POšTARINA pLAĆeNA U pOšTI 71122 SARAJeVO

Revicon d.o.o. Envera Šehovića 14, Sarajevo

MJESEČNI

STRUČNI

ČASOPIS

broj 2 • februar/veljača 2012. • godina XV • cijena 25 KM

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 10/11, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 2012. 21. 02. 2012. 22. 02. 2012. 23. 02. 2012. 24. 02. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica

RADIONICA

Radionica je NAMIJENJENA svima onima koji vode poslovne knjige samostalnih podzetnika i koji vode računa o njihovim poreznim i drugim obavezama, ali i svim vlasnicima malih radnji, trgovcima, ugostiteljima, zanatlijama, ljekarima, stomatolozima, apotekarima, advokatima, notarima, poljoprivrednicima..., kao i svima onima koji bi to htjeli postati i žele znati više o mogućnostima i obavezama samostalnog poduzetništva. CILJ radionice je da kroz PRAKTIČAN RAD pojasnimo najčešće probleme sa kojima se poduzetnici i njihove računovođe susreću u praksi i da iznađemo rješenja i za one situacije koje nisu adekvatno pojašnjene u propisima, uz uvažavanje prakse poreznih i drugih inspekcija.
Oblici poduzetništva • Obrt kao osnovna / dopunska / dodatna djelatnost • Razlike između posebnih i vezanih obrta • Šta se može (pre)registrovati u kućnu radinost • Koje djelatnosti mogu biti registrovane “sezonski” • Specifičnosti registracije i poslovanja trgovaca, ugostitelja, ljekara, stomatologa, apotekara, advokata, notara i dr. samostalnih djelatnosti Opšti uslovi i pravila poslovanja • Provjerimo naša akta i dokumenta • “Inspektori traže...” Poslovne knjige poduzetnika • KPR-1041, KP-1042, PLDI -1043, EPO-1044 • Trgovačke knjige • Knjige ugostiteljske djelatnosti • Iskazivanje prihoda i rashoda: posebnosti za pojedine djelatnosti; godišnji popis – inventura kod samostalnih djelatnosti; viškovi i manjkovi; obračun amortizacije; lični izdaci i drugi (ne) priznati rashodi; zaključivanje poslovnih knjiga Porezne prijave • Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) • Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti (GPZ-1052) • Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) • Korištenje ličnih odbitaka i olakšica • Godišnji izvještaji GIP-1022 i JS 3400 Doprinosi • Obračun plaća, poreza i doprinosa za zaposlenike • Osnovice za doprinose vlasnika djelatnosti • Specifičnosti za pojedine djelatnosti • Refundacija kod bolovanja preko 42 dana: koliko i u kojim uslovima? Ostale obaveze poduzetnika: • Obračun članarine obrtničkim komorama • Opća vodna naknada; naknada za zaštitu od nesreća; naknada za šume; članarine turističkim zajednicama Paušalci • Ko i kako može biti „paušalni porezni obveznik“ • Hoće li biti proširen krug paušalaca PDV • Kad se preduzetniku “isplati” ući u sistem PDV-a • Specifičnosti poslovanja neposredno prije ulaska u sistem Fiskalizacija poduzetničke djelatnosti • Praktična pitanja i odgovori u vezi fiskalizacije PRIMJERI PRAKTIČNIH SITUACIJA: – interaktivna rasprava o datom problemu i mogućim rješenjima – izbor najboljeg rješenja, komentari i odgovori na pitanja iz vaše prakse

.

03. – 23. 22.Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma procedure temeljene na procjeni rizika Fojnica. 2012. podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini .

poreza i dr.N O VO elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva. Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Revicon-ova !!! Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! www.info Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12 Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH .revicon.

info .revicon.Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www.

.

10. 71000 Sarajevo Tel: 033/ 566-333. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava. Kratki prikaz tematskih cijelina: • • • • • • • • • • • • • • • Upravljanje kompanijom Uloga nadzornog odbora Računovodstvo u funkciji upravljanja Mikroekonomija Upravljanje marketingom kompanije Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja Financijska tržišta i institucije Vrednovanje marke i poduzeća Korporatvne finacije Reinženjering kompanije Pravni aspekt poslovanja kompanije Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost Sistemi nagrađivanja u kompanijama Kompanija i makrookruženje Poslovna strategija.kfbih.com/loc e. www. poslovna etika i društvena odgovornost kompanije. podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit.kadic@kfbih. nastavlja se obavezna edukacija za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa udjelom državnog kapitala. Branislava Đurđeva br.mail: e.com . Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave. Program usavršavanja. Dodatne informacije: Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul.OBAVEZNA CERTIFIKACIJA ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA U skladu sa Uredbom Vlade FBiH.

dipl. KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA (prvi dio) NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . oec. SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Mirko Radić. telefon. oec. faks. 72 05 86 E-mail: revicon@revicon.tz@bih. dipl. iznosi 250. za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Envera Šehovića 14 BiH – 71000 Sarajevo.o. Aziz Šunje i Emir Kurtić.d. Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaših podataka (adresa. godine pod rednim brojem 741.d: 3383202200308627 Nova banka A. dipl.00 KM .d: 3060350000444164 Volksbank a. 64 47 71 Faks: ++ 387 33 72 05 81.o. dipl.00 KM Cijena po primjerku časopisa 25. ++ 387 33 72 05 84 ++ 387 33 72 05 87 ++ 387 33 72 05 91 ++ 387 33 72 05 88 ++ 387 33 72 05 80 09 11 20 30 40 54 65 75 81 94  ilan Dmitrović M VALENTINOVO Marko Dmitrović. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d. Fojnica Pretplata za 2012.d: 1610000060920085 Hypo Alpe Adria Bank d. PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Goran Drakulić MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” (prvi dio) Mirela Mašić.u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo. POREZNA OSLOBAĐANJA KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Momir Stefanović. Mile Stanišić KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike Tanja Zubović.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla. priručnike i druga izdanja i obavijesti. Uredništvo: Pretplata: Marketing: Računovodstvo: Savjetodavni servis: ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22.ba Žiro računi: Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995 UniCredit Bank d. Časopis izlazi mjesečno. MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA porezi računovodstvo i finansije revizija savjeti Dr. oec.d: 1941011354700156 Raiffeisen Bank BiH d.D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d.u fokusu IZDAVAČ: Revicon d. 1997.info Web-site: www. 12. oec. kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis. NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM 113 javne nabavke 133 135 141 menadžment aktualnosti Prof. oec. OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Goran Drakulić POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Osmo Polutak SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Amra Salihović. oec. Telefon: ++ 387 33 72 05 80. dipl. dr. Turalibegova 30 Telefon: ++ 387 35 26 50 30 Faks: ++ 387 35 26 50 31 E-mail: revicon. 1992400075053168 ID broj za indirektne poreze 200491380008 Za izdavača: Marin Ivanišević Glavni urednik: Marin Ivanišević Zamjenik glavnog urednika: Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa: Štamparija FOJNICA.net.d. oec.revicon. dipl. dipl.

Hefesta). Merkura. Tu naredbu su morali poštovati i svećenici. (Manje je poznato da je u tom tobolcu bilo i drugih. znači “duša”). niko da zaprosi. iako je bila tako lijepa. u čast boga Luperkusa. a najmlađa. Kada je otkriven bačen je u tamnicu. Sa svih strana su dolazili ljudi da joj se dive. navodno. eto. kaže legenda. po pravilu – crvenih ruža: djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo dobiju oko 50 miliona ruža. sa lukom i strijelom. rodni grad Romea i Julije. Psihini roditelji su. po drugoj verziji. Dana zaljubljenih. umjetnosti i Porezni savjetnik veljača 2012. ali je jedan od njih.. tj. godine i pogubljen.) A Erosova/Amorova/Kupidova ljubav zvala se – Psiha (što. sivih strijela.. onako smeten i opčinjen njenom ljepotom. Narod ga je ubrzo proglasio svecem.. Tog dana su se obilježavale pastirske svečanosti Luperkalije. Radi prometa i zarade.. čija se ljepota nije mogla iskazati riječima. Ali se Amor. slučajno ubo na vlastitu zlatnu strelicu). po rimskoj mitologiji sin božice ljepote Venere i boga rata Marsa (ili. Na Valentinovo se (uz Dana žena) kupuje i najviše cvijeća. trebala postati njegova supruga. Uz narodno veselje. kako bi ih na taj način “osujetio” u želji da radije ostanu uz svoju dragu nego da idu u ratove. Drugi će se. koji je izdao naredbu kojom je vojnicima zabranio zaruke i ženidbe. najčešće. koji su stavljani u vrč. U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje oko bilion (milion miliona!) čestitki. zaštitnika stada i pastira. sin Afrodite i Aresa (odnosno. čak 15% čestitki za Valentinovo djevojke pošalju – same sebi?! U čemu je štos? Prapočeci obilježavanja Valentinova potiču iz vremena starog Rima. bog ljubavi. odmah u nju zaljubi (navodno se. Valentin. a Apolon (bog svjetlosti. 02. taj dan je imao i posebnu tradiciju po kojoj su se imena djevojaka ispisivala na komadiće papira. Misleći da je to stoga što njegovu kćer mrze bogovi. čiji pogodak ne bi izazvao ljubav. koja zakle svog sina Amora da učini da se Psiha zaljubi u najnedostojnijeg i najružnijeg čovjeka. pak. 02. produkt potrošačkog društva. a djevojka čije bi ime koji izvukao bi. Nihova priča. ide ovako: U jednom gradu živjeli kralj i kraljica i imali tri kćeri. Njegov pandan u grčkoj mitologiji je Eros. dan nakon sadašnjeg Dana sv. i Kupidos i Eros znači – “požuda”. I Amor i Eros su. čim je vidio Psihu. Valentina spoje u jedan. a onaj koga pogodi ta čarobna (zlatna) strelica se odmah zaljubi! Otud i izreka “pogodila ga/ je Amorova strijela”. Kupidon). nego ravnodušnost. I mada svi znaju da Amor znači “ljubav”. glasnika bogova). osmjehnuti na podatak da u Veronu. između ostalog. stoljeće). pak. Nastavak i glavni dio priče se događa u vrijeme cara Klaudija II (3.. Luperkalije su vremenom izgubile na značaju. Mladići su potom izvačili po jedan papirić. otac zatraži savjet od proročišta u Miletu. 9 . 269. po drugoj verziji.u fokusu VALENTINOVO Mnogi će reći da je “savremeni” način obilježavanja Valentinova. a 14. Kasnije je odlučeno da se blagdani Luperkalije i Dan sv. Valentina. predstavljeni kao krilati bogovi. pa se uskoro svijetom pronio glas da je rođena nova Venera/Afrodita! Toliko divljenje jednoj smrtnici izazva zavist i strašan gnjev božice Venere. Želim vam da i na Valentinovo i svih drugih dana volite i budete voljeni! Milan Dmitrović Priča uz Valentinovo: Amor i Psiha Simbol Valentinova je i Amor (originalno: Kupid. vremenom postali očajni jer Psihu. još nije bila udata. Od poklona. svakog Valentinova pristigne hiljade ljubavnih pisama – za Juliju! A postoji i podatak da u Americi (a gdje bi drugo?). ipak potajno vjenčavao mlade parove. Dvije starije su našle muževe iz kraljevskih kuća. a Valentinovo se i danas slavi kao Dan zaljubljenih. a zanimljivo je da su bili vezani za datum 15.

Amor (koji je. što dotad nisu uspijevali ni najveći junaci (“Jason i Argonauti”). Shvativši da je Psiha pogazila obećanje. uspije pobjeći iz majčinog pritvora. u kojoj su je služile nevidljive sluge i u kojoj je bilo svega u izobilju. Voluptas). otvori i odmah padne kao mrtva. što je Psiha. užitak. da će iz te veze roditi nakazu i da će zmaj proždrijeti i nju i dijete odmah po rođenju. njen muž. Čak su i Venera i Psiha. što je Veneri. što je alegorija na lutanja ljudske duše koja preko patnji i iskušenja dostiže najviše sfere i postaje besmrtna). što je Psiha. Tada su počela i Psihina lutanja po svijetu. naredio da se Amor oženi Psihom. tako da Psiha nije ni znala da je to. Roditelji i sestre tugovali su za Psihom. zapadni vjetar. U čast Valentinova. iz svjetiljke pade par kapi vreleg ulja na Amorovo rame. Eto. Nakon što je sve saznala Venera je strašno izgrdila sina. a i ona je patila za njima. da ga ubije. sve to i “organizirao”). Drugi – da joj donese zlatno runo. prosa. jer ljudima-smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. ali pod uslovom da od sestara ne pokušava saznati ko je. Zefir. Ovaj je pristao da joj ispuni tu želju. sa palačom od srebra i zlata i mozaicima od dragih kamenja. ograničila njegove moći i kretanje i odlučila da se osveti Psihi. koji se probudi. zbog sve ljepote i izobilja koje su tu vidjele. .. Upalivši svjetiljku. ali se u njihovim srcima. što znači blaženstvo.u fokusu znanja) mu naloži da Psihu opremi za svadbu i odvede na stijenu visoke planine. zbog rane na ramenu i s ranom u srcu. Psiha naivno pristane. U protivnom će biti kažnjena tako da će je on zauvijek ostaviti i da ga nikada više neće vidjeti. ipak. ali je Psiha i u tome uspjela. Što uz ljubav i ide i čega bez ljubavi i nema. Nakon svega je vrhovni bog Jupiter. uspjela uz pomoć mrava koji su se sažalili nad njom. ali i nasladu. kaže legenda. A evo i mali dodatak: Dijete koje je Psiha nosila pod srcem bijaše djevojčica. pa joj zavidne sestre slagaše da je njen muž strašni zmaj. kojoj nisu smeli pristupiti ni sami bogovi. Nagovore je da sljedeće večeri u postelju ponese uljanu svjetiljku (kako bi se uvjerila u strahotu svog muža) i nož. Siđe u Had i odatle iznese kutiju ljepote.. Ali. Dobila je ime Hedona ili Volupta (lat. Pronašao je Psihu i poljupcem je vratio među žive. takođe uspjela. Psiha je već bila u blagoslovenom stanju. po savjetu riječnog boga. bilo potrebno jer su je svi ovi događaji iscrpili (i oduzeli joj dio ljepote) te kako bi. pa je jedne noći zamolila muža da dozvoli da joj sestre dođu u posjetu. Kada bi pao mrak.. ali je. Treći – da joj donese vode iz podzemne rijeke Stiks. nakon mnogo stradanja. ali da za zeta ne očekuje čovjeka. već – strašno čudovište! Dok je drhtala od straha na toj stijeni. sa sretnim krajem. izliječila ranjenog Amora. Venera je zadala Psihi tri zadatka. bolovao u palači svoje majke. Jedna od najstarijih i najljepših ljubavnih priča. zadovoljstvo i radost. na Amorovu molbu. Amor je prokle i napusti. Prvi – da razvrsta gomilu pomiješanog ječma. od kojih je svaki za sebe bilo nemoguće izvršiti. uz pomoć orla kojeg joj je poslao vrhovni bog Jupiter/Zevs (ili uz pomoć sâmog Jupitera boga u obličju orla?). Tobože je zamolila Psihu da siđe u Had (podzemno carstvo mrtvih) i da joj odatle donese kutiju sa djelićem ljepote Perzefone (supruge boga mrtvih). koji se u međuvremenu oporavio. I kao po(r)uka da je ljubav neophodna i ljudima i bogovima. Amor. graška i graha. nježno uze Psihu i prenese je u dolinu punu cvijeća. pa i to uspije učiniti. oprostile jedna drugoj. Amor je. krišom. Zefir donese sestre u palaču. ipak. navodno. 10 Porezni savjetnik februar 2012. Psiha pade u najveće očajanje koje se može zamisliti. u stvari. rodila zavist. Psiha shvati da kraj nje spava – Amor. ne odolivši. a Psiha je dobila besmrtnost i bila primljena među bogove. Veneri ni to nije bilo dosta. lijegala bi u postelju u kojoj ju je posjećivao nevidljivi suprug. u potrazi za Amorom (koja su se. maka. pšenice. sladostrašće. Amor i Psiha su vjenčani pred vijećem bogova. Za to vrijeme. sakupivši ostatke zlatnog runa sa žbunja uz rijeku na koju su ovce zlatnog runa dolazile na pojilo. navodno. Kad je se dočepala. sretno završila.. Dok ga je zaljubljeno gledala. izbrisavši vječni san s njenog lica i stavivši ga natrag u kutiju. koji bi uvijek odlazio prije svanuća. u stvari.

one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. dipl. početak godine nam donosi i onu koja se odnosi na sačinjavanje i podnošenje poreznih prijava. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. Od ove godine imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. prijavljivanje različitih poreza. Od ove godine u FBiH imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. iz različitih razloga. oec. Početak godine nam donosi i obavezu sačinjavanja i podnošenja poreznih prijava za prethodnu godinu: porez na dobit. dok svemu dodatni teret daje i činjenica da se pri izvršavanju ovih obaveza u praksi uvijek suočavamo sa brojnim poteškoćama. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjeseci koji slijede. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. Sve u svemu. sastavljanje posebnih izvještaja za rukovodstvo. kontrole i naplate doprinosa. sačinjavanje godišnjih finansijskih izvještaja. To su samo neke od obaveza koje početak godine pretvaraju u stresni period maksimalne angažovanosti. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. Među svim navedenim obavezama. kontrole i naplate doprinosa. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjePorezni savjetnik veljača 2012.. Tu u obzir dolaze porez na dobit.. P očetak svake godine računovođama donosi štošta. 11 . broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. Već je ta isprepletenost obaveza dovoljna da ovako ocijenimo početak godine. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. Sve u svemu. Rekapitulacija protekle godine.porezi PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Marko Dmitrović.

Ona su svoj porezni bilans dužna podnijeti Poreznoj upravi FBiH sa prijavom PR-PD. slijedi da se porezni bilans i prijava PR-PD ima predati najkasnije do 30. traju ne samo ona pravna lica koja su dužna plaćati porez na dobit (bilo kroz mjesečne akontacije. S obzirom na to da je ovaj drugi rok kraj drugog mjeseca. 03. U suštini. a i sama fizička lica – obveznici poreza na dohodak će u mnogim situacijama biti dužni podnositi te prijave. postoji više obrazaca na koje treba obratiti posebnu pažnju. • Pregled nastalih. I konačno. a za svaku narednu od pet godina dokaze o realiziranim investicijama u tim godinama. i ta pravna lica moraju izvršiti obavezu prijavljivanja i. nužno je priložiti dokaze o ukupnom broju zaposlenih i broju lica koja ispunjavaju tražene uslove. kako bi se neko mogao “zaletjeti” i kako se to obično razumijeva). Imajući u vidu da je 2011. Zakona o porezu na dobit. bilo na osnovu konačne prijave poreza na dobit) nego i ona koja su oslobođena poreza po osnovu čl. nakon što su sačinjeni godišnji finansijski izvještaji. za oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Za prvu godinu korištenja oslobađanja po osnovu investiranja u proizvodnju. (a ne 31. Rok za podnošenje obrasca PR-PD je trideset dana od roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna. Prije svega. Na osnovu te prijave se utvrđuje da li je potrebno (do)platiti određenu razliku poreza na dobit za proteklu godinu ili je iznos uplaćenih akontacija možda doveo do preplate (koja može biti iskorištena za buduće porezne obaveze ili se po tom osnovu može tražiti povrat).porezi seci koji slijede. Prijava poreza na dobit Privredna društva i druga pravna lica koja se tretiraju kao obveznici poreza na dobit imaju obavezu sačinjavanja poreznog bilansa i prijavljivanja poreza na dobit i to je nešto što ne treba posebno napominjati. kao i dokaze o ispunjavanju samih uslova. • Bilans uspjeha. Za oslobađanje po osnovu izvoza nužno je priložiti Statistički aneks godišnjeg izvještaja radi dokazivanja dostignutog cenzusa od 30% ukupnog prihoda. do 34. Drugim riječima. Osnovna prijava u sistemu poreza na dohodak je Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051). obveznik je dužan priložiti dokaze o realiziranim investicijama u toj godini (najmanje četiri miliona KM). 31. većina stvari ve- . pri tome. Uz prijavu PR-PD se prilažu: • porezni bilans (obrazac PB-DOB). a od konkretnih okolnosti zavisi koje i do kada. pravna lica – poslodavci su dužni podnijeti odgovarajuće prijave za svoje zaposlenike. koju podnose fizička lica – obveznici poreza na dohodak kako ona koja su to po propisima obavezna učiniti tako i ona koja za to imaju neki svoj interes. iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka na obrascu GU-DOB (ako je potrebno). Prijave poreza na dohodak Porezne prijave iz oblasti poreza na dohodak su posebna priča. izdate od nadležnih organa (ne starije od godinu). Ukoliko postoji potreba za doplatom poreza. u kojoj se iskazuju podaci o utvrđenoj godišnjoj poreznoj obavezi i dotad plaćene akontacije. dok su neki drugi obrasci obavezni prilozi za pojedine vrste poreznih obveznika. 03. Bilo kako bilo. kao i iznos akontacije poreza na dobit za naredni period. ona mora biti izvršena do istog roka koji važi i za podnošenje ove prijave. već treća godina za koju se podnosi ova prijava. priložiti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju osnov za oslobađanje. pravna lica moraju pristupiti sačinjavanju poreznog bilansa radi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dobit za proteklu godinu. Stoga smatramo da je potrebno ovim kratkim tekstom napraviti podsjetnik na ono što nas čeka. Neki od obrazaca koji će biti spomenuti su zaista porezne prijave. • Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti na obrascu IZ-DOB (ako je potrebno). Vrijedi naglasiti da se obveznicima podnošenja poreznog bilansa i prijave poreza na dobit sma12 Porezni savjetnik februar 2012.

u slučaju zajedničkog obrta. pak. dopunskog ili dodatnog zanimanja. Neki drugi obveznici. Oni su tokom godine plaćali mjesečne akontacije (osim ako nije riječ o novoosnovanoj djelatnosti). U tu specifikaciju se upisuju svi ostvareni prihodi i oni rashodi koji se mogu priznati na osnovu važećih propisa. Istina. to je jedini način da oni utvrde svoju konačnu godišnju obavezu po osnovu poreza na dohodak. autorski honorari i sl) ili je uporedo imao registrovanu samostalnu djelatnost kao dopunsko zanimanje. ali imaju interes u podnošenju ove godišnje porezne prijave jer je to jedini način da iskoriste svoje pravo na odbitke. oni moraju utvrditi konačan rezultat te svoje djelatnosti i iznos poreza na taj rezultat. Može se desiti i da je riječ o pojedincu koji je ostvarivao samo dohodak od nesamostalne djelatnosti. najkasnije do 31. no njihova prava i konačna porezna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. Obrtnici i druga samostalna poduzetništva su tokom godine bili dužni voditi četiri knjige i evidencije propisane propisima o porezu na dohodak: Knjigu prihoda i rashoda. Međutim. što znači da se SPR-1053 podnosi zajedno sa GPD-1051. To je poseban obrazac koji.obrazac SPR-1053. ostvaren bilo gdje u svijetu. dužan popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD-1051. • dohodak direktno iz inostranstva. u svakom slučaju. u inostranstvu. oni ga moraju prijaviti u FBiH.porezi zanih za popunjavanje je prilično poznata. vidi okvir). "dohodak ostvaren iz više izvora” može značiti mnogo toga. obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su i svi oni koji su ostvarivali dohodak direktno iz inostranstva. sam po sebi. Može biti da se radi o obvezniku koji je pored redovnog zaposlenja i dohotka od nesamostalne djelatnosti imao i neka primanja “sa strane” (ugovori o djelu. 02. (odnosno najkasnije do 29. Svi vlasnici obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti su. Na primjer. a na osnovu tih evidencija. Formalno. po propisima o porezu na dohodak. Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidenciju potraživanja i obaveza. nisu dužni. zbog značaja koji ima. zavisi od drugih podataka u prijavi). • dohodak od iznajmljivanja imovine i • dohodak od nesamostalne djelatnosti za koji poslodavac nije pravilno obračunavao i uplaćivao obaveze. naravno. Prema tome. 03. Dohodak je razlika između prihoda Porezni savjetnik veljača 2012. Po isteku godine. neophodno je napomenuti one osnovne crtice koje se tiču obrasca GPD-1051. a najčešće i anulirati poreznu obavezu u FBiH ukoliko se to adekvatno dokaže (kroz odgovarajuće potvrde nadležnih poreznih organa pod čijom nadležnošću je dohodak oporezovan). Stoga prvo treba naglasiti koja su to fizička lica koja su (u svakom slučaju) dužna podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak GPD-1051. „nema“ propisan rok za podnošenje. Zapravo. 13 . a koji su direktno vezani za posmatranu djelatnost. Također. • dohodak od samostalne djelatnosti obrta. Ovakvi porezni obveznici moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu i na taj način sve te dohotke objedniti na jednom mjestu. godini ostvarivali: • dohodak iz više izvora. ali kod dva ili više poslodavaca u toku iste godine. jer su porezni obveznici . dužni podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051.rezidenti FBiH dužni da „podnose račun“ u FBiH za sav svoj dohodak. Godišnja porezna prijava će pokazati da li taj porezni obveznik ima nekih dodatnih obaveza za porez ili je možda čak i u preplati (što. ali svejedno postoji obaveza prijavljivanja u FbiH. a eventualno plaćeni porez izvan FBiH će se uzeti u obzir i umanjiće. ovo je obaveza i onog poreznog obveznika koji kontinuirano i samostalno obavlja neku neregistrovanu djelatnost. bez obzira na to da li se radi o djelatnosti u statusu osnovnog. tako što će sačiniti specifikaciju svojih prihoda i rashoda . vrlo vjerovatno je porez na taj dohodak već plaćen tamo gdje je i ostvaren. Znatan broj poreznih obveznika – fizičkih lica je. Ovo zahtijeva i dodatna pojašnjenja. To su oni porezni obveznici koji su u 2011. tj. Knjigu prometa. ali je obavezan prilog uz godišnju poreznu prijavu takvih lica.

logično. No. ispada. kao i već uplaćene akontacije. Zajedničko obavljanje obrta ili druge samostalne djelatnosti Uobičajeno je da se obrtnička ili druga samostalna djelatnost obavlja samostalno i takva situacija je već opisana. također. . S obzirom na to da se radi o obrtničkoj djelatnosti. Ona će postojati čim je ostvareni rezultat pozitivan. najčešće i dolazi. Ovaj obrazac ima za cilj da ostvareni rezultat takve. tj. na nju se. Iz toga slijedi da oni ne samo da imaju obavezu podnošenja obrasca GPD-1051 već zasigurno imaju i interes za to. SPR-1053 se kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti mora popuniti ranije. Ovdje se javlja još jedna posebnost. mora popuniti ranije. sada. čak i onda kada se u obrascu GPD-1051 pokaže da je obveznik u preplati. neophodni podaci iz SPR-1053. tj. Naprotiv. 14 Porezni savjetnik februar 2012. primjenjuju sva pravila o vođenju poslovnih knjiga i evidencija prema propisima o porezu na dohodak. dijele ostvareni rezultat. Do toga. da bi se popunio GPZ-1052. uz koju će priložiti i SPR-1053 i GPZ-1052 (kojim se dokazuje njegov udio u ukupnom rezultatu zajedničkog obrta). pa će se na kraju doći do nekog konačnog rezultata iz kojeg će se vidjeti da li taj porezni obveznik ima ikakvih dodatnih obaveza po osnovu poreza na dohodak. oni vjerovatno neće imati obavezu doplate. Možda najvažnija stvar za ove obveznike je činjenica da oni (tek) u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične tako i one dodatne. pozitivan rezultat. bilo bi to dvostruko ili višestruko oporezivanje. On će istupati ispred obrta. Upravo zbog (tek sada iskorištenog) prava na odbitke. „nema rok“. Naime. Također. dohodak. obaveza prijavljivanja dohotka je nešto drugačija.porezi i rashoda. I dobar i loš. na žalost. Prilaže se kao prilog uz GPD-1051. dok se visina akontacija za naredni period utvrđuje u samoj specifikaciji SPR-1053. Njihovi lični odbici se. upravo zbog toga što se prilikom računanja mjesečne akontacije za naredni period (a na bazi rezultata protekle godine) ne uzimaju u obzir i lični odbici tih obveznika. drugi se kod zajedničke djelatnosti. priložiti i specifikaciju SPR-1053. Tako će oni. U takvim slučajevima. „uključuju u računicu“ tek u njihovoj godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051. Ukoliko bi taj dohodak svaki od partnera prijavio u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. specifikacija SPR1053 je bitna iz još jednog razloga: u njoj postoji i polje u kojem se računa akontacija za naredni porezni period. naime. imenovani nosilac djelatnosti će popuniti obrazac GPZ-1052 i predati ga u PU FBiH do kraja februara/ veljače. u obrazac upisati i sve odbitke. Naknadno će svaki od partnera zasebno podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. tj. Vlasnici samostalnih djelatnosti moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD1051 i uz nju. bez odbitaka. Umjesto toga. kao što je već rečeno. s tim da partneri moraju imenovati jednog od njih kao nosioca djelatnosti. pored ostvarenog dohotka. do kraja trećeg mjeseca. te taj iznos treba prepisati u obrazac GPD-1051. a kako je rok za podnošenje prvog obrasca kraj drugog mjeseca. Rjeđe se dešava da samostalnu djelatnost obavlja ne jedna. postoji i obaveza sačinjavanja specifikacije SPR-1053. na primjer. a svako od njih pojedinačno će se i dalje smatrati zasebnim poreznim obveznikom. isključivo na osnovu iskazanih podataka o ostvarenim prihodima i rashodima u godini koja je protekla. kao obavezan prilog. Oni se tada javljaju kao partneri u poslu i. a on. Specifičnost zajedničkih djelatnosti je poseban obrazac GPZ-1052. Zajednički obrt kao cjelina je ostvario. već dvije ili čak i više osoba zajedno. „klasični“ obrtnici – pojedinci moraju popuniti samo SPR-1053. zajedničke djelatnosti raspodijeli na partnere. A zašto? Zato što su. Osim toga što je osnov za utvrđivanje godišnjeg dohotka i dokaz prilikom podnošenja godišnje porezne prijave.

u isti će upisati ovaj i eventualne druge dohotke u 2011. konačna porezna obaveza se utvrđuje kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. U ovom slučaju. a primio je manji broj plaća. On tu obavezu. može se odlučiti ili za priznavanje stvarnih rashoda (koje onda mora dokumentovati) ili za priznavanje rashoda u paušalnom iznosu u visini 30% tih prihoda. nego je i on samo prilog uz godišnju poreznu prijavu GPD-1051 u tim slučajevima. Tu razliku potom treba upisati u odgovarajuće polje godišnje porezne prijave GPD-1051. Primjera radi. obveznik poreza na dohodak po ovom osnovu ima mogućnost izbora. podnijeti GPD-1051 u Poreznu upravu FBiH. Podsjećanja radi. • da je taj jedini poslodavac pravilno obračunavao i uredno uplaćivao porezne obaveze po tom osnovu i • da je poslodavac za svaki dohodak od nesamostalne djelatnosti Poreznoj upravi FBiH uredno podnosio obrazac MIP-1023. ako je poslodavac Porezni savjetnik veljača 2012. a „njegovo je“ da li će rashode utvrditi na jedan ili na drugi način. moraju izvršiti. 15 . kao dohodak od iznajmljivanja pokretne ili nepokretne imovine. U slučaju da nisu ispunjeni svi navedeni uslovi. • da je taj dohodak ostvarivao samo kod jednog poslodavca. Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi. porezni obveznici koji su ostvarivali ovu vrstu dohotka moraju popuniti poseban obrazac sa oznakom PRIM-1054. Dohodak ostvaren tim aktivnostima je posebna kategorija oporezivog dohotka koja uvijek podrazumijeva i obavezu podnošenja godišnje porezne prijave. tj. Na primjer. Nije važno da li je to poreznom obvezniku u interesu ili nije (a jeste. Prije nego što podnesu godišnju prijavu. Pretpostavka za to je da je kumulativno ispunjeno nekoliko uslova: • da je porezni obveznik ostvarivao samo tu vrstu dohotka. ovi porezni obveznici će do 31. naravno. godini. To je i njima jedini način utvrđivanja konačne godišnje porezne obaveze. u većini slučajeva). godini ostvarivali samo dohodak od nesamostalne djelatnosti u najvećem broju slučajeva neće biti dužni podnositi godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Pri tome se misli na iznajmljivanje i pokretne i nepokretne imovine. kao i vlasnici samostalnih djelatnosti. da obveznik ima važeću poreznu karticu. Porezni obveznici – zaposlenici koji su u 2011. tom poreznom obvezniku taj dohodak uvijek predstavlja razlika između prihoda i rashoda. ni PRIM-1054 se ne podnosi samostalno. Isti principi važe i za rijetke situacije u kojima će se kroz godišnju poreznu prijavu prijavljivati dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava.porezi Obavezu podnošenja godišnje prijave GPD1051 uvijek imaju i fizička lica – porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarivali dohodak od iznajmljivanja imovine. porezni obveznik bi morao podnijeti godišnju poreznu prijavu kroz koju bi prijavio ostvareni dohodak. a i oni (nevezano za to da li im je ovo jedina vrsta dohotka ili ne) imaju pravo na korištenje ličnih odbitaka. u onim slučajevima kada se to ne smatra samostalnom djelatnošću tog poreznog obveznika. kamate na stambeni kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje ili propušteni mjesečni odbici kod zaposlenika koji je radio svih dvanaest mjeseci. Međutim. Preduslov je. ukoliko u toku protekle godine nije (iz bilo kojeg razloga) u cjelini iskoristilo pravo na svoje lične odbitke ili ako ima mogućnost korištenja prava na neki od dodatnih odbitaka koji se i mogu ostvariti samo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. Dakle. Prema tome. porezni obveznik nema razlog za podnošenje godišnje porezne prijave. obrazac PRIM-1054 poreznim obveznicima – najmodavcima predstavlja osnov za popunjavanje godišnje porezne prijave GPD-1051. Nešto kao i SPR-1053 kod vlasnika samostalne djelatnosti. mogao bi postojati interes da i ovakvo lice podnese svoju godišnju poreznu prijavu. 03. U PRIM-1054 se navode svi ostvareni prihodi po ovom osnovu (što se dokazuje ili ugovorom o iznajmljivanju ili godišnjim izvještajem isplatioca) i rashodi koji se priznaju na jedan od dva moguća načina. Za koju god varijantu da se odluči.

Osim ako morate ponovo nabavljati i instalirati programe za elektronsko podnošenje ovih prijava PU. Kod zaposlenika je to kopija obrasca GIP-1022. a neisplaćene plaće ne upisuju u GIP-1022. 2012. broj 86/10. To nam i jeste teži dio posla. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA 16 Porezni savjetnik februar 2012. godinu se (ipak) podnose i Poreznoj upravi U izvornom (početnom) tekstu člana 27. podatak da je kod nas primio makar jednu plaću u 2011. Izmjenama Pravilnika objavljenim u “Službenim novinama Federacije BiH”. 2012. jer se svi ti podaci (pa i više od toga) već prijavljuju kroz mjesečne izvještaje (MIP-1023). Rok za popunjavanje i predaju ovih obrazaca zaposlenicima je kraj drugog mjeseca. 02. 2012. sasvim moguća situacija je da smo imali nekog zaposlenika koji je u međuvremenu prestao raditi za nas. godine. Nije sasvim jasno zašto je to potrebno. razumljivo. vrlo važno za izdvojiti je i to da poslodavac obrazac GIP-1022 treba popuniti za sve osobe kojima je u toku godine isplatio plaću. 24. kako stvari stoje. godini ostvarivali dohodak od nesamostale djelatnosti moraju od svojih poslodavaca dobiti primjerak ovog obrasca. U njemu trebaju biti navedene sve isplate plaća i sve ono što se tretira kao dohodak od nesamostalne djelatnosti (dodatne isplate preko dozvoljenog neoporezivog iznosa. godinu obavezno predavati (i) Poreznoj upravi. Svi oni koji su u 2011. Međutim. ne postoji obaveza podnošenja GIP-ova u PU FBiH. I ovi obveznici. no čini se da to ovdje ne igra posebnu ulogu. Na primjer. Obrasci GIP-1022 za 2011. porezni obveznik kao pojedinac mora podnijeti prijavu i doplatiti porez za koji se ispostavi da nedostaje zbog neispravnih ranijih uplata. pa tako i za one koji možda više nisu u radnom odnosu. 22. stav 2. POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 02. Također. 02. oporezive koristi i sl). 2012. pa ni ponovna obaveza njihove predaje PU FBiH nije neka prevelika “tragedija”.. neopravdano je korišten neki odbitak na koji zaposlenik nije imao pravo). a i sama Porezna uprava FBiH već sada napominje i opominje da će se GIP-ovi za 2011. Do sada smo se već ispraksirali u tome. 29. godini nas ujedno obavezuje da za njega popunimo obrazac GIP-1022 (s tom jednom plaćom) i da mu ga uručimo. tj. 02.. moraju priložiti određene dokaze o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu. Olakšavajuća okolnost u svemu je to što se obrasci GIP-1022 svakako moraju popuniti. 2011. 23. Ipak.porezi tokom godine uplatio manje poreza od onoga što pokazuju podaci (npr. no nije loše još jednom reći da se obračunate. broj 67/08) je pisalo da je poslodavac po isteku poreznog perioda dužan Poreznoj upravi podnijeti jedan primjerak obrasca GIP1022. . 21. ova odredba je izbrisana te trenutno. 2012. u predstojećim (novim) izmjenama Pravilnika će se vratiti obaveza podnošenja GIP-ova (i) Poreznoj upravi. 02. formalno. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”.

upisuje u posebno polje godišnje porezne prijave. to su sljedeće vrste dohotka: • dohodak od iznajmljivanja kuća. između ostalog. Ovome je nužno dodati i paušalne obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. skupštinama. godine. Jednom kada se plati porez. i to onoliki broj koliko je porezni obveznik imao poslodavac u posmatranoj godini). recimo. kao ni obavezu kasnijeg prijavljivanja. tu priča oko ovih vrsta dohotka završava. Šta to može biti. Za razliku od drugih vrsta dohotka koje se upisuju u GPD-1051. Sve ovo su vrste dohotka na koje je jednom obračunati i plaćeni porez konačan. Što se tiče onih koji moraju popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu. podnose godišnju poreznu prijavu). odbitaka. Porezni savjetnik veljača 2012. 03. • obrazac SPR-1053 (za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti slične obrtu. Sve je to ista podvrsta dohotka od samostalne djelatnosti i ona se. uopće. Ne postoji obaveza podnošenja tog izvještaja Poreznoj upravi. a najkasnije do kraja drugog mjeseca. sačine godišnje izvještaje o ovakvim isplatama i uruče ih svakom pojedincu prema kojem su vršena takve isplate. 17 . kao i od zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti). Na kraju. to ne znači da ovi porezni obveznici neće dokazivati visinu ostvarenog dohotka. Ovaj godišnji pregled treba sadržavati sve isplate pojedinačno. Bitno je samo da taj izvještaj sadrži sve potrebne podatke. te.porezi Ne treba zaboraviti ni fizička lica koja su ostvarivala dohodak od obavljanja tzv. U nekim gradovima je bila praksa da Porezna uprava pripremi posebne tabele koje mogu poslužiti za ove potrebe. ostvarivalo samo te vrste dohotka i ništa drugo. naknade po osnovu ugovora o djelu. Ako je neko lice. Kakav god da je. on će tim pojedincima koristiti kao prilog uz godišnju poreznu prijavu. Imajući u vidu da forma izvještaja nije propisana. a nije pogrešno ni da sami isplatioci naprave svoju varijantu izvještaja. Ukratko. onda godišnju poreznu prijavu ne mora ni podnijeti. • dohodak od ulaganja kapitala (kamate. naknade članovima predstavničkih organa vlasti i sl. Porezni obveznik tu nije imao pravo na korištenje odbitaka. • dohodak od prodaje imovinskih prava. ova vrsta dohotka nema formalno propisane obrasce. krajnji rok je 31. što nikako ne treba shvatiti kao da to nije moguće uraditi i ranije. postoje i oni porezni obveznici koji su ostvarivali pojedine vrste dohotka koje se ne mogu upisati u GPD-1051 (jer se porez koji je već plaćen na te dohotke smatra konačnom poreznom obavezom). • dohodak od otuđenja nekretnina. ukoliko porezni obveznik posjeduje sve što mu je potrebno. kao i zbirni iznos. • obrazac PLDI-1043 (za iste slučajeve kao i kod SPR-1053). također. nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu (naravno. propisi su obavezali isplatioce ovakvih primanja da po isteku godine. To mogu biti naknade koje je neko ostvarivao za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru nekog društva. možete vidjeti u listi koja slijedi: • kopija obrasca GIP-1022 (za dohotke od nesamostalnih djelatnosti. zatim autorski honorari. 2011. Oni. samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. drugih samostalnih djelatnosti. zavisno od vrste isplate i da li se rashodi priznaju ili ne. a kao vodilja mogu poslužiti obrasci AUG-1031 i ASD-1032. Naime. Ipak. kreveta i stanova turistima za koje je plaćena boravišna taksa. samim tim. nemaju ni obavezu njihovog upisivanja u GPD-1051 (u situacijama kada ta lica. Čak nije isključeno da se ova dva obrasca i iskoriste kao podloga za ovakav izvještaj. jer je njihov iznos (mjesečnog) poreza fiksan i ne postoji mogućnost bilo kakvih naknadnih izmjena po osnovu. osiguranje) i • dohodak od nagradnih igara i igara na sreću. ukoliko uz to nisu ostvarivali još neke prihode koji se obavezno prijavljuju u godišnjoj poreznoj prijavi). • obrazac GPZ-1052 (za dohodak od zajedničke obrtničke djelatnosti). komisijama. pak. preostaje da se “snalazimo”.

sve ono što je neophodno da se za određenu situaciju dokaže da je trošak nastao. uzevši u obzir obveznikovo zdravstveno stanje. izvještaj isplatioca dohotka (za dohodak od imovine i ustupanja imovinskih prava. Izuzeci su samo situacije u kojima on obavlja obrtničku djelatnost (i ništa drugo) u općini različitoj od općine prebivališta ili kada općini različitoj od prebivališta iznajmljuje nepokretnu imovinu (i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka). godini (npr. Iako su u početku postojale brojne nedoumice. koliki je on bio i da postoji “opravdanost” za isti. preparatima ili lijekovima koji su dio nekih eksperimentalnih ili estetskih tretmana. Pored svega ovoga. da su svi prijavljeni podaci istiniti. Svi dokazi moraju glasiti na ime poreznog obveznika koji koristi ovu godišnju olakšicu ili na ime njegovog člana porodice za kojeg ove troškove može koristiti. BD BiH ili u inostranstvu (za dohotke ostvarene izvan FBiH). Kada su svi potrebni dokazi prikupljeni. dobije se rezultat koji pokazuje da li obveznik treba doplatiti porez (pa onda treba dokazati i izvršenu uplatu) ili je u preplati (pa može tražiti povrat ili preusmjeriti na izmirivanje budućih obaveza). iznosi već plaćenog poreza). Najlakše je dokazati troškove uplaćenih premija dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja. kojom garantuje da bilo koji od tih troškova nije finansiran iz doniranih sredstava. poslodavca i sl. od osiguranja. Prema tome. pa je to onda potrebno i dokazati. Prvi preduslov je da se tim kreditom prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika i njegove porodice. kopije recepata. otplatni plan banke). Zatim je potrebno priložiti ugovor o kreditu sa bankom. nabavki lijekova i ortopedskih pomagala je znatno zahtjevnije. i ovo je potrebno dokazati. Kada se sve “sabere” na jednoj prijavi (razne vrste dohotka. FMF je naknadno zauzelo mišljenje da je kriterij kako je prihvatljivo sve do 120 m2. Uglavnom će to biti općina prebivališta tog obveznika. također. znači da je to nešto što je bilo neophodno. materijala i sl. to mogu biti računi o liječenju ili o nabavci lijeka i ortopedskih pomagala. neki dokaz kojim se potvrđuje visina plaćenih kamata u 2011. Opravdanost. dokaz o plaćenom porezu u RS. kao i da naknade po osnovu tzv. Oni se moraju posebno dokazivati i. obveznik mora sačiniti i dodatnu izjavu (“svojim riječima”) 18 Porezni savjetnik februar 2012. ugovor o iznajmljivanju ili ustupanju (za dohodak od imovine ili ustupanja imovinskih prava). a za slučajeve u kojima se kredit podiže radi izgradnje kuće treba i ugovor o gradnji i dokaze (tj. Posebno mjesto zauzimaju dodatni odbici koji se mogu koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi. i ovdje je potrebno priložiti pisanu izjavu kojom se još jednom potvrđuje. račune) o kupovini zemljišta. Tu je kao dokaz potrebna samo kopija naloga o uplati premija dobrovoljnog osiguranja. svi odbici na koje obveznik ima pravo. • No. obrazac PRIM-1054 (za dohodak od iznajmljivanja imovine). drugih samostalnih djelatnosti). Oni. propisani uslov je i da stambeni prostor ne smije biti veći od “potreba poreznog obveznika i njegove porodice”. a ne da se radilo o neki zahvatima. Povrh svega.porezi • • • • dokumentacija koja potvrđuje otuđenje djelatnosti (za one slučajeve u kojima se ovo desilo). moraju sadržavati podatak o visini nastalih troškova i moraju biti izdati od ovlaštene zdravstvene institucije (o toj problematici smo govorili prethodnih godina). Naravno. Zbog toga je potrebno osigurati potvrdu općinskog suda da na njegovo ime (i imena njegovih članova porodice) ne postoji uknjižena neka nekretnina za stanovanje. I konačno. Šta tek onda reći za dokazivanje troškova kamate na stambeni kredit. fizičko lice – porezni obveznik podnosi obrazac GPD-1051 u „svoju“ općinsku ispostavu PU FBiH. Jednostavno. pod punom odgovornošću. dokazi o participaciji. ni tu nije kraj. uvjerenje o invaliditetu itd. nije ih jednostavno dokazati. . uglavnom. Tada se GPD-1051 predaje u općini sjedišta obrta ili u općini na čijoj teritoriji se nepokretna imovina nalazi. Već dokazivanje troškova liječenja. zapravo.

2012. za prethodnu godinu. kao i M4. 2012. podnošenjem obrasca JS-3400 mi sami sebe prijavljujemo i zadužujemo u PU za onaj dio doprinosa koji nije uplaćen. 04. u praksi nije važno da li su stvarno uplaćeni. 02.porezi Doprinosi Zakon o jedinstvenom sistemu registracije. 24. 02. djel. ovdje je posebno bitno izdvojiti onaj koji nosi oznaku JS-3400 (Godišnja prijava podataka o doprinosima). 2012. to je to. 2012. godinu. 02. izvještaj dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i iznajmljivanja imovine Za JS-3400 Poslodavci PU FBiH 30. 2012. kada je Zakon tek usvojen. 03. ako smo redovno uplaćivali doprinose. Po svojoj suštini. s tim da se podaci o doprinosima vode odvojeno za svakog od njih. Za zajedničGPZ-1052 PU FBiH 29. 21. Čak mu je i forma vrlo slična i namjena mu je da se Poreznoj upravi prijave podaci o obračunatim doprinosima za (u ovom slučaju) 2011. jer su iz Porezne uprave još u početku. Na prvu. ali za razliku od tog ukinutog obrasca. obrazac kao da je pravljen za idealne situacije kada je poslodavac redovno obračunavao i uplaćivao doprinose za svoje zaposlenike. broj 42/09) je uveo neke nove obrasce. rekli da će podnošenje ove prijave biti ujedno i zaduživanje doprinosa u PU. nego Poreznoj upravi kojoj je. 19 . JS-3400 je prijava obračunatih i uplaćenih doprinosa. 23. 02. prebačena uloga kontrolora doprinosa. PU FBiH 31. on je vrlo sličan nekadašnjem obrascu M4. Poslodavac podnosi jedan obrazac JS-3400 za sve svoje zaposlenike. Iako ih ima preko deset. ovaj se ne podnosi Zavodu PIO/ MIO. odnosno obveznicima koji su od Godišnji Isplatioci njih ostvarivali dohotke 29. 02. Dakle. 02. ako doprinose nismo redovno uplaćivali. Pregled rokova za neke osnovne obrasce u FBiH OBRAZAC PR-PD GPD-1051 KO? Pravna lica Fizička lica ZA KOGA? Za sebe Za sebe KOME? DO KADA? PU FBiH 30. 04. Ipak. 03. 02. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA Porezni savjetnik veljača 2012. 02. ki obrt Fizičko lice PRIM-1054 Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 najmodavac Za obveznike. Međutim. zaključak je da bi do tada već morali biti obračunati doprinosi za svih dvanaest mjeseci posmatrane godine. zaposlenike POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. S obzirom na to da je rok za podnošenje ovog obrasca 30. nike FBiH SPR-1053 Vlasnici obrta Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 Nosilac zaj. upravo po ovom Zakonu. kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”. Praktično. 22. ZaposleniZa zaposleGIP-1022 Poslodavci cima i PU 29.

prvi dio - Ako sam išta naučio od reformi u čijem provođenju sam učestvovao. Porezni savjetnik februar 2012. samo stvaraju još veću konfuziju i nered. pritom. to je da su sistemska rješenja . kao i ona kada zbog raznih pravnih zavrzlama nije precizno definisano šta jeste a šta nije. Radi se o makedonskom reformskom modelu pod nazivom “Cela plata”. Sva ona rješenja koja se suviše oslanjaju na savjest bilo koje strane u bilo kojem reformskom procesu (a kod poreskih reformi su to dva glavna učesnika: poreski obveznici i poreski službenici). riješilo nekoliko pitanja od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo. Makedonci su uspjeli da snize stope ključna tri doprinosa i da. ko je od čega oslobođen a ko nije i sl. povećaju ukupan nivo naplate doprinosa u toku dvije (i to “krizne”) godine uzastopno! 1 O ovom je bilo dosta riječi u tekstu “Reforme naše nasušne” objavljenom u Poreznom savjetniku broj 12/10. šta čemu podliježe a šta ne podliježe. i umjesto da raščišćavaju situaciju. svojim sistemskim i sistematičnim pristupom.porezi MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” Goran Drakulić . na kraju dovedu do toga da se te reforme pretvore u svoju suprotnost.najbolja rješenja. ili sam barem bio u prilici da posmatram njihove efekte (i “efekte”). Zahvaljujući toj reformi. 20 .1 U ovom i narednom broju vam predstavljam rješenje koje je. uz dosljedno provođenje.

eška su vremena, i svi teško žive ali, ako izuzmemo one koji nemaju nikakva redovna primanja, najteže je porodicama zaposlenih u proizvodnji i drugim djelatnostima gdje je prosječna plata oko 400 KM, a redovnost isplata tih mučno zarađenih novaca je... svi znamo kakva. Od 400 KM mjesečno (X2, ako su oba nosioca porodičnog domaćinstva zaposlena) se teško krpi kraj s krajem. Neredovne isplate plata Na jednom redovnom stručnom skupu u organizaciji IOTA-e (International Organization of Tax Administrations) novembra 2010. godine u Bukureštu, kome sam prisustvovao kao predstavnik Poreske uprave RS, diskusija je (iako su na dnevnom redu bile uglavnom teme iz područja IT) u jednom momentu skrenula na realnost situacije u većini zemalja na jugu i istoku Evrope. Diskutovali smo činjenicu da mnogi poslodavci izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i da čak i one niske plate koje ti radnici zarade, ovi neredovno isplaćuju, ili čak uopšte ne isplaćuju. Kolege iz Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunije, Mađarske... svi su oni sa razumijevanjem klimali glavama, potvrđujući da je i kod njih stanje isto ili vrlo slično, ali su kolege iz Austrije, Švajcarske, Švedske, naročito iz Holandije bili zapanjeni time što je tako nešto uopšte moguće! Kolega iz Holandije je izjavio kako je u holandskom društvu tradicionalna hrišćanska vrijednost da se radniku mora dati plata u tačnom iznosu i na vrijeme, tako da je u njegovoj zemlji ovakva situacija – nezamisliva! Sjećam se da je prije skoro deceniju u našoj zemlji proveden neki eksperiment u kojem je nekoliko odabranih političara trebalo da (pokuša da) preživi tri mjeseca sa mjesečnim primanjima od oko (sadašnjih) 450 KM. To im je, naravno, išlo eško. Eh, kako bi bilo dobro cijelu našu državnu administraciju (svih nivoa)

T

porezi
staviti malo u takvu situaciju, jer bi tada mnogo više cijenili svoja, uglavnom vrlo udobna, radna mjesta i redovna primanja. Još bi i više, kad bi se kako moglo, valjalo natjerati poslodavce koji voze “bijesna” kola i vode lagodan život, da žive sa onolikim primanjima koja imaju njihovi zaposleni, pa bi možda imali više razumijevanja i više discipline u ispunjavanju svojih obaveza prema njima. Svima je, na žalost, poznato da veliki i preveliki broj poslodavaca u našoj zemlji neredovno ispunjava svoje obaveze prema radnicima, a samo manji broj njih je na to stvarno prinuđen time što su su i sami, tj. njihove firme, u teškoj materijalnoj situaciji. Opšta privredna i društvena situacija u kojoj se s mukom uopšte dolazi do posla stvaraju dodatni pritisak na radnike istovremeno predstavljajući dobar “argument” nesavjesnim poslodavcima da ućutkaju nezadovoljne, naročito onda kada su s pravom nezadovoljni i kada su radni uslovi u kojima rade i redovnost isplata plata ispod svakog kriterijuma. “Na ulici ima 10 takvih kao ti, i samo čekaju...”, česta je priča koja se čuje u razgovorima “u četiri oka” između nadobudnih gazda i njihovih nadničara koji se drznu da traže neka svoja prava. Ako pitate bilo kojeg radnika kako mu je, svako će reći: “Ako je plata redovna i ako su uplate doprinosa redovne, dobro je!” Pravo je čudo kako naše političke elite nisu do sada uočile “izborni potencijal” činjenice da je redovna isplata, pa čak i najmizernijih plata (i uplata doprinosa) ključ za toliko željeni socijalni mir u ovim tzv. kriznim godinama. Spominjem “izborni potencijal” prosto zbog toga što je u današnjem stanju svijesti teško očekivati da išta drugo osim izbora, tj. sticanja ili zadržavanja političke moći, može da motiviše i pokrene političke snage za neke ozbiljne i korjenite reforme. (Briga za opšte dobro, savjest za zdravlje društva? Ma ko te pita!) Zato, hajde da se upoznamo s jednim, po mom mišljenju vrlo dobrim, i poprilično primjenjivim rješenjem, koje bi vjerujem i kod nas značajno promijenilo stanje stvari i uticalo na ozdravljenje privrednog ambijenta i društva u cjelini.
Porezni savjetnik veljača 2012.

21

porezi
Tvoj porez, tvoja budućnost
Poreske uprave širom svijeta pokušavaju da pronađu način da sa manje represije a više dobrovoljnosti u izvršavanju obaveza od obveznika napune državnu kasu. Slogan Uprave javnih prihoda Republike Makedonije (UJP RM): “Tvoj porez, tvoja budućnost” (u originalu:” Твој данок,2 твоја иднина!”) je makedonski pokušaj da se kod građana i poslovne zajednice razvije svijest o tome da se javne službe i dobra finansiraju iz javnih prihoda, i da je redovno plaćanje poreza i doprinosa, u stvari, ulaganje u sopstvenu budućnost i razvoj. Ali, kako već rekoh, promjene u svijesti se moraju graditi strpljivo godinama, a jedan od najefikasnijih načina za postizanje te promjene jeste uvođenje sistemskih rješenja koja naprosto onemogućavaju devijantno ponašanje. U Makedoniji, zemlji koja po bruto društvenom proizvodu, pa i po opštoj razvijenosti privrede, svakako, zaostaje za BiH, u jednom su se momentu stekli uslovi da se izvede jedan ozbiljniji reformski zahvat, koji bi “jednim udarcem” riješilo nekoliko otvorenih pitanja baš na onim poljima na kojima se, do tada, nikako nisu postizali zadovoljavajući rezultati: 1) Prijavljivanju i naplati doprinosa (radi likvidnosti fondova socijalnog osiguranja), 2) Prijavljivanju i naplati poreza na platu (kao jedne od značajnih stavki u svakom zdravom budžetu), 3) (Ne)redovnosti isplate plata (i/ili doprinosa i/ili poreza), 4) Registraciji obveznika uplate doprinosa. Pored svega ovoga, uočeno je i da je poresko opterećenje privrede dosta visoko, i da je to faktor koji nepovoljno utiče na ekonomski razvoj
2 Данок je makedonska riječ za porez koja, očigledno, dolazi od riječi “danak”, ali kad se već igramo riječima, posebno mi je simpatična podudarnost riječi plaćanje na makedonskom плаќање - sa riječju “plakanje”, jer se zaista tako i izgovara sa malo umekšanim “k”. Što jest – jest: mnogima izvršavanje finansijskih obaveza toliko teško pada da ovakva sličnost te dvije riječi nije nimalo čudna.
Porezni savjetnik februar 2012.

Republike Makedonije. Zato su vlasti u Makedoniji odlučile da ozbiljno “zasuču rukave” i prihvate se posla ne bi li se ti problemi riješili. Kada je, sredinom prošle decenije, započeta cijela ova priča u Makedoniji, situacija je bila veoma nalik na situaciju u BiH 2001. godine, neposredno pred poresku reformu (u sklopu koje su nastale današnje poreske uprave.). Naplatu doprinosa vršili su javni fondovi (Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje), a Uprava javnih prihoda je vršila naplatu poreza na lična primanja. Stari sistem zasnovan na Zavodu za platni promet (bivši SDK) je bio srušen, a “novi” nikako nije davao dovoljno dobre rezultate, pa je i u privrednom životu postojalo mnogo “sivila” i anarhije, što je podrazumijevalo i nizak nivo discipline u plaćanju poreza i doprinosa. Glavna inicijativa za reformu pokrenuta je u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Makedonije (FPIO RM) 2006. godine, sa prioritetnim ciljem ostvarivanja odgovarajućeg stepena likvidnosti tog fonda. Pristup je bio sasvim korektan: koristiti tehnološka dostignuća da se pojednostave i pojeftine procedure, a istovremeno da se uspostavi mnogo efikasniji sistem naplate. Kako sva svjetska iskustva pokazuju da nema efikasne naplate bez efikasnog sistema prijavljivanja obaveza, i to uz što veći obuhvat obveznika koji obaveze prijavljuju, akcenat u tehničkom rješenju je bačen baš na ta dva segmenta: registraciju obveznika i (elektronsko) prijavljivanje. Sistem registracije i elektronskog prijavljivanja, koji je temeljac ove reforme sa tehničkog aspekta, razvio je tim IT stručnjaka sa elektrotehničkog fakulteta u Skoplju po narudžbi FPIO RM. Konsultanti Svjetske banke i MMF-a, koji su se naknadno uključili u projekat, su zajedno sa domaćim snagama podigli reformu na viši nivo, pri čemu su razvili ovu osnovnu ideju i zaokružili je u njenom sadašnjem obliku, dajući glavnu ulogu u ovoj reformi Upravi javnih prihoda Republike Makedonije. Pri tome je jasno definisana uloga svih ostalih institucija kojih se ona tiče, dok je istovremeno na elegantan i efikasan način projektovano i povezivanje sa sistemom

22

porezi
za razmjenu platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu (UPP),3 čime je cijeli sistem u potpunosti zaokružen. Nakon obezbjeđivanja neophodne političke i finansijske podrške, ustanovljen je projektni tim sastavljen od vrlo sposobnih i marljivih ljudi, prije svega iz UJP RM, koji su sa mnogo entuzijazma, u dosta teškim uslovima i ekstremno kratkim rokovima, uspješno realizovali ovaj sistem na koji su sada, s punim pravom, veoma ponosni. Osnovna ideja cijele reforme sadržana je u samom njenom nazivu: “Cela plata.” To je sistemsko rješenje koje praktično onemogućava da se isplata ličnih primanja zaposlenima vrši odvojeno od plaćanja pripadajućeg poreza i doprinosa, odnosno zakonski je dosljedno implemantiran princip “bruto plata” - od ugovaranja, preko obračunavanja do isplaćivanja. To, reći ćete, i nije tolika novost, ali ovo jeste: zakonsko rješenje OBAVEZUJE sve poslodavce da do 10-tog u mjesecu obračunaju sva bruto lična primanja za sve svoje zaposlene (i druga lica kojima vrše isplate) za prethodni mjesec, da te obračune isključivo u elektronskom obliku podnose Upravi prihoda, koja te obračune verifikuje (ili vraća na doradu, ako nisu ispravni), a do 15-tog u mjesecu je rok da se izvrši plaćanje i to u cjelokupnom obračunatom iznosu, bez izuzetaka. Eto, to znači “Cela plata”! Ukoliko se do navedenog roka ne izvrši plaćanje svih pomenutih obaveza (a nemoguće je uplatu izvršiti djelomično: sve ili ništa), od 16-tog u mjesecu, pa nadalje se obračunava kamata od 0,03% dnevno, koja se pribraja prvom sljedećem obračunu i ulazi ravnopravno u masu novih obaveza. Kamata se odnosi samo na obaveze prema državi, dok se kamata na neto isplate radnicima ne obračunava (iako iz ove perspektive ne vidim razlog zašto je to tako i zbog čega radnik kojem se kasni sa isplatom ne bi imao pravo na naknadu zbog tog kašnjenja, kad već država to pravo priznaje sebi). Kazne za nepodnošenje mjesečnih prijava (tj. obračuna) su visoke, a postupak prinudne
3 Koji je vrlo nalik na onaj koji je realizovan i u BiH sa Giro Clearing i RTGS komponentom.

naplate (koji je znatno pojednostavljen), pokreće se nakon 10 dana od isteka roka za plaćanje. Dakle, svi sistemski instrumenti koji stoje na raspolaganju poreskim organima, posloženi su tako da apsolutno destimulišu neispunjavanje ili neredovno ispunjavanje obaveza i prema državi i prema zaposlenima. Na ovaj način se prevazilazi veliki problem koji je prisutan u sredinama kao što je naša, u kojima je nadležnost za nadzor nad provođenjem zakona iz domena poreza i doprinosa na poreskim, a nadležnost nad provođenjem zakona o radu (kojim su regulisane obaveze isplata plata i naknada radno angažovanim licima) na inspekcijskim organima. Sistem je sâm po sebi ustrojen tako da se onemogućavaju manipulacije kojima, inače, pribjegavaju nesavjesni poslodavci (koji koriste razdvojenost nadležnosti i nekoordinisanost akcija različitih državnih organa sa podijeljenim naležnostima), pri čemu je i nadzor veoma pojednostavljen, jer je lako otkriti one koji su obuhvaćeni sistemom, a koji ne izvršavaju bilo koju od svojih obaveza. Kada se drugim sistemskim rješenjima (u domenu registracije poslovnih subjekata i vršenju bankarskih transakcija) još onemogući ili znatno smanji vjerovatnoća za postojanje poslovnih subjekata koji su “izvan sistema”, jasno je da su, barem sa ovog aspekta, zaista stvoreni uslovi za jedan zdrav poslovni ambijent u kojem su svi u jednakom položaju i svi sistemom prinuđeni da redovno izvršavaju svoje obaveze, ali ne samo prema državi nego i prema svojim zaposlenicima (što smatram važnim iskorakom u odnosu na slične refome). Ovo je, definitivno, mnogo bolje, efikasnije i jeftinije rješenje za problem nesavjesnih poslodavaca, nego ideja koja se ovih mjeseci mogla čuti u Republici Srpskoj (koje je navodno “prepisana” iz Hrvatske, iako je i tamo to bila, čini mi se, obična predizborna tlapnja), da se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji ne isplaćuju plate svojim radnicima. Uvođenje krivične odgovornosti u ovaj domen bi proizvelo samo kontraefekat na terenu, uz ogroman broj novih administrativnih procedura i postupaka (dakle i državnih troškova) u segmentu državne administracije koji je u BiH
Porezni savjetnik veljača 2012.

23

godine detaljno upoznato sa njim. bez suvišnih tehničkih detalja. gdje se važna pitanja (uz rijetke izuzetke) uređuju i rješavaju ad hoc. podržavamo ovakvo stanje i ničim ne doprinosimo da se ono promijeni.. ali “na mala vrata”. To je jednostavno odraz opšteg stanja svijesti koji proizvodi određeni (ne)kvalitet ljudi koji nas vode. čudi me zašto nikoga u vladi RS to sve nije pokrenulo da se sjeti navedenog makedonskog modela. Ali. objasniti pojedine komponente sistema na jednom primjeru. jer.porezi vjerovatno najneažurniji i naproblematičniji. sve svodi na to da privrednici i građani gunđaju sebi u bradu. Očito je da za ovakav potez nema spremnosti. Mislim da su toga svjesni i u Vladi Republike Srpske. pokušavaju primijeniti. Porezni savjetnik februar 2012. dok ću neke zakonske odredbe koje. mogu biti interesantne (kao što su neka rješenja iz domena poreskog sistema. 4 Po nekim potezima koji se vuku posljednjih par godina. Osnovne značajke poslovnog procesa integrisanog sistema naplate Slika 1 prikazuje osnovnu arhitekturu cjelokupnog informaciono-komunikacionog sistema na kojem se zasniva sistem integrisane naplate poreza na lična primanja i doprinosa i kompletna reforma “Cela plata”. jer se to može zaključiti po načinu na koji je u Ministarstvu pravde RS dočekana ta inicijativa potekla iz Saveza sindikata RS. pojedinih poslodavaca i strukovnih udruženja poput Udruženja ekonomista RS SWOT. još 2010. u stvari. I zato nam je onako kako je. u principu. Posljedica toga je da se netom doneseni zakonski projekti nakon samo nekoliko mjeseci moraju dorađivati. Prikaz osnovne IKT infrastrukture sistema integrisane naplate Ukratko ću. preko koljena (i obično zbog nečije galame i halabuke) i bez međusobne koordinacije. da nastavim sa predstavljanjem makedonskog reformskog modela. U svemu tome. i kolike dodatne troškove to stvara zbog zakomplikovanih umjesto pojednostavljenih administrativnih procedura. jer ga dobro poznajem. ipak. uz konstataciju da je krivična odgovornost “zadnje sredstvo koje treba koristiti u takvim situacijama”. strpano je pod tepih dok neko to pitanje ponovo ne potegne u javnosti). u javnosti otkriva samo povremena kuknjava Privredne komore RS. Naravno.4 Temeljitog. naročito se to može reći za hiperprodukciju reformi i polureformi koja je prisutna u Republici Srpskoj već niz godina. a svi za to snosimo odgovornost. popravljati. ne postoji svijest o stvarnom značaju i mogućim dometima ovako korjenitog i temeljitog zahvata. Napominjem samo da ću se fokusirati na arhitekturu poslovnih procesa. ali je onda “izmjena propisa u tom smislu uvrštena u plan rada za narednu godinu” (tj. dok se političari i dalje kite svojom reformskom produktivnošću i efikasnošću. isto kao i Ministarstvo finansija FBiH.. ili. ovdje govorim o stanju u Republici Srpskoj.. jednostavno. ali se. Slika 1.. Zanemarimo za momenat registraciju 24 . Kakav haos to stvara u privrednom životu. dopunjavati. socijalne politike i radnih odnosa) samo pomenuti ili sasvim zaobići da ne bih otišao suviše u širinu. to je ključna riječ koja nedostaje svim reformskim procesima koji se provode u BiH. može se naslutiti da se neka iskustva iz Makedonije. koji i jeste najjača strana makedonske reforme. a to je sudstvo. Ideja je načelno podržana. samim tim i rješenja koja ti ljudi produkuju. takođe. segmentirano i bez integrisanog pristupa. jer je Ministarstvo finansija RS. ali bojim se da je ovako ili još gore i u Federciji BiH i u Brčko Distriktu.

25 . godine. kada prijavu za doprinose podnosi poslodavac i kada na njoj iskazuje obračunatu platu i pripadajući porez i doprinose (zato ćemo privremeno usvojiti terminologiju: poslodavac. tj. dok u Federaciji BiH. Fokusirajmo se. s tim da je korištenje tog softvera i dan-danas na dobrovoljnoj bazi. samozaposlena lica. ukoliko je obračun izvršen u skladu sa propisima). ili korisnika usluga). odnosno provjera ispravnosti izvršenog obračuna.   Slika 2. svojih. Klijentski softver za kreiranje mjesečnih prijava. Porezni savjetnik veljača 2012. koja se sprema u odgovarajuću datoteku u XML formatu na računaru kod poslodavca. to na šalteru traje oko minut i po). događa se sljedeće: na osnovu verifikovanog ispravnog obračuna. bez obzira na način dostave. komunikacija poslodavca sa UJP RM je potpuno elektronska. plaćanje poreza na račun za prikupljanje javnih prihoda i plaćanje doprinosa na odgovarajuće račune fondova (ili JP. vrši se njena obrada (uvjerio sam se na licu mjesta. folio broj). godine uradila Poreska uprava Republike Srpske. poreza i doprinosa (zvaćemo ih “mjesečne prijave”. USB memorija). Ona se zatim kriptuje (i tako nastaje konačna CRP datoteka). podaci o svim računima koji mogu da učestvuju i bilo kojoj platnoj transakciji koja se odigrava u sistemu. da tako kažem “štićenika”. lice kome se vrši isplata neto plate i u čije se ime plaćaju porez i doprinosi). poljoprivrednici. podnosilac prijave. Nakon što službenik UJP ili e-mail server zaprime elektronsku prijavu.zaposleni i ostali u čije ime se plaćaju doprinosi) i obveznika podnošenja prijava i uplate doprinosa (poslodavci. suština procesa se nimalo ne razlikuje. takođe. kao i računi svih poslovnih subjekata. Zanemarimo trenutno i pitanja autorizacije i autentikacije prijava koje se obavezno elektronski podnose (o tome ćemo malo kasnije). tj. učesnice unutrašnjeg platnog prometa). sistem integrisane naplate automatski kreira “paket” uplatnih naloga koji se proslijeđuju u sistem unutrašnjeg platnog prometa (sistem obrade u UJP RM i klirinška kuća KIBS6 su u direktnoj vezi).5 koji je JEDINI način za kreiranje mjesečne prijave. obračuna plata. naravno. u kojoj je elektronsko podnošenje mjesečnih prijava uvedeno 2010. a sastoji se iz niz naloga kojima se vrši isplata neto plata (na tekuće račune zaposlenih). Pretpostavimo i da u sistemu postoje i podaci o tekućim računima svih građana. pa se tako zapakovana i kriptovana mjesečna prijava dostavlja u UJP RM na jedan od dva moguća načina: 1) putem elektronske pošte. 2) na prenosivom mediju (CD. a. i zaposleni. Taj paket platnih naloga dobija svoj jedinstveni 22-cifreni identifikacioni broj sa bar-kod reprezentacijom (tzv. i podaci o računima za prikupljanje javnih prihoda. i obavlja iste funkcije koje kod nas obavljaju Giro Clearing i RTGS sistem Centralne banke BiH. Podnošenje elektronskih mjesečnih prijava 6 Klirinška kuća KIBS AD Skoplje je akcionarsko društvo (akcionari su makedonske banke. a na shemi MPIN). postoji zakonska obaveza korištenja sličnog softvera za firme koje imaju 10 i više zaposlenih. 5 Nešto slično je još 2007. računima trezora i sl.porezi obveznika plaćanja doprinosa (u Makedoniji su to fizička lica . dok je u drugom slučaju predstavnik poslodavca prinuđen da dođe na šalter UJP i donese prenosivi medij sa svojom prijavom na obradu. vjerski službenici i sve institucije koje po bilo kom osnovu prijavljuju i plaćaju doprinose u ime i za račun fizičkih lica. tj. DVD. i imaju status naloga na čekanju do momenta dok se aktiviraju na način koji će kasnije biti opisan. dakle. U prvom slučaju. na najčešći i najzanimljiviji slučaj. Međutim. Ukoliko je prijava ispravna (tj. UJP RM je svim poslodavcima obezbijedila tzv. ali to sada nije toliko ni bitno). i pretpostavimo da su odgovarajući registri potpuno ažurni i da su svi obeznici uredno registrovani.

mora se priznati! Vama prepuštam da sami proanalizirate na kojim tačkama i koje se   Slika 3. elegantno i vrlo inteligentno rješenje. uključujući i obračunatu kamatu. porez i pojedine doprinose. a jedina ovjera papirnog naloga koja je i dalje potrebna da se uradi . Ukoliko je sve u redu (naravno i ukoliko na računu sa kojeg se plaćanje vrši ima dovoljno sredstava). I bankarskim službenicima se na ovaj način znatno smanjuje obim posla.porezi Nakon verifikacije prijave/obračuna i kreiranja naloga. U stvari. kreira se i predstavniku obveznika na licu mjesta uručuje (ili e-mailom elektronski dostavlja) poseban dokument tzv. ukupnom bruto iznosu koji se plaća i svim bitnim potkomponentama tog iznosa koji se odnose na plate. sve što oni rade jeste da bar-kod čitačem očitaju folio-broj sa ovjerenog zbirnog naloga. prijemna deklaracija se sastoji iz dva dijela (vidi sliku 3): 1) rekapitulacije obračuna sa verifikovane prijave sa zbirnim podacima o broju zaposlenih. ali ima još jednu vrlo važnu funkciju. 2) zbirni platni nalog sa odgovarajućim folio brojem. Paket naloga koji je kreiran na osnovu verifikovane prijave “pušta” se onog časa kada poslodavac donese donji dio prijemne deklaracije (odnosno zbirni nalog sa folio brojem) u svoju banku. iskreirani na osnovu elektronske prijave. jednostavnim klikom se “okida” izvršavanje svih naloga odjednom! Zaista. prava na povrat i slično.jeste ona na zbirnom nalogu sa folio brojem kojeg poslodavac ovjerenog donosi na šalter svoje banke na dan kada odluči da “pusti” ta plaćanja (a po zakonu je to do 15-tog u mjesecu ili se suočava sa sankcijama u vidu kamate). Prijemna deklaracija 26 Porezni savjetnik februar 2012. koja predstavlja potvrdu o ispravnosti podnesene prijave. Naime. kojim se kasnije u banci inicira realizacija platnih naloga. i da provjere da li se podaci iz sistema slažu sa fizičkim papirnatim primjerkom ovjerenim pečatom i potpisom koji im je uručen. jer su svi nalozi i za plate i za poreze i za doprinose automatski “uneseni u sistem”. jer umjesto unosa mase platnih naloga. Nije moguće da se ti nalozi izvršavaju selektivno: ili svi ili nijedan! Uočavate već da je na ovaj način poslodavac oslobođen i od fizičkog ispisivanja i ovjeravanja “brda” platnih naloga svaki mjesec (ili izrade mnoštva pojedinačnih elektronskih naloga za one koji koriste e-banking). tj. . prijemna deklaracija”. svaki mjesec “unose” samo po jedan platni nalog za jednog poslodavca za ovu konkretnu namjenu.

Zbog toga je najveća “navala” podnošenja elektronskih prijava između 3. jer svaki obveznik podnošenja prijava mora da dobije odgovarajući identifikacioni broj.. postižu ovako lijepo osmišljenim i integrisanim sistemom. Sada je vrijeme i da se kaže koja riječ o registraciji učesnika ovog sistema i prikupljanju informacija neophodnih da ovaj sistem nesmetano i efikasno funkcioniše (jer bez ažurnosti registara i tačnosti podataka o svim obveznicima uključujući i podatke o njihovim žiro-računima nema kvalitetnog rada ovako visokoautomatizovanog sistema). javni ključ. ako sve radi kako treba! To bi. odnosno ako sistem prepozna bilo kakvu grešku u prijavi (počev od neispravnog JMBG-a nekog radnika do neispravno primijenjenih propisa) sistem. Registar imalaca žiro-računa (uključujući i fizička lica) se vodi u Narodnoj banci Republike Makedonije (NBRM). do sada. u suštini.. da se osvrnem na ostale najbitnije mehanizme koji. poslodavac koji je podnio neispravnu prijavu se brzo i efikasno obavještava o greškama koje može da ispravi do kraja roka za podnošenje prijava i da podnese ispravljenu prijavu. autorizacija i autentikacija korisnika. Registracija je organizovana po principu “one-stop-shop”. komore). vrše odgovarajuće institucije (ministarstva. Svi drugi slučajevi. sve ostale neophodne registracije (poresku.). Na primjer. bez puno detaljisanja. nego se generiše dodatni list na kojem su taksativno navedene greške zbog kojih je prijava odbijena. i 5. Registracija određenih specifičnih djelatnosti kao što su poljoprivrednici. Sada ću. vremena. njegovo korištenje je obavezno za sve osim za institucije koje svoje prijave podnose nešto drugačije). To je neophodno da bi se mogao koristiti klijentski softver (a kao što sam već rekao. Registracija zaposlenih (i nezaposlenih) se vrši u Zavodu za zapošljavanje Republike Makedonije (AVRM). tj. i da bi se mogli implementirati sigurnosni mehanizmi kriptovanja prijava. Naravno. Neke specifičnosti i kritične tačke Pažljiv čitalac ovih redova je. advokati i sl. živaca.   Slika 4. svode se na ovo osnovno rješenje u raznim varijacijama i sve je to riješeno klijentskim softverom i sistemom za prijem i obradu elektornskih prijava. generiše “prijemnu deklaraciju” samo što ona ne sadrži zbirni platni nalog (i ne dodjeljuje se folio-broj). u najkraćem. Registracija obveznika Važno je istaknuti da sistem integrisane naplate ima svoju sopstvenu “registraciju”. i CD-medij na kojem se nalazi tajni (kriptografski) ključ i digitalni sertifikat koji sadrži tzv. ali se i ti podaci redovno ažuriraju u sistemu integrisane naplate. registraciju u fondovima i statistici) se vrše razmjenom podataka između institucija. šta ako podnesena elektronska prijava nije ispravna (a to je moguće jer klijentski softver koji je dat na raspolaganje obveznicima ne može još na klijentskoj strani da provede sve neophodne kontrole iz prostog razloga što radi u off-line režimu)? Ukoliko prijava nije ispravna.porezi sve uštede materijala. Registracija poslovnih subjekata (većine poslodavaca) se u Republici Makedoniji vrši u posebnoj državnoj agenciji DANIS koja vodi Centralni registar poslovnih subjekata (nešto nalik na situaciju u Srbiji npr. dana u mjesecu. koji imaju određene specifičnosti. samo podržavaju ovaj osnovni. Na taj način. takođe. dok subjekat registracije neposredan kontakt ima samo sa agencijom koja vrši registraciju. sigurno već uočio šta je to što predstavlja najveći Porezni savjetnik veljača 2012. bila srž ovog poslovnog procesa i osnovni mehanizam sistemskog rješenja “cela plata”. umjetnici. jer oni koji budu imali greške u svojim prijavama imaju nekoliko dana da ih isprave. 27 .

projektujući svoj sistem. do operativno tehničkih) postojala čvrsta volja i odluka da “nema nazad” i da je “dječije bolesti” (koje se uvijek mogu očekivati u izvođenju ovako ozbiljnih zahvata) potrebno prevazići. neka rješenja su jednostavno dobra. jeste da Uprava javnih prihoda (u našem slučaju to bi bila poreska uprava) mora da “verifikuje” svaku oporezivu isplatu koju poslodavci vrše svojim zaposlenima. i zato lako podliježu površnim “Sales Managers” pričama i prezentacijama “svjetskih rješenja” koja savršeno rade “tamo negdje”. pa su jednostavno odlučili da postave limit do kojeg nivoa se plata opterećuje doprinosima. a istovremeno predstavlja i rizičnu tačku. Međutim. što je projektovan sistem koji je zaokružen od početka do kraja i u kojem su do tada razuđeni elementi ukomponovani u jednu cjelinu. tako da su zaposleni u UJP RM bukvalno danonoćno radili na tome da se dostigne projektovana dnevna ažurnost.7 Neko će s punim pravom primijetiti da je ovaj model simulacija funkcionisanja nekadašnjeg SDK. Podsjećam vas na one poljoprivredne metafore o presađivanju biljaka i pripremi zemlje iz već pominjanog teksta “Reforme naše nasušne”. neka rješenja su diktirana postojećom situacijom.porezi rizik za bilo koju garnituru vlasti koja bi se usudila da pokrene ovakvu reformu. odlučili da. Kao i uvijek u ovakvim prilikama. može da prouzrokuje probleme sa tim isplatama i kod onih poslodavaca koji su likvidni i savjesni i koji bi. uvedu i najvišu osnovicu i to u iznosu od četiri prosječne neto plate (takođe. kada se određeni sistem pravi u potpunosti ispočetka bez tereta naslijeđa. a možda i nigdje. Poznati su razlozi zašto je sistem sa SDK “razvaljen” i tu se sada ništa ne može. a ne zbog njih od svega odustajati. velika vrijednost reforme jeste i to što je pristup bio integrisan. ili kada se preuzima nečije rješenje po sistemu “ključ u ruke”. tako da sve što prelazi taj limit nimalo ne utiče na iznos obračunatih doprinosa (nisam 7 Ovo je fakat kojeg naši vlastodršci jako teško usvajaju. kada postoji čvrsta riješenost da se neki posao dovede do kraja. U početnoj fazi implementacije ovog sistema u Makedoniji nekoliko mjeseci je bilo znatnih problema sa funkcionisanjem sistema i postizanjem dnevne ažurnosti. u najmanju ruku. jer su opterećenja na te plate bila vrlo visoka. osim na njihovim šarenim Power Point slajdovima. To je. koji radi i koji daje rezultate! Makedonska reforma “Cela plata” zaista ima više od jednog zanimljivog rješenja koje odaje da se neko ozbiljno i studiozno posvetio svim aspektima i da je barem pokušao da nađe rješenje za otvorena pitanja koja su mučila makedonsko društvo. Osim toga. kako je kod svih bitnih faktora (od političkih. inače. kad oluja prođe. ono što je u ovom makedonskoj reformi “Cela plata” naročito interesantno. Dakle. svi su napori usmjereni da se riješe nastali problemi. Naime. tako da eventualna nefunkcionalnost ili zagušenost IT sistema koji vrši obradu podataka. tako da su možda mogla biti i drugačija da je sistem 28 Porezni savjetnik februar 2012. sasvim tačno. Još jedna zanimljivost koju ću ovdje izdvojiti je ta da su Makedonci. na vrijeme izvršavali svoje obaveze. tako da je odgovarajuća ažurnost nakon četiri mjeseca uspostavljena i više nije narušavana. pored uobičajene najniže osnovice za uplatu doprinosa (koja za radnike sa punim radnim vremenom predstavlja 50% prosječne neto plate koju Državni zavod za statistiku Republike Makedonije objavi u januaru tekuće godine). u stvari. pravljen potpuno ispočetka. u Makedoniji je uočen problem da se neke natprosječno visoke plate ne prijavljuju. ali provođenje reformi je uvijek bilo vještina komponovanja postojećih naslijeđenih elemenata da bi se dobio željeni rezultat. ali je poznato i da zapadni konsultanti koji su upoznati sa tim sistemom izražavaju svoje divljenje ili. i ne treba od njih bježati samo zato što zvuče suviše “socijalistički”. samo u uslovima kada je platni promet prešao na poslovne banke i kada su druge funkcije koje je nekad SDK obavljao sada “razbacane” po drugim institucijama. I kako to već biva. objavljene u januaru tekuće godine)! Naime. poštovanje prema njegovoj racionalnosti i efikasnosti. . Rijetki su slučajevi kada se počinje “sa ledine”. tj. sve se loše zaboravlja i ostaje samo krajnji rezultat: sistem koji je prošao “sito i rešeto”.

32% *godina stupanja na snagu reforme “Cela plata” Dakle.95 31. dok je za državu i državne institucije najbitnija likvidnost budžeta i vanbudžetskih fondova.327 29. sasvim je sigurno da su za privrednike najvidljiviji efekti smanjenja stopa doprinosa.847 26.02% -1. godinu). A definitivno smatram i da može i da treba. kao i o njenoj primjenjivosti u našim uslovima ću više govoriti u sljedećem broju. To je zaista dalo efekte na terenu u smislu obuhvata i tačnosti prijavljenih primanja. a samim tim i smanjenje ukupnog opterećenja na neto platu zaposlenih (tj. sličnostima i razlikama situacije u Makedoniji i BiH. Iz rezultata reforme je sasvim jasno da je smanjenje stopa kompenzirano većim obuhvatom uplatilaca. Iz tabele 2 vidljivo je da je jedino u naplati doprinosa za zdravstveno osiguranje bila prisutna minimalna stagnacija (još jednom podsjećam da su stope na sva tri doprinosa u 2009. a na kraju ću dati i svoje viđenje kako se ovakav reformski potez može izvesti i kod nas.56 103. To je možda kontraverzan potez. na koji način održati ili povećati likvidnost države i javnih fondova. zavisno od konkretnog doprinosa. Smanjenje poreskog opterećenja na neto platu u Makedoniji od 2008. do 2010. Pri tom se nikako ne smije izgubiti iz vida ni efekat smanjenja indirektnih i sporednih troškova.13 Ključni efekti O efektima ove reforme. 18. Indeks naplate doprinosa i poreza na dohodak od ličnih primanja u Republici Makedoniji 2009/2008.8 i podaci o indeksu naplate poreza na lična primanja i doprinosa u prvoj godini provođenja reforme u odnosu na prethodnu. vrlo dobra smjernica i za nas.847 8.018 8. ili zadržan ili čak znatno povećan nivo naplate! Tabela 1. ali mislim da se to ne odnosi i na porez). U sljedećim tabelama dat je primjer smanjenja opterećenja na primjeru prosječne plate od oko 290 €. Godina Neto plata radnika Poresko opterećenje (porezi i doprinosi. ovdje ću samo kratko navesti činjenice koje ukazuju na to da je ova reforma u Makedoniji smanjila poresko opterećenje na privredu. Porezni savjetnik veljača 2012. Doprinosi i porez na dohodak Doprinos za PIO Doprinos za ZO Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposenosti Porez na dohodak od ličnih primanja Indeks 2009/2008.63 / -5. 29 . doprinos za slučaj invalidnosti ili teškog tjelesnog oštećenja nastalog povredom na radu ili usljed profesionalne bolesti i dr). 8 Korišteni su materijali sa zvaničnih prezentacija reforme “Cela plata” koju je izradio projektni tim iz Uprave javnih prihoda Republike Makedonije. 2009. uključujući i administrativne troškove. smatram. čak bez prevelikog napora i rizika.porezi sasvim siguran. tako da to minimalno smanjenje može imati razloge koji nemaju mnogo veze sa ovom reformom nego sa drugim faktorima.69 98.97 32.18 100. i da u Makedoniji pored osnovnog doprinosa za ZO postoji još nekoliko posebnih vrsta ovog doprinosa (doprinos za slučaj povrede na radu. 110.018 26. a da se istovremeno smanji opterećenje na privredu.327 37. ali pri tom treba imati u vidu da su ovo podaci o cjelokupnoj naplati doprinosa na ZO. u MKD) Ukupan trošak za poslodavca (u MKD) Poresko opterećenje u % Razlika u poreskom opterećenju u odnosu na prethodnu godinu 2008. smanjenje efektivnog “koštanja radne snage”).* 2010. koji pripremam za naredni broj “Poreskog savjetnika” u kojem ću se više zadržati na konkretnim iskustvima i preporukama kolega iz Makedonije. a istovremeno je. ali da biste uvidjeli koliko ovakav potez može da bude aktuelan.000 MKD (oko 290 €) 11. Tabela 2. što je. godini bile osjetno manje u odnosu na 2008. koji se u ovako koncipiranom sistemu sigurno postižu i u sistemu javne upave i u poslovnoj zajednici. ali su u Makedoniji time željeli da eliminišu razlog da se ekstremno visoka primanja sakrivaju od sistema. *** Sasvim sam siguran da je ovo dovoljno da vam privuče pažnju na ovu interesantnu ideju i da ćete sa zanimanjem čitati i drugi dio ovog prikaza.

Konstantno snižavanje poreznih stopa je posebno karakteristično za zemlje u traniziciji. ili u obliku raznih poreznih oslobađanja. Snižena porezna stopa sâma po sebi ne predstavlja niti olakšicu niti podsticaj. Kada se govori o poreznim podsticajima za investicije.porezi KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Mirela Mašić. Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. 2) porezni praznici (eng. te 3) razne olakšice po osnovu ulaganja (engl. nije novost da menadžeri velikih multinacionalnih kompanija i međunarodnih institucija preferiraju opću nižu stopu poreza na dobit u odnosu na neke druge porezne podsticaje. ali činjenica je da relativno niske porezne stope mogu i znatnije u odnosu na druge podsticaje pozitivno uticati na privlačenje investitora. . tax holiday). Uobičajno je. Porezni podsticaji kao instrument podsticanja konkurentnosti P 30 Porezni savjetnik februar 2012. ukoliko nije drugačije napomenuto. U svijetu se koristi veliki broj različitih poreznih podsticaja koji mogu imati različit učinak na izgradnju konkurentnosti. investment allowances). kako bi mogli steći sliku o privlačnosti same ideje investiranja u našoj zemlji. Najčešća podjela poreznih podsticaja kod poreza na dobit je sljedeća: 1) snižena stopa poreza na dobit. POREZNA OSLOBAĐANJA Porezni podsticaji imaju važnu ulogu u izgradnji konkurentnosti svake zemlje i privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora. U našoj zemlji stopa poreza na dobit je ista na nivou oba entiteta i Distrikta i iznosi 10%. ali svaki od njih podrazumjeva ili sniženje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. da se povlaštene porezne stope koriste za preduzeća koja tek počinju s radom. Isto tako. U ovom tekstu ćemo dati osvrt na oblike poreznih oslobađanja koje poznaje sistem poreza na dobit u BiH. dipl. orezni podsticaji kao instrument privlačenja investicija su fiskalna mjera koja predstavlja jedan od najčešćih oblika državne intervenciju u funkciji izgradnje konkurentnosti. RS i BD nisu predvidjeli mogućnost primjene niže stope poreza na dobit u određenim slučajevima. U sklopu poreza na dobit moguće je koristiti različite vrste poreznih podsticaja. onda se prvenstveno misli na instrumente u okviru poreza na dobit. kao što je to u nekim zakonodavstvima slučaj sa firmama koje tek počinju sa radom. na primjer. bilo u vidu niže porezne stope. odnosno propisi o porezu na dobit u Federaciji BiH. određenih poreznih pogodnosti prilikom priznavanja prihoda i rashoda prilikom utvrđivanja porezne osnovice. oec. Propisi o porezu na dobit u FBiH. Porezni podsticaji kod poreza na dobit mogu imati različite oblike.

pod poreznim oslobađanjima se podrazumijevaju olakšice po osnovu ispunjavanja određenih zakonom propisanih uslova..000 KM. 70% porez na dobit za drugu godinu. Isto kao i u Zakonu o porezu na dobit u FBiH. jer se za iznos ranije porezno iskorištene amortizacije uvećava porezna osnovica u narednim godinama. i 2009. dozvoljen je odbitak za ubrzanu amortizaciju mašine i opreme. odnosno od tada se (kao Astečeno pravo) moglo nastaviti primjenjivati samo na one obveznike koji su osnovani i počeli sa radom u toku 2006. vode. Porezni savjetnik veljača 2012. postiže se jedna vrsta odgode plaćanja porezne obaveze. imajući u vidu da se način utvrđivanja porezne osnovice među entitetima i Disktriku razlikuje. razlike u poreznom opterećenju mogu biti značajne. a čija je nabavna vrijednost manja od 1. Također. Međutim. Isto važi i za nabavku hardvera i softvera. jednaka nominalna porezna stopa ne znači da će biti jednako poreza plaćeno. te za treću 30%. Također. Kada je riječ o trećem navedenom obliku poreznog podsticaja. propisano je da se za imovinu koja se amortizuje. kao i za sredstva koja služe za školovanje i obuku kadrova. - umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja i odbitak poreza po osnovu ulaganja. I ovaj porezni podsticaj se. pod uslovom da je stavljena u funkciju. Zakon o porezu na dobit u FBiH poznaje mogućnost priznavanja prava na ubrzanu amortizaciju pod određenih uslovima. Aktualno važeći propisi o porezu na dobit u BiH ne predviđaju ovakve porezne podsticaje. Po ranijem Zakonu o porezu na dobit u Federaciji BiH. kao blažom varijantom. koji se primjenjivao do 31. a ona se provodi po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za spriječavanje zagađivanja zraka. te 30% poreza na dobit za treću godinu poslovanja. Zakonom o porezu na dobit u BD BiH. U ovim slučajevima. pravo na “dodatnu” ubrzanu amortizaciju može se iskoristiti i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni (uvećanje od 25% od dozvoljene stope amortizacije za rad u dvije smjene. a uobičajno se odnose na ulaganja koja mogu imati oblik: - ubrzane amortizacije.000 KM može u cijelosti odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu godine njihove nabavke i stavljanja u upotrebu. Međutim. godinu. 31 . što znači najkasnije da se moglo primijeniti po poreznim bilansima za 2008. za drugu 30%. bilo je propisano da su novoosnovana društva oslobođena poreza na dobit: 100% za prvu godinu poslovanja. ovo oslobađanje je prestalo da važi. njena vrijednost može odbiti u cijelosti u godini nabavke. iz osnova ulaganja. Osim toga. za prvu godinu 40%. Porezni podsticaj u obliku “poreznih praznika” ili poreznog mirovanja predviđa period u kojem je obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se vrijednost stalnih sredstava čija je nabavna vijednost manja od 1. Ubrzana amortizacija se može posmatrati kao svojevrsna porezna odgoda plaćanja porezne obaveze po osnovu priznavanja većih iznosa amortizacije u prvim godinama poslovanja. 2007. te da je u ovom momentu i ovaj porezni podsticaj već “prošlost”.porezi Po tom osnovu. I prema Zakonu o porezu na dobit u RS. stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dobit. mogućnost odbitka rashoda po osnovu ubrzane amortizacije je propisana na potpuno isti način kao i u RS. i 2007. te - odbitak poreza po osnovu ulaganja ili investicijski porezni kredit. dozvoljena je i mogućnost odbitka nabavne vrijednosti hardvera i softvera u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. godine. ili se odobrava plaćanje niže stope poreza na dobit (što je u direktnoj vezi sa prvim poreznim podsticajem). 12. veže za novoosnovana preduzeća. jer zbog razlike u širini porezne osnovice. te da je jednako porezno opterećenje za sve porezne obveznike u entitetima i Distriktu. a 50% za rad u tri smjene). zemljišta i ublažavanja buke. uglavnom. na prvi pogled bi se moglo zaključiti da su propisi o porezu na dobit na nivou BiH harmonizovani.

Prihod od prodaje povezanim inolicima S obzirom na koncepciju obrasca Statističkog aneksa. - prihode od prodaje usluga na stranom tržištu. kako bi mogli utvrditi sličnosti i razlike u oporezivanju dobiti po ovom osnovu. S obzirom na to da i oba entiteta (FBiH i RS) i Distrikt imaju svoje propise o porezu na dobit. treba naglasiti da propisi o porezu ne zahtijevaju da se potraživanja iz inostranstva i naplate u određenom roku. a ne od porezne osnovice. br. kao i 3. poslovne jedinice firmi iz RS i BD. Uslov za priznavanje ovog poreznog oslobađanje je propisan članom 25. 36/08 i 79/08). . Statističkog aneksa za tu godinu.porezi Umanjenje osnovice po osnovu ulaganja omogućuje preduzeću da oporezivu dobit umanji za određeni postotak ili vrijednosti investicija u godini kada se investicija realizira. Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu iskazani na kontu 612 uključuju: - prihode od direktne prodaje proizvoda na stranom tržištu. porezno oslobađanje (i to potpuno) važi i za poslovne jedinice koje na teritoriji Federacije BiH imaju pravna lica čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. br. a to je da porezni obveznik uz porezni bilans podnese kopiju obrasca Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja kao dokaz o postignutom cenzusu. 97/07. dok odbitak poreza po osnovu ulaganja podrazumijeva da se određeni dio investicije oduzima od iznosa utvrđene obaveze poreza na dobit. 32 Porezni savjetnik februar 2012. ipak. br. kao značajnom instrumentu za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija. kao i uslove za njihovo ostvarivanje. što znači da se navedeni “cenzus” za ostvarivanje ovog poreznog oslobađanja utvrđuje na bazi prihoda iz inostranstva koji su iskazani u skladu sa računovodstvenim pravilima. 1. prihod od prodaje dobara i usluga na inostranom tržištu po kojem osnovu obveznik dokazuje pravo na oslobađanje po osnovu izvoza Porezna oslobađanja u sistemu poreza na dobit u BiH FEDERACIJA BiH Porezna oslobađanja koja se mogu ostvariti po federalnom Zakonu o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. Statističkog aneksa (prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu) za dotičnu godinu veći od 30% ukupnog prihoda iskazanog na red. Naime. 1. 8. porezni podsticaji i oslobađanja se unutar BiH razlikuju. - ostale prihode od prodaje učinaka na stranom tržištu. kao (formalni) obveznici poreza na dobit prema federalnom Zakonu u cjelini su oslobođeni plaćanja poreza na dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH (mada su. Dakle. Pri tome. - prihode od prodaje proizvoda preko izvoznika. podnijeti i svoj porezni bilans). Pored navedenih poreznih podsticaja. 14/08 i 39/09) su: 1. Izvoz dobara i usluga Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se obveznik koji je izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda u godini za koju se utvrđuje porez na dobit oslobađa (u cjelini) poreza na dobit za tu godinu. br. uz svoj bilans uspjeha. dužne nadležnoj ispostavi PU FBiH. investiranjem u proizvodnu djelatnost na teritoriji FBiH. po osnovu izvoza dobara i usluga. po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. ukoliko je iznos prihoda iskazan na red. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. način na koji bi se naplata trebala izvršiti i slično. U nastavku ćemo dati pregled poreznih oslobađanja u entitetima i Distriktu. obveznik poreza na dobit stiče status “izvoznika” i oslobađa se porez na dobit za tu godinu. U poreznom sistemu BiH moguće je prepoznati određene oblike poreznih podsticaja i poreznih oslobađanja. 2.

radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu izvoza. Usluge prevoza robe povezane sa izvozom i oslobađanje poreza na dobit Jedno od pitanja koje se može pojaviti vezano za oslobađanje od poreza na dobit jeste da li se prevozne usluge koje su povezane sa izvozom mogu smatrati “izvoznom” uslugom u smislu oslobađanja od obaveze za porez na dobit u FBiH. ovo se svodi na potanje da li obveznik poreza na dobit. da li on prvo mora iskoristiti taj porezni gubitak i utvrditi preostalu poreznu obavezu za tu godinu. međutim. br. 6. br. može te porezne gubitke “uštedjeti” i prenijeti u naredne godine. da bi takav pristup bio suprotan suštinskom značenju oslobađanja od obaveze za porez na dobit po osnovu izvoza. Prevozne usluge koje su povezane sa izvozom su oslobođene plaćanja PDV. 33 . tamošnjem uvozniku) i ako se eventualno i naplaćuju od tog stranog pravnog lica. Aneksa. odnosno prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama se evidentiraju na kontu 610 na red. i 8. nema nikakve sumnje da obveznik može ostvariti pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza. Zakona o porezu na dobit. u ovom slučaju kada se istovremeno radi i o izvozu i o prodaji povezanom licu (u inostranstvu). Prihodi od prodaje dobara povezanim pravnim licima evidentiraju se na kontu 602.porezi veže se za prihode koji su evidentirani u okviru konta 612 – Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu i koji se unose na red. br. tačka 2. strogo formalizovano posmatranje obrasca bi moglo dovesti do zaključka da samo ono što je evidentirano na red.) propisano je da kao dokaz o postignutom cenzusu za priznavanje prava na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza obveznik uz porezni bilans podnosi i kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja. U smislu propisa o porezu na dobit. kada eventualno ne bude imao mogućnost poreznog oslobađanja po osnovu izvoza? Prema relevantnim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. a koji uz to ima i neiskorištene porezne gubitke iz ranijih godina. one nemaju tretman “izvoza” u smislu propisa o porezu na dobit. 5. u slučaju kada obveznik ima iskazan porezni gubitak po ranijim poreznim bilansima. fakturišu stranom pravnom licu (tj. Zakona o PDV-u. plaćanja poreza na dobit. br. Aneksa. u smislu člana 27. u smislu oslobađanja od obaveze poreza na dobit. eventualno. prevozne usluge povezane sa izvozom bi se mogle (za potrebe oslobađanje od poreza na dobit) smatrati “izvozom” samo ukoliko se. Za razliku od toga. Međutim. u smislu člana 31. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (član 25. 5. to ne znači da se ovako ostvaren prihod domaćeg pravnog lica – prevoznika po osnovu usluge prevoza izvršene drugom domaćem pravnom licu – izvozniku može smatrati prihodom ostvarenim po osnovu izvoza i po tom osnovu osloboditi obaveze za porez na dobit. Drugim riječima. stav 1. kao što je prethodno pojašnjeno. Preneseni porezni gubici i oslobađanje od poreza na dobit po osnovu izvoza Pitanje koje se može pojaviti u vezi sa korištenjem porezne olakšice po osnovu izvoza jeste. prva naredPorezni savjetnik veljača 2012. ukoliko se ove usluge fakturišu domaćem pravnom licu – izvozniku i naplaćuju od njega. Naime. de facto. mehanizam iskazivanja i korištenja poreznih gubitaka po poreznim olakšicama primjenjuje se automatski. a činjenica što se radi o izvozu povezanom pravnom licu koji se knjigovodstveno posebno evidentira nikako ne bi smjela uticati na prava u smislu Zakona o porezu na dobit. Iako se i u ovom slučaju nesporno i suštinski radi o prihodu ostvarenom na inostranom tržištu koji treba da ulazi u izvozni “cenzus”. Aneksa bude podvedeno pod “izvoz”. oslobođen je onaj obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda. koji ima uslove za oslobađanje od poreza na dobit za neku godinu. 8. Jasno je. tj. jer se. kao usluge koje su u direktnoj vezi sa izvozom dobara. odnosno na red. pa tek onda primijeniti porezni podsticaj po osnovu iznosa? U stvari.

godinu. a kao dokaze prilaže: - naloge za plaćanje ili - bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. porezni obveznik želio da ovu poreznu stimulaciju počne koristiti 34 Porezni savjetnik februar 2012. Dakle. - dokaze da je već u toku 2011.) u proizvodnu djelatnost investira ukupan iznos od 20 miliona KM i to dokaže prilaganjem vjerodostojih dokaza uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans. U protivnom. odnosno direktor). ukoliko obveznik po isteku prve godine ne realizuje i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini. ne može “i jare i pare”. Ukoliko porezni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus investicija. kao ni Pravilnik o primjeni tog Zakona. za period od 2011. ukoliko bi npr. Drugim riječima. godinu. Zakon o porezu na dobit u FBiH.000. gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. nakon čega se na eventualno preostalu osnovicu obračunava porez na dobit (10%).000 KM. u 2011. dužan je platiti poreznu obavezu za tu godinu najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za tu godinu. koji uz porezni bilans za 2011. godine (koja se u tom slučaju računa kao prva godina korištenja ovog poreznog oslobađanja) u navedene namjene već investirano najmanje 4. godinu Poreznoj upravi morao podnijeti: - plan investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije na iznos od najmanje 20 miliona KM. onda bi najkasnije uz porezni bilans za 2011. oporeziva dobit se i u takvim slučajevima najprije treba umanjiti za iznos prenesenih poreznih gubitaka. Dakle. Pravilnika. koji u periodu od pet uzastopnih godina investiraju u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH najmanje 20 miliona KM. utvrđeni su u članu 26. do 2015.. . pa i uz sam porezni bilans po kojem se želi koristiti ova porezna stimulacija. ali i za “preostali” period od 2012. od čega najmanje četiri miliona u prvoj od tih pet godina.porezi na ostvarena oporeziva dobit se automatski (a i po “redoslijedu” iz samog obrasca poreznog bilansa) umanjuje za prenesene porezne gubitke iz prethodnih godina. i to uvećanu za propisanu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (0. godine. do 2015.04% dnevno za svaki dan zakašnjenja). po tom osnovu se takvo lice oslobađa plaćanja poreza na dobit i za tu i za naredne četiri godine (dakle. Dakle. Kao dokaz toga da je zaista izvršio investiranje u proizvodnu djelatnost. a neplaćeni porez u prethodnom periodu utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit uvećan za zateznu kamatu koja se plaća za neblagovremeno plaćene javne prihode. Uslovi za korištenje ovog poreznog oslobađanja. nisu nigdje propisali rok u kojem se plan investicija i odluka o njihovom usvajanju moraju podnijeti Poreznoj upravi. ukoliko je porezni obveznik porezno oslobađanje po ovom osnovu počeo koristiti po poreznom bilansu za 2010. u ovom primjeru i za 2011. što znači da mogu podnijeti bilo kada.  Investicije u proizvodnu djelatnost u FBiH Porezno oslobađanje po osnovu investicija u FBiH mogu ostvariti samo “veliki investitori” iz oblasti proizvođačkih djelatnosti. obveznik je dužan uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans podnijeti dokaze o realizovanim i plaćenim investicijama u toj godini (od čega u prvoj godini u propisanom minimalnom iznosu od četiri miliona KM). uprava. - dokaz (odluku) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika. pa se tek na tako dobiveni iznos poreza primjenjuje porezno oslobađanje po osnovu izvoza. godinu ne dokaže da je 2. Ukoliko se desi da obveznik već u prvoj godini (npr. su sljedeći: - podnošenje plana investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina uz - prilaganje dokaza (odluke) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika (tj.. po poreznom bilansu za 2011. godine)..

dok je za ostale godine bitno samo da (nakon što porezni obveznik zadovolji propisani minimum investicija od četiri miliona KM u prvoj godini) do kraja posljednje. u skladu sa članom 28. a to je sljedeće: 35 . on je dužan najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za 2011 godinu (do 30. ali ne i platiti ga. između ostalog.porezi u toku 2010. samo za prvu godinu ulaganja. godinu. Minimalni iznos investicija propisan je. tj. uvećeno za propisanu zateznu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (u skladu sa članom 26. ukoliko ni do kraja pete godine obveznik ne bi realizirao i dokazao da je u proizvodnu djelatnost u tom periodu uložio najmanje 20 miliona KM. u skladu sa prethodno navedenim.  Zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama Obveznici poreza na dobit mogu po federalnom Zakonu o porezu na dobit ostvariti i oslobađanje po osnovu upošljavanja određenog broja lica sa invaliditetom. plus zateznu kamatu na taj iznos po ukupnoj stopi od 14.6% (0. što znači da su poslovne jedinice firmi iz RS i BD dužne utvrditi porez na dobit u skladu sa federalnim propisom. od kojih broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama. godinu. odnosno pravno lice koje zapošljava više od 50% samo invalidnih lica je oslobođeno plaćanja poreza na dobit. tj. Poslovne jedinice firmi iz RS i BD Prema članu 34. 3. kao i ono pravno lice koje zapošljava više od 50% samo lica sa posebnim potrebama. poslovne jedinice koje se nalaze u FBiH. ukoliko se to ne bi desilo. Pravilnika. 01. Pravilnika. u tom slučaju on bi izgubio pravo na ovo porezno oslobađanje za sve prethodne godine. što znači da je dozvoljena alternativa.04% x 365 dana). stav 8. ali je plaćanja poreza na dobit oslobođeno i ono pravno lice koje ima zaposlenih više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama (kombinovano). gubi pravo na ranije iskorišteno oslobađanje od plaćanja poreza za 2010. Zakona o porezu na dobit u FBiH. 03. Pravilnika). oni obveznici koji zapošljavanju više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. prema članu 33. imajući u vidu visoko postavljeni kriterij od 20 miliona KM. a čije matične firme imaju sjedište na teritoriji RS i BD BiH su oslobođene plaćanja porez na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji FBiH. 12. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. U samom podnaslovu člana 27. U tom slučaju. Dokazi koje je uz poreznu prijavu i porezni bilans potrebno predočiti Poreznoj upravi za priznavanje ovog poreznog oslobađanja propisani su članom 27. one su dužne Poreznoj upravi FBiH podnijeti porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH. Pravilnika se kaže: “zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama”. 2012 godine) da plati i porez za dobit za 2010. Pri tome. uz - dokaze o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama. prijaviti tako utvrđeni porez. godine zaista investirao najmanje četiri miliona. Međutim. zakonodavac u Federaciji BiH je imao namjeru da stimuliše. To bi značilo da bi on u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu bio dužan retroaktivno platiti i porez na dobit koji nije plaćao u ranijim godinama. Zakona o porezu na dobit u FBiH. ne stariji od godinu dana. pete godine ispuni punu propisnu kvotu investicija u visini od 20 miliona KM. do 31. dakle. ovaj porePorezni savjetnik veljača 2012. Naime. Bez obzira na to. Međutim. 4. te - dokaz o radnom odnosu u periodu od 01. ovo oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama podrazumijeva mogućnost zapošljavanja jedne i/ili druge kategorije u broju većem od 50% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. i ulaganja u proizvodnju. Kao što se može zaključiti iz prethodno navedenog. - evidencija ukupno zaposlenih.

prije izmjene koje su se desile krajem 2011. poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD koje posluju u RS su dužne obračunavati. u slučaju kada se poslovna jedinica firme iz FBiH ili BD nalazi na teritoriji Republike Srpske. jedini porezni podsticaji u obliku poreznih oslobađanja koji su postojali (prošlo vrijeme!) su bili propisani članom 72. bez bilo kakvih dodatnih uslova. u FBiH i BD. porezni obveznik ima pravo za iznos tog ulaganja umanjiti osnovicu poreza na dobit. što znači da matične firme iz FBiH i BD ostvaruju pravno na umanjenje obaveze za porez na dobit u FBiH. 01. br. koji je na snazi od 01. na način kako je to predviđeno u federalnim propisima o porezu na dobit. Ovo pravo se ne odnosi na ulaganja u nabavku putničkih vozila i kancelarijskog namještaja. odnosno Distriktu. u članu 38. U izmjenama Zakona koje su objavljene u “Sl. Naime. u sistemu poreza na dobit u RS u ovom momentu ne postoji mogućnost ostvarenja nekih direktnih poreznih podsticaja. obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u mašine i opremu za obavljanje proizvodne djelatnosti ranije je bilo predviđeno umanjenje porezne osnovice za iznos ulaganja. navedene naprijed. jesu: 1. jer predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. ranije važećeg Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske”. moglo bi se zaključiti da je federalni Zakon o porezu na dobit stimulativniji u odnosu na Zakon o porezu na dobit RS. ali i za proizvođače – mala i srednja preduzeća koja investiraju u proizvodnju. propisana je mogućnost ostvarenja poreznog oslobađanja po osnovu ulaganja i u neka dodatna sredstva. 60/10 i 57/11). Dakle. koji su predviđeni novim Zakonom o porezu na dobit u BD (“Službeni glasnik BD BiH”.porezi zni podsticaj može djelovati poprilično destimulativno za ostale djelatnosti. ali manje od propisanog cenzusa od 20 miliona KM. na- Poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD Za razliku od poslovnih jedinica firmi iz RS koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit prema federalnom Zakonu o porezu na dobit za dobit koju ostvare na teritoriji FBiH. u obrnutoj situaciji. tj. primjenjuje institut poreznog kredita. 2011. ona nije oslobođena plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit RS. Međutim. U tom smislu. podsticaj za investicije i 2. godine. Naime. godine). ali su i propisani uslovi za ostvarenje ovog podsticaja. u izmjenama člana 38. u skladu sa Zakonom o porezu na dobit RS i pratećim Pravilnikom o primjeni tog Zakona. prijavljivati i plaćati porez na dobit u RS. Podsticaj za investicije Prvobitno (tj. Zakona je propisano da poreznom obvezniku koji na teritoriji Distrkta izvrši ulaganja u zemljište. građevinske objekte. 127/08. 1. glasniku BD BiH”. Zakona o porezu na dobit Brčko Distrikta je bilo propisano da po osnovu izvršenog ulaganja u nabavku mašina i opreme za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. podsticaj za zapošljavanje. . 5/10 i 104/10). REPUBLIKA SRPSKA U propisima o porezu na dobit Republike Srpske. 36 Porezni savjetnik februar 2012. ova mogućnost umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja u mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bila je ograničena samo na ulaganja koja su izvršena u toku porezne 2007. postrojenja i opremu (mašine). za onaj dio poreza koji su njihove poslovne jedinice obavezne platiti u RS. za tu poreznu obavezu u RS se. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. br. broj 57/11. godine. To znači da. i 2008. BRČKO DISTRIKT BiH Porezni podsticaji koji stoje na raspolaganju poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost na teritoriji Brčko Distrikta BiH. praktično.

Naime. Također. i u slučaju da se raskine ugovor o radu sa jednim brojem zaposlenih. dok u Zakonu BD nije ograničen rok važenja ovog poreznog podsticaja. ovo izuzeće se NE odnosi na određene kategorije sredstava. s tim da to umanjenje ne može biti veće od 50% oporezive osnovice. Međutim. što znači da su Porezni savjetnik veljača 2012. utvrđene u skladu sa Zakonom. 2. motela i restorana. porezna osnovica se može umanjiti za iznos izvršenog ulaganja u toj godini. Podsticaj za zapošljavanje Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika. tj. prije isteka roka od pet godina. izuzeće u vezi sa ulaganjem u kancelarijski namještaj se NE odnosi na namještaj za opremanje hotela. Poslovne jedinice firmi iz FBiH i RS Kao i u Zakonu o porezu na dobit RS. Osim toga. Naime. bila predviđena Zakonom o porezu na dobit RS. već je bilo propisano samo da se mašina i oprema u koje je izvršeno ulaganje ne smije otuđiti prije isteka njihovog vijeka korištenja. odnosno ulaganjem u sljedeća sredstva moguće je ostvariti umanjenje porezne osnovice: putnički automobili koji se koriste za taksi prevoz. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ovo ograničenje od pet godina nije bilo predviđeno. jer u tom slučaju porezni obveznik gubi pravo na ovaj porezni podsticaj. U ovom slučaju. za putničke automobile i kancelarijski namještaj. ako u istom poreznom periodu zaposli više lica na neodređeno vrijeme nego što je broj zaposlenih s kojima je raskinut ugovor o radu.) je propisano da je porezni obveznik dužan u svom računovodstvu posebno iskazati ulaganja po osnovu kojih je umanjio poreznu osnovicu i o tome obavijestiti Poreznu upravu. odnosno izuzeća. s tim da je važila samo do decembra 2008. rent-a-car. izmjenama Zakona koje su se desile krajem godine postavljeno je novo ograničenje na pet godina. obuku vozača i specijalni putnički automobile sa ugrađnim uređajima za bolesnike. u slučaju ulaganja u nabavku putničkih automobila. utvrđeni su određeni dodatni uslovi. Prilikom umanjenja porezne osnovice u obzir se može uzeti u obzir samo cijena koštanja uloženih sredstava u toj godini. porezni obveznik ne gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. kako je prethodno navedeno. Porezni obveznik je dužan u slučaju otuđenja Poreznoj upravi prijaviti takvo otuđenje sredstava u roku od 30 dana od dana otuđenja sredstava. 37 . s tim da porezni obveznik ovaj podsticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi podsticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu.porezi mještaj i transportna sredstva za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. propisano je da se neamortizovana vrijednost mašine ili opreme koje su se otuđile prije isteka roka od pet godina dodaje na poreznu osnovicu one porezne godine u kojoj je mašina ili oprema otuđena. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u BD (član. u izmjenama Zakona po pitanju sredstava koja su izuzeta iz mogućnosti da se po osnovu ulaganja za takva sredstva ostvari umanjenje porezne osnovice. 60. odnosno prodati ili prenijeti na drugo pravno lice. Kako bi se utvrdila porezna obaveza. propisima o porezu na dobit u BD nije propisano oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit koju poslovne jednice firmi iz RS i FBiH ostvare na teritoriji Distrkta. porezna osnovica se umanjuje za pozitivnu razliku između bruto plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima i bruto plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja poreznog perioda primili radnici sa kojim je raskinut ugovor o radu. godine. Slična olakšica po osnovu ulaganja u mašine i opremu je. U izmjenama Zakona o porezu na dobit BD propisani su i neki novi uslovi za ostvarenje ovog poreznog podsticaja. Dodatni uslov koji obveznik koji koristi pravo na ovaj porezni podsticaj jeste da se sredstvo u koje je izvršeno ulaganje ne smiju otuđiti.

u slučaju kada se ta dobit/dividenda ostvarena u BiH ne oporezuje u BiH. mora proći kroz više faza oporezivanja. Zakon o porezu na dobit Federacije BiH nije predvidio oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi nerezidentnim pravnim licima. . prijaviti i platiti porez na dobit u Brčko Distriktu. dakle. ili. kao dobit/ dohodak koji su oni kao rezidenti te države ostvarili u inostranstvu. Isplatilac ovakvog dohotka dužan je za poreznog obveznika obračunati. međusobno imaju udjele u drugima. što znači da se obaveza za porez na dobit matičnih firmi u Federaciji BiH. zašto bi se BiH (FBiH. odnosno oslobađanje plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi stranim investitorima kao instrument promicanja ulaganja. ili. odnosno ovakve isplate podliježu oporezivanju po stopi od 5%. porez plaćen u BiH se tim stranim investitorima (prema općeprihvaćenim pravilima i u skladu sa međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) priznaje kao porezni kredit (tj. odnosno “destimulacija” po ovom pitanju ista i u BiH i u toj drugoj državi (pod pretpostavkom da je stopa oporezivanja dobiti/ dividendi ostvarenih u BiH ista i u BiH i u toj drugoj državi). nema obaveze za porez na dohodak. tako plaćeni porez na teritoriji BD ima tretman poreznog kredita. ne smije se izgubiti iz vida činjenica da ta njihova dobit. Uvođenje oporezivanja dividendi porezom na dohodak u RS već je bilo predmet ozbiljnih analiza. 38 Porezni savjetnik februar 2012. U protivnom. kao umanjenje njihove porezne obaveze) u njihovoj državi. u skladu sa propisima o porezu na dobit Distrikta. po poreznim propisima te države. plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. februara 2011. bilo da se radi o rezidentnom ili nerezidenom pravnom licu. odnosno ta dividenda stranih investitora svakako podliježe oporezivanju u njihovoj državi. 12. Pored toga. Prema Zakonu o porezu na dohodak Republike Srpske (nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak u RS koje su na snazi od 01. na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. odnosno RS. RS. s obrazloženjem da se time destimulišu strani investitori. Prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH. kao i prema Zakonu o porezu na dobit Brčko Distrikta BiH. prisutni su različiti pristupi o ovom pitanju. obustaviti i uplatiti 10% poreza na dohodak prilikom isplate svakog pojedinačnog primanja. inače. isplate dividende fizičkim licima (bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima) su trenutno oslobođene oporezivanja. pa u takvim slučajevima da bi dividenda došla do krajnjih vlasnika (fizičkih lica). o navodnoj “destimulaciji” stranih investitora time što se njihova dobit ili dividenda oporezuje tamo gdje je i ostvarena). Ukoliko se radi o isplati dividende vlasnicima – fizičkim licima. oporezivaće se u toj drugoj državi i porezni prihod će pripasti toj drugoj državi. Međutim. takođe. takva isplata ima. kao i po propisima o porezu na dobit RS. oporezivim prihodom se smatra i prihod koji fizičko lice . RS i Distrikta. prihodi od dividendi koje ostvaruju vlasnici – pravna lica su izuzeti od oporezivanja. I po propisima o porezu na dobit Federacije BiH.obveznik poreza na dohodak ostvari od dividendi i udjela u dobiti. 2010. BD) odricala tog poreznog prihoda i prepuštala ga drugima? Posebni porezni podsticaj za investitore: oslobađanja od poreza po odbitku na dividende Mnoge zemlje koriste porez po odbitku. javlja se i problem dvostrukog oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti u slučaju grupe društava koja. umanjuje za iznos poreza na dobit koji su njihove poslovne jedinice dužne platiti na teritoriji Distrikta. različit tretman u propisima o porezu na dohodak FBiH. To postižu primjenom snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji. godine. Kada je riječ o poreznom sistemu BiH. O drugom navedenom problemu se može raspravljati. godine). U slučaju da je ta dobit/dividenda ostvarena u BiH i oporezovana u BiH. kada se raspravlja o prvom navedenom pitanju (tj.porezi poslovne jedinice u BD čije matične firme imaju sjedište na teritoriji FBiH i RS dužne obračunati. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske. Izuzetno. samo jedno preduzeće ima udio u više drugih. bez obzira na datum isplate. Dakle: ako je porezna “stimulacija”. kao i prema Zakonu Brčko Distrikta BiH.

posmatrano u cjelini. jer su prihodi od dividendi. u tome što BiH ni u ovoj oblasti nema jedinstvenih. već samim tim što predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. U PRODAJI PRIMJENA NOVOG KonTnoG oKvIrA sa uključenim PDV-om CIJENA: 40. šta god da mislili o bilo kojem od rješenja i (de)stimulacija navedenih u ovom tekstu. možemo zaključiti da je najveći problem. najstimulativniji po pitanju poreznih oslobađanja (u odnosu na Zakone o porezu na dobit RS i BD). što je neizbježna posljedica ne samo činjenice da je ta oblast uređena na nivou entiteta i Distrikta. Na kraju. djeluju najstimulitivnije. na žalost. tretirano “šaroliko”. u potpunosti izuzeti od oporezivanja. bilo da se radi o isplati dividendi pravnim licima (rezidentnim i nerezidentnim) ili isplati dividendi fizičkim licima (rezidentnim i nerezidetnim). i očekivalo da će se ići u pravcu favoriziranja benefita koji su predviđeni zakonom FBiH. do toga da je u RS isplata dividende pravnom licu (bilo rezidentu. po pitanju dividendi. Propisi o porezu na dobit i porezu na dohodak Brčko Distrikta. po sniženoj stopi od 5%). takođe. bilo nerezidentu) neoporeziva u potpunosti. Oporezivanje dividendi kao bitnog faktora za stimulisanje investicija je u BiH. možda.pravnim licima oporeziva porezom po odbitku (doduše. nego još i više okolnosti da ne postoji ni potreban ni minimalan nivo spremnosti i volje da se ta rješenja ujednače. od toga da je prema Zakonu o porezu na dobit FBiH isplata dividendi nerezidentnim investitorima . može se zaključiti da je Zakon o porezu na dobit u Federaciji BiH.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. na kraju je o ovom pitanju Zakon BD dosta bliži Zakonu RS u smislu manjih stimulacija kada su u pitanju porezni podsticaji. pa ni harmoniziranih rješenja. po punoj poreznoj stopi. a u potpunosti neoporeziva ukoliko je pitanju isplata dividende nerezidentom fizičkom licu. 39 . Iako je prvobitna intencija kod donošenja Akcionog plana u vezi sa izmjenama poreznih propisa u Brčko Distriktu bila da se u novom Zakonu o porezu na dobit BD ide u pravcu pružanja većih beneficija poreznim obveznicima koji posluju na teritoriju Distrikta i da se.porezi Iz prethodno navedenog. dok je isplata divedende fizičkim licima (nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak) oporeziva.

povrat PDV-a se pod određenim propisanim uslovima i po propisanoj proceduri vrši i licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. po osnovu međunarodnih ugovora. oec.porezi OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Momir Stefanović. . putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. Osim povrata PDV-a po poreznim prijavama obveznika PDV-a (u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze). U ovom tekstu se cjelovito tretira problematika povrata PDV-a. diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. u svim navedenim slučajevima. 40 Porezni savjetnik februar 2012. dipl. odnosno u posebnim instrukcijama UIO. kao i za isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. uzimajući u obzir i sve promjene do kojih je došlo u propisima o PDV-u.

9/05. - Uputstvom o postupku povrata PDV-a i odobravanju poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave (“Službeni glasnik BiH”. odnosno u posebnim instrukcijama za primjenu propisa. Zakona o PDV. Povrat PDV-a po osnovu PDV prijave Povrat PDV-a i odobravanje poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave regulisan je: 41 . postoje i specifični slučajevi po osnovu kojih se vrši povrat PDV-a. što se zajedničkim imenom naziva refakcija PDV-a. br. a postupak povrata po ranije podnesenoj poreznoj prijavi nije okončan. do 92. 60/06. Zatezna kamata teče od dana isteka roka za povrat do dana izdavanja naloga za povrat. Postupak povrata PDV-a pokreće se podnošenjem redovne ili izmijenjene porezne prijave na taj načun da se u polje 80 PDV prijave stavlja oznaka “X”. 35/05 i 100/08). odluka o povratu se donosi i na osnovu podataka iz izmijenjene ili dopunjene prijave. Ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne izvrši povrat u propisanom roku. 93/05. Pored toga. 6/07. Povrat PDV-a ispoljava se u nekoliko pojavnih oblika. isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. Isto tako. redovni povrat. 100/07. s tim što se iznos svakog porezng kredita koji se ne iskoristi u roku od šest mjeseci vraća. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”.06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. Ako obveznik PDV-a dostavi dopunjenu ili izmijenjenu poreznu prijavu.P porezi - odredbama člana 52. tj. uzimajući u obzir sve promjene do kojih je došlo u propisima. ukoliko je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a. zatim isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. pravo na povrat PDV-a stiče se kada je iznos ulaznog PDV-a u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period. vrši se u roku od najkasnije 60 dana po isteku roka za predaju PDV prijave. broj 96/09). br. 21/06. a efikasnost i ažurnost Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u pogledu povrata PDV-a je jedan od značajnijih pokazatelja uspješnosti funkcionisanja sistema PDV-a u BiH u cjelini. obavezna je prema članu 14. povrat PDV obveznicima po poreznim prijavama u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze za porezni period. Prema članu 52. na zahtjev obveznika. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. Ukoliko obveznik ne unese navedenu oznaku u polje 80 smatra se da se opredijelio za porezni kredit. Dospjeli povrat. Najzastupljeniji je tzv. PDV propisi poznaju i povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i povrat PDV-a putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. Porezni savjetnik veljača 2012. pod uslovoma reciprociteta. Ukoliko se obveznik ne odluči za povrat PDV-a. ta razlika se priznaje i odobrava kao porezni kredit. po osnovu koje dolazi do promjene zahtjeva u pogledu iznosa za povrat. 35/08 i 65/10). broj 89/05) da plati zateznu kamatu po stopi od 0. Dosada su u “Poreznom savjetniku” način i uslovi povrata poreza tretirani segmentarno po pojedinim korisnicima dobara i usluga. Pored osnovnih propisa (Zakon o PDV-u i prateći Pravilnik) za efikasnije ostvarivanje prava na povrat UIO je propisala i posebna uputstva i dala dodatne instrukcije. Poznato je da se dopunjenim ili izmijenjenim (zamjenskim) poreznim prijavama može umanjiti ili povećati PDV obaveza. a način na koji se podnošenje dopunskih ili zamjenskih prijava odražava na povrat regulisan je navedenim Uputstvom. kao i isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. ovrat poreza je značajan segment u sistemu PDV-a. a to su: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih ugovora. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. Sada se problematika povrata tretira cjelovito. - odredbama članova 89.

Prilikom transporta dešava se da automobili budu oštećeni. ukoliko ispunjava uslove propisane članom 54. tj. s obzirom na to da se radi o stranom licu koje nije registrovano za poslovanje u BiH. . Pravilnika. održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava. strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici. kao i dobra i usluge povezane s njima ili sa njihovom upotrebom. - izdatke za poslovne zabave i smještaj. ili kraće ako je ostatak poslovne godine. isplate zaposlenim u naturi. pod uslovom da bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da djelatnost obavlja u BiH. donosi se dopunska odluka. Podsjećanja radi. tj. Pravo na povrat se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca. stav 1. lica koja izlažu na sajmovima i dr) koja kupe dobra ili prime usluge od PDV obveznika s područja BiH. Obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza ako dobra kupi ili uveze ili primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju obavlja u inostranstvu. Postavlja se pitanje da li ta firma u navedenom slučaju ima pravo na povrat PDV-a? U konkretnom slučaju strani prevoznik koji toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH nema pravo na povrat PDV-a. a u svrhu obavljanja djelatnosti u inostranstvu. putarina. kao i iznajmljivanje. Zakona je propisano da obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na: - nabavku. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza. - izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje 42 Porezni savjetnik februar 2012. motocikla. u buradima). Zakonu o PDV-u i članovima 93. porezni obveznik-prevoznik iz inostranstva može ostvariti pravo na povrat ulaznog poreza obračunatog na uslugu popravke transportovanih sredstava. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. a ne npr. Ugovorom je predviđeno da se otklanjanje pričinjene štete fakturiše prevozniku. osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva. boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. odredbama člana 32. Povrat razlike ulaznog PDV-a umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga koji uključuje glavnu i sporednu obavezu (carina. imaju pravo na povrat PDV-a. Slučaj 2: Strana firma čije je sjedište izvan BiH toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH. pri čemu se mora uzeti u obzir i ranije donesena odluka. proizvodnju i uvoz putničkih automobila.porezi Ako je dopunjena ili izmijenjena porezna prijava podnesena nakon okončanja postupka povrata PDV-a po ranije podnesenoj PDV prijavi. U vezi s pravom na povrat PDV-a pravnog lica koji nije registrovan za poslovanje u BiH navešćemo i dva interesantna slučaja. do 95. ne može obezbijediti dokaz o izvozu dobara (gorivo je u rezervoarima vozila. autobusa. kazne) vrši UIO na račun u banci koji je PDV obveznik naveo u zahtjevu za registraciju. kamate. Za prevoz automobila iz inostranstva angažuje stranog prevoznika. pa se postavlja pitanje. akciza. stav 6. koristi kao objekat za stanovanje. po kojim je i UIO zauzela stav: Slučaj 1: Preduzeće iz BiH bavi se uvozom i prodajom putničkih automobila. - - Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu regulisan je članom 53. da li to lice ima pravo na povrat PDV-a? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. Prema tim odredbama. Zakona o PDV-u. jer ne ispunjava uslove iz člana 94.

Povrat PDV-a se vrši sa Jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. - da li je roba data na uvid istovjetna s robom navedenom na računu koji je označen na obrascu. Za bh. U najvećem broju zemalja. pod uslovom da države potpisnice primjenjuju sistem PDV-a. • alkohol i alkoholna pića (bez obzira na veličinu pakovanja). UIO. Malta. Za koje se vrste roba ili usluga može izvršiti povrat utvrđuje se samim sporazumom. Austrija. - da li je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i posebnom Instrukcijom o povratu poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima (koja je objavljena na web stranici UIO).porezi Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. kao i da ta roba nije korištena. Međutim. moguća u 23 zemlje svijeta s kojima je potpisan sporazuma o povratu. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH. Uz zahtjev. a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Island. Francuska. dizel-gorivo. povrat vrši samo za usluge sajmova). trenutno. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin-kupac pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu PDV-SL-2 (vidi Prilog 2). Irska. putarina i goriva. Srbija i Velika Britanija. Holandija. ovaj obrazac popunjava i ovjerava (potpisom i pečatom) obveznik-prodavac u tri primjerka. strano lice je dužno priložiti sljedeću dokumentaciju: • kopiju potvrde o registraciji obveznika PDVa i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri službena jezika u BiH. nakon provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a. Danska. Zakona o PDV propisano je da fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u BiH i iznesu je izvan BiH. Finska. U većini zemalja. Zakona o PDV. Crna Gora. što je različito od zemlje do zemlje (tako se sa Srbijom. Pravo na povrat PDV-a strani državljaninkupac ostvaruje ako pri napuštanju carinskog područja BiH stavi na uvid carinskoj službi kupljena dobra. Povrat PDV-a stranim državljanima Povrat PDV-a fizičkim licima koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH (stranim državljanima) regulisan je članom 54. Slovačka. na osnovu sklopljenih međunarodnih sporazuma. Belgija. Italija. usluge simpozija i seminara. zahtjevi za povrat PDV-a iz prethodne godine se podnose do kraja juna tekuće godine. kao i etil alkohol i • prerađevine od duhana. rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. • dokaz o plaćanju dobara i • dokaz o izvozu dobara. motorni benzin i bezolovni motorni banzin). usluge hotelskog smještaja. Carinska služba ovjerava primljeni obrazac PDV-SL-2. Porezni savjetnik veljača 2012. • originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obračunat i plaćen PDV. Na zahtjev stranog državljaninakupca. firme. Njemačka. ovo pravo se ne odnosi na: • mineralna ulja. 43 . koji je propisan Pravilnikom (Prilog 1 uz ovaj tekst). Članom 54. refakcija je. usluge mobilne telefonije u roamingu i sl. do 105. Hrvatska. povrat (refakcija) PDV-a se vrši na principu reciprotiteta. a to su: Australija. iznajmljivanja automobila. Monako. od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu. pod kojima se smatraju naftni derivati (petrolej. Najčešće se povrat vrši za usluge dorade i obrade proizvoda. članovima 96. Norveška. originalne račune i popunjen originalni primjerak obrasca PDV-SL-2. Izrael. ulje za loženje ekstra lako i lako specjalno. Luksemburg. zasad. Kanada. Prije ovjere obrasca carinska služba provjerava da li su ispunjeni sljedeći uslovi: - da li su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca PDV-SL-2.

Pored navedenih. 3.00 85/00 27.00 KM podnosi blagovremeno zahtjev za povrat PDV-a na popunjenom obrascu kojeg je ovjerio carinski organ.o. po fakturi broj 102/11.o. Povrat poreza vrši se u konvertibilnim markama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. - broj i datum računa iz obrasca PDV-SL-2. U slučaju da propisani uslovi nisu ispunjeni. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi. dostavi original obrasca PDV-SL-2 ovjeren od Carinske uprave. koje se vrši u poreznom periodu u kome je izvršen povrat. čime potvrđuje da strani državljanin – kupac ne može ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog pri nabavci dobara u BiH. kupac ili podnosilac zahtjeva (strani državljanin) dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza. služi prodavcu kao dokaz za umanjenje iznosa izlaznog PDV-a. Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat. Primjer: Strano fizičko lice za kupljena dobra u BiH od firme “Izvor” d. - da li je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac. godine. 2. rok za povrat je 15 dana od dana prijema zahtjeva.11. koja treba da sadrži sljedeće podatke: - evidencioni broj obrasca PDV-SL-2. Instrukcija je dotakla još neke obaveze i prava prodavca koji dobra 44 Porezni savjetnik februar 2012. Prodavac vrši povrat kupcu ili podnosiocu zahtjeva na osnovu ovjerenog obrasca PDV-SL-2 nakon provjere da podneseni zahtjev ispunjava propisane uslove. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH. - iznos PDV koji je vraćen na ime povrata PDV-a.11. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem desnom uglu. Ukoliko se ovjereni obrazac upućuje poštom. - iznos PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra. br. u neto iznosu od 500.00 KM sa iznosom PDV-a od 85. U vezi sa obrascem PDV-SL-2 propisana je i obaveza prodavca da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima. Prodavac je izvršio povrat PDV-a iz blagajne. kopiju računa i kopiju putne isprave stranog državljanina-kupca. - datum prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2. - datum povrata PDV-a.10. 10. - iznos naknade za isporučena dobra bez PDV. Prijem vraćenog iznosa poreza potvrđuje kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na originalnom primjerku obrasca PDV-SL-2. prodaje stranim državljanima. Tako je precizirano da ovjereni original obrasca PDV-SL-2 s potpisom kupca. uz navođenje razloga na poleđini obrasca zbog čega strani državljanin ne ispunjava uslove za povrat PDV-a. a za svoje potrebe zadržava kopiju obrasca PDVSL-2.11 Iznos PDV-a . 2011. 1. plaćeni PDV se vraća ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa. Originalne račune i ovjeren obrazac carinska služba vraća stranom državljaninu-kupcu. Broj putne isprave Evidencioni broj obrasca R. Ukoliko je isplata u gotovini. - broj putne isprave stranog državljanina. odnosno podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV-a gotovinom ili nalogom preko banke.00 Iznos naknade bez PDV-a Datum fakture iz obrasca Broj fakture iz obrasca Datum povrata PDV-a 27.11 500. Evidencija o izdanim obrascima PDV-SL-2 i o povratu stranim državljanima Datum primitka ovjerenog obrasca Iznos PDV-a koji je vraćen 85.porezi - da li se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH.11. prodavac je dužan da povrat poreza izvrši odmah. od 24. 24/10 321RH542 10/10 24. a ako se uplata vrši na račun u banci. prodavcu od kojeg je kupljeno dobro. Prodavac nema pravo na umanjenje izlaznog poreza ukoliko je carinski organ odbio da izvrši ovjeru u donjem uglu obrasca (čime je osporio pravo stranom državljaninu na povrat poreza).

PDV . koji su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH na bazi uzajamnosti. pored ukazivanja na izmjene sadržane u novoj instrukciji. bez ograničenja iznosa povrata. Članom 29. sa pravom na naknadni povrat zaračunatog i plaćenog PDV-a. što je odrednica iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. godine. Početkom ove godine donesena je nova Instrukcija UIO o ovom pitanju. Ona nije donijela suštinske promjene u pogledu uslova i načina povrata poreza na dodatu vrijednost. ali imajući u vidu značajan protok vremena u odnosu na prvu instrukciju. 02. broj 11/10. uključujući i članove njihovih porodica (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). dakle. broj O P I S Konto Duguje Potražuje ____________________________________________ 1. međunarodnim organizacijama i članovima misija (u daljem tek- stu: Instrukcija) objavljena je u “Službenom glasniku BiH”.00 Blagajna prodavnice 205. nego sa riječima “neopterećeno sa PDV-om”. Članovi misije mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a samo po fakturama čiji je iznos (uključujući i PDV) veći od 200. Zakona o PDV-u propisano je da se vrši povrat PDV-a koji je plaćen za snabdijevanje dobrima i uslugama: - diplomatskih i konzularnih predstavništava. ostali promet. Uslovi za povrat PDV-a misijama i članovima misija Prvi uslov za pravo na povrat PDV-a plaćenog na dobra i usluge nabavljene u BiH misiji i članovima misije je da su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH. 2011. U pogledu primjene Instrukcije bitno je znati ko se sve smatra osobljem misija i članova. osvrnućemo se na cjelinu instrukcije.Ostale obaveze 4788 85. 45 . godine. To su lica i članovi njihovih porodica koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani BiH. Nova Instrukcija o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Porezni savjetnik veljača 2012. i primjenjuje se od 01. PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. - međunarodnih organizacija (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH).. koja podrazumijeva obavezu obračuna i plaćanja PDV-a. kako bi podsjetili pod kojim se uslovima i na koji način vrši povrat PDV-a kod ove posebne kategorije učesnika u prometu. Ovo ograničenje se ne primjenjuje u slučaju kada postoji uzajamnost (reciprocitet) između BiH i zemlje odakle je član misije (što je novina u odnosu na dosadašnju Instrukciju) ili je drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. Riječ “povrat” ne korespondira sa riječima “oslobađa se od plaćanja PDV-a”. Navedeni iznos ograničenja se odnosi i na tzv.00 Za povrat PDV-a ____________________________________________ 2. 85. Za članove misije propisani su dodatni uslovi za ostvarivanje prava na povrat koji se sastoje u ograničenju u pogledu iznosa PDV-a koji treba da se povrati i u pogledu vrste dobara i usluga za koje se ne može tražiti povrat PDV-a. Jedinstveni termini za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije koji se koriste u daljem tekstu su: misije.00 PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. a za članove međunarodnih organizacija: članovi misija. izuzev kod nabavke vozila kada se povrat PDV-a vrši u stvarno plaćenom iznosu. s tim što iznos povrata pojedincima u ovom slučaju ne može iznositi više od 1.00 KM.00 KM godišnje.porezi Knjiženje: ___________________________________________ IZNOS Red. - članovima međunarodnih organizacija.00 Za umanjenje obaveze za PDV ____________________________________________ Povrat PDV-a međunarodnim misijama u BiH Način na koji se vrši povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima.200. međunarodnim organizacijama i članovima međunarodnih organizacija prvobitno je bio uređen posebnom Instrukcijom UIO iz 2006.

pored fakture. inače. alkohola i alkoholnih pića. fiskalni račun i drugo. Prema članu 54. Dosadašnja odredba iz Instrukcije da žalba ne odlaže izvršenje rješenja je brisana. šef grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo. telefon) ne mora biti ovjerena. Faktura mora biti originalna ili ovjerena kopija i ne starija od 12 mjeseci. Kad je riječ o fakturi na osnovu koje se traži povrat. Izuzetno. u skladu sa odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. Ako se plaćanje vrši kreditnom karticom.porezi Drugo ograničenje u pogledu povrata PDVa prilikom nabavki dobara i usluga za potrebe diplomatskog i konzularnog osoblja. s tim što je no46 Porezni savjetnik februar 2012. Postupak povrata PDV-a Zahtjev za povrat PDV-a međunarodne misije i njihovi članovi. ovlašten za donošenje rješenja o povratu u svim slučajevima) ili drugom nadležnom regionalnom centru UIO (RC Tuzla. kao dokaz da je izvršeno plaćanje služi obrazac “MT100”. po prethodno pribavljenom protokolu od Ministarstva vanjskih poslova BiH. Zahtjev za povrat PDV-a se dostavlja mjesečno i može se podnijeti direktno Regionalnom centru UIO u Sarajevu (koji je. kao validan dokument. donosi rješenje o povratu. stav 6. bez ograničenja. - protokol Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. priznaje i “drugi dokument na kome je iskazan PDV”. koji sadrži elemente koji su propisani članom 107. vina da se sada. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. Prvostepenu odluku po žalbi donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. Ukoliko se plaćanje vrši elektronski. uz koji se prilažu sljedeći dokumenti: - ispunjen obrazac CD-PDV 2 (Prilog 4) za misiju i za svakog člana misije. podnose na obrascu CD-PDV 1 (Prilog 3 uz ovaj tekst). na primjer. kolekcionarske predmete i antikvitete. kao dokaz da je izvršeno plaćanje može poslužiti isječak vrpce iz registar-kase ili izvod o stanju na bankovnom računu. Takođe se napominje da se navedena ograničenja u pogledu iznosa PDV-a i u pogledu vrste dobara i usluga ne odnose na nabavke za službene potrebe misije. Kao dokaz da je PDV za koji se traži povrat plaćen služi uplatnica. - dokaz o plaćenom PDV-u za koji se traži povrat. prema članu 54. koji izdaje banka. fotokopija fakture za režijske troškove (struja. uz ovjeru pečatom i potpisom. kao i drugi dokaz o plaćanju. članova međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica. kako u pogledu visine iznosa iskazanog na fakturi (pa i ispod 200 KM) tako i u pogledu vrste dobara i usluga (pa i. odnosno misije ili člana misije. Na doneseno rješenje može se uložiti žalba. plin. To znači da se povrat PDV-a može ostvariti za sve nabavke za službene potrebe misija. obroka u restoranima i hotelskog smještaja. umjetnička djela. tako da faktički žalba odlaže izvršenje. jeste da se povrat ne odobrava za nabavke duhanskih proizvoda. za plaćene račune hotelskog smještaja za službene potrebe). Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (dakle elemente porezne fakture) i na kojem izdavalac može naknadno upisati naziv/ime i prezime kupca. . - faktura ili drugi dokument na kojima je iskazan PDV za koji se traži povrat. Vrste dokumenata koji se prilažu uz zahtjev su iste kao i u ranijoj Instrukciji. kao i predmete kupljene na aukciji. stav 5. a to može biti blagajnički račun. prehrambenih proizvoda. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. povrat PDV-a ne može se vršiti ni za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj shemi za korištena dobra. ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi iz Instrukcije. ona mora biti izdata od registrovanog PDV obveznika i pored obaveznih elemenata porezne fakture mora sadržavati naziv kupca. RC Mostar ili RC Banja Luka) prema sjedištu misije (s tim što će svi zahtjevi koji budu podneseni u drugim regionalnim centrima biti proslijeđeni na obradu u ured u RC u Sarajevu). Nakon podnesenog zahtjeva. voda. Ističemo da se navedena ograničenja ne primjenjuju ako je to drugačije regulisano međunarodnim ugovorom.

Zakona o PDV u kome je rečeno da povratu PDV-a podliježe i snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. Ukoliko je zahtjev za povrat odbijen zbog nedostatka nekog od dokumenata. tačka 4. a za fakture čija 47 . Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za povrat treba biti na jednom od službenih jezika u BiH. godine. zahtjev za povrat podnosi investitor nadležnom regionalnom centru UIO. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći Bosni i Hercegovini Pravo na povrat PDV-a u sklopu projekata pružanja pomoći BiH uspostavljeno je članom 29. takođe. ukoliko konsultant ne obezbijedi poreznog punomoćnika. koja ne može biti starija od 24 mjeseca. uz uslov da izvođač nema sjedište i stalnu poslovnu jedinicu u BiH). 2007. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. Povrat sredstava. - kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat. Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i donesenom Instrukcijom prvobitno propisani postupak povrata PDVa značajno pojednostavljen. Uz zahtjev investitor obavezno prilaže: - faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca). sâm izvrši obračun i uplatu PDV-a. pod brojem 02-1526/06. u skladu sa članom 29. investitor je dužan da kao primalac usluge. uz prilaganje dokaza koji su nedostajali. objavljene na web stranici UIO). Bitno je ukazati na to da u pojedinim međunarodnim ugovorima (najčešće onim o izgradnji i obnovi objekata) stoji da izvođač radova bude iz zemlje s kojom se potpisuje međunarodni ugovor. U ovakvim slučajevima potrebno je da se strani izvođač registruje preko poreznog punomoćnika (naravno. i 58.000 KM i prije isteka tog perioda. stav 1. po kojoj odluku u prvom stepenu donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. Zahtjev se podnosi na obrascu CD-PDV-1M (Prilog 5) jednom mjesečno. kao i njenom izmjenom po brojem 17-4105-2/07. na osnovu donesenog rješenja. nominalna vrijednost prelazi 10. investitor mora putem sudskog tumača da obezbijedi prevod. zahtjev se može obnoviti. a ukoliko to nije slučaj. 03. kao i posebnom Instrukcijom o načinu i uslovima povrata PDV. Zakona o PDV. - dokaz o plaćanju PDV-a za koji se traži povrat (kopija naloga za plaćanje ili drugi dokumentovani dokaz o plaćanju). koji se prilaže samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora. kao i da konsultant bude iz te zemlje.porezi Povrat sredstava na osnovu donesenog rješenja vrši Sektor za poslovne usluge UIO. U skladu sa odredbama navedene Instrukcije. Procedura povrata PDV-a u ovim slučajevima propisana je članovima 57. od 24. donesene su i posebne Smjernice za primjenu Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a za slučaj kad se projekti pružanja pomoći realizuju putem Evropske komisije (Smjernice. Pored toga. vrši Sektor za poslovne usluge UIO. Žalba izjavljena na rješenje o povratu ne odlaže izvršenje rješenja. tačka 3. godine (Instrukcija je objavljena na web stranici UIO). 2006. Porezni savjetnik veljača 2012. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi za povrat. Na rješenje o povratu može se izjaviti žalba. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. u skladu sa članom 13. prema sjedištu investitora ili Regionalnom centru Sarajevo. Zakona o PDV. Troškove transakcije sredstava snosi UIO. Kad su u pitanju konsultantske usluge. od 08. Grupa za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo obavezna je da vodi posebnu evidenciju o podnesenim i o riješenim zahtjevima za povrat plaćenog PDV-a. 12.

EC obavještava ugovarača. stav 1. Uprava za indirektno oporezivanje je ovlaštena da. ugovarač dostavlja EC dokaz o plaćanju PDV-a i to kod uvoza dobara kopiju Jedinstvene carinske isprave i bankovni izvod o uplati PDV-a. s obzirom na to da se po propisima o PDV na uvoz dobara za potrebe obnove plaća PDV (taj uvoz je oslobođen samo plaćanja carinskih dažbina). uz obavezu da. iznosom PDV-a i ukupnim iznosom za plaćanje). nakon uvida u fakture. vrši provjere i izmjene po potrebi. Praksa poznaje i situaciju da se implementacija projekata vrši i putem tzv.porezi U skladu sa članom 56. kontraktora EC. Po dobijanju potvrde (cirkularnog pisma) kontraktori podnose zahtjev za povrat u skladu sa standardnom instrukcijom o povratu PDV-a po međunarodnim projektima. otuđi. broj 89/05). Zakona o PDV. Po ispostavljenim fakturama EC vrši internu verifikaciju i plaća ugovaraču samo neto iznos fakture i u njegovo ime podnosi Regionalnom centru UIO Sarajevo zahtjev za povrat. O rješenju koje je donijela UIO. koji mogu biti strane i domaće nevladine organizacije. na vrijednost tih dobara obračuna i uplati PDV. Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od 200 KM uključujući i PDV. Poseban postupak povrata PDV-a po projektima Evropske komisije Način povrata PDV-a u okviru projekata koje finansira Evropska komisija propisan je Smjernicama za primjenu instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29. se podnosi na obrascu CD-PDV-1M i uz njega se prilaže kopija obavijesti EC o plaćanju fakture ugovaraču i kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat (samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora). ukoliko ta dobra. Pravilnika. izvrši prebijanje odobrenog iznosa povrata sa evidentiranim dugom. Tim Smjernicama je regulisano da porezni obveznik-ugovarač koji vrši isporuku dobara ili usluga Delegaciji Evropske komisije (u daljem tekstu: EC) u toku implementacije projekta dostavlja dva originala ili ovjerene kopije fakture na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (sa neto iznosom. tačka 4. rješenjem o odobravanju povrata se nalaže da investitor-podnosilac zahtjeva ne može otuđiti nabavljena dobra prije isteka roka od tri godine od dana nabavke dobara u BiH. Zahtjev 48 Porezni savjetnik februar 2012. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. Donijeto rješenje dostavlja se EC i šalje Sektoru za poslovne usluge u Banjoj Luci na izvršenje. uvoz obavlja porezni obveznik registrovan za zastupanje u vanjskotrgovinskom prometu-špediter. izdaje kontraktorima potvrdu da se radi o projektu koji finansira EC i da se po tom osnovu može izvršiti povrat PDV-a. 2006. stav 1. Uz fakture. PDV. Po izvršenom plaćanju fakture dobavljačima (sa PDV-om). tačka 4. putarine i dr). između Delegacije EC u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. sa specifikacijom računa po kojima se traži povrat PDV-a. EC podnosi zahtjev u ime špeditera za povrat koji se vrši po postupku propisanom Smjernicama za primjenu Instrukcije o uslovima i načinu povrata u skladu sa članom 29. koja je objavljena 26. akcize. Regionalni centar Sarajevo procesuira zahtjev. ipak. godine. 04. privredna društva i udruženja građana. a kod unutrašnjeg prometa kopiju PDV prijave. Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi. Po izvršenoj uplati PDV-a od špeditera. . Kad se radi o uvozu dobara za EC i fakture stranih dobavljača glase na EC. Dozvoljeno je da se odbijeni zahtjevi isprave i ponovo predaju. a EC. a na osnovu granta između EC i kontraktora. u skladu sa članom 41. U slučaju da se povrat vrši poreznom obvezniku koji ima neizmirenih obaveza po osnovu drugih indirektnih poreza (uvozne i izvozne dažbine. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. kontraktori dostavljaju EC fakture sa dokazima o plaćanju. koji vrši i uplatu PDV-a.

Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno Datum: Podnosilac zahtjeva __________________________ Porezni savjetnik veljača 2012. 49 .porezi Prilog 1 PDV-SL-1 Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Podnosilac zahtjeva: Identifikacioni broj: Adresa: Mjesto: Država: Broj računa otvoren u banci u BiH: Red. br.

50 Porezni savjetnik februar 2012. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno .Ovaj obrazac popunjava prodavac . . P.Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu Datum popunjavanja obrasca: ______________________ M. . P. P.Original obrazac. ovjeren od strane carinskog organa potrebno je dostaviti prodavcu u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa . Potpis prodavca __________________________ Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Datum iznošenja dobara:________________ Potpis carinskog službenika______________ Ovjera carinskog organa: M.Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu. Kupac ne ispunjava uslove za povrat Datum iznošenja dobara: Potpis carinskog službenika: Ovjera carinskog organa: M. br.porezi Prilog 2 PDV-SL-2 Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime): Identifikacioni broj: Adresa: Broj putne isprave: Odredišna zemlja: Adresa: Mjesto: Broj računa u banci: Red.

Ime i prezime člana misije Iznos PDV broj Ukupno: Izjavljujem da je roba namijenjena za službene potrebe misije ili za ličnu upotrebu člana misije. stav 1. koji je MISIJA platila za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2 2. povrat PDV-a za članove misije koji su/je isti platili/o za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2: Red.3. Pečat misije Potpis šefa misije: _______________ Porezni savjetnik veljača 2012. tačke 1 .porezi Prilog 3 CD-PDV 1 ZAHTJEV ZA P O V R A T PDV-a (na osnovu člana 29. Zakona) za mjesec: ________________________ Broj protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH: Naziv misije: ____________________________________________________ _________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za misiju: _________________________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za članove misije: _________________________________ Adresa misije: ______________________________________ Mjesto: ____________________________________________ Broj: Datum: Ovim putem tražim: 1. 51 . povrat PDV-a u iznosu od ______________ KM.

. ________________________________________________ Specifikacija računa za mjesec: Dobavljač Iznos računa sa PDV Naziv PDV broj Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Pečat misije Potpis šefa misije: __________________ Naziv misije: __________________________________________________________ porezi Ime i prezime člana misije: Adresa misije: __________________________________________ Mjesto: ________________________________________________ Broj: ________________________________ Datum.52 Prilog 4 CD-PDV 2 Porezni savjetnik februar 2012. ________________________________ Broj priloga Broj računa Datum računa Potpis člana misije: __________________ * Napomena: Obrazac koji popunjava član misije ne mora biti potpisan i ovjeren od strane šefa misije.

stav 1. tačka 4. _________________________________________________________________ Vrijednost po podugovoru: ___________________________ Mjesto izvođenja: __________________________________ Investitor projekta: _____________________________________________________ Adresa: ___________________________________ Sjedište: ___________________________________ Broj žiro-računa: _____________________________ Specifikacija računa Izvođač/implementator: Broj priloga Broj računa Datum računa Naziv PDV broj Iznos računa sa PDV Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Mjesto i datum: Potpis podnosioca zahtjeva: _____________________ Porezni savjetnik veljača 2012. Zakona) Za mjesec: ________________________ I Naziv međunarodnog ugovora:__________________________________________ Broj i datum: ______________________ Zaključen između: 1. _________________________________________________________________ Vrijednost ugovora: II Podugovor zaključen na osnovu međunarodnog ugovora (naziv projekta): ______________________________________________________________________ Broj i datum zaključivanja: ______________________ Zaključen između: 1.porezi Prilog 5 CD-PDV 1 M Z A H T J E V ZA P O V R A T PDV-a NA PROMET DOBARA I USLUGA U OKVIRU MEĐUNARODNIH PROJEKATA PRUŽANJA POMOĆI (na osnovu člana 29. _________________________________________________________________ 2. 53 . _________________________________________________________________ 2.

vjerujem da ćete i ovaj put na ovim stranicama pronaći dosta toga poučnog i korisnog. tu i tamo počnu sprovoditi u djelo. barem djelomično. ti ljudi su izražavali svoje viđenje tih pojava. svijeta u kojem neće dominirati praznovjerje i glupost. ovaj nastavak istorijskih lekcija posvećujem baš njima. autorski tekst zasnovan na izvornicima. i 18. Proći će vremena dok se njihove ideje. Posmatrajući društvene pojave kojima su bili okruženi. ljude koji su posmatrajući sav taj užas počeli da stvaraju viziju jednog drugog. Smatrajući da je dragocjeno da se ima na umu to što su tzv. na način da doslovno prenesem odgovarajuće fragmente iz knjige C. pa ni oporezivanje nije moglo ostati van fokusa tih briljatnih analitičara i vizionara. ali je činjenica da su baš kompleksne životne okolnosti bile katalizator za razvoj takvih ideja. boljeg i pravednijeg svijeta. Dakle.porezi POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Goran Drakulić Stara je istina da i na đubrištu ponekad izraste predivan cvijet.utjecaj poreza na dobro i zlo civilizacije”. ovaj put istorijske lekcije nisu. 54 Porezni savjetnik februar 2012.W. Adamsa “Za dobro i zlo . koja je nakon srednjovjekovnog mraka ponovo potonula u mrak vladarskog apsolutizma. svijeta u kojem će ljudi biti slobodni i u kojem neće ometati jedni druge da žive svoje živote kako najbolje umiju. vjerskih netrpeljivosti i sve većih i krvavijih ratnih sukoba. Evropa 17. nego izbor fragmenata iz ove odlične knjige. . počela je da rađa sve blistavije umove. prosvjetitelji govorili i pisali o ovoj temi. sa minimalnim doradama. Ipak. vijeka. kao do sada. nasilja.

ratova i nasilja uzrokovanih porezi­ ma. nadzora i po­ s tizanja ravnoteže. u britanskom Parlamentu i u francuskoj Vladi mogu se vidjeti i osjeti­ ti ideje Lockea. Također su govorili o utjecaju poreza na blagostanje. Oni su istraživali poreze koji su u prošlosti bili učinkoviti. Većina tih ideja nestala je iz današnjeg svijeta. mislioci prosvjetiteljstva predvidjeli su što će se dogoditi s narodom ako se dopusti prevelika vlada i pretjera­n o oporezivanje. Svi su vrlo dobro poznavali svoju povijest. godine pri­ je Krista. a narod je patio zbog strašnog građanskog rata uzrokovanog oporezivanjem. stoljeća. Montesquieua. pravnu znanost i. Teško ih je optužiti zbog nekih njihovih stajališta od kojih se mnoga i danas poštuju. Mudrost tog doba razuma izrasla je iz nasilja i sukoba 17. sudske i zakonodavne vlasti). nije bilo lako odrediti pravedan i mudar porez. ali ovdje navodimo samo deset najvažnijih točaka. spoznali su zla koja može stvoriti loše oporezivanje. i to zbog njezine paramilitarne porezne policije koja je provodila prisilnu naplatu poreza i kažnjavala one koji nisu plaćali poreze. stoljeća bila prepuna krvoprolića i gospo­ darske propasti zbog loših poreza. odabire put koji vodi sve većem oporezivanju i gotovo nevjerojatno visokim pore­ zima. U Engleskoj je zbačena monarhija i pogubljen kralj. Zbog šoka od šest velikih poreznih pobuna slom je doživjelo i veliko Španjolsko car­ stvo. Amerikanci bi vjerojatno shvaćali oporezivanje mnogo ozbiljnije. pamet. Ljudi su u doba prosvjetiteljstva imali prednost koju današnji ljudi nemaju. kao i uništavanja slobode zbog poreza. Gledajući na porezne katastrofe iz svoje neposredne prošlosti. Veli­ ki pravni i politički mislioci tog doba. što suvremeni kreatori poreza zanemaruju. Ljudi su često govorili o odnosu poreza i tiranije. koje raspolaže mnogim spoznajama o prošlosti. Adama Smitha i ostalih velikih mislila­ c a prosvjetiteljstva. Ti mislioci govore 20. Na području poreza to je bila oznaka za po­ reznu mudrost. ilozofija 18. stoljeća koju poznajemo kao prosvjetiteljstvo prekinu­ la je doba praznovjerja i pokušala utvrditi razlog kao temelj svih vjero­ vanja i pravila političkog ponašanja. Da je njihova povijest 19. Proučili su isku­ stva iz povijesti i prijašnje poteškoće s oporezivanjem i iskoristili ih za svoja najzrelija razmišljanja i razloge. jednostavno. Takva mudrost u oporezivanju prevladavala je u razmišljanjima zapadne civi­ l izacije. U Francuskoj su zbog poreza posvuda bile krvave i okrutne pobu­ ne. a da pritom ne prouči prošlost kako bi spoznalo što je pretjera­ no oporezivanje učinilo mnogim drugim narodima. stoljeće u raspravama u američkom Kongresu. moralnost. čini se neobičnim da pametno društvo poput današnjeg ame­ ričkog. pa se čini da suvremeni stručnjaci u Porezni savjetnik veljača 2012. imali su riječ po pitanjima oporezivanja. Ta su stajališta zastupala politički koncept razdvajanja moći (izvršne. Početkom 20. kao i one koji to nisu bili. zastupničke demokracije i ograničene vlasti. a kojoj se barem djelomično može pripisati njihova dobra pro­ sudba. do 600. kao ni danas. Kroz cijelo 19. pa čak i obični ljudi. SAD i njihov Ustav osnovani su na načelima prosvjetiteljstva. stoljeću na način na koji su Izaija i Jeremija go­ vorili svom narodu tijekom teškoća i ratova od 800. velikim ratovima i velikom javnom potrošnjom. u Francuskoj je vjerojatno bilo najteže. Od svih zemalja. stoljeću. stoljeća te su se ideje izgubile u težnji za velikom vladom. stoljeću otupjeli su njihove osjećaje prema zlu koje porezni sustav može na kraju stvoriti. Mir i niski porezi u 19. Uništavanja i razaranja koja je civilizaciji donijelo loše oporezivanje potaknula su ljude tog doba na razmišljanje nad ruševinama.F porezi posljedica bezbrižnosti. Bili su prvi svjetski povjesničari porezne prakse. Ni onda. Razlog zbog ko­ jeg su Amerikanci toliko glupi može se naći u neposrednoj prošlosti u 19. Prvo. Poput starih proroka. Ti su se mislioci koristili prošlo­ šću kao vodičem u svojoj filozofiji. Poznate su mnogobrojne mudre riječi tih ljudi. Američko nepoznavanje toga je 55 .

Umjesto da štiti slobodu i imo­ vinu naroda . preko njih se olako prelazi. državni aparat. Paine je 1792. proizvođača. Vlada je u najboljem slučaju nužno zlo Ljudi u doba prosvjetiteljstva nisu imali zabluda o vladi. op. Ono što ljude potiče na revoluciju najčešće su oporezivanje i prevelika vlada (tj. Čak i ako naiđemo na njihove ideje.država postaje pravi neprijatelj naroda. kradu od svojih građana uzi­ majući plodove njihova rada i imovine. “čak i u najboljem slučaju nu­ žno zlo. Današnja je sloboda ostavština. Kada je oporezivanje pretjerano. godine napisao: “Postoje dvije različite klase u En­ gleskoj: ona koja plaća poreze i ona koja ih prima i živi od njih . za­ pravo. te da je. kada je vlada pravedna. Prekomjerno oporezivanje. Kada je Paine rekao da je oporezivanje tiranija.D. nužna opća revolucija i stvaranje odgovarajuće državne vlasti.).. Washingtonov mač ne bi bio ubojit. stvarno pada porezni teret”. Jefferson.1 Možemo tražiti koliko god želimo. zapravo. G. Sloboda se uzima olako i ljudi gotovo nisu svjesni kako ju je teško ponovno dobiti jednom kada se izgubi. on je. ratara i svih drugih na koje 1 Iz potpuno istih motiva je i autor ovog serijala inicirao objavljivanje “istorijskih lekcija” u “Poreznom savjetniku” za što je Revicon imao osjećaj i razumijevanje! Porezni savjetnik februar 2012. ali u radovima današnjih “stručnjaka” nećemo naći veću potporu razmišljanjima prosvjetiteljskih mislilaca.” Kada države nameću prevelike poreze. civilizacije i trgo­ vine”. Navodimo vrijednu ostavštinu prosvjetiteljskih mislilaca današnjim generacijama. Franklin i Madison veoma su cijenili Painea zbog njegova dopri­ nosa poticanju Američke revolucije. “Vlada je”. ograničenja slobode. Možda je to primjer jednostavne istine o životu: što se dobije bez muke. isto onako podlo kao što to čine stra­ ni osvajači! Kada se prouče bijedni uvjeti ljudi pod (lošim) sustavom vlasti. te prijetnja imovini i radinosti.” Paineova dominantna tema bila je da oporezivanje stvara tiraniju. kao i veće osiromašenje zbog poreza a ne neprijatelja. Sve dok ljudi vjeru­ ju u tu zabludu “ostvaruju se pretjerani javni prihodi”. naivnom odnosu naroda prema svojoj vladi vje­ rujući da je ona “neka prekrasna. General George Washington svojoj je vojsci podijelio Paineov pamflet u zimskom razdoblju ti­ jekom prvih godina američkog rata za otcjepljenje od Engleske. Paine se upisao kao zastupnik “siromašnih.što je jedino opravdanje za postojanje države . trgovaca. Jedna­ ko oštra kritika nesumnjivo se može uputiti suvremenim birokratskim društvima u kojima su visoki porezi stvorili ekonomske teškoće i kaznene zakone. a ne nešto što su ljudi danas sami ostvarili ili postigli.. je veliko ograničenje slobode. Dok je živio u Lon­ donu.) na prvoj stranici svog pamfle­ ta “Zdrav razum” (Common Sence) (1776. 56 . postaje očito da su ti sustavi loši. stoljeća u Europi i Americi prouzročili su. naglasio da sva oporezivanja zahtijevaju određen stupanj tirani­ je. bijesni porezni obveznici kojima je bilo dosta. Paineove su tvrdnje naišle na veliko odobravanje među narodom. Revolucionar­ na previranja potkraj 18. Srž problema je u glupom. Ukratko.porezi području poreza i države nisu svjesni što su naši preci ostavili potomstvu. napisao je Thomas Paine (1737 – 1809. a u najtežem nešto nepodnosivo”. koji su u to doba postojali u zemljama visokih poreza.). koji ih na silu odvlače iz njihovih kuća ili ih pak tjeraju. “poreza je malo”. Slo­ boda i neovisnost koje ljudi danas uživaju su ostavštine prijašnjih ge­ neracija koje su ih izvojevale. ono neizbježno razdvaja te dvije klase.” Revolucija je u prvom redu bila potrebna zato da stvori vladu koja je “jeftinija i učinkovitija” ostvarujući vladavinu “mira. jer su bile izraz 1. zagonetna stvar”. John Adams otišao je tako daleko da je rekao: “Bez Paineova pera. olako se uzima. “Golemi troškovi države prisilili su ljude da misle i nagnali ih na revoluciju. za­ pravo. Paine se posebno osvrnuo na monarhijske i aristokratske europske sustave. u načelu. a na kraju više osi­ romašuje narod nego što su to činili strani neprijatelji.

U utvrđivanju tih prihoda na odgovarajući način treba uzeti u obzir i po­ trebe države i njezinih građana. objašnjava taj problem ovako: “Javni prihodi dio su onoga što svaka osoba daje od svoje imovine za osi­ guranje ili za postojanje prihvatljivog uživanja ostalih. bilo rezultat pomućenog uma. Izmišljeni su zahtjevi posljedica strasti. Očito je da se ne bih baš složio sa ovom konstatacijom Adamsa. slabosti onih koji vladaju.D. ali narod ima zadnju riječ. Sve je tu. besmislenog rata. kako je poslije otkriveno. I sasvim sam siguran da drugačije nije ni u drugim sredinama u kojima država Porezni savjetnik veljača 2012. Sve ono što su proizvela državna poduzeća bilo je znatno slabije od proizvoda privatnog sektora. Izmišljeni zahtjev države Baron Charles-Louis de Secondat Montesquieu (1689 – 1755.3 3.” Višestoljetno rasipništvo i glupost vladajućih potvrđuju Montesqu-ieove navode. Slom Amerikanaca u Vijetnamu očit je primjer onoga što je Montesquieu imao na umu. (primjedba G. osim stvarne želje naroda da se ne umiješa u kolonijalni rat na drugoj strani svijeta.. Vlada Republike Srpske kupila “većinski paket akcija” i sa kojima se gazduje baš u skladu sa onim što je ovdje rečeno.  Država se ne smije miješati u gospodarstvo Najbolji suvremeni primjer zla koje se događa zbog upravljanja dr­ žavne birokracije gospodarstvom može se naći u socijalističkim i ko­ munističkim državama. Vlada može samo predložiti. ali je. ali svesrdno i sistematski podrivan od konkurentnog kapitalitisčkog sistema koji je težio za uspostavljanjem globalnog svjetskog tržišta bez nedodirljivh ostrva za carstva multinacionalnih kompanija. a čak su i kapitalističke zemlje.4 Adam Smith objašnja2 Na žalost. koje je. da ima stabilnu va­ lutu i da ne izgubi desetke tisuća mladih ljudi u vojnom pothvatu ute­ meljenom na paranoičnom strahu od komunizma. Donedavno je Sovjetski Savez plaćao cijenu potpunog državnog nadzora i planira­ nja. Nacionalno samopoštovanje bilo je uništeno. Nakon što je preuzeo dužnost. neobuzdane želje za ispraznom slavom i određene nemoći duha nesposobnoga da se odupre pomodnosti i pretjeranosti.. ali ono što je Adam Smit govorio u narednom citatu i te kako stoji.) 4 I o ovom bi se moglo prilično polemisati. Johnson je želje naroda zamijenio “svojim viđenjem potre­ ba države”. 2.. “neobuzdana želja isprazne slave” (moglo bi se to nazva­ ti zla kob Istoka) i “napad hirovitosti” (američka sposobnost da uspije ondje gdje je pala Francuska). pri­ vlačnosti izuzetnih projekata. Često se događalo da su čelnici nemirne naravi zamišljali kako su zahtjevi države jednaki zahtjevima njihovih sitnih i neukih duša. “Ko ni sebi ni svom”. Švicarska je jedina zemlja koja ima ustavnu odredbu o su­ zbijanju problema što ga je spomenuo Montesquieu. “pri­ vlačnost izuzetnih projekata” (američka hegemonija nad južnoistočnom Azijom). (primjedba G. Nikada se ne smiju zanemariti stvarne potrebe naroda pred izmišljenim zahtjevima države. Ako ima ograničena sredstva. Glasači su odbili Goldwaterovo “jastrebovsko” stajalište.).) u djelu “Duh zakona” (De l’Esprit de Lois). rekao bi naš narod. knjizi koja je uvelike utjecala na stvaraoce američkog Ustava iz 1787.porezi nečega što je bilo samo po sebi očito: on je vidio Ameriku kao zemlju velikih slo­ boda jer je (tada) bila zemlja niskih poreza. izuzetnog izlaganja. ostavljam da ne narušim nit njegovog. koje su pokuša­ le s državnim vlasništvom u gospodarstvu. U Švicarskoj narod neposredno odobrava državnu potrošnju i povećanje poreza. koji bi se s vreme­ nom pokazao kao nesposoban gospodarski sustav koji se urušio sam od sebe. čini se da je Adams poprilično naivan u svom viđenju američkog društva.. Predsjednik Johnson izabran je kao kandidat koji će se zauzimati za mir (“ispunit će stvarne želje naroda”). Primjer koji dokazuje koliko je to istina jesu bivša državna preduzeća u kojima je npr. jer se kasnije pred našim očima pokazalo da Vijetnam nikako nije samo “izolovani incident” i neprijatnost koja se neće ponoviti. loše prošle. vlada bi trebala smanjiti broj želja.2 Vijetnamski rat dobar je primjer Montesquieuova upozorenja. inače. ipak. Trebale su godine patnje i mnoštvo izgubljenih života i zdravlja da bi se nacija izvukla iz 57 ..D. 3 Sam od sebe.

Sloboda nosi klice vlastitog uništenja To je glavni zaključak koji je proizašao iz tog razdoblja. 58 .  Neposredni su porezi znak ropstva. a to povratno zahtijeva jake kaznene mjere. pokušava da “spašava” određene privredne subjekte.D. ali jednom kad su to dopustili spoznaju da se ne mogu vratiti u prijašnje stanje.5 Kralj je imao moć da 5 Kod nas je to isto božansko načelo sakriveno u pojmu “pravna država”. ta se umjere­ nost zaboravlja: kako su razrezani veliki porezi. biti usklađena s priro­ dnim zakonom. U njemu napominje da ljudi koji žive u slobodi dopuštaju da ih nadziru i podnose visoke poreze.” Kada Deklaracija neovisnosti govori o pravu doseljenika na osamo­ staljivanje od Velike Britanije i uspostavu njihove vlasti. Dr­ žava nema pravo nazivati “kriminalom” ono što nije usklađeno s pri­ rodnim zakonima i što bi se danas moglo nazvati “uobičajenim općim prekršajem”. poreznik “mora imati iznimne mogućnosti ugnjetavanja i time je zemlja uništena”. vladari su se često upuštali u mnoge druge trgovačke pothva­te i htjeli su. odjeljak). Locke-ovo viđenje. zakonodavaca i onih drugih. drugim riječima. većina današnjih pravnika je “operisana” od razumijevanja ove činjenice. Oni ne paze po kojoj cijeni kupuju. Medu tim velikim prednostima slobode jest i ta da se ona može zlouporabiti. Utaja poreza nije kriminalni čin Postojalo je doba kada su se veliki zakonodavni umovi prema kazne­ nom zakonu odnosili obzirno i s poštovanjem. bio u skladu s prirodnim zakonima. a posljedica pretjeranih poreza je ropstvo. taj se usta­ nak opravdava pozivanjem na Lockeovu filozofiju “podrazumijevaju­ ći među silama na zemlji razdvajanje i jednak položaj koje im omogu­ ćavaju prirodni zakoni i Bog”. Posljedica tih kaznenih mjera je uništavanje zemlje. 6. 4. Pravila koja oni stvaraju za djelovanje ljudi moraju. prema Montesquieu. Montesquieu u svojoj knjizi ima odjeljak Zloporaba slobode (knjiga XIII. 15. ali to uglavnom biva neuspješno. jer se često zaboravlja da nijedan zakon kojeg su ljudi sposobni da napišu ne može da obuhvati sve varijacije koje život može da priredi u praksi. što danas nedostaje. Kako umjerena vlada može činiti djela kojima se divi. jednostavna je. Da ukratko ponovimo: ljudi u slobodarskim drža­ vama bez razmišljanja daju svojoj vladi pravo da uvodi visoke pore­ ze što izaziva utaju poreza. Oni gotovo nikada nisu uspjeli. kao i njiho­ vo osobno postupanje i postupanje drugih ljudi.porezi va taj problem je­ dnako dobro kao bilo koji pisac nakon njega: “Međutim. oni ih žele podići do ne­ mogućih granica i. Načela pravne znanosti u spornim pitanjima izrazio je Jotin Locke u Second Treatise on Civil Government: “Stoga je prirodni zakon vječni zakon svih ljudi. Jedanput kada je u slobodarski usmjerenim društvima dopušteno pretjerano oporeziva­ nje. očigledan primjer kada je pisanim ljudskim zakonima potrebno pretpostaviti prirodne zakone i zdrav razum (primjedba G. kao i privatnici. Montesquieu je izrazio riječima: “Glavarina je po prirodi bliža ropstvu. Oni ne paze po kojoj cijeni prevoze vladarova dobra s jednog mjesta na drugo. a posredni znak slobode To vjerovanje. Sloboda stvara pretjerane poreze. obveza na trgovinu bliža je slobodi jer nema tako neposredan odnos s osobom”. Na žalost. nezahvalni su za ruku slobode koja im je to omogući­ la.D.” 5. Oni ne paze po kojoj cije­ ni prodaju. nije bilo omiljeno u monarhističkoj Europi. bar ne onoliko uspješno koliko bi moglo biti da se ne radi o “tuđe babe brašnu”. Agenti nekog vladara smatraju bogatstvo svoga gospodara nei­ scrpnim. povećati svoj imetak time što bi postali po­ duzetnici u običnim granama trgovine. prihvaćaju ropstvo koje nisu nimalo željeli. Zato je kruto i zatucano držanje zakona i onda kada se radi o čigledno besmislenim situacijama. koliko god je imalo jak utjecaj i bilo temelj SAD-a. Logika toga.). Rasipanje koje uvijek prati vladarove poslove razlog je što oni ne uspi­ jevaju. (primjedba G.) Porezni savjetnik februar 2012. gdje je prevladavalo božansko pravo kraljeva. kako to “cjelokupno ljudsko djelova­ nje i treba biti”. koje potječe od Grka i starih Rimljana. Njihov je ustanak.

Ako se taj prekršaj proglasi kriminalom. Time ne završavamo s dvojicom divova pravne znanosti. Ali svijet se brzo udaljava od staromodnih ljudi poput mene i poznato mi je da je ta doktrina pod upitnikom i sada potpuno napušte­ na. U onim po­ kvarenim vladama gdje postoji bar opća sumnja da ima mnogo nepotre­ bnih rashoda i loše upotrebe javnih prihoda malo se poštuju zakoni koji ih čuvaju. također. (primjedba G. čak i za zločine koji se kažnjavaju smrću. Montesquieu je 1751.porezi nešto proglasi kriminalom i tu nije bilo mjesta za prirodne zakone. Vlade to ne smiju činiti jer zakoni trebaju biti podređeni prirodnim zakonima. a u svakom bi pogledu “. 59 . već da su sva prava koja imaju zakonska i dogovorena. U vezi s poreznom evazijom.bio odličan građanin da zakoni njegove zemlje nisu učinili zločinom ono što priroda nikada nije namjeravala učiniti zločinom. “Čak i crni robovi.” “Pozitivan prekršaj” je onaj koji je proglasila država i ne zaslužuje da se nazove pravim kriminalom. godine. pa je stoga normalno biti podvrgnut uskraćivanju ili ograničavanju autori­ teta koje ih dodjeljuje.) Porezni savjetnik veljača 2012.D. godine utemeljio stajalište budućih mislilaca.. Lockeovi su sljedbenici ima­ li čvrsto stajalište. još više mo­ že uzbuditi njihovo vjerovanje da samovolja 6 Citat iz već pomenute Nock-ove knjige. da ona postoji me­ du civiliziranim ljudima”. sma­ tra izmišljenim ili neprirodnim prekršajem. to je u suprotnosti sa zakonima prirodne pravde. Utajivač poreza. Henrik VIII donio je gotovo 200 manjih odredbi koje su za počinjena kaznena djela predviđale vješanje. često je nesposoban za povredu kaznenog zakona. Spominjanje navoda “kažnjava smrću” vjerojatno se odnosi na neke od Walpoleovih okrutnih zakona protiv utajivača poreza. Jedna od odredbi bio je i zakon protiv prosjačenja.  Najveća prijetnja slobodi: samovolja u oporezivanju “Samovolja je opasnija od svih poreza. da danas gotovo nitko ne vjeruje kako čovječanstvo ima ikakvih pri­ rodnih prava.” Albert Jay Nock u svojoj izuzetnoj knjizi “Država naš neprijatelj” (Our Enemv the State) slijedi zakone prirodne pravde: “Teorija slobode temelji se na doktrini zakona prirodne pravde i uvijek sam smatrao da je Deklaracija neovisnosti usklađena s tom doktrinom. nego su samo počinili pozitivan prekršaj. prema kojoj su oni koji žive u uvjetima slobode skloni oporezivati do ropstva. stoga. U slučaju njihova nepoštovanja. da je Bog obdario čovjeka nekim neotuđivim pravima i da je sloboda je­ dno od njih. tiskano je klasično djelo Adama Smitha “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”..” Često se čudim kako su Amerikanci na Jugu izbjegavali poštovati to bitno načelo britanskog prava. poput onoga za zločine koji se kažnjavaju smrću. što je od svih stvari na svijetu u najvećoj suprotnosti s duhom suvremene vlasti.. Montesquieu kaže: “Potrebno je stoga izbjegavati pretjerano kažnjavanje. ne prihvaćajući poreznu evaziju kao kriminalni čin. Poreznici se njome često ko­ riste za kažnjavanje radinosti. (.” ističe Blackstone 1766. On poreznu evaziju. jer se inače uništava svaki razmjer prema krivnji i ubojica izjednačava s onima koji nisu prekršili prirodne zakone.6 Ako iznenađuje ideja prosvjetiteljskih mislilaca. Deset go­ dina poslije. Istaknuo je da se te slobode odnose na svakoga tko je stupio na engle­ sko tlo. Lockeova se fi­ lozofija uzdigla iznad moći vlasti da po želji određuje kaznene zakone. Blackstone podržava Lockeova i Montesquieuova stajališta: “Pažnja mora biti usmjerena na to da se spriječi izuzetno kažnjavanje. u kojemu na mnogo mjesta posvećuje pozornost slobodama Engleza. 1776.) Iznenađuje.” 7..” Petnaest godina poslije Blackstone je napisao svoje veliko djelo “Napo­ mene o zakonima u Engleskoj” (Commentaries of the Laws of England). Kao zločinci kažnjeni su ljudi koji se stvarno ne mogu smatrati lošima. “odmah postaju slobodni ljudi. Ali. Po­ rezna je evazija posljedica pretjeranog oporezivanja koje potiče pore­ zne obveznike na utaju poreza zbog “izuzetno velike koristi” koju viso­ ke porezne stope donose utajivaču poreza. kaže Smith. Tada nestaje svaki razmjer kažnjava­ nja prema krivnji.

pa i poreske propise donose u skladu sa svojim interesima. Ti su ljudi bili tako osjetljivi na važnost stvarnog bona fide pristanka da su se skupštine u Novoj Engleskoj suzdržavale od oporezivanja gra­ dova koji nisu poslali svoje predstavnike. To je bila opasnost koja se. i to samo uz osobnu suglasnost. štoviše njezina duša i tijelo za narod ili (a to je isto) za njegove predstavnike. kaže taj pisac .” Poduprli su ga brojni vodeći engleski političari. stoljećem i građanskim ratom u Britaniji. porezni zakoni moraju imati suglasnost poreznih obveznika. opasnijim od svakog drugog zla. Porezni obveznik u Marvland Gazette 1748. porez je morao kršiti na­ čela. otpor. pojam im se činio sam po sebi razumljivim tako da ga nisu definirali. i 1770. Prvo načelo podrazumijeva da je za oporezivanje potreban prista­ nak. godi­ ne guverner Georgije nije dopustio predstavnicima četiriju novih župa da prisustvuju skupštini. zakonodavstvo ih nije oporezovalo.7 Za prosvjetiteljske je mislioce pravo da se biva oporezivan uz su­ glasnost. a najoštroumniji i najpronicaviji mislioci bili su u Velikoj Britaniji. da su oporezivanje i zastupanje nerazdvojivi jer se temelje na prirodnom zakonu. Camden navodi: “Moje je mišljenje o tome. koji sve. Koncept je tijekom 18. i ako krši ta načela. godine piše da je pravo biti oporezivan samo uz pristanak “najbitnija uporišna točka slobode”. provodi pljačku. odbacuje i uništava razliku između slobode i ropstva. Na nesreću. da sam sudi koliko se od njega može uzimati i da sam odlučuje o raspolaganju prikupljenim sredstvi­ma. stoljeća doživio velike promjene. čini se. nasilje. uglavnom. koji je oštro poku­ šavao spriječiti revoluciju u kolonijama. Da bi bio samovoljan. ne sjede predstavnici naroda nego predstavnici interesnih grupa. izdaju. odnosila na sve vrste oporezivanja koje nisu ozakonjene ili se njima nije upravljalo na odgovarajući način. koji je služio između 1776. ponavljam i ostat ću dosljedan tome do za­ dnjeg časa. Pitanje suglasno­ sti u Britaniji je bilo riješeno Pove­ ljom o pravima (The Bill of Right). odnosno to je samo po sebi čak vječni prirodni za­ kon. jer što nekomu pripada. Lord Wiliam Pitt. oporezivanje se smatra samovoljnim.porezi u oporezivanju opravda­ va evaziju. kada 1769. to je potpuno njegovo i nitko nema pra­ vo da mu to oduzme bez njegove suglasnosti. prvo i najosnovnije od svih ljudskih prava. time nije bilo riješeno i za Engle­ ze koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi. na žalost. što drugi zakoni nisu trebali imati. ali kada je riječ o pore­ zima. koji je pred­ sjedao Trgovačkom ko- 60 . oružanu pobunu i nasilno svrgavanje vlasti. Tomu su podređena sva ostala prava..D. U današnje doba to nije bio predmet intenzivni­ jeg proučavanja. nije potpuno jasno njegovo puno značenje. Locke je naglašavao načelo suglasnosti koju možemo pove­ zati sa 17. Svaki je drugi pokušaj nepravda i bilo tko to radi. Ali. Porezi su dobrovoljan dar i samo ustupak stanovnika. Oporezivanje i zastupanje usko su povezani i od najveće su važnosti za ustavnost. I to se danas zove demokratija. ovim je riječima objasnio taj koncept: “Oporezivanje nije dio vladine ili zakonodavne moći. pa čak i ministar fi­ nancija lord Camden. kao ni to zašto se smatralo zakletim neprijateljem slo­ bode. Na primjer. Čini se da se nije odnosilo samo na jednu vrstu oporezivanja ili na određeni nedostatak koji može iza­ zvati loše oporezivanje. koju može izraziti on sam ili njegov predstavnik. političkih i ekonomskih. Oporezivanje uz pristanak.. Država može donijeti sve mo­ guće vrste zakona i odredbi za dobro zajednice. jer u skupštini.. i pomogao da se opozove Zakon o biljezima (Stamp Act). pa sve dok se to ne ostvari. Koja načela? U zapisima iz doba prosvjetiteljstva kao važna se isti­ ču tri načela.. da posje­ duje moć samostalnog čuvanja lisnice.” Drugi vodeći britanski politički vođa lord Shelburne. a čim je ona oslabljena ili uništena. Puno značenje pojma samovoljno oporezivanje sto­ga nije posve jasno.) Porezni savjetnik februar 2012. Koncept suglasnosti stavio je oporezivanje izvan uobičajenog postupka izrade zakona i zakonodavstva. a ne u ko­ lonijama. jedna je od najistaknutijih oznaka britanske slobode.” 7 Za mene izglasavanje poreza u narodnoj skupštini nikako se ne može smatrati oporezivanjem sa pristankom. Jedini zaista demokratski način bi bio poput onog švajcarskog: referendum! (primjedba G. u istoj mjeri mora biti oslabljena ili ugušena sloboda.

Thomas Cooley. Ali.” Osim suglasnosti. za muškarce i žene. rekao je Shelburne. Osoba koja ima pet puta veći posjed od neke druge treba platiti pet puta više. temeljna sloboda na kojoj se zasnivaju i o kojoj ovise sve ostale slobode. Tako je ona stvorila izmišljenu su­ glasnost. nakon što je opozvan Stamp Act. koje je nužno da bi se spriječila opća sklo­ nost prenošenja poreza na nekoga drugog. ili barem po­ znavalac koji je poštovao temelje suvremene ekonomije. nesklonosti imat će glavnu ulogu u odmjeravanju sposobnosti onih na koja se ta moć pro8 Doslovno “u dobroj vjeri”. Parlament je “dao suglasnost” za svakoga. David Hume kaže: “Sigurno je da se svaki čovjek nastoji osloboditi tereta bilo kojeg poreza koji mu je nametnut i prenijeti ga na druge. u tome se nisu složili najveći pravni umovi. Iznuđivanje koje se provodi bez poslova­ nja bilo kakvog pravila o razmjernom razrezu stoga nije porez. rekao je da je načelo suglasnosti za oporezivanje prva i najtemeljitija sloboda Britanaca. što je onda? Sudac Cooley ie. zapra­vo. potpuno dobronamjerno. Smith je rekao da se. Kojom god slobodom da se hvalimo u teoriji.” Američku je revoluciju pokrenula rasprava o tome što znači “sugla­ snost na oporezivanje”. kao i cijelo 19.) teže. treba platiti troškove očuvanja razmjerno veličini pojedinačnog vlasništva. koji su svi obvezni pridonosi­ li u skladu sa svojim udjelima u posjedu.. Edmund Burke je tvrdio da Englezi ne bi bili dobri građani “ako bi imali bilo kakvu mogućnost da spriječe podvrgavanje porezima za koje nisu dali svoju suglasnost. kada se napusti načelo razmjernog raspoređivanja poreznog tere­ ta. Ukratko. suglasnost se. Bona fide8 zastupanje više nije bilo potrebno. one u zemlji i one izvan nje. vjerojatno je bio sljedbenik Adama Smitha. vodeći pravnik tog doba za ustavna pitanja. objasnio je značenje samovoljnog oporezivanja: “Porezi se razlikuju od samovoljnog razreza po tome što se nameću u skladu s (nekim) pravilom koje razmjerno raspoređuje porezni teret medu poreznim obveznicima. stoljeću. (primjedba G. ona u stvarnosti ne može postojati sve dok se nastavi sa (samovoljnim) razrezivanjem poreza. predrasude. tj. poput mnogih drugih u 19. Blackstone u svojim Napomenama navodi mnoge slobode Engleza i isti­ če načela oporezivanja uz suglasnost u kojemu porezni obveznik ima “svog predstavnika”. (ipso facto) samovoljno. a kako je najvažnija dužnost države zaštititi nacionalno bogatstvo.porezi morom i bio državni tajnik za kolonijalne poslo­ ve. To je načelo Adam Smith objasnio ovako: “Rashodi države za pojedince velikog naroda jesu poput rashoda uprave za zajedničke zakupnike velikog posjeda. kao što veliki posjed štiti zemlju. morala pokoriti porezniku. ali kako joj je trebalo sredstava. baš kao i sloboda.” Drugo je načelo da porezi trebaju biti razrezani prema utvrđenom standardu ili pravilu. Država je poput velikog posjeda s mnogo vlasnika. stoljeće. Potrebno je stoga da prema utvrđenom i općem pravilu svatko zna koliki dio njegove imovine zahtijeva država. kršćane i Židove. Treće je načelo jednakosti..D. 61 . a ta je suglasnost nedostajala u doba kada su u bri­ tanskoj povijesti porezi bili “iznuđivani bez stvarne i dragovoljne su­ glasnosti”. Svaka samovolja ili diskrecija u oporezivanju ugrožava duh slobode. “u očuvanju svih ostalih povlastica i oslobođenja. pravilo jednakosti vodeće je načelo pravednog po­ reznog sustava.” Stotinu godina poslije. U nedostatku tih pravila oporezivanje je. Je li to samo vanjska forma? Je li to i bit stvari? Britanska je vlada vjerovala u suglasnost isto onako kako su to vjerova­ li Amerikanci. za one koji su imali pravo glasa i za one koji ga nisu imali. u New Yorku: “Kad god se bilo kojoj grupi ljudi pruži diskrecijska moć u vezi s imovinom njihovih susjeda. koncept je bio i te kako živ. “To je jedina po­ vlastica na koju se možemo osloniti”. Njihove strasti. ulazi u carstvo iznuđivanja. pri­ stranosti. srpnja 1782.” Porezni savjetnik veljača 2012. Hamilton je ovako objasnio taj koncept u svom govoru 4.” Ako to nije porez. iskreno i bez ikakvih zadnjih misli i namjera. treba platiti ono što se dobi­ va. U pridržavanju ili zanemariva­ nju toga načela sadržano je ono što se naziva jednakošću ili nejednakošću oporezivanja. oni će je zloupotrijebiti. godine u Fishkillu.

kako to če­ sto priznaju njezini zastupnici. 4:3235) kada je opisivan život prvih hrišćanskih zajednica! (primjedba G. Progresivno oporezivanje izrodilo se u samovolju u oporezivanju u svom najpogubnijem obliku.” Porezi plaćeni u skladu s tim konceptom nisu teret. stoljeća načelo ravnomjernosti postalo je samo po sebi razum­ ljivo.”10 Zastu­pnici teorije ponude vjeruju da niže porezne stope potiču zaradu. već plaćanje za dobivene koristi. Ali. gle čuda. koji je živio u doba britanskoga građanskog rata. nastavku ovog serijala. . svakom prema potrebama” je mnogo starije od Karla Marksa. argument uteme­ ljen na pretpostavljenoj pravednosti progresije nema granica. Za te je ljude porez morao biti utemeljen na načelu razmjera. mogućnost plaćanja uopće nije načelo.D. u Djelima apostolskim (2: 44-45.) 62 . vidi se koliko ovo može biti tačno! Makedonska reforma “Cela plata” o kojoj govorim u posebnom tekstu savremeni je primjer dobre prakse u kojoj se smanjenjem stopa postiže bolji efekat i u naplati poreza i doprinosa i u podsticanju razvoja ekonomije. U svom razmatranju 1788. nikakva viša sila ne može nikomu uzeti dio njegove imovine bez njegove osobne suglasnosti. Ono je samo preuzeto iz dogme Karla Marxa: Od svakoga prema njegovim mogućnostima. godine. Istina. to ipak mora biti uz osobni pristanak.” Treba naglasiti da je “umjereno oporezivanje” u doba prosvjetitelj­ stva prema današnjim standardima bilo vrlo maleno. pa se onda čini da svoju sreću traže samo u nemarnosti i neradu. 8. Montesquieu je to objasnio jednostavnim riječima: “Priroda je pravedna prema svim ljudima nagrađujući ih za njihovu mar­ ljivost.9 Friedrich Hayek u svom djelu “Ustrojstvo slobode” ističe varljivost ovakvog razmišljanja: “Za razliku od proporcionalnosti. godine nepoznati au­ tor to ukratko objašnjava ovako: “Možemo dodati da su se. progresija ne pruža načelo koje poka­ zuje koliki treba biti relativni teret različitih osoba . Ali. Apologeti suvremenih sustava “progresivnog oporezivanja” tvrde da je vodeće načelo prije “mogućnost plaćanja” nego razmjer ili jednako­ st u oporezivanju. Ona je našla zastupnike i u prosvjetiteljstvu. prije nego što se zaplijeni sav dohodak iznad određenog iznosa. a ona ih drži radišnima dodajući nagrade razmjerno veličini nji­hova rada. ako samovoljno oporezivanje liši ljude naknade dobivene od prirode. šte­ dnju i investicije. vjerovalo se da je 28% odgovarajuća “sposobnost plaćanja” najvišega dohodovnog razreda. Očuvanje imovine krajnji je cilj države i zato ljudi stupaju u zajednicu .D.. najkorisnijima pokazali umjereni porezi..” 9 Možda će se neko iznenaditi. oni počinju osjećati odbojnost prema radišnosti. razvijajući time gospodarsku djelatnost i povećavaju­ ći ukupan nacionalni oporezivi dohodak ili bogatstvo. Na primjer. čak i izvan konteksta tvrdnje: “Svatko je obvezan pridonositi ja­ vnim prihodima razmjerno koristima koje prima pod zaštitom države. i posve je opravdano da svatko tko uživa svoj dio zaštite mora platiti iz svoje imovine razmjerno njezinu očuvanju. naznačio to načelo ovim riječima: “Treće.. ali o tome će još biti riječi. jer zabilježeno u. zakonodavac u Americi 1950-ih je vjerovao da je 91% pravedna stopa za najviši dohodovni razred.  Zdrav razum ekonomike: zastupnici ekonomike ponude Ekonomika ponude sa svojom naizgled apsurdnom teorijom da sma­ njivanje poreznih stopa povećava javni prihod uopće nije nova teorija već. ne smi­ je biti samovoljan i ne smije biti jednostavna pljenidba pod krinkom op­ orezivanja. ako su javni prihodi jedini cilj.porezi John Locke. država se ne može održavati bez ve­ likog troška. Ali. (primjedba G. iznesenom u 9. Novom Zavjetu. Zašto onda ja imam imovinu koju ne­ tko drugi može s pravom uzeti kada mu se to svidi. možda je 1690... Kada je potkraj 10 Na primjeru engleske kraljice Elizabete I. potječe iz davnine. Bogati su to bili sposobni plaćati. a onaj niži od njega ostavlja neoporezovanim. Prema novom zakonodavstvu iz 1986. ali načelo “od svakog prema mogućnostima.” Do 19. kako ćemo vidjeti..) Porezni savjetnik februar 2012.

Danas bi se takva stopa smatrala darom s neba. Četiri Smithove točke jesu: • Porez je loš ako je za njegovo ubiranje potreban velik broj činovnika. Porezni savjetnik veljača 2012. koji posvećuje porezima.. Lord Henry Home Kames (1686 – 1782. U filozofiji. istaknuti filozof tog doba i sudac u Edinburghu. 63 . kao kad znalačka ruka kreše grane drveća kako bi mu se sačuvalo zdravlje i pro­ dužio život.) Na neki od ta četiri različita načina porezi su često mnogo teži na­ rodu nego što koriste vladaru. koji je uvelike preuzeo njegova stajališta. je loše. • Treba izbjegavati poreze čije je ubiranje skupo. također. po­ rezi moraju biti umjereni. Njegova je knjiga osjetno utjecala na Adama Smitha. on time može umanjiti ili možda i uništiti neke fondove koji bi im omogućavali da lakše plaćaju”. Rekorder je Danska u kojoj se stope kreću od 38% do skoro nevjerovatnih 59%! Ipak..” Porez je loš ako “ljude podvrgava čestim posjetima i omraženim ispitivanjima poreznika. čime su porezni obveznici izloženi mno­ gim nepotrebnim uznemiravanjima. već ga ubrzavaju i snaže. • Porez je loš ako “može ometati radinost naroda i obeshrabriti ga da se posveti određenim gospodarskim djelatnostima u kojima bi mo­ gao zaposliti i uzdržavati velik broj ljudi. “Suprotno svim uobičajenim 11 Činjenica je da naši poreski obveznici malo cijene to što imaju ovakav “dar s neba”.” Izbjegavanje poreza. 10. “jer zapljenama i drugim kaznama često može uništiti one nesretnike koji neuspješno nastoje izbjeći porez. Kamesova “pravila koja treba poštovati pri oporezivanju” jesu: • Gdje god postoji mogućnost za izbjegavanje njihova plaćanja.. to se smatralo stra­ šnim.. koliko je bio usredotočen na razu­ mne poreze koji čine dobro svima na koje se odnose. filo­ zofije i morala malo pozornosti i vremena. porezi po svojoj pri­ rodi ne uzrokuju slabljenje poslovanja.). dok su u 18.porezi 18. jer nisu svjesni koliko ga žele oni koji ga nemaju i čije su stope poreza na dohodak mnogo veće.  Oznake lošeg poreznog sustava: četiri točke Adama Smitha U prvom dijelu. stoljeću stručnjaci opore­ zivanje smatrali bitnim predmetom u tim i drugim bliskim znanstve­ nim područjima. 25% i 40%. na primjer. izda­ je 1769. • Porez je loš ako potiče izbjegavanje plaćanja (evaziju). ako se uopće time i bave. a time može nestati i korist koju bi zajednica mogla imati od upotre­ be njihova kapitala. Dok sili ljude da plaćaju. političkih znanosti. Oni su vjerovali da prava vrsta umjerenog oporezivanja čak ko­ risti poslovanju: “Ako su razrezani na odgovarajući zakonski način. djelo engleskog teologa i filozo­ fa Williama Paieya (1743 -1805. posvećuju poreznim pitanjima. Adam Smith navodi broj­ na stajališta o porezima i to. u Hrvatskoj su stope progresivne 12%. Npr.11 Prosvjetiteljski mislioci nisu bili samo pravi zastupnici teorije ponu­ de nego i ono što bi se moglo nazvati gorljivim sljedbenicima tog pri­ stupa. Nije bio toli­ ko zainteresiran za pitanja slobode.” • 9. socijalna politika i sl) do neke mjere opravdavaju ovolika poreska izdvajanja. u Americi su ove stope progresivne i kreću se od 0% do 35%. zakon najprije dovodi u ku­ šnju. a zatim kažnjava one koji mu podlegnu.” pravnim načelima. (primjedba G. stoljeća uveden 10-postotni porez na dohodak. kaže Smith. ono što poreski obveznici dobiju od svoje države u Danskoj (usluge javnih službi. neprilikama i ugnjetavanju .) “Načela morala i političke filozofije” (The Principles of Moral and Political Philosophy) sadržava vrijedne teoret­ ske i moralne rasprave o poreznim pitanjima.D. o dobrim i lošim porezima. godine “Naznake o povijesti čovjeka” (Sketches on the History of Man) u kojima naširoko raspravlja o poreznim pitanjima.  Što bi trebao biti dobar porezni sustav: šest pravila lorda Kamesa Današnji znanstvenici u području povijesti.

• • Kames je rekao: “Krivokletstvo se pretvorilo u lako oprostiv grijeh i vrlo se rijetko sma­ tra lošom čovjekovom osobinom. .. U svom okrutnijem obliku paternalizam je našao izraz u italijanskom fašizmu.. Adam Smith i njegovi porezni sljedbenici nastavili su posvuda dominirati ekonomskom i poreznom filozofijom i praksom. ali je zahtijevanje prisege “sramotna i nečasna stvar”. Otužno je. ljudi se odriču Božje milosti i podliježu Božjoj osveti ako prekrše prisegu. Iznos koji treba platiti odre­ đen je “nejasnim i pretpostavljenim mišljenjem drugih”. R. Radi ublažavanja socijalnih nejednakosti (nejednakosti bogatstva).. Treba izbjegavati poreze koji osiromašuju narod. Država može pod krinkom oporeziva­ nja uzeti svačiju imovinu. Korištenje takvog sredstva za prikupljanje poreza nije samo pokvareno već i bogohulno. pa je zbog neplaćanja poreza završio u zatvoru. Potkraj 19. Osuđivanje upotrebe prisege pri ubiranju poreza razmatrao je i sredinom 19.porezi • • Samovoljni su porezi "svima odbojni". u stvarnosti ne postoje ni umjerene vlade ni umjereno oporezivanje (to dvoje ide jedno s drug­ im). naprotiv. Četiri točke Adama Smitha o lošem poreznom sustavu djeluju punom snagom u današnjem poreznom sustavu. ko još sluša upozorenja mudrih ljudi!? Dok ne postane suviše kasno i stvari ne odu predaleko. pa su u tom zavođenju zaboravljena stajališta prosvjetiteljskih mislilaca. Ako se preispitaju mnoga stajališta iz ovog odjeljka. Treba izbjegavati poreze koji zahtijevaju prisegu poreznog obvezni­ ka. siromašni trebaju biti oslobođeni svakog većeg poreznog tereta. Kada u bogobojaznim zajednicama prisežu. Komunističke su se diktature nazivale “demokratskim republikama”. Riječi koje su nekada predstavljale najplemenitije ideale zapadnjačke civilizacije do­ bile su neprijateljsko značenje. osuđivano je još u doba kraljice Elizabete. i to je “društvena pravda” ili “podjela dobiti”. stoljeća vodeći ekonomist J. paternalizama. Takvi su porezi u “suprotnosti sa samom prirodom države koja treba štititi. Čak je i američki Vrhovni sud tek 1885. njemačkom nacionalsocijalizmu i velikoj japanskoj osvajačkoj politici.. rekavši da je najbolja ona vlada koja malo vla­ da ili uopće ne vlada. David Ricar64 Porezni savjetnik februar 2012. Marksizam je prije bilo silovanje nego zavođenje. moći prisege nad savješću učinilo i neučinkovitim. a nakon njega John Stuart Mill. stoljeća politička je filozofija prešla s ograničene vlade na vladu paternalizma. ne­ umjesno umnožavanje prisega (pri prikupljanju poreza) ne samo da je proširilo pokvarenost među svim slojevima već ga je i poništavanjem. Thoreau predlaže građanski neposluh. Ako vlada ne izvršava svoje dužnosti. a kako ćemo vidjeti čak je i pojam “jednakost” postao odbojan u filozo­ fiji poreza. Prisega je sve­ ti čin. Kao da to nije bilo dovoljno. do nastavio je ondje gdje je stao Adam Smith. U 20. Pojavili su se vukovi u janjećoj koži. koji je tvrdio da je gubitak morala među ljudima po­ sljedica te loše prakse. a ne ugnje­tavati”. stoljeću zapadnjaci su bili zavedeni filozofijom socijalizma i zaštitničkih (skrbničkih rastrošnih) država blagostanja. godi­ ne osudio upotrebu prisege pri prikupljanju poreza. Ali. spoznat ćemo da je danas odbijeno sve što su zastupali teoretičari prosvjetiteljstva. Dvadeset pet godina prije Kamesa veliki je pjesnik Alexsander Pope rekao da je vladi možda i dopustivo nametanje “teških i upropaštavajućih poreza”. Henry David Thoreau dao je potporu Paineovu kon­ ceptu ograničene vlade. a to je i sam činio. koje je bilo uobičajeno u doba prosvjetiteljstva. tvrdnjom: “Mi smo prvi utvrdili da veća moraju biti ograničenja pojedinačnih sloboda što je složeniji oblik civilizacije. ponašanje našeg zakonodavstva: umjesto zakona o promjeni i poboljšanju morala.” Iako se prosvjetiteljske ideje danas hvale. Italijanski diktator Mussolini izrazio je temeljno uvjere­ nje svih i okrutnih i dobroćudnih. jer nikada nije širo­ ko prihvaćen. McCulloch.” Davanje prisege pri ubiranju poreza. Ideje prosvjetiteljstva o porezima i vladi protezale su se kroz cijelo sljedeće stoljeće. prihvaćena su i dodatna zla na koja su upozoravali mudri ljudi.

te ukazali na regulatorni okvir u FBiH i temeljne pretpostavke na kojima su zasnovani. karakteristike i elemente. MSFI/ Porezni savjetnik veljača 2012. zaduženosti i profitabilnosti i da se može na osnovu njih vršiti sveobuhvatna analiza i definirati uzroci i simptomi finansijskih problema u društvu. 65 . To su dioničari (investitori). Finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa propisima i MRS/MRSFI trebalo bi da pružaju istinite i objektivne podatke o stanju i likvidnosti društva. razumljive i uporedive informacije i doprinose bržem kretanju roba. te javnost). usluga i kapitala nameće potrebu za pristup finansijskim informacijama. baziraju se na informacijama iz finansijskih izvještaja. gdje. zajmodavci. odnosno kompanija ima značajnu ulogu u funkcionisanju tržišta kapitala. Za rad su korišteni propisi koji reguliraju ovu oblast. dobavljači i ostali vjerovnici. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi pružaju upotrebljive. njihove korisnike. Budući da finansijski izvještaji privrednih/ gospodarskih društava imaju dominantnu ulogu u prosuđivanju i donošenju ekonomskih odluka. Finansijski izvještaji se pripremaju G i objavljuju za potrebe tri osnovne skupine korisnika čiji se interesi. UVOD lobalizacija svjetskog tržišta i slobodan protok roba. Predviđanja.računovodstvo i finansije SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Osmo Polutak 1. Kvalitetno finansijsko izvještavanje pravnih subjekata. usluga i kapitala ne samo na domaćem nego i na internacionalnom nivou. uprava društva i posebna skupina zainteresiranih povjerilaca (zaposlenici. značaj i svrhu. ne podudaraju. finansijskoj stabilnosti. analize i donošenje ekonomskih odluka kada. država i njezine agencije. kupci. koliko i na koji način investirati. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) postaju obavezna osnova finansijskog izvještavanja. osvrnuli smo se na njihove ciljeve. u pravilu.

Predmet ovog rada nije detaljna elaboracija elemenata finansijskih izvještaja. Obaveza sačinjavanja finansijskih izvještaja sadržana je i u članu 44. tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu. finansijskoj uspješnosti. Konceptualni okvir MSFI za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: Okvir) ističe dvije temeljne pretpostavke na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja uključujući i prezentaciju finansijskih izvještaja. Radi ispunjavanja tih ciljeva. - uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i - novčanim tokovima subjekta. Informacije iz finansijskih izvještaja korisnicima mogu biti i najčešće i jesu osnov za donošenje poslovnih odluka. Zakona o privrednim društvima. Pri obradi teme polazi se od finansijskih izvještaja opšte namjene. - prihodima i rashodima. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i prateća uputstva. Ove informacije. 12. Priznavanje i valorizacija efekata izvršenih transakcija i poslovnih promjena u momentu njihovog nastanka. promjenama u kapitalu i novčanim tokovima društva koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. - obavezama. . Finansijski izvještaji i druge finansijske informacije u Federaciji BiH se izražavaju u novčanoj jedinici i na službenim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji BiH.  CILJ I TEMELJNE PRETPOSTAVKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su dio procesa finansijskog izvještavanja.računovodstvo i finansije MRS i druga dostupna literatura u ovoj oblasti. Odredbama člana 33. Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju. te osobito u određivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti. Društva su obavezna godišnje finansijske izvještaje predati ovlaštenoj instituciji koja obavlja kontrolu i obradu najkasnije do posljednjeg dana februara/veljače tekuće godine za prethodnu godinu. a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati. 3. do 31. Formu i sadržaj finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentuju prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziju u FBiH propisuje federalni ministar finansija. 66 Porezni savjetnik februar 2012. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i drugim podzakonskim aktima i pravilima. finansijski izvještaji se sačinjavaju i prezentuju da se zadovolje informacione potrebe postojećih i potencijalnih korisnika tih izvještaja. 01. kao i postojeća empirija u radu. Prema odredbama ovog člana privredno društvo (u daljem tekstu: društvo) je dužno sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. zajedno s drugim informacijama u bilješkama. objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). objašnjenja. Prema tome. Pretpostavke na kojima je zasnovano finansijsko izvještavanje. prezentacija i objavljivanje finansijskih izvještaja u Federaciji BiH regulisani su: Zakonom o privrednim društvima. Društva godišnje finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu od 1. REGULATORNI OKVIR Sastavljanje. pomažu korisnicima u predviđanju budućih novčanih tokova društva. uključujući dobitke i gubitke. mjerenja. MSFI i MRS daju upute. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH regulisano je da se pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvještaja primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). finansijski izvještaji pružaju temeljne informacije o: - imovini. Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH. odnosno izrada i prezentacija finansijskih izvještaja su: - nastanak poslovnog događaja i - vremenske neograničenosti poslovanja. principe i pravila priznavanja. - kapitalu. je temeljna pretpostav- 2. vrednovanja i objavljivanja elemenata finansijskih izvještaja.

znači da su evidencije izvršenih transakcija i poslovnih događaja. Sa stanovišta efekata priznavanja. te brigu nad lokalnim dobavljačima. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu društva. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti da li trebaju kupiti. kao i informacije o obavezama društva koje će u budućnosti rezultirati odlivom gotovine. prema tome. uprava. a. te javnost. odnosno izvršiti likvidaciju ili nema uslova za nastavak rada. uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi.računovodstvo i finansije ka na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja. finansijski izvještaji ne uključuju stavke kao što su izvještaji direktora i analize uprave i slične stavke koje mogu biti uključene u druge finansijske izvještaje ili godišnje izvještaje. zajmodavci. i finansijski izvještaji pripremljeni na pretpostavci “nastanka događaja”. Ulagači kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven. mjerenja i vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja pretpostavka kontinuiteta. Informacije iz finansijskih izvještaja pomažu upravi u planiranju i kontroli i pri odlučivanju. odnosno da će nastaviti poslovanje u predvidivoj budućnosti. te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika. Javnost. Okvir navodi sljedeće korisnike informacija: • Investitori-ulagači. Kupci. 67 . Porezni savjetnik veljača 2012. o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. te o rasponu njegovih aktivnosti. mogu značajno pridonijeti lokalnoj privredi na mnogo načina. Država. biti plaćeni na vrijeme (po dospijeću). na primjer. dobavljači i ostali povjerioci. posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose ili su ovisni o tom subjektu. praktično. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi obezbjeđuju informacije o prošlim transakcijama i poslovnim promjenama u kojima su uključeni i plaćanja i primici. Investitori su najzainteresiraniji korisnici finansijskih izvještaja. prava na penziju i mogućnosti zapošljavanja. Oni. pa. držati ili prodati. Zaposlenici i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije • Uprava ima primarnu odgovornost za pripremanje i objavljivanje finansijskih izvještaja društva. • • • • 4. shodno tome. odnosno njeni organi i agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost društva. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja društva. Dobavljači i ostali povjerioci. • Zaposlenici. zaposlenici. osim ako su ovisni o nastavku poslovanja društva kao svojeg glavnog kupca. zahtijevaju informacije u svrhu regulisanja aktivnosti društva. također. Država i njeni organi i agencije. odnosno na akrualnoj (obračunskoj) osnovi. te informacije treba objaviti.  KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači. Društva. određivanja poreznih politika. Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da su finansijski izvještaji pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja i pretpostavci da će društvo neodređeno trajati. i finansijski izvještaji društva. te o resursima za koje se očekuje priliv gotovine u budućnosti. Društva utječu na javnost na različite načine. odnosno stalnosti poslovanja je značajna. država i njezine agencije. također. Zajmodavci. Ukoliko društvo namjerava prestati sa radom. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. Međutim. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju odrediti hoće li njihovi zajmovi. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje društva na kraće razdoblje nego zajmodavci. To. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili različite potrebe za informacijama. te povrata od tih ulaganja. Oni su. i kamate koje idu uz njih. kupci. zainteresirani za informacije koje im omogućavaju procijeniti sposobnost društva da osigura plaće.

odnosno stavki u finansijskim izvještajima vjerodostojno i realno prezentirano korisnicima. ne dopušta prekomjerna rezervisanja i namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda. na primjer. Pouzdanost. Ukoliko informacija nije kompletna. uprava često objavi informaciju prije nego su poznati svi aspekti transakcije i poslovne promjene. posebno u pogledu relevantnosti i pouzdanosti. Subjekti pripreme i prezentacije finansijskih izvještaja trebaju voditi računa da postignu ravnotežu između koristi i troška. Kvalitativno obilježje finansijskih izvještaja razumljivosti podrazumijeva informacije koje su razumljive korisnicima. U nastojanju da pravovremeno osigura informaciju. odnosno načelo opreznosti podrazumijeva uključivanje stepena opreza u procjeni i iskazivanju podataka u uslovima neizvjesnosti. prezentacije i suština prije forme. Korisnicima ne bi trebalo prezentirati informacije na sugestivan ili subjektivan način koji može utjecati na ciljano donošenje odluka ili procjena. Ovo obilježje podrazumijeva da se informacije o istim ili suštinski sličnim transakcijama i poslovnim događajima dosljedno i na isti način mjere. Ovo ograničenje podrazumijeva 5. mogu porediti sa informacijama iz prethodnih obračunskih perioda ili sa informacijama drugih subjekata. Ovo načelo. Finansijski izvještaji trebaju prezentirati informacije na način da odražavaju ekonomsku stvarnost. međutim. Oni korisnici koji žele ocijeniti rukovođenje uprave ili njenu odgovornost čine to radi donošenja ekonomskih odluka.računovodstvo i finansije Finansijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost uprave za povjerene im resurse. Opreznost. takve informacije su pouzdane. Na relevantnost informacija poseban utjecaj imaju priroda informacije i njena značajnost. Kompletnost. Međutim. Informacije u finansijskim izvještajima su pouzdane ako ne sadrže značajne greške koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka ili odluka korisnika. odnosno neopravdano povećanje obaveza ili rashoda. Informacije su korisniku relevantne kada utječu na njihove odluke i ukoliko na osnovu njih mogu da procijene prošle. može se okvalifikovati kao nepouzdana ili nedovoljna za procjene i donošenje odluka. Informacije objavljene u finansijskim izvještajima su pouzdane ukoliko u njima nema značajnijih grešaka i pristrasnosti. Informacije u finansijskim izvještajima trebaju biti kompletne u granicama značajnosti i troška. ako se informacija ne objavi pravovremeno već se čeka da svi aspekti budu poznati.  KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Kvalitativne karakteristike sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja su kvalitativna obilježja koje informacije u finansijskim izvještajima čine upotrebljivim korisnicima. Osnovna obilježja/osobine sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja su: Razumljivost. Relevantnost. U izradi i prezentaciji finansijskih izvještaja bitno je da se postigne ravnoteža između kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja. ove odluke mogu uključiti pitanja. Uporedivost. na način da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a obaveze i rashodi precijenjeni. iskazuju i objavljuju. Primjena MRS-a i objavljivanje računovodstvenih politika pomažu da se postigne uporedivost finansijskih izvještaja. U kontekstu pouzdanosti informacija naglašavaju se načela fer 68 Porezni savjetnik februar 2012. da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u subjekt. . odnosno u koje se korisnici mogu pouzdati da ona nešto vjerodostojno prezentira. Informacija iz finansijskih izvještaja korisnicima može biti razumljiva ukoliko posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima društva i o računovodstvu i imaju dobru volju da ih prouče s dovoljno pažnje. Korisnicima finansijskih izvještaja informacije prezentirane u finansijskim izvještajima su korisne ukoliko se. evidentiraju. Kvalitativno obilježje. ili treba zamijeniti upravu. sadašnje ili predviđaju buduće tokove i događaje. vrednuju. Korisnicima finansijskih izvještaja informacija može biti korisna ako je relevantna. ali nemaju koristi ukoliko su korisnici već donijeli odluku. između ostalog. To znači da je vrednovanje poslovanih promjena i transakcija.

izvještaj o gotovinskim tokovima.  OBJAVLJIVANJE I ELEMENTI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja regulisana je Zakonom o privrednim društvima.000 6.700.000. rashode i finansijski rezultat za tekući i uporedni prethodni period.1. a nakon toga tekuća ili kratkoročna imovina (zalihe potraživanja. Kod izvora sredstava (pasiva) najprije se iskazuje vlastiti kapital (trajni izvori) i rezerve.000 600.000 2. Društva su u bilansu stanja dužna objaviti informacije za tekući i uporedni period za sve raspoložive elemente (pozicije) imovine.700.500. Uspješnost poslovanja za određeni period se prvenstveno ogleda u bilansu uspjeha i nužno ga je posmatrati sa dinamičkog aspekta za procjenu sposobnosti društva da kontroliše resurse i uspješno posluje u budućnosti.prihode.000 3. materijalna i finansijska imovina). gotovina i ekvivalenti gotovine).računovodstvo i finansije da koristi koje poizilaze iz informacije trebaju biti veće od njihove pripreme (test: trošak-korist) i zasnovano je na procjeni uprave. 3.000 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u FbiH.). izvještaj o promjenama na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje sa obrazloženjima. čine: bilans stanja.000 3.000 3. Međunarodni računovodstveni standardi definišu finansijske izvještaje kao strukturirani prikaz finansijskog položaja i finansijske uspješnosti subjekta (MRS 1. Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Okvir definiše elemente bilansa stanja na sljedeći način: Imovina (sredstva) je resurs koji poslovni subjekt kontroliše kao rezultat prošlih poslovnih događaja. strukturi i ročnosti sredstava. obaveza i kapitala koje sadrži obrazac ovog izvještaja.000 500. 69 .700. a za čije se izmirenje realno očekuje odliv resursa poslov- MRS1 . Cjelovit skup finansijskih izvještaja. Red. Ovo načelo zahtijeva da se najprije iskazuje dugoročna imovina (stalna nematerijalna. bilans uspjeha. zatim dugoročne i na kraju kratkoročne obaveze društva. odnosno po načelu rastućeg dospijeća ili ročnosti obaveza.100. Obaveze se definišu kao obaveze . 6. sposobnosti da odgovori svojim finansijskim obavezama u dužem (solventnost) i kraćem roku (likvidnost) i sposobnosti prilagođavanja promjenama u okruženju. potraživanja i obaveza. prema članu 33. 4.000 900. Objavljivanje informacija iz finansijskih izvještaja predstavlja aktivnost društva kojom informacije postaju dostupne javnosti.10. U bilansu stanja koji se primjenjuje u FBiH se objavljuju informacije po načelu rastuće likvidnosti (kod sredstava).000 3. 3. Porezni savjetnik veljača 2012. 5. a očituje se kroz ekonomske resurse koje kontroliše.dug poslovnog subjekta koji je rezultat prethodnih poslovnih događaja i izvršenih transakcija. Kapital (odnosno glavnica) predstavlja ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza.000 800. obaveza i kapitala na određeni datum.Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva minimum informacija koje se trebaju naći u bilansu stanja što ne znači da se u sam obrazac ne mogu uvrstiti i dodatne pozicije. nog subjekta koji omogućuje ostvarivanje ekonomskih koristi.800.09. 2. tačka 9. Bilans uspjeha Bilans uspjeha (koji se još naziva i račun dobiti i gubitka) prikazuje rezultate poslovanja . odnosno korisnicima.000 3.2. broj 1.12. Pojednostavljena forma Bilansa stanja 6. Bilans stanja Bilans stanja predstavlja sistematizovani pregled stanja i strukture sredstava (imovine). ulaganja. 6. Finansijski položaj društva se prvenstveno ogleda u bilansu stanja. Elementi Stalna sredstva Tekuća sredstva Imovina (1 + 2) Obaveze Kapital Obaveze i kapital (4 + 5) Stanje na dan 31. 31 12.500. a od koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi.

br. 9.000 -20. 13. dobavljačima itd).računovodstvo i finansije Prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi u obliku priliva sredstava ili smanjenja obaveza što rezultira povećanje kapitala u određenom obračunskom periodu. - novčane tokove iz ulagačkih aktivnosti.000 10.000 35. nastanak prihoda i rashoda odražavaju se na vrijednost i strukturu imovine. uključujući i aktivnosti koje nisu ulagačke ili finansijske. obaveza i kapitala. 1.000 1.000 120. 70 Porezni savjetnik februar 2012. 1. roba. Između bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji čvrsta poveznost. 12. - novčane tokove iz finansijskih aktivnosti. Obrasci koji se trenutno primjenjuju u FBiH sadrže odvojene podatke o prihodima i rashodima i rezultatima poslovanja od poslovnih aktivnosti. potrebne su korisnicima radi procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će subjekt vjerojatno kontrolirati u budućnosti. i 7.000 -20. 17. Elementi Poslovni prihodi Poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Finansijski prihodi Finansijski rashodi Gubitak od finansijskih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi Dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda Prihodi od usklađivanja vrijednosti Rashodi od usklađivanja vrijednosti Gubitak od usklađivanja vrijednosti DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT PERIODA Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Ostala sveobuhvatna dobit Odloženi porez na sveobuhvatnu dobit Ukupna neto sveobuhvatna dobit Za period 1. usklađivanja vrijednosti sredstava. posebno o njegovoj profitabilnosti. 1. kao i način upotrebe ovih sredstava i potrebe društva za novcem i ekvivalentima novca.31.900.000 2. kao i informacije o dobicima i gubicima utvrđenih direktno u kapitalu i sveobuhvatnu dobit. Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu konvertovati u unaprijed poznate iznose novca i koji nisu podložni značajnom riziku promjene vrijednosti (MRS 7.000 25.200. 8. 6. usluga. . .000 -10.000     0 U novim obrascima bilansa uspjeha se iskazuju i podaci o zaradama po dionici i broju zaposlenih.000 200.000 100.000 300.000. MRS 7 . 6. tač.000 90. . 2. 12. naknade i provizije.000 20. Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim/gotovinskim tokovima pruža informacije o sposobnosti društva da u određenom periodu stvara novac i novčane ekvivalente. finansijskih aktivnosti. obaveza i kapitala rezultiraju pojavom prihoda i rashoda i obrnuto. 15.000 60.000     0 20. Poslovne aktivnosti su redovne aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda. R.000 1. 6. 11.000 80. 1.000 200. 18. 10. 10.000 -50. porez na dobit i odloženi porez na dobit. kao i procjene efikasnosti sa kojom subjekt koristi resurse. a novac kao gotovinu u blagajni i depozite po viđenju na računima društva.000 220. U Izvještaju o novčanim tokovima aktivnosti kojima se ostvaruju prilivi i odlivi novca tokom perioda se razvrstavaju na: - novčane tokove iz poslovnih aktivnosti. 3.000 30. odnosno broj elemenata Bilansa uspjeha direktno se odražava na kvantitet informacija koje pruža bilans uspjeha. Informacije o uspješnosti su korisne i u predviđanju mogućnosti subjekta da stvara novčane tokove.000 40. 20.). 5.000 50. Sadržaj.000 40.000 165.000 20. 2. 14. 12. te dobit. 7. 4.000 30. Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili trošenja sredstava što rezultira smanjenjem kapitala. promjene koje se u obračunskom periodu odražavaju na vrijednost i strukturu imovine.31. 19.000 200. Naime.000 25. isplate zaposlenim.3. 09.000 260.000 20. 16. ostalih aktivnosti.000 250.800.Izvještaj o novčanom toku definiše novčane tokove kao prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata. Pojednostavljena forma Bilansa uspjeha Informacije o uspješnosti subjekta.

Prezentacija finansijskih izvještaja (tačka 106.000 100. Ova sposobnost se ogleda u procjeni da li društvo može da blagovremeno izmiruje svoje obaveze po njihovom dospijeću (dobavljačima. NETO PRILIV GOTOVINE 14.000 20.000 60.) subjekt je dužan u izvještaju o promjenama kapitala iskazati: - ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja.000 200.000 -40. Gotovina na početku izvještajnog perioda 16. Na visinu kapitala utiču: rezultati poslovanja (dobit ili gubitak). Gotovina na kraju izvještajnog perioda Iznos 2011.000 85. jer omogućavaju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente.000 100.000 0 70. transakcije koje su evidentirane direktno na teret ili u korist kapitala (isplata dividendi.000 40. iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa.000 170.000 40.000 -70. odnosno promjene neto vrijednosti društva tokom obračunskog perioda. 165. Pojednostavljena forma Izvještaja o gotovinskom toku .000   60. Ovi tokovi imaju za posljedicu promjene u vrijednosti i strukturi kapitala i finansijskih obaveza društva.4. efekti procjena ili usklađivanja. Prilivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 9.000 80. NETO ODLIV GOTOVINE 15. zaposlenicima.000 -160.000 130. UKUPAN PRILIV GOTOVINE 12. drugim povjeriocima i isplati dividende vlasnicima). Odlivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 10. Prema MRS 1 .000   100. Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 8. svih razgraničenja ili obračunatih a neplaćenih obaveza.000 -70. Direktna metoda podrazumijeva objavljivanje ključnih stavki bruto novčanih priliva i bruto novčanih odliva. Te su informacije korisne. uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz: (i) dobiti ili gubitka (ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i Porezni savjetnik veljača 2012.000 110. Indirektna metoda polazi od finansijskog rezultata koji se prilagođava za efekte transakcija novčane ili nenovčane prirode. 6.000 -20.000 20. finansijskih i poslovnih aktivnosti u toku izvještajnog perioda. ispravke temeljnih grešaka i efekti promjena računovodstvenih politika) i kapitalne transakcije koje rezultiraju povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala.000 -20. Usklađivanje za nenovčane i novčane tokove 3.indirektna metoda Informacije koje se tiču novčanih tokova društva korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih.  državi. 220. Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o promjenama u kapitalu odvojeno prikazuje strukturu. te za novčane prilive i odlive od ostalih aktivnosti.000 71 .računovodstvo i finansije Ulagačke (investicijske) aktivnosti obuhvataju stjecanja i otuđenja/prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Društvo treba prezentirati novčane tokove od poslovnih aktivnosti primjenom direktne ili indirektne metode. efekti revalorizacije. prodaja vlastitih dionica. Red. Prilivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 6.000 -120. vrijednost i promjene na komponentama kapitala na početku i na kraju obračunskog perioda. kao i načina upotrebe ovih sredstava.000 90. - učinke retroaktivne primjene promjena računovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i - usklađenost između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 5. Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 11.000 70.000 2010. odnosno ostalih ulaganja koja nisu obuhvaćena u kategoriji novčanih ekvivalenata.000 150. Povećanje/smanjenje sredstava i obaveza 4.000 130. U novčane tokove od finansijskih aktivnosti se uvrštavaju prilivi i odlivi novca za pribavljanje izvora finansiranja društva i isplatu obaveza po ovim izvorima. Elementi broj 1. UKUPAN ODLIV GOTOVINE 13. Odlivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 7. Neto dobit (gubitak) za period 2.

ostale rezerve. ostali dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha. imovini. učinci revalorizacije dugoročnih finansijskih plasmana. prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja. obuhvataju: - osnovne informacije o privrednom društvu. odnosno finansijski položaj. Subjekt je dužan. rashodima i dobiti. kao i pripadajući iznos po dionici. u bilješkama treba objaviti informacije koje su: - relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika. te promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda. Obrazac Izvještaja o promjenama u kapitalu sadrži informacije i o stanju i promjenama po osnovama i vrstama promjena (efekti promjena računovodstvenih politika. dok se u kolonama na pozicijama pojavnih oblika kapitala (dionički i drugi oblici kapitala. Bilješke bi uz logičan redoslijed i na sistematizovan način pomogle korisnicima finansijskih izvještaja ukoliko. objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi. U bilješkama se tekstualno opisuju ili raščlanjuju značajne i skupne stavke objavljene u izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima. računovodstvenoj politici. revalorizacione rezerve. Bilješke uz finansijske izvještaje Bilješke uz finansijske izvještaje (u daljem tekstu: bilješke) se objavljuju i prezentiraju u svrhu detaljnije razrade i dopune podataka iz bilansa stanja. Prema odredbama tačke 10. kapitalu. Informacije iz Izvještaja o promjenama u kapitalu prezentiraju korisnicima učinke promjena u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja društva na vrijednost vlasničkog kapitala. efekti ispravki grešaka.5. koje nisu prikazane u finansijskim izvještajima i pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvještajima. jer sadrži informacije o kapitalu koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada manjinskim interesima. - razlike između računovodstvene i porezne dobiti. učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. prihodima. kursne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti. uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice. - rezime primijenjenih i eventualnih promjena računovodstvenih politika. .računovodstvo i finansije (iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela finansijskih izvještaja. objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokrića gubitka. - dodatne informacije o značajnijim promjenama i stavkama iz finansijskih izvještaja i njihovom utjecaju na finansijski rezultat. između ostalog. nama u kapitalu i novčanim tokovima. potencijalne obaveze i ugovorene obaveze koje nisu priznate. akumulirana neraspoređena dobit/ nepokriveni gubitak i vlastite dionice) iskazuju navedene promjene. U bilješkama se: prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih izvještaja i primijenjenim računovodstvenim politikama. - rezervisanja. prenesene rezerve. izvještaja o promje72 Porezni savjetnik februar 2012. Obrazac je prilagođen i zahtjevima konsolidiranih finansijskih izvještaja. procjene učinaka neizvjesnih događaja i druge nefinansijske informacije itd. društva u bilješkama trebaju objaviti i druge informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumi- 6. bilo u izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama. - rizike. Bilješke trebaju pružiti dodatne pouzdane i razumljive informacije o privrednom društvu. obavezama. Ne ograničavajući se na navedeno. bilansa uspjeha. - izjavu o usklađenosti sa MRSFI/MRS-a. emisija kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala) kroz i u toku izvještajnog perioda i prethodne godine. te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole. menadžmentu i poslovnoj politici. MRS-a 8. - pouzdane tako da vjerno prezentiraju rezultate poslovanja i finansijski položaj društva.

Prema tome. također. standarde i pravila. razlikuju. Svako pravno lice. podaci o poslovanju i 73 . pouzdane i kompletne informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumijevanju finansijskih izvještaja. sadržaj i način objavljivanja informacija nije unaprijed određena niti je propisima definisana. dioničara. Prosuđivanje i donošenje ekonomskih odluka korisnika i potencijalnih korisnika. potencijalnom utjecaju nepriznatih stavki na bilans stanja i bilans uspjeha itd. Forma. veličina društva. Informacije sadržane u finansijskim izvještajima su u fokusu pozornosti različitih interesnih skupina (uprave. Također.računovodstvo i finansije jevanju finansijskog položaja i rezultata poslovanja privrednog društva. U tom kontekstu je bitno da su finansijski izvještaji zasnovani na temeljnim pretpostavkama koje je definisao Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. odnosno objavljivanja finansijskih izvještaja jeste da se zadovolje informacione potrebe korisnika finansijskih izvještaja u cilju analize. smisao izrade i prezentacije. Na finansijski položaj subjekta odražavaju se ekonomski resursi kojeg on kontrolira. 7. imovinu i obaveze koje nisu priznate u bilansu stanja. MRS i MSFI uključujući i Konceptualni okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja imaju važnu ulogu u izradi i prezentaciju finansijskih izvještaja. pouzdanost. transakcijama pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje i donošenje odluka korisnicima tih informacija. te potencijalni utjecaj na druge pozicije. odnosno poslovni rezultat ili finansijski položaj. Najčešće one ne sadrže relevantne. ostalih korisnika finansijskih izvještaja) čiji se ciljevi. relevantnost. po pravilu. a time i finansijske izvještaje u cjelini trebaju karakterisati razumljivost. Izrada i prezentacija finansijskih izvještaja može se definisati kao proces u kome se primjenom različitih metoda i tehnika. a poštujući propise. i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resurse pomažu u procjenama finansijskog položaja društva. se bazira na informacijama iz finansijskih izvještaja društva. Informacije iz Izvještaja o novčanim tokovima korisne su u predviđanju sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente u budućnosti. te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. odnosno uspjeha. povjerioca. Bilješke mogu sadržavati: informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utiču na društvo. njegova finansijska struktura. likvidnost i solventnost. Informacije iz bilansa stanja o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt. struktura imovine. odnosno privredno društvo kreira vlastite bilješke u kojima se pojašnjavaju i kvalifikuju značajnije promjene i vrijednosti. njegova stabilnost. uporedivost i druga obilježja predviđena MSFI-a. Propisi. kreditora. informacije u finansijskim izvještajima. Najveći dio informacija za potrebe upravljanja i donošenja poslovnih odluka nalaze se u finansijskim izvještajima kao finalnom proizvodu računovodstva. oblik organizovanja. U našoj poslovnoj praksi prisutna je pojava da se bilješke formalno prilažu uz finansijske izvještaje. korisne pri predviđanju kakva će biti vjerojatna uspješnost subjekta u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. obaveza i kapitala itd). Bilans uspjeha. Sadržaj i struktura bilješki ovise o specifičnosti svakog pojedinog društva (djelatnost. Zbog toga smatramo da je potrebno posvetiti više pažnje ne samo njihovoj prezentaciji već i sadržaju. One su. ZAKLJUČCI Tržište kapitala i upravljanje poslovanjem društva u savremenim tržišnim uslovima nemoguće je zamisliti bez odgovarajuće informacijske podloge. Stoga svako pravno lice treba bazirati svoje finansijsko izvještavanje na njihovoj dosljednoj primjeni. uglavnom. a često mogu biti konfliktni. prosuđivanja i na kraju donošenja ekonomskih odluka. odnosno računa dobiti i gubitka sadrži informacije koje su korisnicima interesantne sa stanovišta procjene da li društvo kontroliše i efikasno koristi resurse i kako će poslovati u budućnosti. InPorezni savjetnik veljača 2012.

Mostar. Posljedice takvog stanja su negativne za sadašanje i potencijalne investitore i druge korisnike što se odražava na stepen razvijenosti tržišta kapitala i zainteresovanosti za ulaganja u naša privredna društva. ne daju kvalitetne i dopunske informacije i objašnjenja koja nalažu MRS/MSFI. Cijene dionica. 2005. M. po pravilu. Bošnjak: “Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FBiH”. Revicon. - Prof. M. objavljuju gotovo sve raspoložive finansijske informacije. Ž. Šunje i prof. A. količina i kvalitet javno raspoloživih informacija na tržištu utječe na ponašanje investitora i formiranje cijena dionica. Savez računovođa i revizora i finansijskih radnika FBiH. sc. Puljić: “Korporativno upravljanje”. Simić. M. dr. prate odluke investitora i na taj način tržište postaje efikasnije. prof. dr. odnosno dostupnost finansijskih informacija može se povezati sa stepenom razvijenosti tržišta kapitala. dr. Stoga je važno da društva a priori dobrovoljno. Fircon. CIJENA: 104. Dmitrović: “Vodič za primjenu MSFI-a i MRS-a”. . - Prof.računovodstvo i finansije formacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predviđanja sposobnosti subjekta da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju. Jahić: “Finansijsko računovodstvo MRSFIMRS-PDV”. V. dr. dr. uglavnom. Babić. 2008. Sarajevo. 2006. posebno vlasničkog. 2008. 2006. Informacije o promjenama na kapitalu korisne su u procjenama efekata promjena u bilansu stanja i uspjeha na pozicije kapitala. prof. Sarajevo. Revicon. Objavljivanje. a onda i u skladu sa propisima. U našoj poslovnoj praksi se nedovoljno i/ ili nedosljedno primjenjuju sve odredbe MRS/ MDFI uključujući i Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. Tvrtković i M. Belak i mr. - Prof. sc. - Mr. Sarajevo. Bilješke u finansijskim izvještajima. Udruženje revizora FBiH. Naime. Na temelju tih informacija investitori će prosuđivati i donositi odluke. M. dr. U PRODAJI VrijEdNoSNi papiri Investicije i instrumenti financiranja auTor SILVIJE ORsAG • Mehanizam tržišta kapitala • Financiranje i financijske strukture • Osnovne dileme financiranja • Financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira • Obveznice • Dionice • Izvedenice • Struktura kapitala i politika dividendi Literatura: - “Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS)”. S.00 KM sa uključenim PDV-om 74 Porezni savjetnik februar 2012.

75 . Porezni savjetnik veljača 2012.Kod biološke imovine situacija je drugačija u tom smislu što se kod vrednovanja na datum bilansa zahtijeva primjena metode fer vrijednosti. Predbilansne radnje kod poljoprivrednih preduzeća (popis i drugi kontrolno-analitički postupci) načelno su iste kao i u drugim djelatnostima.računovodstvo i finansije SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Amra Salihović. dipl. što je predmet posebne pažnje ovog napisa. kod utvrđivanja stanja imovine i zaliha biološke imovine vrijede drugačija pravila u odnosu na druge pozicije aktive. Ipak. oec. kod naknadnog vrednovanja stalnih sredstava MRS/MSFI predviđaju različite metode pri čemu ne preferiraju nijednu od ponuđenih. Kod godišnjeg obračuna poljoprivrednih preduzeća posebna pažnja se posvećuje vrednovanju biološke imovine na datum bilansa i obračunu proizvodnje. već daju diskreciono pravo pravnim licima da odaberu onu koja u datim okolnostima pruža najobjektivniju prezentacuiju predmetne imovine. Naime. osim u rijetkim slučajevima kada je fer vrijednost nemoguće pouzdano utvrditi (kod početnog priznavanja proizvoda koji su predmet ubiranja uvijek se zahtijeva primjena metode fer vrijednosti).

koja su uslovljena (uključujući i zahtjev da subjekt ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost). Pri praćenju poljoprivredne proizvodnje. odnosno takva donacija se knjiži kao odloženi prihod i “prenosi” na prihode srazmjeno obračunatom trošku amortizacije. takođe. Pravila priznavanja i naknadnog vrednovanja pojedinih pozicija aktive. za praćenje plodova poljoprivredne proizvodnje. odnosno pomoći se. ako davanje dozvoljava zadržavanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena. pšenice ili zobi biološki proces 76 Porezni savjetnik februar 2012. ako se državno davanje odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje ili državno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. Na primjer. Za obračun proizvodnje i ispravno vrednovanje zaliha i iskazane troškove u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) bitno je jesu li direktni troškovi ispravno priznati i iskazani za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje. bezuslovna državna davanja vezana za biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje treba priznati kao prihod onda i samo onda kad nastane potraživanje po osnovu državnih davanja. U ovom slučaju državno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne prođe pet godina. Praćenje poljoprivredne proizvodnje zavisi od vrste kulture koja se uzgaja. Naime. treba imati u vidu da se u poljoprivredi odvijaju određeni biološki postupci koji utiču na način naknadnog vrednovanja proizvoda. obaveza. Direktni troškovi su. preduzeće priznaje dio državnog davanja kao prihod na osnovu vremenske proporcije. a nakon toga MRS 2 – Zalihe.Računovodstvo državnih davanja i objavljivanje državne pomoći. Međutim. U kontrolno-analitičkim postupcima provjeravaju se knjiženja i priznavanja pojedinih poslovnih događaja kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa računovodstvenim standardima.računovodstvo i finansije P redbilansni kontrolno-analitički postupci koji prethode sastavljanju godišnjih finansijskih izvještaja u poljoprivredi. da poljoprivredna djelatnost ima svoje specifičnosti koje se posebno očituju kod provođenja predbilansnih radnji. državne donacije. . drugačije računovodstveno obuhvaćaju u odnosu na druga preduzeća. Odabir određenog obračuna zavisi od vrste proizvodnje za koju se žele utvrditi navedene vrijednosti. mjerljivi. uglavnom. međutim. Pri izračunavanju cijene proizvodnje mogu se koristiti različiti tipovi obračuna. u pravilu. prihoda. Kod uzgoja npr. Ako se državna donacija odnosi na biološku imovinu koja se ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje primjenjuju se odredbe MRS-a 20 . državno davanje može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrađuje manje od pet godina. tako da popis i procjena vrijednosti imovine i proizvoda nakon ubiranja ovdje predstavlju veoma zahtjevnu i kompleksnu aktivnost koja zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih profila. jer kod nekih kultura proces proizvodnje traje duže od biološkog procesa. Činjenica je. MRS41 zahtijeva različiti tretman u odnosu na onaj koji propisuje MRS-a 20. pravna lica trebaju uvažavati odredbe MRS-a 41 – Poljoprivreda do momenta ubiranja plodova i u samom momentu ubiranja. ali ih je ponekad prihvatljivije rasporediti na pojedine vrste proizvodnje nego ispostavljati knjigovodstvene isprave (izdatnice i sl). su jednaki onima u drugim djelatnostima. računovodstvenim politikama i poreznim propisima. rashoda i kapitala MRS/MSFI propisuju tako da kod bilansiranja i ovdje vrijedi opšte pravilo da sve bilansne pozicije trebaju biti iskazane fer i objektivno. koji moraju voditi računa o prirodi imovine koju popisuju i procjenjuju. Kod poljoprivrednih preduzeća. Ako se radi o državnim davanjima. Ipak. preduzeće treba priznati takvo davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. vezanim za biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje.

3%. Troškovi vezani za podizanje zasada najčešće se odnose na troškove ravnanja terena. Dugoročna biološka imovina (osnovno stado. ako fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi. višegodišnji zasadi cvijeća i sl) obično započinje podizanjem višegodišnjih zasada koji su dugoročna biološka imovina na koju u vijeku trajanja treba primijeniti amortizacijski postupak i umanjivanje za gubitke vrijednosti (paragraf 30. obrade zemljišta za pripremu sadnje. tj. Vrijednost proizvoda koji se dobiju preradom poljoprivrednih proizvoda (brašno mljevenjem žita. jer u našim uslovima na svaki datum bilansa nije moguće utvrditi njihovu fer vrijednost. određene propisane dažbine i sl. a nakon ubiranja mjere se po trošku nabavke ili neto tržišnoj vrijednosti. vinogradima.po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti. podizanja i njegovanja priznaju se kao ulaganja u dugoročnu biološku imovinu. ukoliko je moguće utvrditi fer vrijednost (ako to nije slučaj tada se biološka imovina amortizira i testira na umanjenje na svaki datum bilansa u procijenjenom vijeku korištenja). Kad zasad počne davati komercijalni rod. br. poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s MRS-om 2 – Zalihe. naknade brokerima i dilerima. 36/08 i 79/08). višegodišnji zasadi) mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje na svaki datum bilansa. Takvo mjerenje je trošak na datum bilansa od kojeg se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard. Obično je to onda kada vremenske nepogode nanesu štete i smanje urod kada treba smanjiti vrijednost proizvodnje u toku. Proizvodnja u višegodišnjim zasadima Proizvodnja s višegodišnjim zasadima (voćnjacima. a završava u drugoj kalendarskoj godini. umanjenoj za procijenjene troškove prodaje.računovodstvo i finansije započinje u jednoj. umanjenoj za troškove do točke prodaje. gnojidba. troškove sadnje i sadnica. Ako se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilansa. S obzirom na to da biološka imovina u toku proizvodnje predstavlja imovinu čiju fer vrijednost (prodajnu vrijednost) nije moguće pouzdano utvrditi. zbog vremenskih nepogoda ili drugih razloga mogu nastati znatne štete na jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. U nekim slučajevima troškovi mogu prelaziti vrijednost uroda obračunatog po prodajnim cijenama umanjenim za procijenjene troškove prodaje. treba primijeniti odredbe MRS-a 41. U poljoprivrednoj je proizvodnji bitno utvrditi troškove proizvodnje. vrijednost proizvodnje u toku kao i vrijednost ubranih proizvoda. prema kome se takva biološka imovina treba mjeriti po svom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja. Dakle. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”. npr. Na primjer. Shodno odredbama člana 15. MRS 41). nužno je smanjivanje vrijednosti proizvodnje u toku. Troškovi (procijenjeni) do točke prodaje su prevozni i slični troškovi. zavisno od toga šta je niže. za biološku imovinu (višegodišnje zasade) koja se amortizuje maksimalna porezno dopustiva stopa amortizacije je 14. vino preradom grožđa itd) vrednuje se prema MRS-u 2 – Zalihe. ozima pšenica koja će smanjiti urod u narednoj godini. povrće ili urod neke druge poljoprivredne kulture) se mjere po fer vrijednosti. Procjena stanja poljoprivrednih kultura dio je popisa imovine na kraju godine. 77 . troškovi u vezi sa održavanjem zasada priznaju se kao proizvodni troškovi. Specifičnost poljoprivredne proizvodnje je da se poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere po fer vrijednosti. Poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja (voće. tada se biološka imovina mjeri po trošku nabavke umanjene za ispravku vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) u skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda. u trenutku ubiranja. No. onda se ona mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. zavisno od toga što je niže. zaštita od bolesti i štetnika i sl. Porezni savjetnik veljača 2012. Troškovi na pripremi zemljišta i sadnji zasada.

00 2.00 28. .000.000.00 180.00 163.00 33.300. uprave proizvodnje i prodaje 60.000.00 uprave i administracije Ostali 20. Izvršena su ulaganja kako sljedi: OPIS 1.100.00 6.000. U slučaju najma zemljišta.700.00 311.600. troškovi kamata mogu povećati nabavnu vrijednost zasada. prema dobavljaču .400.300.00   2.00 1.00 403.00 6. 1. Konto Opis br.00 3.300.00   257.000.00 troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 399.000. godina 60.000. 045 Biološka sredstva u pripremi 520 Plaće 540 Amortizacija 4.00 KM.00 9.000.00 zemljišta OPIS 1. 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.200. iznose najamnine zemljišta trebalo bi priznati kao unaprijed plaćene troškove i postupno otpisivati nakon početka roda.00 183. godina   11. 5.00 11.300. mašina Gorivo za mašine Troškovi uprave i administracije Ostali troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 4.00 78 Porezni savjetnik februar 2012.00 183.00 1.00 28.00 304.000.900.00 183.00 183.500.100.400.300.00 101. Obavljenje su pripreme i izvršena je sadnja voća. godinu: R.000. godina   60.00 304.00 3. u skladu s amortizacijskim vijekom ili ih.000.100.700.700.400.00 76.000. 539 Ostali rashodi 4329 Dobavljači 6.000.079. Konto Opis br.700.00   11.000.00 180.00 2.00 100.000.000.00 403.000.400. godina   60.200. 45 Obaveze za plaće rad uprave i administr.000.700.000.00 ukupo 1-3 god.00 28.00 Troškovi Trošk.00 68.700.00 191.000.00 1.000.00 Zaštitna 10.00 448.000. 5200 Bruto plaće proizvodnih radnika 45 Obaveze za plaće 5201 Plaće radnika uprave i administr.00 zemljišta Zakup 60.400.000.000. prema dobavljaču zaštitna sredstva Obaveze prema dobavljaču -gorivo 2.00 163.000.00 2.00 6. godina   9.000. Primjer: Preduzeće je počelo sa pripemom zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada za proizvodnju voća.000.400.00 150.00 1 63.00   1. 520 Plaće administracije 45 Obaveze za plaće i doprinose administr.400. godina Sadnice 68.000. priznavati u vrijednost zasada koja se amortizira.00 za mašine Troškovi 126.000. primjenom sličnog postupka propisanog za kapitalizaciju kamata.000. 045 Biološka sredstva u pripremi 4320 Ob.00 4.00 304.00 3.700.00 101.300.000.000. godina ukupo 1-3 god.000.00 163.00 sredstva Plaće sa 101.100.000. 520 Plaće 45 Obaveze za plaće 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.00 76. Ako je ulaganje u zasad finansirano tuđim novcem. godina   60.00 1.00     163.00 doprinosima Amortizacija 2.00 356.00 2. nakon čega se očekuje normalan i isplativ prinos.00 Potražuje Priprema 10. pri čemu interni učinci ne mogu sadržavati dobitke niti administrativne i druge troškove koji se ne mogu uključiti u vrijednost imovine.000. Preduzeće posjeduje pet hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i unajmilo je još pet hektara na rok od 20 godina uz mjesečnu zakupninu od 5.000.00   183. 1. Prvi urod se očekuje u četvrtoj godini u iznosu od 65.00 28.900. 10.00 2.000.00 2. 533 Zakupnine 511 Troškovi zaštitnih sredstava 512 Troškovi goriva 539 Ostali troškovi 543 Dobavljači 2.000.00 kg voća.00 10.500.00 2.00 1.000.00 Knjiženja za prve tri godine kada se računovodstveno vodi ulaganje u biološku imovinu: R. godina 2.00 Duguje 60.700.00 403.00 600.00 448.000.300.900.00 23.00 4.00 304.00 28.400.200.00 1.000.300.00 Potražuje Duguje 289.000.000.300. Pregled nastalih troškova: OPIS Zakup zemljišta Zaštitna sredstva Plaće sa porezom i doprinosima Amortizacija polj.000.00 323.00 28.000.000. Nakon prvog komercijalnog roda započinje se s amortizacijom zasada. 031 Višegodišnji zasadi 035 Biološka sredstva u pripremi Knjiženja za 4.000.900.00 6.500.000.priprema 4321 zemljišta 4322 Obaveze prema dobavljaču zakupnina 4323 Obaveze prema dobavljaču sadnice 4324 Obav.000.000.000.00 11.00 127.računovodstvo i finansije Ako se ulaže vlastiti rad.200.00 polj.000.00 76. mašina Gorivo 1. vrijednost treba priznati kao prihod interne realizacije (grupa 62).   68.00 600.00 3.

55 KM.755 mašinskih sati za proizvodnju zobi. istovar.0000. Prihodi ili rashodi nastali u momentu početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti priznaju se u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) u periodu kada su nastali. 2011. 1. u skladu s računovodstvenom politikom preduzeća. Tokom obračunskog perioda nastali su troškovi evidentirani na kontima klase 5 koji su raspoređeni na mjesta troškova i nosioce troškova. proizvodnja zobi u toku (iz 2010. odnosno 0. knjiže se prihodi od prodaje i smanjenje zaliha po cijeni proizvodnje (posredstvom konta 5961).700.računovodstvo i finansije Knjiženje: R. a u Bilansu stanja se može pojaviti kao proizvodnja u toku (ako proces proizvodnje nije dovršen) ili kao gotovi proizvodi (npr.00 257. Ukupno je mehanizacija radila 4. 120 Gotovi proizvodi 110 Proizvodnja u toku 3.00 257. Na dan 1.00 KM a proizvedeno je 65. Prodajna cijena zobi je 0.00 Potražuje ve prodaje.443 mašinska sata za proizvodnju ječma i 802 mašinska sata odnose se na otpremu proizvoda kupcima. Prodajna cijena ječma je 0. Plodovi jednogodišnjih poljoprivrednih kultura se u trenutku ubiranja vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troško- PRIZMA R E G I O N A L N I P O S LO V N I MAG A Z I N Porezni savjetnik veljača 2012.000 kg ječma.00 KM. Primjer: Utvrđivanje cijene proizvodnje u ratarstvu Poljoprivredno preduzeće “X” se bavi uzgojem zobi i ječma.000 mašinskih sati od čega 1. 110 Proizvodnja u toku 5950 Povećanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku 2.700. Obavljena se žetva skladišti u silosu – 360. troškovima perioda.700. 1. Konto Opis br.00 257.50 KM po kg.45 KM po kg nakon umanjenja za troškove do trenutka prodaje. a to su zavisni troškovi (utovar. 5951 Povećanje vrijednosti zaliha goto5960 vih proizvoda Smanjenje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku Duguje 257. Fer vrijednost je iznos za koju se neka imovina može razmijeniti između stranaka koje suspremne obaviti transakciju.525.700. ali može započeti u jednoj godini (sjetva) i završiti u drugoj (žetva). Ulaganje u proizvodnju žitarica evidentira se kao kratkoročna imovina (proizvodnja). prijevoz). Poslije početnog priznavanja.700. odnosno umanjeno za troškove do trenutka prodaje 0.00 kg što daje cijenu koštanja od 3. Vrijednost ulaganja u proizvodnju iskazuje se po trošku nabavke na osnovu primljenih računa dobavljača za dobra i usluge koja su korištena u procesu proizvodnje.000 kg zobi i 270. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura Jednogodišnje poljoprivredne kulture su one kod kojih je biološki proces kraći od jedne godine (12 mjeseci).00 257. Troškovi mehanizacije raspoređuju se na nosioce troškova prema ostvarenim mašinskim satima rada. Ukupni troškovi proizvodnje su 257. Kada se prodaju proizvodi. Troškovi silosa nastali u vezi sa skladištenjem zobi i ječma (trošak silosa) smatraju se.60 KM. plodovi na zalihi se vrednuju u skladu s MRS 2 – Zalihe.00 257.700.700. 1.96 KM.) je 19. 79 . žitarice u silosu).

500.065.000.43 KM/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 24.475.00 15.500.090.000.435. Zaključak Uzgoj jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada za pravno lice predstavlja rizičan posao.00 KM Fer vrijednost ječma = 270.00 KM Cijena proizvodnje ječma = 113. S računovodstvenog gledišta.00 27.500. Utr.00 29. Amortizacija Ostali troškovi Ukupno Ukupno 1 Proizvodnja zobi 10/11.00 113.000.00 8.000.435. Uprava i prodaja ječma 2011. s obzirom na to da urod jednim dijelom zavisi od vremenskih uslova.00 52. 2.00 7.525.475.00 = 1755 x 45.000.000.00 64.00 3. . zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Duguje 19.435.00 113.00 28.000.45 = 121.000.000.000. za zaštitu Sr. 78.00 15.00 49.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg zobi = 156.000.00 296. 11. br.000.00 78.00 57.000.00 18.000.00 3.000.00 17.000.435.000.00 136.00 102.00 11.000.00 113.000.475.00 113.00 15.000.00 12. 0.000.000.000.000.475.00 8.00 136.00 24.00 426. 3.00 39.00 39.000.000.00 113.00 136.475. za čišćenje Uredski mater.00 Potražuje Fer vrijednost zobi (umanjena za troškove do trenutka prodaje) = 360.000.00 15.000.001 676.000.00 121.00 KM Cijena proizvodnje zobi = 19.000 sati = 45 KM7 sat.000 kg x 0.000.000.000.00 121.00 + 136.računovodstvo i finansije Konto 511 511 511 511 511 512 513 514 552 559 520 540 539 Vrijednost troška Sjeme Gnojivo Sr. Radi što preciznijeg i realnijeg iskazivanja vrijednosti uloženog u zasade i poljoprivredne kulture.00 Vrijednost mašinskog sata rada = 180. Konto 110 1100 1101 5950 5951 120 110 641 595 596 120 110 641 595 596 Opis Saldo proizvodnje u toku Proizvodnja u toku .00 = 156.00 180.000.00 7.00 121.00 136.000.935.000.000.000.00 136.00 : 270.00 32.065.00 22.00 43. a posebna pravila praćenja određuju standardi.00 117.00 7.00 Knjiženje: R.00 : 360. te je bitno osigurati zasade i sam urod.42/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 8.525.00 18.00 31.435.000.00 48. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Gotovi proizvodi – ječam Proizvodnja u toku – ječam Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.975.00 41.435. 24. poljoprivredna proizvodnja se prati jednako kao i druge vrste proizvodnje. energija Rez.00 Ukupno Mjesto troška i nosioci troška Proizvodnja Silos Mehaniz.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg ječma = 113.000.00 KM 80 Porezni savjetnik februar 2012. zaliha proizvodnje u toku Gotovi proizvodi – zob Proizvodnja u toku – zob Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.00 20.zob Proizvodnja u toku . 1.000.000. Ostale usluge Plaće i doprin.00 11.000. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.000.00 44.000.50 =180.00 113.000.000. dijelovi Sitan inventar Premije osigur.00 33.000.00 42.435.000. zaliha proizvodnje u toku Povećanje vrij.500.475.000.00 13.435.000.00 676.000.00 180.000 kg x 0.00 10.000 KM / 4.00 39.00 20.00 47.00 136.500.00 10.000.00 7.000.000.00 41. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.000.ječam Povećanje vrij.500.00 36090.00 112.000 kg = 0.000.000.475.975. u računovodstvu treba posebno pratiti nastale troškove po nosiocima troškova i mjestima njihova nastanka.00 32.00 17.000.00 14.000 kg = 0.

računovodstvo i finansije MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA Mirko Radić. U istom kontekstu. što sistem prinudne naplate preko transakcijskih računa kod banaka čini neefikasnim. isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. dipl. U POREZNOM SAVJETNIKU. da ne postoji zakonski osnov da se mjenica. kojom bi se “nesolventnom dužniku mogao blokirati transakcijski račun zadržavanjem mjenice u službi UPP-a dužnikove banke”. Konstatovano je da je neefikasnost prinudne naplate preko dužnikovih bankovnih računa jedna od najvećih manjkavosti nedovoljno afirmisanog unutrašnjeg platnog prometa u BiH i zajednički imenitelj svim slabostima u postupku izvršenja. Ovdje donosimo kritički osvrt u kojem se. kao i entitetskih zakona o izvršnom postupku. oec. Porezni savjetnik veljača 2012. objavljen je autorski tekst o temi “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. tvrdi da nema zakonskog osnova za blokadu transakcijskog računa zadržavanjem mjenice u službi UPPa dužnikove banke. pošto blokada jednog dužnikovog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa koje je otvorio kod drugih bh. odnosno nalozi za naplatu po dospjelim mjenicama zavode u evidenciji o redoslijedu plaćanja. pažnja je posvećena i mjenici “kao instrumentu prinudne naplate”. tj. u kome je dat kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja u vezi sa prinudnom naplatom preko dužnikovih računa kod poslovnih banaka i konkretni prijedlozi za do- gradnju Zakona o platnim transakcijama na nivou države BiH i entiteta. 81 . broj 01/11. banaka.

u Zakon (zakone) o platnim transakcijama.računovodstvo i finansije U kontekstu teme koja je objavljena u POREZNOM SAVJETNIKU. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. godine ukinut federalni Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine FBiH”.” (podvukao M. 2) izvršenje odluka/rješenja sudskih organa i organa uprave. Nakon ukidanja pomenutog zakona.” Svoj prijedlog za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju autor. 2003. kojom je bilo regulisano da naloge za plaćanje mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. anulirala bi se pravna praznina nastala nakon što je dana 20. naročito da preuzme odredbe: - člana 15. stav 1. Prinudna naplata trebala bi se vršiti po sljedećim osnovama i prioritetima: 1) izvršenje rješenja poreznih. sa konstatacijom da su postojeća zakonodavna rješenja neefikasna u uslovima kada pravna lica imaju otvorene transakcijske račune u više banaka. “Poseban član novog poglavlja o prinudnoj naplati u okviru novog ili dopunjenog ZPT-a trebao bi da propiše da se prinudna plaćanja sa računa nesolventnog poslovnog subjekta vrše prema vremenu prijema osnova za plaćanje u dužnikovu banku. broj 1/11 (“Kako do efikasnije prinudne naplate?”).) Dalje je navedeno: “Shodno izloženom. zakonodavcu stoji na raspolaganju više opcija za rješavanje problema prinudne naplate. Nakon ukazivanja na nedostatke koji se pojavljuju u postupku prinudne naplate (blokada jednog dužnikovog transakcijskog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa. - člana 18. što omogućava nesavjesnom dužniku da nesmetano izvršava svoje obaveze preko računa u drugim bankama i dr).R. autor navodi da “tu nepravdu prema povjeriocima mogao bi da izmijeni izmijenjeni ZPT na način što bi se kroz mehanizam izvršavanja prinudne naplate u UPP-u izvršila blokada svih bankovnih računa insolventnog dužnika koje je otvorio u bilo kojoj banci”. Po mišljenju autora. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. Pri tome se dužnikova banka treba pridržavati redova prioriteta utvrđenih po grupama prioriteta i osnovama. novog poglavlja o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata. kao i način na koji je riješeno pitanje prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. 3) nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: • mjenica. kojom je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a).nadalje: Zakon o UPP-u). broj 56/04 . može biti dobar razlog za dogradnju ili dopunu Zakona o finansijskom poslovanju. sa konstatacijom da su postojeća zakonska rješenja neefikasna. To. takođe. a rješenje vidi u ukidanju entitetskih zakona o finansijskom poslovanju i “ugradnji”. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. 82 Porezni savjetnik februar 2012. kao i ostalih naloga za plaćanje svih javnih prihoda. zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. autor je naveo postojeću zakonodavnu regulativu. ali nikako za njegovo ukidanje. . Drugim Prijedlog za dogradnju Zakona o platnim transakcijama i za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju Prema navedenom tekstu (str. 63). jer ovaj zakon uređuje ukupno finansijsko poslovanje pravnih lica na teritoriji Federacije BiH. po mom mišljenju. zasniva na prisutnim problemima kod prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. • neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. čekova). 10. 4) ostali nalozi za plaćanje i osnovi za naplatu. • drugih vrijednosnih papira (npr. carinskih i drugih nadležnih organa.

bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi način u skladu sa zakonom. Zakon o finansijskom poslovanju ne bavi se detaljnijim regulisanjem instrumenata obezbjeđenja plaćanja. ček po odredbama Zakona o čeku. pa onda na red dolaze nalozi za plaćanje po izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa. nije ovlaštena da izvrši protest određenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja zbog nemogućnosti naplate na dan dospijeća (mjenica i ček). stav 1. Osnovne karakteristike sistema obezbjeđenja plaćanja. u slučaju da oni ne izvrše svoje obaveze.) kojim je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). niko nije ovlašten. a na zahtjev povjerioca obavještava ga o redoslijedu naplate njegovog potraživanja. - rokove uručivanja instrumenata povjerilac i dužnik uređuju sporazumno. a ne obaveza zasnovana na sili zakona. čekova) i neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. trajni i privremeni izvori finansiranja. odnosno nigdje se posebno ne spominju nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: mjenica. po prijedlogu autora. ugradilo u ZPT. Odredbama člana 17. Navedena konstatacija da je ukidanjem federalnog Zakona o UPP-u nastala pravna praznina. pa ni država. Pod finansijskim poslovanjem. postojećeg Zakona o finansijskom poslovanju (“Sl. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. podrazumijeva se finansiranje poslovanja (pribavljanje sredstava. u smislu ovog zakona.računovodstvo i finansije riječima. novine FBiH”. 2/95. nego to prepušta posebnim zakonima: priznaje samo mjenicu izdatu po odredbama Zakona o mjenici. Takođe. odnosno banka kod koje se vode računi dužnika. a da mjesto. Prema članu 16. poslovanje preko transakcijskih računa i dr). - OOPP. kako je predloženo u navedenom autorskom prilogu. da propisuje izvršavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije je obezbjeđenje plaćanja izdata mjenica. i (član 18. To može samo sud Porezni savjetnik veljača 2012. dakle. Kod utvrđenog redoslijeda plaćanja zakonodavac prioritet daje nalozima za plaćanje i osnovima za naplatu javnih prihoda. avaliste i garanta nije ovlaštena da naplatu po mjenici i garanciji vrši sa računa avaliste i garanta. Zakona o finansijskom poslovanju propisano je da povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu. ne uzima u obzir sljedeće: - U uslovima tržišne privrede. vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja uredi sporazumno. kojim je bilo regulisano da naloge za plaćanje sa računa dužnika mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. Oba ova poglavlja su značajna i ne može ih zamijeniti novo poglavlje o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata koje bi se. u suprotnosti sa postojećim Zakonom o finansijskom poslovanju. jer zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u (član 15. br. mogle bi se sistematizovati na sljedeći način: - obezbjeđenje plaćanja je ugovorna kategorija. niti da propisuje redoslijed plaćanja tih obaveza sa računa pravnog lica. ček.). OOPP vodi evidenciju o redoslijedu prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje istog prvenstva prema satu i danu njihovog prijema i po tom redoslijedu ih izvršava. Zakon o finansijskom poslovanju je sistemski zakon i ne treba ga posmatrati samo iz ugla prinudne naplate. Zakonom o mjenici. u skladu sa ovim zakonom. Pored navedenog. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. odnosno od pravnog lica neprikosnoveno. kao i plaćanje i održavanje solventnosti. drugih vrijednosnih papira (npr. te bankarsku garanciju i akreditiv po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Navedeni prijedlog je. 13/00 i 29/00). odnosno dužnik i povjerilac imaju mogućnost a ne i obavezu da ugovore obezbjeđenje plaćanja. 83 . kao i osnovnim principima koji vrijede u zemljama tržišne orijentacije (koje treba da primjenjuje i naša država) prema kojima je vlasničko pravo i raspolaganje sredstvima od vlasnika.

računovodstvo i finansije donošenjem rješenja o izvršenju ako mjenica nije plaćena u zakonskom roku i ako su preduzete mjenične radnje u skladu sa Zakonom o mjenici (protest zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice). korektne prijedloge koji proizilaze iz problematike koja je bila tema pomenutog teksta. i u periodu primjene navedenog zakona neizvršeni nalozi povjerilaca izdati na teret računa dužnika nisu se mogli zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja. a da trasirana mjenica i izmirivanje obaveza njenim izdavanjem. Treba napomenuti da je to samo jedna od mogućnosti za isplatu mjenice po njenoj dospjelosti. sadrže naznaku da se isplata vrši preko računa pravnih lica koji se vode kod ZPP su domicilirane mjenice. iz čega bi se mogao izvući zaključak da su u pitanju vlastite mjenice koje služe za obezbjeđenje naplate kredita. što devalvira i ostale. koji zakon je donesen u uslovima kada su pravna lica bila 99. 66. međutim. a zapostaviti upotrebu. odnosno prijedlogom da “banka može obustaviti prinudnu naplatu po nalogu povjerioca iz osnova dospjelih mjenica.. domicilijant poslovna banka kod koje se vode računi pravnog lica sa kojih se vrši isplata nakon dospijeća mjenice. na kojima na mjeničnom blanketu na mjestu predviđenom pored oznake “plaćanje”. nego isključivo na osnovu sudskih rješenja o izvršenju. samo sa stanovišta domicilirane mjenice (plaćanje preko računa banke u kojoj izdavalac mjenice ima otvoren račun). u ukinutom Zakonu o UPP-u FBiH preuzete su iz Zakona o SDK bivše SFRJ. čak bi se moglo reći da se Zakon o mjenici posmatra kao “neobavezujuće štivo”. Navodom. odnosno poštovane su odredbe Zakona o mjenici koje propisuju obavezujuće mjenične radnje. Mjenica nije platni nalog i ne nema zakonskog osnova da se poslije isteka roka za naplatu zadržava u banci i zavodi u evidenciju o redoslijedu plaćanja U kontaktima sa našim pretplatnicima često su prisutna pitanja o načinu naplate mjenice u slučaju kada je račun dužnika blokiran. odnosno plaćanje obaveza putem izdavanja i indosiranja trasirane mjenice. ne smije posmatrati tako usko. Taj princip zadržan je i u još uvijek važećem federalnom Zakonu o finansijskom poslovanju. . protiv njega ne postoje mjeničnopravni zahtjevi. odnosno izdavanjem mjenice na teret dužnika (trasata). Prema nekim autorima. smatra se da se u zemljama tržišne privrede preko 3/5 robnog prometa realizuje mjeničnim plaćanjem. kada je proizvođač-kupac robe u mogućnosti da svoju obavezu prema povjeriocu-prodavcu umjesto novcem izmiruje svojim potraživanjem od svog dužnika prenosom prava iz mjenice na njega. može se izvući zaključak da se problem u vezi sa funkcionisanjem mjenice kao instrumenta obezbjeđenja plaćanja u pomenutom tekstu posmatra isključivo sa stanovišta vlastite (domicilirane) mjenice u kojoj je 84 Porezni savjetnik februar 2012. i 18. pomenutog teksta) potpuno se zanemaruju odredbe Zakona o mjenici i propisane mjenične radnje. susrećemo samo glavne mjenične dužnike i njihove avaliste (regresni dužnici se zasada rijetko javljaju)”. Međutim. čekova i drugih hartija od vrijednosti . Domicilijant (podružnica ZPP u kojoj je otvoren račun izdavaoca mjenice) nije mjenični dužnik. odnosno - - Na osnovu navedenog. Da je to tako potvrđuje i navod na str. Odredbe čl. kome se u imperativu nalaže da plati mjenicu ili njenim indosiranjem. 69. odnosno indosiranjem još uvijek nije zaživjela u praksi. koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu” (str. na osnovu čega je država i mogla da na navedeni način reguliše izdavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika i po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije obezbjeđenje plaćanja je izdata mjenica.. uglavnom. računi pravnih lica su se vodili kod ZPP i većina mjenica se isplaćivala preko tog računa. ali dospjelu mjenicu imalac je morao prezentirati baš njemu a isplata mjenice se obavljala virmanom. Takve mjenice.: “polazeći od činjenice da u našoj mjeničnoj praksi. tj. 15.99% u društvenom (državnom) vlasništvu. U vrijeme primjene Zakona o UPP-u. Problem poslovanja sa mjenicom se.

računovodstvo i finansije
da li banke ispravno postupaju kada naloge za naplatu sume naznačene na mjenici zavode u evidenciju o redoslijedu plaćanja? Bilo bi normalno da odgovor na to pitanje daju banke koje primjenjuju takvu praksu i koje treba da navedu pravni osnov za takvo postupanje. Moram priznati da u Zakonu o mjenici nisam našao pravno uporište za takav postupak banaka. U pomenutom autorskom prilogu navedeno je i sljedeće uporište po kome se, prema mišljenju autora (koje i banke, vjerovatno, primjenjuju u praksi), nalozi po osnovu dospjelih mjenica mogu zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja (podvukao M.R): • ..."čekovni i mjenični povjerilac su vlasnici čeka i mjenice. Oni su, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, stekli i svojinsko i tražbeno (obligaciono) pravo nad tim hartijama od vrijednosti. To znači da vlasnici čeka i mjenice imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu (erga omnes), bilo prema čekovnim i mjeničnim dužnicima (koji su se potpisali kao trasanti, trasati ili akceptanti), bilo prema OOPP-u koji vodi dužnikove račune i koji je samo transmisija u isplati čeka i mjenice. Samo vlasnik/imalac može slobodno da upravlja sa mjenicom i čekom i da odlučuje o sudbini svog vlastitog potraživanja. U takvoj situaciji, dužnikova banka (kao OOPP) ne bi mogla nametati svoju volju nad nečim što nije vlasnik. Banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična i čekovna svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 4. tačka 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; • prema odredbama člana 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 1. entitetskih zakona o mjenici, i ček i mjenica su sredstvo plaćanja (a mjenica još i instrument osiguranja plaćanja). Danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju. Mjenica i ček, u suštini, i jesu ovlaštenje dužnika dato povjeriocu. Dakle, čekovni i mjenični dužnici ovlastili su povjerioce-vlasnike tih vrijednosnih papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. Kada povjerilac inicira platnu transakciju-debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu uručenog čeka i mjenice, prijemna-dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju sljedeće odredbe ZPT-a: - odredba člana 10. (zadnja rečenica) entitetskih ZPT-a, kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, i - odredba člana 11. stav 5. entitetskih ZPTa, kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji.” U citiranom tekstu, s pozivom na obligacione odnose, autor zaključuje da mjenični povjerioci imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu, što je nesporno i sa stanovišta primjene Zakona o mjenici, gdje važi princip po kome “pravo na papir sadrži pravo iz papira”. Na osnovu navedenog i s pozivom na član 1. i član 3. tačka 2. Zakona o mjenici, u citiranom tekstu se izvode sljedeći zaključci/konstatacije: 1) Prema odredbama člana 1. entitetskih zakona o mjenici, mjenica je sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, a sa danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je (kao vlasnik mjenice) ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju; 2) Banka mora poštovati sadržaj mjenice, koji sadrži bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati
Porezni savjetnik veljača 2012.

85

računovodstvo i finansije
određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; 3) Mjenica, u suštini, i jeste ovlaštenje dužnika dato povjeriocu kojim su mjenični dužnici ovlastili povjerioce - vlasnike mjenice kao vrijednog papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. 4) Kada povjerilac inicira platnu transakciju debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu mjenice, prijemna - dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju odredbe člana 10. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, kao i člana 11. stav 5. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji. Međutim, odredba člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, po kojoj mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, opšteg je karaktera i nema osnova da se na osnovu nje mjenica poistovjećuje sa platnim nalogom, niti se može smatrati datim ovlaštenjem povjeriocu na osnovu kojeg ovaj može da ispostavlja nalog za plaćanje sa računa dužnika. Prema načelu pismenosti, mjenična obaveza se procjenjuje prema onome što je naznačeno u mjenici, a ne na osnovu nekih drugih dokaza. Otuda se kod mjenice mogu dokazivati samo činjenice unijete u mjenično pismeno i obaveze samo onih lica koja su se na njemu potpisala. S obzirom na to, banke ne mogu na osnovu navedenih propisa tretirati mjenicu kao instrument plaćanja, odnosno kao platni nalog (posebno ne kao nalog povjerioca izdat na teret računa dužnika) i zadržavati mjenicu u banci, odnosno u evidenciji o redoslijedu plaćanja, jer ona nije nalog za plaćanje, što obrazlažem sljedećim:
86
Porezni savjetnik februar 2012.

Zakon o mjenici ne daje definiciju mjenice, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je mjenica pismena isprava u propisanoj formi, kojom jedno lice nalaže drugom da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati označenu sumu novca licu imenovanom u toj ispravi (ili po njegovoj naredbi), obavezujući se da i sâmo izvrši isplatu, ako to ne učini lice koje je označeno da to učini. U navedenom slučaju radi se o vučenoj (trasiranoj) mjenici. Za razliku od trasirane mjenice, obavezu da izvrši isplatu mjenice po sopstvenoj mjenici ima sâm izdavalac mjenice. Mjenica je hartija od vrijednosti sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima. Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditna vrijednosna hartija (nju izdaje onaj ko nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za plaćanje putem indosamenta od svakog imaoca mjenice (kada se obaveze izmiruju izvan platnog prometa, odnosno plaćanje se ne vrši preko bankovnih računa). Tvrdnja da banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, ne može se povezati sa odredbama navedenog člana, kojima su samo definisani bitni sastojci trasirane mjenice i koje ne tretiraju davanje ovlaštenja povjeriocu da izdaje nalog na teret transakcijskog računa mjeničnog dužnika. Prema članu 3. Zakona o mjenici, trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Prema tački 3., bitni sastojak mjenice je i ime onoga koji treba platiti (trasat), koji nije

računovodstvo i finansije
povjerilac, nego glavni mjenični dužnik, ali tek po akceptiranju mjenice. Prema tome, tvrdnja da je danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju, nije zasnovana na odredbama Zakona o mjenici (nego je u suprotnosti sa tim zakonom) i banka ne samo da nije obavezna da izvrši nalog povjerioca koji nije izdat u skladu sa zakonom, nego je dužna da odbije izvršenje takvog naloga. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”, “nalažem da platite”, “platiti za ovu ____ mjenicu” i sl., znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova, a mjenična svota mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. Ime onoga koji treba da plati mjeničnu svotu (trasat) je, takođe, bitni sastojak mjenice, a trasat nije povjerilac, nego ako i kada akceptira mjenicu postaje glavni mjenični dužnik. Nalog za isplatu na mjenici ne smije sadržavati nikakvo pozivanje na građanskopravni odnos, koji je poslužio kao osnov za izdavanje mjenice, s obzirom na to da je mjenična obaveza apstraktna. Upotreba mjenice je zasnovana na formalnoj i materijalnoj strogosti. Formalna strogost mjenice sastoji se u tome što su njen oblik i bitni sastojci određeni propisima, i bez tih sastojaka ne smatra se mjenicom. Pored toga, u formalnu strogost spadaju i propisi o skraćenom sudskom postupku prilikom vođenja mjeničnih sporova. Materijalna strogost mjenice sastoji se u tome što njen zakoniti imalac ne treba da dokazuje svoja potraživanja ničim drugim nego mjenicom, a svaki novi potpisnik čini mjenicu sigurnijom za naplatu, jer potpisom na mjenici on postaje dužnik. Praktično, što prođe kroz više ruku mjenica kao instrument postaje sigurnija po pitanju naplate. Prema načelu mjenične strogosti povjerilac ima pravo da traži naplatu po kratkom postupku u kojem se ne utvrđuje materijalna, već samo formalna istina, pa se i mjenični platni nalog donosi na osnovu onoga što proizlazi iz mjeničnog pismena (donosi ga sud), bez saslušanja dužnika. Strogost mjenice ogleda se i u tome što mjenični dužnici moraju platiti mjenicu ukoliko je ne plati glavni dužnik. Materijalno-pravna strogost proizlazi iz apstraktnosti mjenice, jer je mjenica apstraktni pravni posao iz koje se ne vidi kauza. Trenutkom izdavanja mjenice, obaveza iz mjenice potpuno se odvaja od građanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je izdata, ona je neovisna o njemu, pravna egzistencija i prestanak mjenične obaveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara za mjeničnu obavezu na osnovu svog potpisa. Onog momenta kad je neko stavio svoj potpis na mjenicu, postao je dužnik. Nikoga se ne tiče da li je on za to dobio pokriće ili ne. Mjenica je strogo formalna isprava o dugu i ne dopušta isticanje prigovora koji su u redovnom postupku dozvoljeni i kojima dužnik može na razne načine da odugovlači donošenje pravosnažnog rješenja. Ostvarivanje mjenično-pravnih potraživanja vrši se u skraćenom sudskom postupku, što znači da nema parnice, nema saslušanja stranaka, nema ročišta, nema presuda. Sudska odluka je uvijek u vidu platnog naloga, a ne u obliku presude. Navedena svojstva mjenice omogućavaju povjeriocu po mjenici (remitent ili indosatar) da svoje potraživanje mogu lako i brzo da unovče i prije roka njenog dospijeća indosiranjem mjenice ili njenog eskontovanja kod banke, ali mu ne daju pravo da izdaje nalog na teret bankovnog računa dužnika. Navedene osobine mjenice čine je izrazito povoljnim instrumentom u kreditnom poslovanju. Takođe, banke vrše eskontovanje mjenice, pod čim se podrazumijeva isplata mjenice imaocu mjenice prije roka njenog dospijeća, uz odbitak eskonta. Eskont je, u stvari, davanje kredita na bazi mjeničnog jemstva. Kupovinom mjenice prije roka dospijeća, banka od mjenične sume odbija (eskontuje) kamatu i proviziju, računajući je od dana kupovine do roka dospijeća, a podnosiocu isplaćuje čist iznos mjenice, odnosno njenu vrijednost na taj dan. Upotrebom mjenice ostvaruju se razni poslovni ciljevi, odnosno njenim korištenjem mogu se obezbijediti krediti, kupovati roba, plaćati usluge i druge obaveze.
Porezni savjetnik veljača 2012.

87

- za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu “bez troškova”. kao i kada propusti rokove za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. i 11. Prema tome. osim akceptanta. i 11.2. Pošto je mjenična obaveza akceptanta bezuslovna. Klauzula “bez troškova”. takva izjava oslobađa imaoca mjenice od obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. iako imalac mjenice nije pravovremeno podnio protest. Zakona o mjenici koje to ne dozvoljavaju. Ako imalac mjenice propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja. pri čemu se zanemaruju odredbe člana 54. imalac mjenice 88 Porezni savjetnik februar 2012. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. (2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio. on ostaje i dalje mjenično pravno odgovoran. trasanta i protiv ostalih mjeničnih dužnika. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. a kojima je uređeno sljedeće: (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. oslobađa njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje.” U citiranom tekstu se konstatuje da odredbe članova 10. ZPT treba dopuniti odredbom da se prinudna naplata po pomenutim vrijednosnim papirima može obustaviti samo na osnovu pismenog zahtjeva povjerioca. imalac mjenice gubi regresna prava protiv regresnih dužnika. ako propusti određene rokove za podnošenje mjenice po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. uslov za ostvarivanje regresa jeste pravovremeno podizanje protesta. odnosno mjeničnog povjerioca. mišljenja smo da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno procijenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. navodi da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa (ali ne postoji pravni osnov za to) da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno proci- . ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. bez pravnog osnova. Ukoliko postupe suprotno tome. Ako u tome ne bi uspio. (3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu. imalac mjenice gubi svoja regresna prava protiv indosanta. ZPT-a ujedno predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate. “Blokada svih dužnikovih računa po neisplaćenim vrijednosnim papirima” (str. Isplata povjeriocu vršila bi se sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune. Ako se propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. Pored navedenog. u predmetnom tekstu se navodi: “Citirane odredbe članova 10. Prema navedenim odredbama Zakona o mjenici. odnosno mjeničnog povjerioca. imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta. u pomenutom tekstu se. Takva izjava je obavezujuća prema svim potpisnicima mjenice. “bez protesta” ili neki drugi izraz sa istim značenjem koju trasant. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. sami snose troškove protesta. protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. Za to vrijeme svi dužnikovi računi moraju biti blokirani. 65). Ukoliko je takvu klauzulu stavio trasant. ZPT-a predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci.računovodstvo i finansije Propuštanjem propisanih rokova za naplatu i protest mjenica gubi svojstvo vjerodostojne isprave na osnovu koje sud može donijeti rješenje o izvršenju(ne primjenjuje se skraćeni sudski postupak) U poglavlju 3. U vezi s tim. indosant ili avalista napišu i potpišu na mjenici.

Najduži rok zastare je određen za akceptanta. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. i svrha mu je da povjerilac svoje potraživanje realizuje u zakonskom roku. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. pozivanje u zaštitu. Pošto je svrha podnošenja protesta da se od zakonitog imaoca mjenice zadrži regresno pravo da mjeničnu obavezu naplati od drugih mjeničnih dužnika. odnosno likvidaciji. Pored toga. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. primijeniti skraćeni sudski postupak. 89 . jer su propuštene obavezujuće radnje za naplatu mjenice u zakonskom roku. navode se odredbe člana 80. i drugim radnjama koje se izjednačavaju sa tužbom. odnosno likvidaciji. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Vrijeme zastarijevanja mjeničnopravnih zahtjeva zavisi od mjeničnog obveznika u odnosu na koga se takvi zahtjevi mogu da postavljaju. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. računajući od dospjelosti. Na taj način dužnik se štiti od neizvjesnosti do kada će biti dužan. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. računajući od dana pravodobno podignutog protesta. Porezni savjetnik veljača 2012. odnosno po njenoj dospjelosti. koji uređuje zastaru mjeničnopravnih regresnih zahtjeva protiv akceptanta i protiv indosanta i protiv trasanta i indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta. protiv koga mjenično-pravni zahtjevi zastarijevaju za tri godine. dok u skraćenom sudskom postupku nema presude nego se donosi nalog o izvršenju. Pošto se prekid zastare ostvaruje tužbom. prema odredbama člana 81. ako tuženi ne postupi po presudi. kojima je uređeno sljedeće: (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. a osnov za to je mjenica kao vjerodostojna isprava i dokumenat o protestu mjenice. računajući od dospjelosti. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. s pozivom na rok zastare. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. odnosno pitanje rokova zastare u mjeničnopravnim odnosima zavisi od toga ko je dužnik. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. Zahtjevi imaoca mjenice protiv trasanta i indosanta zastarijevaju za godinu dana. Zakona o mjenici. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. Zakona o mjenici. Da nije sve tako jednostavno. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. rok zastare od tri godine važi samo za akceptanta. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. odnosno ne može se primijeniti u odnosu na trasanta i indosanta i na njihove međusobne zahtjeve. pozivanje u zaštitu. Zakona o mjenici (sa kraćim komentarom). (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. stav 1. zbog čega se primjenjuje vanredan pravni lijek “institut zastare”. Prema ovom članu. ne može se.računovodstvo i finansije jenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. u slučaju da glavni mjenični dužnik nije izvršio mjeničnu obavezu. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana. Zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. Kao dodatni argument za to jeste da se po tužbi donosi presuda na osnovu koje se donosi nalog o izvršenju. a ako se u mjenici nalazi odredba “bez troškova”. s pozivom na odredbe člana 80. Ukoliko do naplate potraživanja ne dođe u roku predviđenom za nastupanje zastarjelosti. ako u tome ne bi uspio. onda od dospjelosti. te da. taj odnos nije više pravno zaštićen. Institut zastarjelosti ima veliki značaj u pravu. po kome se naplata vrši na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice).

računajući od dana dospjelosti. nakon dana izdavanja ili viđenja. Trasat je dužan da. mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. U mjeničnoj obavezi trasat koji je akceptirao mjenicu (akceptant) ostaje i dalje glavni mjenični dužnik. Kada glavni mjenični dužnik isplati mjenicu gase se obaveze svih mjeničnih dužnika. odluči da je isplati na dan dospijeća. ona se mora podnijeti u tom mjestu. ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi. kao i lični identitet imaoca mjenice. kada prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice. od dana posljednje parnične radnje. Prema navedenim odredbama. njihovih avalista i intervenijenta). a sljedbenik nikad ne odgovara prethodniku. Mjenicu na naplatu podnosi njen zakoniti imalac – remitent. Zakona. odnosno indosatar koji je u posjed mjenice došao neprekidnim nizom indosamenata. Ukoliko je u mjenici određeno platište. od dana osporenja. prije protestiranja. bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. od dana svršetka stečajnog postupka. tj. iako je ovaj odbio da je akceptira. Mjenica se ima isplatiti na dan njene dospjelosti ili u toku dva radna dana koji dolaze neposredno iza dana dospjelosti mjenice. To će se desiti ako mu je trasant u međuvremenu obezbijedio pokriće za isplatu mjenice. može se desiti da se trasat u međuvremenu predomislio. mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja. ali ju je Odredbe Zakona o mjenici Kao ilustraciju da konstatacije navedene u pomenutom tekstu nisu u skladu sa Zakonom o mjenici. Uslov da se može tražiti isplata mjenice od regresnih dužnika je da je imalac mjenice prethodno podigao protest zbog neisplate. Zakona o mjenici. njena isplata se može tražiti tek prvog radnog dana poslije praznika. sa komentarom: Prema odredbama člana 39. a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potraživanje. u nastavku se navode i odredbe člana 39. kako bi ovaj mogao blagovremeno da preduzme propisane mjenične radnje (protestiranje mjenice). Ako mjenica dospijeva na dan koji je neradni (zakonom utvrđeni praznici). a ako na računu dužnika nema sredstava za isplatu iste. nja mjenice. i člana 44. njena isplata se može zahtijevati sljedećeg radnog dana. podnijeti na isplatu trasantu. U slučaju da trasat ne prihvati isplatu mjenice. sve do isteka roka zastarjelosti. Ako mjenica dospijeva u dane praznika. gase se obaveze regresnih dužnika (trasanta. i mada je odbio da akceptira mjenicu. Ukoliko mjenica nije akceptirana. Dužnost je imaoca mjenice da mjenicu podnese na isplatu akceptantu u mjestu plaća90 Porezni savjetnik februar 2012. provjeri formalnu ispravnost mjenice. kada mu se mjenica podnese na isplatu. Propuštanjem podnošenja mjenice na isplatu u roku njene dospjelosti. Zakona o mjenici. može se tražiti isplata od regresnih dužnika kao solidarnih mjeničnih dužnika. odnosno trasat odbije da isplati mjenicu. Isplatom mjenice na redovan način gase se mjenična prava i mjenične obaveze. Takođe. tada nema glavnog mjeničnog dužnika. 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi. Tek ako akceptant. stav 1. koji iznosi tri godine. imalac mjenice je dužan da se za isplatu mjenice obrati trasatu. ta činjenica se konstatuje na mjeničnom blanketu i mjenica vraća vlasniku. može se. neprekinuti niz indosamenata. 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji. jer je pravilo da prethodnik odgovara sljedbeniku. Domicilirana mjenica se podnosi na isplatu licu na koje je mjenica domicilirana. od dana kad se parnica pravomoćno završi. stav 1.računovodstvo i finansije U istom smislu su i odredbe člana 82. da bi povjerilac naplatio mjenicu mora je podnijeti dužniku radi isplate. avaliste. ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. člana 43. indosanta. jer odbijanje akceptiranja od trasata ne znači i odbijanje od isplate. Protest je dokaz da je mjenični povjerilac tražio od mjeničnog dužnika činidbu.. .

Jedno od osnovnih mjeničnih načela je načelo solidarnosti. U ovom slučaju mjenica se nalazi u opasnosti jer trasat ne pristaje da bude glavni mjenični dužnik. 3) ako je otvoren stečaj. - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno. imalac mjenice nije dužan da čeka rok dospjelosti nego može tražiti naplatu od regresnih dužnika. i ako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom. naplata mjenice se može vršiti od regresnih dužnika. Zakona o mjenici. U slučaju da imalac mjenice neće da primi mjeničnu svotu ili ne traži da mu se mjenica isplati o roku. remitent ili indosatar. Prema članu 43. trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti. tada glavni mjenični dužnik ima pravo da mjeničnu svotu deponuje kod suda na rizik i trošak imaoca mjenice. Prema odredbama člana 44. intervenijent).računovodstvo i finansije ovaj odbio. avalista) od njegove obaveze kao da su izvršili isplatu. bilo potpuno bilo djelimično. Mjenično pravo poznaje dvije vrste regresa: - regres prije dospjelosti i - regres po dospjelosti. ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično. koji će u protestnom aktu da utvrdi da akceptant nije u potpunosti ili djelomično akceptirao mjenicu. indosant i njegov avalista. U ovom slučaju. Protest se. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. na trošak. Porezni savjetnik veljača 2012. ili ako on obustavi plaćanja. nakon što je tražio da se izvrši činidba po mjenici. bilo u cjelini ili djelomično. Ako glavni mjenični dužnik ne isplati mjenicu tada dolazi do izražaja solidarno jemstvo ostalih mjeničnih obveznika. odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Protestni postupak pokreće imalac mjenice – povjerilac. ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. Zakona o mjenici. pa i kada ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. Regres prije dospjelosti može se vršiti i u slučaju da na mjenici stoji klauzula koju je stavio trasant «bez protesta». Naplata od tih solidarnih dužnika naziva se regresom. ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. saglasno članu 71. imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta. 91 . ili ako trasat obustavi plaćanja. odnosno regres mjenice znači naplatu od regresnih dužnika. ovog zakona. Zakona o mjenici. - regres prije dospjelosti zbog obustave plaćanja zbog toga što je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Za deponovanje se ne mora tražiti pristanak imaoca mjenice. U slučaju da mjenicu ne isplati glavni mjenični dužnik. svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda. Deponovanje mjenične svote oslobađa dužnika (akceptant. što potvrđuje protestom mjenice. a već postoji mogućnost da se vrši naplata od regresnih dužnika. podiže kod nadležnog suda u mjestu u kome se nalazi prebivalište lica protiv kojeg se podiže protest. Po tom načelu se mjenični dužnici rangiraju kao: 1) glavni mjenični dužnici (akceptant i njegov avalista) i 2) regresni dužnici (trasant i njegov avalista. trasat. U ovom slučaju rok dospjelosti nije još nastupio. Regres prije dospjelosti mjenice ostvaruje se prije isteka roka dospjelosti mjenice. opasnost i štetu imaoca mjenice. Do naplate od regresnih dužnika može doći samo u predviđenim slučajevima u zakonu: - u slučaju odbijanja potpunog ili djelomičnog akceptiranja mjenice. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. «bez troškova» ili drugi izraz koji znači to isto. Da bi se mogao naplatiti potrebno je da podigne protest kod protestnog organa.

nema osnova za tumačenje da je stavljanjem klauzule na vlastitoj mjenici “platiću”. i 11. mora da bude naznačeno na mjenici. Takođe. pod naslovom “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. stav 1. 2) Nema zakonskog osnova ni za tvrdnju da odredbe članova 10. s pozivom na odredbe čl. Do prava na regres u ovom slučaju dolazi zbog neisplate mjenice. ali niko ne može izdati platni nalog na teret računa trasata . u kojoj jedno lice (trasant) poziva drugo lice (trasata) ili mu izdaje bezuslovan uput (nalog) da to lice isplati trećem licu (remitentu) određeni iznos novca u određenom roku i na određenom mjestu. i kada proteknu dva dana iza dospijeća ako mjenicu ne plati glavni mjenični dužnik. pri čemu je problem prinudne naplate preko bankovnih računa u BiH posmatran isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. 92 Porezni savjetnik februar 2012. bitni elemenat mjenice i ono mora biti naznačeno na mjenici. koja. pa onda dolazi ime remitenta. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”. što znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova i mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. broj 1/11. Remitent ima mogućnost da svoje pravo na mjenici. Kada regresni dužnik izvrši isplatu mjenice ima pravo nadoknade od svojih prethodnika. što se radi sa uobičajenom klauzulom “platite (platiti) za ovu ____ mjenicu po naredbi”. što je dovoljno obrazloženo u prethodnom tekstu. predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. navodim sljedeće: 1) Tvrdnja da je “danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da. . ovaj ovlašten da na osnovu mjenice može izdati platni nalog za naplatu svog potraživanja od trasanta izdavanjem platnog naloga na teret računa trasata. putem indosiranja mjenice. a kod trasirane (vučene) mjenice izdavalac mjenice (trasant) daje nalog drugom licu (trasatu) da plati mjenicu trećem licu (remitentu). Mjenica je vrijednosni papir sačinjen u zakonski propisanoj formi. posebno to ne može naložiti trasant (izdavalac mjenice). koje mjenicu može naplatiti na dan njenog dospijeća ili prije dospijeća prenijeti svoje pravo iz mjenice na treće lice putem indosamenta. takođe. Zakona o mjenici.akceptanta bez njegovog pismenog ovlaštenja. kao nalogodavac. u kom slučaju mjenica se pojavljuje kao instrument plaćanja. Remitent je mjenični povjerilac. 80. “nalažem da platite”. Kao rezime. Nema nikakvog zakonskog osnova za tumačenje da je izdavanjem mjenice i uručenjem iste svom povjeriocu (remitentu). u smislu Zakona o mjenici. a na osnovu “pismenog zahtjeva mjeničnog povjerioca”. Zaključak U ovom teksu je dat kritički osvrt na tekst objavljen u PS. i da se isplata povjeriocu može vršiti sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune i da se to može primjenjivati sve do isteka roka zastare potraživanja prema akceptantu mjenice. prenese na drugo lice. Ime lica koje treba da plati mjenični iznos (trasat). Ime remitenta je. “platiti za ovu ____ mjenicu” i slično. koji postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. takođe. Kod sopstvene mjenice obavezu da isplati mjenicu ima njen izdavalac. trasant ovlastio remitenta da sam ispostavlja nalog na teret njegovog računa. ZPT predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćene mjenice u dužnikovoj banci.računovodstvo i finansije Regres po dospjelosti mjenice dolazi kada mjenica dospije za naplatu. može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju” je suprotna samoj suštini mjenice. odnosno lice na mjenici kome se ima platiti mjenični iznos ili po čijoj se naredbi taj iznos mora platiti. tada se vrši protest mjenice. ali imaocu takve mjenice stoje na raspolaganju regresni mjenični dužnici.

izmiruju izdavanjem ili indosiranjem mjenice. tj. kada na tom računu prilikom podnošenja mjenice na naplatu u zakonskom roku ima sredstava. 93 .00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. s pozivom na odredbe ovog člana. To znači da bi. na tome da se međusobne obaveze i potraživanja između pravnih lica.a) Zakona o mjenici.računovodstvo i finansije Nakon svega navedenog. kada za to postoje uslovi. imala bi prednost u odnosu na prioritete utvrđene Zakonom o finansijskom poslovanju. u slučaju kolizije ovog zakona sa drugim zakonima iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona. 2) Treba raditi na afirmaciji trasirane mjenice. odnosno Zakonom o izvršnom postupku.komentar • PODZAKONSKI AKTI • smjernice za ponuđaČe • EVROPSKA PRAKSA • OBRASCI sa uključenim PDV-om CIJENA: 94. kada su pravna lica poslovala preko transakcijskih računa otvorenih kod SDK/ZPP i kada su mjenici davana svojstva koja ona nije imala po Zakonu o mjenici. mjenicu trebalo naplati u roku dospijeća i dati joj prioritet u odnosu na ostale naloge i osnove za naplatu koji dospijevaju tog dana. odnosno prema navedenim odredbama naplata mjenice na dan dospijeća ili kada proteknu dva dana iza dospijeća. odnosno ZPP. 3) Prema članu 111. može se postaviti pitanje kako afirmirati mjenicu kao sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja i kako upotrebom mjenice unaprijediti izmirivanje obaveza i na taj način doprinijeti efikasnijem obavljanju platnog prometa? Odgovor je u sljedećem: 1) Treba dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o mjenici i zaboraviti rješenja iz prethodnog perioda i iz vremena preovlađujućeg društvenog. odnosno kada je primjenjivan automatizam prilikom njene naplate preko žiro-računa otvorenih kod SDK. kada dužnik (trasant) svoju obavezu prema povjeriocu (remitentu) plaća svojim potraživanjem od svog dužnika (trasata). odnosno državnog vlasništva. U PRODAJI Zakon o javNim NaBavkama komentar i primjena auTori: ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ ZAKoN o JAVNIM NABAVKAMA ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ komentar i primjena IZ SadrŽaja: • ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BiH . Odredbu ovog člana treba posmatrati i u kontekstu poboljšanja efikasnosti naplate mjenice sa računa mjeničnog dužnika.

Uvod .revizija KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Dr. u određenim slučajevima jedna drugoj ocenjuju rad. takođe. Glavnu odgovornost za koordinaciju ima odbor za reviziju i direktor interne revizije. a sa gledišta eksterne revizije među- P 1. disciplinovan pristup procjeni i unaprijeđenju adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizikom. Djelokrug rada eksterne revizije odnosi se na reviziju finansijskih izvještaja organizacije i davanje uvjeravanja da su oni istiniti i objektivni. Iako svaka od ovih dvaju različitih revizorskih funkcija ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između njih. Koordinisanje je podržano profesionalnim standardima interne i eksterne revizije. Mile Stanišić Rezime Mnoge organizacije koriste istovremeno usluge interne i eksterne revizije. Sa gledišta interne revizije parametre za ocjenjivanje uspostavlja međunarodni standard interne revizije za profesionalnu praksu 2050. osao interne i eksterne revizije treba da se koordinira kako bi se osigurala adekvatna revizijska pokrivenost oblasti a duplo obavljanje posla svelo na minimum. I ako su interna i eksterna revizija dvije različite profesije. postoje i mnoge sličnosti između njih. I jedna i druga revizija koristi usluge druge. a svođenja dupliranja poslova na minimum. Respektujući sličnosti i razlike njihovog djelokruga postoji potreba koordinisanja njihovog rada u cilju što adekvatnijeg pokrivanja usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga. kontrole i upravljanja organizacijom. koordinacija interne i eksterne revizije 94 Porezni savjetnik februar 2012. zbog čega je potrebno vršiti koordinaciju rada ovih profesija. eksterna revizija. Ključne riječi: interna revizija. Djelokrug rada interne revizije podrazumijeva sistematičan.

Tehnike koje se koriste pri finansijskoj reviziji kako internoj tako i eksternoj mogu biti istovjetne. ali neprikladno upravljanje njenim dobrima mogu je dovesti do bankrota. inžinjeringom. Namjera je odrediti da li iskazi istinito prikazuju finansijski položaj organizacije i rezultate njenih aktivnosti za određeni period. 2. pronalaženju grešaka i pripremi radnih dokumenata. kao i efektivnosti i efikasnosti izvršenja. Njihova funkcija je da snabdijevaju menadžere širom organizacije sa informacijama koje su potrebne da bi efektivno ispunili svoje obaveze. rukovodstvo i bord direktora (njegov komitet za reviziju) će obično odobravati ovu saradnju. ali to nije njihov jedini zadatak. njihove namjere i rezultati mogu varirati. kao i spoljni revizori su temeljac efikasnog korporativnog upravljanja. da se primjenjuju isti principi. razlike su mnogo veće od sličnosti zbog toga što su im različiti ciljevi. izvršni menadžment. pažnja eksternih revizora nije usmjerena na štete i pronevjere koje su malog obimaj kao i one koje nemaju uticaja na finansijske pozicije. Interna revizija postupa kao nezavisna aktivnost provjere operacija mjerenjem i ocjenom adekvatnosti kontrola. prva je usko fokusirana. dvije klase pružalaca usluga uvjeravanja. To stečeno iskustvo obezbjeđuje značajnu obuku pri razvoju programa revizije. Aktivnosti ove dvije discipline. ocjeni sistema. Povrh toga. svakako. Ali. Rezultat svega je da imamo dvije različite profesije koje moraju da se uzajamno respektuju i sarađuju. njihovom nivou nezavisnosti od aktivnosti za koje obezbjeđuju uvjeravanje i obimu tog uvjeravanja. i šta treba učiniti da bi koordinacija bila efektivna i efikasna. Mada interna revizija ne može da diktira eksternim revizorima do kojeg nivoa oni treba da koordiniraju svoj rad. kao što smo vidjeli. Ali. U ovom članku se diskutuje o pristupima kako da interni revizori uspostave bolje radne odnose sa eksternim revizorima. Uloge i odgovornosti Nadzorni odbor. analiziranju transakcija. Pronevjere štete firmi. Interni revizor vodi računa o svim vidovima šteta i pronevjera. ali može da pokuša da razumije njihove specijalne potrebe. Interna i eksterna revizija su. Kontrola finansijskih aktivnosti je znatno poboljšana tokom godina. Interni revizori imaju drugačiju funkciju. Takvi revizori mogu promašiti poentu cjelokupne revizije. U tom smislu valja sagledati oblasti saradnje interne i eksterne revizije i kriterijume koji se pri toj saradnji koriste. i da se razmotri njihova uloga u skladu sa standardima interne i eksterne refvizije. Interna revizija ne može. Interne provjere računovodstvenih kontrola su bitne i interni revizori moraju biti uključeni u njih. što se ne može reći i za ostale kontrole koje se vrše u organizaciji.  Djelokrug internih i eksternih revizora Većina internih revizora su prvobitno bili eksterni revizori. interni revizori. Primarna odgovornost eksternih revizora je provjera finansijskih izvještaja organizacija. Gubici koji su prouzrokovani slabom proizvodnjom. marketingom. interne i eksterne revizije. Takođe. se mogu preklapati u oblasti provjere računovodstvene kontrole. Ali. Uloge i odgovornosti Porezni savjetnik veljača 2012. da zastupa eksterne revizore kompanije. u osnovi. 3.revizija narodni standard revizije 610. kao i prethodne godine i da je imovina očuvana. a kod druge je djelokrug mnogo širi. koje se razlikuju po interesnim stranama kojima služe. ili loše organizovanim inventarom. moraju se uvjeriti da su izvještaji sastavljeni u skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima. ukoliko se u projektima interne revizije primjenjuju tehnike eksternog revizora. zahtjeve i probleme da bi se postigao efikasni koordinisani rad na reviziji. U tome leži jedna od osnovnih razlika izmađu eksterne revizije i moderne interne revizije. nezavisno od njihovog razloga i visine. mogu biti mnogo veći od gubitaka koji su posljedice finansijskih pronevjera. Ona je šira i dublja nego kod eksternih revizora. Interni i eksterni revizor moraju koordinirati svoje aktivnosti. rezultati mogu biti nedjelotvorni. 95 .

u stvari.  Nivoi odnosa između internih i eksternih revizora U skladu sa Institutom za standarde za interne revizore koji se odnose na profesionalnu praksu interne revizije. nivou “partnerstva” (partnering) na kojem interni i eksterni revizori imaju zajedničku misiju koja obuhvata finansijsku reviziju. I eksterni i interni revizori primjenjuju slične metode kada je u pitanju dokumentacija. posebno u današnjoj poslovnoj areni sa povećanim brojem propisa i većim očekivanjima od korporativne odgovornosti. Koordinacija ukupnih revizijskih poslova: odnos između internih i eksternih revizora. Oni nezavisno razvijaju i obavljaju analizu rizika. • Služi trećim licima kojima su potrebne pouzdane finansijske informacije. Ukoliko se obavlja zajednička revizija na ovom nivou. odlučuje kada i gdje se takve aktivnosti obavljaju.obično jednom godišnje. U studiji se obrađuje prvi najniži nivo učešća “koegzistencija” (coexistence). . 4. koordinacija rada interne i eksterne revizije spada u odgovornost rukovodstva za reviziju (CAE . ali spriječavanje prevara u bilo kom obliku ili obimu u bilo ga se direktno tiče ovo pitanje kojoj aktivnosti pregleda. utvrđuju se četiri nivoa odnosa između internih i eksternih revizora. ako prevare materijalno utiču na finansijske izvještaje. • Kontinuirano obavlja aktivnosti • Periodično pregleda evidencije koje pregleda. Na ovom nivou interni i eksterni revizori obavljaju potrebne misije. • Služi potrebama organizacije. • Je nezavisan od aktivnosti • Je nezavisan od menadžmenta i nadzornog odbora i. U izvještaju fondacije IIA za istraživanja. i imaju sličan opšti pristup klijentima. Interne revizore pokreće želja rukovodstva da se koncentrišu na procese koji se odvijaju unutar organizacije da bi obezbijedili tačnost. reviziju poslovanja i usaglašenost sa propisima i reviziju siste- • Fokusira se na buduće događaje procjenom dizajniranosti kontrola koje daju uvjeravanje da će se zadaci i ciljevi organizacije ostvariti. podržavaju finansijsko izvještavanje . planiranje revizije i izvršavanje plana revizije. ali je spreman da odgovori na potrebe i želje svih mentalnom stavu. a ne samo provjeru svojih finansijskih poslova. Pravilna koordinacija treba da obezbijedi adekvatnu reviziju i da svede na minimum dupliranje napora. • Uopšte. Na nivou “integracije” (integration) interni i eksterni revizori zajednički primjenjuju modele rizika i planove revizije i obavljaju ekstenzivnu zajedničku reviziju. po pravilu. Ovaj nivo je nivo gdje se manje sarađuje nego što je to slučaj sa četvrtim nivoom. Mada se i na nivou “koordinacije” (coordination) analize. odnosno njegovi osnivači su zaista željeli da postignu poseban identitet u odnosu na eksterne revizore.direktora interne revizije). Ključne osobine svakog od ovih nivoa ukazuju upravo na to kako blisko ove dvije funkcije mogu sarađivati. na tom nivou se koriste zajedničke informacije o analizi rizika i pokušava da se uspostavi koordinacija planova revizije. efikasnost i efektivnost poslovanja. kao jasno odvojene i različite aktivnosti. i finansijskoj zajednici. u koje revizira. interni revizori su imali potrebu da procjenjuju sveukupno poslovanje. Eksterni revizor • Je samostalni preduzetnik/ugovarač. u tom slučaju spoljni revizor.revizija svakog od ovih temelja mogu da se često pojavljuju donekle zamršeno. uzgred se bavi preven• Direktno je zainteresovan za cijom i otkrivanjem prevara. Za eksterne revizore pokretačka snaga su eksterni regulativni zahtjevi za nezavisno potvrđivanje objektivnosti finansijskih informacija koje se daju akcionarima 96 Porezni savjetnik februar 2012. rade samostalno. Ključne razlike u ovim dvjema profesijama se odnose na osnovni razlog za dobijanje usluga. takođe. koji je nastao 1941. Primarne razlika između internog i eksternog revizora su: Interni revizor • Zaposlen je u organizaciji. elemenata upravljanja. godine. Dok su eksterni revizori bili prvenstveno zainteresovani za reviziju finansijskih izvještaja. Oni su željeli profesiju koja se bavi pružanjem nezavisne revizije cjelokupnog poslovanja organizacije. Iz ovog koncepta Institut za interne revizore. • Fokusira se na tačnost i razumljivost istorijskih događaja koji su izraženi u finansijskim izvjštajima.

Ph. ali je bolje da to radi neko ko mnogo bliže poznaje politike i praksu u preduzeća. čak iako interni revizor ima jedinstevnu (posebnu) ulogu u svakodnevnim revizijskim procesima. Dittenhofer. prema Sawyeru i Diffenhoferu. Najvažniji element u koordinaciji interne i eksterne revizije. a efikasnost se unapređuje kada su rezultati revizije svake grupe na raspolaganju drugoj grupi prema potrebi. Kada bi interni revizor vršio funkciju eksternog revizora. je bliska i stalna komunikacija između grupa.D.D. To prije znači da svako od njih treba uglavnom da zna što onaj drugi radi i planira posao tako da izbjegne svako očigledno dupliranje rada. I ako ove dvije revizije ne bi bile koordinisane. Oni stalno govore da primarni cilj nije samo ekonomski već da se postigne maksimalna efikasnost i efektivnost ukupnih napora u obavljanju revizije. odnosno svoje organizacije kako bi vidio da li se poštuje politika preduzeća i da li sistem funkcioniše maksimalno efikasno uz minimalne troškove. “Koordinacija između internih i eksternih revizora je značajna zato što povećava ekonomičnost. Na ovom nivou ove dvije funkcije zajedno rade sa ciljem da definišu korporativne revizijske potrebe i očekivanja i da ispune te zahtjeve kroz zajedničke i udružene napore. Mada interni revizor poznaje razlike između svojih ciljeva i ciljeva eksternih revizora. Po- 97 . i menadžment interne revizije treba da se upozna sa njima i saopšti ih rukovodstvu u slučaju da postoje neke sumnje i nedoumice. Oni koji nisu upoznati sa procesom revizije često misle da je revizor revizor.3% interna revizora i 69% eksternih revizora koji su učestvovali u ovim istraživanjima i dali svoje odgovore podnosili izvještaje na ovom nivou “koordinacije”. Ove dvije revizorske grupe imaju neke suštinski različite odgovornosti. J. Prema Sawyerovoj “Internoj reviziji”: Praksa moderne interne revizije. upoznavanjem sa revizijskim aktivnostima i nalazima. Funkcija internog revizora je da upozna sistem svog preduzeća. CIA. efikasnost i efektivnost ukupne revizijske aktivnosti za preduzeće. na mnogo načina one utiču jedna na drugu. Pošto eksterni i interni revizori imaju toliko toga zajedničkog. tj. To ne znači da oni moraju da rade zajedno na projektima ili da moraju da primjenjuju isti opšti pristup za svoje razne projekte. Sawyer. Rezultati istraživanja su pokazali da su 62. što obje revizijske funkcije koriste u radu iste evidencije i osoblje organizacije postoji mogućnost nepotrebnog dupliranja rada ili neizbježnih prekomjernih zahtjeva kada je u pitanju osoblje organizacije ukoliko ne postoji izvjestan stepen koordinacije.revizija ma. oni treba da sarađuju kako bi se izbjeglo dupliranje posla. Mada svako od njih ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između ove dvije različite revizijske funkcije. to često mnogi članovi rukovodstva ne znaju. njegovi rezultati ne bi imali isti kvalitet nezavisnosti.CIA. što bi neposredno povećavalo troškove revizije”.  Značaj koordinisanog rada dvaju revizija Organizacije koriste značajne revizorske usluge iz dva različita izvora: interne revizije i nezavisnih eksternih revizora. Lawrence B. CPA i Mortimer A. Internu reviziju ne treba nikada posmatrati kao podgrupu ili mlađeg partnera eksternih revizora! Funkcija eksternog revizora je da upozna sistem svog klijenta kao osnov za oslanjanje na krajnje rezultate tog sistema kako bi mogao da izrazi mišljenje o finansijskim izveštajima. peto izdanje.. Nijedna od ovih revizijskih formi ne može zamijeniti jedna drugu. Interni revizori mogu posebno da budu od pomoći eksternim revizorima tako što će razmijeniti ideje i obezbijediti mišljenje o uslovima i razvojima u organizaciji obilaženjem pogona i objašnjavanjem procesa i procedura. Porezni savjetnik veljača 2012. oni mogu imati utisak da su svi revizori isti. 5. bilo bi preklapanja i dupliranja. Taj koordinisani rad na reviziji bi trebalo da obezbijedi efikasniji djelokrug revizije organizaciji kojoj se pružaju usluge. Eksterni revizor može da obavlja i funkciju internog revizora. Interna revizija treba da ima za cilj da koordinira rad sa svojim eksternim revizorima. Međutim.

Uz pomoć interne revizije u ovim revizijskim postupcima rezultat je bio.enljivoj saradnji između internih i eksternih revizora u 6. zbog internog poznavanja preduzeća.  Profesionalni standardi kao podrška koordinisanom radu revizije Odnos internih revizora sa njihovim eksternim revizorima se mijenjao godinama i još uvijek se mijenja. Ovo postaje naročito korisno kada preduzeće nastavlja da širi asortiman svojih proizvoda i usluga. Ova saradnja sve više napreduje kako preduzeća budu sve više prihvatala Međunarodne računovodstvene standarde. rad interne revizije u početku se sastojao od rada za koji su eksterni revizori smatrali da je potreban. Ovo skretanje sa aktivnosti interne revizije orijentisanih na finansijske izveštaje je oslabilo vezu sa eksternim revizorima i bliskost njihove koordinacije i saradnje. 98 Porezni savjetnik februar 2012. ali prom. Pored toga. U ovim početnim situacijama postojala je tendencija da internu reviziju sve strane posmatraju kao funkciju za podršku direktno ciljevima eksterne revizije. interni revizori mogu da daju svoj doprinos radu eksterne revizije. Pored toga. i da smanje nivo testiranja koje bi njihovi revizori. U nekim slučajevima ove dvije revizorske grupe su funkcionisale potpuno samostalno. po pravilu. Razvoji interne kontrole su još jednom vratile klatno unazad prema bliskoj.revizija Svođenje dupliranja posla na najmanju mjeru je uvek poželjno kako bi se smanjili troškovi i prekidanje i ometanje poslova koji su predmet revizije. eksterni revizor mora. Na primjer. Koliko god blisko sarađivali. Ona im omogućava da bolje shvate aktivnosti i operacije preduzeća. . Promjenljiva atmosfera 1970-ih i 80-ih godina ponovo je dovela do mnogo većeg fokusiranja na adekvatnost sistema internih računovodstvenih kontrola u organizaciji i veće saradanje između interne i eksterne revizije. eksterni i interni revizori počeli su da sarađuju uporedo sa uvođenjem međunarodne računovodstvene prakse kojom se ove dvije aktivnosti približavaju. Da bi se bolje razumjelo sadašnje okruženje za koordinisanje rada interne i eksterne revizije interesantno je posmatrati saradnju interne i eksterne revizije od 1942. U našem poslovnom okruženju.Institute of Internal Auditors) i profesija interne revizije je bila usmjerena ka konceptu moderne revizije poslovanja. godine. U to vrijeme odjeljenja interne revizije su bila često blisko povezana u radu sa eksternim revizorima. inače. odnosno da ta saradnja bude kvalitetnija. oba zadatka za koje se koristilo dosta resursa. oslanjanje na internu reviziju omogućava eksternoj reviziji da proširi obuhvatnost revizije preduzeća. U 1941. međutim. što će uticati na visinu troškova koju preduzeće plaća za obavljanje eksterne revizije. što podrazumijeva i veći obim posla za reviziju. Kao rezultat toga. sa samo najobaveznijim kontaktom i koordinacijom. da objektivno ocijeni rad interne revizije. godini osnovan je Institut internih revizora (IIA . jer ona predstavlja važnu organizacionu kontrolu u ukupnom sistemu internih kontrola. Sa istorijske tačke gledišta okupiranost tadašnjim sve većim rastom odgovornosti nezavisne revizije i troškovi ovog rada su prouzrokovali da eksterni revizori preporuče klijentima stvaranje odjeljenja interne revizije. a obje strane će imati sve veće koristi. tada su oni smatrani da predstavljaju revizorske postupke uvjeravanja. sa jačim naglaskom na pružanje usluga menadžmentu – kao servis menadžmenta. takođe. ali i da je to rad nižeg nivoa. biće vjerovatno potrebno manje vremena da eksterni revizori obave svoj posao. Sa stanovišta eksternih revizora. morali da obave. Ove zadatke je često eksterna revizija smatrala neophodnim. ali je u tome interna revizije imala podređenu ulogu. tijesna saradnja između internih i eksternih revizora. Takođe. saradnja sa internom revizijom preduzeća ima nekoliko prednosti. interni revizori koji su radili kao podrška eksternim revizorima obavljali su usaglašavanja izvjesnih kontrolnih računa ili su obavljali testiranja popisa zaliha. ali da oduzima puno vremena. za ova prva odjeljenja interne revizije je bilo često većinom angažovano osoblje povučeno iz javne računovodstvene prakse.

revizija mnogim organizacijama. tokom procesa planiranja revizije. postoje značajni zajednički interesi za blisku saradnju između internih i eksternih revizora. Ciljevi i djelokrug interne revizije mogu biti različiti. zaključivanju i izvještavanju. Mada interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije (zadatke). u onim slučajevima kada je interna revizija od značaja za revizorovu procjenu rizika. u tom slučaju funkcija interne revizije može biti predmet ozbiljnih sumnji (nedoumica) od Komiteta za reviziju i višeg menadžmenta. Revizijski standard eksterne revizije 610 primenjuje se samo na aktivnosti interne revizije koje su od značaja za reviziju finansijskih izveštaja. • Analiza ekonomičnosti. Interna revizija najčešće obavlja sljedeće poslove: • Pregled računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola i praćenje njihovog funkcionisanja. zbog čega ona treba da bude detaljno razmotrena od interne revizije i njenog direktora. ključna stvar odnosi se na podnošenje izvještaja internog revizora: • da li rukovodilac Odjeljenja interne revizije podnosi izvještaj najvišem nivou rukovodstva. Komitet za reviziju (Odbor za reviziju je njegov sinonim) i viši menadžment treba da budu konsultovani radi donošenja odluke. odmjeravanje. • Ispitivanje usaglašenosti poslovanja sa zakonskom regulativom. od značaja za eksternu reviziju računovodstvenih izvještaja. procjenu funkcije interne revizije. Organizacioni status interne revizije se posmatra u smislu pozicije interne revizije u organizacionoj shemi preduzeća i nivoima izvještavanja o obavljenim internim revizijama. 2. Ukoliko menadžment interne revizije želi da unaprijedi saradnju sa ciljem ukupne efikasnosti i uštede resursa. na postupke eksterne revizije. efikasnosti i efektivnosti poslovanja. Prema ovom kriterijima. • Ispitivanje računovodstvenih i poslovnih informacija. U ovom standardu navode se tri značajna principa: 1. ukoliko eksterna revizija želi da koordinira svoj rad sa internom revizijom. što je od značaja na nezavisnost i objektivnost internog revizora u prosuđivanju. Organizacioni status interne revizije. Od procjene funkcije interne revizije zavisi koliko će eksterni revizor modifikovati prirodu. Eksterni revizor treba da izvrši. Za razumijevanje i procjenu funkcije interne revizije eksterni revizor uključuje sljedeće kriterijume: 1. Suprotno tome. a zavise od strukture organizacije i zahtjeva rukovodstva. a interna revizija ne želi da sarađuje. klasifikovanje i izvještavanje. 3.  Baziranost saradnje na standardima eksterne revizije Međunarodni standardi revizije i Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije uspostavljaju standarde i pružaju smjernice internim i eksternim revizorima u koordinaciji njihovog posla. 6.1. 2. • da li Odjeljenje interne revizije slobodno planira obim i predmet revizije i podnosi izvještaj o rezultatima revizije. • da li rukovodstvo na bilo koji način ograničava rad internih revizora. 99 . vrijeme i obim revizorskih postupaka koje planira da izvede u toku eksterne revizije. ukoliko postoje. uključujući pregled metoda korišćenih za identifikovanje. Porezni savjetnik veljača 2012. Eksterni revizor treba da stekne dovoljno razumijevanje funkcije interne revizije radi identifikovanja i procjene rizika materijalne greške u finansijskim izvještajima i osmišljavanju i sprovođenju daljih revizorskih postupaka. • kako rukovodstvo reaguje na izvještaje interne revizije. politikom rukovodstva i preuzetim obavezama. a eksterni revizori ne žele. Eksterni revizor treba da razmotri aktivnosti interne revizije i njihove efekte. Djelokrug funkcije interne revizije. u određenim oblastima. odnosno u onim slučajevima kada ima izgleda da interna revizija bude. odnosno da li izvršava preporuke revizora. kao i ispitivanje poslovnih promjena i salda na pojedinim računima.

U svakom slučaju. Dužna profesionalna pažnja. stručnu obuku i znanja neophodna za internog revizora. • radno iskustvo i profesionalne kvalifikacije. Funkcija interne revizije treba da ima priručnik za reviziju i programe rada. da su revizije adekvatno planirane. kao i dokumentovanost revizorskih dokaza. 4. čitljivost i logičnost sistematizacije. ali različitih ciljeva. a oslanjanje eksternog revizora na rezultate njenog rada ima sekundaran značaj. Dakle. 4. Prema njihovim standardima. odnosno sa ciljem da procijeni koliko one utiču na istinitost i objektivnost računovodstvenih izvještaja. da interna revizija ima na raspolaganju proces uvjeravanja o kvalitetu. Slično Međunarodnom standardima eksterne revizije. Kompetentnost internih revizora se ogleda kroz profesionalne kvalifikacije. američki SAS No. 3. Ocjenjivanje kompetentnosti i objektivnosti interne revizije. 100 Porezni savjetnik februar 2012. Ovaj postupak ispitivanja bi. Zbog sličnog djelokruga. eksterni revizori ne mogu upravo da . takođe. sa ocjenama za izvršavanje plana. 65 usmjerava eksterne revizore da koriste sljedeće postupke prilikom razmatranja da li da koriste internu reviziju u svom radu. • politika angažovanja radnika i stručne obuke. Stručna kompetentnost internih revizora. 2. Kvalitet internih revizora se posebno ogleda kroz: • razumijevanje poslovanja preduzeća. Ovim se potvrđuje da je primarna odgovornost eksternog revizora da izrazi mišljenje o objektivnosti pregledanih finansijskih izvještaja. ali i mogućnosti za njihovu saradnju. Pored upoznavanja sa organizacionom strukturom funkcije interne revizije eksterni revizor će poželjeti da ocijeni kompetentnost pojedinaca koji su angažovani u funkciji interne revizije i kvalitet njihovog rada. internu reviziju rukovodstvo uvodi radi postizanja svojih ciljeva. i nivo nadzora aktivnosti interne revizije. njihovo profesionalno iskustvo kao internih revizora. • relevantno radno iskustvo. Nadalje. profesionalni certifikati. pomenuti standard eksterne revizije razmatra pitanja koja se odnose na korišćenje rezultata rada interne revizije od eksternih revizora pri reviziji računovodstvenih izvještaja. odnosno obezbjeđenja uslova za efikasnije poslovanje. i programi za kontinuirano profesionalno obrazovanje.revizija Za sve navedene oblasti koje su u djelokrugu interne revizije zainteresovan je i eksterni revizor. Ovim bi se obuhvatilo razmatranje nivoa obrazovanja osoblja. 3. 1. revizija se može planirati i koordinisati. i da se revizije obavljaju u skladu sa standardima IIA. razmatra se stanje radnih papira. • iskustvo u radu u internoj reviziji. Ovaj kriterijum odnosi se na adekvantu uređenost interne revizije internim politikama i procedurama i efikasno funkcionisanje revizije u skladu sa istim politikama i procedurama. 5. • znanje računovodstva i revizije. Kada eksterni revizor utvrdi da funkcija interne revizije zadovoljava standarde eksternog revizora koji se odnose na kvalitet rada. Ocjenjivanje i testiranje efikasnosti rada interne revizije. Eksterni revizor treba da utvrdi kako interna revizija može da doprinese ukupnim ciljevima revizije kroz testiranje i druge procedure. Razmatranje uticaja interne revizije na plan eksternog revizora. kao što su CIA (Certified Internal Auditor) ili CPA (Certified Public Accountant). Planiranje i koordinisanje rada sa internom revizijom. Upoznavanje sa funkcijom interne revizije. obuhvatao ocjenjivanje kvaliteta radnih papira i izvještaja o reviziji. Drugim riječima. ali sa drugim ciljem. eksterni revizor će željeti da se utvrdi da li organizacija interne revizije primjenjuje mnoge od standarda i praksi objašnjenih u Okviru profesionalne prakse interne revizije. postoje mnoge sličnosti i razlike između interne i eksterne revizije. Eksterni revizor će poželjeti da dobije uvjeravanje da interna revizija podnosi izvještaje odgovarajućim nivoima u organizaciji.

odbor može da traži od direktora interne revizije Porezni savjetnik veljača 2012. U mnogim slučajevima rukovodstvo interne revizije možda ne želi da posveti svoje resurse podršci eksternih revizora.2. U tom slučaju mogu da pretpostave da su sve funkcije interne revizije iste i da su manjkave što se tiče standarda. interna revizija ne treba nikada da se stavi u poziciju gdje eksterni revizori organizacije informišu Komitet za reviziju i menadžment da ne mogu da koriste internu reviziju zbog problema u vezi sa SAS No 65. 6. zahtijeva da ocijene rad internih revizora koji sa njima sarađuju na projektu. SAS No. Saradnja u obavljanju revizije može često biti veoma efikasan proces koji doprinosi ukupnom kontrolnom okruženju organizacije. Kada interna revizija obavlja posao za eksterne revizore u njihovoj reviziji finansijskih izvještaja interna revizija mora uvijek da zna da eksterna revizija ima krajnju odgovornost potvrđivanja objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. “je planiran da ima na raspolaganju dovoljno dokaza kao podršku za mišljenje o objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije”. 65 omogućava eksternim revizorima da im interna revizija obezbijedi direktnu podršku u nekom revizijskom zadatku. Eksterni revizori mogu ponekad da zaključe da funkcije interne revizije nisu u skladu sa standardima IIA. iz bilo kog razloga. Uloga interne revizije u angažovanju eksternog revizira je determinisana standardom interne revizije 2050. od eksternog revizora. rukovodstvo interne revizije treba da prodiskutuje o ovim standardima za ocjenjivanje (SAS No. Korišćenje interne revizije za obezbjeđenje direktne pomoći eksternom revizoru. objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. Rad obavljen od interne revizije radi pomoći eksternim revizorima u ispunjavanju njihovih odgovornosti podliježe svim relevantnim odredbama Standarda za profesionalno obavljanje interne revizije. da radi na način koji ignoriše ili zaobilazi internu reviziju. U njemu je rečeno da prije nego što nadzroni odbor angažuje eksternog revizora za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. 65 definiše ukupna pravila za korišćenje. Funkcija interne revizije koja primjenjuje standarde i smjernice prema Okviru profesionalne prakse interne revizije ne bi trebalo da ima poteškoće da ispuni zahtjeve eksternog revizora. Interna revizija može da se saglasi da obavi posao za eksterne revizore u vezi sa njihovom godišnjom revizijom finansijskih izvještaja. Upravo kao što menadžment interne revizije treba da ispita rad revizora određenih za neki projekat. SAS No. 65) sa svojim eksternim revizorima. međutim. Direktor interne revizije će morati da prodiskutuje o tim problemima sa partnerom odgovornim za angažman eksterne revizije ili čak sa Komitetom za reviziju. Baziranost saradnje na standardima interne revizije Standardi IIA potvrđuju da “djelokrug rada interne revizije obuhvata finansijske i poslovne ciljeve i aktivnosti” dok djelokrug rada eksternog revizora. Međutim.revizija planiraju da interna revizija obavi izvjesne procedure i da se zatim oslone na rezultate tog rada bez daljeg ispitivanja. Interna revizija treba uvijek da ima na umu da ona ima posebnu i važnu misiju (zadatak) da pruža svoje usluge menadžmentu (da bude servis menadžmentu). definisana su osnovna pravila koja eksterni revizori treba da koriste kada ocjenjuju funkciju interne revizije i donose odluku o korišćenju ovog važnog resursa. U nekim drugim slučajevima mogu da se pojave problemi u saradnji kada eksterni revizor odabere. od eksternog revizora. Ukoliko funkcija interne revizije i njeno rukovodstvo žele da podrže eksternog revizora u njegovim pregledima godišnjih finansijskih izvještaja. Tu se ne navodi da eksterni revizor mora da koristi internu reviziju u revizijama finansijskih izvještaja. takođe. od eksternih revizora se. resursa interne revizije za obezbjeđenje podrške za značajno potvrđivanje. utvrđen njihovim profesionalnim standardima. Kada se diskutuje o saradnji između eksterne i interne revizije direktor interne revizije treba da opiše i objasni nivo usaglašenosti interne revizije sa standardima o reviziji. 101 . 6.

ako eksterni revizor pruža neke usluge preduzeću. potencijalno ili stvarno. Odluka o oslanjanju na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja može biti donijeta iz različitih razloga. sternih revizora radi uvjeravanja da rad eksternih revizora može poslužiti za svrhe interne revizije. uključujući i to da se obrade područja za koja interna revizija nema dovoljno kompetentnosti. Interni revizor može da se oslanja ili da koristi rad drugih eksternih pružalaca usluga uvjeravanja o upravljanju preduzećem. • Pristup programima i radnim papirima ek102 Porezni savjetnik februar 2012. šef odjeljenja interne revizije treba da se postara. • Značajna revizorska usklađivanja. Odnosno. Druge zemlje omogućuju da se ugovori o spoljnom izvoru naprave sa isporučiocem koji je eksterni revizor i koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja ili neku drugu uslugu za preduzeće. • Poznavanje djelatnosti organizacije. da bi se vidjelo da li taj rad zadovoljava standarde interne revizije. uključujući sljedeće: • Prirodu. Ta pitanja mogu da obuhvate sljedeće tačke: • Značajne slabosti u kontroli. • Predviđanje potreba ogranizacije i njihovo ispunjenje. • Dostupnost specijalizovanih usluga. da se znanje stručnjaka prenese na odjeljenje interne revizije. on ne može da obavlja reviziju njegovih finansijskih izvještaja. pošto to može da kompromituje. U tim slučajevima direktor interne revizije razmatra aktivnosti koje je obavila eksterna revizija. • Izvršenje ugovornih obaveza.revizija da procijeni performanse eksternih revizora. Na osnovu takvog dogovora preduzeće treba da ima i iskusnog pojedinca višeg ranga kao šefa interne revizije i mali broj osoblja za internu reviziju. U nekim slučajevima dogovori o korišćenju spoljnih izvora zahtijevaju od spoljnog izvora da praktično obavi sav posao interne revizije. Procjene performansi eksternih revizora treba da se zasnivaju na informacijama koje će biti dovoljne za podržavanje zaključaka eksternih revizora. • Greške i nepravilnosti. Međutim. a obuhvataju sljedeće: • Profesionalno znanje i iskustvo. treba da saopšti odboru. prema svojim profesionalnim standardima. Kada eksterni revizor završi reviziju finansijskih izvještaja on neka pitanja. upravljanju rizikom i kontrolama. kad god je to praktično. preporučuje se da revior ili njegovo preduzeće ne obavlja istovremeno i reviziju finansijskih izvještaja. metode i terminologiju eksternih revizora. • Tehnike. vjerovatno tako što bi postojao jedan ili dva člana osoblja koji bi prisustvovali radu eksternog stručnjaka. Spoljni izvor pomaže osoblju da utvrde rizike koji treba da se preispitaju. • Nelegalna djela. • Nezavisnost. preglede specijalista ili nezavisnih revizorskih kuća. preporuke i da obave procedure revizije koje odobrava direktor interne revizije i da sa direktorom interne revizije obavje- . stepen i termine planiranog rada od eksternog revizora. • Održavanje prikladnih poslovnih odnosa. O tim pitanjima direktor interne revizije treba da komunicira sa eksternim revizorom da bi i on razumio stvari. • Sudove rukovodstva i obračunske predračune. Neke zemlje zahtijevaju od postavljenog stručnjaka da u svim stvarima bude u potpunosti nezavisan od revizije finansijskih izvještaja. da se pribave znanja drugih pružalaca usluga uvjeravanja ili da se efikasno poveća pokrivenost rizika izvan plana interne revizije. • Razuman nivo kontinuiteta angažovanja ključnog kadra. Interna revizija može da koristi usluge eksternih revizora za uvjeravanje o aktivnostima koje su u domenu interne revizije. • Procjenu rizika materijalnosti izvršenu od eksternih revizora. Pored toga. • Teškoće na koje se nailazi u obavljanju revizije. nezavisnost eksternog revizora. Eksterni pružaoci usluga mogu uključiti eksterne revizore. kao i profesora fakulteta. • Isporuka cjelokupne vrijednosti organizaciji. • Neslaganja sa upravom.

Prije nego Porezni savjetnik veljača 2012. Cilj interne revizije treba da bude da razvije koordinisani rad koji predstavlja podršku za potrebe ove dvije revizorske grupe i Komiteta za reviziju i menadžment organizacije. On treba da razmotri da li su revizorski dokazi odgovarajući i dovoljni kako bi odredio stepen upotrebe i oslanjanja na rad drugih pružalaca usluga uveravanja. Međutim. time se povećava poslovni rizik. 7. Ugovor treba da definiše zadatke i odgovornosti spoljnog izvora. dokumentovan i pregledan. kako bi bile uzete u obzir kod razmatranja okvira upravljanja rizicima. treba da navede da se spoljni izvor angažuje na tome da će posvetiti zahtijevane resurse na efektivnom obavljanju zadatka na osnovu plana revizije. plan za nepredviđene situacije će se. bilo bi neobično da velike međunarodno aktivne kompanije koriste spoljne izvore u svim ili velikom dijelu svoje funkcije interne revizije. Nadzorni organi očekuju od preduzeća da analiziraju uticaj koji će spoljni izvor imati na cjelokupni profil rizika i sistem interne kontrole u preduzeću. Na osnovu vremena koje će biti potrebno novom isporučiocu. Ugovor treba eksplicitno da obezbijedi da više rukovodstvo mora da daje svoje prethodno odobrenje za analizu rizika koju obavlja spoljni izvor na osnovu plana koji je ustanovljen. Interni revizor treba da osigura da je rad drugih pružaoca usluga uvjeravanja na odgovarajući način planiran. Interni revizor treba da procijeni sposobnosti i kvalifikacije pružaoca usluga koji obavlja posao uvjeravanja.  Efikasnost koordinacije interne i eksterne revizije Efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije počinje sa upoznavanjem sa njihovim primarnim i sekundarnim odgovornostima. 103 . Takođe. da li ima važeću registraciju kod relevantnog tijela ili instituta i da li ima odgovarajuću reputaciju po kriterijumu stručnosti i integriteta u tom poslu. finansijski dobra firma sa odgovarajućim znanjem i stručnošću. Kada preduzeće stupi u ugovor o korišćenju spoljnog izvora. Pored toga. takođe. odnosno između klijenta angažovanja i pružaoca usluga. interni revizor treba da uključi u sveobuhvatni izvještaj o uvjeravanju koji podnosi odboru ili drugim ključnim interesnim stranama. Ugovor.revizija štava o svojim rezultatima ili cjelokupni odbor ili komitet za reviziju. uglavnom. posebno u vezi s proširenjem revizije ako se otkriju značajna pitanja. nadziran. preduzeće mora da razmotri da privremeno intenzivira rad na internoj reviziji. preduzeće treba da ima plan za nepredviđene situacije. objektivnosti. U slučaju da se dogovor odjednom okonča. Primjeri za procjenu stručnosti uključuju provjeru da li pružalac usluga uvjeravanja posjeduje odgovarajuće profesionalno iskustvo i kvalifikacije. stručnosti. Pod uslovom da postoji jedan broj alternativnih isporučilaca na polju interne revizije. odnositi na alternativnog isporučioca. Spoljni izvor mora da bude kompetentna. Više rukovodstvo treba da osigura da preduzeće zaključi ugovor koji može da bude važeći tokom dovoljnog perioda. adekvatnosti izvršenja revizorskog rada i dovoljnosti revizorskih dokaza za podršku datom nivou uvjeravanja. Nivo oslanjanja na druge pružaoce usluga uvjeravanja zavisiće od faktora koji su prethodno pomenuti: nezavisnosti. rezultati rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja mogu uticati na ocjene rizika koje vrši interna revizija. Rezultate rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja. u mjeri u kojoj ti nalazi utiču na procjenu rizika i stepen revizorskog rada koji je potreban kao odgovor na te rizike. uzimajući u obzir karakteristike određenog preduzeća. elemenata prakse. sa spoljnim izvorom koji ima neophodnu profesionalnu stručnost. Ocjene drugih pružalaca usluga uvjeravanja koje se odnose na značajne rizike treba da budu saopštene relevantnim instancama u organizaciji. Dobra je praksa da se ustanovi pismeni ugovor između preduzeća i spoljnog izvora. treba da postoji protokol za promjenu uslova ugovora. Značajni nalazi pružalaca usluga uvjeravanja treba da budu razmotreni pri uvjeravanju i izvještavanju koje interna revizija pruža organizaciji.

Mada interna revizija nema potpunu odgovornost za preglede. Na primjer.1. takođe. a moraju da ocijene sve rizike kada obavljaju reviziju. da će menadžment normalno očekivati – ako ne i insistirati – da oni što je više moguće uzmu u obzir i razmotre rad internih revizora dok obavljaju svoje revizije finansijskih izvještaja. Za neke interne revizore. Najefikasniji način da se obavi ova procedura je da se izvrši selekcija iz datoteke računa potraživanja i 104 Porezni savjetnik februar 2012. tj. Iako samo eksterni revizori mogu samostalno potpisivati izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja na način priznat od spoljnog svijeta. prema mnogim standardima. uključujući i to da eksterni revizor obezbijedi usluge na način koji ostvaruje dobru vrijednost za naplaćene naknade i da svede na minimum miješanje u druge tekuće aktivnosti organizacije. uključuje ocjenu funkcije interne revizije. u skladu sa nekim zakonom ili iz drugih razloga Komitet za reviziju može da odluči da ograniči učešće interne revizije u procesu eksterne revizije. oni mogu da ignorišu revizijske procedure kod izvjesnih računa bilansa stanja zato što su utvrdili da netačne tvrdnje o tim računima nisu od materijalog značaja za ukupne rezultate finansijskih izvještaja. naviknute na ekstenzivnija revizorska testiranja. uključujući nivo i kvalitet njegovih usluga. Pored njihove zajedničke odgovornosti za ocjenjivanje sistema internih računovodstvenih kontrola. zakonom o računovodstvu ili reviziji). Interna revizija. Potrebno je obavijestiti (posavjetovati) menadžment da ograničeni resursi interne revizije ne mogu da ispune njen sopstveni plan ukoliko oni stalno odgovaraju na zahtjeve eksterne revizije. Iako bi ovo povećalo uvjeravanja eksterne revizije. Mada su eksterni revizori zainteresovani za ukupnu dobrobit organizacije. eksterni revizori imaju obavezu da traže nezavisna potvrđivanja (usaglašavanja) salda potraživanja kupaca. njihovog klijenta. funkcije interne i eksterne revizije imaju i druge zajedničke odgovornosti u obavljanju revizije. da se pripreme zahtjevi za potvrđivanje korišćenjem kompjuterskog softvera. Interna revizija treba u ovom slučaju da ima isti osnovni interes kao i eksterni revizor kao što bi imala sa drugim provajderima. Eksterna revizija zna. Rezultat ove saradnje bi bilo ekonomičnije i efikasnije potvrđivanje računa potraživanja korišćenjem resursa obaju revizorskih grupa. Na primjer. ali ako bi to bilo regulisano nekim zakonom (npr. Neke od ovih mogu imati za rezultat konfliktne situacije. interna revizija treba da nastavi da koordinira rad kroz aspekte kao što su zajednički planovi revizije i izvještaji o reviziji. oni bi često mogli obaviti ekonomičniji i efikasniji posao za obezbjeđenje ovih potvrđivanja da bi pomogli eksternim revizorima. To.  Problemi koji ograničavaju saradnju u obavljanju revizije Zbog svoje uloge. Ovo mogu prouzrokovati eksterni revizori koji su ponekad krivi što traže da interni revizori obavljaju ekstenzivne preglede oblasti na koje bi u normalnim situacijama bila obraćena minimalna pažnja u eksternoj reviziji. Mada može biti donesena odluka da se ograniči učešće interne revizije u radu eksterne revizije. uz specijalnu mogućnost u ovom slučaju da bolje upozna način na koji je obezbijeđen proizvod ili usluga od ovog posebnog provajdera. tj. na primjer. možda. treba da bude zainteresovana za ukupnu dobrobit organizacije. to ne bi bilo najefikasnije za korišćenje resursa interne revizije. materijalnosti. oni ne mogu da ispitaju svaki sistem ili račun u toj organizaciji.revizija što interna revizija može efikasno da koordinira svoj rad sa eksternom revizijom ona mora da ima jasno definisanu i da se dobro upozna sa svojom ulogom u organizaciji. Eksterni revizori baziraju veliki dio svog rada kod izbora revizija na konceptu materijalnog značaja. Menadžment može da traži od eksternog revizora savjet prilikom ocjenjivanja efikasnosti interne revizije. 7. procedure eksterne revizije su često zasnovane na . interna revizija često ima vremena i resurse da obavi neke neophodne revizijske aktivnosti na način koji je često ekonomičniji i efikasniji od eksterne revizije. Eksterna revizija može samo da utvrdi kriterijume za selekciju i nadgleda rezultate procesa potvrđivanja (usaglašavanja).

kako je prikazano u njihovom godišnjem prijedlogu i ovlašćenoj izjavi. a to su ponos. uključujući naknade koje zaračunava eksterna revizija. i predsedavajućeg Komiteta za reviziju. na primjer. interna revizija ima obavezu da pregleda planove i aktivnosti sa eksternim revizorom da bi se postigao izvjestan nivo saradnje. Važno je da se svaka grupa upozna sa djelokrugom i ciljevima one druge grupe da bi unaprijedila i učinila saradnju efikasnijom. CFO najčešće ima odgovornost za aktivnosti računovodstvene i finansijske kontrole koje čine sistem internih računovodstvenih kontrola. Međutim. i odnosi se na iskrenost i srdačnost sa kojom ove dvije grupe gledaju jedna na drugu. Značajno je razumij evanje na nivou višeg menadžmenta. U nastavku je dat interesantan primjer u SAD. i da njihove firme imaju mnogo drugih troškova koji su ugrađeni u fakturnu cijenu po osobi. Ova pitanja mogu prouzrokovati probleme u saradnji revizora.revizija malim uzorcima. većina se može riješiti kroz blisku saradnju između direktora interne revizije i partnera firme eksterne revizije koji je odgovoran za angažman za obavljanje revizije. egocentričnost. svakako. po pravilu. Zdravo i prijateljsko ponašanje je neophodno za saradnju. sve veći kada menadžment ima dominantnu ulogu u pregovorima koji se odnose na naknade eksternog revizora. ili će se ograničene procedure za ispitivanje i posmatranje pokazati neadekvatnim ili čak neodgovarajućim. Kao dio pregovora koji se vode u vezi sa djelokrugom rada koji treba da se obavi i predloženim naknadama Komitet za reviziju i CFO mogu da insistiraju na izvjesnom nivou učešća interne revizije da bi se pomoglo da se smanje naknade eksterne revizije. CFO obično ima odgovorost za upravljanje ukupnim troškovima aktivnosti revizije. CFO. prvo sarađuje sa eksternim revizorom da bi se dogovorili oko prirode i djelokruga pregleda koji obavlja eksterni revizor. Potrebno je uspostaviti pravilno ponašanje svake revizorske grupe. i mogu biti podložni istim problemima (porivima). finansijskog i generalnog direktora (CFO i CEO). Interni revizor brzo napravi računicu i pretpostavi da ovaj eksterni revizor mora da prima godišnju naknadu preko $500. ljubomora. ne može da razumije zašto članovi osoblja eksterne revizije mogu da naplate svoje vrijeme $250 na čas. Ove aktivnosti kulminiraju u finansijskim izvještajima koje pregleda eksterni revizor. Interni revizor zaboravlja da eksterni revizori ne mogu da obračunavaju 100% svog vremena. nedostatak samopouzdanja i druge kontraproduktivne osobine.000 godišnje. Ovaj uticaj je. Stepen do koga Komitet za reviziju i CFO naglašavaju značaj učešća interne revizije i mogućnosti saradnje u obavljanju revizije mogu postati važan faktor u odlučivanju o tome u kojoj mjeri će eksterna revizija uzeti u obzir koordinisani rad. važno je pravilno razumijevanje svih uključenih pojedinaca. inertnost. Neki od ovih problema u saradnji često nastaju zbog naknada (honorara) za rad eksternih revizora u poređenju sa platama interne revizije. 105 . Čak i ako rukovodstvo ograniči sve zajedničke projekte interne i eksterne revizije. po pravilu. Obje strane treba da budu spremne na opasnost i da se zalažu za pouzdaniji pristup problemu. $80. Postoji mnogo drugih problema koji mogu da imaju uticaja na saradnju interne i eksterne revizije.000. Članovi osoblja i interne i eksterne revizije su često nagrađivani sličnim (uporedivim) platama. Mada će interna revizija utvrditi dovoljnu osnovu za ostvarenje efikasne saradnje postoji dalja potreba za tim da obje revizorske grupe imaju “korektno ponašanje”. Isuviše često ovi problemi na neodgovarajući način spriječavaju efikasnu saradnju. PosebPorezni savjetnik veljača 2012. Profesionalci u oblasti revizije su ljudska bića upravo kao i druge osobe. Razlika je u tome što interni revizori ne zaračunavaju (fakturišu) svoje vrijeme drugim odjeljenjima po fakturnoj cijeni eksterne revizije. Da bi se postigla efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije. CFO je osoba koja ima najdirektniji odnos sa partnerom firme koja je angažovana za obavljanje eksterne revizije. Interni revizor koji zarađuje. Efikasna saradnja interne i eksterne revizije zahtijeva razumijevanje i podršku višeg menadžmenta. Ono ide dalje od zajedničkih interesa koji su upravo opisani.

uključujući koordinaciju sa internom revizijom je. U vršenju uloge nadzora. Svaka procjena od direktora interne revizije treba da se bazira na dovoljnom dokazu o efikasnosti rada eksternog revizora. da razjasni ulogu koju vrši interna revizija i stepen uvjeravanja koji ona pruža. Uloga odbora za reviziju U svojoj knjizi Sawyer i Diffenhofer ukazuju na to da “šire odgovornosti borda direktora povećavaju pritiske koji su potrebni da bi se izbjegla iznenađenja”. upravljanju rizicima i kontrolnim procesima.2. Ukoliko treba da dođe do takvog partnerstva između eksternih i internih revizora. Ovaj odnos uključuje razumijevanje da interna revizija ne funkcioniše prevashodno da pomaže eksternoj reviziji i da resursi eksterne revizije treba. u tom slučaju treba utvrditi specifične mjere. Nadzor nad radom eksternog revizora. 7.3. odgovornost odbora. On mora da dobije informacije o aktivnostima uvjeravanja u vezi sa svim kategorijama rizika. Direktor interne revizije će tražiti podršku odbora da bi ostvario efikasnu koordinaciju revizorskog rada. Glavni interni revizor treba da saopšti rezultate ocjene koordinacije između internog i eksternog revizora rukovodstvu i bordu zajedno sa relevantnim komentarima o učinku eksternog revizora. On je koordinator koordinacije između interne i eksterne revizije. U organizacijama koje zahtijevaju sveobuhvatno mišljenje direktora interne revizije. direktor interne revizije treba da obezbijedi da se ne duplira rad koji će obavljati interni revizori ispunjavajući standard 2050 sa radom eksternih revizora na koji se može osloniti u cilju pokrića interne revizije.revizija no je potrebno razumijevanje odgovornosti i interesa svake revizorske grupe da bi se koordinisao rad revizije na način na koji će se ispuniti svi važniji ciljevi. Posebno je važno da postoji visoki nivo pojedinačnog profesionalnog odnosa između interne i eksterne revizije. odbor može da zatraži od direktora interne revizije da procijeni učinak eksternog revizora. Prilikom koordinacije rada internih revizora sa radom eksternih revizora. . uključujući i ukupne troškove revizije. Ove procjene mogu da obuhvate procjene ukupne efektivnosti i efikasnosti interne i eksterne revizije. i pratiti ih da bi se obezbijedili rezultati. da budu posvećeni unaprijeđenju usluga menadžmentu za postizanje poslovnih ciljeva. Ukoliko profesionalne i organizacione odgovornosti dozvoljavaju. Direktor interne revizije treba da obavlja redovne procene koordinacije između internih i eksternih revizora. taj rukovodilac mora da razumije prirodu. upravljanje rizikom je bitno za ukupan uspjeh organizacije. a dupliranje posla svelo na minimum. Stvarna koordinacija trebalo bi da je u okviru zaduženja direktora interne revizije. Direktor interne revizije ima odgovornost da razume zahtjeve odbora i organizacije u pogledu nezavisnosti uvjeravanja. Treba da se podsjetimo da je odbor za reviziju. obuhvat i stepen integrisanog uvjeravanja (interne revizije i eksterne revizije i drugih strana). da razmotri rad drugih pružalaca usluga prije nego što prezentuje opštu ocjenu o korporativnom upravljanju u 106 Porezni savjetnik februar 2012. Odbor treba da bude siguran da je ukupan proces uvjeravanja adekvatan i dovoljno snažan da potvrdi da se rizicima organizacije upravlja i o njima izvještava efikasno. kako bi se obezbijedila adekvatna pokrivenost poslovnih područja. U današnjem poslovnom svijetu. u svojim ukupnim nadležnostima. 7.  Uloga direktora funkcije interne revizije Direktor interne revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa drugim internim i eksternim pružaocima usluga uvjeravnja i konsaltinga. Oni sugerišu da se dobrom koordinacijom napora profesionalnih eksternih i internih revizora mogu uvjeriti zabrinuti članovi borda direktora da će slabosti u sistemima kontrole biti otkriveni. interni revizori trebalo bi da sprovode ispitivanja na način koji dozvoljava maksimalnu koordinaciju i efikasnost revizije. takođe. uglavnom. nadležan i za nadzor nad upravljanjem rizicima u organizaciji. organizaciji.

Pored toga. izloženosti riziku i preduzetih mjera.revizija Stoga odbor za reviziju mora da vodi računa na koji način interni i eksterni revizori treba da pristupe ocjeni rizika. Eksterni i interni revizori treba da koordinišu svoja shvatanja rizika sa kojima se suočava i kompanija. Postoje razni razlozi za ocjenu specifičnih rizika i razni načini da se dobro iskoriste ti rezultati. Odbor direktora treba da zahtijeva od odbora za reviziju da bude posebno odgovoran za ispitivanje nezavisnosti eksternih revizora. i treba da odluči kakva unaprijeđenja se mogu napraviti u budućnosti. ocjenjuje ga i upravlja njime. U svojim naporima da prati odnose saradnje između internih i eksternih revizora. takođe. Za neke će se izvjesne aktivnosti saradnje dogoditi kroz relativno jednostavne forme između ove dvije revizorske grupe. vjerovatnoće. Koordinacija raznih procesa ocjene rizika jasno ukazuje vrhunskom rukovodstvu na to šta je značajno. Ukoliko kompanija ima odjeljenje ili grupu za ocjenu rizika.  Postupci za postizanje efikasne saradnje u obavljanju revizije Kada se donesu odluke o koordinisanom radu interne i eksterne revizije. dalja koordinacija je potrebna da proces utvrđivanja i ocjene rizika ne stvori konfuziju kod rukovodilaca poslovnog entiteta zbog konfliktnih poruka. One su. odbor za reviziju treba da ocijeni nivo podrške koju pružaju ili koja se zahtijeva od eksternih i internih revizora za vrijeme sastanaka sa svakom od ovih grupa. Odbor za reviziju ima odgovornost da obezbijedi da se organizacija bavi rizikom. Metodi za kvantifikovanje uticaja rizika na poslovnu jedinicu treba. Ocjena finansijskog i operativnog rizika. odbor za reviziju treba da postavi ova specifična pitanja: • • • • • • Koje metode interni i eksterni revizori koriste u koordinaciji svog rada? Kako eksterni revizori ocjenjuju rad internih revizora prilikom obavljanja njihove revizije finansijskih izvještaja? Koji specifičan posao obavljaju interni revizori kao pomoć eksternim revizorima? Na koji način se vrši razmjena rezultata rada internih i eksternih revizora? Koliko često se održavaju sastanci za koordinaciju i ko im prisustvuje? Kakva obuka se obavlja da bi se obezbijedilo da novi računovodstveni propisi budu na pravi način preneseni internim revizorima i organizaciji? Kakve kvalifikacije se koriste da bi se obezbijedilo pravo osoblje za godišnju finansijsku reviziju. da koriste slične modele da bi se obezbijedio pravilan značaj koji se pridaje pitanju rizika. kako bi se obezbijedilo da uslovi i definicije budu jasno izraženi. Ove aktivnosti mogu biti različite zavisno od veličine i složenosti organizacije kao i od veličine ove dvije revizorske grupe. i da li se isti zahtjevi primjenjuju i za interne revizore? Kakvu korist su organizacija i revizori izvukli kao rezultat koordinacije između internih i eksternih revizora? Da li su naknade spoljnih revizora manje zbog oslanjanja na rad internih revizora ili korišćenja resursa interne revizije? • • • Pored toga. značajne i za interne i eksterne revizore u smislu usmjeravanja njihovih napora u radu. mada će svaka grupa slijediti/nastaviti svoj sopstveni zadatak/misiju. Korišćeni pristupi i metodi koje koriste ove dvije grupe za utvrđivanje rizika treba da budu slični. 107 . kao i za sveobuhvatni kvalitet usluga koje pružaju. specifične komponente ili vrste praksi saradnje se moraju definisati. izvještaje treba sastavljati na bazi faktora koji povećavaju vjerovatnoću rizika. unapređuje mogućnost rukovodstva da donosi odgovarajuće mudre odluke. na primjer. a postupak ocjene rizika bude sveobuhvatan i glatko obavljen. Organizacije sa najuspješnijim programima za upravljanje rizikom koriste u potpunosti ono što su naučile kroz ovaj postupak. radi konzistentne primjene. takođe. 8. da obrate posebnu pažnju na moguće dupliranje napora i nepovezanost ovih dvaju grupa u pogledu modela. Ova razmjena obezbjeđuje bolje praćenje potencijalne izloženosti riziku koja zahtijeva nadzor i monitoring. I standardi IIA i SAS No 65 objašnjavaju razne aktivnosti koorPorezni savjetnik veljača 2012.

eksterna revizija možda u nekim slučajevima se neće isuviše ponositi kvalitetom nekih svojih radnih papira. mada neki izvještaji o eksternoj reviziji su povjerljive prirode. opštu praksu. Neki eksterni revizori mogu. Šire potrebe mogu zahtijevati dodatni rad i trud da bi se obezbijedio odziv. 8. Menadžment interne revizije treba da pokuša da zahtijeva pristup selektivnim eksternim radnim papirima kao dio koordinisanog procesa planiranja. • Praćenje nalaza revizije. Takvi izvještaji u narativnoj formi često obuhvataju specijalne preglede kontrola ili dodatne savjetodavne komentare za rukovodstvo. to bi bila vrlo neuobičajena situacija.1. ili statusu novog kompjuterskog sistema u razvoju. Razmjena dokumentacije revizije Ovo je jedan od osnovnih aspekata saradnje i obuhvata radne papire i izvještaje o reviziji.revizija dinisanog rada revizije koji se može posmatrati kroz sljedećih sedam širih kategorija: • Razmjena dokumentacije revizije. Međutim. • Razmjena izvještaja.2. to je problem koji je potrebno ispraviti zbog sopstvene greške. U još nekim drugim slučajevima u firmi za eksternu reviziju mogu da postoje problemi sa vremenom zbog procedura ispitivanja. ne može postojati zaista dobar razlog da interna revizija ne stavi na raspolagnje radne papire eksternoj reviziji. Direktna razmjena informacija doseže sveobuhvatniji nivo kada postoji stalna/tekuća razmjena ukupnih informacija o reviziji između ove dvije grupe. Dostavljanje izvještaja od interne revizije uključuje iste principe koji se odnose i na radne papire. Takođe. Obrnuta aktivnost – stavljanje na raspolaganje radnih papira eksterne revizije internoj reviziji – je malo drugačiji problem. Oni čine važno sredstvo za informisanje eksterne revizije o nalazima i drugim aktivnostima interne revizije. i u tom slučaju faktori troškova i rada zahtijevaju pažljivo razmatranje. međutim. Inače. takva raspoloživost treba da bude omogućena od eksterne revizije sem u slučajevima povjerljive prirode. U nekim slučajevima izvjesni izvještaji interne revizije mogu biti povjerljivi ili nisu stvarno za svrhu eksterne revizije. Primjeri mogu obuhvatati informacije o izvjesnom novom standardu revizije. organizacionim promjenama. Po pravilu. U tipičnom angažmanu eksterne revizije izvještaji narativnog tipa uz redovno pismo sa mišljenjem o reviziji su manje uobičajeni i razlikuju se zavisno od terminologije pojedinačnih revizijskih angažmana. Izvještaji interne revizije treba da budu automatski dostavljani eksternoj reviziji. • Saradnja u obuci revizora. Logično je da eksterni rvizor mora da pregleda ove radne papire kao dio utvrđivanja stepena do kojeg se može osloniti na rad interne revizije. Međutim. Razmjena izvještaja između internih i eksternih revizora izgleda da predstavlja razumnu i. Slobodni108 Porezni savjetnik februar 2012. Razmjena radnih papira interne revizije sa eksternom revizijom spada u zajednički koordinisani rad. • Direktna (face-to-face) razmjena informacija. Tok (razmjena) ovih dokumenata između internih i eksternih revizora obuhvata sljedeće: • Razmjena radnih papira. • Pomoć kroz zajednički rad. po pravilu. Direktna razmjena informacija Interni i eksterni revizori treba uvijek da sarađuju kroz svakodnevnu razmjenu potrebnih informacija. osjećati da takva raspoloživost nije kompatibilna sa njihovim nezavisnim statusom i širim odgovornostima prema spoljnom svetu. U nekim slučajevima interni revizor može nevoljno da stavlja na raspolaganje radne papire koji ne zadovoljavaju željene standarde profesionalnog kvaliteta. u principu. ja raspoloživost izgleda da je sve više prihvaćena praksa. 8. • Zajedničko planiranje projekta revizije. vjerovatnije je da će interna revizija ispitati stvari . Po pravilu. Čak i tada eksterna revizija treba da obezbijedi kopije odabranih dijelova. • Korišćenje zajedničke metodologije. Ti izvještaji u narativnoj formi su obično od značaja za internu reviziju. izvještaji treba da budu na raspolaganju internoj reviziji kao standardna praksa. uglavnom.

postupci uzorkovanja. u suštini.3. Međutim. vode sa višim rukovodiocima organizacije. 8. mora se priznati da su ciljevi interne revizije širi od ciljeva eksterne revizije. Međutim. postoji ista potreba i ista zajednička korist od te recipročne aktivnosti. međutim. zajednički pristupi ne treba da budu primijenjeni do takve krajnosti da se miješaju u način pojedinačnog rada za postizanje značajnih i korisnih rezultata revizije. 8.4. takođe. po pravilu.” Neke firme za eksternu reviziju imaju jaku podršku u ovoj oblasti i mogu da odobre takav pristup. Vjerovatno da je najbolji pristup potvrditi da je takva zajednička metodologija najkorisnija u situacijama finansijskog računovodstva. U ovom slučaju interna revizija ne učestvuje u nezavisnom radu sa eksternim revizorima već radi direktno pod njihovim nadzorom. Zajednička metodologija je sredstvo koje treba koristiti sa razumnom pažnjom i opreznošću. i važnost ovakvog nivoa saradnje. eksterna revizija zavisi u velikoj mjeri od takvog toka korisnih informacija. Najuobičajeniji primjeri su planovi za format i indeksaciju radnih papira. Posebno značajan izvor inputa ovdje su diskusije koje nisu povjerljive prirode koje eksterni revizori. Interna revizija može da bude efikasna grupa koja ukazuje eksternoj reviziji na razvoje koji su relevantni za ukupan rad eksterne revizije. 109 . Alternativni pristupi uzorkovanja su “Sakupljanje dokaza kroz revizijsko uzorkovanje. Korišćenje zajedničke metodologije U mnogim situacijama interna revizija treba da se trudi da primjenjuje tehničke i dokumentacione procedure slične onima koje koriste eksterni revizori. ove dvije grupe mogu da rade zajedno pod nadzorom jednog administrativnog rukovodioca na projektu kao što je prisustvovanje popisu (inventaru) zbog potrebe za tijesnom saradnjom i kontrolom. Ovaj problem se može riješiti ponekad postojanjem funkcije interne revizije koja služi kao imenovani konsultant. shvataju i prihvataju obje strane. U obliku najnižeg nivoa određeni interni revizori su mogli funkcionisati kao mlađi pomoćnici. Pošto taj pristup uzorkovanja može biti podržan od eksterne revizije – i stavljeni na raspolaganje kompjuterski programi i drugi materijali. To je bila uobičajenija praksa u ranijim godinama. U više sofisticiranoj formi. Važnije je što eksterna revizija može da obezbijedi internoj reviziji informacije o takvim aspektima kao što su novi računovodstveni ili revizijski standardi. i interna revizija ne treba da vrši pritisak na svoje partnere eksterne revizije da dobije informacije koje nisu javne po svojoj prirodi. ili jasnim dogovorom da taj Porezni savjetnik veljača 2012. detaljnijim i širim uključivanjem poslovnih aktivnosti interne revizije. i postupci revizije koji se primjenjuju za specijalne oblasti revizije. kao dio njihovog osoblja. Interni revizori treba da pružaju otpor kada su u pitanju bilo kakvi zadaci koji se odnose na drugorazredni status rada koji nije u skladu sa njihovom sopstvenom profesionalnom sposobnošću.revizija koje bi bile interesantne za eksternu reviziju. često je efikasno za internu reviziju da koristi isti pristup. Logička osnova ovdje je da je na ovaj način lakše eksternoj reviziji da obavlja pregled i koristi rad internih revizora. U svakom slučaju. Takođe. Mada je manje vjerovatno da eksterna revizija obezbjeđuje informacije koje su korisne za internu reviziju. Svaki takav angažman zajedničkog rada se mora tretirati sa krajnjom pažnjom. kada je naglasak na saradnji bio prevashodno da se smanje časovi i naknade eksternog revizora. da postoji u slučaju istraživanja prevara. ali da mišljenje mora biti izraženo u njenoj efektivnoj primjeni. uglavnom. po pravilu. mnoge od ovih diskusija mogu biti veoma povjerljive. Ova ista situacija može. i koje ponekad mogu da budu na raspolaganju internoj reviziji. uključujući i ocjenu kontrolnog rizika. i da često postoji potreba za različitim pristupima za specifične revizijske zadatke. Pomoć kroz zajednički rad U nekim slučajevima eksterna revizija može zahtijevati direktnu pomoć od interne revizije u obavljanju svog rada. neki interni revizori mogu smatrati takve zajedničke procedure kao relativno nevažne. Svakako.

takođe. imaju obuku koja je korisna za obje. Primarni interes eksterne revizije je objektivnost prikazivanja finansijskih izvještaja organizacije. imaju programe obuke za interne revizore kao posebnu aktivnost. Takvi programi obuke su manje direktno povezani sa programom za koordinisanje revizije. U stvarnoj praksi. iniciranje nalaza i kasnije praćenje od eksterne revizije treba da budu posebna briga svih zainteresovanih strana. eksterna revizija će obično imati manje revizijskih nalaza i preporuka u vezi sa tim operativnim procedurama. obje revizorske grupe treba da budu spremne na sve propuste i da rade na koordinisan način da bi pratile korektivne aktivnosti za navedene poslovne postupke. Eksterna revizija. Takođe. posebno razvija razne vrste programa revizije koje mogu biti korisne i internim revizorima njihovih klijenata. Kao rezultat toga. interna revizija može organizovati sesije obuke ili pripremati druge materijale za obuku koji su jedinstveni za posebne klijente. Kada materijal za obuku jedne grupe koristi druga grupa takvo korišćenje se obično obezbjeđuje uz minimalne naknade zbog zajedničkih interesa.6. Kao rezultat toga. međutim. Neke firme za eksternu reviziju.  Saradnja u oblasti obučavanja revizora Obično obje grupe: interne i eksterne revizije. Po pravilu. Praćenje nalaza revizije I eksterna i interna revizija pripremaju nalaze i preporuke koji utiču na aktivnosti organizacije 110 Porezni savjetnik februar 2012. međutim. eksterni revizor će biti uključen u manjoj mjeri u praćenje revizijskih preporuka od interne revizije. ovaj proces može trajati izvjestan broj godina i treba da bude prikazan djelimično u odobrenim budžetima. Mada linijsko osoblje organizacije pojedinačno i kolektivno ima osnovnu odgovornost za razmatranje takvih preporuka i odgovarajućih korektivnih aktivnosti. . 8. Još jedno rješenje je postaviti najkvalifikovaniju osobu da bude odgovorna za zajednički rad bez obzira na to da li je to eksterni ili interni revizor i bez obzira ko na kraju ima na raspolaganju radne papire. normalno na pojedine nalaze i preporuke koje daje eksterna revizija Komitet za reviziju i menadžment organizacije više obraćaju pažnju. koja je predmet ispitivanja. pošto interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije.7. često je korisnije za svaku grupu da razvija i upravlja svojim sopstvenim programima za obuku. koja pruža usluge klijentima. i eksterni revizori neće biti uključeni u osnovne operativne postupke toliko temeljno kao interna revizija. 8.5. revizori treba da budu veoma zainteresvani za sistem za monitoring svih revizijskih nalaza i koliko se efikasno upravlja njime. Zajedničkim radom oni najbolje obezbjeđuju primjenu potrebnu korektivnih mjera. Međutim. 8. Interna revizija treba da ocijeni ove materijale na osnovu svojih snaga i treba uvijek da odabere najbolji izvor za obuku interne revizije čak i ako je obezbijeđen od neke druge revizorske firme. Firma za eksternu reviziju može da poželi da koristi takve materijale za rad članova svog osoblja koji rade na toj posebnoj reviziji. U drugim slučajevima. Primjer u ovom slučaju može biti kada se obuka odnosi na specijalne proizvodne procese ili kompjuterske sisteme koje treba da koristi eksterna revizija.  Zajedničko planiranje projekta revizije Kada interni i eksterni revizori zajedno rade da bi postigli efikasnu saradnju za obavljanje revizije oni će zaključiti da im je potrebno da sjednu zajedno da bi planirali odgovarajuće programe revizije prije stvarnog rada na reviziji. Proces planiranja uključuje Komitet za reviziju i dvije revizorske grupe. Eksterni i interni revizori treba da sarađuju na svaki mogući način da bi razmijenili informacije o svemu što je relevantno za tekuću i buduću efikasnost operativnih procedura organizacije posebno u oblastima koje se odnose na sistem interne kontrole. Pored toga.revizija angažman obuhavata rad na istom nivou koji je privremene prirode da bi se zadovoljila jasno potvrđena potreba.

revizija Mada će eksterna revizija normalno učestvovati u izvjesnoj mjeri u tom dugoročnom procesu planiranja. zdravije ponašanje je priznati da uvijek postoji prostor za unapređenje i da često interna revizija može da da dobru i objektivnu ocjenu. Štaviše. za sljedeću godinu. prihvatanje konstruktivnog uzajamnog ocjenjivanja je u skladu sa pristupom profesionalnog partnerstva opisanog prethodno. Međutim. i Međunarodnim standardom revizije 610. kao i svi drugi menadžeri. To bi trebalo da bude standardna praksa u dobro uređenoj organizaciji interne revizije. U procesu planiranja interna revizija utvrđuje djelokrug revizije za sve entitete ili jedinice koje su predmet revizije. Revizori. Ovo je stvarno nezavisno od toga da li takvi usaglašeni planovi mogu i treba da budu modifikovani u skladu sa promjenljivim uslovima. uz razmatranje podrške koju očekuje od interne revizije. Interna revizija treba da stimuliše unakrsno ocjenjivanje od eksterne revizije i da to u potpunosti iskoristi. Može se očekivati da će biti više dvosmjernog ocjenjivanja u budućnosti. Međutim. 111 . Koordinacija ovih planova revizije baziranih na riziku imaju za rezultat postizanje ukupnih ciljeva revizije i obezbjeđuje najbitniju osnovu za efikasan koordinisani rad revizije. Koncept djelokruga revizije se razlikuje za eksternu reviziju. obezbjeđuje jaku osnovu za efikasnu saradnju i unakrsno (uzajamno) ocjenjivanje. Naravno. U nekim situacijama eksterna revizija možda neće poželeti stvarnu dobrodošlicu ocjenjivanju od grupe interne revizije. zajedno sa činjenicom da oni posmatraju veliki dio rada onog drugog. dok djelokrug interne revizije je obično baziran na poslovnim oblastima ili procesima u oganizaciji. Međutim. Ovo. Zatim eksterna revizija utvrđuje mišljenje na bazi rizika o tome šta treba uraditi da bi se ispunile odgovornosti u vezi sa revizijom. i priprema tekući i dugoročni plan na bazi ocjene rizika. takođe. iste kao one koje se dobijaju bilo kojom vrstom planiranja unaprijed. Da bi ukupna uvjeravanja Porezni savjetnik veljača 2012. i nivo do kojeg će moći da budu na raspolaganju za ovaj rad na reviziji. Kroz zajedničko planiranje mogu se usaglasiti potrebe svake grupe. Zaključak Interna i eksterna revizija daju nadzornom odboru ili drugim tijelima određena uvjeravanja o stanju u organizaciji. njegove pokazane sposobnosti. treba da utvrde unaprijed šta žele da urade i kako dovesti do toga da željena budućnost postane realnost. interna revizija utvrđuje planove revizije na bazi rizika sa uvažavanjem potreba eksterne revizije. može da pomogne da interna revizija dobije bolji organizacioni status i resurse. ove procese ocjenjivanja rizika i planove revizije bazirane na posebnom djelokrugu revizije treba koordinisati. Ovo je prihvaćena praksa u mnogim većim organizacijama i može postati standardni postupak u budućnosti. kako je definisano u SAS No 65. Kod utvrđivanja tog mišljenja treba pravilno ocijeniti broj osoblja interne revizije. interes eksterne revizije da imaju dobru internu reviziju. Koristi koje se dobijaju kao rezultat ove saradnje su. zajedno sa njihovim bliskim kontaktom sa višim menadžmentom. Ocjenjivanje rada eksterne revizije od interne revizije je. Interni i eksterni revizori posjeduju profesionalno iskustvo koje je vrlo slično u mnogim oblastima. od eksterne revizije se očekuje da ocijeni rad internih revizora kada se oslanjaju na njihov rad. mada to može prouzrokovati neke teškoće i probleme. obavlja analizu rizika na osnovu tog djelokruga da bi odabrala kandidate sa najvišim rizikom radi ispitivanja. u suštini. njeni sopstveni planovi se više fokusiraju na potrebu svake godine da se utvrdi prijedlog za angažman za sljedeću godinu koji zahtijeva odobrenje akcionara i borda direktora. neizbježno i korisno. Rezultat ove koordinacije je stalni proces planiranja gdje se revizije za buduće godine dodaju planu i aktivnosti u tekućoj godini koji se dalje dotjeruju do nivoa izvodljivosti koji prethodi obavljanju stvarnog rada na reviziji. Njihov djelokrug će često biti baziran na raznim računima bilansa stanja ili finansijskim transakcijama. Eksterni revizori treba da obave slično ocjenjivanje rizika na bazi djelokruga svog pregleda u odgovarajućoj organizaciji. 9. Štaviše. prije svega.

Lawrence Sawyer. International Federation of Accountants. sCI. Porezni savjetnik februar 2012. 6. LAJoŠ ŽAGER DR. Schueler. Handbook of international auditing. 5. Statement of Auditing Standards No. Ako nema povjerenja. Dennis R. ne može da postoji ni saradnja. Paul Makosz.The Challenge of SAS 65 . BoRIs TUŠEK PRoF. metode i terminologiju. Statements on Auditing Standards. assurance. ŽELJKo RIčKA Literatura: 1. The Institute of Internal Auditors. IFAC. Janet L. New York. com/p/articles/mi_m4153/is_n2_v49/ai_12263849/ 2.Statement on Auditing Standards No. American Institute of Certified Public Accountants. pravilima. Inc. “Sawyer’s Internal auditing The Practice of Modern Internal Auditing”. U PRODAJI REVIZIJA podrška poslovnom upravljanju auTori: PRoF.revizija bila efikasna potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju između ove dvije profesije. International Professional Practices Framework (IPPF). 1991. Colbert. uključujući odgovarajuću koordinaciju i saradnju. 65. U cilju efikasnog koordiniranja njihovog rada i međusobnog oslanjanja na posao koji je izvršila druga strana interni i eksterni revizori treba da koriste slične tehnike. ttp://findarticles. AU Section 322. propisima. 2003. obje profesije mogu efikasno da ispune svoje uloge upravljanja kao temeljaca i pozitivno utiču na povjerenje javnosti. 65. Mort Difftenhofer. DR.com/p/articles/mi_m4153/is_n2_ v49/ai_12263853/ 4. 2011. 65. Jim Scheiner. http://findarticles. sCI. The IIA Research Foundation. The Auditor’s Consideration of the Internal Audit Function in an Audit of Financial Statements. Saradnja između ove dvije profesije ima za cilj da obje uključene strane daju svoj doprinos na efikasniji i efektniji način kako bi se supervizija optimizovala. Saradnja pretpostavlja odnos povjerenja između internog i eksternog revizora i odbora za reviziju. Odbor za reviziju treba da podstiče konsultaciju između internih i eksternih revizora kako bi njihova saradnja bila što efektivnija i efikasnija. DR. Kada se primjenjuje nezavisnost. The Institute of Internal Auditors.with contributions by Anne Graham. Coordination between internal and exteral auditors. gdje se svaka strana koncentriše na sopstvene odgovornosti. USA 2006. IZ SadrŽaja: • MJESTO I ULOGA REVIZIJE U UPRAVLJANJU PODUZEĆEM • REVIZIJSKI TEORIJSKI OKVIR KAO ISHODIŠTE PROCESA REVIZIJE • PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • PROCES INTERNE REVIZIJE • POVEZANOST REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I INTERNE REVIZIJE • STANJE I PRAVCI RAZVOJA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI CIJENA: 79.00 KM sa uključenim PDV-om 112 . SAS No. objektivnost i usaglašenost sa standardima. 3. and ethics pronouncements. 5th Edition. sCI.

na primanja po tom osnovu obračunavao bi se i plaćao porez na dohodak (10%). kao lice ovlašteno za poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun društva. a može poslove za koje je dobio ovlaštenje obavljati i na drugi način. može biti u radnom odnosu sa društvom. koja je u radnom odnosu sa drugom firmom. čišćenje prostorija ima tretman nesamostalnog rada. na koju bi se plaćali propisani porez na dohodak i puni doprinosi.savjeti Angažman prokuriste imenovanog sudskim rješenjem ti sa prokuristom imenovanim po sudskom rješenju i koje su porezne obaveze u vezi sa primanjima koja ostvari prokurista po tako sklopljenom ugovoru? Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- na bruto osnovicu i to 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO (na teret isplatioca). tvima. Povoljna je okolnost da to angažovanje traje 52 dana u godini. prokurist/zastupnik. po osnovu koga bi ostvarivao plaću. ukoliko bi njegov rad bio trajniji. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je već u radnom odnosu. kao i naknada za nesreće i vodna naknada. tj. kao i koje su porezne obaveze u vezi sa naknadom za tu uslugu? Odgovor: Po svom karakteru. U suprotnom. na osnovu ugovora o djelu. Pored toga biste vi kao isplatilac bili obavezni platiti na vaš teret i po 0. Angažovanje čistačice koja je zaposlena u drugoj firmi ti sa ženom koju angažujemo na poslovima čišćenja jednom sedmično. Ukoliko se odlučite za ugovor o djelu. u smislu propisa o porezu na dohodak. npr. Koji će oblik angažovanja prokuriste doći u obzir zavisi od vremenskog trajanja i načina njegovog angažovanja Ukoliko bi njegovo angažovanje bilo vremenski ograničeno i povremeno najpogodniji oblik angažovanja bio bi ugovor o djelu. Oblik angažovanja za ovu vrstu rada može biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (sve su to instituti iz Zakona o radu). uz umanjenje osnovice za priznate troškove od 20% i doprinosi Odgovor: Prema Zakonu o privrednim druš- Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- 113 . tako da se zadovoljava i uslov iz Zakona o radu po kome trajanje ovih poslova može biti najviše 60 dana u toku kalendarske godine. Porezni savjetnik veljača 2012.5% naknade za nesreće i opću vodnu naknadu na neto iznos isplate. s njim bi trebalo zaključiti ugovor o radu. jedino ostaje mogućnost njenog angažovanja na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

Naime. niste obveznici fiskalizacije za djelatnost posluživanja napicima u objektu zatvorenog tipa. zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu. za rad subotom i nedjeljom (ukoliko su to po aktima firme neradni dani). Zakona o fiskalnim siste- Topli obrok i dnevnica za isti dan i naknada za rad u dane vikenda radio u redovnom radnom vremenu u petak do 17 sati. pravo zaposlenika na topli obrok vezuje se za radno vrijeme. Da li se promet koji se obavi u čajnoj kuhinji mora registrovati putem fiskalnog uređaja? mima (“Službene novine Federacije”. za rad u dane sedmičnog odmora zaposleniku pripada pravo na povećanu plaću od najmanje 20% od bruto naknade. Iz navedenih razloga. Porezni aspekt ovih naknada regulisan je propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH. zatim obračunati pripadujuću dnevnicu za službeno putovanje za vrijeme od 18 sati u petak do 22 sata u subotu (jedan dan + 4 sata = 1 dnevnica). Navedena prava regulisana su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije (“Službene novine Federacije BiH”. Ova djelatnost nije registrovana. u 18 sati i na putu ostao do subote do 22 sata obračunati naknadu za topli obrok za petak (dan kada je redovno radio). br. zaposlenik ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za procenat koji se utvrđuje aktima firme. Posluživanje napitaka koji se plaćaju iz sredstava prikupljene članarine zaposlenika . tako da u konkretnom slučaju za rad u petak zaposleniku treba obračunati naknadu za topli obrok. Što se tiče drugog dijela pitanja. nezavisno od načina plaćanja. a krenuo je na službeni put istog dana 114 Porezni savjetnik februar 2012. nego se za takav rad obračunava uvećana naknada za rad u dane vikenda). kao sindikalna organizacija.savjeti Primanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 10% i “malim” doprinosima (4% iz naknade za zdravstvo i 6% na naknadu za PIO). Ipak. U upitu navodite da vi. prema članu 12. vi. Pošto u vašem slučaju putovanje traje 28 sati. za svaki slučaj. Općeg kolektivnog ugovora. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica). 54/05 i 62/08).članova sindikata ne može se smatrati pravim prometom. Prema tome. broj 81/09) propisano je da obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja. odnosno za pružanje usluga klijentima. Odgovor: Članom 4. Postoji li neko ograničenje da mi iz BiH fakturiramo zakupninu Pitanje: Da li je ispravno zaposleniku koji je . s tim da to uvećanje ne može biti manje od 20% (dakle. jer se radi o čajnoj kuhinji izrazito zatvorenog tipa. po našem mišljenju. uz napomenu da lice angažovano po ovom ugovoru nema pravo na odbitak troškova. PDV tretman iznajmljivanja prostora u Crnoj Gori Pitanje: Naša firma je nedavno kupila poslovni prostor u Crnoj Gori. niste registrovani za vršenje ugostiteljskih usluga zaposlenicima. Taj prostor želimo izdati u zakup tamošnjoj firmi. tj. za prisustvo na poslu. a konkretizacija tog prava reguliše se internim aktima firme. ima svako lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet dobara. kao i da li treba obračunavati prekovremene sate ili naknadu za rad u dane vikenda? Odgovor: U ovom slučaju ispravno je obračunati i topli obrok (za petak) i dnevnicu. Obaveza fiskalizacije čajne kuhinje sindikalne organizacije Pitanje: Sindikalna organizacija Direkcije (kao sastavni dio Sindikata elektroenergetskih radnika BiH) je u prostorijama Elektroprivrede organizovala distribuciju napitaka koji se plaćaju iz sredstava članarine članova sindikata. rad u dane vikenda ne smatra se prekovremenim radom. ukoliko službeno putovanje traje više od osam sati. bilo bi dobro da o ovom pitanju zatražite zvaničan odgovor od Federalnog ministarstva finansija. s obzirom na to da ono i nema vlastitih troškova.

preporučujemo da prethodno provjerite da li crnogorski propisi o PDV-u to zaista uređuju na takav način. Sredstva će se uplatiti na račun Medicinskog fakulteta Beograd. opće vodne naknade. U skladu s tim. s tim da na njima ne biste zaračunavali bh. PDV (uz poziv na član 15. način oporezivanja je u oba slučaja isti i podrazumijeva obračun i uplatu poreza na dohodak po preračunatoj stopi od 11. s kojima su obaveze i prava definisani ugovorima. tretira kao oporeziva novčana donacija fizičkom licu. ovdje se ne radi o oporezivoj “koristi” kao obliku dohotka od nesamostalne djelatnosti.11%. prema stavu Porezne uprave FBiH. Ipak. Dakle. Međutim. niti izričito predviđaju oporezivanje u ovakvim slučajevima. eventualno. tj. našeg Zakona o PDV). naš direktor je odlučio ponuditi tu ulogu direktoru kompanije “A” koja nam te iste poslove radi u drugoj zoni. Pri tome nije važno da li je to fizičko lice porezni rezident ili nerezident FBiH. tj. isplata licu ili u korist lica sa kojima nemate zasnovan radni odnos ili neki drugi ugovor o njegovom angažmanu se. s obzirom na to da je riječ o usluzi (zakupu nekretnine) koja se oporezuje prema mjestu. u obavezi da imenujete svog poreznog punomoćnika u Crnoj Gori koji bi u vaše ime ispostavljao te fakture tamošnjem zakupoprimcu i koji bi umjesto vas obračunavao tamošnji PDV. Napominjemo da na ovakve isplate nema obaveze obračunavanja i uplate bilo kakvih doprinosa. to bi moglo predstavljati sukob interesa između tog lica . Poseban angažman direktora partnerske firme znis je raspoređen tako da smo tržište BiH podijelili na određeni broj zona.direktora i njegove kompanije. (Čak i u slučaju da rade u istoj zoni. Da li je ovo moguće i dozvoljeno jer se radi o istoj vrsti usluga? preke da vi sa direktorom te kompanije zaključite ugovor o djelu za navedene usluge. Sama činjenica da firma čiji je to lice direktor za vas radi iste poslove u drugoj zoni ne predstavlja smetnju sve dok te poslove ne rade u istoj zoni. pošto se dotični poslovni prostor (nekretnina) nalazi na teritoriju Crne Gore. Pitanje: Bavimo se direktnom prodajom i bi- Finansiranje odbrane doktorske disertacije nezaposlenika Pitanje: Prihvatili smo da sufinansiramo odbranu doktorske disertacije fizičkom licu koje nije zaposlenik naše firme. Iako ova isplata nije oporeziva porezom na dohodak po tom osnovu. Porezna uprava FBiH je u svom naknadnom stavu navela da se isplate novčanih donacija fizičkim licima smatraju oporezivim porezom na dohodak samim tim što nigdje nisu izričito izuzete od oporezivanja. ili ste vi. sa naznakom: “Uplata za NN” (ime i prezime fizičkog lica). u situaciji koju ste Porezni savjetnik veljača 2012. Kakav je porezni tretman ovog slučaja? vašem zaposleniku. tamošnji primatelj usluge (vaš zakupoprimac) je u obavezi da po vašim fakturama obračunava PDV u svojoj državi. imamo situaciju da imamo ugovor sa kompanijom “A” za obavljanje poslova u jednoj zoni i ugovor sa direktorom te kompanije za iste poslove u drugoj zoni. Nema smetnji da vi ispostavljate fakture za zakup. u onoj zemlji gdje se nalazi dotična nekretnina. nakon što je jedna od zona ostala bez svog zone-managera. Odgovor: S obzirom na to da se ne radi o Odgovor: Formalno.) Međutim. Naime. kao i posebne naknade za nesreće. oporeziva je po drugom. a ne nužno i sukob interesa s vaše tačke gledišta. ne postoje nikakve pre- 115 . na osnovicu koju čini isplaćeni iznos.savjeti za poslovni prostor u Crnoj Gori i na koji način to trebamo raditi? žnju na činjenicu da ovaj promet usluga (zakupnina prostora) u ovom slučaju podliježe oporezivanju prema PDV propisima Crne Gore. Za svaku zonu postoji po jedan zone-manager. Odgovor: Osnovna stvar je skrenuti vam pa- Iako propisi o porezu na dohodak u FBiH (Zakon i Pravilnik) ne tretiraju izričito ovakve situacije.

revicon. trgovine. Cijena godišnje pretplate i na štampano i elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. te mu se može pristupiti putem korisničke šifre koju dobijete pretplatom. vrijednosnih papira. godinu iznosi 200.info 116 Porezni savjetnik februar 2012. Godišnja pretplata na štampano izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. dobit ćete svoje pristupne podatke putem kojih ćete moći i dalje koristiti ovu uslugu. .ba www. Tokom januara/siječnja 2011. računovodstva. Registar propisa je uvijek ažuriran i pretplatnici na najbrži i najjednostavniji način dolaze do važećih i prečišćenih odredbi svih propisa iz navedenih oblasti u BiH.00 KM www. iznosi 250. besplatnog pristupa elektronskom izdanju POREZNOG SAVJETNIKA br.00 KM (s PDV-om). ugostiteljstvo i obrt: 100. Cijena elektronskog izdanja stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK za 2011. svim zainteresiranim na našem portalu www. Prema svojoj koncepciji i sadržaju.registar-propisa.00 KM Od početka ove godine. radno-pravnih odnosa i budžeta-proračuna.00 KM 100. turizma.00 KM (s PDV-om). godine. CIjene (s PDV-om): Sistemski propisi: Budžet i proračun: Finansijki propisi i vrijednosni papiri: Porezi i carine: 200. nudi i elektronsko izdanje stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK. Trgovina. Federacije BiH i svih kantona-županija u Federaciji BiH iz sljedećih odabranih oblasti: poreza.00 KM (s PDV-om). turizam.00 KM 400. osiguranja. Ukoliko se odlučite na godišnju pretplatu na elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA. potpune i pouzdane informacije kroz cjelovit pregled prečišćenih tekstova važećih zakona i pratećih propisa. Registar propisa je dostupan u elektronskom izdanju. bankarstva.00 KM 200. carina.revicon. 12 za decembar/prosinac 2010.00 KM KOMPLET REGISTRA PROPISA: KOMPLET REGISTRA PROPISA za pretplatnike na Porezni savjetnik: 500.info omogućujemo mjesec dana probnog. Pretplatom na elektronsko izdanje dobit ćete mogućnost bržeg i jednostavnijeg pristupa sadržajima POREZNOG SAVJETNIKA.00 KM 150. pružajući brze. Registar propisa predstavlja jedinstven i nezaobilazan priručnik u poslovanju na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. godinu iznosi 400. uz štampano.savjeti U PONuDI U PONuDI ELEKTRONSKO IZDANJE mjesečnog stručnog časopisa elektronsko izdanje Reviconov Registar propisa sadrži prečišćene tekstove svih zakonskih i podzakonskih akata Bosne i Hercegovine. Revicon Vam.

savjeti
naveli, a u kojoj bi to fizičko lice “pokrivalo” potpuno drugu zonu u odnosu na onu koju prokriva firma u kojoj je to lice na funkciji direktora, ne postoje ni takve smetnje za zaključenje ugovora o djelu. U tom ugovoru trebate precizirati sva prava i obaveze obje strane, a način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i ostalih obaveza (opća vodna naknada i naknada za nesreće) će biti isti kao i u svim drugim slučajevima ugovora o djelu. upisuje samo oporezivi dohodak. Prema tome, porodiljska naknada, kao neoporezivi prihod u vidu socijalne pomoći iz člana 5. Zakona o porezu na dohodak, ne treba biti upisana u MIP1023. Osim toga, tu naknadu ne isplaćujete vi, pa i iz tog razloga ne trebate da je prijavljujete. Međutim, dodatak toj naknadi koji isplaćujete vi je nešto drugo. To je dohodak od nesamostalne djelatnosti i taj dio morate upisati u obrazac MIP-1023. S obzirom na to da se radi o isplati nečega što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, vi ćete u ovom obrascu odabrati šifru 1 (isplata plaće). Vi istovremeno prijavljujete pune doprinose koje uplatite. Pri tome se ne morate zamarati “štimanjem matematike” u obrascu. U obrazac MIP-1023 upisujete podatke onakvi kakvi jesu, odnosno stvarne iznose doprinosa. Obrazac ne zahtijeva matematičko poklapanje svih podataka, to je moguće samo u nekim idealnim situacijama. Ova situacija to, svakako, nije, ali nije ni pogrešno upisati podatke koji se ne poklapaju, jer su oni jedino takvi u skladu sa propisima. Ista stvar je i sa doprinosom za zdravstveno osiguranje koje vi plaćate samo djelimično. Vi ćete prijaviti taj dio koji ste uplatili, dok će “svoj” dio prijaviti sam centar. Inače, centar za socijalni rad je svakako dužan podnijeti MIP-1023 sa podacima o porodilji ukoliko je za nju izvršio bilo kakvu uplatu doprinosa.

Naknada za porodilje i obrazac MIP-1023
Pitanja:

1) Da li je potrebna posebna specifikacija za uplatu doprinosa za porodiljsku naknadu koju isplaćuje centar i da li u tu specifikaciju treba uvrstiti i 30% koje firma dodatno uplaćuje - ili je možda potrebno razdvojiti redovan rad i porodiljsku naknadu, pa još dodatno napraviti zbirnu specifikaciju? 2) Na koji način evidentirati porodiljsku naknadu kroz MIP-1023, tj. koju vrstu primanja označiti kada centar isplaćuje naknadu, a firma uplaćuje doprinose i još dodatno uplaćuje 30% na koje uplaćuje doprinose i eventualni porez? Kako u obrascu MIP-1023 evidentirati situaciju u kojoj centar uplati dio doprinosa za zdravstveno osiguranje, a firma uplaćuje razliku?
Odgovor: Firma za vlastite zaposlenike podnosi ili specifikaciju na obrascu 2001 (ako se radi o rezidentima FBiH) ili specifikaciju na obrascu 2001-A (ako se radi o licima iz RS ili BD BiH). Ona se podnosi zbirno za sve zaposlenike i obuhvata sve doprinose koji su za njih uplaćeni. Samim tim nije potrebno podnijeti posebnu specifikaciju za slučajeve uplate doprinosa kod porodiljske naknade, kao ni neku zbirnu poslije toga. Ovi doprinosi će se uključiti u ukupnu sumu koja se prijavljuje kroz redovnu specifikaciju. Što se tiče upisivanja porodiljske naknade u obrazac MIP-1023, važno je naglasiti da se u isti

Podnošenje MIP-1023 za zaposlenika u BD BiH
Distriktu BiH u kojoj su zaposleni radnici - rezidenti Distrikta. Sve obaveze iz plata se redovno uplaćuju (doprinos za PIO u FBiH, a svi ostali doprinosi i porez na dohodak u BD BiH). Imamo problem kod podnošenja obrasca MIP-1023. PU FBiH tvrdi da se ovi radnici moraju nalaziti na obrascu koji podnosimo u FBiH i da se na njemu vidi samo doprinos za PIO, a u BD BiH tvrde da MIP-1023 za iste radnike treba predavati i tamo. Ko je u pravu i kome stvarno treba predavati MIP-1023 za te radnike?
Porezni savjetnik veljača 2012.

Pitanje: Imamo poslovnu jedinicu u Brčko

117

savjeti
Odgovor: U pravu su i jedni i drugi. Naime, i propisi u FBiH i propisi u BD BiH zahtijevaju da se za te radnike podnosi obrazac MIP-1023. Pri tome je važno naglasiti da na taj način ne dolazi do duplog prijavljivanja, jer će se u oba slučaja na obrascu MIP-1023 unijeti samo ono što je i uplaćeno: na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u FBiH će se prijaviti samo doprinos za PIO koji je uplaćen u korist Federalnog zavoda za PIO/ MIO, dok će se na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u BD BiH prijaviti ostali doprinosi, porez na dohodak i sam dohodak, upravo zato što su i uplaćeni u Distriktu. Također, na obrascu MIP-1023 koji podnosite u FBiH trebate preskočiti polja koja se prijavljuju u BD BiH. I obratno, na obrascu MIP1023 koji podnosite u BD BiH treba ostaviti praznim polje doprinosa za PIO, s obzirom na to da nije ni uplaćen tamo. Prema tome, “matematika” obrasca se u takvoj situaciji jednostavno ne može poklapati i to ne treba ni pokušavati “naštimati”. Inače, suština podnošenja obrasca MIP1023 je da se poreznim upravama prijave istiniti podaci, tj. podaci onakvi kakvi zaista jesu bili. U vašem slučaju, doprinos za PIO se uplaćuje u FBiH i zbog toga se samo tamo i prijavljuje. Ostali doprinosi i porez nisu u nadležnosti poreznih organa FBiH pa se stoga ne prijavljuju u tom entitetu. Na isti način, porezne organe u BD BiH interesuju isključivo porez na dohodak i ostali doprinosi jer se to tamo uplaćuje.

kova ishrane na službenom putovanju. Uredba je, također, predvidjela i okolnosti u kojima se pripadajuća dnevnica umanjuje ili uvećava za određeni procenat. Konkretno, u članu 7. stav 3. Uredbe se navodi da se pripadajuća dnevnica umanjuje za 30% ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana. U toj Uredbi, međutim, ne stoji ništa detaljnije o tome da li se to umanjenje dnevnice za 30%, u slučaju smještaja u hotelu, odnosi samo na puni pansion (tj. sva tri dnevna obroka) i, eventualno, polupansion (doručak i večera), ali mislimo da ni u kom slučaju ne bi trebalo biti sporno da samo doručak (kao sasvim uobičajen aranžman većine hotela) ne dovodi do umanjenja dnevnice. Vjerovatno su i tumačenja inspektora na terenu o ovom pitanju različita, odnosno manje ili više tolerantna. Po našem mišljenju, upravo stoga što je noćenje s doručkom uobičajen hotelski aranžman, on se ne smatra “obezbijeđenom ishranom” i u tim slučajevima nema nikakvog razloga za umanjenje dnevnice.

Zamjena prekovremenog rada za slobodne dane
Pitanje: Imamo zaposlenike koji su radili prekovremeno, ukupno 26 dana u mjesecu. Nismo u mogućnosti plaćati prekovremene sate, pa je rečeno da oni, u zamjenu za te sate, mogu uzeti slobodne dane. Mora li postojati posebna odluka o zamjeni prekovremenih sati za slobodne dane? Kakva je naša obaveza prema tim zaposlenicima vezano za topli obrok, tj. da li im trebamo isplatiti topli obrok za 22 ili za 26 radnih dana?

Doručak je sastavni dio noćenja u hotelu
Pitanje: Svojim internim aktom smo odredili da dnevnica za službena putovanja u BiH iznosi 40,00 KM. Naš zaposlenik je sa službenog puta donio račun iz hotela na kome je fakturisana usluga noćenje s doručkom. Da li se u ovakvoj situaciji dnevnica umanjuje za 30%? Odgovor: Prema Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 75/04 do 63/10), zaposlenicima se isplaćuje dnevnica kao naknada troš118
Porezni savjetnik februar 2012.

zaposlenici za prekovremeni rad imaju pravo na uvećanu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH je u članu 12. rečeno da zaposlenici imaju pravo na povećanu plaću, najmanje 30% od bruto satnice za prekovremeni rad i najmanje 20% od bruto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Prema tome, to su prava zaposlenika koja biste vi kao poslodavac morali ispoštovati.

Odgovor: Formalno, prema Zakonu o radu,

savjeti
Međutim, zaposlenik se može i odreći nekih svojih prava, ili ih (kao u ovom slučaju) zamijeniti za neka druga prava. Dakle, ni u konkretnom slučaju ne postoje prepreke da vi sa zaposlenicima dogovorite da im zauzvrat ponudite slobodne dane. O tome je potrebno donijeti i posebnu odluku, a poželjno je da se i sami zaposlenici saglase s tim. Kada je u pitanju topli obrok, Općim kolektivnim ugovorom je utvrđeno da je poslodavac dužan obezbijediti zaposleniku ili ishranu u toku radnog vremena ili mu isplaćivati neku mjesečnu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom je određen i mjesečni minimum naknade za topli obrok (20% prosječne neto plaće u FBiH), a neoporezivi maksimum te naknade propisuje Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (što je trenutno iznos do visine 2% prosječne plaće u FBiH, dnevno, tj. za svaki dan proveden na radu). Stvarni iznos toplog obroka određuje poslodavac svojom internom odlukom i dužan ga je isplaćivati za sve dane koje zaposlenik provede na poslu. Dakle, topli obrok se i u ovom slučaju obračunava i isplaćuje za sve one dane koje je zaposlenik zaista proveo na radu, tj. u konkretnom slučaju za svih 26 dana. radi o prodaji pravnim licima i takav vid prometa se mora evidentirati preko fiskalnog sistema. Obaveze fiskalizacije su oslobođeni i svi oni “samostalci” koji su istovremeno i paušalni obveznici poreza na dohodak. Ipak, u ovom konkretnom slučaju to nije moguće, jer ovaj vid djelatnosti nije jedan od onih kojima je na raspolaganje stavljena mogućnost takvog načina plaćanja poreza. Inače, da bi i oni “samostalci” koji uopće imaju mogućnost paušalnog plaćanja poreza iskoristili svoje pravo na izuzeće od fiskalizacije, oni prethodno već moraju imati takav status, odnosno Porezna uprava FBiH im je morala prethodno dati rješenje o visini paušala koji bi mjesečno uplaćivali kao poreznu obavezu. Krug takvih djelatnosti nije veliki i određen je članom 49. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10 i 10/11). Prema istom, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim sami, tj. bez zaposlenih lica, i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne na sredstvima. Drugim riječima, kućna (domaća) radinost. Također, paušalci mogu biti i porezni obveznici koji obavljaju tradicionalne stare zanate iz Uredbe o zaštiti starih i tradicionalnih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/09) pod uslovom da tu djelatnost obavljaju sami ili sa najviše dva zaposlenika. I konačno, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i samostalni prevoznici koji djelatnost prevoza putnika obavljaju samo s jednim (vlastitim) vozilom ili prevoz tereta vrše sa samo jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona. Samo oni porezni obveznici iz ovih djelatnosti koji imaju status paušalca su oslobođeni obaveze fiskalizacije.

Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije?
Pitanje: Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije ako svoje proizvode fakturiše i naplaćuje žiralno? Da li ovi proizvođači mogu biti na paušalu? Ko može biti paušalac?

svoje proizvode naplaćuje žiralno i za to izdaje fakture je obveznik fiskalizacije. Zakon o fiskalnim sistemima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09) je u članu 5. stav 1. tačka a) kao izuzeće od obaveze fiskalizacije naveo samostalne poljoprivredne proizvođače koji svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na pijačnim tezgama i svojim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Međutim, u vašem slučaju se

Odgovor: Da, poljoprivredni proizvođač koji

Izdavanje fiskalnih računa za zakup pijačnog prostora
Pitanje: Pored naše osnovne djelatnosti, bavimo se i izdavanjem pod zakup pijačnog prostora. Pijaca je otvorenog tipa i funkcioniše tako što naš inkasant na osnovu pijačnih blokova naplaćuje
Porezni savjetnik veljača 2012.

119

morate izdavati pojedinačne fiskalne račune za svakog klijenta. vi biste u “centrali” mogli “unaprijed” izdati fiskalne račune koje bi vaš inkasant uručio zakupoprimcima na licu mjesta i kada izvrše plaćanje.savjeti dnevni ili mjesečni zakup. uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. u momentu naplate zakupnine. Međutim. naime. da je unaprijed poznat iznos dnevne ili mjesečne zakupnine koju će inkasant naplatiti tako da bi ovakva mogućnost u potpunosti ispunila osnovni cilj. ukoliko iznos zakupnine nije unaprijed poznat i fiskalne račune iz tog razloga nije moguće izdati “unaprijed”. Međutim. tj. Na računu se vodi da je plaćanje izvršeno gotovinom. Da li tada moramo reklamirati fiskalni račun i kako? Može li se reklamirani račun praviti mjesečno na osnovu prikupljenih reklamacija? Da li se na tom fiskalnom računu moraju navesti brojevi računa koji su uključeni? Da li se dnevni zbirni fiskalni račun mora ispostaviti svim građanima koji su njim obuhvaćeni? 120 Porezni savjetnik februar 2012.00 KM sa uključenim PDV-om . odnosno u ovim slučajevima ne postoji mogućnost izdavanja zbirnog dnevnog fiskalnog računa. predstavljeni praktičnim neophodnim koracima. Pitanje: Dozvoljeno nam je da tipske usluge • O EU FONDOVIMA • NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA IPA U BOSNI I HERCEGOVINI • VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA • RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM • IZRADA BUDŽETA • PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE CIJENA: 69. U oba slučaja. Da li moramo obezbijediti i pokretnu fiskalnu kasu na pijaci ili možemo dnevno izdate pijačne blokove donijeti u centralu i zbirno evidentirati uz jedan fiskalni račun? Odgovor: Postoje dva moguća rješenja. Pijaca je udaljena od naše centrale u kojoj planiramo instalirati jednu fiskalnu kasu. €U FONDOVI AuTori JELENA MISITA MARTINA BELIĆ GoRDANA STOJANOVIĆ DžENITA MUTAP ZARA HALILOVIĆ BRANKA PEURAČA Reklamirani računi kod “masovnih usluga” građanima fakturišemo dnevno (zbirno) preko fiskalnog uređaja u “centrali”. Pretpostavljamo. Ukoliko je to moguće (a iz upita nam se čini da jeste). inkasant bi sa sobom morao nositi mobilni fiskalni uređaj preko kojeg bi evidentirao sav izvršeni promet u momentu njegovog izvršenja. zavisno od načina na koji obračunavate ovu naknadu. U PRODAJI U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaga nju aplikantima iz BiH. dio naplatimo i žiralno. jer uglavnom i jeste tako. a to je evidentiranje izvršenog prometa preko fiskalnog uređaja (koji je u ovom slučaju u “centrali”).

tj. kupci ne znaju ni po osnovu kojeg računa vraćaju proizvode. 121 . ovdje treba gledati suštinu ispred forme. Prethodno. stornirati izlazni porez u svojim evidencijama. suština je u evidentiranju prometa nekog obveznika fiskalizacije. a za neke uopće ni nemamo fiskalni račun.. Ponavljamo. U vašem slučaju. nego je samo došlo do “odstupanja” u podatku o načinu plaćanja. Kada su u pitanju reklamacije u sistemu fiskalizacije. kada se naknadno odobrava sniženje cijene ili popust. Osim toga. (Nije moguće da se po osnovu jednog fiskalnog računa reklamira više od onoga što je na njemu sadržano. Izgled knjižne obavijesti nije formalno propisan. u slučaju da kupac vrati određeni proizvod. jer postoji samo jedan fiskalni račun koji će pokriti ukupan dnevni promet i koji će se izdati u vašoj “centrali”. problem je u tome što su kupci imali više nabavki i što se nekad vraća roba sa više računa. a podatak o načinu plaćanja je u toj priči “sporedan”. a da ne odstupamo od propisa o PDV-u? Također. ovdje se niti ne radi o reklamaciji prometa. kupci vrše povrate koji se često vežu za više fiskalnih računa.) Suština izdavanja reklamiranog fiskalnog računa je da se obim prometa na kraju slaže sa Porezni savjetnik veljača 2012. Osim toga. također. one se vrše putem reklamiranih fiskalnih računa. već je uvedeno posebnim stavovima FMF za neke situacije u kojima bi izdavanje pojedinačnih fiskalnih računa bilo neracionalno. stav 12.. bez obzira što će nekad iznos na reklamiranom računu biti veći od onog na fiskalnom? Odgovor: Prema propisima o PDV-u. Prije svega. Kako pravilno provesti knjižne obavijesti. Izuzetno. On na sebi i sadrži broj fiskalnog računa po osnovu kojeg se vrši korekcija prometa.savjeti Odgovor: Nije potrebno izdavati reklamirani fiskalni račun u tim situacijama. pa svakodnevno imamo povrate robe od kupaca za koje moramo praviti knjižne obavijesti. Ukoliko neko vrati određenu količinu nekog proizvoda. suština fiskalizacije je praćenje prometa. potvrditi da je on kod sebe izvršio korekciju eventualno korištenog ulaznog poreza i vi tek nakon toga možete ispraviti. ako su kupci koji vrše povrat fizička lica ili druga lica koja nisu PDV obveznici (i koji stoga po vašim računima i nisu mogli ostvariti odbitak ulaznog poreza). da je i izdavanje zbirnih dnevnih fiskalnih računa nešto što nije izričito predviđeno u propisima o fiskalizaciji. s obzirom na to da je ona preduslov za korekciju vlastitog izlaznog poreza. ali je njen značaj veliki. Zakona o PDV) mora pismeno obavijestiti. Kako vezati fiskalni i reklamirani račun? Da li je dozvoljeno da reklamirani račun vežem za bilo koji fiskalni. Naime. kao i kada se eventualno naknadno primi neka dodatna uplata za isporučena dobra ili pruženu uslugu. trebate pronaći još jedan. Ako je kupac vratio više od onoga što je sadržano na jednom fiskalnom računu. tada storno svog izlaznog poreza možete izvršiti i bez takve potvrde. dok je način plaćanja manje bitan i smatramo da bi izdavanje reklamiranih računa u ovakvim situacijama i samo zbog ove “nepodudarnosti” bilo potpuno bespotrebno. u takvim situacijama nije potrebno ni uručiti fiskalni račun udaljenim klijentima (po pravilu fizičkim licima) – korisnicima vaših tipskih usluga. kupac vas (u skladu sa članom 20. knjižna obavijest se izdaje u slučajevima kada kupac nakon ispostavljanja fakture vraća robu. Međutim. Ne samo da se to izričito ne zahtijeva u ovim situacijama već je praktično i nemoguće. Knjižne obavijesti i reklamirani računi kod povrata robe Pitanje: Preduzeće se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda s kratkim rokom trajanja. tj. Napominjemo. kupci vraćaju proizvode nakon što je već ispostavljena porezna faktura i vi ste im dužni izdati knjižno odobrenje čime će se izvršiti korekcija prvobitnog prometa. Dovoljno je naći bilo koji fiskalni račun prema tom kupcu koji je sadržavao posmatrani proizvod i izdati jedan reklamirani račun. I tako dalje. te onda na osnovu njih izdati i dva reklamirana računa. vi na osnovu originalnog fiskalnog računa koji je pratio taj promet morate izdati reklamirani račun. vi ne morate tražiti konkretan fiskalni račun za koji ćete vezati naknadni reklamirani. U slučaju iz upita. Međutim.

imate pravo). prema članu 32. od načina ugovaranja zakupnine. bez obzira na to što se radi o ulaganju u objekat koji je pod najmom. ipak. ona je sasvim u skladu i sa propisima o PDV i sa stavom UIO. obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom nabavki dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara. nije opravdan u baš svim situacijama ulaganja u tuđe objekte. vi ćete mu ispostavljati PDV fakture (tj. odnosno da to u svakom konkretnom slučaju zavisi od modaliteta samog angažmana zakupa.savjeti stvarnim. pored ukupnog ulaznog poreza po fakturama izvođača radova za izvršena ulaganja u unajmljeni objekat (na koji odbitak i. kao i da je isporuka obavljena obvezniku u poslovne svrhe. imali pravo na odbitak ulaznog poreza. Poznato je. po našem mišljenju. da li možemo to pravo ostvariti na “zaobilazan” način. Zakona. Zakona o PDV. da za primljene isporuke. uvijek!) postoji i obaveza da se (tj. tj. u zamjenu za uvećanu zakupninu). bez obzira na okolnost što dotični objekt nije u vašem vlasništvu. takođe. Zakona. pošto vi ulaganje u navedenu proizvodnu halu vršite za potrebe obavljanja svoje poslovne i oporezive djelatnosti. s tim da u svim takvim slučajevima (tj. vlasniku objekta) ispostavi PDV faktura za vrijednost izvršenog ulaganja zakupodavcu. o čemu smo više puta pisali i u Poreznom savjetniku. ostvarujete i pravo na odbitak punog (u ovom slučaju uvećanog) ulaznog poreza po ulaznim fakturama koje će vam vlasnik prostora izdavati na ime uvećane zakupnine. te ukoliko su od izvođača radova primljene uredne i potpune ulazne PDV fakture. (Naš stav je da to nije uvijek slučaj. nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. a dodatni (formalni) uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi porezni obveznik mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza propisani su članom 63. stav UIO je da PDV obveznik. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u: da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55. od toga ko stvarno snosi troškove ulaganja. broj 4/11. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. pošto UIO smatra da je ulaganjem u zakupljeni prostor zakupoprimac povećao vrijednost zakupodavčeve imovine i da je time (uvijek!) izvršio “uzvratni” promet usluga koji podliježe oporezivanju. npr. ostvarimo pravo na odbitak ulzanog PDV-a? Odgovor: Prije svega. stav UIO je takav da se u ovakvim slučajevima (uvijek!) radi o “razmjeni usluga”. Dakle.proizvodnu halu. a manje je bitno da li je korekcija izvršena na osnovu fiskalnog računa sa jednim ili drugim brojem računa. . međutim. Ukoliko vlasnik prostora prihvata vrijednost izvršenih ulaganja na svoj teret na ovaj način (tj. Ako se porez po ulaznim računima za ulaganja u tuđu imovinu ne može koristiti kao odbitna stavka. odnosno usluge koristi za svoje poslovne i oporezive svrhe (što je uslov koji je ispunjen i kod ulaganja u unajmljeni objekat koji se koristi ili će se koristiti u vaše poslovne i oporezive svrhe).) Što se tiče namjere koju ste naveli u svom upitu. pod uslovom da ta dobra. tako da naša ulaganja fakturišemo najmodavcu – vlasniku objekta. Dakle. prefakturisati) sva izvršena ulaganja u unajmljeni prostor (što će za vas biti vaša izlazna Odbitak ulaznog PDV-a kod ulaganja u unajmljeni objekat Pitanje: Namjeravamo izvršiti ulaganja u unajmljeni građevinski objekat . od dužine perioda u kojem se objekat koristi itd. ispunjeni su svi uslovi da biste vi. ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom ulaganja u objekat koji je pod zakupom. nego ga koristite pod zakupom. Naime. te da na taj način na prvobitne račune za ova ulaganja. Prema članu 32. sa izlaznim PDV-om. a istovremeno će vam omogućiti da. a da nam on po tom osnovu poveća najamninu kroz naredni period (što bi se regulisalo posebnim aneksom ugovora o najmu). napominjemo da prema propisima o PDV-u nema nikakvih smetnji da vi koristite ulazni porez po računima za ova ulaganja. inače. 122 Porezni savjetnik februar 2012. kao PDV obveznik. da UIO o ovom pitanju ima “specifičan” stav koji. pa da stoga te usluge (uvijek!) podliježu oporezivanju na obje strane.

pak. u ovom slučaju se faktički radi o beskamatnoj “pozajmici” koju je poslodavac “dao” tom zaposleniku (direktoru). jer će sredstva koja je za njega uplatio poslodavac zaposlenik vratiti poslodavcu u određenom periodu (odjednom ili na rate). 32/00 i 29/03). Zapravo. zaposlenikova “korist” (na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose) je u ovom slučaju samo kamata (u visini tržišne kamatne stope od 10.) je platilo kaznu za Otkaz ugovora o radu radniku koji je na bolovanju Pitanje: Da li se radniku s kojim je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. radi o “klasičnom” bolovanju. nemogućnost otkaza ugovora o radu uslijed bolovanja je. se čuvaju Porezni savjetnik veljača 2012. a on će vama ispostavljati fakture za zakupninu koja je uvećana po ovom osnovu (što će za njega biti izlazna PDV obaveza. ugovor o radu bi se morao produžiti do isteka bolovanja. novine FBiH”. stav 3. ukoliko je zaposlenik u obavezi da vrati sredstva koja je za njega uplatio poslodavac (što je kod poslodavca potraživanje. firmi “refundirao” i tu kamatu). br. istog Zakona. što smo knjižili kao potraživanje od zaposlenih. Ukoliko bi se. na teret zaposlenika obračunavala i navedena kamata (pa bi on. u pravilu. ugovor o radu se ne može otkazati ni kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme. Pitanje: Prema članu 32. prestaje i istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. ugovor o radu se ne može otkazati zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. pored iznosa kazne koji je za njega plaćen. iz prostog razloga što je zaposlenik (direktor) u obavezi da taj iznos “refundira” poslodavcu. a za njega odbitni ulazni porez). Zakona o porezu na dohodak (na koju bi se morali obračunati porez na dohodak i doprinosi).savjeti PDV obaveza. Zakonom o radu. U tom slučaju. Zakona o radu (“Sl. a za vas odbitni ulazni porez). može dati otkaz ako je on u međuvremenu na bolovanju ili se treba produžiti ugovor do isteka bolovanja? Odgovor: Prema članu 86. koji će firmi vratiti taj iznos svog direktora. pomoćni obračuni. onda nije u pitanju “korist” u tom smislu i na taj iznos nema obaveza za porez i doprinose. propisana samo za slučaj kada je ta privremena nesposobnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti.o. ima tretman “koristi” u smislu člana 10.03%) na iznos koji se potražuje od zaposlenika. Dakle. pak.o. Međutim. istekom tog ugovora. Ukoliko se. U tom slučaju. onda ne bi bilo ni te “koristi” za zaposlenika. “Korist” zaposlenika u ovom slučaju je samo u “besplatnom finansiranju” u periodu dok zaposlenik ne vrati za njega plaćeni iznos. ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je ugovor zaključen. a ne rashod). Plaćanje kazne za direktora. porezni inspektor u ovom sluPitanje: Preduzeće (d. Ovdje se ne radi o izmirivanju ličnih troškova zaposlenika od poslodavca koje bi imalo tretman “koristi” zaposlenika. ali samo u slučaju kada se to vrši i na teret sredstava i na teret troškova poslodavca. Odgovor: Ne. prodajni blokovi i kontrolni blokovi i sl. između ostalog. Prema članu 64. Rokovi čuvanja fiskalnih računa vodstvu i reviziji FBiH. Da li je inspektor Porezne uprave u pravu ukoliko u ovom slučaju smatra da plaćena kazna za direktora od firme predstavlja njegovu “korist” na koju se trebaju obračunati porez na dohodak i doprinosi? čaju nije u pravu. Zakona o računo- 123 . 43/99. Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od poslodavca. ugovor o radu. Dakle. a činjenica da je zaposlenik na takvom (“klasičnom”) bolovanju nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme nije prepreka za prekid radnog odnosa istekom roka iz ugovora. jer će plaćeni iznos direktor vratiti firmi (odjednom ili na rate). a za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad.

Za pomoćne obračune. broj 39/07). pa i nije neophodno da upravitelj ima poseban ugovor sa predstavnikom etažnih vlasnika u vezi sa isplatom naknade. Zakona o računovodstvu i reviziji. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH (“Sl. što bi značilo da. komunicira i donosi odluke od značaja za ulaz. prema članu 31. poslovnih knjiga. Zakona o fiskal- Porezni tretman isplata predstavniku etažnih vlasnika zgrade Pitanje: Naša firma se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada etažnih vlasnika. broj 83/09). svaki ulaz je dužan izabrati svog predstavnika koji. novine KS”. tog Pravilnika. prodajne i kontrolne blokove i sl. tako da je rok čuvanja fiskalnih dokumenata utvrđen i u propisima o fiskalizaciji. obveznik je dužan. čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirane. uvažiti. Osim toga. te prava i oba- . novine FBiH”. u skladu sa tim Zakonom. Izabrani predstavnik. radi kontrole. Zakona. propisano je da je obveznik dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirani. Fiskalni računi bi se mogli svrstati u knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se podaci unose u pomoćne knjige. broj 31/10). Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava. pa bi o ovom pitanju svoje zvanično tumačenje trebali dati nadležni organi. Prema članu 6. stav 1. novine FBiH”. prema članu 31. odnosno forma čuvanja knjigovodstvenih isprava. između ostalog. one se mogu čuvati ili u izvornom materijalnom obliku ili u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu. novine FBiH”. reguliše i pitanje naknade predstavniku etažnih vlasnika koja se naplaćuje proporcionalno uplati naknade za redovno održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama u toku jednog mjeseca. u saradnji sa upraviteljom i kućnim savjetom. Da li se ova obaveza odnosi na blagajničke račune . rokovi čuvanja nekih fiskalnih dokumenata su propisani u Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije (“Sl. Što se tiče poreznog tretmana isplate po ovom osnovu. fiskalni dokumenti se trebaju čuvati u roku koji je definisan drugim propisima koji regulišu rok i način čuvanja ovakve vrste dokumentacije.kasa račune ili je rok čuvanja ove dokumentacije duži.savjeti dvije godine. izvještaja i ostale dokumentacije propisani su u članu 32. Kako tretirati takve isplate naknade u smislu Zakona o porezu na dohodak? Da li je potrebno imati i ugovor sa predstavnikom u vezi sa ovakvim isplatama? veze etažnih vlasnika u zgradi. moraju čuvati u izvornom materijalnom obliku ili je dovoljno da se čuvaju samo u obliku elektronskog zapisa? Da li primljene fiskalne račune od prodavca kupac kao pravno lice treba čuvati uz izdatu fakturu i u kojem roku? nim sistemima (“Sl. Kada je u pitanju način. odnosno koji je rok čuvanja fiskalnih računa? Da li se knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu (npr. Odgovor: Prema članu 43. u skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama (“Sl. je propisano da se čuvaju dvije godine. se one ne moraju čuvati i u izvornom materijalom obliku. Također. uređuju se međusobnim ugovorom u kojem se. ukoliko se interne knjigovodstvene isprave čuvaju u obliku elektronskog zapisa. ima pravo na naknadu za svoje angažovanje u mjesečnom iznosu do 15% od uplate naknade za održavanje od etažnih vlasnika. koje se čuvaju najmanje sedam godina. Na osnovu Zakona o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama. Iz navedenog nije moguće decidno zaključiti koji je rok čuvanja fiskalnih dokumenata koji bi obaveznici primjene Zakona o fiskalnim sistemima i Zakona o računovodstvu i reviziji trebali 124 Porezni savjetnik februar 2012. interne knjigovodstvene isprave) koje se čuvaju najmanje 11 godina u izvornom materijalnom obliku. broj 81/09). Ovaj ugovor predstavlja pravni osnov za isplatu takve naknade. ovakav angažman predstavnika etažnih Odgovor: Međusobni odnosi.

imaju samo ona lica koja ostvaruju autorske naknade.). Ukoliko predstavnik. Elektronski potpis je. ima određenih troškova koje snosi sam. umjetnici. podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika.5%). bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta. Zakona o kontroli cijena (“Sl. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. stav (4) tačka 3. pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. u skladu sa članom 15. bez prava na umanjenje po osnovu troškova. stav 8. tj. novine FBiH”. Po pitanju priznavanja troškova (20% ili 30%). što znači da je isplatilac (upravitelj zgrade) dužan prilikom isplate obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). U smislu Zakona o računovodstvu i reviziji (član 14. pravo na umanjenje osnovice za priznate rashode je moguće ukoliko ugovoreni iznos naknade uključuje i troškove koji padaju na teret angažovanog lica primaoca naknade. broj 40/10). stav 4. da li se neko angažuje po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru. po osnovu svog rada. a u drugom 30% od bruto iznosa. što se ne odnosi na vaš slučaj. 10/08. kao i memorisani elektronski zapis Porezni savjetnik veljača 2012. pa su u prvom slučaju priznati rashodi 20%. moglo bi se. stručnjaci. predstavnik etažnih vlasnika se angažuje imenovanjem na skupu etažnih vlasnika.) U protivnom.) Odgovor: U članu 2. U vašem slučaju. stav 2. a prava i obaveze po osnovu tog angažmana se utvrđuju njihovim međusobnim ugovorom. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica. u skladu sa članom 12. glasnik BiH”. Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena. br. 125 . gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena. niz znakova u elektronskom obliku koji ima istu pravnu snagu kao i ručni potpis. (Pravo na priznate rashode u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. kao što su naučnici. Također. a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena. zapravo. Međutim. Elektronski potpis i pečat na fakturi i pečata na fakturi isto što i skenirani potpis? Da li je skenirani potpis dozvoljen u smislu Zakona o računovodstvu? Pitanje: Da li je pojam elektronskog potpisa “Nova” odluka o formiranju cijena maloprodaji/veleprodaji mora imati “nova” odluka o formiranju cijena. novine Federacije BiH”. dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom.savjeti vlasnika koji je odlukom većine izabran od strane istih ima karakteristike povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. 9/10 i 44/11). knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani dokaz. novine FBiH”. Postoji više tehnologija elektronskog potpisa: skenirani ručni potpis. priznati pravo na umanjenje za priznate rashode u visini 20% ostvarenih prihoda. broj 91/06). bez obzira na djelatnost kojom se bave. novinari i slično. kao kod povremenih samostalnih djelatnosti iz člana 12. kao i opću vodnu naknadu i naknadu za nesreće (po 0. Zakona o porezu na dohodak. (Za koliko će se umanjiti osnovica po osnovu troškova zavisi od vrste angažmana. osnovica za obračun poreza i doprinosa je bruto iznos naknade. Zakona. način plaćanja i isporuka. tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena. što zahtijevaju inspektori? Pitanje: Kojim propisom je utvrđeno da se u prema Zakonu o elektronskom potpisu (“Sl. br. ukoliko isplatilac snosi sve troškove u vezi sa angažmanom fizičkog lica. biometrijski potpis i digitalni potpis. eventualno. Odgovor: Pod pojmom “elektronski potpis”.

NOVA KNJIGA EVROPSKA UNIJA OSNIVANJE I RAZVOJ auTor NEVENKO MISITA EVROPSKA UNIJA INSTITUCIJE auTor NEVENKO MISITA • INSTITUCIJE I TIJELA EU • DONOŠENJE AKATA EU • FINANSIJSKO POSLOVANJE I ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE EVROPSKOM UNIJOM • EKONOMSKO-MONETARNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE • SOCIJALNA POLITIKA EU • OSNIVANJE EVROPSKIH ZAJEDNICA I INSTITUCIONALNA KONSOLIDACIJA • POLITIČKA I MONETARNA SARADNJA • KONSTITUISANJE EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA USTAVNOG OKVIRA • CILJEVI I NADLEŽNOSTI UNIJE • INSTITUCIJE I PRAVNI AKTI • LISABONSKI UGOVOR • NOVE SEKTORSKE POLITIKE • PRAVNI SISTEM • STRUKTURA EVROPSKE UNIJE CIJENA: 59. .savjeti U PRODAJI Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija Evropske unije.00 KM sa uključenim PDV-om CIJENA: 49. posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora. koji preuređuje temelje EU.00 KM sa uključenim PDV-om 126 Porezni savjetnik februar 2012.

od 28. osnovice za obračun naknade i dr. a među njima se ne navodi ni potpis ni pečat. 01. a najviše iznos od dvije prosječne plaće u FBiH. s obzirom na to da se naknada isplaćuje na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. 10. kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu. a prema st. faktura u elektronskom obliku sa skeniranim pečatom je. bez doprinosa na osnovicu. tako da nije moguće izdati fakturu sa validnim elektronskim potpisom. 2010. dato je mišljenje da je poslodavac obavezan za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana uplatiti sve doprinose (i iz i na osnovicu). stav 1) propisani obavezni elementi koje mora sadržavati porezna faktura. stav 1. Prema članu 56. a kantonalni zavodi su u praksi različito postupali. tako da se u pogledu visine naknade. a da kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu koja se sastoji od doprinosa iz osnovice i neto naknade (dakle. a da doprinosi NA osnovicu idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati. odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. br. na teret sredstava kantonalnih zavoda. U Zeničko-dobojskom kantonu nije donesen poseban propis o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Federalno ministarstvo finansija je zauzimalo različite stavove. pravna i fizička lica obavezna su da obračunavaju i isplaćuju naknadu plaće i istekom 42 dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. problem je u tome što kod nas još uvijek nije zaživio Zakon o elektronskom potpisu (jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti). i 4. naravno. 3. godine. 30/97. Međutim. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. Stavovi FMF-a po pitanju obaveza zavoda za refundaciju kada je u pitanju bolovanje preko 42 dana su se dosta razlikovali u prethodnom periodu. a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. potpisan od lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu isprave. prema posebnoj odluci. u odgovoru FMF-a od 18. Dakle. na teret poslodavca. U nešto kasnijem stavu FMF-a. poslodavac je obavezan da obračunava i isplaćuje naknadu plaće za zaposlenika prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. jer predstavljaju trošak poslodavca i idu na njePorezni savjetnik veljača 2012. pod uslovom da sadrže sve druge zahtijevane elemente. 2011. Refundiranje naknade za bolovanja preko 42 dana posleniku smo uplaćivali sve propisane obaveze. ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave. Praksa u ZDK po pitanju refundacije je bila takva da se refundira neto iznos naknade i ukupni doprinosi (izuzev 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje). Napominjemo da su Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (član 107. Da li su kantonalni zavodi u pravu kada ne refundiraju kompletne doprinose i porez na dohodak za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana? Odgovor: Po pitanju obračuna i isplata naknade za bolovanje preko 42 dana i refundacije Pitanje: Za vrijeme bolovanja do 42 dana. istog člana Zakona. odnosno davalo različite odgovore. za- 127 . novine FBiH”. od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Zenica smo dobili obrazloženje i istovremeno ispravku našeg zahtjeva da kantonalni zavod treba da refundira samo bruto naknadu koja se sastoji iz neto naknade i doprinosa IZ osnovice. u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji. validan dokument za knjiženje. što znači da su fakture u elektronskom obliku bez potpisa i pečata na njima sasvim validne u smislu propisa o PDV-u. godine dato mišljenje da zavod treba da refundira bruto naknadu (što znači sve doprinose). Također. neposredno primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. 7/02 i 70/08). knjigodstvenom ispravom se smatra i isprava primljena telefaksom. Na zahtjev za refundaciju naknade za bolovanje preko 42 dana. Tako je npr. što znači da je iznos naknade koji se refundira 80% od osnovice koju čini plaća zaposlenika u mjesecu koji prethodi bolovanju.savjeti o nastalom poslovnom događaju. Propisano je i to da je kantonalni zavod osiguranja dužan vratiti (refundirati) isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Napominjemo da će Porezna uprava (iako to ni u sporazumu sa Srbijom. a kod prethodnog poslodavca je prestala sa radom 15. omogućiti ovoj zaposlenici korištenje godišnjeg odmora. utvrđeno je da zaposlenica nije koristila godišnji odmor kod prethodnog poslodavca. u ovom slučaju u Srbiji (izuzev ako bi se poslovanje obavljalo preko stalne poslovne jedinice u BiH. vi ste dužni popunjavati obrazac P-OD i dostavljati ga Poreznoj upravi. ukoliko je ispunjen i uslov da je prethodno. već samo u državi rezidentnosti. firmi u Srbiji. ovog ugovora. Zaposlenici koja nije imala prePitanje: Zaposlenica je 16. 2011. te da li postoji zakonska obaveza isplate regresa? kid radnog odnosa duži od osam dana. u skladu sa članom 42. Korištenje godišnjeg odmora i isplata regresa kod novog poslodavca primljena na rad na neodređeno vrijeme. Ovaj stav je u skladu sa obrazloženjem koji ste vi dobili od Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK. a kod prethodnog poslodavca nije koristila pravo na godišnji odmor za 2011. u skladu s navedenim. godinu. ni u našim propisima o porezu na dobit nije naglašeno za ovakve vrste usluga) vjerovatno zahtijevati da se (osim dokaza o rezidentnosti) dostavi i pisana izjava da je primatelj isplaćenog iznosa po fakturi krajnji korisnik. potrebno je (u skladu sa članom 33. u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Zakona o radu. godine . tj. Bez obzira na to što. prihod/dohodak po osnovu ovakvih usluga se ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje. radila najmanje šest mjeseci. državi isplatioca dohotka (u ovom slučaju u BiH). obične usluge koje se oporezuju kroz dobit od poslovanja samo u državi rezidentnosti (tj. Da li je novi poslodavac dužan. Zakona o radu. što znači da nije imala prekid između dva radna odnosa. prekidom radnog odnosa smatra se prekid rada duži od osam dana u kom slučaju je potrebno čekati da prođe šest mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca da bi zaposlenik ostvario pravo na “puni” godišnji odmor (najmanje 18 radnih dana). u skladu sa članom 42. lica kojem se vrši isplata u koje svrhe će poslužiti potvrda ovjerena od nadležnog poreznog organa iz Srbije. Uz ovaj obrazac. u svrhu dokazivanja da se zaista radi o isplati licu koje dolazi iz države s kojom BiH ima zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog 128 Porezni savjetnik februar 2012. prema federalnom Zakonu o porezu na dobit. 2011. dužni ste ovoj zaposlenici omoOdgovor: Da. u Srbiji). samo do iznosa koji se pripisuje toj poslovnoj jedinici). a uporište ima u navedenom mišljenju koje je dalo FMF o ovom pitanju. u kontinuitetu. godine. Na osnovu potvrde o nekorištenju godišnjeg odmora. s obzirom na to da BiH ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom.savjeti gov teret. Da li ova usluga podliježe plaćanju porez po odbitku i/ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Odgovor: Usluga mjesečnog održavanja servera/sofwarea za vašu web stranicu koju vam pruža firma iz Srbije bi bila predmetom oporezivanja porezom po odbitku kao prihod nerezidentnog pravnog lica ostvarenog na teritoriji Federacije. 06. te se stoga ne mogu refundirati). Naime. U vašem slučaju. novi poslodavac je dužan omogućiti korištenje godišnjeg odmora. 06. nemate obavezu platiti porez po odbitku na ovakve usluge. nema prekida radnog staža. za porezni tretman ovakve usluge relevantne su odredbe ovog ugovora prema kojim ovakva usluga potpada pod tzv. s obzirom na to da zaposlenica nije koristila godišnji odmor za 2011. tj. Usluga održavanja servera/softwarea koju vrši firma iz Srbije Pitanje: Svaki mjesec plaćamo uslugu održavanja servera/softwarea za našu web stranicu. prema članu 7. Naime. godinu kod prethodnog poslodavca (s čim u vezi ima i pismenu potvrdu).

000 KM.savjeti gućiti da koristi godišnji odmor i ona ovo pravo može ostvariti odmah (naravno. točka 11. izvršiti isplatu regresa. Kakav je tretman isplata firmi iz Srbije za navedene usluge s aspekta poreza po odbitku? Odgovor: Prema članu 41. bruto naknada = tržišna vrijednost sata x koeficijent 1. Međutim. poznato je da je Porezna uprava FBiH zauzela stav da se na bilo kakvo davanje trećim licima (koja nisu izričito izuzeta od oporezivanja u članu 5. nadzornog odbora. Što se tiče poreznog tretmana nagrade date dioničaru. s obzirom na to da se radi o davanju koje nije naknada ni za kakav rad (ni samostalni ni nesamostalni).hotela u gruntu je ta fizička osoba (vlasnik preduzeća). u dogovoru sa poslodavcem i u zavisnosti od organizacije rada).silosu u FBiH. što znači da poslodavac ima obavezu. Zakona). 97/07. br. Općeg kolektivnog ugovora. pravo na regres se veže za pravo na korištenje godišnjeg odmora.o. unos nekretnine u gospodarsko društvo kao osnivačkog uloga ili kao povećanje temeljnog kapitala. bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. montaže zaštitnih cijevi na idustrijskom objektu . na isplaćeni iznos ili na datu vrijednost. porez po odbitku se obračunava na prihod koji nerezident . Što se tiče regresa.o. 5/04 i 11/08). dala jednom članu svog nadzornog odbora. zaposlenici koja ima pravo na godišnji odmor (a u vašem slučaju ona je ovo pravo i ostvarila. u skladu sa članom 19. Prema članku 6. u vidu dva sata čija vrijednost premašuje 3. 14/08 i 39/09). Pitanje: Fizička osoba je vlasnik d. poreza na dohodak. koje se Porez po odbitku kod izvođenja radova u FBiH dova. po našem mišljenju i u smislu važećih propisa o porezu na dohodak. kao i jednom dioničaru? članu nadzornog odbora smatra se sastavnim dijelom naknade koju to lice prima kao član Odgovor: Nagrada (sat) koju je firma dala Pitanje: Kako tretirati i oporezovati nagradu 129 . a po drugom ugovoru je napravila kontrolni program i prijedlog sanacionih mjera na istom objektu. što. Ta fizička osoba želi tu nekretninu (hotel) unijeti u kapital poduzeća. Postoji li obveza plaćanja 5% poreza na promet nekretnina? Odgovor: Ne. Pitanje: Na osnovu ugovora o izvođenju ra- Porezni tretman datih satova članu nadzornog odbora i dioničaru firme koju je firma. Unos nekretnine kao osnivačkog uloga u HNK/HNŽ bavi hotelskom djelatnošću. br. Zakona o porezu na dobit (“Sl. u ovom slučaju nema obveze za porez na promet nekretnina.15741) treba obračunati 10% poreza na dohodak i “mali” doprinosi (4% doprinosa iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO).inostrano pravno lice ostvari na teritoriji Federacije (po stopi od 10% na fakturisanu vrijednost pružene usluge). oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina. znači da se na tržišnu vrijednost datog sata uvećanu za iznos poreza i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje (tj. Vlasnik nekretnine . u smislu poreznog tretmana ovakvog davanja. novine FBiH”. ukoliko međudržavnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je BiH potpisala sa dotičnom zemljom (koji ima prioritet u primjeni Porezni savjetnik veljača 2012. ne bi trebalo biti. pod uslovom da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. kantonalnog/županijskog Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine HNK/ZHNŽ”. u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima. a po osnovu rješenja o korištenju godišnjeg odmora. 8/00. firma iz Srbije je izvršila usluge izvođenja utezačkih radova. treba obračunati i platiti porez na dohodak po preračunatoj stopi 11. kako je prethodno pojašnjeno).11% (bez obaveze za doprinose). Zakona o porezu na dohodak. niti se radi o primanjima na koje se ne plaća porez na dohodak po članu 6.

u članu 7. s obzirom na to da se radi o radovima koji se izvode u periodu dužem od 12 mjeseci. s tim da vi (kao isplatilac) treba130 Porezni savjetnik februar 2012. osim ako se poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda. 128/06. glasnik RS”. uz koji ćete (kao dokaz i osnov za neobračunavanje poreza po odbitku) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog lica iz Srbije kojem se vrši isplata. prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit koju ostvari u RS. c) iz RS. uz poštivanje propisa RS. tako da se na predmetne usluge primjenjuju odredbe ovog ugovora. u ovom slučaju samo u Srbiji). na način da bi ta poslovna jedinica bila dužna da sačinjava i podnosi svoj porezni bilans prema propisima o porezu na dobit u FBiH (što znači da vi ni u tom slučaju ne biste imali obaveza po osnovu poreza po odbitku. to bi značilo da su predmetne usluge (utežački radovi. Dakle. 120/08. ukoliko bi ugovoreni radovi u FBiH trajali duže od 12 mjeseci. a na radne odnose zaposlenih i prateće obaveze se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u Republici Srpskoj: Zakon o radu (“Sl. broj 5/05). te? bit RS. montažni ili instalacioni radovi ili nador u vezi sa tim aktivnostima. kao i prateći podzakonski akti. temeljem međunarodnog ugovora. pod stalnom poslovnom jedinicom se. broj 55/07). ali samo ukoliko takvi radovi ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. Zakonom o stranim ulaga- Odgovor: U smislu Zakona o porezu na do- . smatraju i gradilište. b) iz Federacije BiH. prema propisima o porezu na dobit RS. pa vi ni tada nemate obaveza po osnovu poreza po odbitku. smatra se da se u ovom slučaju radi o stalnom mjestu poslovanja navedene nerezidentne firme u RS. kao i obveznikom obračunavanja. te da popunite i predate Poreznoj upravi FBiH obrazac P-OD. U konkretnom slučaju. BiH sa Srbijom ima zaključen i ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH međudržavni ugovori”. montaža zaštitnih cijevi na industrijskom objektu. 71/10 i 1/11). Kada je riječ o angažovanju radne snage iz Republike Hrvatske. Zakon o porezu na dohodak (“Sl. 31/09 i 1/11). u BiH. oslobađanja). Organizovanje rada poduzeća iz Hrvatske u RS Pitanje: Poduzeće iz Hrvatske je. dobilo posao u Republici Srpskoj za izvođenje radova u periodu dužem od godinu dana. već samo u državi rezidentnosti (Srbiji). Naime. br. kao i izrada kontrolnog programa i prijedloga sanacionih mjera na istom objektu) koje vam fakturiše dobavljač iz Srbije oslobođene oporezivanja u državi izvora. oporezivanje se vrši samo u državi rezidentnosti (tj. ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj jedinici. između ostalog. kao i radne snage iz RS i FBiH. tog ugovora (“Dobit od poslovanja”) se. br. ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci. pošto se poreznim obveznikom u tom slučaju smatra ta poslovna jedinica nerezidenta). nerezident koji vrši te radove bi bio u obavezi da kod Porezne uprave FBiH registruje poslovnu jedinicu u FBiH. Konkretno. glasnik RS”. Poduzeće iz Hrvatske može organizovati svoj rad u Republici Srpskoj angažovanjem strane radne snage iz Hrvatske. U protivnom. tj. obveznikom poreza na dobit se smatra i strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS. koja bi se u FBiH smatrala obveznikom poreza na dobit koju ostvari u FBiH (a ne poreza po odbitku). u državi isplatioca prihoda/dohotka). građevinski. navodi da se takav prihod/dohodak ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje (tj. eventualnog. Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik RS”. tj. 91/06. U skladu s tim. Pri tome.savjeti u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit) nije predviđen drugačiji način oporezivanja (u smislu primjene niže stope oporezivanja ili. koje se samim tim smatra i obveznikom registracije kod Poreske uprave RS. Da li je to inozemno poduzeće obavezno plaćati porez na dobit u RS i kako može organizirati rad po tom ugovoru. za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. kao generalno pravilo. ukoliko bi radove izvodilo sa radnom snagom: a) iz Republike Hrvatske.

članovi komisija i članovi izvršnih odbora u sportskim savezima na prostoru FBiH? Da li se ove isplate smatraju prihodom po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i da li se može koristiti pravo na odbitak troškova (20%) kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa? osobama koje su angažirane kao sportske sudije. u skladu sa izmijenjenim članom 14. članovi komisija i članovi izvršnih odbora. broj 97/04) kojim je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava. obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani. Pitanje: Kako tretirati uplate dnevnica i na- Odgovor: Isplate dnevnice i naknade za prevoz sa uključenim PDV-om CIJENA: 70. u skladu sa važećim propisima. nadležna prema sjedištu poslodavca.savjeti U PRODAJI njima RS je propisano da strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. odnosno na isti način kao i naknade koje se isplaćuju po osnovu ugovora o djelu. Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”. članovima komisija i izvršnih odbora u sportskom savezu knade za prevoz osobama koje su angažirane kao sportske sudije. Porezni savjetnik veljača 2012. tretiraju se kao prihod tih lica po osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti. u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju. KorporaTivNo upravLjaNjE principi i mehanizmi auTori: MANoJLo BAbIĆ SImIĆ MILIĆ AZIZ ŠUNJE MIRKo PULJIĆ Isplate sudijama. imaju tzv. U slučaju angažovanja radne snage iz FBiH za rad na teritoriji RS. uslova određenih kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca. Stranac.00 KM 131 . pored općih uslova utvrđenih zakonom. potrebno je voditi računa o posebnom statusu koji. odnosno Bosne i Hercegovine. kao i kolektivnim ugovorima i općim aktima poslodavca. mora imati i radnu dozvolu koju na zahtjev poslodavca izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. međuentitetski zaposlenici u smislu obaveza za porez na dohodak i doprinose. uz odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske.

a osnovica za obračun je ukupna naknada. to isto je odavno potvrđeno i zvaničnim stavom Federalnog ministarstva trgovine. trebate skrenuti pažnju takvim inspektorima da. Sudeći po sadržaju vašeg upita. trgovac na veliko koji u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke o zaduženju. Dakle. broj 28/06). bez pravo na umanjenje osnovice za bilo kakve priznate troškove (20%. poznato je i to da se inspekcijske kontrole (mada. izvrši na teritoriji BiH. kao i uvoz dobara u BiH. podliježe samo promet dobara i usluga koji registrirani PDV obveznik. u poreznom smislu. za takvo nešto nemaju uporište) često oglušuju na navedene odredbe Zakona i Pravilnika i traže da i veletrgovci vode TKV u papirnoj formi. broj 40/10). s obzirom na navedeno. radilo o naknadama na koju bi se morao obračunati PDV. ukoliko imate software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene. uz naknadu. nemaju osnova da od vas zahtijevaju ručno vođenu TKV. 132 Porezni savjetnik februar 2012. Prilikom isplate troškova službenog putovanja bilo kojim licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenika. komisijama i slično. Međutim. Pitanje: Da li su veletrgovci obavezni ručno . “Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu. stav 3. ukoliko imaju uvezan software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene? Odgovor: Prema članu 25. kod isplatioca tih naknada. Da li je taj savez obavezan da obračuna PDV na te uplate takse i članarina? Odgovor: Ne. odnosno ukoliko podaci iz robnomaterijalnog knjigovodstva zajedno sa podacima iz finansijskog računovodstva omogućavaju sve tražene informacije. Zato. ukoliko je upravo to i bilo povod vašeg upita. Uplate članarina i taksi sportskom savezu Pitanje: Sportski savez na teritoriji FBiH je registriran kao PDV obveznik i članovi tog saveza. isplata ovakvih i sličnih naknada licima koja su angažirana u raznim odborima i komisijama tretira se kao sastavni dio njihove ukupne naknade po osnovu članstva u tim odborima. novine FBiH”. imaju status zaposlenika. Oporezivanju PDV-om. razduženju i stanju robe. tada bi se. radi se o redovnim taksama i članarinama koje sudije i komesari. o naknadi koja bi podlijegala oporezivanju PDV-om bi se radilo samo ukoliko bi se radilo o “taksama” i “članarinama” koje bi sportski savez ubirao kao protuvrijednost nekih svojih usluga ili isporučenih dobara i koja naknada bi zavisila od obima korištenja tih dobara ili usluga. ne podliježe oporezivanju PDV-om. Drugim riječima. Izuzetno. (Ne)obaveznost vođenja TKV voditi trgovačku knjigu na veliko. novine FBiH”. uplaćuju dotičnom savezu kao svoju redovnu i uobičajenu člansku obavezu koja. odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. kao članovi. trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom”. kao takva. prema članu 15. Dakle. članarine i takse koje se ubiru mjesečno od svih članova sportskog saveza i koje su određene po istom kriteriju za sve članove ne podliježu oporezivanju PDV-om. nije obavezan voditi TKV. isplatilac je dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% za zdravstvo i 6% za PIO). niste obavezni voditi TKV. tj. Međutim. u skladu sa članom 3.savjeti Naime. odnosno 30%). prema navedenom. Zakona o PDV-u. Konačno. Također. sudije i komesari mu mjesečno uplaćuju sudijske članarine i takse. U skladu s tim. samo ukoliko bi u pozadini tih plaćanja bila isporuka nekog oporezivog dobra ili usluge od saveza. pravo na neoporezive naknade troškova službenih putovanja imaju samo ona lica koja. Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. Pravilnika o obliku.

Filijala Banja Luka. a danas korisnici kredita vezanih za pomoć moraju imati najmanje 50% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga porijeklom iz Republike Austrije. 05. od 21. 2009. 70/06. pa su korisnici kredita morali da poštuju odnos od 60 : 40 u korist proizvoda koji imaju porijeklo iz Republike Austrije. 12/09 i 60/10) i korisnici su kreditnih sredstava po Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji. vodosnabdijevanja i obrazovanja su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”. Ova kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donatorskim organizacijama.EBRD). 52/05. Nikole Tesle 13 Projekti koji će se finansirati iz kreditnih sredstava su prvenstveno iz oblasti zdravstva. Članom 6. 2006. br.1 Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-1457-4/06. 1 Agencija za javne nabavke. broj 04/09. ugovori sa Svjetskom bankom .) . Svjetska banka ima svoje vlastita pravila i procedure po kojima se provode postupci nabavke roba. vodosnabdijevanja i obrazovanja. 133 . Dakle.u daljem tekstu: Sporazum. 08/06.WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj . kao i međunarodnih obaveza. Najveći broj ugovornih organa iz oblasti zdravstva. kreditnih ili donatorskih subjekata.) i Odluku o ratifikaciji izmjene sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-83938/09. “Službeni glasnik BiH”. Članom 5. nastojati da promovišu i prošire i finansijsku saradnju. ugovorne strane će. broj 11/06. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljem tekstu: Zakon) predviđeno je da ugovorni organ može donijeti odluku da dodijeli ugovor bez primjene postupaka javnih nabavki definisanih Zakonom kada su u pitanju ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih. Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) obično uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti izvršena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. U želji da dodatno promovišu bliske i prijateljske odnose koje vladaju između dvije zemlje. infrastrukture. “Službeni glasnik BiH”. 09. Vremenom je ovaj uslov smanjen. u okviru svojih važećih zakona. 24/06. 49/04. usluga i radova koji se finansiraju iz sredstava Svjetske Porezni savjetnik veljača 2012. prvobitni uslov je bio da korisnici kreditne linije iz Bosne i Hercegovine moraju prilikom nabavke roba i usluga da nabavljaju najmanje 70% robe koja ima porijeklo iz Republike Austrije. oec. dipl. propisa i politika. da razvijaju.javne nabavke NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM Tanja Zubović. od 08. infrastrukture. šire i produbljuju uspješnu saradnju na finansijskom planu i da doprinesu obnovi. 19/05. Sporazuma je početno propisano da će se zajmovi koji se odobre koristiti za kupovinu austrijskih roba i usluga koje mogu uključivati do 30% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga koje potiču izvan Austrije.

- ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i - ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. Zakona donosi odluka o tome koja ponuda će biti ocijenjena kao “najbolja”. naravno. konkretno iz Republike Austrije. Dakle. ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe Zakona u slučaju: - ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (npr: WB. i Evropska banka za obnovu i razvoj ima definisana pravila i procedure za nabavke koje se finansiraju iz kreditnih sredstava te banke. Ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka utvrđenih u Zakonu. . procedure nabavke međunarodnih. Dakle. kreditnih ili donatorskih subjekata se primjenjuju kada se sporazumom zaključenim između državnih organa i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijeva primjena njihovih propisa. ugovorni organ može primijeniti izuzeće od primjene postupaka definisanih Zakonom. kada sprazumom nije definisana posebna procedura dodjele ugovora.javne nabavke banke. Bitno je da u tenderskoj dokumentaciji zahtjevi ugovornog organa moraju biti postavljeni jasno i nedvosmisleno. dok se na osnovu kriterija za dodjelu ugovora iz člana 34. Kada se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata. ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure javne nabavke. pri čemu će u tenderskoj dokumentaciji naglasiti da u postupku mogu učestvovati ravnopravno svi ponuđači. U protivnom. s tim što je njihova primjena usmjerena isključivo na ponuđače koji nude predmete nabavke čije je porijeklo sa područja utvrđenog u tom sporazumu. ali i to da su svi dužni nuditi predmete nabavke čije je porijeklo u konkretnom slučaju sa područja utvrđenog u sporazumu i. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka u skladu sa odredbama Zakona i podzakonskih akata. odnosno jednakog tretmana. Prema tome. koji su tim ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. to obrazložiti. U tom slučaju. nediskriminacije i transparentnosti između ponuđača koji mogu učestvovati u postupku u skladu sa sporazumom. ukoliko je sporazumom definisana posebna procedura na osnovu koje će se dodjeljivati ugovori o nabavci finansirani tim sredstvima. Isključivo na osnovu ispunjenosti uslova koje je ugovorni organ naveo u tenderskoj dokumentaciji donosi se odluka da li će se prihvatiti ponuda određenog ponuđača ili ne. odnosno kojem ponuđaču će biti dodijeljen ugovor. kreditnih ili donatorskih subjekata. te 134 Porezni savjetnik februar 2012. Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji nije predviđena posebna procedura dodjele ugovora. u potpunosti se primjenjuju procedure nabavke međunarodnih. procjene vrijednosti javne nabavke definisane u članu 6. EBRD itd). stav (1) tačka c) Zakona. ali je uslovljeno da se nabavke dijelom odnose na predmet nabavke čije je porijeklo sa određenog područja. Takođe. Osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom. Odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ na osnovu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom. u skladu sa članom 5. I u tom slučaju ugovorni organ je dužan osigurati poštivanje principa pravične i aktivne konkurencije. Takođe. Zakona. ugovorni organi koji su korisnici kreditnih sredstava po sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji i koji provode postupke nabavke roba i za njih vezanih usluga moraju primjenjivati pravila Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

University of Limburg. Vjerujemo da ćete uživati u ovom istinski originalnom pregledu pogleda na teoriju i praksu menadžmenta u različitim regionima svijeta. Holandije. 135 . . U drugim dijelovima svijeta se ne samo prakse već i čitav koncept menadžmenta mogu razlikovati. Model u kojem su razlike u nacionalnim kulturama kategorizirane prema pet nezavisnih dimenzija pomaže u objašnjavanju razlika u temeljima menadžmenta. oec. naglasak na pojedincu. a lokalne prakse i teorije menadžmenta objašnjene su iz različitih konteksta i historija Njemačke. Maastricht. Napisao: Geert Hofstede. Spomenute su tri takve idiosinkrazije: naglasak na tržišnim procesima. Porezni savjetnik veljača 2012. kao načina obogaćivanja teorija na nacionalnom nivou. ovaj članak donosimo u dva nastavka. te fokus na menadžere prije nego na radnike. američke teorije menadžmenta sadrže brojne jedinstvene karakteristike. dr. Afrike. Jedna praktična primjena modela leži u demonstraciji relativne pozicije SAD u odnosu na druge dijelove svijeta. te konačno kontinentalne Kine. Nizozemska 1 Preuzeto iz izvršnog pregleda datog u samom članku. U globalnoj perspektivi. mada situacija u svakoj zemlji ili regionu ima jedinstvene karakteristike koje ne može obuhvatiti nijedan model. idiosinkrazije. prekomorskih kineskih zemalja. Čitalac ovog članka je pozvan na put oko svijeta. Rusije. Ponuđeno je opravdanje za internacionalizaciju ne samo biznisa već i teorija menadžmenta.prvi dio - Menadžment kao riječ koja se danas koristi američki je izum. dipl. a teorije potrebne da ga se shvati mogu značajno odstupati u odnosu na ono što se u SAD smatra normalnim i poželjnim. Aziz Šunje i Emir Kurtić. Japana.1 Zbog svog obima. Jugoistočne Azije. Francuske.menadžment KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA Prof. koje ne dijeli nužno menadžment na drugim mjestima.

“management” i “manager” u engleskom jeziku su se pojavile u 16. napisao jednu rečenicu koju je Blaise Pascal proslavio stoljeće kasnije: “Vérite en-deça des Pyrenées. McGregor-ove.. Alisini problemi sa igranjem kriketa su dobre analogije pokušajima da se izgrade teorije menadžmenta oslobođene uticaja kulture. Koncepti dostupni za ove svrhe su sami po sebi živi uz kulturu. Menadžeri kao ljudi ideja je koja je uvedena kasnih 1940-ih godina Herbert Simon-ovom “ograđenom racionalnošću” i elaborirana u radu Richard-a Cyert-a i James-a March-a iz 1963. u kojoj Don Adriano do Armando.živi flamingosi. takođe. ljeve. primijeniti na argumente u ovom članku. mač! Budi .menadžment “Alisa u zemlji čudesa” Lewis-a Carroll-a sadrži čuvenu priču o Alisinoj partiji kriketa sa Kraljicom srca: “Alisa pomisli kako nikad u životu nije vidjela čudnijeg igrališta za kriket. hrabrosti! hrđa. godine. Pojam “komparativni menadžment” korišten je još od 1960ih. U ovom članku krećemo na put oko svijeta kako bismo demonstrirali to da ne postoje takve stvari poput univerzalnih teorija menadžmenta. Jedino pravilo bilo je. na osnovu empirijskih dokaza.” Vjerovatno znate kako priča ide: Alisini flamingosi bi okrenuli glavu kada god bi pokušala da udari loptu njihovom glavom. “Bihevioralna teorija firme”. a vojnici su morali da se potpuno presaviju i stoje na rukama i nogama. a njeni lukovi od presavijenih vojnika sve vrijeme bi šetali uokolo. Ideja da je validnost teorije ograničena nacionalnim granicama očiglednija je u Evropi. Ideja zaposlenika kao ljudi “otkrivena” je 1930-ih godina s pojavom Human Relations School.).Postoje istine sa ove strane Pirineja koje ne vrijede drugdje. prev. riječi “manage”. erreur au-delà” . američkoj akademskoj literaturi je bilo potrebno mnogo više vremena da prihvati da ne samo prakse nego i validnost teorija može prestati na nacionalnim granicama. čini se. McClelland-ove. ono da Kraljica srca uvijek pobjeđuje. U članku tvrdim. Blake i Mouton-ove ne mogu biti ili mogu biti samo djelimično primijenjene izvan granica njihove zemlje porijekla . “fantastični Španac”. Još je u 16. i njihove ideje ne mogu ukloniti već samo reflektovati ograničenja njihovog okruženja. stoljeću. od deset svezaka.). teoretičari i pisci. OD DON ARMADO-ove LJUBAVI DO TAYLOR-ove NAUKE Prema sveobuhvatnom Oxford English rječniku (1971. nego u velikim zemljama bez granica kakve su Sjedinjene Države. Vroom-ove. Među zahtjevima za ponovnim objavljivanjem članka više ih je stiglo iz Kanade nego iz Sjedinjenih Država. Umjesto lopti . bolje da vam kažem svoj zaključak prije nego nastavim . Likert-ove. op. Kako se i samo rezonovanje može. scena druga): “Zbogom. godine. takođe. ljudi. Članak koji sam objavio u Organizational Dynamics 1980.kako bi se pravila moje igre razumjela. da općenito prihvaćene američke teorije poput Maslow136 Porezni savjetnik februar 2012. sa svim njenim granicama. TEORETIČARI MENADŽMENTA SU LJUDI Zaposlenici i menadžeri su ljudi. pod naslovom “Da li američke teorije vrijede u inostranstvu?” kreirao je više kontroverzi nego sam očekivao. Oni imaju tendenciju da vode naše razmišljanje prema našem željenom zaključku. Čitavo je bilo u grebenima i jarcima. Najstarija zabilježena upotreba riječi “manager” je u Shakespeare-ovom djelu “Love’s Labour’s Lost” iz 1588. da bi svojim tijelima pravili lukove. a čak se pitam da li bi se i danas svi složili sa ovom izjavom. stoljeću Michel de Montaigne. njena lopta od ježa bi se odkolutala. oni su odrasli u određenom društvu u određenom periodu. umjesto štapova .uz pretpostavku da su primjenjive unutar ovih granica. uzvikuje (Čin prvi.. No. Različitost u praksama menadžmenta širom svijeta prepoznata je u američkoj literaturi iz oblasti menadžmenta već više od trideset godina (članak napisan 1993. s obzirom na to da su razvijeni unutar specifičnog kulturalnog konteksta.živi ježevi. Francuz. Herzberg-ove. Moj argument je da su naučnici menadžmenta.

Komparacije radi. Posmatraćemo menadžment u njegovom kontekstu u drugim uspješnim modernim ekonomijama: Njemačkoj. 137 . te među kineskim zemljama izvan Kine. nemalo je njemačkih predsjednika kompanija koji su svoj put ka vrhu započeli kroz pripravnički staž. Naučni menadžment Frederick-a Taylor-a nastao je u društvu imigranata – gdje je veliki broj radnika raznolikih korijena i vještina morao da radi zajedno. i u fabrikama i u uredima postoji veoma efektivan pripravnički sistem. britanskih i francuskih organizacija pokazuju da Nijemci imaju najviše stope osoblja u ulogama koje su produktivne i najniže stope leadership-a i administracijskog osoblja. u svojoj knjizi iz 1776. dvije trećine radničke populacije u Britaniji uopšte nema profesionalne kvalifikacije. povezivana sa francuskim menage. takođe. posebno Jugoistočna Azija i Afrika. domaćinstvo. Porezni savjetnik veljača 2012. a različiti menadžeri i kulture mogu koristiti različite akcente. U Sjedinjenim Državama menadžer je kulturalni heroj. Osnivač nauke o ekonomici. Japanu. Britanski ekonomist John Stuart Mill (1806 – 1873. “management“ u američkom smislu – koji je od tada preuzet nazad od Britanaca – odnosi se ne samo na proces već i na menadžere kao klasu ljudi. kao što je upravljanje oružjem i muzičkim instrumentima. Škot Adam Smith.) slijedio je Smith-a u ovoj upotrebi i jasno izrazio svoje nepovjerenje na taj način angažovanim ljudima koji nisu bili motivirani vlasništvom. godine i “Principi naučnog menadžmenta” iz 1911. Elementi srednjovjekovnog sistema gildi preživjeli su historijski kontinuitet u Njemačkoj sve do današnjeg dana. Onda ćemo se vratiti u Sjedinjene Države preko kontinentalne Kine. Francuskoj. Teatar savremenog menadžmenta sadrži elemente i manege-a i menage-a. kao što Don Armado ilustrira. Zatim ćemo ispitati menadžment u mnogo većem dijelu svijeta koji je još uvijek siromašan.menadžment miran. Dok su Smith i Mill koristili riječ “management“ kako bi opisali proces. Od 1880-ih riječ “management” se pojavljivala povremeno u pisanjima američkih inžinjera sve dok nije kanonizirana kao moderna nauka od Frederick-a W. Tek kad savladamo manješke radnje možemo bez poteškoća upravljati kretnjama konja održavajući ravnotežu. Konkretno. Njemačka Menadžer nije kulturalni heroj u Njemačkoj. što znači dril (trening) konja ka manježu. Holandiji. radnik prima certifikat Facharbeiterbrief. američkog tipa. Manjež je osnova za ujahivanje madog konja. Taylor-a u njegovom radu “Shop management” 1903. dječaci i djevojčice teže ka ovoj ulozi.” Lingivističko porijeklo riječi dolazi od latinskog izraza manus. koristio je izraz “manage”. godine “Bogatstvo naroda”. bubnje! Jer tvoj manager je zaljubljen. preko italijanskog izraza maneggiare. Oko dvije trećine njemačke radne populacije ima jedan takav certifikat i tome odgovarajući ponos vezan za zanimanje. a posebno u Rusiji. da ih “motivira“. Visokoobučeni i odgovorni njemački radnici ne trebaju nužno menadžera. riječ je. koji kombinira praktični rad i kurseve u učionici. koji je priznat u čitavoj zemlji. Okrenimo se sada drugim dijelovima svijeta. Članovi ove klase imaju visok status i mnogi američki 1 Jahanje se uči u manježu. da. Ako je iko. Komparacije sličnih njemačkih. on voljah. “management” (čak i “loš management”) i “manager” kada bi spominjao procese i osobe uključene u djelovanje kompanija organizovanih kao dioničko društvo. Na kraju pripravničkog staža. onda je inžinjer taj koji zauzima ulogu heroja. a riječ “manager“ za osobe uključene u taj proces. U Njemačkoj ova heterogenost nikada nije postojala. te u novim političkim konfiguracijama istočne Evrope. No. kroz motivaciju. ili ekvivalent “mužstva” u smislu umjetnosti vođenja domaćinstva. ruka. Ova klasa (1) ne posjeduje biznis ali prodaje svoje vještine kako bi djelovali u ime vlasnika i (2) ne proizvodi lično. Zapravo. ali je nezamjenjiva kada je u pitanju poticanje drugih da proizvode.1 potom je značenje prošireno na vješto upravljanje u opštem smislu riječi. Oni od svog šefa ili Meister-a očekuju da im dodjeljuje zadatke i da bude ekspert u rješavanju tehničkih problema.

situacija se nije mnogo promijenila. ovaj odgovara: “Zašto me zoveš? Učini nešto po tom pitanju. on se vraća nazad u historiju kako bi došao do korijena iznenađujuće različitih ponašanja u obavljanju istih zadataka. Srž japanskog preduzeća jeste stalna grupa radnika. Ovaj razred ima svoje problematično dijete. Ono što otkriva. Francuska Menadžer. Neprimjenjivost američkih koncepata menadžmenta bila je prilično očigledna 1973. Tokom posljednje dvije decenije (članak napisan 1993. sve dok Glen ne promijeni svoje mišljenje. Japanci su u velikoj mjeri kontrolisani od njihove grupe kolega prije nego od njihovog menadžera. između ostalih stvari. Izvještaj je izuzetno kritički nastrojen i piše. U japanskoj 138 Porezni savjetnik februar 2012. napisala studiju njemačkog menadžmenta iz američke tačke gledišta. Ovo drugo se manje odnosi na brigu za pojedinačnog uposlenika. U Sjedinjenim Državama. Oni su drugačiji od nestalnih radnika .).. Od 1973. godine. takođe. Sjedinjenim Državama i Holandiji. rezultati. Proučavajući nevjerovatan uspjeh japanske ekonomije u posljednjih trideset godina. koje produžavaju vrijeme potrebno za donošenje odluke. a M na “Maintenance“ (održavanje). ali garantuju brzu implementaciju nakon toga. David Wu i Dana Danielson. Njihovi rezultati su objavljeni i kao knjiga i kao video. Joseph Tobin. još uvijek neprevedenoj na engleski jezik. Gdje je potrebno. koliko na održavanje društvene stabilnosti. Američke teorije leadership-a nisu prikladne za japansku situaciju grupne kontrole. učinci. angažovana od njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova. Univerzitetski diplomanti u Japanu prvo se pridružuju stalnoj grupi radnika i nakon toga popunjavaju različite pozicije.) Japanci su razvili svoju vlastitu “PM“ teoriju leadership-a. ne postoji ni u Japanu. on povezuje sa općim informacijama koje ima o ova tri društva. francuski istraživač Philippe d’Iribarne (1989) opisuje rezultate dubinskih opservacijskih i intervju studija metoda menadžmenta u tri tvornice iste francuske multinacionalne korporacije: u Francuskoj. Japan i Sjedinjene Države. Glen-a. uradili su opservacijsku studiju tipičnih institucija predškolskog uzrasta u tri zemlje: Kina. ne postoji ni u Francuskoj. op. Japan Američki tip menadžera. U .većina žena i timovi su angažovani na određeno vrijeme. Tri istraživača iz East-West Center sa University of Hawaii. nažalost.menadžment Poslovne škole su gotovo nepoznate u Njemačkoj. Oni učestvuju u grupnim konsultacijskim sesijama japanskog tipa za donošenje važnih odluka. o tome da “Nijemci jednostavno nemaju veoma snažan koncept menadžmenta“. prev. prev. Video prikazuje jednog posebno nemirnog dječaka. koji odbija da pospremi svoje igračke. mnogi su Amerikanci tragali za tajnama japanskog menadžmenta nadajući se da će ih uspjeti kopirati. a za svo to vrijeme su plaćeni prema starosti prije nego prema poziciji. njemačka ekonomija je tokom ovog perioda imala superiornije performanse u odnosu na američku u gotovo svim aspektima. Međutim. Jedan od učitelja obavlja dugi razgovor sa njim i izolira ga u jedan ćošak. op. američkog stila. u kojoj se P odnosi na “Performance“ (performanse. Allen & Hamilton. po imenu Hiroki. predškolskoj instituciji. koji se tuče sa drugom djecom i baca materijale za učenje sa balkona.“ U američkoj predškolskoj instituciji na svakih devetero djece dolazi jedna odrasla osoba. Kada mala djevojčica nastoji da alarmira učitelja. On identificira tri vrste osnovnih principa (logiques) menadžmenta. tako da je snažan koncept menadžmenta možda bio prije slabost nego snaga. godine kada je američka konsultantska firma Booz. takođe. od linijskih do administrativnih kako se potreba pojavljuje. srž preduzeća jeste menadžerska klasa. Nije potrebno mnogo mašte da se uvidi da će upravljanje Hiroki-em trideset godina kasnije biti različit proces od upravljanja Glen-om. jedan učitelj je vodio 28 četverogodišnjaka. U veoma prosvjetljujućoj knjizi. radnici koji iz svih praktičnih razloga teže ka cjeloživotnom zaposlenju. Originalno njemačke teorije menadžmenta koncentrišu se na formalne sisteme. iz mog ličnog iskustva.

Taylor se uopće nije bavio pitanjem autoriteta. Konflikt između francuskih i američkih teorija menadžmenta postao je očigledan početkom dvadesetog stoljeća. takođe. još jedan od Fayol-ovih sunarodnjaka. Henri Fayol-a (1841 . osoba postaje cadre pohađajući odgovarajuće škole i ostaje to zauvijek. on je formulisao svoja iskustva u čuveni tekst o organizaciji: Administration industrielle et générale. i veoma je rijetko da non-cadre napreduje u smislu ranga. U smislu različitog porijekla riječi “manager“. I od Amerikanaca i od odgovarajuće grupe holandskih studenata tražimo da opišu svoj idealni posao nakon diplomiranja. niti predodređena ugovornim odnosima. što je ideja koja je u konačnici dovela do ideje matrične organizacije. koristeći listu 22 karakteristike posla. niti klasnim razlikama. i časti njihove vlastite klase. potpunom korištenju svojih vještina i sposobnosti. University of Limburg u Maastricht-u.1810). Holanđani su više važnosti dali slobodi da usvoje vlastiti pristup poslu. zasnovanog na primanjima i karijernim prilikama. te pomaganju drugima. godine. ali unutar ograničenja ovog principa. konsultovanju sa njima od šefa u donošenju odluka. Taylor-u (1856 . cadres imaju privilegije više socijalne klase. tržište rada na kojem radnik prodaje svoj rad za neku cijenu. Sedamdeset godina kasnije. Nizozemskoj. Holandiji ili. dok je u Sjedinjenim Državama više manege (dril konja). Matrična organizacija nikada nije postala popularna u Francuskoj kao što je u Sjedinjenim Državama. Taylor je bio američki inžinjer koji je počeo svoju karijeru u industriji kao radnik i stekao svoje akademske kvalifikacije kroz večernju školu. davanju doprinosa uspjehu organizacije. 139 .1914). Ovo je. svaka izvođena od druge osobe. dobrim radnim odnosima sa šefom. Razlika u karijernim putevima dvojice ljudi je iznenađujuća. otkrio je da su francuski menadžeri u jednom istraživanju reagovali veom žustro protiv prijedloga da jedan zaposlenik odgovara dvojici različitih šefova. Nizozemska je bila prva republika u Zapadnoj Evropi (1609 .menadžment SAD. Ovo drugo ima korijene stare stoljećima. dok su američki menadžeri u istom istraživanju pokazali manje neslaganja. prilikama za trening. već u smislu cadres i non-cadres. organizacija u Holandiji je više menage (domaćinstvo). studija Philippe-a d’Iribarne-a otkrila je da je menadžment prinicip koji je na snazi potreba za konsenzusom između svih strana. Od glavnog inžinjera u kompaniji koja se bavila čelikom. u kojem se fokusirao na izvore autoriteta. Taylor-ov rad se pojavio u francuskom prevodu 1913. Fayol je bio francuski inžinjer čija je karijera kao cadre supérieur-a kuliminirala pozicijom Président-Directeur-Général jedne rudarske kompanije. njegov fokus bio je na efikasnosti. Ova lista potvrđuje d’Iribarne-ova otkrića po pitanju ugovornog radnog odnosa u Sjedinjenim Državama. postao je jedan od prvih menadžment konsultanata. On je predložio dijeljenje zadatka šefa prve linije u osam specijaliziranih radnji. u kojem se nadređeni ponašaju kao superiorna bića a podređeni to prihvataju i očekuju. Na mom univerzitetu. bez obzira na stvarni zadatak. te sigurnosti zaposlenja. André Laurent. Francuzi ne razmišljaju u smislu menadžera naspram nemenadžera. svakog semestra primamo grupu američkih biznis studenata koji upisuju program evropskih studija. Amerikanci su značajno više važnosti dali primanjima. i Fayol ga je pročitao i bio generalno impresioniran. princip je fer ugovor između poslodavca i zaposlenika. Zemlja je bila i još uvijek je Porezni savjetnik veljača 2012. u jednom kriticizmu od velikog francuskog pionira menadžmenta. Nakon umirovljenja.1925) upućenom njegovom američkom kolegi i savremeniku Frederick-u W. U Francuskoj princip je čast svake od klasa u društvu koje je uvijek bilo i ostalo ekstremno stratificirano. beneficijama. ali. koji menadžeru daje značajne prednosti. kako joj je oficijelno ime. već bazirana na otvorenoj razmjeni stajališta i balansiranju interesa. naspram konsenzualnog odnosa u Holandiji. ali i šokiran Taylorovim “poricanjem principa Jedinstva komande“ u slučaju sistema osam šefova. svjesni svog vlastitog nižeg nivoa u nacionalnoj hijerarhiji. i model za američku republiku. Holandija U mojoj vlastitoj zemlji. napredovanju. zapravo.

raditi u Holandiji nije u potpunosti tako divno. što prevazilazi BNP Australije. Oni upošljavaju malo profesionalnih menadžera.). ako imalo vrijede. u proširenoj strukturi porodice. 7 No. često ugrožene i izložene etničkom nasilju. svaki novčić ima i drugu stranu. “The Spirit of Chinese Capitalism“ Gordon-a Redding-a (1990. u kojem nije bilo formalnih zakona. mala. Ako ništa drugo. Filipina i Tajlanda. samo formalne mreže moćnih ljudi vođenih općim principima konfučijanskih vrijednosti. bez odvajanja vlasničke i menadžerske funkcije tipičnog za Zapad. Naklonost vlasti može se mijenjati na dnevnoj osnovi. potiču iz historije kineskog društva. Hong Kong i Singapur. Ne može se poreći da to funkcioniše. uglavnom. na sreću. samo čekati i štedjeti sve dok ne pokrenu svoj vlastiti porodični biznis. Kineske zemlje izvan Kine Među šampionima ekonomskog razvoja u posljednjih trideset godina nalaze se tri zemlje. uobičajeno bilo mnogo. i motivacija i leadership u Holandiji drugačiji su od onoga što predstavljaju u Sjedinjenim Državama. koji će. ali se drugim članovima porodice mogu prepustiti nova preduzeća kako bi isprobali svoje vještine. U smislu teorija menadžmenta. Njihova veličina se drži malom zbog pretpostavljenog izostanka lojalnosti zaposlenika koji nisu članovi porodice. naseljene Kinezima koji žive izvan Kine: Tajvan. ali koji po povratku nastavljaju da vode porodični biznis na kineski način. A. Hong Kong i Singapur – bili su ekonomski uspješniji od Japana. Svoje uvide u kineski biznis on bazira na ličnim poznanstvima i dubinskim diskusijama sa velikim brojem “prekomorskih“ kineskih ljudi iz svijeta biznisa. veoma malo pažnje je posvećeno načinu na koji su njihova preduzeća vođena. ili – iz zapadnjačke perspektive – nedostatka sistema. mali zmajevi – Tajvan. “prekomorski“ Kinezi igraju veoma važnu ulogu u ekonomijama Indonezije. ili čak Japan i Koreju. primjenjujući konfučijanske vrijednosti na štedljivosti i ustrajnosti. kooperirajući po pitanju esencijalnih funkcija sa drugim malim organizacijama kroz mreže bazirane na ličnim odnosima. je veoma prilagođen njihovoj poziciji u zemljama u kojima čine etničke manjine. Nažalost. izuzev njihovih sinova i ponekad kćerki koje su nekoć poslali na prestižne poslovne škole u inostranstvu. “Prekomorski“ Kinezi preferiraju ekonomske aktivnosti u kojima se mogu ostvariti velike koristi uz manji broj ljudi. NAZIV ORIGINALA: “CULTURAL CONSTRAINTS IN MANAGEMENT THEORIES” Academy of Management Executive. ubrajajući se danas među bogate industrijske zemlje svijeta. uglavnom. Korijeni ovog sistema. Štaviše. kao i vremenski obimne ritualne konsultacije kako bi se održao privid konsenzusa i skromnosti. Ona su porodična. Način poslovanja “prekomorskih“ Kineza. Biznisi “prekomorskih“ Kineza koji slijede ovaj neprofesionalni pristup zaslužni su za zbirni bruto nacionalni proizvod od nekih 200 do 300 milijardi američkih dolara. Ona se uobičajeno fokusiraju na jedan proizvod ili tržište. britanskog dekana poslovne škole u Hong Kongu. ekstremno fleksibilna. Oni se ne ističu i ekstremno su svjesni troškova. Ona su. ipak. Američkim preduzećima “prekomorskih“ Kineza nedostaju gotovo sve karakteristike modernog menadžmenta. uz rast kroz diferencijaciju baziranu na prilikama. Međutim. postavši bogatim od siromašnih. takođe. Mediokracija i ljubomora su gotovo ugrađene u sistem. u odnosu na pretpostavljenu determiniranost u Sjedinjenim Državama. tako da se nikome ne može vjerovati izuzev vlastitoj rodbini – kojih je. kao što su trgovina robom široke potrošnje i nekretnine. izvrsna je knjiga o kineskom biznisu.menadžment vođena pažljivim balansiranjem interesa u višepartijskom sistemu. Odlučivanje je centralizovano u rukama jednog dominantnog člana porodice. Leadership u Holandiji pretpostavlja skromnost. 1993 Vol. u ovome su 140 Porezni savjetnik februar 2012. gdje predstavljaju etničke manjine. Malezije. Niti u jednom američkoj leadership teoriji nema mjesta za to. 1 .

II 1. min.) do 02. IV 1. 03.2012. 02.) istovrem. 10. Godišnje prijave poreza na dohodak: Izvještaji GIP-1022. 2012. po JCI 10. O B A V E Z A PDV Ispostavljanje faktura za izvršene isporuke dobara i usluga: . prilikom uvoza. i 10. po JCI 10. 02. 03. 02.02. obrasci za ostala oporez.1. do 02. i 10. i 10.02. do 02.2012. 2012. 02.samostalni poduzetnici (vlasnici radnji). . 2012.02. 04.2012. 03.b) 1. 4. prilikom uvoza. 03. 02. 10.) 10. 2012.03. i 10. 10. 2012. 2. b) u Republici Srpskoj: . za svoje doprinose . najkasnije pod 29.2012. po JCI 10. 10.01.c) 2. i 10. . 2. (pon. 2012. prilikom uvoza.za januar/siječanj 2012. 03. 6.) do 02. 04. 12.03. 02. do 29.02. . 2012. Podnošenje PDV prijave (Obrazac P PDV): PDV prijava za januar/siječanj 2012. sa isplatom primanja istovr.za januar/siječanj 2012.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA PIVO Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 2012. 04. do 15. 2012. III 1. do 29. 04. 4.03. 03. svim zaposlenicima Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (GPZ-1052) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti (SPR-1053) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-1054) Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Republika Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku Godišnje poreske prijave: Prijava poreza na imovinu (PP-PNI) Prijava za posebnu republičku taksu (PP-GRT) Poreska prijava za male preduzetnike (obrazac 1107) Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac 1004). (pon. PDV prijava za februar/veljaču 2012.02.uplata PDV obaveze po prijavi za februar/veljaču 2012.02. prilikom uvoza. 2. i 10.za februar/veljaču 2012.prijave PDA (proizvođači) AKCIZA NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . prilikom uvoza. 04. 6. 2012. V 1. i 10. . (pon. godine KOME kupcima kupcima UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Res. AKCIZE AKCIZA I PUTARINE NA NAFTNE DERIVATE Uvoznici: uplata akcize i putarina Proizvođači: prijave PDA Proizvođači: uplata akcize i putarina (odvojeno) AKCIZA NA DUHANSKE PRERAĐEVINE Uplata (svi obveznici: uvoznici i proizvođači u BiH) Mjesečni obračuni . 2012.02.) 02. i 10.02. 3.) istovremeno sa isplatom 10. porez i dopr. prilog 1005 (1006 i 1009) GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2011. 02. i 10. 03.b.2012. 2.za sve isporuke izvršene do 29.za sve isporuke izvršene do 31.02. i AFIP/FIP AFIP/FIP R. 2. 03. do 29. 03. 02. sa isplatom primanja do 15. i 10. Korisnici budžeta/proračuna i vanbudžetski/izvanproračunski fondovi Sva ostala pravna lica KADA najkasnije pod 31. prop.01.Zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici.2012. 04.za plaće isplaćene u I mjesecu 2012.2012. 02. 04. (pon. 3. 5.2. do 29. .svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje). (pon. 10. 2012.za februar/veljaču 2012.aktualnosti NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . 03.2012.2012. 10. i 10. 2. U RS: Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja prijava poreza na dobit i porezni bilans: a) u Federaciji BiH b) u Republici Srpskoj POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Federacija BiH) . 02. 141 . VI 1. 2012.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA BEZALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . (pon. 10.uplata PDV obaveze po prijavi za januar/siječanj 2012.2012. . po JCI 10. 02.2012. (pon. 2012. sa isplatom plaća do 10-og u mjesecu do 10-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr. za svoje zaposlenike .2012.2012. Porezni savjetnik veljača 2012.a) 1. 2012. 03.02. 2012. 02. po JCI 29. 10.2012.2012. 2012. 2012. primanja (sa dokazima o uplati obaveza) Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) Izvještaj MIP-1023 . 3. 2012.za plaće isplaćene u II mjesecu 2012. do 29.2012. 02. 02.02. 2012. 2.februar/veljača i mart/ožujak 2012. 2012. za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća (sa dokazima o uplati poreza i doprinosa) Specifikacije i dr. (pon. 5. 02. pri preuzimanju markica 10.) do 29.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA KAFU I PRERAĐEVINE OD KAFE Uvoznici POREZ NA DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit: a) u Federaciji BiH: . (pon. 2012. 03.) 10.) do 02. I 1. 04.

(826. a od 28.53 KM dnevno 16. Tunis. Filipini. Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugi samostalnih djelatnosti.2. (819.06. a najviše do iznosa 4 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna 4 mjeseca 5. Brazil.01. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA POREZNI TRETMAN Službena putovanja IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u zemlji 48 KM dnevno (vidi niže) Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u inozemstvu od 90 do 160 KM (vidi niže) Troškovi korištenog javnog prijevoza zaposlenika na službenom putovanju iznos stvarnih troškova (vozne karte.16 x 2%) 17. samo za dane prisustva na poslu: 20. (801. Švicarska Norveška sve druge zemlje Troškovi prijevoza na posao i sa posla (najmanje 1 km. Kolumbija. ili prosječna tromjesečna neto plaća (sve dok se ne izmjeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) u FBiH u prethodna 3 mjeseca.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 50% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za smještaj rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti 500 KM mjesečno . (811. (814. (810.03. Pakistan. 3. Moldavija.01. 5. računi i dr) Naknada za korištenje osobnog automobila zaposlenika na služb. 3. zavisno šta je povoljnije Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u zemlji Neoporezivi iznos 48 KM dnevno Dozvoljeni iznos. Švedska.85 x 2%) 22. Sudan. do objavljivanja novog podatka (829. Slovenija Cipar. prigradskog ili međugradskog prijevoza do 20% cijene 1 lit. 5. Egipat. R Koreja. Indonezija. i to: Afganistan.67 x 2%) od 18.12. Turska. 2. – 21. Kongo.07.04.89 x 2%) 16.05. 6. Hrvatska. Rumunija.2010. Indija. Panama. Armenija. Sirija.72 x 2%) 23.2011. (826.2011. Iran. Poljska. Francuska.46 KM dnevno 16. Turkmenistan. Japan.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 70% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za rad na terenu (terenski dodatak).2011. Kanada.55 x 2%) 20. Singapur Austrija. Gruzija.1. Peru.12. (797. Meksiko. ako prijevoz nije organiziran i ako nije obezbjeđena mjesečna karta) Naknada za upotrebu osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla. – 15. 4.2011.br. Makedonija.08. – 17.2.34 x 2%) 23.70 x 2%) 21.97 x 2%) 18. Luksemburg.05.30 KM dnevno 16.ako su na terenu obezbjeđeni i smještaj i ishrana od strane poslodavca do 20% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) . . Monako. – 17.96 x 2%) 12.2011. Ujedinjeno Kraljevstvo V. Izrael. saglasno internim aktima Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok). Albanija. FBiH” 50/07). Ujedinjeni Arapski Emirati Andora. 7. Crna Gora. SAD.1.32 KM dnevno 16. – 11. – 16.2012. Bugarska.2011. Jordan. – 15.02. – 20.58 KM dnevno u visini stvarnih troškova sahrane. Italija.2011.01. I 1.93 x 2%) 16. 4. Liberija.09. Neoporeziva primanja iz radnog odnosa IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Naknada za smještaj / odvojeni život od porodice: Naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika 300 KM mjesečno .40 KM dnevno 16. Angola. Srbija.09 x 2%) Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže porodice. Mađarska.2.2011.2012.1.10. Jemen.02. Kuba.04 KM dnevno 16. – 19.01. Kirgistan.95 KM dnevno 16.10. N. Malezija. 4. Slovačka. Etiopija.2011. Nizozemska. Belgija. Malta. Danska. – 22. (817. Bolivija.03. Britanije i S. za budžetske korisnike 48 KM dnevno Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u inozemstvu do iznosa po Odluci (“Sl. Zeland. Češka. a) b) c) 2.2011. 142 Porezni savjetnik februar 2012. nov. Hong Kong. 7. Južnoafrička Republika.12. Alžir.06.46 KM dnevno 16. i u slučaju smrti penzionisanog zaposlenika 90 KM dnevno 2.5 mjesečne karte javnog saobraćaja na odobrenoj relaciji do 2% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH.11. Litvanija. Jamajka. (822. (814. Čile. i to: . Senegal.08.aktualnosti DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH PO PROPISIMA FEDERACIJE BiH R. (821. Portugal.2010.07. Argentina. Libija. Mozambik.01.11. Irak. Libanon. Rusija.2010. Azerbejdžan. DNR Koreja.21 KM dnevno 15.23 KM dnevno 16.ako je na terenu obezbjeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice (vidi niže) . Kuvajt. Kina.04. putovanju do 20% cijene 1 lit. II 1.54 KM dnevno 16.09. Španija. Kazahstan. utrošenog goriva po pređenom km Troškovi noćenja zaposlenika na službenom putovanju Iznos stvarnih troškova (po računima) Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi od 28. ako nema javnog prijevoza. Grčka. Irska. – 22.41 x 2%) 16.28 KM dnevno 16. Ukrajina Australija Finska. Estonija. Saudijska Arabija. Njemačka.2011. goriva po pređenom km na odobrenoj relaciji.: do iznosa od 70% dnevnice (neoporezivo) Dnevnice zaposlenika u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana umanjuju se za 30% Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaća. Latvija.2011. – 18.88 x 2%) 19. Tadžikistan. 100 KM dnevno 110 KM dnevno 120 KM dnevno 125 KM dnevno 130 KM dnevno 140 KM dnevno 150 KM dnevno 160 KM dnevno 90 KM dnevno do visine cijene mjesečne karte gradskog. i to: 16. (822. – 15.ako je na terenu obezbjeđena samo ishrana do 70% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) Troškovi prijevoza na teren (ako nije obezbjeđen prijevoz službenim vozilom) u stvarnom iznosu troškova prijevoza Regres za godišnji odmor 70% njegove plaće.01. Irske Island.2011.43 KM dnevno 16. pod uslovom da se taj teren zavisno od uslova koji su obezbijeđeni zaposleniku nalazi izvan mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno: za rad na terenu. a najviše do cijene 1. Uzbekistan Bjelorusija. Kenija. 6.

3. 3.00 za 30 god. Pravilnika o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja 9. propisima Prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe Naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda Osiguranje i dr. Porezni savjetnik veljača 2012. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 10.2010.1. najviše do iznosa 75% prosj. 3 mj.aktualnosti R. 10. licima za liječenje i dr. u visini 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem statističkom podatku. ako je to povoljnije za zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji 6 njegovih neto plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci ili prosječnih 6 neto plaća u FBiH. 10. najviše do iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak Nagrade za izuzetna dostignuća koje dodj. 3. razloga po preporuci ljekara Naknada troškova liječenja zaposlenika. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 6. Zakona i čl. stvarima i/ili pravima na kvizovima i dr. do 4 prosj. objavlj. ustanovi ili radionici za zap. sa PDV-om OPOREZUJU SE U CIJELOSTI 10% poreza + 4% za zdravstvo (iz) + 6% za PIO (na) + 0. 4. a od 28.25 za 15 god. o radu. 3.01. te na državne obveznice Primanja od poslodavca koja se ne oporezuju Pomoć za gubitke nastale kao poslj. 2. a od 27. mj. plaće zaposlenika u poslj. 4. o pravima RVI i civ.. neto pl.2. god. stvarima. pod prop. 14. propisima Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvrđene posebnim propisima Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost. 8. prije prestanka ugovora o radu. 5. uslovima Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim fed. vrijednosti 1. od 27. u Fed. 1. 2. naknada štete na imovini do iznosa za zamjenu ili popravku Nagrade u novcu.50 za 20 god. kao i isplate fiz. Pravilnika. invalida Naknade za tjelesna oštećenja..hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdrav.2010. primanja po pos. prop.03% kamate na godišnjem nivou u visini izmirenih privatnih troškova u visini izmirene ili oproštene privatne obaveze u visini tržišne vrijednosti ili cijene. i 15. do trž. mjes. 2. 12. pomoći i/ili nagrada.2010. datuma Lična primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječ. asortimana. 5. povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubilija firme i sl. 4. stečajnih upravitelja i dr. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA Novčana pomoć u slučaju: . 2. za rad na teret vanbudžetskog fonda Prihodi invalidnih lica zaposlenih u društvu.00 za 10 god. 10. 10.1. 7.5% za nesreće + 0. bilo da su stečene u BiH ili inozemstvu Pomoć i dr. takmičenjima Prihodi zaposlenika na osnovu naknada. nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti zaposleniku ili članu nj. prema posljednjem obj. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 0. VII 1.teške invalidnosti zaposelnika ( najmanje 60% invaliditeta) .do 11. 6. 3. organi vlasti povodom znač.01. i kant. 11. i na računima. VI 1.2010. III 1. 4. ako je to neophodno u cilju obavljanja radnog zadatka Smještaj i plaćanje troškova smještaja za javne dužnosnike zaposlene u DKP u inozemstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu. (član 15. i 10. VI i VII) Korist zaposlenika po osnovu rada za poslodavca: Korištenje službenih vozila i drugih sredstava za lične potrebe Korištenje drugih dobara i usluga besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita s kamatom nižom od tržišne Izmirivanje privatnih troškova od strane poslodavca Izmirivanje ili oprost dužničke obaveze zaposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi zaposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Lična primanja od povremenih poslova i drugih samostalnih djelatnosti Primanja po osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih 20% troškova) Naknade za povremene i privremene poslove Autorske naknade (uz priznatih 30% troškova ili dokazane stvarne troškove) Naknade članovima odbora. plaće u FBiH. 5. i članova uže porodice Otpremnina kod odlaska zaposlenika u mirovinu Otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (do 28.. štedion. 5. 6.teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice . 1. 9. komisija.. prije prest.3.75 za 25 god. 6. 9. žrtava rata. 7. el. 143 . sistema. 6. umanjenu radnu sposobnost i neimovinsku štetu Naknade štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu Nagrade članovima ANU BiH i nagrade za tehničko-tehnološke inovacije Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne Stipendije učenika i studenata na redovnom školovanju..000 KM Naknade plaća za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv Kamate na štednju u bankama. podatku Dobici ostvareni učešćem u nagr. mj.. 5. V 1. V.02. podatku.2010.02. 12. stav 4. 2.3. 8. 14.01. 8. koje se izvrše preko prednjih neoporezivih iznosa Sva ostala primanja zaposlenika iz ili po osnovu rada (osim isplata po čl. rada kod poslodavca do 70% prosj. 11. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu Neoporezive koristi od poslodavca. do visine 2 prosj. osim plaće Socijalne pomoći. 13. Naknade zastupnicima i vijećnicima (neprofesionalcima) Lična primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne oporezuju Prihodi od učešća u dobiti privrednih društava (dividende i udjeli) Penzije rezidenata.5% opća vodna naknada (član 5. goriva po "privatnom" km u visini zakupnine/cijene usluge po tržišnim cijenama u visini razlike do 10. 3 mjes.) Jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca.2.. neoporezivi iznos se utvrđuje na bazi posljednje objavljene prosječne plaće u FBiH za prethodna 3 mjeseca i to: Isplate pod 1. ako je to povoljnije u visini 1/3 pros. neto pl. ukupno na godišnjem nivou vidi pod 10. 1. 10. iz vlastitog proiz. porodice do visine utvrđene pos. ug. 4. igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe. plaće u FBiH po poslj. plaće u poslj. i 2.br.50 za 35 godina staža smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) u visini 20% cijene 1 lit. i 10. za svaku navrš. vidi pod IV.. sl. 11. 1. u Fed. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno do visine 30% prosj. godišnje Nagrade učenika i studenata osvojene na takmičenjima u okviru obraz. uslugama i pravima. 12. stav 4. IV 1. 10.) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu (od 28. a koje su u interesu obavljanja djelatnosti Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. 2. IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE jednokratno.50 prosječne plaće za navršenih 5 godina staža. prema posljednjim objavljenom podatku Prihodi učenika i studenata putem zadruga.

VI/2011. MJESEČNI PROSJEK NETO 804.234.239. VI/2011.65 810. III/2011. VI/2011. 2011. 08.03. IV/2011. 10. 7. V/2011.04.2011.3 % 0. 2011.7 % + 4. IV/2011.268 824 1.8% U odnosu na XII/2010.253.05.11.1 % + 3.2011.9 % + 3.72 819. 2011.0 % + 1.322 1.246.266.44 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH 8/11 od 27. 2011.259.0 % + 0. IV/2011. 90/11 od 16.23 1.05 1.8 % – 0. I-VI 2011.6 % + 1.09 BRUTO 1.325 1.2 % + 2. U odnosu na prethodni mjesec + 1.5 % + 2.2011.4 % + 2. X/2011. MJESEC I/2011. V/2011.29 811. 6/12 od 24. XI/2011.0 % REPUBLIKA SRPSKA U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.276. 33/11 od 21. XI/2011.5 % + 2. 68/11 od 29.85 1. IV/2011. IX/2011.2011. I-V 2011. 06.9 % + 4.12. 7.06. 2011. V/2011.63 1. BRČKO DISTRIKT BiH MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 790. 7.03.316 1.2011.aktualnosti PROSJEČNE PLAĆE: MJESEC PROSJEK 2010.31 805.2011.0 % + 4. 38/11 od 22. 04.83 1.01.8 od 15.5% U odnosu na XII/2010.6 % + 2.10 813.1.9 % + 3. 2011.257.8 % + 3. 62/11 od 21.346 1. 20/11 od 20.4 od 16.251.10. VII/2011. 11. V/2011.1. . 11.03.1. II/2011.2011. 66/11 od 18.12.77 783.4 % 0.5 % + 0. 79/11 od 23.330 1. 243/11 od 15. 2011.5 % + 0. 03. 2011. VII/2011.9 % + 3.3 % + 1. X/2011.2 % + 1.1 % + 0.4 % + 0.1 % + 2. XI/2011. MJESEC I/2011.240 818 1. VIII/2011. 2011.1 % FEDERACIJA BiH 2010/2009: + 1.4 % + 0. 98/11 od 03.06.40 805.4 % – 0.225 1. I-IX 2011.5 % + 2.08. 2011.0 % + 3. VI/2011.55 797. 34/11 od 01.283 814 1.319 1.2011. 2011.4 % + 2.275 811 1.75 820.2011.88 819. 08.328 1.2011.36 1.81 800. V/2011. 43/11 od 18. III/2011.2 % – 0.4 % + 3.1 % + 4.5 % + 4.1 K od 27.2011. 05.5 od 15.2011.341 REPUBLIKA SRPSKA PERIOD I-II 2011.04.30 1.8 % – 0.3 % – 0. 2011.11 od 15.05.24 1.97 822. IV/2011. 95/11 od 29.1. 10.7 % + 3.2012. I/2011.41 822.10.18 1. II/2011.28 811. + 1.321 1. II/2011. 224/11 od 15.273 813 1.7 % – 0.2 % + 0. 04. IX/2011.230. 12.2011. 18/11 od 19.12.278.04 1. 7. 87/11 od 29. 7.2011.1.6 % + 1.11. 182/11 od 15.07.6 % + 3. VII/2011.6 % + 3.55 1. VI/2011. MJESEC I/2011. 2011.85 814. XII/2011. 3/12 od 23. 11/11 od 17. 114/11 od 15.7 % + 3.269 1. 7. 52/11 od 12. GODIŠNJI PROSJEK NETO 801 803 803 806 808 808 809 809 808 808 BRUTO 1.06. IX/2011. 7. III/2011.322 1. IX/2011.70 814.74 1.5 % + 0.1. 09.67 829. VII/2011. 2011. 151/11 od 15. 7.96 821. 46/11 od 23. 8/11 od 27.1 % + 0.2011. 11/11 od 17.3 % + 0.01.7 od 12. 2011.10.316 1. II/2011.10. 60/11 od 26.08.89 807.7 % + 4. X/2011.26 FEDERACIJA BiH TROMJESEČNA NETO PLAĆA XI/10-I/11 XII/10-II/11 I-III/11 II-IV/11 III-V/11 IV-VI/11 V-VII/11 VI-VIII/11 VII-IX/11 VIII-X/11 IX-XI/11 816. 2011. 2011.2 % 2010/2009: + 2. I-X 2011.26 819.2011.16 826.2011. 2011.1 % + 4. 2011. VIII/2011. 2012. MJESEČNI PROSJEK NETO 798 804 807 803 816 817 811 813 807 802 813 BRUTO 1.9 % + 2.324 Službeni glasnik Republike Srpske 20/11 od 02.2 K od 27.251. 2011. 7. IX/2011. 66/11 od 30.268 822 1.06.7 % + 4.12 od 16.1. I-VII 2011.08. 144 Porezni savjetnik februar 2012.2011.265. 01.249. III/2011.10 od 15.9 od 14. UKUPAN INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA: MJESEC I/2011. I-XI 2011. 85/11 od 25.1.3 % + 2.10.2 % – 0.08.05.67 1.89 817. 132/11 od 28. 2012.232 799 1. 2011.4 % + 2.05.2011.98 1. 51/11 od 27. II/2011. 7.41 822.2011.07.254. XII/2011. 85/11 od 16. 09.9 % MJESEC I/2011. VIII/2011. U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.2011. 2011. 2011.1.20 813. 07. 33/11 od 21. 200/11 od 17. 119/11 od 01.290 1.2011. VIII/2011. VI/2011. 04.2011. 77/11 od 27.240.2011.08.1.347 1. XI/2011. XI/2011. + 1.299 1. VII/2011. II/2011.09.06.3 % + 3. 05.3 % + 1.8 % + 2.9 % + 0.223.7 % + 0.04.7 % + 2. 2011. 2011. 2011.2011.3 od 26.05. 129/11 od 15.9 % Saopštenje FZS broj: 7.25 821.309 1. 26/11 od 16. III/2011.11. 108/11 od 02.08.9 % + 3.37 810.06. 2011. 5/12 od 18. 2012.02.58 1. 2011. I-IV 2011.339 1.0 % + 3. 102/11 od 26.1 % + 2.6 od 15.253. 06. 07. 12. 7.2011.287 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 23/11 od 29. U odnosu na prethodni mjesec + 1.280 813 1.56 1. 67/11 od 17.281 820 1.2011. 48/11 od 03. 2011. I-VIII 2011.85 820.337 1. X/2011.1 % + 3. 2011.2011. 39/11 od 23.8 % + 2. 2011. 80/11 od 09. 57/11 od 01.1. VII/2011.217.81 1.213. 18/11 od 19. Bosna i Hercegovina MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 807 1. 11/11 od 16.60 820. 03.73 1. X/2011. III/2011. I-III 2011.2 % + 4.12. IV/2011. V/2011. VIII/2011. 31/11 od 25. 04. 01. VIII/2011.2011.09.320 1.27 1. 2011.1.226 821 1.21 55% prosječne plaće više se ne primjenjuje Službene novine Federacije BiH 8/11 od 23.2 % Saopštenje RZS broj: 45/11 od 23. 2011.

.

Ne dozvolite da fiskalizaciju dočekate nespermni. Postanite korisnik našeg poslovnog informacionog sistema POINT 2000 i riješite se svih briga oko fiskalizacije. a u FBiH ćemo postojeća iskustva prilagodili fiskalnim uređajima našeg poslovnog partnera. . U RS-u POINT je već prisutan.FIS KA L JE IZA STI CI GL JA A Proces fiskalizacije je počeo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful