekuje normalan i isplativ prinos.000.00 356.00 323.000.400.00 1.00 76.00 304.000.00 Duguje 60.400.000.000.00 2.000.00 1.00 180. Ako je ulaganje u zasad finansirano tuđim novcem. 1.00 4. godina Sadnice 68. Izvršena su ulaganja kako sljedi: OPIS 1.000.00 Zaštitna 10.00 4.300. 5.   68.700.000.000.000.00 doprinosima Amortizacija 2.400.000.000.000.00 Troškovi Trošk.000.000.500.000.00 2.200.100.00 78 Porezni savjetnik februar 2012.00 1.200.700. 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.000.00 448.00 33. godina   60. Konto Opis br.000.000.00 304. iznose najamnine zemljišta trebalo bi priznati kao unaprijed plaćene troškove i postupno otpisivati nakon početka roda.00 2.00 Knjiženja za prve tri godine kada se računovodstveno vodi ulaganje u biološku imovinu: R.računovodstvo i finansije Ako se ulaže vlastiti rad.00 311.00 3.00 127.000. Preduzeće posjeduje pet hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i unajmilo je još pet hektara na rok od 20 godina uz mjesečnu zakupninu od 5.000.500.000.000.000.00 zemljišta Zakup 60.00 76.00 163.00 28.000.00 191. 045 Biološka sredstva u pripremi 4320 Ob.00 2. 520 Plaće administracije 45 Obaveze za plaće i doprinose administr.000. godina 2. godina 60.000.400.00 3.00 6.00 2. 539 Ostali rashodi 4329 Dobavljači 6.00 163.00 76.00 za mašine Troškovi 126.00 6.700.000.000. vrijednost treba priznati kao prihod interne realizacije (grupa 62). godina ukupo 1-3 god.300.00 KM.100.00 1 63.00 2.00 6.100. 5200 Bruto plaće proizvodnih radnika 45 Obaveze za plaće 5201 Plaće radnika uprave i administr.000. Prvi urod se očekuje u četvrtoj godini u iznosu od 65.400. godina   60.200.00 101.400.300. troškovi kamata mogu povećati nabavnu vrijednost zasada.000.700.000.priprema 4321 zemljišta 4322 Obaveze prema dobavljaču zakupnina 4323 Obaveze prema dobavljaču sadnice 4324 Obav.00 3.200.00 2.00 9.079.000.600.700.400. mašina Gorivo 1.00 183.00 150.00 28.300.00 ukupo 1-3 god. Obavljenje su pripreme i izvršena je sadnja voća. 031 Višegodišnji zasadi 035 Biološka sredstva u pripremi Knjiženja za 4.00 11. Primjer: Preduzeće je počelo sa pripemom zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada za proizvodnju voća.300. u skladu s amortizacijskim vijekom ili ih.00 28.00 sredstva Plaće sa 101.00   11. 10.500.00 100. Konto Opis br.00 403.000.300.00 304. Pregled nastalih troškova: OPIS Zakup zemljišta Zaštitna sredstva Plaće sa porezom i doprinosima Amortizacija polj. pri čemu interni učinci ne mogu sadržavati dobitke niti administrativne i druge troškove koji se ne mogu uključiti u vrijednost imovine.00 1.300.700. godina   9.000.00 troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 399.00 68.00 6.00 448.00 101.300.00   2.00     163.900. .00 23.00 163. uprave proizvodnje i prodaje 60. primjenom sličnog postupka propisanog za kapitalizaciju kamata.00 180.000. 1.700. 045 Biološka sredstva u pripremi 520 Plaće 540 Amortizacija 4. godina   11.00 600.000.000.00 zemljišta OPIS 1.00   257.00 3.00 kg voća.00 uprave i administracije Ostali 20.00 403.100.000. 45 Obaveze za plaće rad uprave i administr.00   183.900.300.00 403.00 304.00 polj.900.00 28.000.00 600.000.400. prema dobavljaču zaštitna sredstva Obaveze prema dobavljaču -gorivo 2.000.000.00 28.000.00 Potražuje Duguje 289.00 28. 533 Zakupnine 511 Troškovi zaštitnih sredstava 512 Troškovi goriva 539 Ostali troškovi 543 Dobavljači 2.00 183.900.000. mašina Gorivo za mašine Troškovi uprave i administracije Ostali troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 4. godinu: R.00   1.00 11.00 Potražuje Priprema 10.000.700.000.000. Nakon prvog komercijalnog roda započinje se s amortizacijom zasada.000. priznavati u vrijednost zasada koja se amortizira. 520 Plaće 45 Obaveze za plaće 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3. prema dobavljaču .00 183.00 10. godina   60.00 183.00 1.000.

Konto Opis br.525. 1.00 KM. Tokom obračunskog perioda nastali su troškovi evidentirani na kontima klase 5 koji su raspoređeni na mjesta troškova i nosioce troškova. prijevoz).700. 110 Proizvodnja u toku 5950 Povećanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku 2. odnosno 0. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura Jednogodišnje poljoprivredne kulture su one kod kojih je biološki proces kraći od jedne godine (12 mjeseci). u skladu s računovodstvenom politikom preduzeća.000 kg zobi i 270.00 kg što daje cijenu koštanja od 3. Troškovi silosa nastali u vezi sa skladištenjem zobi i ječma (trošak silosa) smatraju se. plodovi na zalihi se vrednuju u skladu s MRS 2 – Zalihe.00 257.700.računovodstvo i finansije Knjiženje: R. Ukupni troškovi proizvodnje su 257. 120 Gotovi proizvodi 110 Proizvodnja u toku 3.000 kg ječma. Kada se prodaju proizvodi.700. 1.96 KM.755 mašinskih sati za proizvodnju zobi.45 KM po kg nakon umanjenja za troškove do trenutka prodaje. Obavljena se žetva skladišti u silosu – 360.00 257.60 KM. knjiže se prihodi od prodaje i smanjenje zaliha po cijeni proizvodnje (posredstvom konta 5961). Prihodi ili rashodi nastali u momentu početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti priznaju se u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) u periodu kada su nastali.700. 5951 Povećanje vrijednosti zaliha goto5960 vih proizvoda Smanjenje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku Duguje 257.00 KM a proizvedeno je 65. žitarice u silosu).443 mašinska sata za proizvodnju ječma i 802 mašinska sata odnose se na otpremu proizvoda kupcima.00 257.700.) je 19.00 Potražuje ve prodaje. Fer vrijednost je iznos za koju se neka imovina može razmijeniti između stranaka koje suspremne obaviti transakciju. troškovima perioda. 1. Troškovi mehanizacije raspoređuju se na nosioce troškova prema ostvarenim mašinskim satima rada.00 257. Primjer: Utvrđivanje cijene proizvodnje u ratarstvu Poljoprivredno preduzeće “X” se bavi uzgojem zobi i ječma. ali može započeti u jednoj godini (sjetva) i završiti u drugoj (žetva).000 mašinskih sati od čega 1.0000.50 KM po kg. Plodovi jednogodišnjih poljoprivrednih kultura se u trenutku ubiranja vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troško- PRIZMA R E G I O N A L N I P O S LO V N I MAG A Z I N Porezni savjetnik veljača 2012. Poslije početnog priznavanja.700. Prodajna cijena ječma je 0.700. 2011. Na dan 1. 79 . Prodajna cijena zobi je 0.00 257. odnosno umanjeno za troškove do trenutka prodaje 0. istovar. Ulaganje u proizvodnju žitarica evidentira se kao kratkoročna imovina (proizvodnja). Vrijednost ulaganja u proizvodnju iskazuje se po trošku nabavke na osnovu primljenih računa dobavljača za dobra i usluge koja su korištena u procesu proizvodnje. proizvodnja zobi u toku (iz 2010.55 KM. a to su zavisni troškovi (utovar. Ukupno je mehanizacija radila 4. a u Bilansu stanja se može pojaviti kao proizvodnja u toku (ako proces proizvodnje nije dovršen) ili kao gotovi proizvodi (npr.

435.000. 3.000.475. energija Rez.00 Knjiženje: R.000.435. Konto 110 1100 1101 5950 5951 120 110 641 595 596 120 110 641 595 596 Opis Saldo proizvodnje u toku Proizvodnja u toku .00 + 136.000.00 20.00 33.000.000.525.00 KM Cijena proizvodnje zobi = 19.000 sati = 45 KM7 sat.00 136. dijelovi Sitan inventar Premije osigur. .00 49.00 28. Uprava i prodaja ječma 2011.000.000.00 22.00 78.975. za čišćenje Uredski mater.00 7.000.000. 2.00 39.000.00 11.000.000.000.00 15.000.000 kg x 0.000.000.00 7. 1.00 136.00 113.065.00 3.00 17.00 15.00 29.43 KM/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 24. 11.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg zobi = 156.435.000 KM / 4.500. te je bitno osigurati zasade i sam urod.000.00 15.090.00 41.00 : 360.00 113.00 = 1755 x 45.000.000.00 18.435.500.00 32.00 41.00 48.00 17.00 136.475. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Duguje 19.00 Potražuje Fer vrijednost zobi (umanjena za troškove do trenutka prodaje) = 360.435.500.000.475.000.00 KM Cijena proizvodnje ječma = 113. 0.ječam Povećanje vrij.00 676.000.000.500.00 113.435.00 113.45 = 121.00 10.00 112.00 : 270.935.00 117.475.000.000.500.000. Zaključak Uzgoj jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada za pravno lice predstavlja rizičan posao.000.00 39. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Gotovi proizvodi – ječam Proizvodnja u toku – ječam Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.525.00 102.00 180.000 kg = 0.00 KM 80 Porezni savjetnik februar 2012.00 64.00 7.00 121. S računovodstvenog gledišta.000 kg x 0. poljoprivredna proizvodnja se prati jednako kao i druge vrste proizvodnje.00 KM Fer vrijednost ječma = 270.000. zaliha proizvodnje u toku Povećanje vrij. 78.000.00 113.475.475.zob Proizvodnja u toku .000.00 52. br.000. Ostale usluge Plaće i doprin.00 136.00 113.00 44.00 = 156. 24.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg ječma = 113.001 676.00 Vrijednost mašinskog sata rada = 180.000.00 36090.00 121.000. u računovodstvu treba posebno pratiti nastale troškove po nosiocima troškova i mjestima njihova nastanka.475.435.000.00 20.00 12.00 24. Radi što preciznijeg i realnijeg iskazivanja vrijednosti uloženog u zasade i poljoprivredne kulture. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.00 10. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.000.435.065.500.00 13.42/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 8.00 31.000.00 Ukupno Mjesto troška i nosioci troška Proizvodnja Silos Mehaniz.000.00 42.000.000.00 43.000.000.00 8.00 32.00 296.00 14.00 8.000.00 121.00 27.000.50 =180.00 7.00 18.000.00 47.000.računovodstvo i finansije Konto 511 511 511 511 511 512 513 514 552 559 520 540 539 Vrijednost troška Sjeme Gnojivo Sr.00 180. a posebna pravila praćenja određuju standardi.000.000 kg = 0. zaliha proizvodnje u toku Gotovi proizvodi – zob Proizvodnja u toku – zob Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij. Amortizacija Ostali troškovi Ukupno Ukupno 1 Proizvodnja zobi 10/11.00 136.000.00 11.000.000.00 15.000.000.000. Utr.000.000.975. s obzirom na to da urod jednim dijelom zavisi od vremenskih uslova.000.00 39.00 57.00 3.00 426. za zaštitu Sr.000.00 136.000.

isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. pažnja je posvećena i mjenici “kao instrumentu prinudne naplate”. Ovdje donosimo kritički osvrt u kojem se. objavljen je autorski tekst o temi “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. što sistem prinudne naplate preko transakcijskih računa kod banaka čini neefikasnim. u kome je dat kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja u vezi sa prinudnom naplatom preko dužnikovih računa kod poslovnih banaka i konkretni prijedlozi za do- gradnju Zakona o platnim transakcijama na nivou države BiH i entiteta. kojom bi se “nesolventnom dužniku mogao blokirati transakcijski račun zadržavanjem mjenice u službi UPP-a dužnikove banke”. 81 . U POREZNOM SAVJETNIKU. broj 01/11. Porezni savjetnik veljača 2012. kao i entitetskih zakona o izvršnom postupku. pošto blokada jednog dužnikovog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa koje je otvorio kod drugih bh. odnosno nalozi za naplatu po dospjelim mjenicama zavode u evidenciji o redoslijedu plaćanja. da ne postoji zakonski osnov da se mjenica.računovodstvo i finansije MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA Mirko Radić. banaka. dipl. tvrdi da nema zakonskog osnova za blokadu transakcijskog računa zadržavanjem mjenice u službi UPPa dužnikove banke. oec. Konstatovano je da je neefikasnost prinudne naplate preko dužnikovih bankovnih računa jedna od najvećih manjkavosti nedovoljno afirmisanog unutrašnjeg platnog prometa u BiH i zajednički imenitelj svim slabostima u postupku izvršenja. U istom kontekstu. tj.

Pri tome se dužnikova banka treba pridržavati redova prioriteta utvrđenih po grupama prioriteta i osnovama.” Svoj prijedlog za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju autor. 82 Porezni savjetnik februar 2012.nadalje: Zakon o UPP-u). sa konstatacijom da su postojeća zakonodavna rješenja neefikasna u uslovima kada pravna lica imaju otvorene transakcijske račune u više banaka. po mom mišljenju. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. Nakon ukidanja pomenutog zakona. To. 3) nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: • mjenica.R. autor je naveo postojeću zakonodavnu regulativu. a rješenje vidi u ukidanju entitetskih zakona o finansijskom poslovanju i “ugradnji”.” (podvukao M. naročito da preuzme odredbe: - člana 15. autor navodi da “tu nepravdu prema povjeriocima mogao bi da izmijeni izmijenjeni ZPT na način što bi se kroz mehanizam izvršavanja prinudne naplate u UPP-u izvršila blokada svih bankovnih računa insolventnog dužnika koje je otvorio u bilo kojoj banci”. . čekova). kojom je bilo regulisano da naloge za plaćanje mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. kojom je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). 2) izvršenje odluka/rješenja sudskih organa i organa uprave. 10. godine ukinut federalni Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine FBiH”. Drugim Prijedlog za dogradnju Zakona o platnim transakcijama i za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju Prema navedenom tekstu (str. • neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. takođe. Po mišljenju autora. kao i način na koji je riješeno pitanje prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. broj 1/11 (“Kako do efikasnije prinudne naplate?”). (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. jer ovaj zakon uređuje ukupno finansijsko poslovanje pravnih lica na teritoriji Federacije BiH. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. zasniva na prisutnim problemima kod prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. u Zakon (zakone) o platnim transakcijama. “Poseban član novog poglavlja o prinudnoj naplati u okviru novog ili dopunjenog ZPT-a trebao bi da propiše da se prinudna plaćanja sa računa nesolventnog poslovnog subjekta vrše prema vremenu prijema osnova za plaćanje u dužnikovu banku.računovodstvo i finansije U kontekstu teme koja je objavljena u POREZNOM SAVJETNIKU. • drugih vrijednosnih papira (npr. - člana 18. anulirala bi se pravna praznina nastala nakon što je dana 20. Nakon ukazivanja na nedostatke koji se pojavljuju u postupku prinudne naplate (blokada jednog dužnikovog transakcijskog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa. ali nikako za njegovo ukidanje. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u. broj 56/04 .) Dalje je navedeno: “Shodno izloženom. 63). može biti dobar razlog za dogradnju ili dopunu Zakona o finansijskom poslovanju. što omogućava nesavjesnom dužniku da nesmetano izvršava svoje obaveze preko računa u drugim bankama i dr). 2003. 4) ostali nalozi za plaćanje i osnovi za naplatu. zakonodavcu stoji na raspolaganju više opcija za rješavanje problema prinudne naplate. kao i ostalih naloga za plaćanje svih javnih prihoda. novog poglavlja o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata. stav 1. Prinudna naplata trebala bi se vršiti po sljedećim osnovama i prioritetima: 1) izvršenje rješenja poreznih. sa konstatacijom da su postojeća zakonska rješenja neefikasna. carinskih i drugih nadležnih organa.

Oba ova poglavlja su značajna i ne može ih zamijeniti novo poglavlje o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata koje bi se. kojim je bilo regulisano da naloge za plaćanje sa računa dužnika mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. kao i plaćanje i održavanje solventnosti. odnosno od pravnog lica neprikosnoveno. i (član 18. po prijedlogu autora. pa onda na red dolaze nalozi za plaćanje po izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa. drugih vrijednosnih papira (npr. Navedena konstatacija da je ukidanjem federalnog Zakona o UPP-u nastala pravna praznina. br. dakle. Pod finansijskim poslovanjem. niti da propisuje redoslijed plaćanja tih obaveza sa računa pravnog lica. podrazumijeva se finansiranje poslovanja (pribavljanje sredstava. Takođe. jer zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u (član 15.računovodstvo i finansije riječima. nego to prepušta posebnim zakonima: priznaje samo mjenicu izdatu po odredbama Zakona o mjenici. Zakon o finansijskom poslovanju je sistemski zakon i ne treba ga posmatrati samo iz ugla prinudne naplate. kao i osnovnim principima koji vrijede u zemljama tržišne orijentacije (koje treba da primjenjuje i naša država) prema kojima je vlasničko pravo i raspolaganje sredstvima od vlasnika. mogle bi se sistematizovati na sljedeći način: - obezbjeđenje plaćanja je ugovorna kategorija. nije ovlaštena da izvrši protest određenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja zbog nemogućnosti naplate na dan dospijeća (mjenica i ček). OOPP vodi evidenciju o redoslijedu prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje istog prvenstva prema satu i danu njihovog prijema i po tom redoslijedu ih izvršava. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja.) kojim je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja uredi sporazumno. ček. čekova) i neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. te bankarsku garanciju i akreditiv po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. odnosno dužnik i povjerilac imaju mogućnost a ne i obavezu da ugovore obezbjeđenje plaćanja. postojećeg Zakona o finansijskom poslovanju (“Sl. u skladu sa ovim zakonom. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. u suprotnosti sa postojećim Zakonom o finansijskom poslovanju. pa ni država. trajni i privremeni izvori finansiranja. Zakonom o mjenici. 2/95. bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi način u skladu sa zakonom. Zakon o finansijskom poslovanju ne bavi se detaljnijim regulisanjem instrumenata obezbjeđenja plaćanja. odnosno nigdje se posebno ne spominju nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: mjenica. u smislu ovog zakona. ugradilo u ZPT. Navedeni prijedlog je. da propisuje izvršavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije je obezbjeđenje plaćanja izdata mjenica. Osnovne karakteristike sistema obezbjeđenja plaćanja. a na zahtjev povjerioca obavještava ga o redoslijedu naplate njegovog potraživanja. kako je predloženo u navedenom autorskom prilogu. a da mjesto. u slučaju da oni ne izvrše svoje obaveze. Odredbama člana 17. 83 . ne uzima u obzir sljedeće: - U uslovima tržišne privrede. Pored navedenog. ček po odredbama Zakona o čeku. stav 1. To može samo sud Porezni savjetnik veljača 2012. odnosno banka kod koje se vode računi dužnika.). - rokove uručivanja instrumenata povjerilac i dužnik uređuju sporazumno. poslovanje preko transakcijskih računa i dr). niko nije ovlašten. - OOPP. Prema članu 16. Kod utvrđenog redoslijeda plaćanja zakonodavac prioritet daje nalozima za plaćanje i osnovima za naplatu javnih prihoda. Zakona o finansijskom poslovanju propisano je da povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu. a ne obaveza zasnovana na sili zakona. novine FBiH”. 13/00 i 29/00). avaliste i garanta nije ovlaštena da naplatu po mjenici i garanciji vrši sa računa avaliste i garanta.

Taj princip zadržan je i u još uvijek važećem federalnom Zakonu o finansijskom poslovanju. i u periodu primjene navedenog zakona neizvršeni nalozi povjerilaca izdati na teret računa dužnika nisu se mogli zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja. odnosno izdavanjem mjenice na teret dužnika (trasata).99% u društvenom (državnom) vlasništvu. kome se u imperativu nalaže da plati mjenicu ili njenim indosiranjem.: “polazeći od činjenice da u našoj mjeničnoj praksi. tj. Prema nekim autorima. Domicilijant (podružnica ZPP u kojoj je otvoren račun izdavaoca mjenice) nije mjenični dužnik. iz čega bi se mogao izvući zaključak da su u pitanju vlastite mjenice koje služe za obezbjeđenje naplate kredita. što devalvira i ostale. korektne prijedloge koji proizilaze iz problematike koja je bila tema pomenutog teksta.. međutim. u ukinutom Zakonu o UPP-u FBiH preuzete su iz Zakona o SDK bivše SFRJ..računovodstvo i finansije donošenjem rješenja o izvršenju ako mjenica nije plaćena u zakonskom roku i ako su preduzete mjenične radnje u skladu sa Zakonom o mjenici (protest zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice). uglavnom. Da je to tako potvrđuje i navod na str. na kojima na mjeničnom blanketu na mjestu predviđenom pored oznake “plaćanje”. čak bi se moglo reći da se Zakon o mjenici posmatra kao “neobavezujuće štivo”. na osnovu čega je država i mogla da na navedeni način reguliše izdavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika i po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije obezbjeđenje plaćanja je izdata mjenica. nego isključivo na osnovu sudskih rješenja o izvršenju. računi pravnih lica su se vodili kod ZPP i većina mjenica se isplaćivala preko tog računa. i 18. Problem poslovanja sa mjenicom se. Takve mjenice. koji zakon je donesen u uslovima kada su pravna lica bila 99. 66. U vrijeme primjene Zakona o UPP-u. koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu” (str. kada je proizvođač-kupac robe u mogućnosti da svoju obavezu prema povjeriocu-prodavcu umjesto novcem izmiruje svojim potraživanjem od svog dužnika prenosom prava iz mjenice na njega. odnosno poštovane su odredbe Zakona o mjenici koje propisuju obavezujuće mjenične radnje. Odredbe čl. Mjenica nije platni nalog i ne nema zakonskog osnova da se poslije isteka roka za naplatu zadržava u banci i zavodi u evidenciju o redoslijedu plaćanja U kontaktima sa našim pretplatnicima često su prisutna pitanja o načinu naplate mjenice u slučaju kada je račun dužnika blokiran. pomenutog teksta) potpuno se zanemaruju odredbe Zakona o mjenici i propisane mjenične radnje. 69. samo sa stanovišta domicilirane mjenice (plaćanje preko računa banke u kojoj izdavalac mjenice ima otvoren račun). protiv njega ne postoje mjeničnopravni zahtjevi. odnosno prijedlogom da “banka može obustaviti prinudnu naplatu po nalogu povjerioca iz osnova dospjelih mjenica. Navodom. smatra se da se u zemljama tržišne privrede preko 3/5 robnog prometa realizuje mjeničnim plaćanjem. a zapostaviti upotrebu. Međutim. sadrže naznaku da se isplata vrši preko računa pravnih lica koji se vode kod ZPP su domicilirane mjenice. odnosno indosiranjem još uvijek nije zaživjela u praksi. odnosno - - Na osnovu navedenog. a da trasirana mjenica i izmirivanje obaveza njenim izdavanjem. . domicilijant poslovna banka kod koje se vode računi pravnog lica sa kojih se vrši isplata nakon dospijeća mjenice. odnosno plaćanje obaveza putem izdavanja i indosiranja trasirane mjenice. Treba napomenuti da je to samo jedna od mogućnosti za isplatu mjenice po njenoj dospjelosti. ne smije posmatrati tako usko. može se izvući zaključak da se problem u vezi sa funkcionisanjem mjenice kao instrumenta obezbjeđenja plaćanja u pomenutom tekstu posmatra isključivo sa stanovišta vlastite (domicilirane) mjenice u kojoj je 84 Porezni savjetnik februar 2012. ali dospjelu mjenicu imalac je morao prezentirati baš njemu a isplata mjenice se obavljala virmanom. susrećemo samo glavne mjenične dužnike i njihove avaliste (regresni dužnici se zasada rijetko javljaju)”. čekova i drugih hartija od vrijednosti . 15.

računovodstvo i finansije
da li banke ispravno postupaju kada naloge za naplatu sume naznačene na mjenici zavode u evidenciju o redoslijedu plaćanja? Bilo bi normalno da odgovor na to pitanje daju banke koje primjenjuju takvu praksu i koje treba da navedu pravni osnov za takvo postupanje. Moram priznati da u Zakonu o mjenici nisam našao pravno uporište za takav postupak banaka. U pomenutom autorskom prilogu navedeno je i sljedeće uporište po kome se, prema mišljenju autora (koje i banke, vjerovatno, primjenjuju u praksi), nalozi po osnovu dospjelih mjenica mogu zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja (podvukao M.R): • ..."čekovni i mjenični povjerilac su vlasnici čeka i mjenice. Oni su, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, stekli i svojinsko i tražbeno (obligaciono) pravo nad tim hartijama od vrijednosti. To znači da vlasnici čeka i mjenice imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu (erga omnes), bilo prema čekovnim i mjeničnim dužnicima (koji su se potpisali kao trasanti, trasati ili akceptanti), bilo prema OOPP-u koji vodi dužnikove račune i koji je samo transmisija u isplati čeka i mjenice. Samo vlasnik/imalac može slobodno da upravlja sa mjenicom i čekom i da odlučuje o sudbini svog vlastitog potraživanja. U takvoj situaciji, dužnikova banka (kao OOPP) ne bi mogla nametati svoju volju nad nečim što nije vlasnik. Banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična i čekovna svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 4. tačka 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; • prema odredbama člana 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 1. entitetskih zakona o mjenici, i ček i mjenica su sredstvo plaćanja (a mjenica još i instrument osiguranja plaćanja). Danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju. Mjenica i ček, u suštini, i jesu ovlaštenje dužnika dato povjeriocu. Dakle, čekovni i mjenični dužnici ovlastili su povjerioce-vlasnike tih vrijednosnih papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. Kada povjerilac inicira platnu transakciju-debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu uručenog čeka i mjenice, prijemna-dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju sljedeće odredbe ZPT-a: - odredba člana 10. (zadnja rečenica) entitetskih ZPT-a, kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, i - odredba člana 11. stav 5. entitetskih ZPTa, kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji.” U citiranom tekstu, s pozivom na obligacione odnose, autor zaključuje da mjenični povjerioci imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu, što je nesporno i sa stanovišta primjene Zakona o mjenici, gdje važi princip po kome “pravo na papir sadrži pravo iz papira”. Na osnovu navedenog i s pozivom na član 1. i član 3. tačka 2. Zakona o mjenici, u citiranom tekstu se izvode sljedeći zaključci/konstatacije: 1) Prema odredbama člana 1. entitetskih zakona o mjenici, mjenica je sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, a sa danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je (kao vlasnik mjenice) ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju; 2) Banka mora poštovati sadržaj mjenice, koji sadrži bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati
Porezni savjetnik veljača 2012.

85

računovodstvo i finansije
određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; 3) Mjenica, u suštini, i jeste ovlaštenje dužnika dato povjeriocu kojim su mjenični dužnici ovlastili povjerioce - vlasnike mjenice kao vrijednog papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. 4) Kada povjerilac inicira platnu transakciju debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu mjenice, prijemna - dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju odredbe člana 10. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, kao i člana 11. stav 5. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji. Međutim, odredba člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, po kojoj mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, opšteg je karaktera i nema osnova da se na osnovu nje mjenica poistovjećuje sa platnim nalogom, niti se može smatrati datim ovlaštenjem povjeriocu na osnovu kojeg ovaj može da ispostavlja nalog za plaćanje sa računa dužnika. Prema načelu pismenosti, mjenična obaveza se procjenjuje prema onome što je naznačeno u mjenici, a ne na osnovu nekih drugih dokaza. Otuda se kod mjenice mogu dokazivati samo činjenice unijete u mjenično pismeno i obaveze samo onih lica koja su se na njemu potpisala. S obzirom na to, banke ne mogu na osnovu navedenih propisa tretirati mjenicu kao instrument plaćanja, odnosno kao platni nalog (posebno ne kao nalog povjerioca izdat na teret računa dužnika) i zadržavati mjenicu u banci, odnosno u evidenciji o redoslijedu plaćanja, jer ona nije nalog za plaćanje, što obrazlažem sljedećim:
86
Porezni savjetnik februar 2012.

Zakon o mjenici ne daje definiciju mjenice, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je mjenica pismena isprava u propisanoj formi, kojom jedno lice nalaže drugom da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati označenu sumu novca licu imenovanom u toj ispravi (ili po njegovoj naredbi), obavezujući se da i sâmo izvrši isplatu, ako to ne učini lice koje je označeno da to učini. U navedenom slučaju radi se o vučenoj (trasiranoj) mjenici. Za razliku od trasirane mjenice, obavezu da izvrši isplatu mjenice po sopstvenoj mjenici ima sâm izdavalac mjenice. Mjenica je hartija od vrijednosti sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima. Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditna vrijednosna hartija (nju izdaje onaj ko nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za plaćanje putem indosamenta od svakog imaoca mjenice (kada se obaveze izmiruju izvan platnog prometa, odnosno plaćanje se ne vrši preko bankovnih računa). Tvrdnja da banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, ne može se povezati sa odredbama navedenog člana, kojima su samo definisani bitni sastojci trasirane mjenice i koje ne tretiraju davanje ovlaštenja povjeriocu da izdaje nalog na teret transakcijskog računa mjeničnog dužnika. Prema članu 3. Zakona o mjenici, trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Prema tački 3., bitni sastojak mjenice je i ime onoga koji treba platiti (trasat), koji nije

računovodstvo i finansije
povjerilac, nego glavni mjenični dužnik, ali tek po akceptiranju mjenice. Prema tome, tvrdnja da je danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju, nije zasnovana na odredbama Zakona o mjenici (nego je u suprotnosti sa tim zakonom) i banka ne samo da nije obavezna da izvrši nalog povjerioca koji nije izdat u skladu sa zakonom, nego je dužna da odbije izvršenje takvog naloga. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”, “nalažem da platite”, “platiti za ovu ____ mjenicu” i sl., znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova, a mjenična svota mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. Ime onoga koji treba da plati mjeničnu svotu (trasat) je, takođe, bitni sastojak mjenice, a trasat nije povjerilac, nego ako i kada akceptira mjenicu postaje glavni mjenični dužnik. Nalog za isplatu na mjenici ne smije sadržavati nikakvo pozivanje na građanskopravni odnos, koji je poslužio kao osnov za izdavanje mjenice, s obzirom na to da je mjenična obaveza apstraktna. Upotreba mjenice je zasnovana na formalnoj i materijalnoj strogosti. Formalna strogost mjenice sastoji se u tome što su njen oblik i bitni sastojci određeni propisima, i bez tih sastojaka ne smatra se mjenicom. Pored toga, u formalnu strogost spadaju i propisi o skraćenom sudskom postupku prilikom vođenja mjeničnih sporova. Materijalna strogost mjenice sastoji se u tome što njen zakoniti imalac ne treba da dokazuje svoja potraživanja ničim drugim nego mjenicom, a svaki novi potpisnik čini mjenicu sigurnijom za naplatu, jer potpisom na mjenici on postaje dužnik. Praktično, što prođe kroz više ruku mjenica kao instrument postaje sigurnija po pitanju naplate. Prema načelu mjenične strogosti povjerilac ima pravo da traži naplatu po kratkom postupku u kojem se ne utvrđuje materijalna, već samo formalna istina, pa se i mjenični platni nalog donosi na osnovu onoga što proizlazi iz mjeničnog pismena (donosi ga sud), bez saslušanja dužnika. Strogost mjenice ogleda se i u tome što mjenični dužnici moraju platiti mjenicu ukoliko je ne plati glavni dužnik. Materijalno-pravna strogost proizlazi iz apstraktnosti mjenice, jer je mjenica apstraktni pravni posao iz koje se ne vidi kauza. Trenutkom izdavanja mjenice, obaveza iz mjenice potpuno se odvaja od građanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je izdata, ona je neovisna o njemu, pravna egzistencija i prestanak mjenične obaveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara za mjeničnu obavezu na osnovu svog potpisa. Onog momenta kad je neko stavio svoj potpis na mjenicu, postao je dužnik. Nikoga se ne tiče da li je on za to dobio pokriće ili ne. Mjenica je strogo formalna isprava o dugu i ne dopušta isticanje prigovora koji su u redovnom postupku dozvoljeni i kojima dužnik može na razne načine da odugovlači donošenje pravosnažnog rješenja. Ostvarivanje mjenično-pravnih potraživanja vrši se u skraćenom sudskom postupku, što znači da nema parnice, nema saslušanja stranaka, nema ročišta, nema presuda. Sudska odluka je uvijek u vidu platnog naloga, a ne u obliku presude. Navedena svojstva mjenice omogućavaju povjeriocu po mjenici (remitent ili indosatar) da svoje potraživanje mogu lako i brzo da unovče i prije roka njenog dospijeća indosiranjem mjenice ili njenog eskontovanja kod banke, ali mu ne daju pravo da izdaje nalog na teret bankovnog računa dužnika. Navedene osobine mjenice čine je izrazito povoljnim instrumentom u kreditnom poslovanju. Takođe, banke vrše eskontovanje mjenice, pod čim se podrazumijeva isplata mjenice imaocu mjenice prije roka njenog dospijeća, uz odbitak eskonta. Eskont je, u stvari, davanje kredita na bazi mjeničnog jemstva. Kupovinom mjenice prije roka dospijeća, banka od mjenične sume odbija (eskontuje) kamatu i proviziju, računajući je od dana kupovine do roka dospijeća, a podnosiocu isplaćuje čist iznos mjenice, odnosno njenu vrijednost na taj dan. Upotrebom mjenice ostvaruju se razni poslovni ciljevi, odnosno njenim korištenjem mogu se obezbijediti krediti, kupovati roba, plaćati usluge i druge obaveze.
Porezni savjetnik veljača 2012.

87

Klauzula “bez troškova”. u pomenutom tekstu se. pri čemu se zanemaruju odredbe člana 54. uslov za ostvarivanje regresa jeste pravovremeno podizanje protesta. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. sami snose troškove protesta. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta. i 11. u predmetnom tekstu se navodi: “Citirane odredbe članova 10.” U citiranom tekstu se konstatuje da odredbe članova 10. Pošto je mjenična obaveza akceptanta bezuslovna. bez pravnog osnova. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. Ako se propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. odnosno mjeničnog povjerioca. a kojima je uređeno sljedeće: (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. navodi da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa (ali ne postoji pravni osnov za to) da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno proci- . Zakona o mjenici koje to ne dozvoljavaju. Ako u tome ne bi uspio.računovodstvo i finansije Propuštanjem propisanih rokova za naplatu i protest mjenica gubi svojstvo vjerodostojne isprave na osnovu koje sud može donijeti rješenje o izvršenju(ne primjenjuje se skraćeni sudski postupak) U poglavlju 3. (3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu. ZPT-a predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. indosant ili avalista napišu i potpišu na mjenici. imalac mjenice gubi regresna prava protiv regresnih dužnika. mišljenja smo da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno procijenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. osim akceptanta. iako imalac mjenice nije pravovremeno podnio protest. ZPT treba dopuniti odredbom da se prinudna naplata po pomenutim vrijednosnim papirima može obustaviti samo na osnovu pismenog zahtjeva povjerioca. Ukoliko postupe suprotno tome. trasanta i protiv ostalih mjeničnih dužnika.2. imalac mjenice gubi svoja regresna prava protiv indosanta. oslobađa njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. - za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu “bez troškova”. U vezi s tim. Prema tome. Isplata povjeriocu vršila bi se sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune. ako propusti određene rokove za podnošenje mjenice po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. Za to vrijeme svi dužnikovi računi moraju biti blokirani. “Blokada svih dužnikovih računa po neisplaćenim vrijednosnim papirima” (str. i 11. imalac mjenice 88 Porezni savjetnik februar 2012. takva izjava oslobađa imaoca mjenice od obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. Takva izjava je obavezujuća prema svim potpisnicima mjenice. ZPT-a ujedno predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. odnosno mjeničnog povjerioca. Pored navedenog. protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. Prema navedenim odredbama Zakona o mjenici. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. Ukoliko je takvu klauzulu stavio trasant. onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. “bez protesta” ili neki drugi izraz sa istim značenjem koju trasant. on ostaje i dalje mjenično pravno odgovoran. kao i kada propusti rokove za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. Ako imalac mjenice propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja. 65). - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate. (2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio.

Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. u slučaju da glavni mjenični dužnik nije izvršio mjeničnu obavezu. Pošto je svrha podnošenja protesta da se od zakonitog imaoca mjenice zadrži regresno pravo da mjeničnu obavezu naplati od drugih mjeničnih dužnika. protiv koga mjenično-pravni zahtjevi zastarijevaju za tri godine. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. ako tuženi ne postupi po presudi. odnosno likvidaciji. dok u skraćenom sudskom postupku nema presude nego se donosi nalog o izvršenju. Zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. stav 1. računajući od dospjelosti. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. 89 . koji uređuje zastaru mjeničnopravnih regresnih zahtjeva protiv akceptanta i protiv indosanta i protiv trasanta i indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta. navode se odredbe člana 80. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Kao dodatni argument za to jeste da se po tužbi donosi presuda na osnovu koje se donosi nalog o izvršenju. Pošto se prekid zastare ostvaruje tužbom. odnosno po njenoj dospjelosti. računajući od dospjelosti. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. ako u tome ne bi uspio. rok zastare od tri godine važi samo za akceptanta. s pozivom na odredbe člana 80. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. Ukoliko do naplate potraživanja ne dođe u roku predviđenom za nastupanje zastarjelosti. kojima je uređeno sljedeće: (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine. Najduži rok zastare je određen za akceptanta. Prema ovom članu. ne može se.računovodstvo i finansije jenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. onda od dospjelosti. Da nije sve tako jednostavno. Porezni savjetnik veljača 2012. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. taj odnos nije više pravno zaštićen. te da. zbog čega se primjenjuje vanredan pravni lijek “institut zastare”. odnosno ne može se primijeniti u odnosu na trasanta i indosanta i na njihove međusobne zahtjeve. Pored toga. a osnov za to je mjenica kao vjerodostojna isprava i dokumenat o protestu mjenice. s pozivom na rok zastare. Zakona o mjenici (sa kraćim komentarom). Zahtjevi imaoca mjenice protiv trasanta i indosanta zastarijevaju za godinu dana. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. Na taj način dužnik se štiti od neizvjesnosti do kada će biti dužan. odnosno pitanje rokova zastare u mjeničnopravnim odnosima zavisi od toga ko je dužnik. odnosno likvidaciji. primijeniti skraćeni sudski postupak. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. i drugim radnjama koje se izjednačavaju sa tužbom. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. Zakona o mjenici. po kome se naplata vrši na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice). Zakona o mjenici. Vrijeme zastarijevanja mjeničnopravnih zahtjeva zavisi od mjeničnog obveznika u odnosu na koga se takvi zahtjevi mogu da postavljaju. pozivanje u zaštitu. računajući od dana pravodobno podignutog protesta. i svrha mu je da povjerilac svoje potraživanje realizuje u zakonskom roku. prema odredbama člana 81. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. a ako se u mjenici nalazi odredba “bez troškova”. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. Institut zastarjelosti ima veliki značaj u pravu. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. jer su propuštene obavezujuće radnje za naplatu mjenice u zakonskom roku. pozivanje u zaštitu.

Mjenica se ima isplatiti na dan njene dospjelosti ili u toku dva radna dana koji dolaze neposredno iza dana dospjelosti mjenice. ali ju je Odredbe Zakona o mjenici Kao ilustraciju da konstatacije navedene u pomenutom tekstu nisu u skladu sa Zakonom o mjenici. odluči da je isplati na dan dospijeća. odnosno indosatar koji je u posjed mjenice došao neprekidnim nizom indosamenata. u nastavku se navode i odredbe člana 39. stav 1. Ako mjenica dospijeva na dan koji je neradni (zakonom utvrđeni praznici). ona se mora podnijeti u tom mjestu. njena isplata se može zahtijevati sljedećeg radnog dana. od dana svršetka stečajnog postupka. indosanta. nakon dana izdavanja ili viđenja. sve do isteka roka zastarjelosti. podnijeti na isplatu trasantu. imalac mjenice je dužan da se za isplatu mjenice obrati trasatu. Protest je dokaz da je mjenični povjerilac tražio od mjeničnog dužnika činidbu. može se. mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. . neprekinuti niz indosamenata. Tek ako akceptant. i mada je odbio da akceptira mjenicu. a sljedbenik nikad ne odgovara prethodniku. nja mjenice. da bi povjerilac naplatio mjenicu mora je podnijeti dužniku radi isplate. jer je pravilo da prethodnik odgovara sljedbeniku. Propuštanjem podnošenja mjenice na isplatu u roku njene dospjelosti. i člana 44. kada prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice. stav 1. U slučaju da trasat ne prihvati isplatu mjenice. ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. Trasat je dužan da. Domicilirana mjenica se podnosi na isplatu licu na koje je mjenica domicilirana. a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potraživanje. od dana kad se parnica pravomoćno završi. avaliste. 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi. Zakona. jer odbijanje akceptiranja od trasata ne znači i odbijanje od isplate. kao i lični identitet imaoca mjenice. ta činjenica se konstatuje na mjeničnom blanketu i mjenica vraća vlasniku. prije protestiranja. bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. njena isplata se može tražiti tek prvog radnog dana poslije praznika. mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja. njihovih avalista i intervenijenta). kako bi ovaj mogao blagovremeno da preduzme propisane mjenične radnje (protestiranje mjenice).. Mjenicu na naplatu podnosi njen zakoniti imalac – remitent.računovodstvo i finansije U istom smislu su i odredbe člana 82. može se desiti da se trasat u međuvremenu predomislio. člana 43. odnosno trasat odbije da isplati mjenicu. ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi. koji iznosi tri godine. iako je ovaj odbio da je akceptira. 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji. Takođe. Zakona o mjenici. Dužnost je imaoca mjenice da mjenicu podnese na isplatu akceptantu u mjestu plaća90 Porezni savjetnik februar 2012. Ukoliko mjenica nije akceptirana. Ako mjenica dospijeva u dane praznika. tj. Ukoliko je u mjenici određeno platište. Zakona o mjenici. može se tražiti isplata od regresnih dužnika kao solidarnih mjeničnih dužnika. Prema navedenim odredbama. kada mu se mjenica podnese na isplatu. U mjeničnoj obavezi trasat koji je akceptirao mjenicu (akceptant) ostaje i dalje glavni mjenični dužnik. sa komentarom: Prema odredbama člana 39. gase se obaveze regresnih dužnika (trasanta. od dana osporenja. provjeri formalnu ispravnost mjenice. Kada glavni mjenični dužnik isplati mjenicu gase se obaveze svih mjeničnih dužnika. a ako na računu dužnika nema sredstava za isplatu iste. od dana posljednje parnične radnje. tada nema glavnog mjeničnog dužnika. računajući od dana dospjelosti. Uslov da se može tražiti isplata mjenice od regresnih dužnika je da je imalac mjenice prethodno podigao protest zbog neisplate. To će se desiti ako mu je trasant u međuvremenu obezbijedio pokriće za isplatu mjenice. Isplatom mjenice na redovan način gase se mjenična prava i mjenične obaveze.

ovog zakona. Zakona o mjenici. U slučaju da imalac mjenice neće da primi mjeničnu svotu ili ne traži da mu se mjenica isplati o roku. Porezni savjetnik veljača 2012. intervenijent). 3) ako je otvoren stečaj. avalista) od njegove obaveze kao da su izvršili isplatu. saglasno članu 71. Jedno od osnovnih mjeničnih načela je načelo solidarnosti. nakon što je tražio da se izvrši činidba po mjenici. 91 . i ako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom. U ovom slučaju mjenica se nalazi u opasnosti jer trasat ne pristaje da bude glavni mjenični dužnik. Mjenično pravo poznaje dvije vrste regresa: - regres prije dospjelosti i - regres po dospjelosti. ili ako trasat obustavi plaćanja. Da bi se mogao naplatiti potrebno je da podigne protest kod protestnog organa. U ovom slučaju rok dospjelosti nije još nastupio. 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. Protestni postupak pokreće imalac mjenice – povjerilac. Protest se. tada glavni mjenični dužnik ima pravo da mjeničnu svotu deponuje kod suda na rizik i trošak imaoca mjenice. U slučaju da mjenicu ne isplati glavni mjenični dužnik. Za deponovanje se ne mora tražiti pristanak imaoca mjenice.računovodstvo i finansije ovaj odbio. koji će u protestnom aktu da utvrdi da akceptant nije u potpunosti ili djelomično akceptirao mjenicu. imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta. ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. trasat. bilo potpuno bilo djelimično. bilo u cjelini ili djelomično. trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti. imalac mjenice nije dužan da čeka rok dospjelosti nego može tražiti naplatu od regresnih dužnika. Regres prije dospjelosti mjenice ostvaruje se prije isteka roka dospjelosti mjenice. «bez troškova» ili drugi izraz koji znači to isto. Do naplate od regresnih dužnika može doći samo u predviđenim slučajevima u zakonu: - u slučaju odbijanja potpunog ili djelomičnog akceptiranja mjenice. a već postoji mogućnost da se vrši naplata od regresnih dužnika. U ovom slučaju. Deponovanje mjenične svote oslobađa dužnika (akceptant. Ako glavni mjenični dužnik ne isplati mjenicu tada dolazi do izražaja solidarno jemstvo ostalih mjeničnih obveznika. opasnost i štetu imaoca mjenice. Zakona o mjenici. odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. remitent ili indosatar. naplata mjenice se može vršiti od regresnih dužnika. odnosno regres mjenice znači naplatu od regresnih dužnika. na trošak. - regres prije dospjelosti zbog obustave plaćanja zbog toga što je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. podiže kod nadležnog suda u mjestu u kome se nalazi prebivalište lica protiv kojeg se podiže protest. - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno. svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda. Regres prije dospjelosti može se vršiti i u slučaju da na mjenici stoji klauzula koju je stavio trasant «bez protesta». što potvrđuje protestom mjenice. Naplata od tih solidarnih dužnika naziva se regresom. Po tom načelu se mjenični dužnici rangiraju kao: 1) glavni mjenični dužnici (akceptant i njegov avalista) i 2) regresni dužnici (trasant i njegov avalista. Prema članu 43. Prema odredbama člana 44. ili ako on obustavi plaćanja. pa i kada ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. indosant i njegov avalista. ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. Zakona o mjenici.

Ime remitenta je. Do prava na regres u ovom slučaju dolazi zbog neisplate mjenice. a kod trasirane (vučene) mjenice izdavalac mjenice (trasant) daje nalog drugom licu (trasatu) da plati mjenicu trećem licu (remitentu). koji postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. što je dovoljno obrazloženo u prethodnom tekstu. s pozivom na odredbe čl. takođe. Remitent je mjenični povjerilac. u kom slučaju mjenica se pojavljuje kao instrument plaćanja. prenese na drugo lice. pod naslovom “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. . 80. koja.računovodstvo i finansije Regres po dospjelosti mjenice dolazi kada mjenica dospije za naplatu. ali niko ne može izdati platni nalog na teret računa trasata . Takođe. 2) Nema zakonskog osnova ni za tvrdnju da odredbe članova 10. Mjenica je vrijednosni papir sačinjen u zakonski propisanoj formi. predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. koje mjenicu može naplatiti na dan njenog dospijeća ili prije dospijeća prenijeti svoje pravo iz mjenice na treće lice putem indosamenta. Remitent ima mogućnost da svoje pravo na mjenici. u kojoj jedno lice (trasant) poziva drugo lice (trasata) ili mu izdaje bezuslovan uput (nalog) da to lice isplati trećem licu (remitentu) određeni iznos novca u određenom roku i na određenom mjestu. putem indosiranja mjenice. može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju” je suprotna samoj suštini mjenice. “nalažem da platite”. trasant ovlastio remitenta da sam ispostavlja nalog na teret njegovog računa. i kada proteknu dva dana iza dospijeća ako mjenicu ne plati glavni mjenični dužnik. a na osnovu “pismenog zahtjeva mjeničnog povjerioca”. Kada regresni dužnik izvrši isplatu mjenice ima pravo nadoknade od svojih prethodnika. Zaključak U ovom teksu je dat kritički osvrt na tekst objavljen u PS. takođe. Nema nikakvog zakonskog osnova za tumačenje da je izdavanjem mjenice i uručenjem iste svom povjeriocu (remitentu). Kod sopstvene mjenice obavezu da isplati mjenicu ima njen izdavalac. Kao rezime. što se radi sa uobičajenom klauzulom “platite (platiti) za ovu ____ mjenicu po naredbi”. u smislu Zakona o mjenici. bitni elemenat mjenice i ono mora biti naznačeno na mjenici. tada se vrši protest mjenice. mora da bude naznačeno na mjenici. navodim sljedeće: 1) Tvrdnja da je “danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da. što znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova i mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. kao nalogodavac. ali imaocu takve mjenice stoje na raspolaganju regresni mjenični dužnici. Zakona o mjenici. pa onda dolazi ime remitenta. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”. pri čemu je problem prinudne naplate preko bankovnih računa u BiH posmatran isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. i 11. ZPT predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćene mjenice u dužnikovoj banci. Ime lica koje treba da plati mjenični iznos (trasat). nema osnova za tumačenje da je stavljanjem klauzule na vlastitoj mjenici “platiću”. posebno to ne može naložiti trasant (izdavalac mjenice). stav 1.akceptanta bez njegovog pismenog ovlaštenja. 92 Porezni savjetnik februar 2012. “platiti za ovu ____ mjenicu” i slično. i da se isplata povjeriocu može vršiti sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune i da se to može primjenjivati sve do isteka roka zastare potraživanja prema akceptantu mjenice. odnosno lice na mjenici kome se ima platiti mjenični iznos ili po čijoj se naredbi taj iznos mora platiti. broj 1/11. ovaj ovlašten da na osnovu mjenice može izdati platni nalog za naplatu svog potraživanja od trasanta izdavanjem platnog naloga na teret računa trasata.

odnosno kada je primjenjivan automatizam prilikom njene naplate preko žiro-računa otvorenih kod SDK. na tome da se međusobne obaveze i potraživanja između pravnih lica. 3) Prema članu 111. s pozivom na odredbe ovog člana.komentar • PODZAKONSKI AKTI • smjernice za ponuđaČe • EVROPSKA PRAKSA • OBRASCI sa uključenim PDV-om CIJENA: 94.računovodstvo i finansije Nakon svega navedenog. izmiruju izdavanjem ili indosiranjem mjenice. odnosno državnog vlasništva. tj. odnosno ZPP. kada za to postoje uslovi. može se postaviti pitanje kako afirmirati mjenicu kao sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja i kako upotrebom mjenice unaprijediti izmirivanje obaveza i na taj način doprinijeti efikasnijem obavljanju platnog prometa? Odgovor je u sljedećem: 1) Treba dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o mjenici i zaboraviti rješenja iz prethodnog perioda i iz vremena preovlađujućeg društvenog. imala bi prednost u odnosu na prioritete utvrđene Zakonom o finansijskom poslovanju. To znači da bi. 2) Treba raditi na afirmaciji trasirane mjenice. kada su pravna lica poslovala preko transakcijskih računa otvorenih kod SDK/ZPP i kada su mjenici davana svojstva koja ona nije imala po Zakonu o mjenici. u slučaju kolizije ovog zakona sa drugim zakonima iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona. kada dužnik (trasant) svoju obavezu prema povjeriocu (remitentu) plaća svojim potraživanjem od svog dužnika (trasata). Odredbu ovog člana treba posmatrati i u kontekstu poboljšanja efikasnosti naplate mjenice sa računa mjeničnog dužnika. odnosno prema navedenim odredbama naplata mjenice na dan dospijeća ili kada proteknu dva dana iza dospijeća. 93 . kada na tom računu prilikom podnošenja mjenice na naplatu u zakonskom roku ima sredstava. U PRODAJI Zakon o javNim NaBavkama komentar i primjena auTori: ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ ZAKoN o JAVNIM NABAVKAMA ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ komentar i primjena IZ SadrŽaja: • ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BiH . odnosno Zakonom o izvršnom postupku.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. mjenicu trebalo naplati u roku dospijeća i dati joj prioritet u odnosu na ostale naloge i osnove za naplatu koji dospijevaju tog dana.a) Zakona o mjenici.

takođe. Koordinisanje je podržano profesionalnim standardima interne i eksterne revizije. Djelokrug rada interne revizije podrazumijeva sistematičan. Djelokrug rada eksterne revizije odnosi se na reviziju finansijskih izvještaja organizacije i davanje uvjeravanja da su oni istiniti i objektivni. a sa gledišta eksterne revizije među- P 1. Uvod . kontrole i upravljanja organizacijom. I jedna i druga revizija koristi usluge druge. Glavnu odgovornost za koordinaciju ima odbor za reviziju i direktor interne revizije. Mile Stanišić Rezime Mnoge organizacije koriste istovremeno usluge interne i eksterne revizije. u određenim slučajevima jedna drugoj ocenjuju rad. Sa gledišta interne revizije parametre za ocjenjivanje uspostavlja međunarodni standard interne revizije za profesionalnu praksu 2050. eksterna revizija. Ključne riječi: interna revizija. a svođenja dupliranja poslova na minimum. zbog čega je potrebno vršiti koordinaciju rada ovih profesija. Respektujući sličnosti i razlike njihovog djelokruga postoji potreba koordinisanja njihovog rada u cilju što adekvatnijeg pokrivanja usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga. koordinacija interne i eksterne revizije 94 Porezni savjetnik februar 2012. osao interne i eksterne revizije treba da se koordinira kako bi se osigurala adekvatna revizijska pokrivenost oblasti a duplo obavljanje posla svelo na minimum. disciplinovan pristup procjeni i unaprijeđenju adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizikom.revizija KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Dr. Iako svaka od ovih dvaju različitih revizorskih funkcija ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između njih. postoje i mnoge sličnosti između njih. I ako su interna i eksterna revizija dvije različite profesije.

koje se razlikuju po interesnim stranama kojima služe. pronalaženju grešaka i pripremi radnih dokumenata. Uloge i odgovornosti Porezni savjetnik veljača 2012. U ovom članku se diskutuje o pristupima kako da interni revizori uspostave bolje radne odnose sa eksternim revizorima. rezultati mogu biti nedjelotvorni. Aktivnosti ove dvije discipline. kao i spoljni revizori su temeljac efikasnog korporativnog upravljanja. pažnja eksternih revizora nije usmjerena na štete i pronevjere koje su malog obimaj kao i one koje nemaju uticaja na finansijske pozicije.revizija narodni standard revizije 610. da zastupa eksterne revizore kompanije. Kontrola finansijskih aktivnosti je znatno poboljšana tokom godina. Interna revizija postupa kao nezavisna aktivnost provjere operacija mjerenjem i ocjenom adekvatnosti kontrola. zahtjeve i probleme da bi se postigao efikasni koordinisani rad na reviziji. Interni revizor vodi računa o svim vidovima šteta i pronevjera. 3. i da se razmotri njihova uloga u skladu sa standardima interne i eksterne refvizije. Interne provjere računovodstvenih kontrola su bitne i interni revizori moraju biti uključeni u njih. se mogu preklapati u oblasti provjere računovodstvene kontrole. i šta treba učiniti da bi koordinacija bila efektivna i efikasna. Primarna odgovornost eksternih revizora je provjera finansijskih izvještaja organizacija. ili loše organizovanim inventarom. ali može da pokuša da razumije njihove specijalne potrebe. Ona je šira i dublja nego kod eksternih revizora. Interni revizori imaju drugačiju funkciju. razlike su mnogo veće od sličnosti zbog toga što su im različiti ciljevi. Interni i eksterni revizor moraju koordinirati svoje aktivnosti. 2. njihovom nivou nezavisnosti od aktivnosti za koje obezbjeđuju uvjeravanje i obimu tog uvjeravanja. Povrh toga. ukoliko se u projektima interne revizije primjenjuju tehnike eksternog revizora. Interna revizija ne može. Ali. mogu biti mnogo veći od gubitaka koji su posljedice finansijskih pronevjera. Namjera je odrediti da li iskazi istinito prikazuju finansijski položaj organizacije i rezultate njenih aktivnosti za određeni period. rukovodstvo i bord direktora (njegov komitet za reviziju) će obično odobravati ovu saradnju. Rezultat svega je da imamo dvije različite profesije koje moraju da se uzajamno respektuju i sarađuju. U tom smislu valja sagledati oblasti saradnje interne i eksterne revizije i kriterijume koji se pri toj saradnji koriste. a kod druge je djelokrug mnogo širi. marketingom. dvije klase pružalaca usluga uvjeravanja. Interna i eksterna revizija su. Njihova funkcija je da snabdijevaju menadžere širom organizacije sa informacijama koje su potrebne da bi efektivno ispunili svoje obaveze. kao što smo vidjeli. moraju se uvjeriti da su izvještaji sastavljeni u skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima. ali to nije njihov jedini zadatak. što se ne može reći i za ostale kontrole koje se vrše u organizaciji. ali neprikladno upravljanje njenim dobrima mogu je dovesti do bankrota. ocjeni sistema. Gubici koji su prouzrokovani slabom proizvodnjom. Ali. kao i prethodne godine i da je imovina očuvana. izvršni menadžment. To stečeno iskustvo obezbjeđuje značajnu obuku pri razvoju programa revizije. nezavisno od njihovog razloga i visine. u osnovi.  Djelokrug internih i eksternih revizora Većina internih revizora su prvobitno bili eksterni revizori. njihove namjere i rezultati mogu varirati. Takođe. analiziranju transakcija. Uloge i odgovornosti Nadzorni odbor. prva je usko fokusirana. Pronevjere štete firmi. Takvi revizori mogu promašiti poentu cjelokupne revizije. Ali. svakako. kao i efektivnosti i efikasnosti izvršenja. interne i eksterne revizije. inžinjeringom. Tehnike koje se koriste pri finansijskoj reviziji kako internoj tako i eksternoj mogu biti istovjetne. da se primjenjuju isti principi. interni revizori. Mada interna revizija ne može da diktira eksternim revizorima do kojeg nivoa oni treba da koordiniraju svoj rad. 95 . U tome leži jedna od osnovnih razlika izmađu eksterne revizije i moderne interne revizije.

utvrđuju se četiri nivoa odnosa između internih i eksternih revizora. interni revizori su imali potrebu da procjenjuju sveukupno poslovanje. Na ovom nivou interni i eksterni revizori obavljaju potrebne misije. planiranje revizije i izvršavanje plana revizije. uzgred se bavi preven• Direktno je zainteresovan za cijom i otkrivanjem prevara. Iz ovog koncepta Institut za interne revizore. odnosno njegovi osnivači su zaista željeli da postignu poseban identitet u odnosu na eksterne revizore. podržavaju finansijsko izvještavanje . u stvari. takođe. u koje revizira. I eksterni i interni revizori primjenjuju slične metode kada je u pitanju dokumentacija. Ovaj nivo je nivo gdje se manje sarađuje nego što je to slučaj sa četvrtim nivoom. • Služi potrebama organizacije. Dok su eksterni revizori bili prvenstveno zainteresovani za reviziju finansijskih izvještaja. Mada se i na nivou “koordinacije” (coordination) analize. . Za eksterne revizore pokretačka snaga su eksterni regulativni zahtjevi za nezavisno potvrđivanje objektivnosti finansijskih informacija koje se daju akcionarima 96 Porezni savjetnik februar 2012. • Fokusira se na tačnost i razumljivost istorijskih događaja koji su izraženi u finansijskim izvjštajima. posebno u današnjoj poslovnoj areni sa povećanim brojem propisa i većim očekivanjima od korporativne odgovornosti. reviziju poslovanja i usaglašenost sa propisima i reviziju siste- • Fokusira se na buduće događaje procjenom dizajniranosti kontrola koje daju uvjeravanje da će se zadaci i ciljevi organizacije ostvariti. nivou “partnerstva” (partnering) na kojem interni i eksterni revizori imaju zajedničku misiju koja obuhvata finansijsku reviziju. na tom nivou se koriste zajedničke informacije o analizi rizika i pokušava da se uspostavi koordinacija planova revizije. • Uopšte. ali spriječavanje prevara u bilo kom obliku ili obimu u bilo ga se direktno tiče ovo pitanje kojoj aktivnosti pregleda. elemenata upravljanja. i imaju sličan opšti pristup klijentima. ako prevare materijalno utiču na finansijske izvještaje. Pravilna koordinacija treba da obezbijedi adekvatnu reviziju i da svede na minimum dupliranje napora. Primarne razlika između internog i eksternog revizora su: Interni revizor • Zaposlen je u organizaciji. rade samostalno. kao jasno odvojene i različite aktivnosti.  Nivoi odnosa između internih i eksternih revizora U skladu sa Institutom za standarde za interne revizore koji se odnose na profesionalnu praksu interne revizije. • Kontinuirano obavlja aktivnosti • Periodično pregleda evidencije koje pregleda. efikasnost i efektivnost poslovanja. Na nivou “integracije” (integration) interni i eksterni revizori zajednički primjenjuju modele rizika i planove revizije i obavljaju ekstenzivnu zajedničku reviziju. U izvještaju fondacije IIA za istraživanja. i finansijskoj zajednici. U studiji se obrađuje prvi najniži nivo učešća “koegzistencija” (coexistence). 4.direktora interne revizije). Koordinacija ukupnih revizijskih poslova: odnos između internih i eksternih revizora. koji je nastao 1941. odlučuje kada i gdje se takve aktivnosti obavljaju. • Je nezavisan od aktivnosti • Je nezavisan od menadžmenta i nadzornog odbora i. Eksterni revizor • Je samostalni preduzetnik/ugovarač. ali je spreman da odgovori na potrebe i želje svih mentalnom stavu. Oni nezavisno razvijaju i obavljaju analizu rizika. po pravilu.revizija svakog od ovih temelja mogu da se često pojavljuju donekle zamršeno.obično jednom godišnje. koordinacija rada interne i eksterne revizije spada u odgovornost rukovodstva za reviziju (CAE . Ključne osobine svakog od ovih nivoa ukazuju upravo na to kako blisko ove dvije funkcije mogu sarađivati. Oni su željeli profesiju koja se bavi pružanjem nezavisne revizije cjelokupnog poslovanja organizacije. u tom slučaju spoljni revizor. • Služi trećim licima kojima su potrebne pouzdane finansijske informacije. Interne revizore pokreće želja rukovodstva da se koncentrišu na procese koji se odvijaju unutar organizacije da bi obezbijedili tačnost. Ključne razlike u ovim dvjema profesijama se odnose na osnovni razlog za dobijanje usluga. a ne samo provjeru svojih finansijskih poslova. Ukoliko se obavlja zajednička revizija na ovom nivou. godine.

Mada interni revizor poznaje razlike između svojih ciljeva i ciljeva eksternih revizora. Internu reviziju ne treba nikada posmatrati kao podgrupu ili mlađeg partnera eksternih revizora! Funkcija eksternog revizora je da upozna sistem svog klijenta kao osnov za oslanjanje na krajnje rezultate tog sistema kako bi mogao da izrazi mišljenje o finansijskim izveštajima. efikasnost i efektivnost ukupne revizijske aktivnosti za preduzeće. bilo bi preklapanja i dupliranja. Rezultati istraživanja su pokazali da su 62.D. Ove dvije revizorske grupe imaju neke suštinski različite odgovornosti. Na ovom nivou ove dvije funkcije zajedno rade sa ciljem da definišu korporativne revizijske potrebe i očekivanja i da ispune te zahtjeve kroz zajedničke i udružene napore. oni mogu imati utisak da su svi revizori isti. Pošto eksterni i interni revizori imaju toliko toga zajedničkog. Porezni savjetnik veljača 2012. prema Sawyeru i Diffenhoferu. “Koordinacija između internih i eksternih revizora je značajna zato što povećava ekonomičnost. tj. na mnogo načina one utiču jedna na drugu. ali je bolje da to radi neko ko mnogo bliže poznaje politike i praksu u preduzeća. To ne znači da oni moraju da rade zajedno na projektima ili da moraju da primjenjuju isti opšti pristup za svoje razne projekte. Sawyer. a efikasnost se unapređuje kada su rezultati revizije svake grupe na raspolaganju drugoj grupi prema potrebi. Oni koji nisu upoznati sa procesom revizije često misle da je revizor revizor.CIA. Interni revizori mogu posebno da budu od pomoći eksternim revizorima tako što će razmijeniti ideje i obezbijediti mišljenje o uslovima i razvojima u organizaciji obilaženjem pogona i objašnjavanjem procesa i procedura. Kada bi interni revizor vršio funkciju eksternog revizora. J. Dittenhofer. Po- 97 . to često mnogi članovi rukovodstva ne znaju. Nijedna od ovih revizijskih formi ne može zamijeniti jedna drugu. Taj koordinisani rad na reviziji bi trebalo da obezbijedi efikasniji djelokrug revizije organizaciji kojoj se pružaju usluge. Najvažniji element u koordinaciji interne i eksterne revizije. Interna revizija treba da ima za cilj da koordinira rad sa svojim eksternim revizorima. CIA. odnosno svoje organizacije kako bi vidio da li se poštuje politika preduzeća i da li sistem funkcioniše maksimalno efikasno uz minimalne troškove. Eksterni revizor može da obavlja i funkciju internog revizora. što bi neposredno povećavalo troškove revizije”. Oni stalno govore da primarni cilj nije samo ekonomski već da se postigne maksimalna efikasnost i efektivnost ukupnih napora u obavljanju revizije. upoznavanjem sa revizijskim aktivnostima i nalazima. Lawrence B.revizija ma.  Značaj koordinisanog rada dvaju revizija Organizacije koriste značajne revizorske usluge iz dva različita izvora: interne revizije i nezavisnih eksternih revizora. oni treba da sarađuju kako bi se izbjeglo dupliranje posla. čak iako interni revizor ima jedinstevnu (posebnu) ulogu u svakodnevnim revizijskim procesima. Funkcija internog revizora je da upozna sistem svog preduzeća. Ph. To prije znači da svako od njih treba uglavnom da zna što onaj drugi radi i planira posao tako da izbjegne svako očigledno dupliranje rada. I ako ove dvije revizije ne bi bile koordinisane. što obje revizijske funkcije koriste u radu iste evidencije i osoblje organizacije postoji mogućnost nepotrebnog dupliranja rada ili neizbježnih prekomjernih zahtjeva kada je u pitanju osoblje organizacije ukoliko ne postoji izvjestan stepen koordinacije. je bliska i stalna komunikacija između grupa. 5.. Prema Sawyerovoj “Internoj reviziji”: Praksa moderne interne revizije. peto izdanje. i menadžment interne revizije treba da se upozna sa njima i saopšti ih rukovodstvu u slučaju da postoje neke sumnje i nedoumice.D. CPA i Mortimer A. njegovi rezultati ne bi imali isti kvalitet nezavisnosti. Međutim. Mada svako od njih ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između ove dvije različite revizijske funkcije.3% interna revizora i 69% eksternih revizora koji su učestvovali u ovim istraživanjima i dali svoje odgovore podnosili izvještaje na ovom nivou “koordinacije”.

što podrazumijeva i veći obim posla za reviziju. morali da obave. U to vrijeme odjeljenja interne revizije su bila često blisko povezana u radu sa eksternim revizorima. Ovo postaje naročito korisno kada preduzeće nastavlja da širi asortiman svojih proizvoda i usluga. Ovo skretanje sa aktivnosti interne revizije orijentisanih na finansijske izveštaje je oslabilo vezu sa eksternim revizorima i bliskost njihove koordinacije i saradnje. Uz pomoć interne revizije u ovim revizijskim postupcima rezultat je bio. biće vjerovatno potrebno manje vremena da eksterni revizori obave svoj posao. međutim. sa jačim naglaskom na pružanje usluga menadžmentu – kao servis menadžmenta.enljivoj saradnji između internih i eksternih revizora u 6. tijesna saradnja između internih i eksternih revizora. jer ona predstavlja važnu organizacionu kontrolu u ukupnom sistemu internih kontrola. 98 Porezni savjetnik februar 2012. Pored toga. Kao rezultat toga. U nekim slučajevima ove dvije revizorske grupe su funkcionisale potpuno samostalno. U 1941. Sa stanovišta eksternih revizora. U ovim početnim situacijama postojala je tendencija da internu reviziju sve strane posmatraju kao funkciju za podršku direktno ciljevima eksterne revizije. Da bi se bolje razumjelo sadašnje okruženje za koordinisanje rada interne i eksterne revizije interesantno je posmatrati saradnju interne i eksterne revizije od 1942. da objektivno ocijeni rad interne revizije. tada su oni smatrani da predstavljaju revizorske postupke uvjeravanja. zbog internog poznavanja preduzeća. Koliko god blisko sarađivali. Takođe. oba zadatka za koje se koristilo dosta resursa. interni revizori mogu da daju svoj doprinos radu eksterne revizije. Sa istorijske tačke gledišta okupiranost tadašnjim sve većim rastom odgovornosti nezavisne revizije i troškovi ovog rada su prouzrokovali da eksterni revizori preporuče klijentima stvaranje odjeljenja interne revizije. a obje strane će imati sve veće koristi. za ova prva odjeljenja interne revizije je bilo često većinom angažovano osoblje povučeno iz javne računovodstvene prakse. Promjenljiva atmosfera 1970-ih i 80-ih godina ponovo je dovela do mnogo većeg fokusiranja na adekvatnost sistema internih računovodstvenih kontrola u organizaciji i veće saradanje između interne i eksterne revizije. Ona im omogućava da bolje shvate aktivnosti i operacije preduzeća. inače. saradnja sa internom revizijom preduzeća ima nekoliko prednosti. Pored toga. ali prom. eksterni i interni revizori počeli su da sarađuju uporedo sa uvođenjem međunarodne računovodstvene prakse kojom se ove dvije aktivnosti približavaju. ali je u tome interna revizije imala podređenu ulogu. rad interne revizije u početku se sastojao od rada za koji su eksterni revizori smatrali da je potreban.revizija Svođenje dupliranja posla na najmanju mjeru je uvek poželjno kako bi se smanjili troškovi i prekidanje i ometanje poslova koji su predmet revizije.  Profesionalni standardi kao podrška koordinisanom radu revizije Odnos internih revizora sa njihovim eksternim revizorima se mijenjao godinama i još uvijek se mijenja. ali i da je to rad nižeg nivoa. U našem poslovnom okruženju. godine. po pravilu. sa samo najobaveznijim kontaktom i koordinacijom. godini osnovan je Institut internih revizora (IIA . ali da oduzima puno vremena. i da smanje nivo testiranja koje bi njihovi revizori. Na primjer. Razvoji interne kontrole su još jednom vratile klatno unazad prema bliskoj. Ova saradnja sve više napreduje kako preduzeća budu sve više prihvatala Međunarodne računovodstvene standarde. što će uticati na visinu troškova koju preduzeće plaća za obavljanje eksterne revizije. takođe.Institute of Internal Auditors) i profesija interne revizije je bila usmjerena ka konceptu moderne revizije poslovanja. odnosno da ta saradnja bude kvalitetnija. . eksterni revizor mora. Ove zadatke je često eksterna revizija smatrala neophodnim. oslanjanje na internu reviziju omogućava eksternoj reviziji da proširi obuhvatnost revizije preduzeća. interni revizori koji su radili kao podrška eksternim revizorima obavljali su usaglašavanja izvjesnih kontrolnih računa ili su obavljali testiranja popisa zaliha.

Ciljevi i djelokrug interne revizije mogu biti različiti. 99 . a eksterni revizori ne žele. a interna revizija ne želi da sarađuje. što je od značaja na nezavisnost i objektivnost internog revizora u prosuđivanju. U ovom standardu navode se tri značajna principa: 1.revizija mnogim organizacijama. ukoliko eksterna revizija želi da koordinira svoj rad sa internom revizijom. Eksterni revizor treba da razmotri aktivnosti interne revizije i njihove efekte. 6. u određenim oblastima. • Ispitivanje usaglašenosti poslovanja sa zakonskom regulativom. zaključivanju i izvještavanju. Porezni savjetnik veljača 2012. uključujući pregled metoda korišćenih za identifikovanje. • da li Odjeljenje interne revizije slobodno planira obim i predmet revizije i podnosi izvještaj o rezultatima revizije. 3. vrijeme i obim revizorskih postupaka koje planira da izvede u toku eksterne revizije. klasifikovanje i izvještavanje. procjenu funkcije interne revizije. Organizacioni status interne revizije se posmatra u smislu pozicije interne revizije u organizacionoj shemi preduzeća i nivoima izvještavanja o obavljenim internim revizijama. kao i ispitivanje poslovnih promjena i salda na pojedinim računima. Mada interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije (zadatke). • Ispitivanje računovodstvenih i poslovnih informacija. • da li rukovodstvo na bilo koji način ograničava rad internih revizora.  Baziranost saradnje na standardima eksterne revizije Međunarodni standardi revizije i Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije uspostavljaju standarde i pružaju smjernice internim i eksternim revizorima u koordinaciji njihovog posla. odnosno da li izvršava preporuke revizora. Eksterni revizor treba da stekne dovoljno razumijevanje funkcije interne revizije radi identifikovanja i procjene rizika materijalne greške u finansijskim izvještajima i osmišljavanju i sprovođenju daljih revizorskih postupaka. postoje značajni zajednički interesi za blisku saradnju između internih i eksternih revizora. na postupke eksterne revizije. Od procjene funkcije interne revizije zavisi koliko će eksterni revizor modifikovati prirodu. • kako rukovodstvo reaguje na izvještaje interne revizije. zbog čega ona treba da bude detaljno razmotrena od interne revizije i njenog direktora. u tom slučaju funkcija interne revizije može biti predmet ozbiljnih sumnji (nedoumica) od Komiteta za reviziju i višeg menadžmenta. Interna revizija najčešće obavlja sljedeće poslove: • Pregled računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola i praćenje njihovog funkcionisanja. politikom rukovodstva i preuzetim obavezama. Za razumijevanje i procjenu funkcije interne revizije eksterni revizor uključuje sljedeće kriterijume: 1. Ukoliko menadžment interne revizije želi da unaprijedi saradnju sa ciljem ukupne efikasnosti i uštede resursa. Suprotno tome. 2.1. ključna stvar odnosi se na podnošenje izvještaja internog revizora: • da li rukovodilac Odjeljenja interne revizije podnosi izvještaj najvišem nivou rukovodstva. Eksterni revizor treba da izvrši. Komitet za reviziju (Odbor za reviziju je njegov sinonim) i viši menadžment treba da budu konsultovani radi donošenja odluke. od značaja za eksternu reviziju računovodstvenih izvještaja. Prema ovom kriterijima. u onim slučajevima kada je interna revizija od značaja za revizorovu procjenu rizika. Organizacioni status interne revizije. ukoliko postoje. tokom procesa planiranja revizije. a zavise od strukture organizacije i zahtjeva rukovodstva. • Analiza ekonomičnosti. efikasnosti i efektivnosti poslovanja. 2. odnosno u onim slučajevima kada ima izgleda da interna revizija bude. Djelokrug funkcije interne revizije. odmjeravanje. Revizijski standard eksterne revizije 610 primenjuje se samo na aktivnosti interne revizije koje su od značaja za reviziju finansijskih izveštaja.

Ocjenjivanje i testiranje efikasnosti rada interne revizije. revizija se može planirati i koordinisati. 100 Porezni savjetnik februar 2012. čitljivost i logičnost sistematizacije. U svakom slučaju. Kvalitet internih revizora se posebno ogleda kroz: • razumijevanje poslovanja preduzeća. ali sa drugim ciljem. odnosno sa ciljem da procijeni koliko one utiču na istinitost i objektivnost računovodstvenih izvještaja. američki SAS No. i programi za kontinuirano profesionalno obrazovanje. stručnu obuku i znanja neophodna za internog revizora. eksterni revizori ne mogu upravo da . • znanje računovodstva i revizije. • iskustvo u radu u internoj reviziji. Prema njihovim standardima. internu reviziju rukovodstvo uvodi radi postizanja svojih ciljeva. • radno iskustvo i profesionalne kvalifikacije.revizija Za sve navedene oblasti koje su u djelokrugu interne revizije zainteresovan je i eksterni revizor. Dakle. Upoznavanje sa funkcijom interne revizije. Ocjenjivanje kompetentnosti i objektivnosti interne revizije. Zbog sličnog djelokruga. razmatra se stanje radnih papira. 65 usmjerava eksterne revizore da koriste sljedeće postupke prilikom razmatranja da li da koriste internu reviziju u svom radu. sa ocjenama za izvršavanje plana. da interna revizija ima na raspolaganju proces uvjeravanja o kvalitetu. takođe. Nadalje. Planiranje i koordinisanje rada sa internom revizijom. 4. • relevantno radno iskustvo. a oslanjanje eksternog revizora na rezultate njenog rada ima sekundaran značaj. Ovaj kriterijum odnosi se na adekvantu uređenost interne revizije internim politikama i procedurama i efikasno funkcionisanje revizije u skladu sa istim politikama i procedurama. 2. kao što su CIA (Certified Internal Auditor) ili CPA (Certified Public Accountant). odnosno obezbjeđenja uslova za efikasnije poslovanje. Kada eksterni revizor utvrdi da funkcija interne revizije zadovoljava standarde eksternog revizora koji se odnose na kvalitet rada. • politika angažovanja radnika i stručne obuke. 5. Dužna profesionalna pažnja. Ovaj postupak ispitivanja bi. Eksterni revizor treba da utvrdi kako interna revizija može da doprinese ukupnim ciljevima revizije kroz testiranje i druge procedure. 1. Eksterni revizor će poželjeti da dobije uvjeravanje da interna revizija podnosi izvještaje odgovarajućim nivoima u organizaciji. 3. 4. Funkcija interne revizije treba da ima priručnik za reviziju i programe rada. ali različitih ciljeva. Drugim riječima. pomenuti standard eksterne revizije razmatra pitanja koja se odnose na korišćenje rezultata rada interne revizije od eksternih revizora pri reviziji računovodstvenih izvještaja. njihovo profesionalno iskustvo kao internih revizora. Kompetentnost internih revizora se ogleda kroz profesionalne kvalifikacije. obuhvatao ocjenjivanje kvaliteta radnih papira i izvještaja o reviziji. Pored upoznavanja sa organizacionom strukturom funkcije interne revizije eksterni revizor će poželjeti da ocijeni kompetentnost pojedinaca koji su angažovani u funkciji interne revizije i kvalitet njihovog rada. da su revizije adekvatno planirane. Ovim bi se obuhvatilo razmatranje nivoa obrazovanja osoblja. ali i mogućnosti za njihovu saradnju. eksterni revizor će željeti da se utvrdi da li organizacija interne revizije primjenjuje mnoge od standarda i praksi objašnjenih u Okviru profesionalne prakse interne revizije. i da se revizije obavljaju u skladu sa standardima IIA. kao i dokumentovanost revizorskih dokaza. Slično Međunarodnom standardima eksterne revizije. postoje mnoge sličnosti i razlike između interne i eksterne revizije. Ovim se potvrđuje da je primarna odgovornost eksternog revizora da izrazi mišljenje o objektivnosti pregledanih finansijskih izvještaja. 3. Razmatranje uticaja interne revizije na plan eksternog revizora. profesionalni certifikati. Stručna kompetentnost internih revizora. i nivo nadzora aktivnosti interne revizije.

Funkcija interne revizije koja primjenjuje standarde i smjernice prema Okviru profesionalne prakse interne revizije ne bi trebalo da ima poteškoće da ispuni zahtjeve eksternog revizora. međutim. Saradnja u obavljanju revizije može često biti veoma efikasan proces koji doprinosi ukupnom kontrolnom okruženju organizacije. Kada se diskutuje o saradnji između eksterne i interne revizije direktor interne revizije treba da opiše i objasni nivo usaglašenosti interne revizije sa standardima o reviziji. interna revizija ne treba nikada da se stavi u poziciju gdje eksterni revizori organizacije informišu Komitet za reviziju i menadžment da ne mogu da koriste internu reviziju zbog problema u vezi sa SAS No 65. 65 omogućava eksternim revizorima da im interna revizija obezbijedi direktnu podršku u nekom revizijskom zadatku.revizija planiraju da interna revizija obavi izvjesne procedure i da se zatim oslone na rezultate tog rada bez daljeg ispitivanja. utvrđen njihovim profesionalnim standardima. U nekim drugim slučajevima mogu da se pojave problemi u saradnji kada eksterni revizor odabere. zahtijeva da ocijene rad internih revizora koji sa njima sarađuju na projektu. od eksternih revizora se. objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. Baziranost saradnje na standardima interne revizije Standardi IIA potvrđuju da “djelokrug rada interne revizije obuhvata finansijske i poslovne ciljeve i aktivnosti” dok djelokrug rada eksternog revizora. Korišćenje interne revizije za obezbjeđenje direktne pomoći eksternom revizoru. Rad obavljen od interne revizije radi pomoći eksternim revizorima u ispunjavanju njihovih odgovornosti podliježe svim relevantnim odredbama Standarda za profesionalno obavljanje interne revizije. Direktor interne revizije će morati da prodiskutuje o tim problemima sa partnerom odgovornim za angažman eksterne revizije ili čak sa Komitetom za reviziju. Kada interna revizija obavlja posao za eksterne revizore u njihovoj reviziji finansijskih izvještaja interna revizija mora uvijek da zna da eksterna revizija ima krajnju odgovornost potvrđivanja objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. U tom slučaju mogu da pretpostave da su sve funkcije interne revizije iste i da su manjkave što se tiče standarda. Međutim. iz bilo kog razloga. “je planiran da ima na raspolaganju dovoljno dokaza kao podršku za mišljenje o objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije”. Interna revizija može da se saglasi da obavi posao za eksterne revizore u vezi sa njihovom godišnjom revizijom finansijskih izvještaja. 101 . rukovodstvo interne revizije treba da prodiskutuje o ovim standardima za ocjenjivanje (SAS No. da radi na način koji ignoriše ili zaobilazi internu reviziju. 6. Uloga interne revizije u angažovanju eksternog revizira je determinisana standardom interne revizije 2050. Upravo kao što menadžment interne revizije treba da ispita rad revizora određenih za neki projekat. resursa interne revizije za obezbjeđenje podrške za značajno potvrđivanje. definisana su osnovna pravila koja eksterni revizori treba da koriste kada ocjenjuju funkciju interne revizije i donose odluku o korišćenju ovog važnog resursa. od eksternog revizora. Tu se ne navodi da eksterni revizor mora da koristi internu reviziju u revizijama finansijskih izvještaja. Ukoliko funkcija interne revizije i njeno rukovodstvo žele da podrže eksternog revizora u njegovim pregledima godišnjih finansijskih izvještaja.2. U mnogim slučajevima rukovodstvo interne revizije možda ne želi da posveti svoje resurse podršci eksternih revizora. Interna revizija treba uvijek da ima na umu da ona ima posebnu i važnu misiju (zadatak) da pruža svoje usluge menadžmentu (da bude servis menadžmentu). SAS No. Eksterni revizori mogu ponekad da zaključe da funkcije interne revizije nisu u skladu sa standardima IIA. od eksternog revizora. U njemu je rečeno da prije nego što nadzroni odbor angažuje eksternog revizora za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. SAS No. odbor može da traži od direktora interne revizije Porezni savjetnik veljača 2012. 65) sa svojim eksternim revizorima. 6. takođe. 65 definiše ukupna pravila za korišćenje.

preglede specijalista ili nezavisnih revizorskih kuća. preporuke i da obave procedure revizije koje odobrava direktor interne revizije i da sa direktorom interne revizije obavje- . on ne može da obavlja reviziju njegovih finansijskih izvještaja. Interna revizija može da koristi usluge eksternih revizora za uvjeravanje o aktivnostima koje su u domenu interne revizije. da se znanje stručnjaka prenese na odjeljenje interne revizije. U nekim slučajevima dogovori o korišćenju spoljnih izvora zahtijevaju od spoljnog izvora da praktično obavi sav posao interne revizije. • Izvršenje ugovornih obaveza. šef odjeljenja interne revizije treba da se postara. • Razuman nivo kontinuiteta angažovanja ključnog kadra. • Teškoće na koje se nailazi u obavljanju revizije. • Održavanje prikladnih poslovnih odnosa. da se pribave znanja drugih pružalaca usluga uvjeravanja ili da se efikasno poveća pokrivenost rizika izvan plana interne revizije. pošto to može da kompromituje. • Pristup programima i radnim papirima ek102 Porezni savjetnik februar 2012. • Sudove rukovodstva i obračunske predračune. Odluka o oslanjanju na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja može biti donijeta iz različitih razloga. • Dostupnost specijalizovanih usluga. ako eksterni revizor pruža neke usluge preduzeću. upravljanju rizikom i kontrolama. • Predviđanje potreba ogranizacije i njihovo ispunjenje. metode i terminologiju eksternih revizora. • Greške i nepravilnosti. U tim slučajevima direktor interne revizije razmatra aktivnosti koje je obavila eksterna revizija. • Tehnike. Odnosno. Pored toga. • Procjenu rizika materijalnosti izvršenu od eksternih revizora. a obuhvataju sljedeće: • Profesionalno znanje i iskustvo. Spoljni izvor pomaže osoblju da utvrde rizike koji treba da se preispitaju. nezavisnost eksternog revizora. da bi se vidjelo da li taj rad zadovoljava standarde interne revizije. O tim pitanjima direktor interne revizije treba da komunicira sa eksternim revizorom da bi i on razumio stvari. • Isporuka cjelokupne vrijednosti organizaciji. Druge zemlje omogućuju da se ugovori o spoljnom izvoru naprave sa isporučiocem koji je eksterni revizor i koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja ili neku drugu uslugu za preduzeće. prema svojim profesionalnim standardima.revizija da procijeni performanse eksternih revizora. stepen i termine planiranog rada od eksternog revizora. vjerovatno tako što bi postojao jedan ili dva člana osoblja koji bi prisustvovali radu eksternog stručnjaka. • Poznavanje djelatnosti organizacije. • Nelegalna djela. • Nezavisnost. • Značajna revizorska usklađivanja. kad god je to praktično. Interni revizor može da se oslanja ili da koristi rad drugih eksternih pružalaca usluga uvjeravanja o upravljanju preduzećem. Neke zemlje zahtijevaju od postavljenog stručnjaka da u svim stvarima bude u potpunosti nezavisan od revizije finansijskih izvještaja. Procjene performansi eksternih revizora treba da se zasnivaju na informacijama koje će biti dovoljne za podržavanje zaključaka eksternih revizora. potencijalno ili stvarno. • Neslaganja sa upravom. kao i profesora fakulteta. uključujući sljedeće: • Prirodu. sternih revizora radi uvjeravanja da rad eksternih revizora može poslužiti za svrhe interne revizije. preporučuje se da revior ili njegovo preduzeće ne obavlja istovremeno i reviziju finansijskih izvještaja. Eksterni pružaoci usluga mogu uključiti eksterne revizore. Na osnovu takvog dogovora preduzeće treba da ima i iskusnog pojedinca višeg ranga kao šefa interne revizije i mali broj osoblja za internu reviziju. uključujući i to da se obrade područja za koja interna revizija nema dovoljno kompetentnosti. Kada eksterni revizor završi reviziju finansijskih izvještaja on neka pitanja. Međutim. treba da saopšti odboru. Ta pitanja mogu da obuhvate sljedeće tačke: • Značajne slabosti u kontroli.

Nadzorni organi očekuju od preduzeća da analiziraju uticaj koji će spoljni izvor imati na cjelokupni profil rizika i sistem interne kontrole u preduzeću. Značajni nalazi pružalaca usluga uvjeravanja treba da budu razmotreni pri uvjeravanju i izvještavanju koje interna revizija pruža organizaciji. u mjeri u kojoj ti nalazi utiču na procjenu rizika i stepen revizorskog rada koji je potreban kao odgovor na te rizike. nadziran. odnositi na alternativnog isporučioca. Nivo oslanjanja na druge pružaoce usluga uvjeravanja zavisiće od faktora koji su prethodno pomenuti: nezavisnosti. time se povećava poslovni rizik. bilo bi neobično da velike međunarodno aktivne kompanije koriste spoljne izvore u svim ili velikom dijelu svoje funkcije interne revizije. Više rukovodstvo treba da osigura da preduzeće zaključi ugovor koji može da bude važeći tokom dovoljnog perioda. uglavnom. Pored toga. On treba da razmotri da li su revizorski dokazi odgovarajući i dovoljni kako bi odredio stepen upotrebe i oslanjanja na rad drugih pružalaca usluga uveravanja. stručnosti. U slučaju da se dogovor odjednom okonča. Rezultate rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja. Ugovor. dokumentovan i pregledan. Dobra je praksa da se ustanovi pismeni ugovor između preduzeća i spoljnog izvora. Na osnovu vremena koje će biti potrebno novom isporučiocu. plan za nepredviđene situacije će se. odnosno između klijenta angažovanja i pružaoca usluga. objektivnosti. Ocjene drugih pružalaca usluga uvjeravanja koje se odnose na značajne rizike treba da budu saopštene relevantnim instancama u organizaciji. Ugovor treba eksplicitno da obezbijedi da više rukovodstvo mora da daje svoje prethodno odobrenje za analizu rizika koju obavlja spoljni izvor na osnovu plana koji je ustanovljen. Međutim. sa spoljnim izvorom koji ima neophodnu profesionalnu stručnost. interni revizor treba da uključi u sveobuhvatni izvještaj o uvjeravanju koji podnosi odboru ili drugim ključnim interesnim stranama. Prije nego Porezni savjetnik veljača 2012. Interni revizor treba da procijeni sposobnosti i kvalifikacije pružaoca usluga koji obavlja posao uvjeravanja. rezultati rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja mogu uticati na ocjene rizika koje vrši interna revizija. treba da navede da se spoljni izvor angažuje na tome da će posvetiti zahtijevane resurse na efektivnom obavljanju zadatka na osnovu plana revizije.revizija štava o svojim rezultatima ili cjelokupni odbor ili komitet za reviziju. Spoljni izvor mora da bude kompetentna.  Efikasnost koordinacije interne i eksterne revizije Efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije počinje sa upoznavanjem sa njihovim primarnim i sekundarnim odgovornostima. 103 . Interni revizor treba da osigura da je rad drugih pružaoca usluga uvjeravanja na odgovarajući način planiran. Takođe. preduzeće treba da ima plan za nepredviđene situacije. finansijski dobra firma sa odgovarajućim znanjem i stručnošću. uzimajući u obzir karakteristike određenog preduzeća. da li ima važeću registraciju kod relevantnog tijela ili instituta i da li ima odgovarajuću reputaciju po kriterijumu stručnosti i integriteta u tom poslu. treba da postoji protokol za promjenu uslova ugovora. Kada preduzeće stupi u ugovor o korišćenju spoljnog izvora. Primjeri za procjenu stručnosti uključuju provjeru da li pružalac usluga uvjeravanja posjeduje odgovarajuće profesionalno iskustvo i kvalifikacije. posebno u vezi s proširenjem revizije ako se otkriju značajna pitanja. Ugovor treba da definiše zadatke i odgovornosti spoljnog izvora. 7. Pod uslovom da postoji jedan broj alternativnih isporučilaca na polju interne revizije. kako bi bile uzete u obzir kod razmatranja okvira upravljanja rizicima. adekvatnosti izvršenja revizorskog rada i dovoljnosti revizorskih dokaza za podršku datom nivou uvjeravanja. preduzeće mora da razmotri da privremeno intenzivira rad na internoj reviziji. elemenata prakse. takođe. Cilj interne revizije treba da bude da razvije koordinisani rad koji predstavlja podršku za potrebe ove dvije revizorske grupe i Komiteta za reviziju i menadžment organizacije.

oni mogu da ignorišu revizijske procedure kod izvjesnih računa bilansa stanja zato što su utvrdili da netačne tvrdnje o tim računima nisu od materijalog značaja za ukupne rezultate finansijskih izvještaja. Interna revizija treba u ovom slučaju da ima isti osnovni interes kao i eksterni revizor kao što bi imala sa drugim provajderima. procedure eksterne revizije su često zasnovane na . na primjer. funkcije interne i eksterne revizije imaju i druge zajedničke odgovornosti u obavljanju revizije. uz specijalnu mogućnost u ovom slučaju da bolje upozna način na koji je obezbijeđen proizvod ili usluga od ovog posebnog provajdera. Eksterna revizija zna. Neke od ovih mogu imati za rezultat konfliktne situacije.1. Na primjer. Pored njihove zajedničke odgovornosti za ocjenjivanje sistema internih računovodstvenih kontrola. interna revizija često ima vremena i resurse da obavi neke neophodne revizijske aktivnosti na način koji je često ekonomičniji i efikasniji od eksterne revizije. oni bi često mogli obaviti ekonomičniji i efikasniji posao za obezbjeđenje ovih potvrđivanja da bi pomogli eksternim revizorima. Mada može biti donesena odluka da se ograniči učešće interne revizije u radu eksterne revizije. uključuje ocjenu funkcije interne revizije. Mada interna revizija nema potpunu odgovornost za preglede. naviknute na ekstenzivnija revizorska testiranja. Interna revizija. njihovog klijenta. uključujući nivo i kvalitet njegovih usluga. Na primjer. možda. Iako samo eksterni revizori mogu samostalno potpisivati izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja na način priznat od spoljnog svijeta. da će menadžment normalno očekivati – ako ne i insistirati – da oni što je više moguće uzmu u obzir i razmotre rad internih revizora dok obavljaju svoje revizije finansijskih izvještaja. Eksterna revizija može samo da utvrdi kriterijume za selekciju i nadgleda rezultate procesa potvrđivanja (usaglašavanja). Za neke interne revizore. Najefikasniji način da se obavi ova procedura je da se izvrši selekcija iz datoteke računa potraživanja i 104 Porezni savjetnik februar 2012.  Problemi koji ograničavaju saradnju u obavljanju revizije Zbog svoje uloge.revizija što interna revizija može efikasno da koordinira svoj rad sa eksternom revizijom ona mora da ima jasno definisanu i da se dobro upozna sa svojom ulogom u organizaciji. Potrebno je obavijestiti (posavjetovati) menadžment da ograničeni resursi interne revizije ne mogu da ispune njen sopstveni plan ukoliko oni stalno odgovaraju na zahtjeve eksterne revizije. to ne bi bilo najefikasnije za korišćenje resursa interne revizije. interna revizija treba da nastavi da koordinira rad kroz aspekte kao što su zajednički planovi revizije i izvještaji o reviziji. oni ne mogu da ispitaju svaki sistem ili račun u toj organizaciji. eksterni revizori imaju obavezu da traže nezavisna potvrđivanja (usaglašavanja) salda potraživanja kupaca. da se pripreme zahtjevi za potvrđivanje korišćenjem kompjuterskog softvera. a moraju da ocijene sve rizike kada obavljaju reviziju. Menadžment može da traži od eksternog revizora savjet prilikom ocjenjivanja efikasnosti interne revizije. 7. tj. uključujući i to da eksterni revizor obezbijedi usluge na način koji ostvaruje dobru vrijednost za naplaćene naknade i da svede na minimum miješanje u druge tekuće aktivnosti organizacije. materijalnosti. prema mnogim standardima. tj. Mada su eksterni revizori zainteresovani za ukupnu dobrobit organizacije. ali ako bi to bilo regulisano nekim zakonom (npr. u skladu sa nekim zakonom ili iz drugih razloga Komitet za reviziju može da odluči da ograniči učešće interne revizije u procesu eksterne revizije. Ovo mogu prouzrokovati eksterni revizori koji su ponekad krivi što traže da interni revizori obavljaju ekstenzivne preglede oblasti na koje bi u normalnim situacijama bila obraćena minimalna pažnja u eksternoj reviziji. Eksterni revizori baziraju veliki dio svog rada kod izbora revizija na konceptu materijalnog značaja. Rezultat ove saradnje bi bilo ekonomičnije i efikasnije potvrđivanje računa potraživanja korišćenjem resursa obaju revizorskih grupa. takođe. To. Iako bi ovo povećalo uvjeravanja eksterne revizije. treba da bude zainteresovana za ukupnu dobrobit organizacije. zakonom o računovodstvu ili reviziji).

većina se može riješiti kroz blisku saradnju između direktora interne revizije i partnera firme eksterne revizije koji je odgovoran za angažman za obavljanje revizije. Međutim. Članovi osoblja i interne i eksterne revizije su često nagrađivani sličnim (uporedivim) platama. ne može da razumije zašto članovi osoblja eksterne revizije mogu da naplate svoje vrijeme $250 na čas. Interni revizor koji zarađuje. ili će se ograničene procedure za ispitivanje i posmatranje pokazati neadekvatnim ili čak neodgovarajućim. Ovaj uticaj je. CFO najčešće ima odgovornost za aktivnosti računovodstvene i finansijske kontrole koje čine sistem internih računovodstvenih kontrola. po pravilu. i odnosi se na iskrenost i srdačnost sa kojom ove dvije grupe gledaju jedna na drugu. Kao dio pregovora koji se vode u vezi sa djelokrugom rada koji treba da se obavi i predloženim naknadama Komitet za reviziju i CFO mogu da insistiraju na izvjesnom nivou učešća interne revizije da bi se pomoglo da se smanje naknade eksterne revizije.000. svakako. Isuviše često ovi problemi na neodgovarajući način spriječavaju efikasnu saradnju. Neki od ovih problema u saradnji često nastaju zbog naknada (honorara) za rad eksternih revizora u poređenju sa platama interne revizije. Zdravo i prijateljsko ponašanje je neophodno za saradnju. inertnost. po pravilu. CFO je osoba koja ima najdirektniji odnos sa partnerom firme koja je angažovana za obavljanje eksterne revizije. i mogu biti podložni istim problemima (porivima). 105 . interna revizija ima obavezu da pregleda planove i aktivnosti sa eksternim revizorom da bi se postigao izvjestan nivo saradnje. $80. Interni revizor zaboravlja da eksterni revizori ne mogu da obračunavaju 100% svog vremena. Interni revizor brzo napravi računicu i pretpostavi da ovaj eksterni revizor mora da prima godišnju naknadu preko $500. i da njihove firme imaju mnogo drugih troškova koji su ugrađeni u fakturnu cijenu po osobi. Ove aktivnosti kulminiraju u finansijskim izvještajima koje pregleda eksterni revizor. CFO. prvo sarađuje sa eksternim revizorom da bi se dogovorili oko prirode i djelokruga pregleda koji obavlja eksterni revizor. Ono ide dalje od zajedničkih interesa koji su upravo opisani. Efikasna saradnja interne i eksterne revizije zahtijeva razumijevanje i podršku višeg menadžmenta. i predsedavajućeg Komiteta za reviziju. uključujući naknade koje zaračunava eksterna revizija. kako je prikazano u njihovom godišnjem prijedlogu i ovlašćenoj izjavi. nedostatak samopouzdanja i druge kontraproduktivne osobine. Stepen do koga Komitet za reviziju i CFO naglašavaju značaj učešća interne revizije i mogućnosti saradnje u obavljanju revizije mogu postati važan faktor u odlučivanju o tome u kojoj mjeri će eksterna revizija uzeti u obzir koordinisani rad.000 godišnje. U nastavku je dat interesantan primjer u SAD. Profesionalci u oblasti revizije su ljudska bića upravo kao i druge osobe. egocentričnost. sve veći kada menadžment ima dominantnu ulogu u pregovorima koji se odnose na naknade eksternog revizora. važno je pravilno razumijevanje svih uključenih pojedinaca. a to su ponos. Mada će interna revizija utvrditi dovoljnu osnovu za ostvarenje efikasne saradnje postoji dalja potreba za tim da obje revizorske grupe imaju “korektno ponašanje”.revizija malim uzorcima. Razlika je u tome što interni revizori ne zaračunavaju (fakturišu) svoje vrijeme drugim odjeljenjima po fakturnoj cijeni eksterne revizije. finansijskog i generalnog direktora (CFO i CEO). Postoji mnogo drugih problema koji mogu da imaju uticaja na saradnju interne i eksterne revizije. Da bi se postigla efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije. ljubomora. PosebPorezni savjetnik veljača 2012. Važno je da se svaka grupa upozna sa djelokrugom i ciljevima one druge grupe da bi unaprijedila i učinila saradnju efikasnijom. CFO obično ima odgovorost za upravljanje ukupnim troškovima aktivnosti revizije. Potrebno je uspostaviti pravilno ponašanje svake revizorske grupe. Čak i ako rukovodstvo ograniči sve zajedničke projekte interne i eksterne revizije. na primjer. Ova pitanja mogu prouzrokovati probleme u saradnji revizora. Značajno je razumij evanje na nivou višeg menadžmenta. Obje strane treba da budu spremne na opasnost i da se zalažu za pouzdaniji pristup problemu.

i pratiti ih da bi se obezbijedili rezultati. Ove procjene mogu da obuhvate procjene ukupne efektivnosti i efikasnosti interne i eksterne revizije. a dupliranje posla svelo na minimum. On mora da dobije informacije o aktivnostima uvjeravanja u vezi sa svim kategorijama rizika. u svojim ukupnim nadležnostima. direktor interne revizije treba da obezbijedi da se ne duplira rad koji će obavljati interni revizori ispunjavajući standard 2050 sa radom eksternih revizora na koji se može osloniti u cilju pokrića interne revizije. Oni sugerišu da se dobrom koordinacijom napora profesionalnih eksternih i internih revizora mogu uvjeriti zabrinuti članovi borda direktora da će slabosti u sistemima kontrole biti otkriveni. upravljanju rizicima i kontrolnim procesima. Odbor treba da bude siguran da je ukupan proces uvjeravanja adekvatan i dovoljno snažan da potvrdi da se rizicima organizacije upravlja i o njima izvještava efikasno.3. nadležan i za nadzor nad upravljanjem rizicima u organizaciji. . takođe. 7. Direktor interne revizije će tražiti podršku odbora da bi ostvario efikasnu koordinaciju revizorskog rada. Ovaj odnos uključuje razumijevanje da interna revizija ne funkcioniše prevashodno da pomaže eksternoj reviziji i da resursi eksterne revizije treba. da razjasni ulogu koju vrši interna revizija i stepen uvjeravanja koji ona pruža.  Uloga direktora funkcije interne revizije Direktor interne revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa drugim internim i eksternim pružaocima usluga uvjeravnja i konsaltinga. uključujući koordinaciju sa internom revizijom je.2. Direktor interne revizije ima odgovornost da razume zahtjeve odbora i organizacije u pogledu nezavisnosti uvjeravanja. Posebno je važno da postoji visoki nivo pojedinačnog profesionalnog odnosa između interne i eksterne revizije. Nadzor nad radom eksternog revizora. U organizacijama koje zahtijevaju sveobuhvatno mišljenje direktora interne revizije. kako bi se obezbijedila adekvatna pokrivenost poslovnih područja. da budu posvećeni unaprijeđenju usluga menadžmentu za postizanje poslovnih ciljeva. interni revizori trebalo bi da sprovode ispitivanja na način koji dozvoljava maksimalnu koordinaciju i efikasnost revizije. 7. On je koordinator koordinacije između interne i eksterne revizije. Ukoliko treba da dođe do takvog partnerstva između eksternih i internih revizora. Glavni interni revizor treba da saopšti rezultate ocjene koordinacije između internog i eksternog revizora rukovodstvu i bordu zajedno sa relevantnim komentarima o učinku eksternog revizora. da razmotri rad drugih pružalaca usluga prije nego što prezentuje opštu ocjenu o korporativnom upravljanju u 106 Porezni savjetnik februar 2012. Direktor interne revizije treba da obavlja redovne procene koordinacije između internih i eksternih revizora. obuhvat i stepen integrisanog uvjeravanja (interne revizije i eksterne revizije i drugih strana). u tom slučaju treba utvrditi specifične mjere. taj rukovodilac mora da razumije prirodu. Prilikom koordinacije rada internih revizora sa radom eksternih revizora. Svaka procjena od direktora interne revizije treba da se bazira na dovoljnom dokazu o efikasnosti rada eksternog revizora. uglavnom.revizija no je potrebno razumijevanje odgovornosti i interesa svake revizorske grupe da bi se koordinisao rad revizije na način na koji će se ispuniti svi važniji ciljevi. odgovornost odbora. Ukoliko profesionalne i organizacione odgovornosti dozvoljavaju. Stvarna koordinacija trebalo bi da je u okviru zaduženja direktora interne revizije. Treba da se podsjetimo da je odbor za reviziju. U vršenju uloge nadzora. organizaciji. U današnjem poslovnom svijetu. uključujući i ukupne troškove revizije. Uloga odbora za reviziju U svojoj knjizi Sawyer i Diffenhofer ukazuju na to da “šire odgovornosti borda direktora povećavaju pritiske koji su potrebni da bi se izbjegla iznenađenja”. upravljanje rizikom je bitno za ukupan uspjeh organizacije. odbor može da zatraži od direktora interne revizije da procijeni učinak eksternog revizora.

takođe. i treba da odluči kakva unaprijeđenja se mogu napraviti u budućnosti. i da li se isti zahtjevi primjenjuju i za interne revizore? Kakvu korist su organizacija i revizori izvukli kao rezultat koordinacije između internih i eksternih revizora? Da li su naknade spoljnih revizora manje zbog oslanjanja na rad internih revizora ili korišćenja resursa interne revizije? • • • Pored toga. Odbor za reviziju ima odgovornost da obezbijedi da se organizacija bavi rizikom. Eksterni i interni revizori treba da koordinišu svoja shvatanja rizika sa kojima se suočava i kompanija. takođe. Korišćeni pristupi i metodi koje koriste ove dvije grupe za utvrđivanje rizika treba da budu slični. unapređuje mogućnost rukovodstva da donosi odgovarajuće mudre odluke. odbor za reviziju treba da postavi ova specifična pitanja: • • • • • • Koje metode interni i eksterni revizori koriste u koordinaciji svog rada? Kako eksterni revizori ocjenjuju rad internih revizora prilikom obavljanja njihove revizije finansijskih izvještaja? Koji specifičan posao obavljaju interni revizori kao pomoć eksternim revizorima? Na koji način se vrši razmjena rezultata rada internih i eksternih revizora? Koliko često se održavaju sastanci za koordinaciju i ko im prisustvuje? Kakva obuka se obavlja da bi se obezbijedilo da novi računovodstveni propisi budu na pravi način preneseni internim revizorima i organizaciji? Kakve kvalifikacije se koriste da bi se obezbijedilo pravo osoblje za godišnju finansijsku reviziju. Metodi za kvantifikovanje uticaja rizika na poslovnu jedinicu treba. Za neke će se izvjesne aktivnosti saradnje dogoditi kroz relativno jednostavne forme između ove dvije revizorske grupe. Ocjena finansijskog i operativnog rizika. izloženosti riziku i preduzetih mjera. Organizacije sa najuspješnijim programima za upravljanje rizikom koriste u potpunosti ono što su naučile kroz ovaj postupak. Ove aktivnosti mogu biti različite zavisno od veličine i složenosti organizacije kao i od veličine ove dvije revizorske grupe. na primjer. mada će svaka grupa slijediti/nastaviti svoj sopstveni zadatak/misiju. Pored toga. specifične komponente ili vrste praksi saradnje se moraju definisati. kako bi se obezbijedilo da uslovi i definicije budu jasno izraženi.  Postupci za postizanje efikasne saradnje u obavljanju revizije Kada se donesu odluke o koordinisanom radu interne i eksterne revizije. radi konzistentne primjene. I standardi IIA i SAS No 65 objašnjavaju razne aktivnosti koorPorezni savjetnik veljača 2012. Koordinacija raznih procesa ocjene rizika jasno ukazuje vrhunskom rukovodstvu na to šta je značajno. Ukoliko kompanija ima odjeljenje ili grupu za ocjenu rizika. da koriste slične modele da bi se obezbijedio pravilan značaj koji se pridaje pitanju rizika. dalja koordinacija je potrebna da proces utvrđivanja i ocjene rizika ne stvori konfuziju kod rukovodilaca poslovnog entiteta zbog konfliktnih poruka. One su. Odbor direktora treba da zahtijeva od odbora za reviziju da bude posebno odgovoran za ispitivanje nezavisnosti eksternih revizora. Postoje razni razlozi za ocjenu specifičnih rizika i razni načini da se dobro iskoriste ti rezultati. Ova razmjena obezbjeđuje bolje praćenje potencijalne izloženosti riziku koja zahtijeva nadzor i monitoring. vjerovatnoće. da obrate posebnu pažnju na moguće dupliranje napora i nepovezanost ovih dvaju grupa u pogledu modela.revizija Stoga odbor za reviziju mora da vodi računa na koji način interni i eksterni revizori treba da pristupe ocjeni rizika. značajne i za interne i eksterne revizore u smislu usmjeravanja njihovih napora u radu. 8. ocjenjuje ga i upravlja njime. odbor za reviziju treba da ocijeni nivo podrške koju pružaju ili koja se zahtijeva od eksternih i internih revizora za vrijeme sastanaka sa svakom od ovih grupa. kao i za sveobuhvatni kvalitet usluga koje pružaju. 107 . U svojim naporima da prati odnose saradnje između internih i eksternih revizora. izvještaje treba sastavljati na bazi faktora koji povećavaju vjerovatnoću rizika. a postupak ocjene rizika bude sveobuhvatan i glatko obavljen.

• Razmjena izvještaja. U nekim slučajevima interni revizor može nevoljno da stavlja na raspolaganje radne papire koji ne zadovoljavaju željene standarde profesionalnog kvaliteta.2. po pravilu. • Zajedničko planiranje projekta revizije. 8. mada neki izvještaji o eksternoj reviziji su povjerljive prirode. 8. Direktna razmjena informacija doseže sveobuhvatniji nivo kada postoji stalna/tekuća razmjena ukupnih informacija o reviziji između ove dvije grupe. Dostavljanje izvještaja od interne revizije uključuje iste principe koji se odnose i na radne papire. Po pravilu. U tipičnom angažmanu eksterne revizije izvještaji narativnog tipa uz redovno pismo sa mišljenjem o reviziji su manje uobičajeni i razlikuju se zavisno od terminologije pojedinačnih revizijskih angažmana. Međutim. izvještaji treba da budu na raspolaganju internoj reviziji kao standardna praksa. Slobodni108 Porezni savjetnik februar 2012. eksterna revizija možda u nekim slučajevima se neće isuviše ponositi kvalitetom nekih svojih radnih papira. to je problem koji je potrebno ispraviti zbog sopstvene greške. Primjeri mogu obuhvatati informacije o izvjesnom novom standardu revizije. uglavnom. ne može postojati zaista dobar razlog da interna revizija ne stavi na raspolagnje radne papire eksternoj reviziji. to bi bila vrlo neuobičajena situacija. Inače. • Saradnja u obuci revizora. vjerovatnije je da će interna revizija ispitati stvari . Menadžment interne revizije treba da pokuša da zahtijeva pristup selektivnim eksternim radnim papirima kao dio koordinisanog procesa planiranja. Razmjena izvještaja između internih i eksternih revizora izgleda da predstavlja razumnu i. Direktna razmjena informacija Interni i eksterni revizori treba uvijek da sarađuju kroz svakodnevnu razmjenu potrebnih informacija. Čak i tada eksterna revizija treba da obezbijedi kopije odabranih dijelova. • Korišćenje zajedničke metodologije. u principu.1. Izvještaji interne revizije treba da budu automatski dostavljani eksternoj reviziji. • Direktna (face-to-face) razmjena informacija. U još nekim drugim slučajevima u firmi za eksternu reviziju mogu da postoje problemi sa vremenom zbog procedura ispitivanja. Ti izvještaji u narativnoj formi su obično od značaja za internu reviziju. Šire potrebe mogu zahtijevati dodatni rad i trud da bi se obezbijedio odziv. osjećati da takva raspoloživost nije kompatibilna sa njihovim nezavisnim statusom i širim odgovornostima prema spoljnom svetu. i u tom slučaju faktori troškova i rada zahtijevaju pažljivo razmatranje. Razmjena radnih papira interne revizije sa eksternom revizijom spada u zajednički koordinisani rad. organizacionim promjenama. Neki eksterni revizori mogu. Međutim.revizija dinisanog rada revizije koji se može posmatrati kroz sljedećih sedam širih kategorija: • Razmjena dokumentacije revizije. • Pomoć kroz zajednički rad. Logično je da eksterni rvizor mora da pregleda ove radne papire kao dio utvrđivanja stepena do kojeg se može osloniti na rad interne revizije. ili statusu novog kompjuterskog sistema u razvoju. Razmjena dokumentacije revizije Ovo je jedan od osnovnih aspekata saradnje i obuhvata radne papire i izvještaje o reviziji. Po pravilu. U nekim slučajevima izvjesni izvještaji interne revizije mogu biti povjerljivi ili nisu stvarno za svrhu eksterne revizije. opštu praksu. Takođe. takva raspoloživost treba da bude omogućena od eksterne revizije sem u slučajevima povjerljive prirode. • Praćenje nalaza revizije. Oni čine važno sredstvo za informisanje eksterne revizije o nalazima i drugim aktivnostima interne revizije. Tok (razmjena) ovih dokumenata između internih i eksternih revizora obuhvata sljedeće: • Razmjena radnih papira. Takvi izvještaji u narativnoj formi često obuhvataju specijalne preglede kontrola ili dodatne savjetodavne komentare za rukovodstvo. ja raspoloživost izgleda da je sve više prihvaćena praksa. međutim. Obrnuta aktivnost – stavljanje na raspolaganje radnih papira eksterne revizije internoj reviziji – je malo drugačiji problem.

po pravilu. kada je naglasak na saradnji bio prevashodno da se smanje časovi i naknade eksternog revizora. 109 . Vjerovatno da je najbolji pristup potvrditi da je takva zajednička metodologija najkorisnija u situacijama finansijskog računovodstva. detaljnijim i širim uključivanjem poslovnih aktivnosti interne revizije. Zajednička metodologija je sredstvo koje treba koristiti sa razumnom pažnjom i opreznošću. Interna revizija može da bude efikasna grupa koja ukazuje eksternoj reviziji na razvoje koji su relevantni za ukupan rad eksterne revizije.revizija koje bi bile interesantne za eksternu reviziju. Logička osnova ovdje je da je na ovaj način lakše eksternoj reviziji da obavlja pregled i koristi rad internih revizora. Međutim. kao dio njihovog osoblja.” Neke firme za eksternu reviziju imaju jaku podršku u ovoj oblasti i mogu da odobre takav pristup.4. Važnije je što eksterna revizija može da obezbijedi internoj reviziji informacije o takvim aspektima kao što su novi računovodstveni ili revizijski standardi. Međutim. Posebno značajan izvor inputa ovdje su diskusije koje nisu povjerljive prirode koje eksterni revizori. po pravilu. postupci uzorkovanja. 8. međutim. U više sofisticiranoj formi. Mada je manje vjerovatno da eksterna revizija obezbjeđuje informacije koje su korisne za internu reviziju. neki interni revizori mogu smatrati takve zajedničke procedure kao relativno nevažne. eksterna revizija zavisi u velikoj mjeri od takvog toka korisnih informacija. Pošto taj pristup uzorkovanja može biti podržan od eksterne revizije – i stavljeni na raspolaganje kompjuterski programi i drugi materijali. Interni revizori treba da pružaju otpor kada su u pitanju bilo kakvi zadaci koji se odnose na drugorazredni status rada koji nije u skladu sa njihovom sopstvenom profesionalnom sposobnošću. Najuobičajeniji primjeri su planovi za format i indeksaciju radnih papira. U svakom slučaju. i da često postoji potreba za različitim pristupima za specifične revizijske zadatke. mora se priznati da su ciljevi interne revizije širi od ciljeva eksterne revizije. Ovaj problem se može riješiti ponekad postojanjem funkcije interne revizije koja služi kao imenovani konsultant. U ovom slučaju interna revizija ne učestvuje u nezavisnom radu sa eksternim revizorima već radi direktno pod njihovim nadzorom. i važnost ovakvog nivoa saradnje. Korišćenje zajedničke metodologije U mnogim situacijama interna revizija treba da se trudi da primjenjuje tehničke i dokumentacione procedure slične onima koje koriste eksterni revizori. da postoji u slučaju istraživanja prevara. Alternativni pristupi uzorkovanja su “Sakupljanje dokaza kroz revizijsko uzorkovanje. ove dvije grupe mogu da rade zajedno pod nadzorom jednog administrativnog rukovodioca na projektu kao što je prisustvovanje popisu (inventaru) zbog potrebe za tijesnom saradnjom i kontrolom. shvataju i prihvataju obje strane. i koje ponekad mogu da budu na raspolaganju internoj reviziji. To je bila uobičajenija praksa u ranijim godinama. takođe. Svakako. i postupci revizije koji se primjenjuju za specijalne oblasti revizije. zajednički pristupi ne treba da budu primijenjeni do takve krajnosti da se miješaju u način pojedinačnog rada za postizanje značajnih i korisnih rezultata revizije. mnoge od ovih diskusija mogu biti veoma povjerljive. Ova ista situacija može. Svaki takav angažman zajedničkog rada se mora tretirati sa krajnjom pažnjom. postoji ista potreba i ista zajednička korist od te recipročne aktivnosti.3. U obliku najnižeg nivoa određeni interni revizori su mogli funkcionisati kao mlađi pomoćnici. ili jasnim dogovorom da taj Porezni savjetnik veljača 2012. ali da mišljenje mora biti izraženo u njenoj efektivnoj primjeni. u suštini. vode sa višim rukovodiocima organizacije. često je efikasno za internu reviziju da koristi isti pristup. uglavnom. 8. i interna revizija ne treba da vrši pritisak na svoje partnere eksterne revizije da dobije informacije koje nisu javne po svojoj prirodi. Pomoć kroz zajednički rad U nekim slučajevima eksterna revizija može zahtijevati direktnu pomoć od interne revizije u obavljanju svog rada. Takođe. uključujući i ocjenu kontrolnog rizika.

takođe. Primarni interes eksterne revizije je objektivnost prikazivanja finansijskih izvještaja organizacije. Interna revizija treba da ocijeni ove materijale na osnovu svojih snaga i treba uvijek da odabere najbolji izvor za obuku interne revizije čak i ako je obezbijeđen od neke druge revizorske firme. Takođe. U drugim slučajevima. Primjer u ovom slučaju može biti kada se obuka odnosi na specijalne proizvodne procese ili kompjuterske sisteme koje treba da koristi eksterna revizija. posebno razvija razne vrste programa revizije koje mogu biti korisne i internim revizorima njihovih klijenata. međutim. Praćenje nalaza revizije I eksterna i interna revizija pripremaju nalaze i preporuke koji utiču na aktivnosti organizacije 110 Porezni savjetnik februar 2012.revizija angažman obuhavata rad na istom nivou koji je privremene prirode da bi se zadovoljila jasno potvrđena potreba. Mada linijsko osoblje organizacije pojedinačno i kolektivno ima osnovnu odgovornost za razmatranje takvih preporuka i odgovarajućih korektivnih aktivnosti. revizori treba da budu veoma zainteresvani za sistem za monitoring svih revizijskih nalaza i koliko se efikasno upravlja njime.6. Kao rezultat toga. eksterna revizija će obično imati manje revizijskih nalaza i preporuka u vezi sa tim operativnim procedurama. imaju obuku koja je korisna za obje.  Zajedničko planiranje projekta revizije Kada interni i eksterni revizori zajedno rade da bi postigli efikasnu saradnju za obavljanje revizije oni će zaključiti da im je potrebno da sjednu zajedno da bi planirali odgovarajuće programe revizije prije stvarnog rada na reviziji. obje revizorske grupe treba da budu spremne na sve propuste i da rade na koordinisan način da bi pratile korektivne aktivnosti za navedene poslovne postupke. normalno na pojedine nalaze i preporuke koje daje eksterna revizija Komitet za reviziju i menadžment organizacije više obraćaju pažnju.5. i eksterni revizori neće biti uključeni u osnovne operativne postupke toliko temeljno kao interna revizija.7. Takvi programi obuke su manje direktno povezani sa programom za koordinisanje revizije. pošto interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije. 8. Po pravilu. Kao rezultat toga. Proces planiranja uključuje Komitet za reviziju i dvije revizorske grupe. često je korisnije za svaku grupu da razvija i upravlja svojim sopstvenim programima za obuku. koja je predmet ispitivanja. Međutim. Firma za eksternu reviziju može da poželi da koristi takve materijale za rad članova svog osoblja koji rade na toj posebnoj reviziji. međutim. Kada materijal za obuku jedne grupe koristi druga grupa takvo korišćenje se obično obezbjeđuje uz minimalne naknade zbog zajedničkih interesa. eksterni revizor će biti uključen u manjoj mjeri u praćenje revizijskih preporuka od interne revizije. Neke firme za eksternu reviziju. . Zajedničkim radom oni najbolje obezbjeđuju primjenu potrebnu korektivnih mjera. iniciranje nalaza i kasnije praćenje od eksterne revizije treba da budu posebna briga svih zainteresovanih strana. koja pruža usluge klijentima. imaju programe obuke za interne revizore kao posebnu aktivnost. Još jedno rješenje je postaviti najkvalifikovaniju osobu da bude odgovorna za zajednički rad bez obzira na to da li je to eksterni ili interni revizor i bez obzira ko na kraju ima na raspolaganju radne papire. 8. Pored toga. U stvarnoj praksi. Eksterni i interni revizori treba da sarađuju na svaki mogući način da bi razmijenili informacije o svemu što je relevantno za tekuću i buduću efikasnost operativnih procedura organizacije posebno u oblastima koje se odnose na sistem interne kontrole. Eksterna revizija. 8. interna revizija može organizovati sesije obuke ili pripremati druge materijale za obuku koji su jedinstveni za posebne klijente. ovaj proces može trajati izvjestan broj godina i treba da bude prikazan djelimično u odobrenim budžetima.  Saradnja u oblasti obučavanja revizora Obično obje grupe: interne i eksterne revizije.

Ocjenjivanje rada eksterne revizije od interne revizije je. i nivo do kojeg će moći da budu na raspolaganju za ovaj rad na reviziji. dok djelokrug interne revizije je obično baziran na poslovnim oblastima ili procesima u oganizaciji. zdravije ponašanje je priznati da uvijek postoji prostor za unapređenje i da često interna revizija može da da dobru i objektivnu ocjenu. Interna revizija treba da stimuliše unakrsno ocjenjivanje od eksterne revizije i da to u potpunosti iskoristi. njeni sopstveni planovi se više fokusiraju na potrebu svake godine da se utvrdi prijedlog za angažman za sljedeću godinu koji zahtijeva odobrenje akcionara i borda direktora. prije svega.revizija Mada će eksterna revizija normalno učestvovati u izvjesnoj mjeri u tom dugoročnom procesu planiranja. treba da utvrde unaprijed šta žele da urade i kako dovesti do toga da željena budućnost postane realnost. obezbjeđuje jaku osnovu za efikasnu saradnju i unakrsno (uzajamno) ocjenjivanje. Zaključak Interna i eksterna revizija daju nadzornom odboru ili drugim tijelima određena uvjeravanja o stanju u organizaciji. interes eksterne revizije da imaju dobru internu reviziju. uz razmatranje podrške koju očekuje od interne revizije. Ovo. Revizori. kako je definisano u SAS No 65. obavlja analizu rizika na osnovu tog djelokruga da bi odabrala kandidate sa najvišim rizikom radi ispitivanja. Zatim eksterna revizija utvrđuje mišljenje na bazi rizika o tome šta treba uraditi da bi se ispunile odgovornosti u vezi sa revizijom. u suštini. Međutim. Naravno. Koordinacija ovih planova revizije baziranih na riziku imaju za rezultat postizanje ukupnih ciljeva revizije i obezbjeđuje najbitniju osnovu za efikasan koordinisani rad revizije. Štaviše. 111 . To bi trebalo da bude standardna praksa u dobro uređenoj organizaciji interne revizije. iste kao one koje se dobijaju bilo kojom vrstom planiranja unaprijed. takođe. Rezultat ove koordinacije je stalni proces planiranja gdje se revizije za buduće godine dodaju planu i aktivnosti u tekućoj godini koji se dalje dotjeruju do nivoa izvodljivosti koji prethodi obavljanju stvarnog rada na reviziji. Međutim. Ovo je prihvaćena praksa u mnogim većim organizacijama i može postati standardni postupak u budućnosti. Njihov djelokrug će često biti baziran na raznim računima bilansa stanja ili finansijskim transakcijama. Interni i eksterni revizori posjeduju profesionalno iskustvo koje je vrlo slično u mnogim oblastima. zajedno sa njihovim bliskim kontaktom sa višim menadžmentom. mada to može prouzrokovati neke teškoće i probleme. za sljedeću godinu. Kod utvrđivanja tog mišljenja treba pravilno ocijeniti broj osoblja interne revizije. 9. od eksterne revizije se očekuje da ocijeni rad internih revizora kada se oslanjaju na njihov rad. Štaviše. Kroz zajedničko planiranje mogu se usaglasiti potrebe svake grupe. ove procese ocjenjivanja rizika i planove revizije bazirane na posebnom djelokrugu revizije treba koordinisati. interna revizija utvrđuje planove revizije na bazi rizika sa uvažavanjem potreba eksterne revizije. Međutim. neizbježno i korisno. kao i svi drugi menadžeri. Da bi ukupna uvjeravanja Porezni savjetnik veljača 2012. U procesu planiranja interna revizija utvrđuje djelokrug revizije za sve entitete ili jedinice koje su predmet revizije. i priprema tekući i dugoročni plan na bazi ocjene rizika. zajedno sa činjenicom da oni posmatraju veliki dio rada onog drugog. Ovo je stvarno nezavisno od toga da li takvi usaglašeni planovi mogu i treba da budu modifikovani u skladu sa promjenljivim uslovima. Može se očekivati da će biti više dvosmjernog ocjenjivanja u budućnosti. Koncept djelokruga revizije se razlikuje za eksternu reviziju. njegove pokazane sposobnosti. U nekim situacijama eksterna revizija možda neće poželeti stvarnu dobrodošlicu ocjenjivanju od grupe interne revizije. Koristi koje se dobijaju kao rezultat ove saradnje su. Eksterni revizori treba da obave slično ocjenjivanje rizika na bazi djelokruga svog pregleda u odgovarajućoj organizaciji. prihvatanje konstruktivnog uzajamnog ocjenjivanja je u skladu sa pristupom profesionalnog partnerstva opisanog prethodno. i Međunarodnim standardom revizije 610. može da pomogne da interna revizija dobije bolji organizacioni status i resurse.

00 KM sa uključenim PDV-om 112 . USA 2006. Odbor za reviziju treba da podstiče konsultaciju između internih i eksternih revizora kako bi njihova saradnja bila što efektivnija i efikasnija. Colbert. 1991. Porezni savjetnik februar 2012. 5. Ako nema povjerenja. AU Section 322. IFAC. 6. obje profesije mogu efikasno da ispune svoje uloge upravljanja kao temeljaca i pozitivno utiču na povjerenje javnosti. Janet L. Inc. Statement of Auditing Standards No. ttp://findarticles. uključujući odgovarajuću koordinaciju i saradnju. U cilju efikasnog koordiniranja njihovog rada i međusobnog oslanjanja na posao koji je izvršila druga strana interni i eksterni revizori treba da koriste slične tehnike. International Professional Practices Framework (IPPF). Mort Difftenhofer. Saradnja pretpostavlja odnos povjerenja između internog i eksternog revizora i odbora za reviziju. The Institute of Internal Auditors. sCI. U PRODAJI REVIZIJA podrška poslovnom upravljanju auTori: PRoF.with contributions by Anne Graham. Statements on Auditing Standards. International Federation of Accountants. The IIA Research Foundation.com/p/articles/mi_m4153/is_n2_ v49/ai_12263853/ 4. and ethics pronouncements.revizija bila efikasna potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju između ove dvije profesije. gdje se svaka strana koncentriše na sopstvene odgovornosti. 2011. 5th Edition. The Institute of Internal Auditors. Dennis R. American Institute of Certified Public Accountants.Statement on Auditing Standards No. metode i terminologiju. The Auditor’s Consideration of the Internal Audit Function in an Audit of Financial Statements. 65. ŽELJKo RIčKA Literatura: 1. propisima. DR. Handbook of international auditing. 3. sCI. “Sawyer’s Internal auditing The Practice of Modern Internal Auditing”. Coordination between internal and exteral auditors. assurance. 2003. SAS No. IZ SadrŽaja: • MJESTO I ULOGA REVIZIJE U UPRAVLJANJU PODUZEĆEM • REVIZIJSKI TEORIJSKI OKVIR KAO ISHODIŠTE PROCESA REVIZIJE • PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • PROCES INTERNE REVIZIJE • POVEZANOST REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I INTERNE REVIZIJE • STANJE I PRAVCI RAZVOJA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI CIJENA: 79.The Challenge of SAS 65 . Schueler. DR. 65. BoRIs TUŠEK PRoF. LAJoŠ ŽAGER DR. Saradnja između ove dvije profesije ima za cilj da obje uključene strane daju svoj doprinos na efikasniji i efektniji način kako bi se supervizija optimizovala. objektivnost i usaglašenost sa standardima. sCI. http://findarticles. ne može da postoji ni saradnja. com/p/articles/mi_m4153/is_n2_v49/ai_12263849/ 2. Lawrence Sawyer. 65. pravilima. Paul Makosz. New York. Kada se primjenjuje nezavisnost. Jim Scheiner.

tvima. tako da se zadovoljava i uslov iz Zakona o radu po kome trajanje ovih poslova može biti najviše 60 dana u toku kalendarske godine. s njim bi trebalo zaključiti ugovor o radu. tj. U suprotnom. jedino ostaje mogućnost njenog angažovanja na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. kao i koje su porezne obaveze u vezi sa naknadom za tu uslugu? Odgovor: Po svom karakteru. na primanja po tom osnovu obračunavao bi se i plaćao porez na dohodak (10%). na osnovu ugovora o djelu. Porezni savjetnik veljača 2012. npr. koja je u radnom odnosu sa drugom firmom. kao lice ovlašteno za poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun društva. Povoljna je okolnost da to angažovanje traje 52 dana u godini. Pored toga biste vi kao isplatilac bili obavezni platiti na vaš teret i po 0. kao i naknada za nesreće i vodna naknada.savjeti Angažman prokuriste imenovanog sudskim rješenjem ti sa prokuristom imenovanim po sudskom rješenju i koje su porezne obaveze u vezi sa primanjima koja ostvari prokurista po tako sklopljenom ugovoru? Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- na bruto osnovicu i to 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO (na teret isplatioca). Oblik angažovanja za ovu vrstu rada može biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (sve su to instituti iz Zakona o radu). čišćenje prostorija ima tretman nesamostalnog rada. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je već u radnom odnosu. uz umanjenje osnovice za priznate troškove od 20% i doprinosi Odgovor: Prema Zakonu o privrednim druš- Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- 113 . po osnovu koga bi ostvarivao plaću. Ukoliko se odlučite za ugovor o djelu. u smislu propisa o porezu na dohodak.5% naknade za nesreće i opću vodnu naknadu na neto iznos isplate. Angažovanje čistačice koja je zaposlena u drugoj firmi ti sa ženom koju angažujemo na poslovima čišćenja jednom sedmično. a može poslove za koje je dobio ovlaštenje obavljati i na drugi način. na koju bi se plaćali propisani porez na dohodak i puni doprinosi. Koji će oblik angažovanja prokuriste doći u obzir zavisi od vremenskog trajanja i načina njegovog angažovanja Ukoliko bi njegovo angažovanje bilo vremenski ograničeno i povremeno najpogodniji oblik angažovanja bio bi ugovor o djelu. ukoliko bi njegov rad bio trajniji. može biti u radnom odnosu sa društvom. prokurist/zastupnik.

prema članu 12. Posluživanje napitaka koji se plaćaju iz sredstava prikupljene članarine zaposlenika . Općeg kolektivnog ugovora.članova sindikata ne može se smatrati pravim prometom. Ova djelatnost nije registrovana. kao i da li treba obračunavati prekovremene sate ili naknadu za rad u dane vikenda? Odgovor: U ovom slučaju ispravno je obračunati i topli obrok (za petak) i dnevnicu. nezavisno od načina plaćanja. broj 81/09) propisano je da obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja. kao sindikalna organizacija. bilo bi dobro da o ovom pitanju zatražite zvaničan odgovor od Federalnog ministarstva finansija. Da li se promet koji se obavi u čajnoj kuhinji mora registrovati putem fiskalnog uređaja? mima (“Službene novine Federacije”. Obaveza fiskalizacije čajne kuhinje sindikalne organizacije Pitanje: Sindikalna organizacija Direkcije (kao sastavni dio Sindikata elektroenergetskih radnika BiH) je u prostorijama Elektroprivrede organizovala distribuciju napitaka koji se plaćaju iz sredstava članarine članova sindikata. ukoliko službeno putovanje traje više od osam sati. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica). uz napomenu da lice angažovano po ovom ugovoru nema pravo na odbitak troškova. jer se radi o čajnoj kuhinji izrazito zatvorenog tipa. PDV tretman iznajmljivanja prostora u Crnoj Gori Pitanje: Naša firma je nedavno kupila poslovni prostor u Crnoj Gori.savjeti Primanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 10% i “malim” doprinosima (4% iz naknade za zdravstvo i 6% na naknadu za PIO). br. Pošto u vašem slučaju putovanje traje 28 sati. s tim da to uvećanje ne može biti manje od 20% (dakle. u 18 sati i na putu ostao do subote do 22 sata obračunati naknadu za topli obrok za petak (dan kada je redovno radio). a krenuo je na službeni put istog dana 114 Porezni savjetnik februar 2012. 54/05 i 62/08). Odgovor: Članom 4. Navedena prava regulisana su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije (“Službene novine Federacije BiH”. zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu. U upitu navodite da vi. s obzirom na to da ono i nema vlastitih troškova. pravo zaposlenika na topli obrok vezuje se za radno vrijeme. za rad u dane sedmičnog odmora zaposleniku pripada pravo na povećanu plaću od najmanje 20% od bruto naknade. Postoji li neko ograničenje da mi iz BiH fakturiramo zakupninu Pitanje: Da li je ispravno zaposleniku koji je . Porezni aspekt ovih naknada regulisan je propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH. niste registrovani za vršenje ugostiteljskih usluga zaposlenicima. Zakona o fiskalnim siste- Topli obrok i dnevnica za isti dan i naknada za rad u dane vikenda radio u redovnom radnom vremenu u petak do 17 sati. tako da u konkretnom slučaju za rad u petak zaposleniku treba obračunati naknadu za topli obrok. zaposlenik ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za procenat koji se utvrđuje aktima firme. rad u dane vikenda ne smatra se prekovremenim radom. Taj prostor želimo izdati u zakup tamošnjoj firmi. Naime. odnosno za pružanje usluga klijentima. Prema tome. za rad subotom i nedjeljom (ukoliko su to po aktima firme neradni dani). nego se za takav rad obračunava uvećana naknada za rad u dane vikenda). za svaki slučaj. zatim obračunati pripadujuću dnevnicu za službeno putovanje za vrijeme od 18 sati u petak do 22 sata u subotu (jedan dan + 4 sata = 1 dnevnica). Što se tiče drugog dijela pitanja. ima svako lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet dobara. vi. po našem mišljenju. tj. za prisustvo na poslu. Iz navedenih razloga. Ipak. niste obveznici fiskalizacije za djelatnost posluživanja napicima u objektu zatvorenog tipa. a konkretizacija tog prava reguliše se internim aktima firme.

tj. tj. preporučujemo da prethodno provjerite da li crnogorski propisi o PDV-u to zaista uređuju na takav način. PDV (uz poziv na član 15. Da li je ovo moguće i dozvoljeno jer se radi o istoj vrsti usluga? preke da vi sa direktorom te kompanije zaključite ugovor o djelu za navedene usluge. u situaciji koju ste Porezni savjetnik veljača 2012. opće vodne naknade. to bi moglo predstavljati sukob interesa između tog lica . Napominjemo da na ovakve isplate nema obaveze obračunavanja i uplate bilo kakvih doprinosa. s kojima su obaveze i prava definisani ugovorima. eventualno. Odgovor: Osnovna stvar je skrenuti vam pa- Iako propisi o porezu na dohodak u FBiH (Zakon i Pravilnik) ne tretiraju izričito ovakve situacije. sa naznakom: “Uplata za NN” (ime i prezime fizičkog lica). s tim da na njima ne biste zaračunavali bh. Odgovor: S obzirom na to da se ne radi o Odgovor: Formalno. Sama činjenica da firma čiji je to lice direktor za vas radi iste poslove u drugoj zoni ne predstavlja smetnju sve dok te poslove ne rade u istoj zoni. ovdje se ne radi o oporezivoj “koristi” kao obliku dohotka od nesamostalne djelatnosti. Porezna uprava FBiH je u svom naknadnom stavu navela da se isplate novčanih donacija fizičkim licima smatraju oporezivim porezom na dohodak samim tim što nigdje nisu izričito izuzete od oporezivanja. kao i posebne naknade za nesreće. imamo situaciju da imamo ugovor sa kompanijom “A” za obavljanje poslova u jednoj zoni i ugovor sa direktorom te kompanije za iste poslove u drugoj zoni. prema stavu Porezne uprave FBiH. isplata licu ili u korist lica sa kojima nemate zasnovan radni odnos ili neki drugi ugovor o njegovom angažmanu se. Kakav je porezni tretman ovog slučaja? vašem zaposleniku. tamošnji primatelj usluge (vaš zakupoprimac) je u obavezi da po vašim fakturama obračunava PDV u svojoj državi. s obzirom na to da je riječ o usluzi (zakupu nekretnine) koja se oporezuje prema mjestu. tretira kao oporeziva novčana donacija fizičkom licu. u obavezi da imenujete svog poreznog punomoćnika u Crnoj Gori koji bi u vaše ime ispostavljao te fakture tamošnjem zakupoprimcu i koji bi umjesto vas obračunavao tamošnji PDV.) Međutim. Nema smetnji da vi ispostavljate fakture za zakup. u onoj zemlji gdje se nalazi dotična nekretnina. a ne nužno i sukob interesa s vaše tačke gledišta. na osnovicu koju čini isplaćeni iznos. Dakle. nakon što je jedna od zona ostala bez svog zone-managera. Iako ova isplata nije oporeziva porezom na dohodak po tom osnovu. naš direktor je odlučio ponuditi tu ulogu direktoru kompanije “A” koja nam te iste poslove radi u drugoj zoni. Ipak. niti izričito predviđaju oporezivanje u ovakvim slučajevima.11%. (Čak i u slučaju da rade u istoj zoni. Sredstva će se uplatiti na račun Medicinskog fakulteta Beograd. Naime. Poseban angažman direktora partnerske firme znis je raspoređen tako da smo tržište BiH podijelili na određeni broj zona. ne postoje nikakve pre- 115 . Za svaku zonu postoji po jedan zone-manager. način oporezivanja je u oba slučaja isti i podrazumijeva obračun i uplatu poreza na dohodak po preračunatoj stopi od 11. Međutim. Pitanje: Bavimo se direktnom prodajom i bi- Finansiranje odbrane doktorske disertacije nezaposlenika Pitanje: Prihvatili smo da sufinansiramo odbranu doktorske disertacije fizičkom licu koje nije zaposlenik naše firme.direktora i njegove kompanije.savjeti za poslovni prostor u Crnoj Gori i na koji način to trebamo raditi? žnju na činjenicu da ovaj promet usluga (zakupnina prostora) u ovom slučaju podliježe oporezivanju prema PDV propisima Crne Gore. našeg Zakona o PDV). oporeziva je po drugom. ili ste vi. Pri tome nije važno da li je to fizičko lice porezni rezident ili nerezident FBiH. pošto se dotični poslovni prostor (nekretnina) nalazi na teritoriju Crne Gore. U skladu s tim.

ba www. Registar propisa je uvijek ažuriran i pretplatnici na najbrži i najjednostavniji način dolaze do važećih i prečišćenih odredbi svih propisa iz navedenih oblasti u BiH.00 KM (s PDV-om). dobit ćete svoje pristupne podatke putem kojih ćete moći i dalje koristiti ovu uslugu. 12 za decembar/prosinac 2010. svim zainteresiranim na našem portalu www. trgovine. računovodstva. godinu iznosi 200.00 KM www.revicon.registar-propisa. Cijena godišnje pretplate i na štampano i elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. Revicon Vam. Ukoliko se odlučite na godišnju pretplatu na elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA.00 KM Od početka ove godine.00 KM KOMPLET REGISTRA PROPISA: KOMPLET REGISTRA PROPISA za pretplatnike na Porezni savjetnik: 500. Registar propisa predstavlja jedinstven i nezaobilazan priručnik u poslovanju na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Godišnja pretplata na štampano izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. vrijednosnih papira. Cijena elektronskog izdanja stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK za 2011. radno-pravnih odnosa i budžeta-proračuna. carina. Tokom januara/siječnja 2011. te mu se može pristupiti putem korisničke šifre koju dobijete pretplatom. . iznosi 250. besplatnog pristupa elektronskom izdanju POREZNOG SAVJETNIKA br.00 KM (s PDV-om). Trgovina. godinu iznosi 400.savjeti U PONuDI U PONuDI ELEKTRONSKO IZDANJE mjesečnog stručnog časopisa elektronsko izdanje Reviconov Registar propisa sadrži prečišćene tekstove svih zakonskih i podzakonskih akata Bosne i Hercegovine. potpune i pouzdane informacije kroz cjelovit pregled prečišćenih tekstova važećih zakona i pratećih propisa. turizma. bankarstva. pružajući brze. nudi i elektronsko izdanje stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK.00 KM 400. CIjene (s PDV-om): Sistemski propisi: Budžet i proračun: Finansijki propisi i vrijednosni papiri: Porezi i carine: 200. ugostiteljstvo i obrt: 100. Federacije BiH i svih kantona-županija u Federaciji BiH iz sljedećih odabranih oblasti: poreza.info omogućujemo mjesec dana probnog. Pretplatom na elektronsko izdanje dobit ćete mogućnost bržeg i jednostavnijeg pristupa sadržajima POREZNOG SAVJETNIKA.00 KM (s PDV-om).00 KM 200.revicon.00 KM 150. uz štampano.info 116 Porezni savjetnik februar 2012. Registar propisa je dostupan u elektronskom izdanju.00 KM 100. godine. turizam. Prema svojoj koncepciji i sadržaju. osiguranja.

savjeti
naveli, a u kojoj bi to fizičko lice “pokrivalo” potpuno drugu zonu u odnosu na onu koju prokriva firma u kojoj je to lice na funkciji direktora, ne postoje ni takve smetnje za zaključenje ugovora o djelu. U tom ugovoru trebate precizirati sva prava i obaveze obje strane, a način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i ostalih obaveza (opća vodna naknada i naknada za nesreće) će biti isti kao i u svim drugim slučajevima ugovora o djelu. upisuje samo oporezivi dohodak. Prema tome, porodiljska naknada, kao neoporezivi prihod u vidu socijalne pomoći iz člana 5. Zakona o porezu na dohodak, ne treba biti upisana u MIP1023. Osim toga, tu naknadu ne isplaćujete vi, pa i iz tog razloga ne trebate da je prijavljujete. Međutim, dodatak toj naknadi koji isplaćujete vi je nešto drugo. To je dohodak od nesamostalne djelatnosti i taj dio morate upisati u obrazac MIP-1023. S obzirom na to da se radi o isplati nečega što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, vi ćete u ovom obrascu odabrati šifru 1 (isplata plaće). Vi istovremeno prijavljujete pune doprinose koje uplatite. Pri tome se ne morate zamarati “štimanjem matematike” u obrascu. U obrazac MIP-1023 upisujete podatke onakvi kakvi jesu, odnosno stvarne iznose doprinosa. Obrazac ne zahtijeva matematičko poklapanje svih podataka, to je moguće samo u nekim idealnim situacijama. Ova situacija to, svakako, nije, ali nije ni pogrešno upisati podatke koji se ne poklapaju, jer su oni jedino takvi u skladu sa propisima. Ista stvar je i sa doprinosom za zdravstveno osiguranje koje vi plaćate samo djelimično. Vi ćete prijaviti taj dio koji ste uplatili, dok će “svoj” dio prijaviti sam centar. Inače, centar za socijalni rad je svakako dužan podnijeti MIP-1023 sa podacima o porodilji ukoliko je za nju izvršio bilo kakvu uplatu doprinosa.

Naknada za porodilje i obrazac MIP-1023
Pitanja:

1) Da li je potrebna posebna specifikacija za uplatu doprinosa za porodiljsku naknadu koju isplaćuje centar i da li u tu specifikaciju treba uvrstiti i 30% koje firma dodatno uplaćuje - ili je možda potrebno razdvojiti redovan rad i porodiljsku naknadu, pa još dodatno napraviti zbirnu specifikaciju? 2) Na koji način evidentirati porodiljsku naknadu kroz MIP-1023, tj. koju vrstu primanja označiti kada centar isplaćuje naknadu, a firma uplaćuje doprinose i još dodatno uplaćuje 30% na koje uplaćuje doprinose i eventualni porez? Kako u obrascu MIP-1023 evidentirati situaciju u kojoj centar uplati dio doprinosa za zdravstveno osiguranje, a firma uplaćuje razliku?
Odgovor: Firma za vlastite zaposlenike podnosi ili specifikaciju na obrascu 2001 (ako se radi o rezidentima FBiH) ili specifikaciju na obrascu 2001-A (ako se radi o licima iz RS ili BD BiH). Ona se podnosi zbirno za sve zaposlenike i obuhvata sve doprinose koji su za njih uplaćeni. Samim tim nije potrebno podnijeti posebnu specifikaciju za slučajeve uplate doprinosa kod porodiljske naknade, kao ni neku zbirnu poslije toga. Ovi doprinosi će se uključiti u ukupnu sumu koja se prijavljuje kroz redovnu specifikaciju. Što se tiče upisivanja porodiljske naknade u obrazac MIP-1023, važno je naglasiti da se u isti

Podnošenje MIP-1023 za zaposlenika u BD BiH
Distriktu BiH u kojoj su zaposleni radnici - rezidenti Distrikta. Sve obaveze iz plata se redovno uplaćuju (doprinos za PIO u FBiH, a svi ostali doprinosi i porez na dohodak u BD BiH). Imamo problem kod podnošenja obrasca MIP-1023. PU FBiH tvrdi da se ovi radnici moraju nalaziti na obrascu koji podnosimo u FBiH i da se na njemu vidi samo doprinos za PIO, a u BD BiH tvrde da MIP-1023 za iste radnike treba predavati i tamo. Ko je u pravu i kome stvarno treba predavati MIP-1023 za te radnike?
Porezni savjetnik veljača 2012.

Pitanje: Imamo poslovnu jedinicu u Brčko

117

savjeti
Odgovor: U pravu su i jedni i drugi. Naime, i propisi u FBiH i propisi u BD BiH zahtijevaju da se za te radnike podnosi obrazac MIP-1023. Pri tome je važno naglasiti da na taj način ne dolazi do duplog prijavljivanja, jer će se u oba slučaja na obrascu MIP-1023 unijeti samo ono što je i uplaćeno: na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u FBiH će se prijaviti samo doprinos za PIO koji je uplaćen u korist Federalnog zavoda za PIO/ MIO, dok će se na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u BD BiH prijaviti ostali doprinosi, porez na dohodak i sam dohodak, upravo zato što su i uplaćeni u Distriktu. Također, na obrascu MIP-1023 koji podnosite u FBiH trebate preskočiti polja koja se prijavljuju u BD BiH. I obratno, na obrascu MIP1023 koji podnosite u BD BiH treba ostaviti praznim polje doprinosa za PIO, s obzirom na to da nije ni uplaćen tamo. Prema tome, “matematika” obrasca se u takvoj situaciji jednostavno ne može poklapati i to ne treba ni pokušavati “naštimati”. Inače, suština podnošenja obrasca MIP1023 je da se poreznim upravama prijave istiniti podaci, tj. podaci onakvi kakvi zaista jesu bili. U vašem slučaju, doprinos za PIO se uplaćuje u FBiH i zbog toga se samo tamo i prijavljuje. Ostali doprinosi i porez nisu u nadležnosti poreznih organa FBiH pa se stoga ne prijavljuju u tom entitetu. Na isti način, porezne organe u BD BiH interesuju isključivo porez na dohodak i ostali doprinosi jer se to tamo uplaćuje.

kova ishrane na službenom putovanju. Uredba je, također, predvidjela i okolnosti u kojima se pripadajuća dnevnica umanjuje ili uvećava za određeni procenat. Konkretno, u članu 7. stav 3. Uredbe se navodi da se pripadajuća dnevnica umanjuje za 30% ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana. U toj Uredbi, međutim, ne stoji ništa detaljnije o tome da li se to umanjenje dnevnice za 30%, u slučaju smještaja u hotelu, odnosi samo na puni pansion (tj. sva tri dnevna obroka) i, eventualno, polupansion (doručak i večera), ali mislimo da ni u kom slučaju ne bi trebalo biti sporno da samo doručak (kao sasvim uobičajen aranžman većine hotela) ne dovodi do umanjenja dnevnice. Vjerovatno su i tumačenja inspektora na terenu o ovom pitanju različita, odnosno manje ili više tolerantna. Po našem mišljenju, upravo stoga što je noćenje s doručkom uobičajen hotelski aranžman, on se ne smatra “obezbijeđenom ishranom” i u tim slučajevima nema nikakvog razloga za umanjenje dnevnice.

Zamjena prekovremenog rada za slobodne dane
Pitanje: Imamo zaposlenike koji su radili prekovremeno, ukupno 26 dana u mjesecu. Nismo u mogućnosti plaćati prekovremene sate, pa je rečeno da oni, u zamjenu za te sate, mogu uzeti slobodne dane. Mora li postojati posebna odluka o zamjeni prekovremenih sati za slobodne dane? Kakva je naša obaveza prema tim zaposlenicima vezano za topli obrok, tj. da li im trebamo isplatiti topli obrok za 22 ili za 26 radnih dana?

Doručak je sastavni dio noćenja u hotelu
Pitanje: Svojim internim aktom smo odredili da dnevnica za službena putovanja u BiH iznosi 40,00 KM. Naš zaposlenik je sa službenog puta donio račun iz hotela na kome je fakturisana usluga noćenje s doručkom. Da li se u ovakvoj situaciji dnevnica umanjuje za 30%? Odgovor: Prema Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 75/04 do 63/10), zaposlenicima se isplaćuje dnevnica kao naknada troš118
Porezni savjetnik februar 2012.

zaposlenici za prekovremeni rad imaju pravo na uvećanu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH je u članu 12. rečeno da zaposlenici imaju pravo na povećanu plaću, najmanje 30% od bruto satnice za prekovremeni rad i najmanje 20% od bruto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Prema tome, to su prava zaposlenika koja biste vi kao poslodavac morali ispoštovati.

Odgovor: Formalno, prema Zakonu o radu,

savjeti
Međutim, zaposlenik se može i odreći nekih svojih prava, ili ih (kao u ovom slučaju) zamijeniti za neka druga prava. Dakle, ni u konkretnom slučaju ne postoje prepreke da vi sa zaposlenicima dogovorite da im zauzvrat ponudite slobodne dane. O tome je potrebno donijeti i posebnu odluku, a poželjno je da se i sami zaposlenici saglase s tim. Kada je u pitanju topli obrok, Općim kolektivnim ugovorom je utvrđeno da je poslodavac dužan obezbijediti zaposleniku ili ishranu u toku radnog vremena ili mu isplaćivati neku mjesečnu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom je određen i mjesečni minimum naknade za topli obrok (20% prosječne neto plaće u FBiH), a neoporezivi maksimum te naknade propisuje Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (što je trenutno iznos do visine 2% prosječne plaće u FBiH, dnevno, tj. za svaki dan proveden na radu). Stvarni iznos toplog obroka određuje poslodavac svojom internom odlukom i dužan ga je isplaćivati za sve dane koje zaposlenik provede na poslu. Dakle, topli obrok se i u ovom slučaju obračunava i isplaćuje za sve one dane koje je zaposlenik zaista proveo na radu, tj. u konkretnom slučaju za svih 26 dana. radi o prodaji pravnim licima i takav vid prometa se mora evidentirati preko fiskalnog sistema. Obaveze fiskalizacije su oslobođeni i svi oni “samostalci” koji su istovremeno i paušalni obveznici poreza na dohodak. Ipak, u ovom konkretnom slučaju to nije moguće, jer ovaj vid djelatnosti nije jedan od onih kojima je na raspolaganje stavljena mogućnost takvog načina plaćanja poreza. Inače, da bi i oni “samostalci” koji uopće imaju mogućnost paušalnog plaćanja poreza iskoristili svoje pravo na izuzeće od fiskalizacije, oni prethodno već moraju imati takav status, odnosno Porezna uprava FBiH im je morala prethodno dati rješenje o visini paušala koji bi mjesečno uplaćivali kao poreznu obavezu. Krug takvih djelatnosti nije veliki i određen je članom 49. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10 i 10/11). Prema istom, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim sami, tj. bez zaposlenih lica, i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne na sredstvima. Drugim riječima, kućna (domaća) radinost. Također, paušalci mogu biti i porezni obveznici koji obavljaju tradicionalne stare zanate iz Uredbe o zaštiti starih i tradicionalnih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/09) pod uslovom da tu djelatnost obavljaju sami ili sa najviše dva zaposlenika. I konačno, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i samostalni prevoznici koji djelatnost prevoza putnika obavljaju samo s jednim (vlastitim) vozilom ili prevoz tereta vrše sa samo jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona. Samo oni porezni obveznici iz ovih djelatnosti koji imaju status paušalca su oslobođeni obaveze fiskalizacije.

Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije?
Pitanje: Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije ako svoje proizvode fakturiše i naplaćuje žiralno? Da li ovi proizvođači mogu biti na paušalu? Ko može biti paušalac?

svoje proizvode naplaćuje žiralno i za to izdaje fakture je obveznik fiskalizacije. Zakon o fiskalnim sistemima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09) je u članu 5. stav 1. tačka a) kao izuzeće od obaveze fiskalizacije naveo samostalne poljoprivredne proizvođače koji svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na pijačnim tezgama i svojim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Međutim, u vašem slučaju se

Odgovor: Da, poljoprivredni proizvođač koji

Izdavanje fiskalnih računa za zakup pijačnog prostora
Pitanje: Pored naše osnovne djelatnosti, bavimo se i izdavanjem pod zakup pijačnog prostora. Pijaca je otvorenog tipa i funkcioniše tako što naš inkasant na osnovu pijačnih blokova naplaćuje
Porezni savjetnik veljača 2012.

119

Na računu se vodi da je plaćanje izvršeno gotovinom. tj. jer uglavnom i jeste tako. Međutim. naime.00 KM sa uključenim PDV-om . predstavljeni praktičnim neophodnim koracima. inkasant bi sa sobom morao nositi mobilni fiskalni uređaj preko kojeg bi evidentirao sav izvršeni promet u momentu njegovog izvršenja. Ukoliko je to moguće (a iz upita nam se čini da jeste). vi biste u “centrali” mogli “unaprijed” izdati fiskalne račune koje bi vaš inkasant uručio zakupoprimcima na licu mjesta i kada izvrše plaćanje. ukoliko iznos zakupnine nije unaprijed poznat i fiskalne račune iz tog razloga nije moguće izdati “unaprijed”. Da li tada moramo reklamirati fiskalni račun i kako? Može li se reklamirani račun praviti mjesečno na osnovu prikupljenih reklamacija? Da li se na tom fiskalnom računu moraju navesti brojevi računa koji su uključeni? Da li se dnevni zbirni fiskalni račun mora ispostaviti svim građanima koji su njim obuhvaćeni? 120 Porezni savjetnik februar 2012. odnosno u ovim slučajevima ne postoji mogućnost izdavanja zbirnog dnevnog fiskalnog računa.savjeti dnevni ili mjesečni zakup. uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. €U FONDOVI AuTori JELENA MISITA MARTINA BELIĆ GoRDANA STOJANOVIĆ DžENITA MUTAP ZARA HALILOVIĆ BRANKA PEURAČA Reklamirani računi kod “masovnih usluga” građanima fakturišemo dnevno (zbirno) preko fiskalnog uređaja u “centrali”. Pitanje: Dozvoljeno nam je da tipske usluge • O EU FONDOVIMA • NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA IPA U BOSNI I HERCEGOVINI • VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA • RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM • IZRADA BUDŽETA • PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE CIJENA: 69. u momentu naplate zakupnine. zavisno od načina na koji obračunavate ovu naknadu. Međutim. morate izdavati pojedinačne fiskalne račune za svakog klijenta. da je unaprijed poznat iznos dnevne ili mjesečne zakupnine koju će inkasant naplatiti tako da bi ovakva mogućnost u potpunosti ispunila osnovni cilj. Pijaca je udaljena od naše centrale u kojoj planiramo instalirati jednu fiskalnu kasu. U PRODAJI U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaga nju aplikantima iz BiH. Pretpostavljamo. a to je evidentiranje izvršenog prometa preko fiskalnog uređaja (koji je u ovom slučaju u “centrali”). dio naplatimo i žiralno. U oba slučaja. Da li moramo obezbijediti i pokretnu fiskalnu kasu na pijaci ili možemo dnevno izdate pijačne blokove donijeti u centralu i zbirno evidentirati uz jedan fiskalni račun? Odgovor: Postoje dva moguća rješenja.

nego je samo došlo do “odstupanja” u podatku o načinu plaćanja. u takvim situacijama nije potrebno ni uručiti fiskalni račun udaljenim klijentima (po pravilu fizičkim licima) – korisnicima vaših tipskih usluga. kada se naknadno odobrava sniženje cijene ili popust. Međutim. bez obzira što će nekad iznos na reklamiranom računu biti veći od onog na fiskalnom? Odgovor: Prema propisima o PDV-u. a podatak o načinu plaćanja je u toj priči “sporedan”.) Suština izdavanja reklamiranog fiskalnog računa je da se obim prometa na kraju slaže sa Porezni savjetnik veljača 2012. potvrditi da je on kod sebe izvršio korekciju eventualno korištenog ulaznog poreza i vi tek nakon toga možete ispraviti. Osim toga. knjižna obavijest se izdaje u slučajevima kada kupac nakon ispostavljanja fakture vraća robu. već je uvedeno posebnim stavovima FMF za neke situacije u kojima bi izdavanje pojedinačnih fiskalnih računa bilo neracionalno. Prethodno. Ne samo da se to izričito ne zahtijeva u ovim situacijama već je praktično i nemoguće. ovdje se niti ne radi o reklamaciji prometa. s obzirom na to da je ona preduslov za korekciju vlastitog izlaznog poreza. jer postoji samo jedan fiskalni račun koji će pokriti ukupan dnevni promet i koji će se izdati u vašoj “centrali”. Ponavljamo. Kada su u pitanju reklamacije u sistemu fiskalizacije. Izuzetno. tj.. Knjižne obavijesti i reklamirani računi kod povrata robe Pitanje: Preduzeće se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda s kratkim rokom trajanja. stav 12. suština fiskalizacije je praćenje prometa. kupci vrše povrate koji se često vežu za više fiskalnih računa. Osim toga. (Nije moguće da se po osnovu jednog fiskalnog računa reklamira više od onoga što je na njemu sadržano. trebate pronaći još jedan. one se vrše putem reklamiranih fiskalnih računa. suština je u evidentiranju prometa nekog obveznika fiskalizacije.. kao i kada se eventualno naknadno primi neka dodatna uplata za isporučena dobra ili pruženu uslugu. te onda na osnovu njih izdati i dva reklamirana računa. da je i izdavanje zbirnih dnevnih fiskalnih računa nešto što nije izričito predviđeno u propisima o fiskalizaciji. problem je u tome što su kupci imali više nabavki i što se nekad vraća roba sa više računa. pa svakodnevno imamo povrate robe od kupaca za koje moramo praviti knjižne obavijesti. Napominjemo. vi ne morate tražiti konkretan fiskalni račun za koji ćete vezati naknadni reklamirani. a za neke uopće ni nemamo fiskalni račun. Međutim. kupci ne znaju ni po osnovu kojeg računa vraćaju proizvode.savjeti Odgovor: Nije potrebno izdavati reklamirani fiskalni račun u tim situacijama. a da ne odstupamo od propisa o PDV-u? Također. stornirati izlazni porez u svojim evidencijama. On na sebi i sadrži broj fiskalnog računa po osnovu kojeg se vrši korekcija prometa. vi na osnovu originalnog fiskalnog računa koji je pratio taj promet morate izdati reklamirani račun. 121 . Kako vezati fiskalni i reklamirani račun? Da li je dozvoljeno da reklamirani račun vežem za bilo koji fiskalni. Naime. u slučaju da kupac vrati određeni proizvod. Izgled knjižne obavijesti nije formalno propisan. I tako dalje. dok je način plaćanja manje bitan i smatramo da bi izdavanje reklamiranih računa u ovakvim situacijama i samo zbog ove “nepodudarnosti” bilo potpuno bespotrebno. tada storno svog izlaznog poreza možete izvršiti i bez takve potvrde. Zakona o PDV) mora pismeno obavijestiti. kupac vas (u skladu sa članom 20. Dovoljno je naći bilo koji fiskalni račun prema tom kupcu koji je sadržavao posmatrani proizvod i izdati jedan reklamirani račun. Kako pravilno provesti knjižne obavijesti. ovdje treba gledati suštinu ispred forme. također. U vašem slučaju. Ako je kupac vratio više od onoga što je sadržano na jednom fiskalnom računu. tj. ali je njen značaj veliki. Ukoliko neko vrati određenu količinu nekog proizvoda. U slučaju iz upita. kupci vraćaju proizvode nakon što je već ispostavljena porezna faktura i vi ste im dužni izdati knjižno odobrenje čime će se izvršiti korekcija prvobitnog prometa. ako su kupci koji vrše povrat fizička lica ili druga lica koja nisu PDV obveznici (i koji stoga po vašim računima i nisu mogli ostvariti odbitak ulaznog poreza). Prije svega.

Zakona. po našem mišljenju. napominjemo da prema propisima o PDV-u nema nikakvih smetnji da vi koristite ulazni porez po računima za ova ulaganja. inače.proizvodnu halu. nije opravdan u baš svim situacijama ulaganja u tuđe objekte. bez obzira na to što se radi o ulaganju u objekat koji je pod najmom. međutim. (Naš stav je da to nije uvijek slučaj. tako da naša ulaganja fakturišemo najmodavcu – vlasniku objekta. te da na taj način na prvobitne račune za ova ulaganja.savjeti stvarnim. stav UIO je takav da se u ovakvim slučajevima (uvijek!) radi o “razmjeni usluga”. a istovremeno će vam omogućiti da. pošto vi ulaganje u navedenu proizvodnu halu vršite za potrebe obavljanja svoje poslovne i oporezive djelatnosti. ostvarimo pravo na odbitak ulzanog PDV-a? Odgovor: Prije svega. od dužine perioda u kojem se objekat koristi itd. Ako se porez po ulaznim računima za ulaganja u tuđu imovinu ne može koristiti kao odbitna stavka. broj 4/11. s tim da u svim takvim slučajevima (tj. pored ukupnog ulaznog poreza po fakturama izvođača radova za izvršena ulaganja u unajmljeni objekat (na koji odbitak i. vi ćete mu ispostavljati PDV fakture (tj. stav UIO je da PDV obveznik. bez obzira na okolnost što dotični objekt nije u vašem vlasništvu. Zakona. odnosno da to u svakom konkretnom slučaju zavisi od modaliteta samog angažmana zakupa. npr. . imate pravo). Poznato je. takođe. nego ga koristite pod zakupom. prema članu 32. od toga ko stvarno snosi troškove ulaganja. ostvarujete i pravo na odbitak punog (u ovom slučaju uvećanog) ulaznog poreza po ulaznim fakturama koje će vam vlasnik prostora izdavati na ime uvećane zakupnine. prefakturisati) sva izvršena ulaganja u unajmljeni prostor (što će za vas biti vaša izlazna Odbitak ulaznog PDV-a kod ulaganja u unajmljeni objekat Pitanje: Namjeravamo izvršiti ulaganja u unajmljeni građevinski objekat . 122 Porezni savjetnik februar 2012. da za primljene isporuke. te ukoliko su od izvođača radova primljene uredne i potpune ulazne PDV fakture. vlasniku objekta) ispostavi PDV faktura za vrijednost izvršenog ulaganja zakupodavcu. da UIO o ovom pitanju ima “specifičan” stav koji. u zamjenu za uvećanu zakupninu). Naime. sa izlaznim PDV-om. Ukoliko vlasnik prostora prihvata vrijednost izvršenih ulaganja na svoj teret na ovaj način (tj. pod uslovom da ta dobra. a dodatni (formalni) uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi porezni obveznik mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza propisani su članom 63. odnosno usluge koristi za svoje poslovne i oporezive svrhe (što je uslov koji je ispunjen i kod ulaganja u unajmljeni objekat koji se koristi ili će se koristiti u vaše poslovne i oporezive svrhe). imali pravo na odbitak ulaznog poreza. ipak. a manje je bitno da li je korekcija izvršena na osnovu fiskalnog računa sa jednim ili drugim brojem računa. Dakle. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u: da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55. uvijek!) postoji i obaveza da se (tj. pa da stoga te usluge (uvijek!) podliježu oporezivanju na obje strane. od načina ugovaranja zakupnine. kao PDV obveznik. ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom ulaganja u objekat koji je pod zakupom. Prema članu 32. da li možemo to pravo ostvariti na “zaobilazan” način. ispunjeni su svi uslovi da biste vi. ona je sasvim u skladu i sa propisima o PDV i sa stavom UIO. Zakona o PDV.) Što se tiče namjere koju ste naveli u svom upitu. nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. tj. pošto UIO smatra da je ulaganjem u zakupljeni prostor zakupoprimac povećao vrijednost zakupodavčeve imovine i da je time (uvijek!) izvršio “uzvratni” promet usluga koji podliježe oporezivanju. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. kao i da je isporuka obavljena obvezniku u poslovne svrhe. obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom nabavki dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara. o čemu smo više puta pisali i u Poreznom savjetniku. Dakle. a da nam on po tom osnovu poveća najamninu kroz naredni period (što bi se regulisalo posebnim aneksom ugovora o najmu).

firmi “refundirao” i tu kamatu). onda ne bi bilo ni te “koristi” za zaposlenika.o. u ovom slučaju se faktički radi o beskamatnoj “pozajmici” koju je poslodavac “dao” tom zaposleniku (direktoru). Zakonom o radu. “Korist” zaposlenika u ovom slučaju je samo u “besplatnom finansiranju” u periodu dok zaposlenik ne vrati za njega plaćeni iznos. a za njega odbitni ulazni porez). u pravilu. Rokovi čuvanja fiskalnih računa vodstvu i reviziji FBiH. Zakona o radu (“Sl. Prema članu 64. U tom slučaju. ugovor o radu. jer će plaćeni iznos direktor vratiti firmi (odjednom ili na rate). a ne rashod). Dakle. br.savjeti PDV obaveza. Da li je inspektor Porezne uprave u pravu ukoliko u ovom slučaju smatra da plaćena kazna za direktora od firme predstavlja njegovu “korist” na koju se trebaju obračunati porez na dohodak i doprinosi? čaju nije u pravu. što smo knjižili kao potraživanje od zaposlenih. porezni inspektor u ovom sluPitanje: Preduzeće (d. radi o “klasičnom” bolovanju. onda nije u pitanju “korist” u tom smislu i na taj iznos nema obaveza za porez i doprinose. a on će vama ispostavljati fakture za zakupninu koja je uvećana po ovom osnovu (što će za njega biti izlazna PDV obaveza. pored iznosa kazne koji je za njega plaćen. ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je ugovor zaključen.) je platilo kaznu za Otkaz ugovora o radu radniku koji je na bolovanju Pitanje: Da li se radniku s kojim je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. 43/99. Zapravo. Ukoliko se. Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od poslodavca. na teret zaposlenika obračunavala i navedena kamata (pa bi on. U tom slučaju. Zakona o računo- 123 .03%) na iznos koji se potražuje od zaposlenika. između ostalog. prestaje i istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. Ovdje se ne radi o izmirivanju ličnih troškova zaposlenika od poslodavca koje bi imalo tretman “koristi” zaposlenika. ugovor o radu se ne može otkazati ni kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme. pak. ugovor o radu se ne može otkazati zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. stav 3. iz prostog razloga što je zaposlenik (direktor) u obavezi da taj iznos “refundira” poslodavcu. Zakona o porezu na dohodak (na koju bi se morali obračunati porez na dohodak i doprinosi). Odgovor: Ne. Plaćanje kazne za direktora. Pitanje: Prema članu 32. ukoliko je zaposlenik u obavezi da vrati sredstva koja je za njega uplatio poslodavac (što je kod poslodavca potraživanje. zaposlenikova “korist” (na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose) je u ovom slučaju samo kamata (u visini tržišne kamatne stope od 10. istekom tog ugovora. propisana samo za slučaj kada je ta privremena nesposobnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti. prodajni blokovi i kontrolni blokovi i sl. a za vas odbitni ulazni porez). Dakle. ali samo u slučaju kada se to vrši i na teret sredstava i na teret troškova poslodavca. pomoćni obračuni. a za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad. Ukoliko bi se. novine FBiH”. pak. nemogućnost otkaza ugovora o radu uslijed bolovanja je. istog Zakona. Međutim. ima tretman “koristi” u smislu člana 10. se čuvaju Porezni savjetnik veljača 2012. jer će sredstva koja je za njega uplatio poslodavac zaposlenik vratiti poslodavcu u određenom periodu (odjednom ili na rate).o. može dati otkaz ako je on u međuvremenu na bolovanju ili se treba produžiti ugovor do isteka bolovanja? Odgovor: Prema članu 86. koji će firmi vratiti taj iznos svog direktora. 32/00 i 29/03). ugovor o radu bi se morao produžiti do isteka bolovanja. a činjenica da je zaposlenik na takvom (“klasičnom”) bolovanju nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme nije prepreka za prekid radnog odnosa istekom roka iz ugovora.

Zakona o računovodstvu i reviziji.savjeti dvije godine. Kako tretirati takve isplate naknade u smislu Zakona o porezu na dohodak? Da li je potrebno imati i ugovor sa predstavnikom u vezi sa ovakvim isplatama? veze etažnih vlasnika u zgradi. svaki ulaz je dužan izabrati svog predstavnika koji. komunicira i donosi odluke od značaja za ulaz. izvještaja i ostale dokumentacije propisani su u članu 32. Da li se ova obaveza odnosi na blagajničke račune . radi kontrole. tog Pravilnika. se one ne moraju čuvati i u izvornom materijalom obliku. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava. interne knjigovodstvene isprave) koje se čuvaju najmanje 11 godina u izvornom materijalnom obliku. te prava i oba- . uređuju se međusobnim ugovorom u kojem se. novine KS”. u saradnji sa upraviteljom i kućnim savjetom. poslovnih knjiga. Izabrani predstavnik. je propisano da se čuvaju dvije godine. novine FBiH”. prodajne i kontrolne blokove i sl. rokovi čuvanja nekih fiskalnih dokumenata su propisani u Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije (“Sl. Zakona o fiskal- Porezni tretman isplata predstavniku etažnih vlasnika zgrade Pitanje: Naša firma se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada etažnih vlasnika. one se mogu čuvati ili u izvornom materijalnom obliku ili u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu. Fiskalni računi bi se mogli svrstati u knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se podaci unose u pomoćne knjige. moraju čuvati u izvornom materijalnom obliku ili je dovoljno da se čuvaju samo u obliku elektronskog zapisa? Da li primljene fiskalne račune od prodavca kupac kao pravno lice treba čuvati uz izdatu fakturu i u kojem roku? nim sistemima (“Sl. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH (“Sl. novine FBiH”. tako da je rok čuvanja fiskalnih dokumenata utvrđen i u propisima o fiskalizaciji.kasa račune ili je rok čuvanja ove dokumentacije duži. Kada je u pitanju način. pa bi o ovom pitanju svoje zvanično tumačenje trebali dati nadležni organi. Što se tiče poreznog tretmana isplate po ovom osnovu. Iz navedenog nije moguće decidno zaključiti koji je rok čuvanja fiskalnih dokumenata koji bi obaveznici primjene Zakona o fiskalnim sistemima i Zakona o računovodstvu i reviziji trebali 124 Porezni savjetnik februar 2012. prema članu 31. Za pomoćne obračune. broj 83/09). fiskalni dokumenti se trebaju čuvati u roku koji je definisan drugim propisima koji regulišu rok i način čuvanja ovakve vrste dokumentacije. Također. koje se čuvaju najmanje sedam godina. broj 39/07). reguliše i pitanje naknade predstavniku etažnih vlasnika koja se naplaćuje proporcionalno uplati naknade za redovno održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama u toku jednog mjeseca. što bi značilo da. Prema članu 6. broj 81/09). ukoliko se interne knjigovodstvene isprave čuvaju u obliku elektronskog zapisa. Ovaj ugovor predstavlja pravni osnov za isplatu takve naknade. prema članu 31. novine FBiH”. u skladu sa tim Zakonom. između ostalog. u skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama (“Sl. ovakav angažman predstavnika etažnih Odgovor: Međusobni odnosi. ima pravo na naknadu za svoje angažovanje u mjesečnom iznosu do 15% od uplate naknade za održavanje od etažnih vlasnika. odnosno forma čuvanja knjigovodstvenih isprava. broj 31/10). uvažiti. obveznik je dužan. Odgovor: Prema članu 43. čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirane. pa i nije neophodno da upravitelj ima poseban ugovor sa predstavnikom etažnih vlasnika u vezi sa isplatom naknade. Zakona. odnosno koji je rok čuvanja fiskalnih računa? Da li se knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu (npr. propisano je da je obveznik dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirani. stav 1. Na osnovu Zakona o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama. Osim toga.

po osnovu svog rada. imaju samo ona lica koja ostvaruju autorske naknade. knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani dokaz. osnovica za obračun poreza i doprinosa je bruto iznos naknade. kao i opću vodnu naknadu i naknadu za nesreće (po 0. Postoji više tehnologija elektronskog potpisa: skenirani ručni potpis. što se ne odnosi na vaš slučaj. stav 8. što zahtijevaju inspektori? Pitanje: Kojim propisom je utvrđeno da se u prema Zakonu o elektronskom potpisu (“Sl. da li se neko angažuje po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.). pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. novine FBiH”. a prava i obaveze po osnovu tog angažmana se utvrđuju njihovim međusobnim ugovorom. u skladu sa članom 12. kao kod povremenih samostalnih djelatnosti iz člana 12. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica. novinari i slično. umjetnici. (Pravo na priznate rashode u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. broj 91/06). 9/10 i 44/11).savjeti vlasnika koji je odlukom većine izabran od strane istih ima karakteristike povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta. 10/08. U vašem slučaju. stav 4. Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Zakona. bez obzira na djelatnost kojom se bave. Elektronski potpis je. kao i memorisani elektronski zapis Porezni savjetnik veljača 2012. broj 40/10). niz znakova u elektronskom obliku koji ima istu pravnu snagu kao i ručni potpis. pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena. tj. što znači da je isplatilac (upravitelj zgrade) dužan prilikom isplate obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). kao što su naučnici. (Za koliko će se umanjiti osnovica po osnovu troškova zavisi od vrste angažmana. Elektronski potpis i pečat na fakturi i pečata na fakturi isto što i skenirani potpis? Da li je skenirani potpis dozvoljen u smislu Zakona o računovodstvu? Pitanje: Da li je pojam elektronskog potpisa “Nova” odluka o formiranju cijena maloprodaji/veleprodaji mora imati “nova” odluka o formiranju cijena. Također. način plaćanja i isporuka. Međutim. pravo na umanjenje osnovice za priznate rashode je moguće ukoliko ugovoreni iznos naknade uključuje i troškove koji padaju na teret angažovanog lica primaoca naknade. 125 .) U protivnom. Zakona o kontroli cijena (“Sl. dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom. ukoliko isplatilac snosi sve troškove u vezi sa angažmanom fizičkog lica. novine Federacije BiH”. ima određenih troškova koje snosi sam. novine FBiH”. Zakona o porezu na dohodak. biometrijski potpis i digitalni potpis. Ukoliko predstavnik. a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene.) Odgovor: U članu 2. moglo bi se. tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena. stručnjaci. zapravo. stav 2. podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. br. a u drugom 30% od bruto iznosa. predstavnik etažnih vlasnika se angažuje imenovanjem na skupu etažnih vlasnika. gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. bez prava na umanjenje po osnovu troškova. Po pitanju priznavanja troškova (20% ili 30%). br.5%). Odgovor: Pod pojmom “elektronski potpis”. stav (4) tačka 3. glasnik BiH”. priznati pravo na umanjenje za priznate rashode u visini 20% ostvarenih prihoda. u skladu sa članom 15. U smislu Zakona o računovodstvu i reviziji (član 14. eventualno. ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena. pa su u prvom slučaju priznati rashodi 20%.

00 KM sa uključenim PDV-om 126 Porezni savjetnik februar 2012. posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora. koji preuređuje temelje EU. . NOVA KNJIGA EVROPSKA UNIJA OSNIVANJE I RAZVOJ auTor NEVENKO MISITA EVROPSKA UNIJA INSTITUCIJE auTor NEVENKO MISITA • INSTITUCIJE I TIJELA EU • DONOŠENJE AKATA EU • FINANSIJSKO POSLOVANJE I ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE EVROPSKOM UNIJOM • EKONOMSKO-MONETARNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE • SOCIJALNA POLITIKA EU • OSNIVANJE EVROPSKIH ZAJEDNICA I INSTITUCIONALNA KONSOLIDACIJA • POLITIČKA I MONETARNA SARADNJA • KONSTITUISANJE EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA USTAVNOG OKVIRA • CILJEVI I NADLEŽNOSTI UNIJE • INSTITUCIJE I PRAVNI AKTI • LISABONSKI UGOVOR • NOVE SEKTORSKE POLITIKE • PRAVNI SISTEM • STRUKTURA EVROPSKE UNIJE CIJENA: 59.00 KM sa uključenim PDV-om CIJENA: 49.savjeti U PRODAJI Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija Evropske unije.

2010. u odgovoru FMF-a od 18. u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji. Stavovi FMF-a po pitanju obaveza zavoda za refundaciju kada je u pitanju bolovanje preko 42 dana su se dosta razlikovali u prethodnom periodu. 2011. odnosno davalo različite odgovore. Refundiranje naknade za bolovanja preko 42 dana posleniku smo uplaćivali sve propisane obaveze. 10.savjeti o nastalom poslovnom događaju. osnovice za obračun naknade i dr. 3. Dakle. i 4. Da li su kantonalni zavodi u pravu kada ne refundiraju kompletne doprinose i porez na dohodak za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana? Odgovor: Po pitanju obračuna i isplata naknade za bolovanje preko 42 dana i refundacije Pitanje: Za vrijeme bolovanja do 42 dana. U Zeničko-dobojskom kantonu nije donesen poseban propis o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu. validan dokument za knjiženje. tako da se u pogledu visine naknade. za- 127 . Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. a da doprinosi NA osnovicu idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati. Federalno ministarstvo finansija je zauzimalo različite stavove. novine FBiH”. a među njima se ne navodi ni potpis ni pečat. s obzirom na to da se naknada isplaćuje na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. bez doprinosa na osnovicu. knjigodstvenom ispravom se smatra i isprava primljena telefaksom. a najviše iznos od dvije prosječne plaće u FBiH. 30/97. stav 1. faktura u elektronskom obliku sa skeniranim pečatom je. naravno. od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Zenica smo dobili obrazloženje i istovremeno ispravku našeg zahtjeva da kantonalni zavod treba da refundira samo bruto naknadu koja se sastoji iz neto naknade i doprinosa IZ osnovice. na teret poslodavca. stav 1) propisani obavezni elementi koje mora sadržavati porezna faktura. Prema članu 56. Tako je npr. Međutim. pravna i fizička lica obavezna su da obračunavaju i isplaćuju naknadu plaće i istekom 42 dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. istog člana Zakona. što znači da je iznos naknade koji se refundira 80% od osnovice koju čini plaća zaposlenika u mjesecu koji prethodi bolovanju. potpisan od lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu isprave. što znači da su fakture u elektronskom obliku bez potpisa i pečata na njima sasvim validne u smislu propisa o PDV-u. U nešto kasnijem stavu FMF-a. a kantonalni zavodi su u praksi različito postupali. Na zahtjev za refundaciju naknade za bolovanje preko 42 dana. br. dato je mišljenje da je poslodavac obavezan za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana uplatiti sve doprinose (i iz i na osnovicu). Također. jer predstavljaju trošak poslodavca i idu na njePorezni savjetnik veljača 2012. tako da nije moguće izdati fakturu sa validnim elektronskim potpisom. ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave. a prema st. poslodavac je obavezan da obračunava i isplaćuje naknadu plaće za zaposlenika prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. na teret sredstava kantonalnih zavoda. 01. problem je u tome što kod nas još uvijek nije zaživio Zakon o elektronskom potpisu (jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti). neposredno primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. godine dato mišljenje da zavod treba da refundira bruto naknadu (što znači sve doprinose). godine. pod uslovom da sadrže sve druge zahtijevane elemente. Praksa u ZDK po pitanju refundacije je bila takva da se refundira neto iznos naknade i ukupni doprinosi (izuzev 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje). Napominjemo da su Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (član 107. a da kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu koja se sastoji od doprinosa iz osnovice i neto naknade (dakle. od 28. prema posebnoj odluci. 7/02 i 70/08). Propisano je i to da je kantonalni zavod osiguranja dužan vratiti (refundirati) isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

2011. prekidom radnog odnosa smatra se prekid rada duži od osam dana u kom slučaju je potrebno čekati da prođe šest mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca da bi zaposlenik ostvario pravo na “puni” godišnji odmor (najmanje 18 radnih dana). te se stoga ne mogu refundirati). s obzirom na to da zaposlenica nije koristila godišnji odmor za 2011. državi isplatioca dohotka (u ovom slučaju u BiH). što znači da nije imala prekid između dva radna odnosa. Da li je novi poslodavac dužan. Bez obzira na to što. utvrđeno je da zaposlenica nije koristila godišnji odmor kod prethodnog poslodavca. u trajanju od najmanje 18 radnih dana. prihod/dohodak po osnovu ovakvih usluga se ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje. ni u našim propisima o porezu na dobit nije naglašeno za ovakve vrste usluga) vjerovatno zahtijevati da se (osim dokaza o rezidentnosti) dostavi i pisana izjava da je primatelj isplaćenog iznosa po fakturi krajnji korisnik. lica kojem se vrši isplata u koje svrhe će poslužiti potvrda ovjerena od nadležnog poreznog organa iz Srbije. Naime. godinu. godine. ukoliko je ispunjen i uslov da je prethodno. godinu kod prethodnog poslodavca (s čim u vezi ima i pismenu potvrdu). tj. Zakona o radu. 2011. te da li postoji zakonska obaveza isplate regresa? kid radnog odnosa duži od osam dana. Usluga održavanja servera/softwarea koju vrši firma iz Srbije Pitanje: Svaki mjesec plaćamo uslugu održavanja servera/softwarea za našu web stranicu. Na osnovu potvrde o nekorištenju godišnjeg odmora. u svrhu dokazivanja da se zaista radi o isplati licu koje dolazi iz države s kojom BiH ima zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. ovog ugovora. Naime. Da li ova usluga podliježe plaćanju porez po odbitku i/ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Odgovor: Usluga mjesečnog održavanja servera/sofwarea za vašu web stranicu koju vam pruža firma iz Srbije bi bila predmetom oporezivanja porezom po odbitku kao prihod nerezidentnog pravnog lica ostvarenog na teritoriji Federacije. Uz ovaj obrazac. u skladu sa članom 42. u skladu s navedenim. prema federalnom Zakonu o porezu na dobit. Napominjemo da će Porezna uprava (iako to ni u sporazumu sa Srbijom. potrebno je (u skladu sa članom 33. Ovaj stav je u skladu sa obrazloženjem koji ste vi dobili od Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK. godine . Zakona o radu. Korištenje godišnjeg odmora i isplata regresa kod novog poslodavca primljena na rad na neodređeno vrijeme. u ovom slučaju u Srbiji (izuzev ako bi se poslovanje obavljalo preko stalne poslovne jedinice u BiH. firmi u Srbiji. 06. s obzirom na to da BiH ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom. u skladu sa članom 42. dužni ste ovoj zaposlenici omoOdgovor: Da. radila najmanje šest mjeseci.savjeti gov teret. U vašem slučaju. 06. samo do iznosa koji se pripisuje toj poslovnoj jedinici). tj. omogućiti ovoj zaposlenici korištenje godišnjeg odmora. nema prekida radnog staža. prema članu 7. a uporište ima u navedenom mišljenju koje je dalo FMF o ovom pitanju. Zaposlenici koja nije imala prePitanje: Zaposlenica je 16. a kod prethodnog poslodavca je prestala sa radom 15. obične usluge koje se oporezuju kroz dobit od poslovanja samo u državi rezidentnosti (tj. u kontinuitetu. za porezni tretman ovakve usluge relevantne su odredbe ovog ugovora prema kojim ovakva usluga potpada pod tzv. nemate obavezu platiti porez po odbitku na ovakve usluge. novi poslodavac je dužan omogućiti korištenje godišnjeg odmora. vi ste dužni popunjavati obrazac P-OD i dostavljati ga Poreznoj upravi. u Srbiji). već samo u državi rezidentnosti. a kod prethodnog poslodavca nije koristila pravo na godišnji odmor za 2011. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog 128 Porezni savjetnik februar 2012.

u dogovoru sa poslodavcem i u zavisnosti od organizacije rada). Prema članku 6. poznato je da je Porezna uprava FBiH zauzela stav da se na bilo kakvo davanje trećim licima (koja nisu izričito izuzeta od oporezivanja u članu 5. bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. Ta fizička osoba želi tu nekretninu (hotel) unijeti u kapital poduzeća.15741) treba obračunati 10% poreza na dohodak i “mali” doprinosi (4% doprinosa iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). na isplaćeni iznos ili na datu vrijednost. Međutim. nadzornog odbora. Zakona). oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina. a po drugom ugovoru je napravila kontrolni program i prijedlog sanacionih mjera na istom objektu. izvršiti isplatu regresa. Pitanje: Na osnovu ugovora o izvođenju ra- Porezni tretman datih satova članu nadzornog odbora i dioničaru firme koju je firma. br.savjeti gućiti da koristi godišnji odmor i ona ovo pravo može ostvariti odmah (naravno. Općeg kolektivnog ugovora. Vlasnik nekretnine .silosu u FBiH.hotela u gruntu je ta fizička osoba (vlasnik preduzeća). pravo na regres se veže za pravo na korištenje godišnjeg odmora. Unos nekretnine kao osnivačkog uloga u HNK/HNŽ bavi hotelskom djelatnošću. u skladu sa članom 19. novine FBiH”. Zakona o porezu na dohodak. 97/07. treba obračunati i platiti porez na dohodak po preračunatoj stopi 11. znači da se na tržišnu vrijednost datog sata uvećanu za iznos poreza i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje (tj. kantonalnog/županijskog Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine HNK/ZHNŽ”. u vidu dva sata čija vrijednost premašuje 3. kako je prethodno pojašnjeno). firma iz Srbije je izvršila usluge izvođenja utezačkih radova. dala jednom članu svog nadzornog odbora. Pitanje: Fizička osoba je vlasnik d.11% (bez obaveze za doprinose). 14/08 i 39/09). Što se tiče poreznog tretmana nagrade date dioničaru. po našem mišljenju i u smislu važećih propisa o porezu na dohodak.000 KM.o. zaposlenici koja ima pravo na godišnji odmor (a u vašem slučaju ona je ovo pravo i ostvarila. Postoji li obveza plaćanja 5% poreza na promet nekretnina? Odgovor: Ne. Zakona o porezu na dobit (“Sl. što znači da poslodavac ima obavezu. pod uslovom da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. koje se Porez po odbitku kod izvođenja radova u FBiH dova. a po osnovu rješenja o korištenju godišnjeg odmora. niti se radi o primanjima na koje se ne plaća porez na dohodak po članu 6.o. kao i jednom dioničaru? članu nadzornog odbora smatra se sastavnim dijelom naknade koju to lice prima kao član Odgovor: Nagrada (sat) koju je firma dala Pitanje: Kako tretirati i oporezovati nagradu 129 . točka 11. što. porez po odbitku se obračunava na prihod koji nerezident . bruto naknada = tržišna vrijednost sata x koeficijent 1. Kakav je tretman isplata firmi iz Srbije za navedene usluge s aspekta poreza po odbitku? Odgovor: Prema članu 41. 5/04 i 11/08). u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima. 8/00. br. Što se tiče regresa. unos nekretnine u gospodarsko društvo kao osnivačkog uloga ili kao povećanje temeljnog kapitala. poreza na dohodak. s obzirom na to da se radi o davanju koje nije naknada ni za kakav rad (ni samostalni ni nesamostalni). u ovom slučaju nema obveze za porez na promet nekretnina. ne bi trebalo biti. montaže zaštitnih cijevi na idustrijskom objektu . u smislu poreznog tretmana ovakvog davanja.inostrano pravno lice ostvari na teritoriji Federacije (po stopi od 10% na fakturisanu vrijednost pružene usluge). ukoliko međudržavnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je BiH potpisala sa dotičnom zemljom (koji ima prioritet u primjeni Porezni savjetnik veljača 2012.

broj 5/05). pošto se poreznim obveznikom u tom slučaju smatra ta poslovna jedinica nerezidenta). obveznikom poreza na dobit se smatra i strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS. Naime. eventualnog. Poduzeće iz Hrvatske može organizovati svoj rad u Republici Srpskoj angažovanjem strane radne snage iz Hrvatske. smatra se da se u ovom slučaju radi o stalnom mjestu poslovanja navedene nerezidentne firme u RS. b) iz Federacije BiH. u BiH. glasnik RS”. u članu 7. Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik RS”. glasnik RS”. kao i prateći podzakonski akti. oporezivanje se vrši samo u državi rezidentnosti (tj. montažni ili instalacioni radovi ili nador u vezi sa tim aktivnostima. ali samo ukoliko takvi radovi ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. ukoliko bi ugovoreni radovi u FBiH trajali duže od 12 mjeseci. dobilo posao u Republici Srpskoj za izvođenje radova u periodu dužem od godinu dana. na način da bi ta poslovna jedinica bila dužna da sačinjava i podnosi svoj porezni bilans prema propisima o porezu na dobit u FBiH (što znači da vi ni u tom slučaju ne biste imali obaveza po osnovu poreza po odbitku. 128/06. broj 55/07). u državi isplatioca prihoda/dohotka). br. uz poštivanje propisa RS. 71/10 i 1/11). U protivnom. oslobađanja). građevinski. koje se samim tim smatra i obveznikom registracije kod Poreske uprave RS. u ovom slučaju samo u Srbiji). Dakle. to bi značilo da su predmetne usluge (utežački radovi. te da popunite i predate Poreznoj upravi FBiH obrazac P-OD. Da li je to inozemno poduzeće obavezno plaćati porez na dobit u RS i kako može organizirati rad po tom ugovoru. U konkretnom slučaju. Zakonom o stranim ulaga- Odgovor: U smislu Zakona o porezu na do- . tog ugovora (“Dobit od poslovanja”) se. U skladu s tim. Konkretno. već samo u državi rezidentnosti (Srbiji).savjeti u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit) nije predviđen drugačiji način oporezivanja (u smislu primjene niže stope oporezivanja ili. c) iz RS. pa vi ni tada nemate obaveza po osnovu poreza po odbitku. Zakon o porezu na dohodak (“Sl. nerezident koji vrši te radove bi bio u obavezi da kod Porezne uprave FBiH registruje poslovnu jedinicu u FBiH. tj. temeljem međunarodnog ugovora. za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. tj. ukoliko bi radove izvodilo sa radnom snagom: a) iz Republike Hrvatske. prema propisima o porezu na dobit RS. s obzirom na to da se radi o radovima koji se izvode u periodu dužem od 12 mjeseci. koja bi se u FBiH smatrala obveznikom poreza na dobit koju ostvari u FBiH (a ne poreza po odbitku). Organizovanje rada poduzeća iz Hrvatske u RS Pitanje: Poduzeće iz Hrvatske je. ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj jedinici. 91/06. 120/08. ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci. navodi da se takav prihod/dohodak ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje (tj. kao i izrada kontrolnog programa i prijedloga sanacionih mjera na istom objektu) koje vam fakturiše dobavljač iz Srbije oslobođene oporezivanja u državi izvora. kao i radne snage iz RS i FBiH. pod stalnom poslovnom jedinicom se. kao generalno pravilo. s tim da vi (kao isplatilac) treba130 Porezni savjetnik februar 2012. uz koji ćete (kao dokaz i osnov za neobračunavanje poreza po odbitku) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog lica iz Srbije kojem se vrši isplata. kao i obveznikom obračunavanja. 31/09 i 1/11). između ostalog. BiH sa Srbijom ima zaključen i ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH međudržavni ugovori”. smatraju i gradilište. montaža zaštitnih cijevi na industrijskom objektu. Pri tome. Kada je riječ o angažovanju radne snage iz Republike Hrvatske. tako da se na predmetne usluge primjenjuju odredbe ovog ugovora. prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit koju ostvari u RS. a na radne odnose zaposlenih i prateće obaveze se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u Republici Srpskoj: Zakon o radu (“Sl. osim ako se poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda. br. te? bit RS.

nadležna prema sjedištu poslodavca. odnosno na isti način kao i naknade koje se isplaćuju po osnovu ugovora o djelu. članovi komisija i članovi izvršnih odbora.savjeti U PRODAJI njima RS je propisano da strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva. imaju tzv. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. međuentitetski zaposlenici u smislu obaveza za porez na dohodak i doprinose. članovima komisija i izvršnih odbora u sportskom savezu knade za prevoz osobama koje su angažirane kao sportske sudije. potrebno je voditi računa o posebnom statusu koji. uslova određenih kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca. broj 97/04) kojim je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava. pored općih uslova utvrđenih zakonom. odnosno Bosne i Hercegovine. obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani. u skladu sa važećim propisima. uz odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske. mora imati i radnu dozvolu koju na zahtjev poslodavca izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. KorporaTivNo upravLjaNjE principi i mehanizmi auTori: MANoJLo BAbIĆ SImIĆ MILIĆ AZIZ ŠUNJE MIRKo PULJIĆ Isplate sudijama. Pitanje: Kako tretirati uplate dnevnica i na- Odgovor: Isplate dnevnice i naknade za prevoz sa uključenim PDV-om CIJENA: 70. Porezni savjetnik veljača 2012.00 KM 131 . Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”. tretiraju se kao prihod tih lica po osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti. članovi komisija i članovi izvršnih odbora u sportskim savezima na prostoru FBiH? Da li se ove isplate smatraju prihodom po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i da li se može koristiti pravo na odbitak troškova (20%) kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa? osobama koje su angažirane kao sportske sudije. Stranac. kao i kolektivnim ugovorima i općim aktima poslodavca. U slučaju angažovanja radne snage iz FBiH za rad na teritoriji RS. u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju. u skladu sa izmijenjenim članom 14.

Konačno. odnosno ukoliko podaci iz robnomaterijalnog knjigovodstva zajedno sa podacima iz finansijskog računovodstva omogućavaju sve tražene informacije. U skladu s tim. Uplate članarina i taksi sportskom savezu Pitanje: Sportski savez na teritoriji FBiH je registriran kao PDV obveznik i članovi tog saveza. sudije i komesari mu mjesečno uplaćuju sudijske članarine i takse. ukoliko je upravo to i bilo povod vašeg upita. uplaćuju dotičnom savezu kao svoju redovnu i uobičajenu člansku obavezu koja. Dakle. kao i uvoz dobara u BiH. trebate skrenuti pažnju takvim inspektorima da. članarine i takse koje se ubiru mjesečno od svih članova sportskog saveza i koje su određene po istom kriteriju za sve članove ne podliježu oporezivanju PDV-om. kao takva. sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. bez pravo na umanjenje osnovice za bilo kakve priznate troškove (20%. isplatilac je dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% za zdravstvo i 6% za PIO). niste obavezni voditi TKV. Drugim riječima. Zakona o PDV-u. trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom”. u poreznom smislu. Pravilnika o obliku. tada bi se. Sudeći po sadržaju vašeg upita. ukoliko imaju uvezan software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene? Odgovor: Prema članu 25. imaju status zaposlenika. isplata ovakvih i sličnih naknada licima koja su angažirana u raznim odborima i komisijama tretira se kao sastavni dio njihove ukupne naknade po osnovu članstva u tim odborima. nije obavezan voditi TKV. “Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu.savjeti Naime. radilo o naknadama na koju bi se morao obračunati PDV. Izuzetno. odnosno 30%). novine FBiH”. trgovac na veliko koji u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke o zaduženju. Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. ukoliko imate software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene. prema navedenom. broj 40/10). stav 3. Također. Oporezivanju PDV-om. komisijama i slično. Zato. Dakle. a osnovica za obračun je ukupna naknada. Međutim. broj 28/06). poznato je i to da se inspekcijske kontrole (mada. Da li je taj savez obavezan da obračuna PDV na te uplate takse i članarina? Odgovor: Ne. razduženju i stanju robe. tj. o naknadi koja bi podlijegala oporezivanju PDV-om bi se radilo samo ukoliko bi se radilo o “taksama” i “članarinama” koje bi sportski savez ubirao kao protuvrijednost nekih svojih usluga ili isporučenih dobara i koja naknada bi zavisila od obima korištenja tih dobara ili usluga. u skladu sa članom 3. uz naknadu. Pitanje: Da li su veletrgovci obavezni ručno . novine FBiH”. to isto je odavno potvrđeno i zvaničnim stavom Federalnog ministarstva trgovine. s obzirom na navedeno. za takvo nešto nemaju uporište) često oglušuju na navedene odredbe Zakona i Pravilnika i traže da i veletrgovci vode TKV u papirnoj formi. ne podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim. 132 Porezni savjetnik februar 2012. prema članu 15. podliježe samo promet dobara i usluga koji registrirani PDV obveznik. radi se o redovnim taksama i članarinama koje sudije i komesari. nemaju osnova da od vas zahtijevaju ručno vođenu TKV. odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. Prilikom isplate troškova službenog putovanja bilo kojim licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenika. izvrši na teritoriji BiH. (Ne)obaveznost vođenja TKV voditi trgovačku knjigu na veliko. pravo na neoporezive naknade troškova službenih putovanja imaju samo ona lica koja. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. samo ukoliko bi u pozadini tih plaćanja bila isporuka nekog oporezivog dobra ili usluge od saveza. kod isplatioca tih naknada. kao članovi.

Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) obično uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti izvršena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. pa su korisnici kredita morali da poštuju odnos od 60 : 40 u korist proizvoda koji imaju porijeklo iz Republike Austrije. šire i produbljuju uspješnu saradnju na finansijskom planu i da doprinesu obnovi. propisa i politika. “Službeni glasnik BiH”. ugovori sa Svjetskom bankom . Nikole Tesle 13 Projekti koji će se finansirati iz kreditnih sredstava su prvenstveno iz oblasti zdravstva. od 21. a danas korisnici kredita vezanih za pomoć moraju imati najmanje 50% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga porijeklom iz Republike Austrije. Članom 5. kreditnih ili donatorskih subjekata. nastojati da promovišu i prošire i finansijsku saradnju. vodosnabdijevanja i obrazovanja. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljem tekstu: Zakon) predviđeno je da ugovorni organ može donijeti odluku da dodijeli ugovor bez primjene postupaka javnih nabavki definisanih Zakonom kada su u pitanju ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih. 19/05.) . U želji da dodatno promovišu bliske i prijateljske odnose koje vladaju između dvije zemlje. od 08.EBRD). oec.) i Odluku o ratifikaciji izmjene sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-83938/09. da razvijaju. 70/06. broj 11/06. 52/05. u okviru svojih važećih zakona. 133 . Najveći broj ugovornih organa iz oblasti zdravstva. Članom 6. 2006. kao i međunarodnih obaveza.javne nabavke NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM Tanja Zubović. 08/06. 1 Agencija za javne nabavke. 24/06. Svjetska banka ima svoje vlastita pravila i procedure po kojima se provode postupci nabavke roba. 2009. Sporazuma je početno propisano da će se zajmovi koji se odobre koristiti za kupovinu austrijskih roba i usluga koje mogu uključivati do 30% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga koje potiču izvan Austrije. 09. prvobitni uslov je bio da korisnici kreditne linije iz Bosne i Hercegovine moraju prilikom nabavke roba i usluga da nabavljaju najmanje 70% robe koja ima porijeklo iz Republike Austrije. dipl. Vremenom je ovaj uslov smanjen. broj 04/09. Dakle. ugovorne strane će.1 Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-1457-4/06. 05. “Službeni glasnik BiH”. 12/09 i 60/10) i korisnici su kreditnih sredstava po Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji. br.WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj . Ova kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donatorskim organizacijama. infrastrukture. 49/04. Filijala Banja Luka. vodosnabdijevanja i obrazovanja su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”. usluga i radova koji se finansiraju iz sredstava Svjetske Porezni savjetnik veljača 2012. infrastrukture.u daljem tekstu: Sporazum.

s tim što je njihova primjena usmjerena isključivo na ponuđače koji nude predmete nabavke čije je porijeklo sa područja utvrđenog u tom sporazumu. naravno. ukoliko je sporazumom definisana posebna procedura na osnovu koje će se dodjeljivati ugovori o nabavci finansirani tim sredstvima. EBRD itd). Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji nije predviđena posebna procedura dodjele ugovora. Ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora. kreditnih ili donatorskih subjekata se primjenjuju kada se sporazumom zaključenim između državnih organa i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijeva primjena njihovih propisa. - ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i - ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. Osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom. pri čemu će u tenderskoj dokumentaciji naglasiti da u postupku mogu učestvovati ravnopravno svi ponuđači. konkretno iz Republike Austrije. U protivnom. i Evropska banka za obnovu i razvoj ima definisana pravila i procedure za nabavke koje se finansiraju iz kreditnih sredstava te banke. ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe Zakona u slučaju: - ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (npr: WB. Prema tome. Isključivo na osnovu ispunjenosti uslova koje je ugovorni organ naveo u tenderskoj dokumentaciji donosi se odluka da li će se prihvatiti ponuda određenog ponuđača ili ne. te 134 Porezni savjetnik februar 2012. ugovorni organi koji su korisnici kreditnih sredstava po sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji i koji provode postupke nabavke roba i za njih vezanih usluga moraju primjenjivati pravila Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. odnosno kojem ponuđaču će biti dodijeljen ugovor. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka u skladu sa odredbama Zakona i podzakonskih akata. Kada se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata. Takođe. dok se na osnovu kriterija za dodjelu ugovora iz člana 34. procjene vrijednosti javne nabavke definisane u članu 6. stav (1) tačka c) Zakona. kada sprazumom nije definisana posebna procedura dodjele ugovora. Zakona. u potpunosti se primjenjuju procedure nabavke međunarodnih. ali i to da su svi dužni nuditi predmete nabavke čije je porijeklo u konkretnom slučaju sa područja utvrđenog u sporazumu i. Odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ na osnovu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom. ugovorni organ može primijeniti izuzeće od primjene postupaka definisanih Zakonom.javne nabavke banke. koji su tim ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. U tom slučaju. odnosno jednakog tretmana. procedure nabavke međunarodnih. ali je uslovljeno da se nabavke dijelom odnose na predmet nabavke čije je porijeklo sa određenog područja. u skladu sa članom 5. nediskriminacije i transparentnosti između ponuđača koji mogu učestvovati u postupku u skladu sa sporazumom. Takođe. ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure javne nabavke. kreditnih ili donatorskih subjekata. Bitno je da u tenderskoj dokumentaciji zahtjevi ugovornog organa moraju biti postavljeni jasno i nedvosmisleno. Dakle. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka utvrđenih u Zakonu. I u tom slučaju ugovorni organ je dužan osigurati poštivanje principa pravične i aktivne konkurencije. to obrazložiti. Zakona donosi odluka o tome koja ponuda će biti ocijenjena kao “najbolja”. . Dakle.

Spomenute su tri takve idiosinkrazije: naglasak na tržišnim procesima. a teorije potrebne da ga se shvati mogu značajno odstupati u odnosu na ono što se u SAD smatra normalnim i poželjnim.prvi dio - Menadžment kao riječ koja se danas koristi američki je izum. oec. Afrike. Jedna praktična primjena modela leži u demonstraciji relativne pozicije SAD u odnosu na druge dijelove svijeta. U globalnoj perspektivi.menadžment KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA Prof. mada situacija u svakoj zemlji ili regionu ima jedinstvene karakteristike koje ne može obuhvatiti nijedan model. dipl. prekomorskih kineskih zemalja. Vjerujemo da ćete uživati u ovom istinski originalnom pregledu pogleda na teoriju i praksu menadžmenta u različitim regionima svijeta. Nizozemska 1 Preuzeto iz izvršnog pregleda datog u samom članku. naglasak na pojedincu. koje ne dijeli nužno menadžment na drugim mjestima. idiosinkrazije. Francuske. 135 . . Ponuđeno je opravdanje za internacionalizaciju ne samo biznisa već i teorija menadžmenta. Napisao: Geert Hofstede. te konačno kontinentalne Kine. kao načina obogaćivanja teorija na nacionalnom nivou. Maastricht. Porezni savjetnik veljača 2012. te fokus na menadžere prije nego na radnike. Rusije. američke teorije menadžmenta sadrže brojne jedinstvene karakteristike. dr. Jugoistočne Azije. University of Limburg. a lokalne prakse i teorije menadžmenta objašnjene su iz različitih konteksta i historija Njemačke. Aziz Šunje i Emir Kurtić. Japana. Holandije. ovaj članak donosimo u dva nastavka. U drugim dijelovima svijeta se ne samo prakse već i čitav koncept menadžmenta mogu razlikovati. Model u kojem su razlike u nacionalnim kulturama kategorizirane prema pet nezavisnih dimenzija pomaže u objašnjavanju razlika u temeljima menadžmenta. Čitalac ovog članka je pozvan na put oko svijeta.1 Zbog svog obima.

njena lopta od ježa bi se odkolutala. a čak se pitam da li bi se i danas svi složili sa ovom izjavom.. od deset svezaka. Herzberg-ove.. riječi “manage”. erreur au-delà” . Najstarija zabilježena upotreba riječi “manager” je u Shakespeare-ovom djelu “Love’s Labour’s Lost” iz 1588. Različitost u praksama menadžmenta širom svijeta prepoznata je u američkoj literaturi iz oblasti menadžmenta već više od trideset godina (članak napisan 1993.). scena druga): “Zbogom. ljeve. Čitavo je bilo u grebenima i jarcima. “Bihevioralna teorija firme”. Alisini problemi sa igranjem kriketa su dobre analogije pokušajima da se izgrade teorije menadžmenta oslobođene uticaja kulture.živi ježevi. Moj argument je da su naučnici menadžmenta. sa svim njenim granicama. Vroom-ove. godine. oni su odrasli u određenom društvu u određenom periodu. U ovom članku krećemo na put oko svijeta kako bismo demonstrirali to da ne postoje takve stvari poput univerzalnih teorija menadžmenta. Pojam “komparativni menadžment” korišten je još od 1960ih. teoretičari i pisci. bolje da vam kažem svoj zaključak prije nego nastavim . mač! Budi . čini se. OD DON ARMADO-ove LJUBAVI DO TAYLOR-ove NAUKE Prema sveobuhvatnom Oxford English rječniku (1971. TEORETIČARI MENADŽMENTA SU LJUDI Zaposlenici i menadžeri su ljudi. primijeniti na argumente u ovom članku. prev. Među zahtjevima za ponovnim objavljivanjem članka više ih je stiglo iz Kanade nego iz Sjedinjenih Država. Koncepti dostupni za ove svrhe su sami po sebi živi uz kulturu.Postoje istine sa ove strane Pirineja koje ne vrijede drugdje. Jedino pravilo bilo je. a njeni lukovi od presavijenih vojnika sve vrijeme bi šetali uokolo. stoljeću. hrabrosti! hrđa. umjesto štapova . Ideja zaposlenika kao ljudi “otkrivena” je 1930-ih godina s pojavom Human Relations School. s obzirom na to da su razvijeni unutar specifičnog kulturalnog konteksta. američkoj akademskoj literaturi je bilo potrebno mnogo više vremena da prihvati da ne samo prakse nego i validnost teorija može prestati na nacionalnim granicama. i njihove ideje ne mogu ukloniti već samo reflektovati ograničenja njihovog okruženja. Članak koji sam objavio u Organizational Dynamics 1980. pod naslovom “Da li američke teorije vrijede u inostranstvu?” kreirao je više kontroverzi nego sam očekivao. “fantastični Španac”. na osnovu empirijskih dokaza. napisao jednu rečenicu koju je Blaise Pascal proslavio stoljeće kasnije: “Vérite en-deça des Pyrenées. No. uzvikuje (Čin prvi. Kako se i samo rezonovanje može. Još je u 16. Likert-ove. Francuz.živi flamingosi. McGregor-ove. takođe. Menadžeri kao ljudi ideja je koja je uvedena kasnih 1940-ih godina Herbert Simon-ovom “ograđenom racionalnošću” i elaborirana u radu Richard-a Cyert-a i James-a March-a iz 1963.menadžment “Alisa u zemlji čudesa” Lewis-a Carroll-a sadrži čuvenu priču o Alisinoj partiji kriketa sa Kraljicom srca: “Alisa pomisli kako nikad u životu nije vidjela čudnijeg igrališta za kriket. Blake i Mouton-ove ne mogu biti ili mogu biti samo djelimično primijenjene izvan granica njihove zemlje porijekla . ono da Kraljica srca uvijek pobjeđuje. stoljeću Michel de Montaigne.” Vjerovatno znate kako priča ide: Alisini flamingosi bi okrenuli glavu kada god bi pokušala da udari loptu njihovom glavom. da bi svojim tijelima pravili lukove.uz pretpostavku da su primjenjive unutar ovih granica. McClelland-ove.). U članku tvrdim. Oni imaju tendenciju da vode naše razmišljanje prema našem željenom zaključku. Ideja da je validnost teorije ograničena nacionalnim granicama očiglednija je u Evropi. u kojoj Don Adriano do Armando. “management” i “manager” u engleskom jeziku su se pojavile u 16. da općenito prihvaćene američke teorije poput Maslow136 Porezni savjetnik februar 2012. nego u velikim zemljama bez granica kakve su Sjedinjene Države. godine. op. a vojnici su morali da se potpuno presaviju i stoje na rukama i nogama. Umjesto lopti . takođe. ljudi.kako bi se pravila moje igre razumjela.

Holandiji. godine “Bogatstvo naroda”. britanskih i francuskih organizacija pokazuju da Nijemci imaju najviše stope osoblja u ulogama koje su produktivne i najniže stope leadership-a i administracijskog osoblja. povezivana sa francuskim menage. a posebno u Rusiji. američkog tipa. onda je inžinjer taj koji zauzima ulogu heroja. Ova klasa (1) ne posjeduje biznis ali prodaje svoje vještine kako bi djelovali u ime vlasnika i (2) ne proizvodi lično. Njemačka Menadžer nije kulturalni heroj u Njemačkoj. dječaci i djevojčice teže ka ovoj ulozi. da. Manjež je osnova za ujahivanje madog konja. koristio je izraz “manage”. Škot Adam Smith. Francuskoj. domaćinstvo. Japanu. posebno Jugoistočna Azija i Afrika. Porezni savjetnik veljača 2012. Komparacije sličnih njemačkih. kao što je upravljanje oružjem i muzičkim instrumentima. da ih “motivira“. on voljah. “management“ u američkom smislu – koji je od tada preuzet nazad od Britanaca – odnosi se ne samo na proces već i na menadžere kao klasu ljudi. Posmatraćemo menadžment u njegovom kontekstu u drugim uspješnim modernim ekonomijama: Njemačkoj. Taylor-a u njegovom radu “Shop management” 1903. ruka. Ako je iko. 137 . Na kraju pripravničkog staža. radnik prima certifikat Facharbeiterbrief. dvije trećine radničke populacije u Britaniji uopšte nema profesionalne kvalifikacije. kroz motivaciju. te među kineskim zemljama izvan Kine. takođe.1 potom je značenje prošireno na vješto upravljanje u opštem smislu riječi. U Sjedinjenim Državama menadžer je kulturalni heroj. Tek kad savladamo manješke radnje možemo bez poteškoća upravljati kretnjama konja održavajući ravnotežu. Zatim ćemo ispitati menadžment u mnogo većem dijelu svijeta koji je još uvijek siromašan. ali je nezamjenjiva kada je u pitanju poticanje drugih da proizvode. te u novim političkim konfiguracijama istočne Evrope. Konkretno. Dok su Smith i Mill koristili riječ “management“ kako bi opisali proces. Oni od svog šefa ili Meister-a očekuju da im dodjeljuje zadatke i da bude ekspert u rješavanju tehničkih problema. Visokoobučeni i odgovorni njemački radnici ne trebaju nužno menadžera. i u fabrikama i u uredima postoji veoma efektivan pripravnički sistem. što znači dril (trening) konja ka manježu. a različiti menadžeri i kulture mogu koristiti različite akcente. No. riječ je. kao što Don Armado ilustrira. Oko dvije trećine njemačke radne populacije ima jedan takav certifikat i tome odgovarajući ponos vezan za zanimanje. Osnivač nauke o ekonomici. U Njemačkoj ova heterogenost nikada nije postojala. Od 1880-ih riječ “management” se pojavljivala povremeno u pisanjima američkih inžinjera sve dok nije kanonizirana kao moderna nauka od Frederick-a W. nemalo je njemačkih predsjednika kompanija koji su svoj put ka vrhu započeli kroz pripravnički staž. Zapravo. Teatar savremenog menadžmenta sadrži elemente i manege-a i menage-a. Naučni menadžment Frederick-a Taylor-a nastao je u društvu imigranata – gdje je veliki broj radnika raznolikih korijena i vještina morao da radi zajedno. koji kombinira praktični rad i kurseve u učionici. Onda ćemo se vratiti u Sjedinjene Države preko kontinentalne Kine.) slijedio je Smith-a u ovoj upotrebi i jasno izrazio svoje nepovjerenje na taj način angažovanim ljudima koji nisu bili motivirani vlasništvom. Članovi ove klase imaju visok status i mnogi američki 1 Jahanje se uči u manježu. bubnje! Jer tvoj manager je zaljubljen.menadžment miran. Okrenimo se sada drugim dijelovima svijeta. preko italijanskog izraza maneggiare. Elementi srednjovjekovnog sistema gildi preživjeli su historijski kontinuitet u Njemačkoj sve do današnjeg dana. Britanski ekonomist John Stuart Mill (1806 – 1873. godine i “Principi naučnog menadžmenta” iz 1911. u svojoj knjizi iz 1776.” Lingivističko porijeklo riječi dolazi od latinskog izraza manus. a riječ “manager“ za osobe uključene u taj proces. Komparacije radi. “management” (čak i “loš management”) i “manager” kada bi spominjao procese i osobe uključene u djelovanje kompanija organizovanih kao dioničko društvo. ili ekvivalent “mužstva” u smislu umjetnosti vođenja domaćinstva. koji je priznat u čitavoj zemlji.

angažovana od njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova.“ U američkoj predškolskoj instituciji na svakih devetero djece dolazi jedna odrasla osoba. Američke teorije leadership-a nisu prikladne za japansku situaciju grupne kontrole. još uvijek neprevedenoj na engleski jezik. Ono što otkriva. koliko na održavanje društvene stabilnosti. Video prikazuje jednog posebno nemirnog dječaka. Srž japanskog preduzeća jeste stalna grupa radnika. predškolskoj instituciji. ovaj odgovara: “Zašto me zoveš? Učini nešto po tom pitanju. godine. Originalno njemačke teorije menadžmenta koncentrišu se na formalne sisteme. Glen-a. Gdje je potrebno. Njihovi rezultati su objavljeni i kao knjiga i kao video. Sjedinjenim Državama i Holandiji. nažalost. Kada mala djevojčica nastoji da alarmira učitelja. Japan i Sjedinjene Države. od linijskih do administrativnih kako se potreba pojavljuje. američkog stila. Tokom posljednje dvije decenije (članak napisan 1993. Neprimjenjivost američkih koncepata menadžmenta bila je prilično očigledna 1973. Japanci su u velikoj mjeri kontrolisani od njihove grupe kolega prije nego od njihovog menadžera.). Tri istraživača iz East-West Center sa University of Hawaii. Ovo drugo se manje odnosi na brigu za pojedinačnog uposlenika. ne postoji ni u Francuskoj. Univerzitetski diplomanti u Japanu prvo se pridružuju stalnoj grupi radnika i nakon toga popunjavaju različite pozicije. Izvještaj je izuzetno kritički nastrojen i piše. jedan učitelj je vodio 28 četverogodišnjaka. On identificira tri vrste osnovnih principa (logiques) menadžmenta. takođe. op. koje produžavaju vrijeme potrebno za donošenje odluke. između ostalih stvari. Joseph Tobin. Proučavajući nevjerovatan uspjeh japanske ekonomije u posljednjih trideset godina. koji odbija da pospremi svoje igračke. Ovaj razred ima svoje problematično dijete. Od 1973. takođe. tako da je snažan koncept menadžmenta možda bio prije slabost nego snaga.. David Wu i Dana Danielson. on se vraća nazad u historiju kako bi došao do korijena iznenađujuće različitih ponašanja u obavljanju istih zadataka. U Sjedinjenim Državama. Francuska Menadžer. situacija se nije mnogo promijenila. radnici koji iz svih praktičnih razloga teže ka cjeloživotnom zaposlenju. po imenu Hiroki. srž preduzeća jeste menadžerska klasa. Oni su drugačiji od nestalnih radnika . učinci. godine kada je američka konsultantska firma Booz. U japanskoj 138 Porezni savjetnik februar 2012. Japan Američki tip menadžera. sve dok Glen ne promijeni svoje mišljenje. a M na “Maintenance“ (održavanje). Allen & Hamilton. prev. mnogi su Amerikanci tragali za tajnama japanskog menadžmenta nadajući se da će ih uspjeti kopirati. Međutim. Nije potrebno mnogo mašte da se uvidi da će upravljanje Hiroki-em trideset godina kasnije biti različit proces od upravljanja Glen-om. iz mog ličnog iskustva. Jedan od učitelja obavlja dugi razgovor sa njim i izolira ga u jedan ćošak. U . uradili su opservacijsku studiju tipičnih institucija predškolskog uzrasta u tri zemlje: Kina. njemačka ekonomija je tokom ovog perioda imala superiornije performanse u odnosu na američku u gotovo svim aspektima. Oni učestvuju u grupnim konsultacijskim sesijama japanskog tipa za donošenje važnih odluka. o tome da “Nijemci jednostavno nemaju veoma snažan koncept menadžmenta“. op. on povezuje sa općim informacijama koje ima o ova tri društva. U veoma prosvjetljujućoj knjizi. a za svo to vrijeme su plaćeni prema starosti prije nego prema poziciji.menadžment Poslovne škole su gotovo nepoznate u Njemačkoj. koji se tuče sa drugom djecom i baca materijale za učenje sa balkona. prev. napisala studiju njemačkog menadžmenta iz američke tačke gledišta. rezultati. ali garantuju brzu implementaciju nakon toga. u kojoj se P odnosi na “Performance“ (performanse.) Japanci su razvili svoju vlastitu “PM“ teoriju leadership-a. francuski istraživač Philippe d’Iribarne (1989) opisuje rezultate dubinskih opservacijskih i intervju studija metoda menadžmenta u tri tvornice iste francuske multinacionalne korporacije: u Francuskoj. ne postoji ni u Japanu.većina žena i timovi su angažovani na određeno vrijeme.

U smislu različitog porijekla riječi “manager“. i Fayol ga je pročitao i bio generalno impresioniran. Ovo je. André Laurent. tržište rada na kojem radnik prodaje svoj rad za neku cijenu. 139 . Razlika u karijernim putevima dvojice ljudi je iznenađujuća. zasnovanog na primanjima i karijernim prilikama. Henri Fayol-a (1841 . Sedamdeset godina kasnije. ali. Holandija U mojoj vlastitoj zemlji. već u smislu cadres i non-cadres.1810). Amerikanci su značajno više važnosti dali primanjima. već bazirana na otvorenoj razmjeni stajališta i balansiranju interesa. princip je fer ugovor između poslodavca i zaposlenika. Taylor-u (1856 . koji menadžeru daje značajne prednosti. niti klasnim razlikama. bez obzira na stvarni zadatak. zapravo. što je ideja koja je u konačnici dovela do ideje matrične organizacije. Na mom univerzitetu. University of Limburg u Maastricht-u. još jedan od Fayol-ovih sunarodnjaka. dobrim radnim odnosima sa šefom. Ovo drugo ima korijene stare stoljećima. i časti njihove vlastite klase. njegov fokus bio je na efikasnosti. kako joj je oficijelno ime. dok su američki menadžeri u istom istraživanju pokazali manje neslaganja. Taylor-ov rad se pojavio u francuskom prevodu 1913. beneficijama. I od Amerikanaca i od odgovarajuće grupe holandskih studenata tražimo da opišu svoj idealni posao nakon diplomiranja. organizacija u Holandiji je više menage (domaćinstvo). otkrio je da su francuski menadžeri u jednom istraživanju reagovali veom žustro protiv prijedloga da jedan zaposlenik odgovara dvojici različitih šefova. On je predložio dijeljenje zadatka šefa prve linije u osam specijaliziranih radnji. Zemlja je bila i još uvijek je Porezni savjetnik veljača 2012. Nizozemska je bila prva republika u Zapadnoj Evropi (1609 . i veoma je rijetko da non-cadre napreduje u smislu ranga.1914). davanju doprinosa uspjehu organizacije. svaka izvođena od druge osobe. studija Philippe-a d’Iribarne-a otkrila je da je menadžment prinicip koji je na snazi potreba za konsenzusom između svih strana. u kojem se fokusirao na izvore autoriteta.1925) upućenom njegovom američkom kolegi i savremeniku Frederick-u W. ali i šokiran Taylorovim “poricanjem principa Jedinstva komande“ u slučaju sistema osam šefova. Konflikt između francuskih i američkih teorija menadžmenta postao je očigledan početkom dvadesetog stoljeća. u kojem se nadređeni ponašaju kao superiorna bića a podređeni to prihvataju i očekuju. Taylor se uopće nije bavio pitanjem autoriteta. svakog semestra primamo grupu američkih biznis studenata koji upisuju program evropskih studija. Holanđani su više važnosti dali slobodi da usvoje vlastiti pristup poslu. konsultovanju sa njima od šefa u donošenju odluka. Nakon umirovljenja. Francuzi ne razmišljaju u smislu menadžera naspram nemenadžera. i model za američku republiku. ali unutar ograničenja ovog principa. naspram konsenzualnog odnosa u Holandiji. u jednom kriticizmu od velikog francuskog pionira menadžmenta. potpunom korištenju svojih vještina i sposobnosti. godine. Matrična organizacija nikada nije postala popularna u Francuskoj kao što je u Sjedinjenim Državama. Ova lista potvrđuje d’Iribarne-ova otkrića po pitanju ugovornog radnog odnosa u Sjedinjenim Državama. Nizozemskoj. cadres imaju privilegije više socijalne klase. osoba postaje cadre pohađajući odgovarajuće škole i ostaje to zauvijek. on je formulisao svoja iskustva u čuveni tekst o organizaciji: Administration industrielle et générale. dok je u Sjedinjenim Državama više manege (dril konja). te pomaganju drugima.menadžment SAD. niti predodređena ugovornim odnosima. Taylor je bio američki inžinjer koji je počeo svoju karijeru u industriji kao radnik i stekao svoje akademske kvalifikacije kroz večernju školu. svjesni svog vlastitog nižeg nivoa u nacionalnoj hijerarhiji. koristeći listu 22 karakteristike posla. napredovanju. Fayol je bio francuski inžinjer čija je karijera kao cadre supérieur-a kuliminirala pozicijom Président-Directeur-Général jedne rudarske kompanije. postao je jedan od prvih menadžment konsultanata. prilikama za trening. U Francuskoj princip je čast svake od klasa u društvu koje je uvijek bilo i ostalo ekstremno stratificirano. Holandiji ili. takođe. te sigurnosti zaposlenja. Od glavnog inžinjera u kompaniji koja se bavila čelikom.

Biznisi “prekomorskih“ Kineza koji slijede ovaj neprofesionalni pristup zaslužni su za zbirni bruto nacionalni proizvod od nekih 200 do 300 milijardi američkih dolara. Ona se uobičajeno fokusiraju na jedan proizvod ili tržište. Hong Kong i Singapur. Filipina i Tajlanda. uobičajeno bilo mnogo. gdje predstavljaju etničke manjine. ili – iz zapadnjačke perspektive – nedostatka sistema. u kojem nije bilo formalnih zakona.menadžment vođena pažljivim balansiranjem interesa u višepartijskom sistemu. u proširenoj strukturi porodice. često ugrožene i izložene etničkom nasilju. i motivacija i leadership u Holandiji drugačiji su od onoga što predstavljaju u Sjedinjenim Državama. Ne može se poreći da to funkcioniše. naseljene Kinezima koji žive izvan Kine: Tajvan. raditi u Holandiji nije u potpunosti tako divno. potiču iz historije kineskog društva. 7 No. Svoje uvide u kineski biznis on bazira na ličnim poznanstvima i dubinskim diskusijama sa velikim brojem “prekomorskih“ kineskih ljudi iz svijeta biznisa. izuzev njihovih sinova i ponekad kćerki koje su nekoć poslali na prestižne poslovne škole u inostranstvu. U smislu teorija menadžmenta. Hong Kong i Singapur – bili su ekonomski uspješniji od Japana. “The Spirit of Chinese Capitalism“ Gordon-a Redding-a (1990. Korijeni ovog sistema. Leadership u Holandiji pretpostavlja skromnost. Ona su. ubrajajući se danas među bogate industrijske zemlje svijeta.). ili čak Japan i Koreju. Nažalost. A. Odlučivanje je centralizovano u rukama jednog dominantnog člana porodice. Međutim. svaki novčić ima i drugu stranu. takođe. NAZIV ORIGINALA: “CULTURAL CONSTRAINTS IN MANAGEMENT THEORIES” Academy of Management Executive. samo čekati i štedjeti sve dok ne pokrenu svoj vlastiti porodični biznis. Malezije. britanskog dekana poslovne škole u Hong Kongu. Ona su porodična. uglavnom. kao i vremenski obimne ritualne konsultacije kako bi se održao privid konsenzusa i skromnosti. kooperirajući po pitanju esencijalnih funkcija sa drugim malim organizacijama kroz mreže bazirane na ličnim odnosima. u odnosu na pretpostavljenu determiniranost u Sjedinjenim Državama. mala. “Prekomorski“ Kinezi preferiraju ekonomske aktivnosti u kojima se mogu ostvariti velike koristi uz manji broj ljudi. bez odvajanja vlasničke i menadžerske funkcije tipičnog za Zapad. Štaviše. ali koji po povratku nastavljaju da vode porodični biznis na kineski način. Oni se ne ističu i ekstremno su svjesni troškova. Mediokracija i ljubomora su gotovo ugrađene u sistem. ako imalo vrijede. “prekomorski“ Kinezi igraju veoma važnu ulogu u ekonomijama Indonezije. samo formalne mreže moćnih ljudi vođenih općim principima konfučijanskih vrijednosti. primjenjujući konfučijanske vrijednosti na štedljivosti i ustrajnosti. Ako ništa drugo. u ovome su 140 Porezni savjetnik februar 2012. tako da se nikome ne može vjerovati izuzev vlastitoj rodbini – kojih je. ipak. Naklonost vlasti može se mijenjati na dnevnoj osnovi. uglavnom. što prevazilazi BNP Australije. Njihova veličina se drži malom zbog pretpostavljenog izostanka lojalnosti zaposlenika koji nisu članovi porodice. 1993 Vol. na sreću. mali zmajevi – Tajvan. uz rast kroz diferencijaciju baziranu na prilikama. Način poslovanja “prekomorskih“ Kineza. postavši bogatim od siromašnih. Američkim preduzećima “prekomorskih“ Kineza nedostaju gotovo sve karakteristike modernog menadžmenta. Oni upošljavaju malo profesionalnih menadžera. Niti u jednom američkoj leadership teoriji nema mjesta za to. koji će. ekstremno fleksibilna. 1 . ali se drugim članovima porodice mogu prepustiti nova preduzeća kako bi isprobali svoje vještine. kao što su trgovina robom široke potrošnje i nekretnine. je veoma prilagođen njihovoj poziciji u zemljama u kojima čine etničke manjine. izvrsna je knjiga o kineskom biznisu. veoma malo pažnje je posvećeno načinu na koji su njihova preduzeća vođena. Kineske zemlje izvan Kine Među šampionima ekonomskog razvoja u posljednjih trideset godina nalaze se tri zemlje.

03. (pon. 2. 2012. 04. 2012.b. 6.Zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici. 2. 04. 10. 2. 03. VI 1. 5.03. 04. i 10. 03. 2012. po JCI 10. do 02. Podnošenje PDV prijave (Obrazac P PDV): PDV prijava za januar/siječanj 2012. 02.za januar/siječanj 2012. 10. porez i dopr. 02. (pon.) do 02. 2012. 04.2.) do 02. 02. 3.za februar/veljaču 2012.2012.prijave PDA (proizvođači) AKCIZA NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . U RS: Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja prijava poreza na dobit i porezni bilans: a) u Federaciji BiH b) u Republici Srpskoj POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Federacija BiH) .2012. 02. 2012.02.aktualnosti NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . 2012. prilog 1005 (1006 i 1009) GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2011.2012. godine KOME kupcima kupcima UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Res. . 5. 03. II 1. 03. 10. 2012. 02.2012.) istovremeno sa isplatom 10. po JCI 10.01. do 29.02. do 29.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA BEZALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . . 02.2012. b) u Republici Srpskoj: .2012.01.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA KAFU I PRERAĐEVINE OD KAFE Uvoznici POREZ NA DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit: a) u Federaciji BiH: .02. 02. prilikom uvoza. 2012. PDV prijava za februar/veljaču 2012.03. 2012. min.b) 1.02. prilikom uvoza. 03. 02.za plaće isplaćene u I mjesecu 2012. i 10. 03.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA PIVO Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 10.a) 1. 03. . do 29. sa isplatom plaća do 10-og u mjesecu do 10-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr. prilikom uvoza. (pon. 03.2012. i 10.samostalni poduzetnici (vlasnici radnji). 10. 04. i 10. 03.2012. Porezni savjetnik veljača 2012. IV 1. 2012.za februar/veljaču 2012. najkasnije pod 29. 2. do 29. 2012. 3. i AFIP/FIP AFIP/FIP R. (pon. III 1. 2012. 2012. 10.02. za svoje doprinose . 2012. 2. (pon.02. do 29. prilikom uvoza.2012. za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća (sa dokazima o uplati poreza i doprinosa) Specifikacije i dr.02. . 2012. . 2012.02. do 15. 03.1. (pon. 6.svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje). i 10. V 1.uplata PDV obaveze po prijavi za februar/veljaču 2012.) do 02. 02. AKCIZE AKCIZA I PUTARINE NA NAFTNE DERIVATE Uvoznici: uplata akcize i putarina Proizvođači: prijave PDA Proizvođači: uplata akcize i putarina (odvojeno) AKCIZA NA DUHANSKE PRERAĐEVINE Uplata (svi obveznici: uvoznici i proizvođači u BiH) Mjesečni obračuni . i 10.2012. 2012. 4. svim zaposlenicima Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (GPZ-1052) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti (SPR-1053) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-1054) Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Republika Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku Godišnje poreske prijave: Prijava poreza na imovinu (PP-PNI) Prijava za posebnu republičku taksu (PP-GRT) Poreska prijava za male preduzetnike (obrazac 1107) Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac 1004). (pon. i 10. 02. po JCI 10. po JCI 10.2012.) do 29. 12. primanja (sa dokazima o uplati obaveza) Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) Izvještaj MIP-1023 . 04.) istovrem. 02.2012.) 02.februar/veljača i mart/ožujak 2012. 141 .za januar/siječanj 2012. 2012.02. obrasci za ostala oporez.2012. I 1. 2.) 10. O B A V E Z A PDV Ispostavljanje faktura za izvršene isporuke dobara i usluga: . 2012.) 10. sa isplatom primanja do 15. Godišnje prijave poreza na dohodak: Izvještaji GIP-1022. 3. po JCI 29. Korisnici budžeta/proračuna i vanbudžetski/izvanproračunski fondovi Sva ostala pravna lica KADA najkasnije pod 31. i 10. 04.2012.za sve isporuke izvršene do 31.02. 10. . i 10.02.03. 2012. 02.uplata PDV obaveze po prijavi za januar/siječanj 2012. do 02. 2. pri preuzimanju markica 10.c) 2. 2012.2012. prilikom uvoza. i 10. 4.za plaće isplaćene u II mjesecu 2012. 02. (pon. 03. i 10. 2012. za svoje zaposlenike . 02. prop. 02. 04.2012. 10. (pon.za sve isporuke izvršene do 29. sa isplatom primanja istovr.

Mozambik. – 16.09. – 18. Peru. ako nema javnog prijevoza.05. – 15.41 x 2%) 16. Mađarska. Južnoafrička Republika. Belgija. FBiH” 50/07). Albanija. Grčka. Kanada.01. Senegal.03. 7.21 KM dnevno 15. (801. Filipini. Irske Island. nov.09. 3. (826. Etiopija.16 x 2%) 17. – 15.46 KM dnevno 16.2010.02.70 x 2%) 21.2011.55 x 2%) 20. Rumunija.10. Kazahstan. Srbija. Malta. 4. (826. Turska.5 mjesečne karte javnog saobraćaja na odobrenoj relaciji do 2% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Argentina.04. Sirija. – 19.1.54 KM dnevno 16.01. i to: Afganistan.1. prigradskog ili međugradskog prijevoza do 20% cijene 1 lit.01.01.28 KM dnevno 16. Malezija.2011. Jamajka.88 x 2%) 19. Kolumbija. (817. i to: . 2. Bugarska.2.02. Čile.72 x 2%) 23. Latvija. Makedonija. Jemen. 4. Gruzija. ako prijevoz nije organiziran i ako nije obezbjeđena mjesečna karta) Naknada za upotrebu osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla.05.12.32 KM dnevno 16.03. samo za dane prisustva na poslu: 20. Ujedinjeno Kraljevstvo V. 6. – 20. Turkmenistan. računi i dr) Naknada za korištenje osobnog automobila zaposlenika na služb. Indonezija. Češka. Hong Kong.10. saglasno internim aktima Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok).2011. – 22. Pakistan.93 x 2%) 16. – 15. .85 x 2%) 22.97 x 2%) 18. Italija. Jordan.58 KM dnevno u visini stvarnih troškova sahrane.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 50% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za smještaj rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti 500 KM mjesečno . Kirgistan.04. Britanije i S. putovanju do 20% cijene 1 lit. Uzbekistan Bjelorusija. Nizozemska.09 x 2%) Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže porodice. a najviše do iznosa 4 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna 4 mjeseca 5. Angola. Ujedinjeni Arapski Emirati Andora. Panama. Kuvajt.08.96 x 2%) 12. Alžir.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 70% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za rad na terenu (terenski dodatak). pod uslovom da se taj teren zavisno od uslova koji su obezbijeđeni zaposleniku nalazi izvan mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno: za rad na terenu. Kina. SAD. DNR Koreja. Slovačka. 5.2011.11. Tunis. (819.2011. za budžetske korisnike 48 KM dnevno Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u inozemstvu do iznosa po Odluci (“Sl.: do iznosa od 70% dnevnice (neoporezivo) Dnevnice zaposlenika u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana umanjuju se za 30% Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaća. (814.04 KM dnevno 16.2012.ako su na terenu obezbjeđeni i smještaj i ishrana od strane poslodavca do 20% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) .2011. do objavljivanja novog podatka (829.01. Izrael. Švicarska Norveška sve druge zemlje Troškovi prijevoza na posao i sa posla (najmanje 1 km. R Koreja.aktualnosti DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH PO PROPISIMA FEDERACIJE BiH R. Kenija. Iran. 3. Azerbejdžan.2011. Meksiko. (821.2.95 KM dnevno 16. Japan. a) b) c) 2. i to: 16. N. (797. I 1. (822. 7. Rusija. – 11. – 17.2011. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA POREZNI TRETMAN Službena putovanja IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u zemlji 48 KM dnevno (vidi niže) Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u inozemstvu od 90 do 160 KM (vidi niže) Troškovi korištenog javnog prijevoza zaposlenika na službenom putovanju iznos stvarnih troškova (vozne karte. Njemačka. Armenija. Irska.2012. Saudijska Arabija. Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugi samostalnih djelatnosti.07. Bolivija.2011.89 x 2%) 16.43 KM dnevno 16. utrošenog goriva po pređenom km Troškovi noćenja zaposlenika na službenom putovanju Iznos stvarnih troškova (po računima) Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi od 28.2011.ako je na terenu obezbjeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice (vidi niže) . Estonija. (810. Indija. Portugal. Kuba. Litvanija.07. a od 28. Španija. 4.08. a najviše do cijene 1. Francuska.01.23 KM dnevno 16.ako je na terenu obezbjeđena samo ishrana do 70% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) Troškovi prijevoza na teren (ako nije obezbjeđen prijevoz službenim vozilom) u stvarnom iznosu troškova prijevoza Regres za godišnji odmor 70% njegove plaće.2011.1. 142 Porezni savjetnik februar 2012.46 KM dnevno 16. Sudan.67 x 2%) od 18. (811. goriva po pređenom km na odobrenoj relaciji.30 KM dnevno 16. Libanon.06. 6.br. (814. – 21.34 x 2%) 23. Liberija. Danska.53 KM dnevno 16. ili prosječna tromjesečna neto plaća (sve dok se ne izmjeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) u FBiH u prethodna 3 mjeseca. II 1. Ukrajina Australija Finska. Singapur Austrija.06. Brazil. Monako. 100 KM dnevno 110 KM dnevno 120 KM dnevno 125 KM dnevno 130 KM dnevno 140 KM dnevno 150 KM dnevno 160 KM dnevno 90 KM dnevno do visine cijene mjesečne karte gradskog. Libija. – 22. i u slučaju smrti penzionisanog zaposlenika 90 KM dnevno 2.2011. Poljska. Luksemburg. Zeland.2011. Egipat. Irak. 5.40 KM dnevno 16. Neoporeziva primanja iz radnog odnosa IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Naknada za smještaj / odvojeni život od porodice: Naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika 300 KM mjesečno . – 17.2.11. Hrvatska. zavisno šta je povoljnije Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u zemlji Neoporezivi iznos 48 KM dnevno Dozvoljeni iznos.12. Moldavija. Crna Gora. Slovenija Cipar. (822.2010. Kongo. Švedska.12. Tadžikistan.2010.

1.. a od 28. 8. prije prestanka ugovora o radu. povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubilija firme i sl.hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdrav. 4. 3. najviše do iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak Nagrade za izuzetna dostignuća koje dodj. plaće u FBiH. 10. plaće zaposlenika u poslj.01.2.00 za 10 god. 6. sl.3. 5. pod prop.. 2. plaće u FBiH po poslj. prije prest. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 6. 7.3. 10.. 4. u visini 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem statističkom podatku. 8.00 za 30 god. Naknade zastupnicima i vijećnicima (neprofesionalcima) Lična primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne oporezuju Prihodi od učešća u dobiti privrednih društava (dividende i udjeli) Penzije rezidenata.5% za nesreće + 0. razloga po preporuci ljekara Naknada troškova liječenja zaposlenika. 2. 143 . 10. komisija. a koje su u interesu obavljanja djelatnosti Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.1. Porezni savjetnik veljača 2012. 7.. ug. sistema.01. do 4 prosj. 4. ukupno na godišnjem nivou vidi pod 10. licima za liječenje i dr. neto pl. naknada štete na imovini do iznosa za zamjenu ili popravku Nagrade u novcu. 12. porodice do visine utvrđene pos. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 10. 2. invalida Naknade za tjelesna oštećenja. mj. u Fed. 3. a od 27. 12.2.01. propisima Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvrđene posebnim propisima Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost. za svaku navrš. koje se izvrše preko prednjih neoporezivih iznosa Sva ostala primanja zaposlenika iz ili po osnovu rada (osim isplata po čl. igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 0. stvarima. god.2010.) Jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca. prema posljednjim objavljenom podatku Prihodi učenika i studenata putem zadruga. V 1. 5.. 1. 13. 6. od 27. 5. Zakona i čl. osim plaće Socijalne pomoći. 1. stav 4. 11. pomoći i/ili nagrada. te na državne obveznice Primanja od poslodavca koja se ne oporezuju Pomoć za gubitke nastale kao poslj. asortimana. 8.75 za 25 god. vrijednosti 1. rada kod poslodavca do 70% prosj.. ako je to neophodno u cilju obavljanja radnog zadatka Smještaj i plaćanje troškova smještaja za javne dužnosnike zaposlene u DKP u inozemstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu. VI i VII) Korist zaposlenika po osnovu rada za poslodavca: Korištenje službenih vozila i drugih sredstava za lične potrebe Korištenje drugih dobara i usluga besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita s kamatom nižom od tržišne Izmirivanje privatnih troškova od strane poslodavca Izmirivanje ili oprost dužničke obaveze zaposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi zaposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Lična primanja od povremenih poslova i drugih samostalnih djelatnosti Primanja po osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih 20% troškova) Naknade za povremene i privremene poslove Autorske naknade (uz priznatih 30% troškova ili dokazane stvarne troškove) Naknade članovima odbora.50 za 20 god. III 1. 12. 3. za rad na teret vanbudžetskog fonda Prihodi invalidnih lica zaposlenih u društvu. o radu. organi vlasti povodom znač. 3 mj. podatku Dobici ostvareni učešćem u nagr. 10. stav 4.aktualnosti R. 10. 11. VI 1.50 prosječne plaće za navršenih 5 godina staža.02. objavlj.teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice .. stvarima i/ili pravima na kvizovima i dr. VII 1. ako je to povoljnije za zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji 6 njegovih neto plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci ili prosječnih 6 neto plaća u FBiH.03% kamate na godišnjem nivou u visini izmirenih privatnih troškova u visini izmirene ili oproštene privatne obaveze u visini tržišne vrijednosti ili cijene. mjes. i na računima. i 10. 2. bilo da su stečene u BiH ili inozemstvu Pomoć i dr. IV 1. 10. stečajnih upravitelja i dr. nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti zaposleniku ili članu nj. 3. Pravilnika. IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE jednokratno.2010.) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu (od 28. i 10. 6. propisima Prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe Naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda Osiguranje i dr.5% opća vodna naknada (član 5. 9.. i kant. V. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu Neoporezive koristi od poslodavca. i članova uže porodice Otpremnina kod odlaska zaposlenika u mirovinu Otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (do 28. 3 mjes. 3. 11. vidi pod IV.50 za 35 godina staža smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) u visini 20% cijene 1 lit. 5. datuma Lična primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječ. Pravilnika o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja 9. 2. o pravima RVI i civ. goriva po "privatnom" km u visini zakupnine/cijene usluge po tržišnim cijenama u visini razlike do 10. primanja po pos. 2. 1.2010. štedion. 6. umanjenu radnu sposobnost i neimovinsku štetu Naknade štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu Nagrade članovima ANU BiH i nagrade za tehničko-tehnološke inovacije Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne Stipendije učenika i studenata na redovnom školovanju. 14.br. 4. podatku. mj. (član 15. takmičenjima Prihodi zaposlenika na osnovu naknada. 1. neoporezivi iznos se utvrđuje na bazi posljednje objavljene prosječne plaće u FBiH za prethodna 3 mjeseca i to: Isplate pod 1. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno do visine 30% prosj. 4. neto pl.02. sa PDV-om OPOREZUJU SE U CIJELOSTI 10% poreza + 4% za zdravstvo (iz) + 6% za PIO (na) + 0. ako je to povoljnije u visini 1/3 pros. prema posljednjem obj.2010. uslovima Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim fed. žrtava rata. godišnje Nagrade učenika i studenata osvojene na takmičenjima u okviru obraz.teške invalidnosti zaposelnika ( najmanje 60% invaliditeta) . i 2.000 KM Naknade plaća za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv Kamate na štednju u bankama. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA Novčana pomoć u slučaju: . iz vlastitog proiz. u Fed. 14. el.2010.25 za 15 god. kao i isplate fiz. 5. uslugama i pravima. plaće u poslj. 9.do 11. najviše do iznosa 75% prosj. ustanovi ili radionici za zap. do trž. i 15. do visine 2 prosj. prop.

151/11 od 15.08. 11/11 od 17.1. IX/2011. 33/11 od 21. III/2011. 06.1 % + 0.8% U odnosu na XII/2010. 7.3 % + 1. 2011. 67/11 od 17.0 % REPUBLIKA SRPSKA U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.9 % + 4. 62/11 od 21.3 % 0. 06.266. MJESEC I/2011. 2011.330 1. + 1.98 1. 2011.2 % – 0.89 817. VII/2011. MJESEC I/2011.322 1.273 813 1. 2012.81 800.253.40 805.07.05. VII/2011. 43/11 od 18.72 819.10 od 15.06.1. IV/2011.5 % + 2.89 807. 18/11 od 19.08. 2011. 08.7 % + 4.0 % + 4.30 1.01.9 od 14.5 % + 2. 07. VIII/2011. Bosna i Hercegovina MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 807 1.309 1.268 824 1. II/2011.8 % + 3.10. IX/2011.11 od 15.2011.2011.8 % + 2.02. IV/2011.04.6 % + 1.246.251.2011. 11/11 od 16.2 % + 0.2011.04.03. 77/11 od 27.9 % Saopštenje FZS broj: 7.1. 2011.4 % + 2.74 1.97 822.06. 3/12 od 23. I-VII 2011. 7.2011. 2011.08. U odnosu na prethodni mjesec + 1. X/2011.1.2011.83 1.09.10.316 1.257.1. VIII/2011. 03.01.4 od 16. 11/11 od 17.12.322 1.2011.2011. VII/2011.2 % – 0. 2011. VI/2011.2 % 2010/2009: + 2. MJESEC I/2011.3 % + 2. 48/11 od 03.2 % Saopštenje RZS broj: 45/11 od 23. V/2011.6 od 15. 46/11 od 23.06. 90/11 od 16.5 % + 0. IV/2011.12 od 16. VIII/2011. 200/11 od 17. 07. 10.278.1 K od 27.12. IV/2011. II/2011.1.1 % + 2.339 1.10. 2012.25 821.55 1.9 % + 2.346 1. 04. 6/12 od 24. U odnosu na prethodni mjesec + 1.2011.73 1.1 % + 4. 18/11 od 19. III/2011. II/2011.2 % + 4. V/2011. 2011.08.70 814.28 811. . 85/11 od 25. IX/2011. 04.5% U odnosu na XII/2010.2011. 31/11 od 25. 04. + 1. 7.6 % + 2. 01. 95/11 od 29. VI/2011.287 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 23/11 od 29. 8/11 od 27. 04.328 1.2011. 34/11 od 01.63 1.9 % + 3. VIII/2011.7 % + 4.325 1.11.05. MJESEČNI PROSJEK NETO 804.4 % – 0. BRČKO DISTRIKT BiH MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 790.9 % + 3.280 813 1. I-X 2011.265.7 % + 3.08.6 % + 3. II/2011.12. 2011.4 % 0.07. I-III 2011. 2012.10 813.04.26 819.77 783.4 % + 3. IX/2011.0 % + 3.230. 03. 2011.9 % + 3. 2011.2011.05 1. 114/11 od 15.249. 38/11 od 22.1. V/2011.1. VII/2011. 2011. 60/11 od 26.04 1.324 Službeni glasnik Republike Srpske 20/11 od 02.4 % + 2. III/2011.5 % + 2. 87/11 od 29.37 810. 144 Porezni savjetnik februar 2012.24 1. 2011.1.2011.05. 51/11 od 27. VII/2011.268 822 1.213. 2011. V/2011. 79/11 od 23.3 % + 0.6 % + 1. 2011. 33/11 od 21.290 1. 11. 2011. 2011. 66/11 od 30. 243/11 od 15.2011.275 811 1. X/2011.65 810. 108/11 od 02. 129/11 od 15.3 % + 3.341 REPUBLIKA SRPSKA PERIOD I-II 2011. X/2011. VI/2011. 2011. III/2011. 12. I-IX 2011. 39/11 od 23. 7. 7.55 797.5 % + 0.3 % – 0.1 % + 3.31 805.234. I/2011.2011. XI/2011.2011.10. II/2011. VII/2011.3 od 26. V/2011. 102/11 od 26.2 % + 2. 66/11 od 18. II/2011. U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2. 05.5 % + 0.41 822.06. 7. 2011. IV/2011.259.232 799 1.11. 20/11 od 20.2 K od 27. XII/2011. GODIŠNJI PROSJEK NETO 801 803 803 806 808 808 809 809 808 808 BRUTO 1.0 % + 3. VI/2011. 5/12 od 18.85 1.8 % + 2.4 % + 0.7 % + 2.aktualnosti PROSJEČNE PLAĆE: MJESEC PROSJEK 2010. 7.7 % + 4. III/2011. 2011.58 1. X/2011.1 % FEDERACIJA BiH 2010/2009: + 1.254.41 822.03.56 1. 2011.2011.23 1. VI/2011.0 % + 0. 2011.337 1. 119/11 od 01. 2011.67 829.06.319 1.09 BRUTO 1.2012.05.2 % + 1.7 % + 0. 2011.299 1.251.08.5 % + 4. 80/11 od 09.75 820.223. 2011. 52/11 od 12. 2011. 08.7 % + 3.2011.269 1.7 od 12. V/2011.20 813. XI/2011.217.9 % + 3. 12.2011.1 % + 0.2011.12. UKUPAN INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA: MJESEC I/2011.29 811. 09. I-VI 2011. 2011. 7.225 1.281 820 1.2011.16 826. III/2011.240 818 1.18 1.85 820.05. 10.2011.226 821 1.316 1.85 814. IX/2011.10. 57/11 od 01.21 55% prosječne plaće više se ne primjenjuje Službene novine Federacije BiH 8/11 od 23. 2011. 7.1.2011.44 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH 8/11 od 27.03.2011.4 % + 0. XI/2011.8 % – 0. XII/2011. X/2011.1.253.06. MJESEČNI PROSJEK NETO 798 804 807 803 816 817 811 813 807 802 813 BRUTO 1. VI/2011.283 814 1. 68/11 od 29. IV/2011.2011. 132/11 od 28.4 % + 2. I-XI 2011. VIII/2011.1 % + 2.1.36 1. 182/11 od 15. 26/11 od 16.347 1.88 819.8 % – 0. 2011. 7. 2011.320 1. 01.27 1. 05. I-IV 2011.321 1.6 % + 3.81 1. XI/2011.11. 09.240.276.7 % – 0.9 % MJESEC I/2011.3 % + 1.60 820.2011.96 821. 2011.2011. 224/11 od 15.8 od 15. 11.1 % + 3. 7. XI/2011. I-VIII 2011.67 1.26 FEDERACIJA BiH TROMJESEČNA NETO PLAĆA XI/10-I/11 XII/10-II/11 I-III/11 II-IV/11 III-V/11 IV-VI/11 V-VII/11 VI-VIII/11 VII-IX/11 VIII-X/11 IX-XI/11 816. 98/11 od 03.2011.2011.1 % + 4.0 % + 1. 2011.239. 85/11 od 16. VIII/2011.5 od 15. I-V 2011. 2011.09.9 % + 0.

.

a u FBiH ćemo postojeća iskustva prilagodili fiskalnim uređajima našeg poslovnog partnera. . U RS-u POINT je već prisutan. Ne dozvolite da fiskalizaciju dočekate nespermni. Postanite korisnik našeg poslovnog informacionog sistema POINT 2000 i riješite se svih briga oko fiskalizacije.FIS KA L JE IZA STI CI GL JA A Proces fiskalizacije je počeo.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->