POšTARINA pLAĆeNA U pOšTI 71122 SARAJeVO

Revicon d.o.o. Envera Šehovića 14, Sarajevo

MJESEČNI

STRUČNI

ČASOPIS

broj 2 • februar/veljača 2012. • godina XV • cijena 25 KM

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 10/11, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 2012. 21. 02. 2012. 22. 02. 2012. 23. 02. 2012. 24. 02. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica

RADIONICA

Radionica je NAMIJENJENA svima onima koji vode poslovne knjige samostalnih podzetnika i koji vode računa o njihovim poreznim i drugim obavezama, ali i svim vlasnicima malih radnji, trgovcima, ugostiteljima, zanatlijama, ljekarima, stomatolozima, apotekarima, advokatima, notarima, poljoprivrednicima..., kao i svima onima koji bi to htjeli postati i žele znati više o mogućnostima i obavezama samostalnog poduzetništva. CILJ radionice je da kroz PRAKTIČAN RAD pojasnimo najčešće probleme sa kojima se poduzetnici i njihove računovođe susreću u praksi i da iznađemo rješenja i za one situacije koje nisu adekvatno pojašnjene u propisima, uz uvažavanje prakse poreznih i drugih inspekcija.
Oblici poduzetništva • Obrt kao osnovna / dopunska / dodatna djelatnost • Razlike između posebnih i vezanih obrta • Šta se može (pre)registrovati u kućnu radinost • Koje djelatnosti mogu biti registrovane “sezonski” • Specifičnosti registracije i poslovanja trgovaca, ugostitelja, ljekara, stomatologa, apotekara, advokata, notara i dr. samostalnih djelatnosti Opšti uslovi i pravila poslovanja • Provjerimo naša akta i dokumenta • “Inspektori traže...” Poslovne knjige poduzetnika • KPR-1041, KP-1042, PLDI -1043, EPO-1044 • Trgovačke knjige • Knjige ugostiteljske djelatnosti • Iskazivanje prihoda i rashoda: posebnosti za pojedine djelatnosti; godišnji popis – inventura kod samostalnih djelatnosti; viškovi i manjkovi; obračun amortizacije; lični izdaci i drugi (ne) priznati rashodi; zaključivanje poslovnih knjiga Porezne prijave • Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) • Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti (GPZ-1052) • Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) • Korištenje ličnih odbitaka i olakšica • Godišnji izvještaji GIP-1022 i JS 3400 Doprinosi • Obračun plaća, poreza i doprinosa za zaposlenike • Osnovice za doprinose vlasnika djelatnosti • Specifičnosti za pojedine djelatnosti • Refundacija kod bolovanja preko 42 dana: koliko i u kojim uslovima? Ostale obaveze poduzetnika: • Obračun članarine obrtničkim komorama • Opća vodna naknada; naknada za zaštitu od nesreća; naknada za šume; članarine turističkim zajednicama Paušalci • Ko i kako može biti „paušalni porezni obveznik“ • Hoće li biti proširen krug paušalaca PDV • Kad se preduzetniku “isplati” ući u sistem PDV-a • Specifičnosti poslovanja neposredno prije ulaska u sistem Fiskalizacija poduzetničke djelatnosti • Praktična pitanja i odgovori u vezi fiskalizacije PRIMJERI PRAKTIČNIH SITUACIJA: – interaktivna rasprava o datom problemu i mogućim rješenjima – izbor najboljeg rješenja, komentari i odgovori na pitanja iz vaše prakse

.

03. 22.Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma procedure temeljene na procjeni rizika Fojnica. podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini . – 23. 2012.

N O VO elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva. Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Revicon-ova !!! Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! www.revicon. poreza i dr.info Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12 Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH .

revicon.info .Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www.

.

podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit.mail: e.kfbih. Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave.OBAVEZNA CERTIFIKACIJA ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA U skladu sa Uredbom Vlade FBiH. poslovna etika i društvena odgovornost kompanije. 71000 Sarajevo Tel: 033/ 566-333.com/loc e. Dodatne informacije: Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul. Program usavršavanja.com . www. Branislava Đurđeva br. Kratki prikaz tematskih cijelina: • • • • • • • • • • • • • • • Upravljanje kompanijom Uloga nadzornog odbora Računovodstvo u funkciji upravljanja Mikroekonomija Upravljanje marketingom kompanije Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja Financijska tržišta i institucije Vrednovanje marke i poduzeća Korporatvne finacije Reinženjering kompanije Pravni aspekt poslovanja kompanije Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost Sistemi nagrađivanja u kompanijama Kompanija i makrookruženje Poslovna strategija. 10. nastavlja se obavezna edukacija za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa udjelom državnog kapitala. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava.kadic@kfbih.

oec.tz@bih.u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo. Aziz Šunje i Emir Kurtić. dipl. Mile Stanišić KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike Tanja Zubović. MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA porezi računovodstvo i finansije revizija savjeti Dr. 64 47 71 Faks: ++ 387 33 72 05 81. KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA (prvi dio) NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . oec.d: 1941011354700156 Raiffeisen Bank BiH d. telefon. faks. Uredništvo: Pretplata: Marketing: Računovodstvo: Savjetodavni servis: ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. oec. dipl. 72 05 86 E-mail: revicon@revicon.00 KM Cijena po primjerku časopisa 25. 12.d: 3383202200308627 Nova banka A. dipl. priručnike i druga izdanja i obavijesti.info Web-site: www. Fojnica Pretplata za 2012.o. Časopis izlazi mjesečno. ++ 387 33 72 05 84 ++ 387 33 72 05 87 ++ 387 33 72 05 91 ++ 387 33 72 05 88 ++ 387 33 72 05 80 09 11 20 30 40 54 65 75 81 94  ilan Dmitrović M VALENTINOVO Marko Dmitrović. Telefon: ++ 387 33 72 05 80. NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM 113 javne nabavke 133 135 141 menadžment aktualnosti Prof.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla. 1992400075053168 ID broj za indirektne poreze 200491380008 Za izdavača: Marin Ivanišević Glavni urednik: Marin Ivanišević Zamjenik glavnog urednika: Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa: Štamparija FOJNICA. oec. dipl.00 KM .d.D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d. za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Envera Šehovića 14 BiH – 71000 Sarajevo.u fokusu IZDAVAČ: Revicon d.d: 3060350000444164 Volksbank a. godine pod rednim brojem 741. Turalibegova 30 Telefon: ++ 387 35 26 50 30 Faks: ++ 387 35 26 50 31 E-mail: revicon. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d.revicon. SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Mirko Radić. dr. iznosi 250. oec. 1997. dipl. oec. OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Goran Drakulić POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Osmo Polutak SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Amra Salihović.d: 1610000060920085 Hypo Alpe Adria Bank d. oec.ba Žiro računi: Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995 UniCredit Bank d. kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis.net. dipl.d. Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaših podataka (adresa. POREZNA OSLOBAĐANJA KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Momir Stefanović. PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Goran Drakulić MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” (prvi dio) Mirela Mašić. dipl.o.

znači “duša”). ipak potajno vjenčavao mlade parove. pa se uskoro svijetom pronio glas da je rođena nova Venera/Afrodita! Toliko divljenje jednoj smrtnici izazva zavist i strašan gnjev božice Venere. a zanimljivo je da su bili vezani za datum 15. taj dan je imao i posebnu tradiciju po kojoj su se imena djevojaka ispisivala na komadiće papira. Na Valentinovo se (uz Dana žena) kupuje i najviše cvijeća. po rimskoj mitologiji sin božice ljepote Venere i boga rata Marsa (ili. trebala postati njegova supruga.. koji su stavljani u vrč. i Kupidos i Eros znači – “požuda”. iako je bila tako lijepa. Valentin. Kasnije je odlučeno da se blagdani Luperkalije i Dan sv. Misleći da je to stoga što njegovu kćer mrze bogovi. nego ravnodušnost. Hefesta). sivih strijela. Sa svih strana su dolazili ljudi da joj se dive. a djevojka čije bi ime koji izvukao bi. Dana zaljubljenih. Nastavak i glavni dio priče se događa u vrijeme cara Klaudija II (3.) A Erosova/Amorova/Kupidova ljubav zvala se – Psiha (što. I mada svi znaju da Amor znači “ljubav”. predstavljeni kao krilati bogovi. kako bi ih na taj način “osujetio” u želji da radije ostanu uz svoju dragu nego da idu u ratove. između ostalog. najčešće. osmjehnuti na podatak da u Veronu. Od poklona. onako smeten i opčinjen njenom ljepotom. bog ljubavi. vremenom postali očajni jer Psihu. po pravilu – crvenih ruža: djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo dobiju oko 50 miliona ruža. ide ovako: U jednom gradu živjeli kralj i kraljica i imali tri kćeri. rodni grad Romea i Julije. tj. slučajno ubo na vlastitu zlatnu strelicu). glasnika bogova). Tu naredbu su morali poštovati i svećenici. po drugoj verziji. kaže legenda. 9 . Valentina. odmah u nju zaljubi (navodno se. (Manje je poznato da je u tom tobolcu bilo i drugih. stoljeće). pak. sa lukom i strijelom. a Apolon (bog svjetlosti. Radi prometa i zarade. a Valentinovo se i danas slavi kao Dan zaljubljenih. čiji pogodak ne bi izazvao ljubav. eto. godine i pogubljen. sin Afrodite i Aresa (odnosno. čim je vidio Psihu. koja zakle svog sina Amora da učini da se Psiha zaljubi u najnedostojnijeg i najružnijeg čovjeka. otac zatraži savjet od proročišta u Miletu. ali je jedan od njih. po drugoj verziji. Uz narodno veselje. I Amor i Eros su. Luperkalije su vremenom izgubile na značaju. 269.. Ali se Amor. dan nakon sadašnjeg Dana sv. niko da zaprosi. 02... čak 15% čestitki za Valentinovo djevojke pošalju – same sebi?! U čemu je štos? Prapočeci obilježavanja Valentinova potiču iz vremena starog Rima. Dvije starije su našle muževe iz kraljevskih kuća. Drugi će se. produkt potrošačkog društva. a najmlađa. Psihini roditelji su. koji je izdao naredbu kojom je vojnicima zabranio zaruke i ženidbe.u fokusu VALENTINOVO Mnogi će reći da je “savremeni” način obilježavanja Valentinova. još nije bila udata. Narod ga je ubrzo proglasio svecem. u čast boga Luperkusa. U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje oko bilion (milion miliona!) čestitki. Tog dana su se obilježavale pastirske svečanosti Luperkalije. Valentina spoje u jedan. Želim vam da i na Valentinovo i svih drugih dana volite i budete voljeni! Milan Dmitrović Priča uz Valentinovo: Amor i Psiha Simbol Valentinova je i Amor (originalno: Kupid. umjetnosti i Porezni savjetnik veljača 2012. navodno. Merkura. a 14. pak. Kupidon). Nihova priča. Mladići su potom izvačili po jedan papirić. Kada je otkriven bačen je u tamnicu. svakog Valentinova pristigne hiljade ljubavnih pisama – za Juliju! A postoji i podatak da u Americi (a gdje bi drugo?). zaštitnika stada i pastira. čija se ljepota nije mogla iskazati riječima.. a onaj koga pogodi ta čarobna (zlatna) strelica se odmah zaljubi! Otud i izreka “pogodila ga/ je Amorova strijela”. Njegov pandan u grčkoj mitologiji je Eros. 02.

ali se u njihovim srcima. krišom. sladostrašće. ali je. ali i nasladu. nježno uze Psihu i prenese je u dolinu punu cvijeća. Ovaj je pristao da joj ispuni tu želju. ne odolivši. nakon mnogo stradanja. 10 Porezni savjetnik februar 2012. Eto.. ograničila njegove moći i kretanje i odlučila da se osveti Psihi. Zefir donese sestre u palaču. Amor. koji bi uvijek odlazio prije svanuća. po savjetu riječnog boga. zbog rane na ramenu i s ranom u srcu. Tada su počela i Psihina lutanja po svijetu. njen muž. koji se probudi. Psiha shvati da kraj nje spava – Amor. navodno. Amor je. sve to i “organizirao”). otvori i odmah padne kao mrtva. Pronašao je Psihu i poljupcem je vratio među žive.. što je alegorija na lutanja ljudske duše koja preko patnji i iskušenja dostiže najviše sfere i postaje besmrtna). Amor je prokle i napusti. pšenice. Za to vrijeme. od kojih je svaki za sebe bilo nemoguće izvršiti. da će iz te veze roditi nakazu i da će zmaj proždrijeti i nju i dijete odmah po rođenju. Nakon svega je vrhovni bog Jupiter. Psiha pade u najveće očajanje koje se može zamisliti. pa joj zavidne sestre slagaše da je njen muž strašni zmaj. sakupivši ostatke zlatnog runa sa žbunja uz rijeku na koju su ovce zlatnog runa dolazile na pojilo. Ali. A evo i mali dodatak: Dijete koje je Psiha nosila pod srcem bijaše djevojčica. Tobože je zamolila Psihu da siđe u Had (podzemno carstvo mrtvih) i da joj odatle donese kutiju sa djelićem ljepote Perzefone (supruge boga mrtvih). Treći – da joj donese vode iz podzemne rijeke Stiks. što dotad nisu uspijevali ni najveći junaci (“Jason i Argonauti”). U protivnom će biti kažnjena tako da će je on zauvijek ostaviti i da ga nikada više neće vidjeti. Kad je se dočepala. izbrisavši vječni san s njenog lica i stavivši ga natrag u kutiju. Psiha je već bila u blagoslovenom stanju. ipak. I kao po(r)uka da je ljubav neophodna i ljudima i bogovima. Amor i Psiha su vjenčani pred vijećem bogova. Drugi – da joj donese zlatno runo. kaže legenda. takođe uspjela. a Psiha je dobila besmrtnost i bila primljena među bogove. U čast Valentinova. tako da Psiha nije ni znala da je to.. Što uz ljubav i ide i čega bez ljubavi i nema. u kojoj su je služile nevidljive sluge i u kojoj je bilo svega u izobilju. uspjela uz pomoć mrava koji su se sažalili nad njom. ali da za zeta ne očekuje čovjeka. Voluptas). . lijegala bi u postelju u kojoj ju je posjećivao nevidljivi suprug. Zefir. Kada bi pao mrak. naredio da se Amor oženi Psihom. na Amorovu molbu. Čak su i Venera i Psiha. zadovoljstvo i radost. Amor (koji je. Jedna od najstarijih i najljepših ljubavnih priča. zapadni vjetar. a i ona je patila za njima. Nagovore je da sljedeće večeri u postelju ponese uljanu svjetiljku (kako bi se uvjerila u strahotu svog muža) i nož. Upalivši svjetiljku. ali je Psiha i u tome uspjela. graška i graha. Veneri ni to nije bilo dosta. maka. rodila zavist. ipak. što znači blaženstvo. Dok ga je zaljubljeno gledala. pa i to uspije učiniti. što je Veneri. u potrazi za Amorom (koja su se. što je Psiha. pa je jedne noći zamolila muža da dozvoli da joj sestre dođu u posjetu. navodno. da ga ubije. sretno završila.u fokusu znanja) mu naloži da Psihu opremi za svadbu i odvede na stijenu visoke planine. sa palačom od srebra i zlata i mozaicima od dragih kamenja. uspije pobjeći iz majčinog pritvora. zbog sve ljepote i izobilja koje su tu vidjele. užitak. sa sretnim krajem. jer ljudima-smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. već – strašno čudovište! Dok je drhtala od straha na toj stijeni. ali pod uslovom da od sestara ne pokušava saznati ko je. u stvari. uz pomoć orla kojeg joj je poslao vrhovni bog Jupiter/Zevs (ili uz pomoć sâmog Jupitera boga u obličju orla?). Nakon što je sve saznala Venera je strašno izgrdila sina. Dobila je ime Hedona ili Volupta (lat. iz svjetiljke pade par kapi vreleg ulja na Amorovo rame. bolovao u palači svoje majke. prosa. Psiha naivno pristane. Roditelji i sestre tugovali su za Psihom. u stvari. koji se u međuvremenu oporavio. Venera je zadala Psihi tri zadatka. Siđe u Had i odatle iznese kutiju ljepote. Shvativši da je Psiha pogazila obećanje. bilo potrebno jer su je svi ovi događaji iscrpili (i oduzeli joj dio ljepote) te kako bi. izliječila ranjenog Amora.. Prvi – da razvrsta gomilu pomiješanog ječma. što je Psiha. oprostile jedna drugoj. kojoj nisu smeli pristupiti ni sami bogovi.

a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjeseci koji slijede. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. iz različitih razloga. kontrole i naplate doprinosa. Od ove godine imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. Od ove godine u FBiH imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. Među svim navedenim obavezama. P očetak svake godine računovođama donosi štošta. prijavljivanje različitih poreza. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. oec. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjePorezni savjetnik veljača 2012. kontrole i naplate doprinosa. Sve u svemu. Sve u svemu. Tu u obzir dolaze porez na dobit. To su samo neke od obaveza koje početak godine pretvaraju u stresni period maksimalne angažovanosti. sačinjavanje godišnjih finansijskih izvještaja. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. dok svemu dodatni teret daje i činjenica da se pri izvršavanju ovih obaveza u praksi uvijek suočavamo sa brojnim poteškoćama..porezi PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Marko Dmitrović. Rekapitulacija protekle godine. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali.. 11 . Već je ta isprepletenost obaveza dovoljna da ovako ocijenimo početak godine. sastavljanje posebnih izvještaja za rukovodstvo. početak godine nam donosi i onu koja se odnosi na sačinjavanje i podnošenje poreznih prijava. Početak godine nam donosi i obavezu sačinjavanja i podnošenja poreznih prijava za prethodnu godinu: porez na dobit. dipl.

Bilo kako bilo. Ona su svoj porezni bilans dužna podnijeti Poreznoj upravi FBiH sa prijavom PR-PD. Prijave poreza na dohodak Porezne prijave iz oblasti poreza na dohodak su posebna priča. obveznik je dužan priložiti dokaze o realiziranim investicijama u toj godini (najmanje četiri miliona KM). 31. u kojoj se iskazuju podaci o utvrđenoj godišnjoj poreznoj obavezi i dotad plaćene akontacije. S obzirom na to da je ovaj drugi rok kraj drugog mjeseca. većina stvari ve- . Prijava poreza na dobit Privredna društva i druga pravna lica koja se tretiraju kao obveznici poreza na dobit imaju obavezu sačinjavanja poreznog bilansa i prijavljivanja poreza na dobit i to je nešto što ne treba posebno napominjati. Na osnovu te prijave se utvrđuje da li je potrebno (do)platiti određenu razliku poreza na dobit za proteklu godinu ili je iznos uplaćenih akontacija možda doveo do preplate (koja može biti iskorištena za buduće porezne obaveze ili se po tom osnovu može tražiti povrat). kao i iznos akontacije poreza na dobit za naredni period. Neki od obrazaca koji će biti spomenuti su zaista porezne prijave. (a ne 31. već treća godina za koju se podnosi ova prijava. Vrijedi naglasiti da se obveznicima podnošenja poreznog bilansa i prijave poreza na dobit sma12 Porezni savjetnik februar 2012. dok su neki drugi obrasci obavezni prilozi za pojedine vrste poreznih obveznika. kako bi se neko mogao “zaletjeti” i kako se to obično razumijeva). Uz prijavu PR-PD se prilažu: • porezni bilans (obrazac PB-DOB). bilo na osnovu konačne prijave poreza na dobit) nego i ona koja su oslobođena poreza po osnovu čl. do 34. Ukoliko postoji potreba za doplatom poreza. • Pregled nastalih. a za svaku narednu od pet godina dokaze o realiziranim investicijama u tim godinama. pravna lica – poslodavci su dužni podnijeti odgovarajuće prijave za svoje zaposlenike. Rok za podnošenje obrasca PR-PD je trideset dana od roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna. Drugim riječima. i ta pravna lica moraju izvršiti obavezu prijavljivanja i. kao i dokaze o ispunjavanju samih uslova. U suštini. Za prvu godinu korištenja oslobađanja po osnovu investiranja u proizvodnju. 03. iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka na obrascu GU-DOB (ako je potrebno). ona mora biti izvršena do istog roka koji važi i za podnošenje ove prijave. Zakona o porezu na dobit. Prije svega. • Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti na obrascu IZ-DOB (ako je potrebno). Za oslobađanje po osnovu izvoza nužno je priložiti Statistički aneks godišnjeg izvještaja radi dokazivanja dostignutog cenzusa od 30% ukupnog prihoda. nakon što su sačinjeni godišnji finansijski izvještaji. izdate od nadležnih organa (ne starije od godinu). Stoga smatramo da je potrebno ovim kratkim tekstom napraviti podsjetnik na ono što nas čeka. za oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. I konačno. nužno je priložiti dokaze o ukupnom broju zaposlenih i broju lica koja ispunjavaju tražene uslove. a od konkretnih okolnosti zavisi koje i do kada. 03. postoji više obrazaca na koje treba obratiti posebnu pažnju. Imajući u vidu da je 2011. pravna lica moraju pristupiti sačinjavanju poreznog bilansa radi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dobit za proteklu godinu. slijedi da se porezni bilans i prijava PR-PD ima predati najkasnije do 30. Osnovna prijava u sistemu poreza na dohodak je Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051). pri tome. priložiti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju osnov za oslobađanje.porezi seci koji slijede. traju ne samo ona pravna lica koja su dužna plaćati porez na dobit (bilo kroz mjesečne akontacije. a i sama fizička lica – obveznici poreza na dohodak će u mnogim situacijama biti dužni podnositi te prijave. • Bilans uspjeha. koju podnose fizička lica – obveznici poreza na dohodak kako ona koja su to po propisima obavezna učiniti tako i ona koja za to imaju neki svoj interes.

Međutim. bez obzira na to da li se radi o djelatnosti u statusu osnovnog. pak. a na osnovu tih evidencija.obrazac SPR-1053. u svakom slučaju. ali je obavezan prilog uz godišnju poreznu prijavu takvih lica. To je poseban obrazac koji. Formalno. vidi okvir). ostvaren bilo gdje u svijetu. dužan popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Po isteku godine.porezi zanih za popunjavanje je prilično poznata. oni ga moraju prijaviti u FBiH. • dohodak od iznajmljivanja imovine i • dohodak od nesamostalne djelatnosti za koji poslodavac nije pravilno obračunavao i uplaćivao obaveze. što znači da se SPR-1053 podnosi zajedno sa GPD-1051. tako što će sačiniti specifikaciju svojih prihoda i rashoda . To su oni porezni obveznici koji su u 2011. u slučaju zajedničkog obrta. (odnosno najkasnije do 29. vrlo vjerovatno je porez na taj dohodak već plaćen tamo gdje je i ostvaren. a eventualno plaćeni porez izvan FBiH će se uzeti u obzir i umanjiće. obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su i svi oni koji su ostvarivali dohodak direktno iz inostranstva. U tu specifikaciju se upisuju svi ostvareni prihodi i oni rashodi koji se mogu priznati na osnovu važećih propisa. autorski honorari i sl) ili je uporedo imao registrovanu samostalnu djelatnost kao dopunsko zanimanje. Godišnja porezna prijava će pokazati da li taj porezni obveznik ima nekih dodatnih obaveza za porez ili je možda čak i u preplati (što. godini ostvarivali: • dohodak iz više izvora. po propisima o porezu na dohodak. zavisi od drugih podataka u prijavi). nisu dužni. Svi vlasnici obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti su. zbog značaja koji ima. tj. Znatan broj poreznih obveznika – fizičkih lica je. a koji su direktno vezani za posmatranu djelatnost. Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidenciju potraživanja i obaveza. najkasnije do 31. Oni su tokom godine plaćali mjesečne akontacije (osim ako nije riječ o novoosnovanoj djelatnosti). Može se desiti i da je riječ o pojedincu koji je ostvarivao samo dohodak od nesamostalne djelatnosti. 13 .rezidenti FBiH dužni da „podnose račun“ u FBiH za sav svoj dohodak. • dohodak od samostalne djelatnosti obrta. u inostranstvu. Istina. a najčešće i anulirati poreznu obavezu u FBiH ukoliko se to adekvatno dokaže (kroz odgovarajuće potvrde nadležnih poreznih organa pod čijom nadležnošću je dohodak oporezovan). ali imaju interes u podnošenju ove godišnje porezne prijave jer je to jedini način da iskoriste svoje pravo na odbitke. naravno. to je jedini način da oni utvrde svoju konačnu godišnju obavezu po osnovu poreza na dohodak. „nema“ propisan rok za podnošenje. Dohodak je razlika između prihoda Porezni savjetnik veljača 2012. "dohodak ostvaren iz više izvora” može značiti mnogo toga. Na primjer. Ovakvi porezni obveznici moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu i na taj način sve te dohotke objedniti na jednom mjestu. oni moraju utvrditi konačan rezultat te svoje djelatnosti i iznos poreza na taj rezultat. Neki drugi obveznici. jer su porezni obveznici . dopunskog ili dodatnog zanimanja. ali kod dva ili više poslodavaca u toku iste godine. 03. Obrtnici i druga samostalna poduzetništva su tokom godine bili dužni voditi četiri knjige i evidencije propisane propisima o porezu na dohodak: Knjigu prihoda i rashoda. sam po sebi. neophodno je napomenuti one osnovne crtice koje se tiču obrasca GPD-1051. Prema tome. Također. Knjigu prometa. Može biti da se radi o obvezniku koji je pored redovnog zaposlenja i dohotka od nesamostalne djelatnosti imao i neka primanja “sa strane” (ugovori o djelu. 02. dužni podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. ali svejedno postoji obaveza prijavljivanja u FbiH. Ovo zahtijeva i dodatna pojašnjenja. • dohodak direktno iz inostranstva. no njihova prava i konačna porezna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. Zapravo. Stoga prvo treba naglasiti koja su to fizička lica koja su (u svakom slučaju) dužna podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak GPD-1051. ovo je obaveza i onog poreznog obveznika koji kontinuirano i samostalno obavlja neku neregistrovanu djelatnost.

Možda najvažnija stvar za ove obveznike je činjenica da oni (tek) u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične tako i one dodatne. a kako je rok za podnošenje prvog obrasca kraj drugog mjeseca. pored ostvarenog dohotka. „nema rok“. Rjeđe se dešava da samostalnu djelatnost obavlja ne jedna. . upravo zbog toga što se prilikom računanja mjesečne akontacije za naredni period (a na bazi rezultata protekle godine) ne uzimaju u obzir i lični odbici tih obveznika. „uključuju u računicu“ tek u njihovoj godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051. sada. Ovdje se javlja još jedna posebnost. na primjer. Osim toga što je osnov za utvrđivanje godišnjeg dohotka i dokaz prilikom podnošenja godišnje porezne prijave. Naknadno će svaki od partnera zasebno podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. isključivo na osnovu iskazanih podataka o ostvarenim prihodima i rashodima u godini koja je protekla. Njihovi lični odbici se. te taj iznos treba prepisati u obrazac GPD-1051. 14 Porezni savjetnik februar 2012. priložiti i specifikaciju SPR-1053. Naime. s tim da partneri moraju imenovati jednog od njih kao nosioca djelatnosti. u obrazac upisati i sve odbitke. naime. Iz toga slijedi da oni ne samo da imaju obavezu podnošenja obrasca GPD-1051 već zasigurno imaju i interes za to. čak i onda kada se u obrascu GPD-1051 pokaže da je obveznik u preplati. neophodni podaci iz SPR-1053. specifikacija SPR1053 je bitna iz još jednog razloga: u njoj postoji i polje u kojem se računa akontacija za naredni porezni period. Specifičnost zajedničkih djelatnosti je poseban obrazac GPZ-1052. logično. dohodak. već dvije ili čak i više osoba zajedno. kao što je već rečeno. Do toga. Zajednički obrt kao cjelina je ostvario. „klasični“ obrtnici – pojedinci moraju popuniti samo SPR-1053. dijele ostvareni rezultat. također. Umjesto toga. Ukoliko bi taj dohodak svaki od partnera prijavio u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. tj. I dobar i loš. Oni se tada javljaju kao partneri u poslu i. na nju se. U takvim slučajevima. drugi se kod zajedničke djelatnosti. bilo bi to dvostruko ili višestruko oporezivanje. No. Vlasnici samostalnih djelatnosti moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD1051 i uz nju. a svako od njih pojedinačno će se i dalje smatrati zasebnim poreznim obveznikom.porezi i rashoda. zajedničke djelatnosti raspodijeli na partnere. ispada. do kraja trećeg mjeseca. imenovani nosilac djelatnosti će popuniti obrazac GPZ-1052 i predati ga u PU FBiH do kraja februara/ veljače. Ona će postojati čim je ostvareni rezultat pozitivan. pa će se na kraju doći do nekog konačnog rezultata iz kojeg će se vidjeti da li taj porezni obveznik ima ikakvih dodatnih obaveza po osnovu poreza na dohodak. postoji i obaveza sačinjavanja specifikacije SPR-1053. kao obavezan prilog. oni vjerovatno neće imati obavezu doplate. pozitivan rezultat. bez odbitaka. kao i već uplaćene akontacije. primjenjuju sva pravila o vođenju poslovnih knjiga i evidencija prema propisima o porezu na dohodak. SPR-1053 se kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti mora popuniti ranije. Zajedničko obavljanje obrta ili druge samostalne djelatnosti Uobičajeno je da se obrtnička ili druga samostalna djelatnost obavlja samostalno i takva situacija je već opisana. uz koju će priložiti i SPR-1053 i GPZ-1052 (kojim se dokazuje njegov udio u ukupnom rezultatu zajedničkog obrta). On će istupati ispred obrta. Naprotiv. a on. Tako će oni. Prilaže se kao prilog uz GPD-1051. A zašto? Zato što su. mora popuniti ranije. Upravo zbog (tek sada iskorištenog) prava na odbitke. najčešće i dolazi. S obzirom na to da se radi o obrtničkoj djelatnosti. obaveza prijavljivanja dohotka je nešto drugačija. Također. na žalost. tj. da bi se popunio GPZ-1052. tj. dok se visina akontacija za naredni period utvrđuje u samoj specifikaciji SPR-1053. Ovaj obrazac ima za cilj da ostvareni rezultat takve.

obveznik poreza na dohodak po ovom osnovu ima mogućnost izbora. Za koju god varijantu da se odluči. U slučaju da nisu ispunjeni svi navedeni uslovi. naravno. Preduslov je. a „njegovo je“ da li će rashode utvrditi na jedan ili na drugi način. • da je taj jedini poslodavac pravilno obračunavao i uredno uplaćivao porezne obaveze po tom osnovu i • da je poslodavac za svaki dohodak od nesamostalne djelatnosti Poreznoj upravi FBiH uredno podnosio obrazac MIP-1023.porezi Obavezu podnošenja godišnje prijave GPD1051 uvijek imaju i fizička lica – porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarivali dohodak od iznajmljivanja imovine. tom poreznom obvezniku taj dohodak uvijek predstavlja razlika između prihoda i rashoda. godini ostvarivali samo dohodak od nesamostalne djelatnosti u najvećem broju slučajeva neće biti dužni podnositi godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Isti principi važe i za rijetke situacije u kojima će se kroz godišnju poreznu prijavu prijavljivati dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava. kao i vlasnici samostalnih djelatnosti. • da je taj dohodak ostvarivao samo kod jednog poslodavca. porezni obveznik nema razlog za podnošenje godišnje porezne prijave. Tu razliku potom treba upisati u odgovarajuće polje godišnje porezne prijave GPD-1051. porezni obveznik bi morao podnijeti godišnju poreznu prijavu kroz koju bi prijavio ostvareni dohodak. u onim slučajevima kada se to ne smatra samostalnom djelatnošću tog poreznog obveznika. ako je poslodavac Porezni savjetnik veljača 2012. podnijeti GPD-1051 u Poreznu upravu FBiH. Pri tome se misli na iznajmljivanje i pokretne i nepokretne imovine. u većini slučajeva). Na primjer. obrazac PRIM-1054 poreznim obveznicima – najmodavcima predstavlja osnov za popunjavanje godišnje porezne prijave GPD-1051. u isti će upisati ovaj i eventualne druge dohotke u 2011. ukoliko u toku protekle godine nije (iz bilo kojeg razloga) u cjelini iskoristilo pravo na svoje lične odbitke ili ako ima mogućnost korištenja prava na neki od dodatnih odbitaka koji se i mogu ostvariti samo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. kamate na stambeni kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje ili propušteni mjesečni odbici kod zaposlenika koji je radio svih dvanaest mjeseci. porezni obveznici koji su ostvarivali ovu vrstu dohotka moraju popuniti poseban obrazac sa oznakom PRIM-1054. Prema tome. a i oni (nevezano za to da li im je ovo jedina vrsta dohotka ili ne) imaju pravo na korištenje ličnih odbitaka. a primio je manji broj plaća. To je i njima jedini način utvrđivanja konačne godišnje porezne obaveze. U ovom slučaju. 15 . U PRIM-1054 se navode svi ostvareni prihodi po ovom osnovu (što se dokazuje ili ugovorom o iznajmljivanju ili godišnjim izvještajem isplatioca) i rashodi koji se priznaju na jedan od dva moguća načina. kao dohodak od iznajmljivanja pokretne ili nepokretne imovine. Podsjećanja radi. da obveznik ima važeću poreznu karticu. Dohodak ostvaren tim aktivnostima je posebna kategorija oporezivog dohotka koja uvijek podrazumijeva i obavezu podnošenja godišnje porezne prijave. moraju izvršiti. godini. Dakle. ni PRIM-1054 se ne podnosi samostalno. mogao bi postojati interes da i ovakvo lice podnese svoju godišnju poreznu prijavu. Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi. tj. konačna porezna obaveza se utvrđuje kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. ovi porezni obveznici će do 31. Nije važno da li je to poreznom obvezniku u interesu ili nije (a jeste. Pretpostavka za to je da je kumulativno ispunjeno nekoliko uslova: • da je porezni obveznik ostvarivao samo tu vrstu dohotka. Primjera radi. 03. Prije nego što podnesu godišnju prijavu. Međutim. Porezni obveznici – zaposlenici koji su u 2011. može se odlučiti ili za priznavanje stvarnih rashoda (koje onda mora dokumentovati) ili za priznavanje rashoda u paušalnom iznosu u visini 30% tih prihoda. nego je i on samo prilog uz godišnju poreznu prijavu GPD-1051 u tim slučajevima. On tu obavezu. Nešto kao i SPR-1053 kod vlasnika samostalne djelatnosti.

Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”. 2012. To nam i jeste teži dio posla. tj. 02. u predstojećim (novim) izmjenama Pravilnika će se vratiti obaveza podnošenja GIP-ova (i) Poreznoj upravi. 02. 2012. razumljivo. Kod zaposlenika je to kopija obrasca GIP-1022. POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. godinu se (ipak) podnose i Poreznoj upravi U izvornom (početnom) tekstu člana 27. Nije sasvim jasno zašto je to potrebno. 02. ne postoji obaveza podnošenja GIP-ova u PU FBiH. godini ostvarivali dohodak od nesamostale djelatnosti moraju od svojih poslodavaca dobiti primjerak ovog obrasca. 29. porezni obveznik kao pojedinac mora podnijeti prijavu i doplatiti porez za koji se ispostavi da nedostaje zbog neispravnih ranijih uplata. 21. 2011. U njemu trebaju biti navedene sve isplate plaća i sve ono što se tretira kao dohodak od nesamostalne djelatnosti (dodatne isplate preko dozvoljenog neoporezivog iznosa. 23.. a neisplaćene plaće ne upisuju u GIP-1022. pa ni ponovna obaveza njihove predaje PU FBiH nije neka prevelika “tragedija”. pa tako i za one koji možda više nisu u radnom odnosu.porezi tokom godine uplatio manje poreza od onoga što pokazuju podaci (npr. jer se svi ti podaci (pa i više od toga) već prijavljuju kroz mjesečne izvještaje (MIP-1023). Izmjenama Pravilnika objavljenim u “Službenim novinama Federacije BiH”. kako stvari stoje. 02. godine. oporezive koristi i sl). Također. no nije loše još jednom reći da se obračunate. Svi oni koji su u 2011. formalno. Olakšavajuća okolnost u svemu je to što se obrasci GIP-1022 svakako moraju popuniti. 2012. moraju priložiti određene dokaze o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu. Osim ako morate ponovo nabavljati i instalirati programe za elektronsko podnošenje ovih prijava PU. 02. godini nas ujedno obavezuje da za njega popunimo obrazac GIP-1022 (s tom jednom plaćom) i da mu ga uručimo. a i sama Porezna uprava FBiH već sada napominje i opominje da će se GIP-ovi za 2011. podatak da je kod nas primio makar jednu plaću u 2011. 22. broj 86/10. Na primjer. ova odredba je izbrisana te trenutno. 02. Rok za popunjavanje i predaju ovih obrazaca zaposlenicima je kraj drugog mjeseca. . 2012. Do sada smo se već ispraksirali u tome. Obrasci GIP-1022 za 2011. 2012.. neopravdano je korišten neki odbitak na koji zaposlenik nije imao pravo). Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA 16 Porezni savjetnik februar 2012. 24. broj 67/08) je pisalo da je poslodavac po isteku poreznog perioda dužan Poreznoj upravi podnijeti jedan primjerak obrasca GIP1022. vrlo važno za izdvojiti je i to da poslodavac obrazac GIP-1022 treba popuniti za sve osobe kojima je u toku godine isplatio plaću. I ovi obveznici. godinu obavezno predavati (i) Poreznoj upravi. Ipak. stav 2. no čini se da to ovdje ne igra posebnu ulogu. sasvim moguća situacija je da smo imali nekog zaposlenika koji je u međuvremenu prestao raditi za nas. Međutim.

• obrazac PLDI-1043 (za iste slučajeve kao i kod SPR-1053). postoje i oni porezni obveznici koji su ostvarivali pojedine vrste dohotka koje se ne mogu upisati u GPD-1051 (jer se porez koji je već plaćen na te dohotke smatra konačnom poreznom obavezom). nemaju ni obavezu njihovog upisivanja u GPD-1051 (u situacijama kada ta lica. kreveta i stanova turistima za koje je plaćena boravišna taksa. skupštinama. a nije pogrešno ni da sami isplatioci naprave svoju varijantu izvještaja. ukoliko porezni obveznik posjeduje sve što mu je potrebno. a kao vodilja mogu poslužiti obrasci AUG-1031 i ASD-1032. sačine godišnje izvještaje o ovakvim isplatama i uruče ih svakom pojedincu prema kojem su vršena takve isplate. nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu (naravno. U nekim gradovima je bila praksa da Porezna uprava pripremi posebne tabele koje mogu poslužiti za ove potrebe. To mogu biti naknade koje je neko ostvarivao za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru nekog društva. recimo. godine. zatim autorski honorari.porezi Ne treba zaboraviti ni fizička lica koja su ostvarivala dohodak od obavljanja tzv. Na kraju. naknade članovima predstavničkih organa vlasti i sl. naknade po osnovu ugovora o djelu. Sve ovo su vrste dohotka na koje je jednom obračunati i plaćeni porez konačan. Ako je neko lice. Što se tiče onih koji moraju popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu. kao i od zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti). kao i zbirni iznos. pak. onda godišnju poreznu prijavu ne mora ni podnijeti. on će tim pojedincima koristiti kao prilog uz godišnju poreznu prijavu. ova vrsta dohotka nema formalno propisane obrasce. ostvarivalo samo te vrste dohotka i ništa drugo. samim tim. i to onoliki broj koliko je porezni obveznik imao poslodavac u posmatranoj godini). krajnji rok je 31. to ne znači da ovi porezni obveznici neće dokazivati visinu ostvarenog dohotka. Za razliku od drugih vrsta dohotka koje se upisuju u GPD-1051. što nikako ne treba shvatiti kao da to nije moguće uraditi i ranije. između ostalog. te. Kakav god da je. Naime. a najkasnije do kraja drugog mjeseca. Čak nije isključeno da se ova dva obrasca i iskoriste kao podloga za ovakav izvještaj. • obrazac SPR-1053 (za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti slične obrtu. Ukratko. • dohodak od ulaganja kapitala (kamate. • obrazac GPZ-1052 (za dohodak od zajedničke obrtničke djelatnosti). kao ni obavezu kasnijeg prijavljivanja. to su sljedeće vrste dohotka: • dohodak od iznajmljivanja kuća. uopće. Ipak. Sve je to ista podvrsta dohotka od samostalne djelatnosti i ona se. upisuje u posebno polje godišnje porezne prijave. ukoliko uz to nisu ostvarivali još neke prihode koji se obavezno prijavljuju u godišnjoj poreznoj prijavi). osiguranje) i • dohodak od nagradnih igara i igara na sreću. • dohodak od otuđenja nekretnina. • dohodak od prodaje imovinskih prava. propisi su obavezali isplatioce ovakvih primanja da po isteku godine. samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 03. Šta to može biti. 2011. Jednom kada se plati porez. zavisno od vrste isplate i da li se rashodi priznaju ili ne. tu priča oko ovih vrsta dohotka završava. drugih samostalnih djelatnosti. odbitaka. Porezni obveznik tu nije imao pravo na korištenje odbitaka. Porezni savjetnik veljača 2012. Ovaj godišnji pregled treba sadržavati sve isplate pojedinačno. komisijama. jer je njihov iznos (mjesečnog) poreza fiksan i ne postoji mogućnost bilo kakvih naknadnih izmjena po osnovu. Imajući u vidu da forma izvještaja nije propisana. Ne postoji obaveza podnošenja tog izvještaja Poreznoj upravi. Bitno je samo da taj izvještaj sadrži sve potrebne podatke. preostaje da se “snalazimo”. Oni. Ovome je nužno dodati i paušalne obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. također. podnose godišnju poreznu prijavu). 17 . možete vidjeti u listi koja slijedi: • kopija obrasca GIP-1022 (za dohotke od nesamostalnih djelatnosti.

iznosi već plaćenog poreza). od osiguranja. drugih samostalnih djelatnosti). Najlakše je dokazati troškove uplaćenih premija dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja. dobije se rezultat koji pokazuje da li obveznik treba doplatiti porez (pa onda treba dokazati i izvršenu uplatu) ili je u preplati (pa može tražiti povrat ili preusmjeriti na izmirivanje budućih obaveza). svi odbici na koje obveznik ima pravo. također. nije ih jednostavno dokazati. sve ono što je neophodno da se za određenu situaciju dokaže da je trošak nastao. moraju sadržavati podatak o visini nastalih troškova i moraju biti izdati od ovlaštene zdravstvene institucije (o toj problematici smo govorili prethodnih godina). otplatni plan banke). Kada su svi potrebni dokazi prikupljeni. poslodavca i sl. Prema tome. Izuzeci su samo situacije u kojima on obavlja obrtničku djelatnost (i ništa drugo) u općini različitoj od općine prebivališta ili kada općini različitoj od prebivališta iznajmljuje nepokretnu imovinu (i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka). a za slučajeve u kojima se kredit podiže radi izgradnje kuće treba i ugovor o gradnji i dokaze (tj. izvještaj isplatioca dohotka (za dohodak od imovine i ustupanja imovinskih prava. godini (npr. obveznik mora sačiniti i dodatnu izjavu (“svojim riječima”) 18 Porezni savjetnik februar 2012. Zbog toga je potrebno osigurati potvrdu općinskog suda da na njegovo ime (i imena njegovih članova porodice) ne postoji uknjižena neka nekretnina za stanovanje. Zatim je potrebno priložiti ugovor o kreditu sa bankom. dokaz o plaćenom porezu u RS. neki dokaz kojim se potvrđuje visina plaćenih kamata u 2011. uglavnom. Oni. I konačno. pod punom odgovornošću. Povrh svega. preparatima ili lijekovima koji su dio nekih eksperimentalnih ili estetskih tretmana. kopije recepata. Već dokazivanje troškova liječenja. obrazac PRIM-1054 (za dohodak od iznajmljivanja imovine). pa je to onda potrebno i dokazati. koliki je on bio i da postoji “opravdanost” za isti. zapravo. Pored svega ovoga. i ovo je potrebno dokazati. Svi dokazi moraju glasiti na ime poreznog obveznika koji koristi ovu godišnju olakšicu ili na ime njegovog člana porodice za kojeg ove troškove može koristiti. i ovdje je potrebno priložiti pisanu izjavu kojom se još jednom potvrđuje. dokazi o participaciji. Tu je kao dokaz potrebna samo kopija naloga o uplati premija dobrovoljnog osiguranja. Oni se moraju posebno dokazivati i. BD BiH ili u inostranstvu (za dohotke ostvarene izvan FBiH). materijala i sl. kao i da naknade po osnovu tzv. znači da je to nešto što je bilo neophodno. fizičko lice – porezni obveznik podnosi obrazac GPD-1051 u „svoju“ općinsku ispostavu PU FBiH. ugovor o iznajmljivanju ili ustupanju (za dohodak od imovine ili ustupanja imovinskih prava). Prvi preduslov je da se tim kreditom prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika i njegove porodice. da su svi prijavljeni podaci istiniti. Iako su u početku postojale brojne nedoumice. • No.porezi • • • • dokumentacija koja potvrđuje otuđenje djelatnosti (za one slučajeve u kojima se ovo desilo). Šta tek onda reći za dokazivanje troškova kamate na stambeni kredit. Jednostavno. Uglavnom će to biti općina prebivališta tog obveznika. Kada se sve “sabere” na jednoj prijavi (razne vrste dohotka. kojom garantuje da bilo koji od tih troškova nije finansiran iz doniranih sredstava. uvjerenje o invaliditetu itd. uzevši u obzir obveznikovo zdravstveno stanje. Opravdanost. Tada se GPD-1051 predaje u općini sjedišta obrta ili u općini na čijoj teritoriji se nepokretna imovina nalazi. . Posebno mjesto zauzimaju dodatni odbici koji se mogu koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi. a ne da se radilo o neki zahvatima. račune) o kupovini zemljišta. FMF je naknadno zauzelo mišljenje da je kriterij kako je prihvatljivo sve do 120 m2. to mogu biti računi o liječenju ili o nabavci lijeka i ortopedskih pomagala. ni tu nije kraj. Naravno. propisani uslov je i da stambeni prostor ne smije biti veći od “potreba poreznog obveznika i njegove porodice”. nabavki lijekova i ortopedskih pomagala je znatno zahtjevnije.

Čak mu je i forma vrlo slična i namjena mu je da se Poreznoj upravi prijave podaci o obračunatim doprinosima za (u ovom slučaju) 2011. izvještaj dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i iznajmljivanja imovine Za JS-3400 Poslodavci PU FBiH 30. ali za razliku od tog ukinutog obrasca. Ipak. Iako ih ima preko deset. 02. upravo po ovom Zakonu. to je to. obrazac kao da je pravljen za idealne situacije kada je poslodavac redovno obračunavao i uplaćivao doprinose za svoje zaposlenike.porezi Doprinosi Zakon o jedinstvenom sistemu registracije. 22. ovaj se ne podnosi Zavodu PIO/ MIO. ki obrt Fizičko lice PRIM-1054 Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 najmodavac Za obveznike. ovdje je posebno bitno izdvojiti onaj koji nosi oznaku JS-3400 (Godišnja prijava podataka o doprinosima). nego Poreznoj upravi kojoj je. 02. kada je Zakon tek usvojen. Praktično. Poslodavac podnosi jedan obrazac JS-3400 za sve svoje zaposlenike. 2012. u praksi nije važno da li su stvarno uplaćeni. djel. 21. on je vrlo sličan nekadašnjem obrascu M4. jer su iz Porezne uprave još u početku. za prethodnu godinu. kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”. ako doprinose nismo redovno uplaćivali. 24. 02. 02. 04. Međutim. s tim da se podaci o doprinosima vode odvojeno za svakog od njih. 19 . 02. ako smo redovno uplaćivali doprinose. 02. ZaposleniZa zaposleGIP-1022 Poslodavci cima i PU 29. Na prvu. 23. Po svojoj suštini. 03. JS-3400 je prijava obračunatih i uplaćenih doprinosa. 03. 02. Dakle. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA Porezni savjetnik veljača 2012. rekli da će podnošenje ove prijave biti ujedno i zaduživanje doprinosa u PU. odnosno obveznicima koji su od Godišnji Isplatioci njih ostvarivali dohotke 29. godinu. S obzirom na to da je rok za podnošenje ovog obrasca 30. PU FBiH 31. prebačena uloga kontrolora doprinosa. broj 42/09) je uveo neke nove obrasce. 2012. zaposlenike POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 2012. Za zajedničGPZ-1052 PU FBiH 29. 2012. 02. podnošenjem obrasca JS-3400 mi sami sebe prijavljujemo i zadužujemo u PU za onaj dio doprinosa koji nije uplaćen. kao i M4. 04. nike FBiH SPR-1053 Vlasnici obrta Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 Nosilac zaj. zaključak je da bi do tada već morali biti obračunati doprinosi za svih dvanaest mjeseci posmatrane godine. Pregled rokova za neke osnovne obrasce u FBiH OBRAZAC PR-PD GPD-1051 KO? Pravna lica Fizička lica ZA KOGA? Za sebe Za sebe KOME? DO KADA? PU FBiH 30.

pritom. na kraju dovedu do toga da se te reforme pretvore u svoju suprotnost.porezi MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” Goran Drakulić . svojim sistemskim i sistematičnim pristupom. Makedonci su uspjeli da snize stope ključna tri doprinosa i da. i umjesto da raščišćavaju situaciju. samo stvaraju još veću konfuziju i nered.prvi dio - Ako sam išta naučio od reformi u čijem provođenju sam učestvovao. 20 . ko je od čega oslobođen a ko nije i sl. kao i ona kada zbog raznih pravnih zavrzlama nije precizno definisano šta jeste a šta nije. Sva ona rješenja koja se suviše oslanjaju na savjest bilo koje strane u bilo kojem reformskom procesu (a kod poreskih reformi su to dva glavna učesnika: poreski obveznici i poreski službenici). uz dosljedno provođenje. riješilo nekoliko pitanja od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo. Radi se o makedonskom reformskom modelu pod nazivom “Cela plata”. to je da su sistemska rješenja . šta čemu podliježe a šta ne podliježe. Porezni savjetnik februar 2012.najbolja rješenja. ili sam barem bio u prilici da posmatram njihove efekte (i “efekte”).1 U ovom i narednom broju vam predstavljam rješenje koje je. povećaju ukupan nivo naplate doprinosa u toku dvije (i to “krizne”) godine uzastopno! 1 O ovom je bilo dosta riječi u tekstu “Reforme naše nasušne” objavljenom u Poreznom savjetniku broj 12/10. Zahvaljujući toj reformi.

eška su vremena, i svi teško žive ali, ako izuzmemo one koji nemaju nikakva redovna primanja, najteže je porodicama zaposlenih u proizvodnji i drugim djelatnostima gdje je prosječna plata oko 400 KM, a redovnost isplata tih mučno zarađenih novaca je... svi znamo kakva. Od 400 KM mjesečno (X2, ako su oba nosioca porodičnog domaćinstva zaposlena) se teško krpi kraj s krajem. Neredovne isplate plata Na jednom redovnom stručnom skupu u organizaciji IOTA-e (International Organization of Tax Administrations) novembra 2010. godine u Bukureštu, kome sam prisustvovao kao predstavnik Poreske uprave RS, diskusija je (iako su na dnevnom redu bile uglavnom teme iz područja IT) u jednom momentu skrenula na realnost situacije u većini zemalja na jugu i istoku Evrope. Diskutovali smo činjenicu da mnogi poslodavci izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i da čak i one niske plate koje ti radnici zarade, ovi neredovno isplaćuju, ili čak uopšte ne isplaćuju. Kolege iz Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunije, Mađarske... svi su oni sa razumijevanjem klimali glavama, potvrđujući da je i kod njih stanje isto ili vrlo slično, ali su kolege iz Austrije, Švajcarske, Švedske, naročito iz Holandije bili zapanjeni time što je tako nešto uopšte moguće! Kolega iz Holandije je izjavio kako je u holandskom društvu tradicionalna hrišćanska vrijednost da se radniku mora dati plata u tačnom iznosu i na vrijeme, tako da je u njegovoj zemlji ovakva situacija – nezamisliva! Sjećam se da je prije skoro deceniju u našoj zemlji proveden neki eksperiment u kojem je nekoliko odabranih političara trebalo da (pokuša da) preživi tri mjeseca sa mjesečnim primanjima od oko (sadašnjih) 450 KM. To im je, naravno, išlo eško. Eh, kako bi bilo dobro cijelu našu državnu administraciju (svih nivoa)

T

porezi
staviti malo u takvu situaciju, jer bi tada mnogo više cijenili svoja, uglavnom vrlo udobna, radna mjesta i redovna primanja. Još bi i više, kad bi se kako moglo, valjalo natjerati poslodavce koji voze “bijesna” kola i vode lagodan život, da žive sa onolikim primanjima koja imaju njihovi zaposleni, pa bi možda imali više razumijevanja i više discipline u ispunjavanju svojih obaveza prema njima. Svima je, na žalost, poznato da veliki i preveliki broj poslodavaca u našoj zemlji neredovno ispunjava svoje obaveze prema radnicima, a samo manji broj njih je na to stvarno prinuđen time što su su i sami, tj. njihove firme, u teškoj materijalnoj situaciji. Opšta privredna i društvena situacija u kojoj se s mukom uopšte dolazi do posla stvaraju dodatni pritisak na radnike istovremeno predstavljajući dobar “argument” nesavjesnim poslodavcima da ućutkaju nezadovoljne, naročito onda kada su s pravom nezadovoljni i kada su radni uslovi u kojima rade i redovnost isplata plata ispod svakog kriterijuma. “Na ulici ima 10 takvih kao ti, i samo čekaju...”, česta je priča koja se čuje u razgovorima “u četiri oka” između nadobudnih gazda i njihovih nadničara koji se drznu da traže neka svoja prava. Ako pitate bilo kojeg radnika kako mu je, svako će reći: “Ako je plata redovna i ako su uplate doprinosa redovne, dobro je!” Pravo je čudo kako naše političke elite nisu do sada uočile “izborni potencijal” činjenice da je redovna isplata, pa čak i najmizernijih plata (i uplata doprinosa) ključ za toliko željeni socijalni mir u ovim tzv. kriznim godinama. Spominjem “izborni potencijal” prosto zbog toga što je u današnjem stanju svijesti teško očekivati da išta drugo osim izbora, tj. sticanja ili zadržavanja političke moći, može da motiviše i pokrene političke snage za neke ozbiljne i korjenite reforme. (Briga za opšte dobro, savjest za zdravlje društva? Ma ko te pita!) Zato, hajde da se upoznamo s jednim, po mom mišljenju vrlo dobrim, i poprilično primjenjivim rješenjem, koje bi vjerujem i kod nas značajno promijenilo stanje stvari i uticalo na ozdravljenje privrednog ambijenta i društva u cjelini.
Porezni savjetnik veljača 2012.

21

porezi
Tvoj porez, tvoja budućnost
Poreske uprave širom svijeta pokušavaju da pronađu način da sa manje represije a više dobrovoljnosti u izvršavanju obaveza od obveznika napune državnu kasu. Slogan Uprave javnih prihoda Republike Makedonije (UJP RM): “Tvoj porez, tvoja budućnost” (u originalu:” Твој данок,2 твоја иднина!”) je makedonski pokušaj da se kod građana i poslovne zajednice razvije svijest o tome da se javne službe i dobra finansiraju iz javnih prihoda, i da je redovno plaćanje poreza i doprinosa, u stvari, ulaganje u sopstvenu budućnost i razvoj. Ali, kako već rekoh, promjene u svijesti se moraju graditi strpljivo godinama, a jedan od najefikasnijih načina za postizanje te promjene jeste uvođenje sistemskih rješenja koja naprosto onemogućavaju devijantno ponašanje. U Makedoniji, zemlji koja po bruto društvenom proizvodu, pa i po opštoj razvijenosti privrede, svakako, zaostaje za BiH, u jednom su se momentu stekli uslovi da se izvede jedan ozbiljniji reformski zahvat, koji bi “jednim udarcem” riješilo nekoliko otvorenih pitanja baš na onim poljima na kojima se, do tada, nikako nisu postizali zadovoljavajući rezultati: 1) Prijavljivanju i naplati doprinosa (radi likvidnosti fondova socijalnog osiguranja), 2) Prijavljivanju i naplati poreza na platu (kao jedne od značajnih stavki u svakom zdravom budžetu), 3) (Ne)redovnosti isplate plata (i/ili doprinosa i/ili poreza), 4) Registraciji obveznika uplate doprinosa. Pored svega ovoga, uočeno je i da je poresko opterećenje privrede dosta visoko, i da je to faktor koji nepovoljno utiče na ekonomski razvoj
2 Данок je makedonska riječ za porez koja, očigledno, dolazi od riječi “danak”, ali kad se već igramo riječima, posebno mi je simpatična podudarnost riječi plaćanje na makedonskom плаќање - sa riječju “plakanje”, jer se zaista tako i izgovara sa malo umekšanim “k”. Što jest – jest: mnogima izvršavanje finansijskih obaveza toliko teško pada da ovakva sličnost te dvije riječi nije nimalo čudna.
Porezni savjetnik februar 2012.

Republike Makedonije. Zato su vlasti u Makedoniji odlučile da ozbiljno “zasuču rukave” i prihvate se posla ne bi li se ti problemi riješili. Kada je, sredinom prošle decenije, započeta cijela ova priča u Makedoniji, situacija je bila veoma nalik na situaciju u BiH 2001. godine, neposredno pred poresku reformu (u sklopu koje su nastale današnje poreske uprave.). Naplatu doprinosa vršili su javni fondovi (Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje), a Uprava javnih prihoda je vršila naplatu poreza na lična primanja. Stari sistem zasnovan na Zavodu za platni promet (bivši SDK) je bio srušen, a “novi” nikako nije davao dovoljno dobre rezultate, pa je i u privrednom životu postojalo mnogo “sivila” i anarhije, što je podrazumijevalo i nizak nivo discipline u plaćanju poreza i doprinosa. Glavna inicijativa za reformu pokrenuta je u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Makedonije (FPIO RM) 2006. godine, sa prioritetnim ciljem ostvarivanja odgovarajućeg stepena likvidnosti tog fonda. Pristup je bio sasvim korektan: koristiti tehnološka dostignuća da se pojednostave i pojeftine procedure, a istovremeno da se uspostavi mnogo efikasniji sistem naplate. Kako sva svjetska iskustva pokazuju da nema efikasne naplate bez efikasnog sistema prijavljivanja obaveza, i to uz što veći obuhvat obveznika koji obaveze prijavljuju, akcenat u tehničkom rješenju je bačen baš na ta dva segmenta: registraciju obveznika i (elektronsko) prijavljivanje. Sistem registracije i elektronskog prijavljivanja, koji je temeljac ove reforme sa tehničkog aspekta, razvio je tim IT stručnjaka sa elektrotehničkog fakulteta u Skoplju po narudžbi FPIO RM. Konsultanti Svjetske banke i MMF-a, koji su se naknadno uključili u projekat, su zajedno sa domaćim snagama podigli reformu na viši nivo, pri čemu su razvili ovu osnovnu ideju i zaokružili je u njenom sadašnjem obliku, dajući glavnu ulogu u ovoj reformi Upravi javnih prihoda Republike Makedonije. Pri tome je jasno definisana uloga svih ostalih institucija kojih se ona tiče, dok je istovremeno na elegantan i efikasan način projektovano i povezivanje sa sistemom

22

porezi
za razmjenu platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu (UPP),3 čime je cijeli sistem u potpunosti zaokružen. Nakon obezbjeđivanja neophodne političke i finansijske podrške, ustanovljen je projektni tim sastavljen od vrlo sposobnih i marljivih ljudi, prije svega iz UJP RM, koji su sa mnogo entuzijazma, u dosta teškim uslovima i ekstremno kratkim rokovima, uspješno realizovali ovaj sistem na koji su sada, s punim pravom, veoma ponosni. Osnovna ideja cijele reforme sadržana je u samom njenom nazivu: “Cela plata.” To je sistemsko rješenje koje praktično onemogućava da se isplata ličnih primanja zaposlenima vrši odvojeno od plaćanja pripadajućeg poreza i doprinosa, odnosno zakonski je dosljedno implemantiran princip “bruto plata” - od ugovaranja, preko obračunavanja do isplaćivanja. To, reći ćete, i nije tolika novost, ali ovo jeste: zakonsko rješenje OBAVEZUJE sve poslodavce da do 10-tog u mjesecu obračunaju sva bruto lična primanja za sve svoje zaposlene (i druga lica kojima vrše isplate) za prethodni mjesec, da te obračune isključivo u elektronskom obliku podnose Upravi prihoda, koja te obračune verifikuje (ili vraća na doradu, ako nisu ispravni), a do 15-tog u mjesecu je rok da se izvrši plaćanje i to u cjelokupnom obračunatom iznosu, bez izuzetaka. Eto, to znači “Cela plata”! Ukoliko se do navedenog roka ne izvrši plaćanje svih pomenutih obaveza (a nemoguće je uplatu izvršiti djelomično: sve ili ništa), od 16-tog u mjesecu, pa nadalje se obračunava kamata od 0,03% dnevno, koja se pribraja prvom sljedećem obračunu i ulazi ravnopravno u masu novih obaveza. Kamata se odnosi samo na obaveze prema državi, dok se kamata na neto isplate radnicima ne obračunava (iako iz ove perspektive ne vidim razlog zašto je to tako i zbog čega radnik kojem se kasni sa isplatom ne bi imao pravo na naknadu zbog tog kašnjenja, kad već država to pravo priznaje sebi). Kazne za nepodnošenje mjesečnih prijava (tj. obračuna) su visoke, a postupak prinudne
3 Koji je vrlo nalik na onaj koji je realizovan i u BiH sa Giro Clearing i RTGS komponentom.

naplate (koji je znatno pojednostavljen), pokreće se nakon 10 dana od isteka roka za plaćanje. Dakle, svi sistemski instrumenti koji stoje na raspolaganju poreskim organima, posloženi su tako da apsolutno destimulišu neispunjavanje ili neredovno ispunjavanje obaveza i prema državi i prema zaposlenima. Na ovaj način se prevazilazi veliki problem koji je prisutan u sredinama kao što je naša, u kojima je nadležnost za nadzor nad provođenjem zakona iz domena poreza i doprinosa na poreskim, a nadležnost nad provođenjem zakona o radu (kojim su regulisane obaveze isplata plata i naknada radno angažovanim licima) na inspekcijskim organima. Sistem je sâm po sebi ustrojen tako da se onemogućavaju manipulacije kojima, inače, pribjegavaju nesavjesni poslodavci (koji koriste razdvojenost nadležnosti i nekoordinisanost akcija različitih državnih organa sa podijeljenim naležnostima), pri čemu je i nadzor veoma pojednostavljen, jer je lako otkriti one koji su obuhvaćeni sistemom, a koji ne izvršavaju bilo koju od svojih obaveza. Kada se drugim sistemskim rješenjima (u domenu registracije poslovnih subjekata i vršenju bankarskih transakcija) još onemogući ili znatno smanji vjerovatnoća za postojanje poslovnih subjekata koji su “izvan sistema”, jasno je da su, barem sa ovog aspekta, zaista stvoreni uslovi za jedan zdrav poslovni ambijent u kojem su svi u jednakom položaju i svi sistemom prinuđeni da redovno izvršavaju svoje obaveze, ali ne samo prema državi nego i prema svojim zaposlenicima (što smatram važnim iskorakom u odnosu na slične refome). Ovo je, definitivno, mnogo bolje, efikasnije i jeftinije rješenje za problem nesavjesnih poslodavaca, nego ideja koja se ovih mjeseci mogla čuti u Republici Srpskoj (koje je navodno “prepisana” iz Hrvatske, iako je i tamo to bila, čini mi se, obična predizborna tlapnja), da se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji ne isplaćuju plate svojim radnicima. Uvođenje krivične odgovornosti u ovaj domen bi proizvelo samo kontraefekat na terenu, uz ogroman broj novih administrativnih procedura i postupaka (dakle i državnih troškova) u segmentu državne administracije koji je u BiH
Porezni savjetnik veljača 2012.

23

mogu biti interesantne (kao što su neka rješenja iz domena poreskog sistema. godine detaljno upoznato sa njim. preko koljena (i obično zbog nečije galame i halabuke) i bez međusobne koordinacije. objasniti pojedine komponente sistema na jednom primjeru. jer se to može zaključiti po načinu na koji je u Ministarstvu pravde RS dočekana ta inicijativa potekla iz Saveza sindikata RS. Slika 1. dok ću neke zakonske odredbe koje. dok se političari i dalje kite svojom reformskom produktivnošću i efikasnošću. koji i jeste najjača strana makedonske reforme.. To je jednostavno odraz opšteg stanja svijesti koji proizvodi određeni (ne)kvalitet ljudi koji nas vode. Ali. gdje se važna pitanja (uz rijetke izuzetke) uređuju i rješavaju ad hoc.4 Temeljitog.. jer ga dobro poznajem. Kakav haos to stvara u privrednom životu. pokušavaju primijeniti. popravljati. samim tim i rješenja koja ti ljudi produkuju. ali bojim se da je ovako ili još gore i u Federciji BiH i u Brčko Distriktu. ali je onda “izmjena propisa u tom smislu uvrštena u plan rada za narednu godinu” (tj. uz konstataciju da je krivična odgovornost “zadnje sredstvo koje treba koristiti u takvim situacijama”. Ideja je načelno podržana. Porezni savjetnik februar 2012. Naravno. i kolike dodatne troškove to stvara zbog zakomplikovanih umjesto pojednostavljenih administrativnih procedura. jednostavno. ali “na mala vrata”. jer je Ministarstvo finansija RS. takođe. još 2010. socijalne politike i radnih odnosa) samo pomenuti ili sasvim zaobići da ne bih otišao suviše u širinu. čudi me zašto nikoga u vladi RS to sve nije pokrenulo da se sjeti navedenog makedonskog modela. U svemu tome. ali se. Zanemarimo za momenat registraciju 24 . ovdje govorim o stanju u Republici Srpskoj. dopunjavati. 4 Po nekim potezima koji se vuku posljednjih par godina. a svi za to snosimo odgovornost. pojedinih poslodavaca i strukovnih udruženja poput Udruženja ekonomista RS SWOT. u stvari. isto kao i Ministarstvo finansija FBiH. sve svodi na to da privrednici i građani gunđaju sebi u bradu. u javnosti otkriva samo povremena kuknjava Privredne komore RS. naročito se to može reći za hiperprodukciju reformi i polureformi koja je prisutna u Republici Srpskoj već niz godina. to je ključna riječ koja nedostaje svim reformskim procesima koji se provode u BiH. u principu. podržavamo ovakvo stanje i ničim ne doprinosimo da se ono promijeni. da nastavim sa predstavljanjem makedonskog reformskog modela.porezi vjerovatno najneažurniji i naproblematičniji. I zato nam je onako kako je. ne postoji svijest o stvarnom značaju i mogućim dometima ovako korjenitog i temeljitog zahvata. a to je sudstvo. jer. strpano je pod tepih dok neko to pitanje ponovo ne potegne u javnosti). bez suvišnih tehničkih detalja. Posljedica toga je da se netom doneseni zakonski projekti nakon samo nekoliko mjeseci moraju dorađivati. Osnovne značajke poslovnog procesa integrisanog sistema naplate Slika 1 prikazuje osnovnu arhitekturu cjelokupnog informaciono-komunikacionog sistema na kojem se zasniva sistem integrisane naplate poreza na lična primanja i doprinosa i kompletna reforma “Cela plata”.. ili. Mislim da su toga svjesni i u Vladi Republike Srpske. Napominjem samo da ću se fokusirati na arhitekturu poslovnih procesa. Očito je da za ovakav potez nema spremnosti. može se naslutiti da se neka iskustva iz Makedonije. Prikaz osnovne IKT infrastrukture sistema integrisane naplate Ukratko ću. ipak. segmentirano i bez integrisanog pristupa..

  Slika 2. računima trezora i sl. 2) na prenosivom mediju (CD. poljoprivrednici. lice kome se vrši isplata neto plate i u čije se ime plaćaju porez i doprinosi).porezi obveznika plaćanja doprinosa (u Makedoniji su to fizička lica . i obavlja iste funkcije koje kod nas obavljaju Giro Clearing i RTGS sistem Centralne banke BiH. Podnošenje elektronskih mjesečnih prijava 6 Klirinška kuća KIBS AD Skoplje je akcionarsko društvo (akcionari su makedonske banke. dakle. godine uradila Poreska uprava Republike Srpske. svojih. pa se tako zapakovana i kriptovana mjesečna prijava dostavlja u UJP RM na jedan od dva moguća načina: 1) putem elektronske pošte. vrši se njena obrada (uvjerio sam se na licu mjesta. Ukoliko je prijava ispravna (tj. bez obzira na način dostave. ali to sada nije toliko ni bitno). Pretpostavimo i da u sistemu postoje i podaci o tekućim računima svih građana. 25 . poreza i doprinosa (zvaćemo ih “mjesečne prijave”. godine. Fokusirajmo se. UJP RM je svim poslodavcima obezbijedila tzv. USB memorija). u kojoj je elektronsko podnošenje mjesečnih prijava uvedeno 2010. odnosno provjera ispravnosti izvršenog obračuna. naravno. ili korisnika usluga). kada prijavu za doprinose podnosi poslodavac i kada na njoj iskazuje obračunatu platu i pripadajući porez i doprinose (zato ćemo privremeno usvojiti terminologiju: poslodavac. učesnice unutrašnjeg platnog prometa). 5 Nešto slično je još 2007. a na shemi MPIN).5 koji je JEDINI način za kreiranje mjesečne prijave. događa se sljedeće: na osnovu verifikovanog ispravnog obračuna. samozaposlena lica. tj. vjerski službenici i sve institucije koje po bilo kom osnovu prijavljuju i plaćaju doprinose u ime i za račun fizičkih lica. to na šalteru traje oko minut i po). obračuna plata. komunikacija poslodavca sa UJP RM je potpuno elektronska. ukoliko je obračun izvršen u skladu sa propisima). da tako kažem “štićenika”. Međutim. tj. a. i pretpostavimo da su odgovarajući registri potpuno ažurni i da su svi obeznici uredno registrovani. Ona se zatim kriptuje (i tako nastaje konačna CRP datoteka). postoji zakonska obaveza korištenja sličnog softvera za firme koje imaju 10 i više zaposlenih. U prvom slučaju. podnosilac prijave. koja se sprema u odgovarajuću datoteku u XML formatu na računaru kod poslodavca. i podaci o računima za prikupljanje javnih prihoda. folio broj). i imaju status naloga na čekanju do momenta dok se aktiviraju na način koji će kasnije biti opisan.zaposleni i ostali u čije ime se plaćaju doprinosi) i obveznika podnošenja prijava i uplate doprinosa (poslodavci. plaćanje poreza na račun za prikupljanje javnih prihoda i plaćanje doprinosa na odgovarajuće račune fondova (ili JP. na najčešći i najzanimljiviji slučaj. Nakon što službenik UJP ili e-mail server zaprime elektronsku prijavu. i zaposleni. dok u Federaciji BiH. suština procesa se nimalo ne razlikuje. sistem integrisane naplate automatski kreira “paket” uplatnih naloga koji se proslijeđuju u sistem unutrašnjeg platnog prometa (sistem obrade u UJP RM i klirinška kuća KIBS6 su u direktnoj vezi). a sastoji se iz niz naloga kojima se vrši isplata neto plata (na tekuće račune zaposlenih). Taj paket platnih naloga dobija svoj jedinstveni 22-cifreni identifikacioni broj sa bar-kod reprezentacijom (tzv. Klijentski softver za kreiranje mjesečnih prijava. podaci o svim računima koji mogu da učestvuju i bilo kojoj platnoj transakciji koja se odigrava u sistemu. Porezni savjetnik veljača 2012. dok je u drugom slučaju predstavnik poslodavca prinuđen da dođe na šalter UJP i donese prenosivi medij sa svojom prijavom na obradu. s tim da je korištenje tog softvera i dan-danas na dobrovoljnoj bazi. Zanemarimo trenutno i pitanja autorizacije i autentikacije prijava koje se obavezno elektronski podnose (o tome ćemo malo kasnije). tj. DVD. takođe. kao i računi svih poslovnih subjekata.

jeste ona na zbirnom nalogu sa folio brojem kojeg poslodavac ovjerenog donosi na šalter svoje banke na dan kada odluči da “pusti” ta plaćanja (a po zakonu je to do 15-tog u mjesecu ili se suočava sa sankcijama u vidu kamate). a jedina ovjera papirnog naloga koja je i dalje potrebna da se uradi . Naime. prijemna deklaracija”. 2) zbirni platni nalog sa odgovarajućim folio brojem. . Prijemna deklaracija 26 Porezni savjetnik februar 2012. koja predstavlja potvrdu o ispravnosti podnesene prijave. jednostavnim klikom se “okida” izvršavanje svih naloga odjednom! Zaista. i da provjere da li se podaci iz sistema slažu sa fizičkim papirnatim primjerkom ovjerenim pečatom i potpisom koji im je uručen. svaki mjesec “unose” samo po jedan platni nalog za jednog poslodavca za ovu konkretnu namjenu. mora se priznati! Vama prepuštam da sami proanalizirate na kojim tačkama i koje se   Slika 3. U stvari. kreira se i predstavniku obveznika na licu mjesta uručuje (ili e-mailom elektronski dostavlja) poseban dokument tzv. I bankarskim službenicima se na ovaj način znatno smanjuje obim posla. kojim se kasnije u banci inicira realizacija platnih naloga. Ukoliko je sve u redu (naravno i ukoliko na računu sa kojeg se plaćanje vrši ima dovoljno sredstava). porez i pojedine doprinose. iskreirani na osnovu elektronske prijave. ali ima još jednu vrlo važnu funkciju. prijemna deklaracija se sastoji iz dva dijela (vidi sliku 3): 1) rekapitulacije obračuna sa verifikovane prijave sa zbirnim podacima o broju zaposlenih. tj. prava na povrat i slično. uključujući i obračunatu kamatu.porezi Nakon verifikacije prijave/obračuna i kreiranja naloga. ukupnom bruto iznosu koji se plaća i svim bitnim potkomponentama tog iznosa koji se odnose na plate. Nije moguće da se ti nalozi izvršavaju selektivno: ili svi ili nijedan! Uočavate već da je na ovaj način poslodavac oslobođen i od fizičkog ispisivanja i ovjeravanja “brda” platnih naloga svaki mjesec (ili izrade mnoštva pojedinačnih elektronskih naloga za one koji koriste e-banking). elegantno i vrlo inteligentno rješenje. Paket naloga koji je kreiran na osnovu verifikovane prijave “pušta” se onog časa kada poslodavac donese donji dio prijemne deklaracije (odnosno zbirni nalog sa folio brojem) u svoju banku. jer umjesto unosa mase platnih naloga. sve što oni rade jeste da bar-kod čitačem očitaju folio-broj sa ovjerenog zbirnog naloga. jer su svi nalozi i za plate i za poreze i za doprinose automatski “uneseni u sistem”.

porezi sve uštede materijala. Svi drugi slučajevi. koji imaju određene specifičnosti. ako sve radi kako treba! To bi. To je neophodno da bi se mogao koristiti klijentski softver (a kao što sam već rekao. poslodavac koji je podnio neispravnu prijavu se brzo i efikasno obavještava o greškama koje može da ispravi do kraja roka za podnošenje prijava i da podnese ispravljenu prijavu. Sada ću. Sada je vrijeme i da se kaže koja riječ o registraciji učesnika ovog sistema i prikupljanju informacija neophodnih da ovaj sistem nesmetano i efikasno funkcioniše (jer bez ažurnosti registara i tačnosti podataka o svim obveznicima uključujući i podatke o njihovim žiro-računima nema kvalitetnog rada ovako visokoautomatizovanog sistema). advokati i sl. sigurno već uočio šta je to što predstavlja najveći Porezni savjetnik veljača 2012. dok subjekat registracije neposredan kontakt ima samo sa agencijom koja vrši registraciju. Registar imalaca žiro-računa (uključujući i fizička lica) se vodi u Narodnoj banci Republike Makedonije (NBRM). i CD-medij na kojem se nalazi tajni (kriptografski) ključ i digitalni sertifikat koji sadrži tzv.. šta ako podnesena elektronska prijava nije ispravna (a to je moguće jer klijentski softver koji je dat na raspolaganje obveznicima ne može još na klijentskoj strani da provede sve neophodne kontrole iz prostog razloga što radi u off-line režimu)? Ukoliko prijava nije ispravna. u najkraćem. javni ključ. Registracija poslovnih subjekata (većine poslodavaca) se u Republici Makedoniji vrši u posebnoj državnoj agenciji DANIS koja vodi Centralni registar poslovnih subjekata (nešto nalik na situaciju u Srbiji npr.. vremena. postižu ovako lijepo osmišljenim i integrisanim sistemom.   Slika 4. jer oni koji budu imali greške u svojim prijavama imaju nekoliko dana da ih isprave. Registracija određenih specifičnih djelatnosti kao što su poljoprivrednici. generiše “prijemnu deklaraciju” samo što ona ne sadrži zbirni platni nalog (i ne dodjeljuje se folio-broj).). Na primjer. tj. Naravno. vrše odgovarajuće institucije (ministarstva. umjetnici. bez puno detaljisanja. njegovo korištenje je obavezno za sve osim za institucije koje svoje prijave podnose nešto drugačije). Zbog toga je najveća “navala” podnošenja elektronskih prijava između 3. Registracija obveznika Važno je istaknuti da sistem integrisane naplate ima svoju sopstvenu “registraciju”. registraciju u fondovima i statistici) se vrše razmjenom podataka između institucija. Na taj način. takođe. sve ostale neophodne registracije (poresku. Registracija je organizovana po principu “one-stop-shop”. da se osvrnem na ostale najbitnije mehanizme koji. jer svaki obveznik podnošenja prijava mora da dobije odgovarajući identifikacioni broj. 27 . nego se generiše dodatni list na kojem su taksativno navedene greške zbog kojih je prijava odbijena. samo podržavaju ovaj osnovni. ali se i ti podaci redovno ažuriraju u sistemu integrisane naplate. Neke specifičnosti i kritične tačke Pažljiv čitalac ovih redova je. do sada. u suštini. i da bi se mogli implementirati sigurnosni mehanizmi kriptovanja prijava. svode se na ovo osnovno rješenje u raznim varijacijama i sve je to riješeno klijentskim softverom i sistemom za prijem i obradu elektornskih prijava. živaca. dana u mjesecu. komore). Registracija zaposlenih (i nezaposlenih) se vrši u Zavodu za zapošljavanje Republike Makedonije (AVRM). i 5. bila srž ovog poslovnog procesa i osnovni mehanizam sistemskog rješenja “cela plata”. odnosno ako sistem prepozna bilo kakvu grešku u prijavi (počev od neispravnog JMBG-a nekog radnika do neispravno primijenjenih propisa) sistem. autorizacija i autentikacija korisnika.

na vrijeme izvršavali svoje obaveze. objavljene u januaru tekuće godine)! Naime. tako da je odgovarajuća ažurnost nakon četiri mjeseca uspostavljena i više nije narušavana. što je projektovan sistem koji je zaokružen od početka do kraja i u kojem su do tada razuđeni elementi ukomponovani u jednu cjelinu. a možda i nigdje. inače. može da prouzrokuje probleme sa tim isplatama i kod onih poslodavaca koji su likvidni i savjesni i koji bi. projektujući svoj sistem. Kao i uvijek u ovakvim prilikama. kad oluja prođe. neka rješenja su diktirana postojećom situacijom. odlučili da. kada postoji čvrsta riješenost da se neki posao dovede do kraja. kada se određeni sistem pravi u potpunosti ispočetka bez tereta naslijeđa. Osim toga. u Makedoniji je uočen problem da se neke natprosječno visoke plate ne prijavljuju. ali provođenje reformi je uvijek bilo vještina komponovanja postojećih naslijeđenih elemenata da bi se dobio željeni rezultat. Rijetki su slučajevi kada se počinje “sa ledine”. Još jedna zanimljivost koju ću ovdje izdvojiti je ta da su Makedonci. tako da su možda mogla biti i drugačija da je sistem 28 Porezni savjetnik februar 2012. . pored uobičajene najniže osnovice za uplatu doprinosa (koja za radnike sa punim radnim vremenom predstavlja 50% prosječne neto plate koju Državni zavod za statistiku Republike Makedonije objavi u januaru tekuće godine). velika vrijednost reforme jeste i to što je pristup bio integrisan. Dakle. samo u uslovima kada je platni promet prešao na poslovne banke i kada su druge funkcije koje je nekad SDK obavljao sada “razbacane” po drugim institucijama. sasvim tačno.7 Neko će s punim pravom primijetiti da je ovaj model simulacija funkcionisanja nekadašnjeg SDK. u stvari. a ne zbog njih od svega odustajati. Naime. do operativno tehničkih) postojala čvrsta volja i odluka da “nema nazad” i da je “dječije bolesti” (koje se uvijek mogu očekivati u izvođenju ovako ozbiljnih zahvata) potrebno prevazići. i zato lako podliježu površnim “Sales Managers” pričama i prezentacijama “svjetskih rješenja” koja savršeno rade “tamo negdje”. ali je poznato i da zapadni konsultanti koji su upoznati sa tim sistemom izražavaju svoje divljenje ili. U početnoj fazi implementacije ovog sistema u Makedoniji nekoliko mjeseci je bilo znatnih problema sa funkcionisanjem sistema i postizanjem dnevne ažurnosti. poštovanje prema njegovoj racionalnosti i efikasnosti. uvedu i najvišu osnovicu i to u iznosu od četiri prosječne neto plate (takođe. a istovremeno predstavlja i rizičnu tačku. jer su opterećenja na te plate bila vrlo visoka. neka rješenja su jednostavno dobra. sve se loše zaboravlja i ostaje samo krajnji rezultat: sistem koji je prošao “sito i rešeto”. To je. tako da su zaposleni u UJP RM bukvalno danonoćno radili na tome da se dostigne projektovana dnevna ažurnost. i ne treba od njih bježati samo zato što zvuče suviše “socijalistički”. jeste da Uprava javnih prihoda (u našem slučaju to bi bila poreska uprava) mora da “verifikuje” svaku oporezivu isplatu koju poslodavci vrše svojim zaposlenima. osim na njihovim šarenim Power Point slajdovima. u najmanju ruku. I kako to već biva. Poznati su razlozi zašto je sistem sa SDK “razvaljen” i tu se sada ništa ne može. tako da eventualna nefunkcionalnost ili zagušenost IT sistema koji vrši obradu podataka.porezi rizik za bilo koju garnituru vlasti koja bi se usudila da pokrene ovakvu reformu. Međutim. pa su jednostavno odlučili da postave limit do kojeg nivoa se plata opterećuje doprinosima. tj. ili kada se preuzima nečije rješenje po sistemu “ključ u ruke”. Podsjećam vas na one poljoprivredne metafore o presađivanju biljaka i pripremi zemlje iz već pominjanog teksta “Reforme naše nasušne”. ono što je u ovom makedonskoj reformi “Cela plata” naročito interesantno. tako da sve što prelazi taj limit nimalo ne utiče na iznos obračunatih doprinosa (nisam 7 Ovo je fakat kojeg naši vlastodršci jako teško usvajaju. svi su napori usmjereni da se riješe nastali problemi. kako je kod svih bitnih faktora (od političkih. pravljen potpuno ispočetka. koji radi i koji daje rezultate! Makedonska reforma “Cela plata” zaista ima više od jednog zanimljivog rješenja koje odaje da se neko ozbiljno i studiozno posvetio svim aspektima i da je barem pokušao da nađe rješenje za otvorena pitanja koja su mučila makedonsko društvo.

Doprinosi i porez na dohodak Doprinos za PIO Doprinos za ZO Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposenosti Porez na dohodak od ličnih primanja Indeks 2009/2008. a da se istovremeno smanji opterećenje na privredu. zavisno od konkretnog doprinosa. 2009. ali da biste uvidjeli koliko ovakav potez može da bude aktuelan. godinu).63 / -5. tako da to minimalno smanjenje može imati razloge koji nemaju mnogo veze sa ovom reformom nego sa drugim faktorima. U sljedećim tabelama dat je primjer smanjenja opterećenja na primjeru prosječne plate od oko 290 €.97 32.56 103. Godina Neto plata radnika Poresko opterećenje (porezi i doprinosi.porezi sasvim siguran. 8 Korišteni su materijali sa zvaničnih prezentacija reforme “Cela plata” koju je izradio projektni tim iz Uprave javnih prihoda Republike Makedonije. uključujući i administrativne troškove.018 8. koji pripremam za naredni broj “Poreskog savjetnika” u kojem ću se više zadržati na konkretnim iskustvima i preporukama kolega iz Makedonije.018 26. To je zaista dalo efekte na terenu u smislu obuhvata i tačnosti prijavljenih primanja.32% *godina stupanja na snagu reforme “Cela plata” Dakle. Porezni savjetnik veljača 2012. a na kraju ću dati i svoje viđenje kako se ovakav reformski potez može izvesti i kod nas. vrlo dobra smjernica i za nas. čak bez prevelikog napora i rizika. Smanjenje poreskog opterećenja na neto platu u Makedoniji od 2008. sasvim je sigurno da su za privrednike najvidljiviji efekti smanjenja stopa doprinosa.13 Ključni efekti O efektima ove reforme. smatram. u MKD) Ukupan trošak za poslodavca (u MKD) Poresko opterećenje u % Razlika u poreskom opterećenju u odnosu na prethodnu godinu 2008.8 i podaci o indeksu naplate poreza na lična primanja i doprinosa u prvoj godini provođenja reforme u odnosu na prethodnu. *** Sasvim sam siguran da je ovo dovoljno da vam privuče pažnju na ovu interesantnu ideju i da ćete sa zanimanjem čitati i drugi dio ovog prikaza. koji se u ovako koncipiranom sistemu sigurno postižu i u sistemu javne upave i u poslovnoj zajednici. sličnostima i razlikama situacije u Makedoniji i BiH. ovdje ću samo kratko navesti činjenice koje ukazuju na to da je ova reforma u Makedoniji smanjila poresko opterećenje na privredu. Pri tom se nikako ne smije izgubiti iz vida ni efekat smanjenja indirektnih i sporednih troškova. 29 . Iz rezultata reforme je sasvim jasno da je smanjenje stopa kompenzirano većim obuhvatom uplatilaca.95 31. 110. dok je za državu i državne institucije najbitnija likvidnost budžeta i vanbudžetskih fondova.* 2010. To je možda kontraverzan potez. Iz tabele 2 vidljivo je da je jedino u naplati doprinosa za zdravstveno osiguranje bila prisutna minimalna stagnacija (još jednom podsjećam da su stope na sva tri doprinosa u 2009. ali mislim da se to ne odnosi i na porez). A definitivno smatram i da može i da treba. Indeks naplate doprinosa i poreza na dohodak od ličnih primanja u Republici Makedoniji 2009/2008.02% -1. godini bile osjetno manje u odnosu na 2008. ali su u Makedoniji time željeli da eliminišu razlog da se ekstremno visoka primanja sakrivaju od sistema.327 37. na koji način održati ili povećati likvidnost države i javnih fondova.847 26. ili zadržan ili čak znatno povećan nivo naplate! Tabela 1. doprinos za slučaj invalidnosti ili teškog tjelesnog oštećenja nastalog povredom na radu ili usljed profesionalne bolesti i dr). smanjenje efektivnog “koštanja radne snage”). i da u Makedoniji pored osnovnog doprinosa za ZO postoji još nekoliko posebnih vrsta ovog doprinosa (doprinos za slučaj povrede na radu.327 29.000 MKD (oko 290 €) 11. a samim tim i smanjenje ukupnog opterećenja na neto platu zaposlenih (tj.847 8. ali pri tom treba imati u vidu da su ovo podaci o cjelokupnoj naplati doprinosa na ZO.18 100. 18.69 98. a istovremeno je. što je. Tabela 2. kao i o njenoj primjenjivosti u našim uslovima ću više govoriti u sljedećem broju. do 2010.

ali činjenica je da relativno niske porezne stope mogu i znatnije u odnosu na druge podsticaje pozitivno uticati na privlačenje investitora. nije novost da menadžeri velikih multinacionalnih kompanija i međunarodnih institucija preferiraju opću nižu stopu poreza na dobit u odnosu na neke druge porezne podsticaje. . kako bi mogli steći sliku o privlačnosti same ideje investiranja u našoj zemlji. orezni podsticaji kao instrument privlačenja investicija su fiskalna mjera koja predstavlja jedan od najčešćih oblika državne intervenciju u funkciji izgradnje konkurentnosti. U sklopu poreza na dobit moguće je koristiti različite vrste poreznih podsticaja. POREZNA OSLOBAĐANJA Porezni podsticaji imaju važnu ulogu u izgradnji konkurentnosti svake zemlje i privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora. odnosno propisi o porezu na dobit u Federaciji BiH. Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. Snižena porezna stopa sâma po sebi ne predstavlja niti olakšicu niti podsticaj. Najčešća podjela poreznih podsticaja kod poreza na dobit je sljedeća: 1) snižena stopa poreza na dobit. U ovom tekstu ćemo dati osvrt na oblike poreznih oslobađanja koje poznaje sistem poreza na dobit u BiH. dipl. Kada se govori o poreznim podsticajima za investicije.porezi KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Mirela Mašić. da se povlaštene porezne stope koriste za preduzeća koja tek počinju s radom. ili u obliku raznih poreznih oslobađanja. kao što je to u nekim zakonodavstvima slučaj sa firmama koje tek počinju sa radom. Uobičajno je. Isto tako. ukoliko nije drugačije napomenuto. 2) porezni praznici (eng. onda se prvenstveno misli na instrumente u okviru poreza na dobit. na primjer. investment allowances). određenih poreznih pogodnosti prilikom priznavanja prihoda i rashoda prilikom utvrđivanja porezne osnovice. U svijetu se koristi veliki broj različitih poreznih podsticaja koji mogu imati različit učinak na izgradnju konkurentnosti. bilo u vidu niže porezne stope. Porezni podsticaji kod poreza na dobit mogu imati različite oblike. RS i BD nisu predvidjeli mogućnost primjene niže stope poreza na dobit u određenim slučajevima. te 3) razne olakšice po osnovu ulaganja (engl. U našoj zemlji stopa poreza na dobit je ista na nivou oba entiteta i Distrikta i iznosi 10%. tax holiday). ali svaki od njih podrazumjeva ili sniženje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. Konstantno snižavanje poreznih stopa je posebno karakteristično za zemlje u traniziciji. oec. Porezni podsticaji kao instrument podsticanja konkurentnosti P 30 Porezni savjetnik februar 2012. Propisi o porezu na dobit u FBiH.

I prema Zakonu o porezu na dobit u RS. a uobičajno se odnose na ulaganja koja mogu imati oblik: - ubrzane amortizacije. što znači najkasnije da se moglo primijeniti po poreznim bilansima za 2008. U ovim slučajevima. te - odbitak poreza po osnovu ulaganja ili investicijski porezni kredit. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se vrijednost stalnih sredstava čija je nabavna vijednost manja od 1. pravo na “dodatnu” ubrzanu amortizaciju može se iskoristiti i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni (uvećanje od 25% od dozvoljene stope amortizacije za rad u dvije smjene. Po ranijem Zakonu o porezu na dobit u Federaciji BiH.. godine. jer se za iznos ranije porezno iskorištene amortizacije uvećava porezna osnovica u narednim godinama. te da je u ovom momentu i ovaj porezni podsticaj već “prošlost”. Isto kao i u Zakonu o porezu na dobit u FBiH. koji se primjenjivao do 31. Isto važi i za nabavku hardvera i softvera. kao i za sredstva koja služe za školovanje i obuku kadrova. I ovaj porezni podsticaj se. uglavnom. a 50% za rad u tri smjene). iz osnova ulaganja. Porezni savjetnik veljača 2012. te 30% poreza na dobit za treću godinu poslovanja. te za treću 30%. Međutim. vode. bilo je propisano da su novoosnovana društva oslobođena poreza na dobit: 100% za prvu godinu poslovanja. ili se odobrava plaćanje niže stope poreza na dobit (što je u direktnoj vezi sa prvim poreznim podsticajem).000 KM. i 2007. kao blažom varijantom. i 2009. 70% porez na dobit za drugu godinu. 31 . njena vrijednost može odbiti u cijelosti u godini nabavke. a ona se provodi po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. Porezni podsticaj u obliku “poreznih praznika” ili poreznog mirovanja predviđa period u kojem je obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit. Osim toga. jednaka nominalna porezna stopa ne znači da će biti jednako poreza plaćeno. Kada je riječ o trećem navedenom obliku poreznog podsticaja. imajući u vidu da se način utvrđivanja porezne osnovice među entitetima i Disktriku razlikuje. postiže se jedna vrsta odgode plaćanja porezne obaveze. veže za novoosnovana preduzeća. mogućnost odbitka rashoda po osnovu ubrzane amortizacije je propisana na potpuno isti način kao i u RS. Također. 12. dozvoljena je i mogućnost odbitka nabavne vrijednosti hardvera i softvera u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. razlike u poreznom opterećenju mogu biti značajne. stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dobit. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za spriječavanje zagađivanja zraka. odnosno od tada se (kao Astečeno pravo) moglo nastaviti primjenjivati samo na one obveznike koji su osnovani i počeli sa radom u toku 2006. Zakon o porezu na dobit u FBiH poznaje mogućnost priznavanja prava na ubrzanu amortizaciju pod određenih uslovima. dozvoljen je odbitak za ubrzanu amortizaciju mašine i opreme. - umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja i odbitak poreza po osnovu ulaganja.000 KM može u cijelosti odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu godine njihove nabavke i stavljanja u upotrebu. na prvi pogled bi se moglo zaključiti da su propisi o porezu na dobit na nivou BiH harmonizovani. godinu. za prvu godinu 40%. 2007. Također. pod uslovom da je stavljena u funkciju. Međutim. te da je jednako porezno opterećenje za sve porezne obveznike u entitetima i Distriktu.porezi Po tom osnovu. zemljišta i ublažavanja buke. pod poreznim oslobađanjima se podrazumijevaju olakšice po osnovu ispunjavanja određenih zakonom propisanih uslova. jer zbog razlike u širini porezne osnovice. za drugu 30%. Aktualno važeći propisi o porezu na dobit u BiH ne predviđaju ovakve porezne podsticaje. Zakonom o porezu na dobit u BD BiH. propisano je da se za imovinu koja se amortizuje. ovo oslobađanje je prestalo da važi. a čija je nabavna vrijednost manja od 1. Ubrzana amortizacija se može posmatrati kao svojevrsna porezna odgoda plaćanja porezne obaveze po osnovu priznavanja većih iznosa amortizacije u prvim godinama poslovanja.

8. br. 14/08 i 39/09) su: 1. obveznik poreza na dobit stiče status “izvoznika” i oslobađa se porez na dobit za tu godinu. 2. a ne od porezne osnovice. način na koji bi se naplata trebala izvršiti i slično. dok odbitak poreza po osnovu ulaganja podrazumijeva da se određeni dio investicije oduzima od iznosa utvrđene obaveze poreza na dobit. po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Uslov za priznavanje ovog poreznog oslobađanje je propisan članom 25. U nastavku ćemo dati pregled poreznih oslobađanja u entitetima i Distriktu. Statističkog aneksa (prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu) za dotičnu godinu veći od 30% ukupnog prihoda iskazanog na red. 36/08 i 79/08). 97/07. a to je da porezni obveznik uz porezni bilans podnese kopiju obrasca Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja kao dokaz o postignutom cenzusu. Pri tome. prihod od prodaje dobara i usluga na inostranom tržištu po kojem osnovu obveznik dokazuje pravo na oslobađanje po osnovu izvoza Porezna oslobađanja u sistemu poreza na dobit u BiH FEDERACIJA BiH Porezna oslobađanja koja se mogu ostvariti po federalnom Zakonu o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. uz svoj bilans uspjeha. treba naglasiti da propisi o porezu ne zahtijevaju da se potraživanja iz inostranstva i naplate u određenom roku. S obzirom na to da i oba entiteta (FBiH i RS) i Distrikt imaju svoje propise o porezu na dobit. ipak. - prihode od prodaje proizvoda preko izvoznika. kao (formalni) obveznici poreza na dobit prema federalnom Zakonu u cjelini su oslobođeni plaćanja poreza na dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH (mada su. dužne nadležnoj ispostavi PU FBiH. kako bi mogli utvrditi sličnosti i razlike u oporezivanju dobiti po ovom osnovu. br. - prihode od prodaje usluga na stranom tržištu.porezi Umanjenje osnovice po osnovu ulaganja omogućuje preduzeću da oporezivu dobit umanji za određeni postotak ili vrijednosti investicija u godini kada se investicija realizira. Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu iskazani na kontu 612 uključuju: - prihode od direktne prodaje proizvoda na stranom tržištu. br. Izvoz dobara i usluga Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se obveznik koji je izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda u godini za koju se utvrđuje porez na dobit oslobađa (u cjelini) poreza na dobit za tu godinu. Pored navedenih poreznih podsticaja. . ukoliko je iznos prihoda iskazan na red. Prihod od prodaje povezanim inolicima S obzirom na koncepciju obrasca Statističkog aneksa. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. Naime. investiranjem u proizvodnu djelatnost na teritoriji FBiH. podnijeti i svoj porezni bilans). - ostale prihode od prodaje učinaka na stranom tržištu. što znači da se navedeni “cenzus” za ostvarivanje ovog poreznog oslobađanja utvrđuje na bazi prihoda iz inostranstva koji su iskazani u skladu sa računovodstvenim pravilima. 1. poslovne jedinice firmi iz RS i BD. br. porezni podsticaji i oslobađanja se unutar BiH razlikuju. kao i uslove za njihovo ostvarivanje. Dakle. kao i 3. kao značajnom instrumentu za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija. porezno oslobađanje (i to potpuno) važi i za poslovne jedinice koje na teritoriji Federacije BiH imaju pravna lica čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. po osnovu izvoza dobara i usluga. 32 Porezni savjetnik februar 2012. U poreznom sistemu BiH moguće je prepoznati određene oblike poreznih podsticaja i poreznih oslobađanja. 1. Statističkog aneksa za tu godinu.

ovo se svodi na potanje da li obveznik poreza na dobit. u slučaju kada obveznik ima iskazan porezni gubitak po ranijim poreznim bilansima. u smislu člana 27. mehanizam iskazivanja i korištenja poreznih gubitaka po poreznim olakšicama primjenjuje se automatski. br. prva naredPorezni savjetnik veljača 2012. nema nikakve sumnje da obveznik može ostvariti pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza. stav 1. ukoliko se ove usluge fakturišu domaćem pravnom licu – izvozniku i naplaćuju od njega. br. Iako se i u ovom slučaju nesporno i suštinski radi o prihodu ostvarenom na inostranom tržištu koji treba da ulazi u izvozni “cenzus”. da li on prvo mora iskoristiti taj porezni gubitak i utvrditi preostalu poreznu obavezu za tu godinu. oslobođen je onaj obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda. da bi takav pristup bio suprotan suštinskom značenju oslobađanja od obaveze za porez na dobit po osnovu izvoza. kao usluge koje su u direktnoj vezi sa izvozom dobara. pa tek onda primijeniti porezni podsticaj po osnovu iznosa? U stvari. i 8. to ne znači da se ovako ostvaren prihod domaćeg pravnog lica – prevoznika po osnovu usluge prevoza izvršene drugom domaćem pravnom licu – izvozniku može smatrati prihodom ostvarenim po osnovu izvoza i po tom osnovu osloboditi obaveze za porez na dobit. Naime. Međutim.porezi veže se za prihode koji su evidentirani u okviru konta 612 – Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu i koji se unose na red. može te porezne gubitke “uštedjeti” i prenijeti u naredne godine. a činjenica što se radi o izvozu povezanom pravnom licu koji se knjigovodstveno posebno evidentira nikako ne bi smjela uticati na prava u smislu Zakona o porezu na dobit. u smislu oslobađanja od obaveze poreza na dobit. Aneksa.) propisano je da kao dokaz o postignutom cenzusu za priznavanje prava na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza obveznik uz porezni bilans podnosi i kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja. U smislu propisa o porezu na dobit. strogo formalizovano posmatranje obrasca bi moglo dovesti do zaključka da samo ono što je evidentirano na red. Aneksa bude podvedeno pod “izvoz”. one nemaju tretman “izvoza” u smislu propisa o porezu na dobit. 33 . 5. tj. Usluge prevoza robe povezane sa izvozom i oslobađanje poreza na dobit Jedno od pitanja koje se može pojaviti vezano za oslobađanje od poreza na dobit jeste da li se prevozne usluge koje su povezane sa izvozom mogu smatrati “izvoznom” uslugom u smislu oslobađanja od obaveze za porez na dobit u FBiH. Zakona o PDV-u. de facto. u ovom slučaju kada se istovremeno radi i o izvozu i o prodaji povezanom licu (u inostranstvu). br. Drugim riječima. prevozne usluge povezane sa izvozom bi se mogle (za potrebe oslobađanje od poreza na dobit) smatrati “izvozom” samo ukoliko se. jer se. koji ima uslove za oslobađanje od poreza na dobit za neku godinu. radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu izvoza. 6. Zakona o porezu na dobit. odnosno prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama se evidentiraju na kontu 610 na red. Jasno je. Aneksa. a koji uz to ima i neiskorištene porezne gubitke iz ranijih godina. kao što je prethodno pojašnjeno. 8. kada eventualno ne bude imao mogućnost poreznog oslobađanja po osnovu izvoza? Prema relevantnim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. br. 5. odnosno na red. tamošnjem uvozniku) i ako se eventualno i naplaćuju od tog stranog pravnog lica. plaćanja poreza na dobit. Prihodi od prodaje dobara povezanim pravnim licima evidentiraju se na kontu 602. međutim. tačka 2. u smislu člana 31. Prevozne usluge koje su povezane sa izvozom su oslobođene plaćanja PDV. Za razliku od toga. fakturišu stranom pravnom licu (tj. Preneseni porezni gubici i oslobađanje od poreza na dobit po osnovu izvoza Pitanje koje se može pojaviti u vezi sa korištenjem porezne olakšice po osnovu izvoza jeste. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (član 25. eventualno.

u 2011.) u proizvodnu djelatnost investira ukupan iznos od 20 miliona KM i to dokaže prilaganjem vjerodostojih dokaza uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans. pa se tek na tako dobiveni iznos poreza primjenjuje porezno oslobađanje po osnovu izvoza. po tom osnovu se takvo lice oslobađa plaćanja poreza na dobit i za tu i za naredne četiri godine (dakle. Pravilnika. - dokaz (odluku) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika. Ukoliko porezni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus investicija. ukoliko je porezni obveznik porezno oslobađanje po ovom osnovu počeo koristiti po poreznom bilansu za 2010. što znači da mogu podnijeti bilo kada. godine. a neplaćeni porez u prethodnom periodu utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit uvećan za zateznu kamatu koja se plaća za neblagovremeno plaćene javne prihode. godinu.. Dakle.  Investicije u proizvodnu djelatnost u FBiH Porezno oslobađanje po osnovu investicija u FBiH mogu ostvariti samo “veliki investitori” iz oblasti proizvođačkih djelatnosti. ukoliko obveznik po isteku prve godine ne realizuje i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini. ukoliko bi npr. do 2015. Ukoliko se desi da obveznik već u prvoj godini (npr. Dakle. godine). godinu ne dokaže da je 2. koji uz porezni bilans za 2011. a kao dokaze prilaže: - naloge za plaćanje ili - bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. utvrđeni su u članu 26.000. i to uvećanu za propisanu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (0. kao ni Pravilnik o primjeni tog Zakona. do 2015. uprava. oporeziva dobit se i u takvim slučajevima najprije treba umanjiti za iznos prenesenih poreznih gubitaka.04% dnevno za svaki dan zakašnjenja). Dakle.000 KM. pa i uz sam porezni bilans po kojem se želi koristiti ova porezna stimulacija. - dokaze da je već u toku 2011. onda bi najkasnije uz porezni bilans za 2011. dužan je platiti poreznu obavezu za tu godinu najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za tu godinu. ali i za “preostali” period od 2012. godinu Poreznoj upravi morao podnijeti: - plan investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije na iznos od najmanje 20 miliona KM. . U protivnom. Uslovi za korištenje ovog poreznog oslobađanja.. gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. odnosno direktor).. za period od 2011. od čega najmanje četiri miliona u prvoj od tih pet godina. Drugim riječima. godine (koja se u tom slučaju računa kao prva godina korištenja ovog poreznog oslobađanja) u navedene namjene već investirano najmanje 4. porezni obveznik želio da ovu poreznu stimulaciju počne koristiti 34 Porezni savjetnik februar 2012. koji u periodu od pet uzastopnih godina investiraju u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH najmanje 20 miliona KM. Zakon o porezu na dobit u FBiH. godinu. nisu nigdje propisali rok u kojem se plan investicija i odluka o njihovom usvajanju moraju podnijeti Poreznoj upravi. su sljedeći: - podnošenje plana investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina uz - prilaganje dokaza (odluke) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika (tj. po poreznom bilansu za 2011. obveznik je dužan uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans podnijeti dokaze o realizovanim i plaćenim investicijama u toj godini (od čega u prvoj godini u propisanom minimalnom iznosu od četiri miliona KM). Kao dokaz toga da je zaista izvršio investiranje u proizvodnu djelatnost. u ovom primjeru i za 2011. nakon čega se na eventualno preostalu osnovicu obračunava porez na dobit (10%).porezi na ostvarena oporeziva dobit se automatski (a i po “redoslijedu” iz samog obrasca poreznog bilansa) umanjuje za prenesene porezne gubitke iz prethodnih godina. ne može “i jare i pare”.

Pravilnika). prema članu 33. poslovne jedinice koje se nalaze u FBiH. uvećeno za propisanu zateznu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (u skladu sa članom 26. a čije matične firme imaju sjedište na teritoriji RS i BD BiH su oslobođene plaćanja porez na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji FBiH. kao i ono pravno lice koje zapošljava više od 50% samo lica sa posebnim potrebama. 3. Zakona o porezu na dobit u FBiH. odnosno pravno lice koje zapošljava više od 50% samo invalidnih lica je oslobođeno plaćanja poreza na dobit. - evidencija ukupno zaposlenih. Međutim. Pri tome. ovo oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama podrazumijeva mogućnost zapošljavanja jedne i/ili druge kategorije u broju većem od 50% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. To bi značilo da bi on u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu bio dužan retroaktivno platiti i porez na dobit koji nije plaćao u ranijim godinama. Bez obzira na to. u tom slučaju on bi izgubio pravo na ovo porezno oslobađanje za sve prethodne godine. one su dužne Poreznoj upravi FBiH podnijeti porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH. Zakona o porezu na dobit u FBiH. Poslovne jedinice firmi iz RS i BD Prema članu 34. stav 8.6% (0. ali ne i platiti ga. ne stariji od godinu dana. Dokazi koje je uz poreznu prijavu i porezni bilans potrebno predočiti Poreznoj upravi za priznavanje ovog poreznog oslobađanja propisani su članom 27. Naime. od kojih broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama. U samom podnaslovu člana 27.04% x 365 dana). tj. Pravilnika. prijaviti tako utvrđeni porez. 03. tj. godinu.  Zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama Obveznici poreza na dobit mogu po federalnom Zakonu o porezu na dobit ostvariti i oslobađanje po osnovu upošljavanja određenog broja lica sa invaliditetom. imajući u vidu visoko postavljeni kriterij od 20 miliona KM. između ostalog. što znači da je dozvoljena alternativa. gubi pravo na ranije iskorišteno oslobađanje od plaćanja poreza za 2010. ali je plaćanja poreza na dobit oslobođeno i ono pravno lice koje ima zaposlenih više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama (kombinovano). Međutim. pete godine ispuni punu propisnu kvotu investicija u visini od 20 miliona KM. ukoliko se to ne bi desilo. 01. Pravilnika. Minimalni iznos investicija propisan je.porezi u toku 2010. on je dužan najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za 2011 godinu (do 30. ovaj porePorezni savjetnik veljača 2012. u skladu sa članom 28. a to je sljedeće: 35 . samo za prvu godinu ulaganja. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. Kao što se može zaključiti iz prethodno navedenog. godinu. U tom slučaju. 4. 12. Pravilnika se kaže: “zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama”. u skladu sa prethodno navedenim. godine zaista investirao najmanje četiri miliona. te - dokaz o radnom odnosu u periodu od 01. 2012 godine) da plati i porez za dobit za 2010. dok je za ostale godine bitno samo da (nakon što porezni obveznik zadovolji propisani minimum investicija od četiri miliona KM u prvoj godini) do kraja posljednje. ukoliko ni do kraja pete godine obveznik ne bi realizirao i dokazao da je u proizvodnu djelatnost u tom periodu uložio najmanje 20 miliona KM. oni obveznici koji zapošljavanju više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. što znači da su poslovne jedinice firmi iz RS i BD dužne utvrditi porez na dobit u skladu sa federalnim propisom. dakle. i ulaganja u proizvodnju. zakonodavac u Federaciji BiH je imao namjeru da stimuliše. do 31. plus zateznu kamatu na taj iznos po ukupnoj stopi od 14. uz - dokaze o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama.

Naime. jedini porezni podsticaji u obliku poreznih oslobađanja koji su postojali (prošlo vrijeme!) su bili propisani članom 72. prijavljivati i plaćati porez na dobit u RS. bez bilo kakvih dodatnih uslova. navedene naprijed. Dakle. ova mogućnost umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja u mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bila je ograničena samo na ulaganja koja su izvršena u toku porezne 2007. U tom smislu. građevinske objekte. poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD koje posluju u RS su dužne obračunavati. 2011. Podsticaj za investicije Prvobitno (tj. praktično. U izmjenama Zakona koje su objavljene u “Sl. godine). primjenjuje institut poreznog kredita. postrojenja i opremu (mašine). godine. propisana je mogućnost ostvarenja poreznog oslobađanja po osnovu ulaganja i u neka dodatna sredstva. moglo bi se zaključiti da je federalni Zakon o porezu na dobit stimulativniji u odnosu na Zakon o porezu na dobit RS. 5/10 i 104/10). odnosno Distriktu. tj. ali su i propisani uslovi za ostvarenje ovog podsticaja. u obrnutoj situaciji. REPUBLIKA SRPSKA U propisima o porezu na dobit Republike Srpske. .porezi zni podsticaj može djelovati poprilično destimulativno za ostale djelatnosti. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. za tu poreznu obavezu u RS se. 01. i 2008. 36 Porezni savjetnik februar 2012. u skladu sa Zakonom o porezu na dobit RS i pratećim Pravilnikom o primjeni tog Zakona. na- Poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD Za razliku od poslovnih jedinica firmi iz RS koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit prema federalnom Zakonu o porezu na dobit za dobit koju ostvare na teritoriji FBiH. godine. 1. podsticaj za investicije i 2. BRČKO DISTRIKT BiH Porezni podsticaji koji stoje na raspolaganju poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost na teritoriji Brčko Distrikta BiH. ali manje od propisanog cenzusa od 20 miliona KM. koji je na snazi od 01. u FBiH i BD. na način kako je to predviđeno u federalnim propisima o porezu na dobit. 60/10 i 57/11). obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u mašine i opremu za obavljanje proizvodne djelatnosti ranije je bilo predviđeno umanjenje porezne osnovice za iznos ulaganja. ona nije oslobođena plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit RS. br. što znači da matične firme iz FBiH i BD ostvaruju pravno na umanjenje obaveze za porez na dobit u FBiH. Međutim. ali i za proizvođače – mala i srednja preduzeća koja investiraju u proizvodnju. podsticaj za zapošljavanje. porezni obveznik ima pravo za iznos tog ulaganja umanjiti osnovicu poreza na dobit. Ovo pravo se ne odnosi na ulaganja u nabavku putničkih vozila i kancelarijskog namještaja. u izmjenama člana 38. u slučaju kada se poslovna jedinica firme iz FBiH ili BD nalazi na teritoriji Republike Srpske. prije izmjene koje su se desile krajem 2011. u članu 38. za onaj dio poreza koji su njihove poslovne jedinice obavezne platiti u RS. To znači da. koji su predviđeni novim Zakonom o porezu na dobit u BD (“Službeni glasnik BD BiH”. jesu: 1. ranije važećeg Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske”. br. 127/08. Zakona je propisano da poreznom obvezniku koji na teritoriji Distrkta izvrši ulaganja u zemljište. glasniku BD BiH”. u sistemu poreza na dobit u RS u ovom momentu ne postoji mogućnost ostvarenja nekih direktnih poreznih podsticaja. broj 57/11. Naime. Zakona o porezu na dobit Brčko Distrikta je bilo propisano da po osnovu izvršenog ulaganja u nabavku mašina i opreme za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. jer predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja.

Naime. motela i restorana. odnosno izuzeća. izmjenama Zakona koje su se desile krajem godine postavljeno je novo ograničenje na pet godina. kako je prethodno navedeno. U ovom slučaju. Osim toga. bila predviđena Zakonom o porezu na dobit RS. porezni obveznik ne gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. ako u istom poreznom periodu zaposli više lica na neodređeno vrijeme nego što je broj zaposlenih s kojima je raskinut ugovor o radu. s tim da je važila samo do decembra 2008. porezna osnovica se može umanjiti za iznos izvršenog ulaganja u toj godini. Podsticaj za zapošljavanje Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika. Naime. dok u Zakonu BD nije ograničen rok važenja ovog poreznog podsticaja. utvrđene u skladu sa Zakonom. u izmjenama Zakona po pitanju sredstava koja su izuzeta iz mogućnosti da se po osnovu ulaganja za takva sredstva ostvari umanjenje porezne osnovice. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ovo ograničenje od pet godina nije bilo predviđeno. 60. Također. Međutim. s tim da to umanjenje ne može biti veće od 50% oporezive osnovice. izuzeće u vezi sa ulaganjem u kancelarijski namještaj se NE odnosi na namještaj za opremanje hotela.porezi mještaj i transportna sredstva za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. 37 . propisano je da se neamortizovana vrijednost mašine ili opreme koje su se otuđile prije isteka roka od pet godina dodaje na poreznu osnovicu one porezne godine u kojoj je mašina ili oprema otuđena. već je bilo propisano samo da se mašina i oprema u koje je izvršeno ulaganje ne smije otuđiti prije isteka njihovog vijeka korištenja. s tim da porezni obveznik ovaj podsticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi podsticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu. u slučaju ulaganja u nabavku putničkih automobila. odnosno prodati ili prenijeti na drugo pravno lice. tj. utvrđeni su određeni dodatni uslovi. Kako bi se utvrdila porezna obaveza. jer u tom slučaju porezni obveznik gubi pravo na ovaj porezni podsticaj. 2. za putničke automobile i kancelarijski namještaj.) je propisano da je porezni obveznik dužan u svom računovodstvu posebno iskazati ulaganja po osnovu kojih je umanjio poreznu osnovicu i o tome obavijestiti Poreznu upravu. U izmjenama Zakona o porezu na dobit BD propisani su i neki novi uslovi za ostvarenje ovog poreznog podsticaja. rent-a-car. propisima o porezu na dobit u BD nije propisano oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit koju poslovne jednice firmi iz RS i FBiH ostvare na teritoriji Distrkta. Porezni obveznik je dužan u slučaju otuđenja Poreznoj upravi prijaviti takvo otuđenje sredstava u roku od 30 dana od dana otuđenja sredstava. prije isteka roka od pet godina. odnosno ulaganjem u sljedeća sredstva moguće je ostvariti umanjenje porezne osnovice: putnički automobili koji se koriste za taksi prevoz. što znači da su Porezni savjetnik veljača 2012. Dodatni uslov koji obveznik koji koristi pravo na ovaj porezni podsticaj jeste da se sredstvo u koje je izvršeno ulaganje ne smiju otuđiti. Prilikom umanjenja porezne osnovice u obzir se može uzeti u obzir samo cijena koštanja uloženih sredstava u toj godini. Poslovne jedinice firmi iz FBiH i RS Kao i u Zakonu o porezu na dobit RS. ovo izuzeće se NE odnosi na određene kategorije sredstava. godine. obuku vozača i specijalni putnički automobile sa ugrađnim uređajima za bolesnike. porezna osnovica se umanjuje za pozitivnu razliku između bruto plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima i bruto plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja poreznog perioda primili radnici sa kojim je raskinut ugovor o radu. Slična olakšica po osnovu ulaganja u mašine i opremu je. i u slučaju da se raskine ugovor o radu sa jednim brojem zaposlenih. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u BD (član.

Isplatilac ovakvog dohotka dužan je za poreznog obveznika obračunati. februara 2011. bez obzira na datum isplate. Prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH. nema obaveze za porez na dohodak. Dakle: ako je porezna “stimulacija”. prijaviti i platiti porez na dobit u Brčko Distriktu. na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31.obveznik poreza na dohodak ostvari od dividendi i udjela u dobiti. odnosno oslobađanje plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi stranim investitorima kao instrument promicanja ulaganja. o navodnoj “destimulaciji” stranih investitora time što se njihova dobit ili dividenda oporezuje tamo gdje je i ostvarena). što znači da se obaveza za porez na dobit matičnih firmi u Federaciji BiH. takođe. odnosno ovakve isplate podliježu oporezivanju po stopi od 5%. Međutim. kao i prema Zakonu o porezu na dobit Brčko Distrikta BiH. prihodi od dividendi koje ostvaruju vlasnici – pravna lica su izuzeti od oporezivanja. takva isplata ima. kao umanjenje njihove porezne obaveze) u njihovoj državi. kada se raspravlja o prvom navedenom pitanju (tj. obustaviti i uplatiti 10% poreza na dohodak prilikom isplate svakog pojedinačnog primanja. To postižu primjenom snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji. godine). porez plaćen u BiH se tim stranim investitorima (prema općeprihvaćenim pravilima i u skladu sa međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) priznaje kao porezni kredit (tj. RS. 2010. u skladu sa propisima o porezu na dobit Distrikta. prisutni su različiti pristupi o ovom pitanju. mora proći kroz više faza oporezivanja. BD) odricala tog poreznog prihoda i prepuštala ga drugima? Posebni porezni podsticaj za investitore: oslobađanja od poreza po odbitku na dividende Mnoge zemlje koriste porez po odbitku. ili. odnosno ta dividenda stranih investitora svakako podliježe oporezivanju u njihovoj državi. kao i prema Zakonu Brčko Distrikta BiH. isplate dividende fizičkim licima (bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima) su trenutno oslobođene oporezivanja. Izuzetno. 12. međusobno imaju udjele u drugima. plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. odnosno “destimulacija” po ovom pitanju ista i u BiH i u toj drugoj državi (pod pretpostavkom da je stopa oporezivanja dobiti/ dividendi ostvarenih u BiH ista i u BiH i u toj drugoj državi). U slučaju da je ta dobit/dividenda ostvarena u BiH i oporezovana u BiH. javlja se i problem dvostrukog oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti u slučaju grupe društava koja. Uvođenje oporezivanja dividendi porezom na dohodak u RS već je bilo predmet ozbiljnih analiza. oporezivim prihodom se smatra i prihod koji fizičko lice . s obrazloženjem da se time destimulišu strani investitori. tako plaćeni porez na teritoriji BD ima tretman poreznog kredita. samo jedno preduzeće ima udio u više drugih. Pored toga. inače. 38 Porezni savjetnik februar 2012. odnosno RS. ne smije se izgubiti iz vida činjenica da ta njihova dobit. oporezivaće se u toj drugoj državi i porezni prihod će pripasti toj drugoj državi. u slučaju kada se ta dobit/dividenda ostvarena u BiH ne oporezuje u BiH. različit tretman u propisima o porezu na dohodak FBiH. kao dobit/ dohodak koji su oni kao rezidenti te države ostvarili u inostranstvu.porezi poslovne jedinice u BD čije matične firme imaju sjedište na teritoriji FBiH i RS dužne obračunati. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske. . Prema Zakonu o porezu na dohodak Republike Srpske (nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak u RS koje su na snazi od 01. I po propisima o porezu na dobit Federacije BiH. Zakon o porezu na dobit Federacije BiH nije predvidio oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi nerezidentnim pravnim licima. U protivnom. RS i Distrikta. godine. po poreznim propisima te države. kao i po propisima o porezu na dobit RS. O drugom navedenom problemu se može raspravljati. zašto bi se BiH (FBiH. Ukoliko se radi o isplati dividende vlasnicima – fizičkim licima. ili. umanjuje za iznos poreza na dobit koji su njihove poslovne jedinice dužne platiti na teritoriji Distrikta. Kada je riječ o poreznom sistemu BiH. dakle. pa u takvim slučajevima da bi dividenda došla do krajnjih vlasnika (fizičkih lica). bilo da se radi o rezidentnom ili nerezidenom pravnom licu.

posmatrano u cjelini. po sniženoj stopi od 5%). možemo zaključiti da je najveći problem. Oporezivanje dividendi kao bitnog faktora za stimulisanje investicija je u BiH. šta god da mislili o bilo kojem od rješenja i (de)stimulacija navedenih u ovom tekstu.pravnim licima oporeziva porezom po odbitku (doduše. po punoj poreznoj stopi. na žalost. bilo da se radi o isplati dividendi pravnim licima (rezidentnim i nerezidentnim) ili isplati dividendi fizičkim licima (rezidentnim i nerezidetnim). najstimulativniji po pitanju poreznih oslobađanja (u odnosu na Zakone o porezu na dobit RS i BD). u tome što BiH ni u ovoj oblasti nema jedinstvenih. takođe. U PRODAJI PRIMJENA NOVOG KonTnoG oKvIrA sa uključenim PDV-om CIJENA: 40. na kraju je o ovom pitanju Zakon BD dosta bliži Zakonu RS u smislu manjih stimulacija kada su u pitanju porezni podsticaji.porezi Iz prethodno navedenog. dok je isplata divedende fizičkim licima (nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak) oporeziva. u potpunosti izuzeti od oporezivanja. pa ni harmoniziranih rješenja. Na kraju. može se zaključiti da je Zakon o porezu na dobit u Federaciji BiH. djeluju najstimulitivnije.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. već samim tim što predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. od toga da je prema Zakonu o porezu na dobit FBiH isplata dividendi nerezidentnim investitorima . bilo nerezidentu) neoporeziva u potpunosti. a u potpunosti neoporeziva ukoliko je pitanju isplata dividende nerezidentom fizičkom licu. i očekivalo da će se ići u pravcu favoriziranja benefita koji su predviđeni zakonom FBiH. jer su prihodi od dividendi. Iako je prvobitna intencija kod donošenja Akcionog plana u vezi sa izmjenama poreznih propisa u Brčko Distriktu bila da se u novom Zakonu o porezu na dobit BD ide u pravcu pružanja većih beneficija poreznim obveznicima koji posluju na teritoriju Distrikta i da se. do toga da je u RS isplata dividende pravnom licu (bilo rezidentu. Propisi o porezu na dobit i porezu na dohodak Brčko Distrikta. možda. što je neizbježna posljedica ne samo činjenice da je ta oblast uređena na nivou entiteta i Distrikta. tretirano “šaroliko”. nego još i više okolnosti da ne postoji ni potreban ni minimalan nivo spremnosti i volje da se ta rješenja ujednače. 39 . po pitanju dividendi.

odnosno u posebnim instrukcijama UIO. kao i za isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. uzimajući u obzir i sve promjene do kojih je došlo u propisima o PDV-u. U ovom tekstu se cjelovito tretira problematika povrata PDV-a. putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. u svim navedenim slučajevima. Osim povrata PDV-a po poreznim prijavama obveznika PDV-a (u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze). dipl. međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. .porezi OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Momir Stefanović. diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. po osnovu međunarodnih ugovora. 40 Porezni savjetnik februar 2012. povrat PDV-a se pod određenim propisanim uslovima i po propisanoj proceduri vrši i licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. oec.

35/08 i 65/10). postoje i specifični slučajevi po osnovu kojih se vrši povrat PDV-a. a efikasnost i ažurnost Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u pogledu povrata PDV-a je jedan od značajnijih pokazatelja uspješnosti funkcionisanja sistema PDV-a u BiH u cjelini. 60/06. - odredbama članova 89. Ako obveznik PDV-a dostavi dopunjenu ili izmijenjenu poreznu prijavu. kao i isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. Prema članu 52. 21/06. Dospjeli povrat. redovni povrat. 100/07. Poznato je da se dopunjenim ili izmijenjenim (zamjenskim) poreznim prijavama može umanjiti ili povećati PDV obaveza. tj. Postupak povrata PDV-a pokreće se podnošenjem redovne ili izmijenjene porezne prijave na taj načun da se u polje 80 PDV prijave stavlja oznaka “X”. Pored osnovnih propisa (Zakon o PDV-u i prateći Pravilnik) za efikasnije ostvarivanje prava na povrat UIO je propisala i posebna uputstva i dala dodatne instrukcije. odnosno u posebnim instrukcijama za primjenu propisa. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. odluka o povratu se donosi i na osnovu podataka iz izmijenjene ili dopunjene prijave. PDV propisi poznaju i povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i povrat PDV-a putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. Ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne izvrši povrat u propisanom roku. po osnovu koje dolazi do promjene zahtjeva u pogledu iznosa za povrat. broj 96/09). Pored toga.P porezi - odredbama člana 52. a postupak povrata po ranije podnesenoj poreznoj prijavi nije okončan. Porezni savjetnik veljača 2012. uzimajući u obzir sve promjene do kojih je došlo u propisima. Dosada su u “Poreznom savjetniku” način i uslovi povrata poreza tretirani segmentarno po pojedinim korisnicima dobara i usluga. Povrat PDV-a ispoljava se u nekoliko pojavnih oblika. - Uputstvom o postupku povrata PDV-a i odobravanju poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave (“Službeni glasnik BiH”.06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. Sada se problematika povrata tretira cjelovito. s tim što se iznos svakog porezng kredita koji se ne iskoristi u roku od šest mjeseci vraća. 35/05 i 100/08). Ukoliko se obveznik ne odluči za povrat PDV-a. isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. Najzastupljeniji je tzv. na zahtjev obveznika. broj 89/05) da plati zateznu kamatu po stopi od 0. povrat PDV obveznicima po poreznim prijavama u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze za porezni period. a to su: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih ugovora. pravo na povrat PDV-a stiče se kada je iznos ulaznog PDV-a u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. a način na koji se podnošenje dopunskih ili zamjenskih prijava odražava na povrat regulisan je navedenim Uputstvom. vrši se u roku od najkasnije 60 dana po isteku roka za predaju PDV prijave. 9/05. 93/05. zatim isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. ovrat poreza je značajan segment u sistemu PDV-a. Isto tako. što se zajedničkim imenom naziva refakcija PDV-a. Zatezna kamata teče od dana isteka roka za povrat do dana izdavanja naloga za povrat. pod uslovoma reciprociteta. Povrat PDV-a po osnovu PDV prijave Povrat PDV-a i odobravanje poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave regulisan je: 41 . Ukoliko obveznik ne unese navedenu oznaku u polje 80 smatra se da se opredijelio za porezni kredit. ta razlika se priznaje i odobrava kao porezni kredit. obavezna je prema članu 14. do 92. ukoliko je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a. br. 6/07. br. Zakona o PDV.

Za prevoz automobila iz inostranstva angažuje stranog prevoznika. Povrat razlike ulaznog PDV-a umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga koji uključuje glavnu i sporednu obavezu (carina. lica koja izlažu na sajmovima i dr) koja kupe dobra ili prime usluge od PDV obveznika s područja BiH. strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici. - izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje 42 Porezni savjetnik februar 2012. pa se postavlja pitanje. Slučaj 2: Strana firma čije je sjedište izvan BiH toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH. Podsjećanja radi. proizvodnju i uvoz putničkih automobila. kamate. donosi se dopunska odluka. - izdatke za poslovne zabave i smještaj. Obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza ako dobra kupi ili uveze ili primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju obavlja u inostranstvu. tj. Pravilnika. plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva. koristi kao objekat za stanovanje. do 95.porezi Ako je dopunjena ili izmijenjena porezna prijava podnesena nakon okončanja postupka povrata PDV-a po ranije podnesenoj PDV prijavi. osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. po kojim je i UIO zauzela stav: Slučaj 1: Preduzeće iz BiH bavi se uvozom i prodajom putničkih automobila. akciza. odredbama člana 32. motocikla. održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava. da li to lice ima pravo na povrat PDV-a? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. a u svrhu obavljanja djelatnosti u inostranstvu. Zakona je propisano da obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na: - nabavku. ukoliko ispunjava uslove propisane članom 54. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. . stav 6. goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza. s obzirom na to da se radi o stranom licu koje nije registrovano za poslovanje u BiH. kao i dobra i usluge povezane s njima ili sa njihovom upotrebom. tj. ne može obezbijediti dokaz o izvozu dobara (gorivo je u rezervoarima vozila. U vezi s pravom na povrat PDV-a pravnog lica koji nije registrovan za poslovanje u BiH navešćemo i dva interesantna slučaja. pod uslovom da bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da djelatnost obavlja u BiH. jer ne ispunjava uslove iz člana 94. Zakona o PDV-u. Pravo na povrat se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca. kao i iznajmljivanje. a ne npr. stav 1. Prema tim odredbama. ili kraće ako je ostatak poslovne godine. isplate zaposlenim u naturi. porezni obveznik-prevoznik iz inostranstva može ostvariti pravo na povrat ulaznog poreza obračunatog na uslugu popravke transportovanih sredstava. boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. Zakonu o PDV-u i članovima 93. autobusa. pri čemu se mora uzeti u obzir i ranije donesena odluka. putarina. Postavlja se pitanje da li ta firma u navedenom slučaju ima pravo na povrat PDV-a? U konkretnom slučaju strani prevoznik koji toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH nema pravo na povrat PDV-a. Prilikom transporta dešava se da automobili budu oštećeni. kazne) vrši UIO na račun u banci koji je PDV obveznik naveo u zahtjevu za registraciju. u buradima). izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. Ugovorom je predviđeno da se otklanjanje pričinjene štete fakturiše prevozniku. imaju pravo na povrat PDV-a. - - Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu regulisan je članom 53.

firme. Island. usluge mobilne telefonije u roamingu i sl. Međutim. Carinska služba ovjerava primljeni obrazac PDV-SL-2. ovo pravo se ne odnosi na: • mineralna ulja. Pravo na povrat PDV-a strani državljaninkupac ostvaruje ako pri napuštanju carinskog područja BiH stavi na uvid carinskoj službi kupljena dobra. Njemačka. Kanada. nakon provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a. povrat vrši samo za usluge sajmova). Francuska. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH. do 105. Italija. rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. U najvećem broju zemalja. povrat (refakcija) PDV-a se vrši na principu reciprotiteta. Najčešće se povrat vrši za usluge dorade i obrade proizvoda. Danska. 43 .porezi Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. Zakona o PDV. Finska. Irska. pod kojima se smatraju naftni derivati (petrolej. Porezni savjetnik veljača 2012. Slovačka. ovaj obrazac popunjava i ovjerava (potpisom i pečatom) obveznik-prodavac u tri primjerka. koji je propisan Pravilnikom (Prilog 1 uz ovaj tekst). - da li je roba data na uvid istovjetna s robom navedenom na računu koji je označen na obrascu. što je različito od zemlje do zemlje (tako se sa Srbijom. kao i da ta roba nije korištena. zahtjevi za povrat PDV-a iz prethodne godine se podnose do kraja juna tekuće godine. Srbija i Velika Britanija. Norveška. dizel-gorivo. Izrael. kao i etil alkohol i • prerađevine od duhana. Povrat PDV-a se vrši sa Jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. UIO. • dokaz o plaćanju dobara i • dokaz o izvozu dobara. Monako. putarina i goriva. • alkohol i alkoholna pića (bez obzira na veličinu pakovanja). Uz zahtjev. a to su: Australija. članovima 96. na osnovu sklopljenih međunarodnih sporazuma. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i posebnom Instrukcijom o povratu poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima (koja je objavljena na web stranici UIO). Holandija. trenutno. Prije ovjere obrasca carinska služba provjerava da li su ispunjeni sljedeći uslovi: - da li su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca PDV-SL-2. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin-kupac pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu PDV-SL-2 (vidi Prilog 2). originalne račune i popunjen originalni primjerak obrasca PDV-SL-2. motorni benzin i bezolovni motorni banzin). moguća u 23 zemlje svijeta s kojima je potpisan sporazuma o povratu. iznajmljivanja automobila. - da li je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM. Povrat PDV-a stranim državljanima Povrat PDV-a fizičkim licima koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH (stranim državljanima) regulisan je članom 54. refakcija je. od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu. Za bh. ulje za loženje ekstra lako i lako specjalno. Na zahtjev stranog državljaninakupca. Austrija. pod uslovom da države potpisnice primjenjuju sistem PDV-a. zasad. • originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obračunat i plaćen PDV. usluge simpozija i seminara. Malta. Crna Gora. usluge hotelskog smještaja. Za koje se vrste roba ili usluga može izvršiti povrat utvrđuje se samim sporazumom. U većini zemalja. Članom 54. a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. strano lice je dužno priložiti sljedeću dokumentaciju: • kopiju potvrde o registraciji obveznika PDVa i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri službena jezika u BiH. Luksemburg. Belgija. Zakona o PDV propisano je da fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u BiH i iznesu je izvan BiH. Hrvatska.

prodavac je dužan da povrat poreza izvrši odmah. u neto iznosu od 500. 24/10 321RH542 10/10 24. Primjer: Strano fizičko lice za kupljena dobra u BiH od firme “Izvor” d. koja treba da sadrži sljedeće podatke: - evidencioni broj obrasca PDV-SL-2. - iznos PDV koji je vraćen na ime povrata PDV-a. Broj putne isprave Evidencioni broj obrasca R. kopiju računa i kopiju putne isprave stranog državljanina-kupca. prodaje stranim državljanima. služi prodavcu kao dokaz za umanjenje iznosa izlaznog PDV-a. a za svoje potrebe zadržava kopiju obrasca PDVSL-2. Ukoliko se ovjereni obrazac upućuje poštom.11 500. Prodavac vrši povrat kupcu ili podnosiocu zahtjeva na osnovu ovjerenog obrasca PDV-SL-2 nakon provjere da podneseni zahtjev ispunjava propisane uslove. prodavcu od kojeg je kupljeno dobro.11. rok za povrat je 15 dana od dana prijema zahtjeva. Prodavac nema pravo na umanjenje izlaznog poreza ukoliko je carinski organ odbio da izvrši ovjeru u donjem uglu obrasca (čime je osporio pravo stranom državljaninu na povrat poreza).11. - da li je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac. odnosno podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV-a gotovinom ili nalogom preko banke. Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat. Pored navedenih. po fakturi broj 102/11. 2. od 24.00 KM podnosi blagovremeno zahtjev za povrat PDV-a na popunjenom obrascu kojeg je ovjerio carinski organ. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem desnom uglu.o. - broj i datum računa iz obrasca PDV-SL-2. kupac ili podnosilac zahtjeva (strani državljanin) dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza. 3. čime potvrđuje da strani državljanin – kupac ne može ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog pri nabavci dobara u BiH.11. Tako je precizirano da ovjereni original obrasca PDV-SL-2 s potpisom kupca. - iznos naknade za isporučena dobra bez PDV. Originalne račune i ovjeren obrazac carinska služba vraća stranom državljaninu-kupcu. uz navođenje razloga na poleđini obrasca zbog čega strani državljanin ne ispunjava uslove za povrat PDV-a. Evidencija o izdanim obrascima PDV-SL-2 i o povratu stranim državljanima Datum primitka ovjerenog obrasca Iznos PDV-a koji je vraćen 85. dostavi original obrasca PDV-SL-2 ovjeren od Carinske uprave. 2011. - iznos PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra.00 Iznos naknade bez PDV-a Datum fakture iz obrasca Broj fakture iz obrasca Datum povrata PDV-a 27. Instrukcija je dotakla još neke obaveze i prava prodavca koji dobra 44 Porezni savjetnik februar 2012. U vezi sa obrascem PDV-SL-2 propisana je i obaveza prodavca da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima. - datum povrata PDV-a. Ukoliko je isplata u gotovini.00 85/00 27. Povrat poreza vrši se u konvertibilnim markama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi.10. - broj putne isprave stranog državljanina. 10.o. Prodavac je izvršio povrat PDV-a iz blagajne. a ako se uplata vrši na račun u banci. - datum prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2. Prijem vraćenog iznosa poreza potvrđuje kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na originalnom primjerku obrasca PDV-SL-2. U slučaju da propisani uslovi nisu ispunjeni.11 Iznos PDV-a .00 KM sa iznosom PDV-a od 85. koje se vrši u poreznom periodu u kome je izvršen povrat. plaćeni PDV se vraća ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa. br. 1.porezi - da li se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH. godine. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH.

Početkom ove godine donesena je nova Instrukcija UIO o ovom pitanju. Članovi misije mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a samo po fakturama čiji je iznos (uključujući i PDV) veći od 200.. bez ograničenja iznosa povrata. Ovo ograničenje se ne primjenjuje u slučaju kada postoji uzajamnost (reciprocitet) između BiH i zemlje odakle je član misije (što je novina u odnosu na dosadašnju Instrukciju) ili je drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. ostali promet. kako bi podsjetili pod kojim se uslovima i na koji način vrši povrat PDV-a kod ove posebne kategorije učesnika u prometu. izuzev kod nabavke vozila kada se povrat PDV-a vrši u stvarno plaćenom iznosu. - međunarodnih organizacija (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). PDV . 02.200.00 PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. Zakona o PDV-u propisano je da se vrši povrat PDV-a koji je plaćen za snabdijevanje dobrima i uslugama: - diplomatskih i konzularnih predstavništava. godine. To su lica i članovi njihovih porodica koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani BiH. s tim što iznos povrata pojedincima u ovom slučaju ne može iznositi više od 1. U pogledu primjene Instrukcije bitno je znati ko se sve smatra osobljem misija i članova. Nova Instrukcija o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost diplomatskim i konzularnim predstavništvima. ali imajući u vidu značajan protok vremena u odnosu na prvu instrukciju. koji su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH na bazi uzajamnosti. Navedeni iznos ograničenja se odnosi i na tzv. što je odrednica iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. uključujući i članove njihovih porodica (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). a za članove međunarodnih organizacija: članovi misija. Članom 29. Riječ “povrat” ne korespondira sa riječima “oslobađa se od plaćanja PDV-a”. 85. međunarodnim organizacijama i članovima međunarodnih organizacija prvobitno je bio uređen posebnom Instrukcijom UIO iz 2006.porezi Knjiženje: ___________________________________________ IZNOS Red. koja podrazumijeva obavezu obračuna i plaćanja PDV-a.00 Za umanjenje obaveze za PDV ____________________________________________ Povrat PDV-a međunarodnim misijama u BiH Način na koji se vrši povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima. sa pravom na naknadni povrat zaračunatog i plaćenog PDV-a.Ostale obaveze 4788 85. međunarodnim organizacijama i članovima misija (u daljem tek- stu: Instrukcija) objavljena je u “Službenom glasniku BiH”. osvrnućemo se na cjelinu instrukcije. - članovima međunarodnih organizacija. 2011. 45 .00 KM. Za članove misije propisani su dodatni uslovi za ostvarivanje prava na povrat koji se sastoje u ograničenju u pogledu iznosa PDV-a koji treba da se povrati i u pogledu vrste dobara i usluga za koje se ne može tražiti povrat PDV-a.00 Blagajna prodavnice 205. Porezni savjetnik veljača 2012. godine. nego sa riječima “neopterećeno sa PDV-om”. Ona nije donijela suštinske promjene u pogledu uslova i načina povrata poreza na dodatu vrijednost.00 Za povrat PDV-a ____________________________________________ 2. broj O P I S Konto Duguje Potražuje ____________________________________________ 1.00 KM godišnje. i primjenjuje se od 01. pored ukazivanja na izmjene sadržane u novoj instrukciji. PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. Uslovi za povrat PDV-a misijama i članovima misija Prvi uslov za pravo na povrat PDV-a plaćenog na dobra i usluge nabavljene u BiH misiji i članovima misije je da su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH. dakle. Jedinstveni termini za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije koji se koriste u daljem tekstu su: misije. broj 11/10.

vina da se sada. Faktura mora biti originalna ili ovjerena kopija i ne starija od 12 mjeseci. odnosno misije ili člana misije. po prethodno pribavljenom protokolu od Ministarstva vanjskih poslova BiH. prehrambenih proizvoda. članova međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica. stav 5. kao dokaz da je izvršeno plaćanje služi obrazac “MT100”. na primjer. To znači da se povrat PDV-a može ostvariti za sve nabavke za službene potrebe misija. pored fakture. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (dakle elemente porezne fakture) i na kojem izdavalac može naknadno upisati naziv/ime i prezime kupca. ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi iz Instrukcije. alkohola i alkoholnih pića. jeste da se povrat ne odobrava za nabavke duhanskih proizvoda. Ako se plaćanje vrši kreditnom karticom. Kao dokaz da je PDV za koji se traži povrat plaćen služi uplatnica. plin. obroka u restoranima i hotelskog smještaja. Zahtjev za povrat PDV-a se dostavlja mjesečno i može se podnijeti direktno Regionalnom centru UIO u Sarajevu (koji je. voda.porezi Drugo ograničenje u pogledu povrata PDVa prilikom nabavki dobara i usluga za potrebe diplomatskog i konzularnog osoblja. uz koji se prilažu sljedeći dokumenti: - ispunjen obrazac CD-PDV 2 (Prilog 4) za misiju i za svakog člana misije. Ističemo da se navedena ograničenja ne primjenjuju ako je to drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. fotokopija fakture za režijske troškove (struja. priznaje i “drugi dokument na kome je iskazan PDV”. telefon) ne mora biti ovjerena. koji sadrži elemente koji su propisani članom 107. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. Takođe se napominje da se navedena ograničenja u pogledu iznosa PDV-a i u pogledu vrste dobara i usluga ne odnose na nabavke za službene potrebe misije. kao i drugi dokaz o plaćanju. Prema članu 54. podnose na obrascu CD-PDV 1 (Prilog 3 uz ovaj tekst). tako da faktički žalba odlaže izvršenje. - dokaz o plaćenom PDV-u za koji se traži povrat. Na doneseno rješenje može se uložiti žalba. povrat PDV-a ne može se vršiti ni za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj shemi za korištena dobra. ona mora biti izdata od registrovanog PDV obveznika i pored obaveznih elemenata porezne fakture mora sadržavati naziv kupca. Prvostepenu odluku po žalbi donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. RC Mostar ili RC Banja Luka) prema sjedištu misije (s tim što će svi zahtjevi koji budu podneseni u drugim regionalnim centrima biti proslijeđeni na obradu u ured u RC u Sarajevu). kao i predmete kupljene na aukciji. stav 6. umjetnička djela. uz ovjeru pečatom i potpisom. Postupak povrata PDV-a Zahtjev za povrat PDV-a međunarodne misije i njihovi članovi. Nakon podnesenog zahtjeva. Vrste dokumenata koji se prilažu uz zahtjev su iste kao i u ranijoj Instrukciji. koji izdaje banka. u skladu sa odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. inače. kako u pogledu visine iznosa iskazanog na fakturi (pa i ispod 200 KM) tako i u pogledu vrste dobara i usluga (pa i. - faktura ili drugi dokument na kojima je iskazan PDV za koji se traži povrat. - protokol Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. s tim što je no46 Porezni savjetnik februar 2012. fiskalni račun i drugo. a to može biti blagajnički račun. ovlašten za donošenje rješenja o povratu u svim slučajevima) ili drugom nadležnom regionalnom centru UIO (RC Tuzla. za plaćene račune hotelskog smještaja za službene potrebe). bez ograničenja. kao validan dokument. kolekcionarske predmete i antikvitete. Kad je riječ o fakturi na osnovu koje se traži povrat. šef grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo. Dosadašnja odredba iz Instrukcije da žalba ne odlaže izvršenje rješenja je brisana. prema članu 54. kao dokaz da je izvršeno plaćanje može poslužiti isječak vrpce iz registar-kase ili izvod o stanju na bankovnom računu. . Izuzetno. donosi rješenje o povratu. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. Ukoliko se plaćanje vrši elektronski.

03. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi za povrat. godine (Instrukcija je objavljena na web stranici UIO). koji se prilaže samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora. donesene su i posebne Smjernice za primjenu Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a za slučaj kad se projekti pružanja pomoći realizuju putem Evropske komisije (Smjernice. koja ne može biti starija od 24 mjeseca. vrši Sektor za poslovne usluge UIO. Povrat sredstava. ukoliko konsultant ne obezbijedi poreznog punomoćnika. tačka 4. - dokaz o plaćanju PDV-a za koji se traži povrat (kopija naloga za plaćanje ili drugi dokumentovani dokaz o plaćanju). Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za povrat treba biti na jednom od službenih jezika u BiH. nominalna vrijednost prelazi 10. kao i da konsultant bude iz te zemlje. po kojoj odluku u prvom stepenu donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo.porezi Povrat sredstava na osnovu donesenog rješenja vrši Sektor za poslovne usluge UIO. Bitno je ukazati na to da u pojedinim međunarodnim ugovorima (najčešće onim o izgradnji i obnovi objekata) stoji da izvođač radova bude iz zemlje s kojom se potpisuje međunarodni ugovor. Na rješenje o povratu može se izjaviti žalba. objavljene na web stranici UIO). Žalba izjavljena na rješenje o povratu ne odlaže izvršenje rješenja. kao i posebnom Instrukcijom o načinu i uslovima povrata PDV. Porezni savjetnik veljača 2012. a ukoliko to nije slučaj.000 KM i prije isteka tog perioda. kao i njenom izmjenom po brojem 17-4105-2/07. Zahtjev se podnosi na obrascu CD-PDV-1M (Prilog 5) jednom mjesečno. Ukoliko je zahtjev za povrat odbijen zbog nedostatka nekog od dokumenata. u skladu sa članom 29. Pored toga. 2006. - kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat. godine. od 08. tačka 3. od 24. 2007. 12. i 58. Zakona o PDV. stav 1. uz uslov da izvođač nema sjedište i stalnu poslovnu jedinicu u BiH). Procedura povrata PDV-a u ovim slučajevima propisana je članovima 57. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći Bosni i Hercegovini Pravo na povrat PDV-a u sklopu projekata pružanja pomoći BiH uspostavljeno je članom 29. investitor mora putem sudskog tumača da obezbijedi prevod. Troškove transakcije sredstava snosi UIO. Zakona o PDV u kome je rečeno da povratu PDV-a podliježe i snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. sâm izvrši obračun i uplatu PDV-a. u skladu sa članom 13. pod brojem 02-1526/06. U ovakvim slučajevima potrebno je da se strani izvođač registruje preko poreznog punomoćnika (naravno. zahtjev za povrat podnosi investitor nadležnom regionalnom centru UIO. Kad su u pitanju konsultantske usluge. zahtjev se može obnoviti. U skladu sa odredbama navedene Instrukcije. Uz zahtjev investitor obavezno prilaže: - faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca). Grupa za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo obavezna je da vodi posebnu evidenciju o podnesenim i o riješenim zahtjevima za povrat plaćenog PDV-a. Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i donesenom Instrukcijom prvobitno propisani postupak povrata PDVa značajno pojednostavljen. prema sjedištu investitora ili Regionalnom centru Sarajevo. Zakona o PDV. uz prilaganje dokaza koji su nedostajali. takođe. investitor je dužan da kao primalac usluge. na osnovu donesenog rješenja. a za fakture čija 47 . šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV.

Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Zakona o PDV. stav 1. Po ispostavljenim fakturama EC vrši internu verifikaciju i plaća ugovaraču samo neto iznos fakture i u njegovo ime podnosi Regionalnom centru UIO Sarajevo zahtjev za povrat. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi. uvoz obavlja porezni obveznik registrovan za zastupanje u vanjskotrgovinskom prometu-špediter. s obzirom na to da se po propisima o PDV na uvoz dobara za potrebe obnove plaća PDV (taj uvoz je oslobođen samo plaćanja carinskih dažbina). Donijeto rješenje dostavlja se EC i šalje Sektoru za poslovne usluge u Banjoj Luci na izvršenje. izdaje kontraktorima potvrdu da se radi o projektu koji finansira EC i da se po tom osnovu može izvršiti povrat PDV-a. Po dobijanju potvrde (cirkularnog pisma) kontraktori podnose zahtjev za povrat u skladu sa standardnom instrukcijom o povratu PDV-a po međunarodnim projektima. izvrši prebijanje odobrenog iznosa povrata sa evidentiranim dugom. 04. koji mogu biti strane i domaće nevladine organizacije. se podnosi na obrascu CD-PDV-1M i uz njega se prilaže kopija obavijesti EC o plaćanju fakture ugovaraču i kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat (samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora). a na osnovu granta između EC i kontraktora. iznosom PDV-a i ukupnim iznosom za plaćanje). Uz fakture. između Delegacije EC u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. sa specifikacijom računa po kojima se traži povrat PDV-a. ukoliko ta dobra. stav 1. Regionalni centar Sarajevo procesuira zahtjev. a EC. ugovarač dostavlja EC dokaz o plaćanju PDV-a i to kod uvoza dobara kopiju Jedinstvene carinske isprave i bankovni izvod o uplati PDV-a. Pravilnika. Zahtjev 48 Porezni savjetnik februar 2012. Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od 200 KM uključujući i PDV. 2006. PDV. Po izvršenom plaćanju fakture dobavljačima (sa PDV-om). tačka 4. U slučaju da se povrat vrši poreznom obvezniku koji ima neizmirenih obaveza po osnovu drugih indirektnih poreza (uvozne i izvozne dažbine. ipak.porezi U skladu sa članom 56. Praksa poznaje i situaciju da se implementacija projekata vrši i putem tzv. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. otuđi. Uprava za indirektno oporezivanje je ovlaštena da. rješenjem o odobravanju povrata se nalaže da investitor-podnosilac zahtjeva ne može otuđiti nabavljena dobra prije isteka roka od tri godine od dana nabavke dobara u BiH. vrši provjere i izmjene po potrebi. privredna društva i udruženja građana. . O rješenju koje je donijela UIO. a kod unutrašnjeg prometa kopiju PDV prijave. Poseban postupak povrata PDV-a po projektima Evropske komisije Način povrata PDV-a u okviru projekata koje finansira Evropska komisija propisan je Smjernicama za primjenu instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29. nakon uvida u fakture. godine. Po izvršenoj uplati PDV-a od špeditera. koja je objavljena 26. na vrijednost tih dobara obračuna i uplati PDV. Dozvoljeno je da se odbijeni zahtjevi isprave i ponovo predaju. Kad se radi o uvozu dobara za EC i fakture stranih dobavljača glase na EC. EC podnosi zahtjev u ime špeditera za povrat koji se vrši po postupku propisanom Smjernicama za primjenu Instrukcije o uslovima i načinu povrata u skladu sa članom 29. uz obavezu da. kontraktora EC. Tim Smjernicama je regulisano da porezni obveznik-ugovarač koji vrši isporuku dobara ili usluga Delegaciji Evropske komisije (u daljem tekstu: EC) u toku implementacije projekta dostavlja dva originala ili ovjerene kopije fakture na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (sa neto iznosom. u skladu sa članom 41. kontraktori dostavljaju EC fakture sa dokazima o plaćanju. akcize. broj 89/05). tačka 4. koji vrši i uplatu PDV-a. EC obavještava ugovarača. putarine i dr).

br.porezi Prilog 1 PDV-SL-1 Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Podnosilac zahtjeva: Identifikacioni broj: Adresa: Mjesto: Država: Broj računa otvoren u banci u BiH: Red. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno Datum: Podnosilac zahtjeva __________________________ Porezni savjetnik veljača 2012. 49 .

Ovaj obrazac popunjava prodavac . . 50 Porezni savjetnik februar 2012. P. Kupac ne ispunjava uslove za povrat Datum iznošenja dobara: Potpis carinskog službenika: Ovjera carinskog organa: M. P. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno .porezi Prilog 2 PDV-SL-2 Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime): Identifikacioni broj: Adresa: Broj putne isprave: Odredišna zemlja: Adresa: Mjesto: Broj računa u banci: Red.Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu. ovjeren od strane carinskog organa potrebno je dostaviti prodavcu u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa . P.Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu Datum popunjavanja obrasca: ______________________ M. br. . Potpis prodavca __________________________ Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Datum iznošenja dobara:________________ Potpis carinskog službenika______________ Ovjera carinskog organa: M.Original obrazac.

povrat PDV-a za članove misije koji su/je isti platili/o za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2: Red. Ime i prezime člana misije Iznos PDV broj Ukupno: Izjavljujem da je roba namijenjena za službene potrebe misije ili za ličnu upotrebu člana misije. Pečat misije Potpis šefa misije: _______________ Porezni savjetnik veljača 2012.porezi Prilog 3 CD-PDV 1 ZAHTJEV ZA P O V R A T PDV-a (na osnovu člana 29. stav 1. povrat PDV-a u iznosu od ______________ KM. tačke 1 .3. Zakona) za mjesec: ________________________ Broj protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH: Naziv misije: ____________________________________________________ _________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za misiju: _________________________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za članove misije: _________________________________ Adresa misije: ______________________________________ Mjesto: ____________________________________________ Broj: Datum: Ovim putem tražim: 1. 51 . koji je MISIJA platila za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2 2.

________________________________ Broj priloga Broj računa Datum računa Potpis člana misije: __________________ * Napomena: Obrazac koji popunjava član misije ne mora biti potpisan i ovjeren od strane šefa misije.52 Prilog 4 CD-PDV 2 Porezni savjetnik februar 2012. ________________________________________________ Specifikacija računa za mjesec: Dobavljač Iznos računa sa PDV Naziv PDV broj Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Pečat misije Potpis šefa misije: __________________ Naziv misije: __________________________________________________________ porezi Ime i prezime člana misije: Adresa misije: __________________________________________ Mjesto: ________________________________________________ Broj: ________________________________ Datum. .

porezi Prilog 5 CD-PDV 1 M Z A H T J E V ZA P O V R A T PDV-a NA PROMET DOBARA I USLUGA U OKVIRU MEĐUNARODNIH PROJEKATA PRUŽANJA POMOĆI (na osnovu člana 29. tačka 4. _________________________________________________________________ Vrijednost ugovora: II Podugovor zaključen na osnovu međunarodnog ugovora (naziv projekta): ______________________________________________________________________ Broj i datum zaključivanja: ______________________ Zaključen između: 1. _________________________________________________________________ 2. Zakona) Za mjesec: ________________________ I Naziv međunarodnog ugovora:__________________________________________ Broj i datum: ______________________ Zaključen između: 1. _________________________________________________________________ 2. stav 1. 53 . _________________________________________________________________ Vrijednost po podugovoru: ___________________________ Mjesto izvođenja: __________________________________ Investitor projekta: _____________________________________________________ Adresa: ___________________________________ Sjedište: ___________________________________ Broj žiro-računa: _____________________________ Specifikacija računa Izvođač/implementator: Broj priloga Broj računa Datum računa Naziv PDV broj Iznos računa sa PDV Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Mjesto i datum: Potpis podnosioca zahtjeva: _____________________ Porezni savjetnik veljača 2012.

i 18. Posmatrajući društvene pojave kojima su bili okruženi. ovaj put istorijske lekcije nisu. ovaj nastavak istorijskih lekcija posvećujem baš njima. nasilja. počela je da rađa sve blistavije umove. pa ni oporezivanje nije moglo ostati van fokusa tih briljatnih analitičara i vizionara. Evropa 17. vjerskih netrpeljivosti i sve većih i krvavijih ratnih sukoba. nego izbor fragmenata iz ove odlične knjige. vjerujem da ćete i ovaj put na ovim stranicama pronaći dosta toga poučnog i korisnog. boljeg i pravednijeg svijeta. na način da doslovno prenesem odgovarajuće fragmente iz knjige C. svijeta u kojem će ljudi biti slobodni i u kojem neće ometati jedni druge da žive svoje živote kako najbolje umiju. prosvjetitelji govorili i pisali o ovoj temi. svijeta u kojem neće dominirati praznovjerje i glupost. kao do sada. Ipak. barem djelomično. ljude koji su posmatrajući sav taj užas počeli da stvaraju viziju jednog drugog. vijeka. ali je činjenica da su baš kompleksne životne okolnosti bile katalizator za razvoj takvih ideja. Adamsa “Za dobro i zlo . tu i tamo počnu sprovoditi u djelo. 54 Porezni savjetnik februar 2012. ti ljudi su izražavali svoje viđenje tih pojava.porezi POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Goran Drakulić Stara je istina da i na đubrištu ponekad izraste predivan cvijet. . Smatrajući da je dragocjeno da se ima na umu to što su tzv. koja je nakon srednjovjekovnog mraka ponovo potonula u mrak vladarskog apsolutizma. Dakle.utjecaj poreza na dobro i zlo civilizacije”. autorski tekst zasnovan na izvornicima. Proći će vremena dok se njihove ideje.W. sa minimalnim doradama.

Prvo. Kroz cijelo 19. Adama Smitha i ostalih velikih mislila­ c a prosvjetiteljstva. stoljeće u raspravama u američkom Kongresu. Ta su stajališta zastupala politički koncept razdvajanja moći (izvršne. Oni su istraživali poreze koji su u prošlosti bili učinkoviti. stoljeću. Amerikanci bi vjerojatno shvaćali oporezivanje mnogo ozbiljnije. Svi su vrlo dobro poznavali svoju povijest. Ljudi su u doba prosvjetiteljstva imali prednost koju današnji ljudi nemaju. nije bilo lako odrediti pravedan i mudar porez. mislioci prosvjetiteljstva predvidjeli su što će se dogoditi s narodom ako se dopusti prevelika vlada i pretjera­n o oporezivanje. i to zbog njezine paramilitarne porezne policije koja je provodila prisilnu naplatu poreza i kažnjavala one koji nisu plaćali poreze. Razlog zbog ko­ jeg su Amerikanci toliko glupi može se naći u neposrednoj prošlosti u 19. godine pri­ je Krista. velikim ratovima i velikom javnom potrošnjom. do 600. pravnu znanost i. stoljeću na način na koji su Izaija i Jeremija go­ vorili svom narodu tijekom teškoća i ratova od 800. Od svih zemalja. spoznali su zla koja može stvoriti loše oporezivanje. stoljeću otupjeli su njihove osjećaje prema zlu koje porezni sustav može na kraju stvoriti. ali ovdje navodimo samo deset najvažnijih točaka. ilozofija 18. Zbog šoka od šest velikih poreznih pobuna slom je doživjelo i veliko Španjolsko car­ stvo. Ti su se mislioci koristili prošlo­ šću kao vodičem u svojoj filozofiji. Američko nepoznavanje toga je 55 . odabire put koji vodi sve većem oporezivanju i gotovo nevjerojatno visokim pore­ zima. Ljudi su često govorili o odnosu poreza i tiranije. ratova i nasilja uzrokovanih porezi­ ma. moralnost. kao i uništavanja slobode zbog poreza. u britanskom Parlamentu i u francuskoj Vladi mogu se vidjeti i osjeti­ ti ideje Lockea. zastupničke demokracije i ograničene vlasti. u Francuskoj je vjerojatno bilo najteže. Gledajući na porezne katastrofe iz svoje neposredne prošlosti. stoljeća koju poznajemo kao prosvjetiteljstvo prekinu­ la je doba praznovjerja i pokušala utvrditi razlog kao temelj svih vjero­ vanja i pravila političkog ponašanja. imali su riječ po pitanjima oporezivanja. koje raspolaže mnogim spoznajama o prošlosti. U Engleskoj je zbačena monarhija i pogubljen kralj. Proučili su isku­ stva iz povijesti i prijašnje poteškoće s oporezivanjem i iskoristili ih za svoja najzrelija razmišljanja i razloge. U Francuskoj su zbog poreza posvuda bile krvave i okrutne pobu­ ne. što suvremeni kreatori poreza zanemaruju. Mir i niski porezi u 19. Teško ih je optužiti zbog nekih njihovih stajališta od kojih se mnoga i danas poštuju. SAD i njihov Ustav osnovani su na načelima prosvjetiteljstva. Bili su prvi svjetski povjesničari porezne prakse. stoljeća te su se ideje izgubile u težnji za velikom vladom. stoljeća bila prepuna krvoprolića i gospo­ darske propasti zbog loših poreza. pamet. Većina tih ideja nestala je iz današnjeg svijeta. Poznate su mnogobrojne mudre riječi tih ljudi. čini se neobičnim da pametno društvo poput današnjeg ame­ ričkog.F porezi posljedica bezbrižnosti. a da pritom ne prouči prošlost kako bi spoznalo što je pretjera­ no oporezivanje učinilo mnogim drugim narodima. stoljeća. Da je njihova povijest 19. Poput starih proroka. pa se čini da suvremeni stručnjaci u Porezni savjetnik veljača 2012. a kojoj se barem djelomično može pripisati njihova dobra pro­ sudba. a narod je patio zbog strašnog građanskog rata uzrokovanog oporezivanjem. nadzora i po­ s tizanja ravnoteže. Uništavanja i razaranja koja je civilizaciji donijelo loše oporezivanje potaknula su ljude tog doba na razmišljanje nad ruševinama. Ni onda. Na području poreza to je bila oznaka za po­ reznu mudrost. jednostavno. kao i one koji to nisu bili. Mudrost tog doba razuma izrasla je iz nasilja i sukoba 17. Također su govorili o utjecaju poreza na blagostanje. Veli­ ki pravni i politički mislioci tog doba. Takva mudrost u oporezivanju prevladavala je u razmišljanjima zapadne civi­ l izacije. Montesquieua. pa čak i obični ljudi. Početkom 20. Ti mislioci govore 20. kao ni danas. sudske i zakonodavne vlasti).

godine napisao: “Postoje dvije različite klase u En­ gleskoj: ona koja plaća poreze i ona koja ih prima i živi od njih . Čak i ako naiđemo na njihove ideje. Vlada je u najboljem slučaju nužno zlo Ljudi u doba prosvjetiteljstva nisu imali zabluda o vladi. Možda je to primjer jednostavne istine o životu: što se dobije bez muke. Prekomjerno oporezivanje. zagonetna stvar”. 56 .” Paineova dominantna tema bila je da oporezivanje stvara tiraniju. te prijetnja imovini i radinosti. za­ pravo. nužna opća revolucija i stvaranje odgovarajuće državne vlasti. Paine se posebno osvrnuo na monarhijske i aristokratske europske sustave. stoljeća u Europi i Americi prouzročili su. preko njih se olako prelazi.” Revolucija je u prvom redu bila potrebna zato da stvori vladu koja je “jeftinija i učinkovitija” ostvarujući vladavinu “mira. Jedna­ ko oštra kritika nesumnjivo se može uputiti suvremenim birokratskim društvima u kojima su visoki porezi stvorili ekonomske teškoće i kaznene zakone. Kada je oporezivanje pretjerano. Washingtonov mač ne bi bio ubojit.što je jedino opravdanje za postojanje države . ratara i svih drugih na koje 1 Iz potpuno istih motiva je i autor ovog serijala inicirao objavljivanje “istorijskih lekcija” u “Poreznom savjetniku” za što je Revicon imao osjećaj i razumijevanje! Porezni savjetnik februar 2012.porezi području poreza i države nisu svjesni što su naši preci ostavili potomstvu. a na kraju više osi­ romašuje narod nego što su to činili strani neprijatelji. je veliko ograničenje slobode. olako se uzima. državni aparat. Slo­ boda i neovisnost koje ljudi danas uživaju su ostavštine prijašnjih ge­ neracija koje su ih izvojevale. “poreza je malo”. bijesni porezni obveznici kojima je bilo dosta. napisao je Thomas Paine (1737 – 1809. Revolucionar­ na previranja potkraj 18. “čak i u najboljem slučaju nu­ žno zlo. zapravo. Paineove su tvrdnje naišle na veliko odobravanje među narodom.. Ono što ljude potiče na revoluciju najčešće su oporezivanje i prevelika vlada (tj. proizvođača. naivnom odnosu naroda prema svojoj vladi vje­ rujući da je ona “neka prekrasna. Današnja je sloboda ostavština. Sloboda se uzima olako i ljudi gotovo nisu svjesni kako ju je teško ponovno dobiti jednom kada se izgubi. ono neizbježno razdvaja te dvije klase. Jefferson. a ne nešto što su ljudi danas sami ostvarili ili postigli. civilizacije i trgo­ vine”. trgovaca. kradu od svojih građana uzi­ majući plodove njihova rada i imovine. Paine je 1792.D.država postaje pravi neprijatelj naroda.). Umjesto da štiti slobodu i imo­ vinu naroda . a u najtežem nešto nepodnosivo”. Ukratko. postaje očito da su ti sustavi loši. Paine se upisao kao zastupnik “siromašnih. ali u radovima današnjih “stručnjaka” nećemo naći veću potporu razmišljanjima prosvjetiteljskih mislilaca. General George Washington svojoj je vojsci podijelio Paineov pamflet u zimskom razdoblju ti­ jekom prvih godina američkog rata za otcjepljenje od Engleske. John Adams otišao je tako daleko da je rekao: “Bez Paineova pera. Franklin i Madison veoma su cijenili Painea zbog njegova dopri­ nosa poticanju Američke revolucije. Sve dok ljudi vjeru­ ju u tu zabludu “ostvaruju se pretjerani javni prihodi”. Navodimo vrijednu ostavštinu prosvjetiteljskih mislilaca današnjim generacijama. stvarno pada porezni teret”. kao i veće osiromašenje zbog poreza a ne neprijatelja. kada je vlada pravedna. Kada je Paine rekao da je oporezivanje tiranija. naglasio da sva oporezivanja zahtijevaju određen stupanj tirani­ je. te da je. u načelu. ograničenja slobode. “Vlada je”. isto onako podlo kao što to čine stra­ ni osvajači! Kada se prouče bijedni uvjeti ljudi pod (lošim) sustavom vlasti. jer su bile izraz 1. op. Dok je živio u Lon­ donu. Srž problema je u glupom. koji su u to doba postojali u zemljama visokih poreza.).” Kada države nameću prevelike poreze. on je..1 Možemo tražiti koliko god želimo. za­ pravo. “Golemi troškovi države prisilili su ljude da misle i nagnali ih na revoluciju. koji ih na silu odvlače iz njihovih kuća ili ih pak tjeraju.) na prvoj stranici svog pamfle­ ta “Zdrav razum” (Common Sence) (1776. G.

ostavljam da ne narušim nit njegovog. Očito je da se ne bih baš složio sa ovom konstatacijom Adamsa. Nacionalno samopoštovanje bilo je uništeno. “pri­ vlačnost izuzetnih projekata” (američka hegemonija nad južnoistočnom Azijom).D. rekao bi naš narod. Primjer koji dokazuje koliko je to istina jesu bivša državna preduzeća u kojima je npr. Švicarska je jedina zemlja koja ima ustavnu odredbu o su­ zbijanju problema što ga je spomenuo Montesquieu. “neobuzdana želja isprazne slave” (moglo bi se to nazva­ ti zla kob Istoka) i “napad hirovitosti” (američka sposobnost da uspije ondje gdje je pala Francuska). loše prošle. Predsjednik Johnson izabran je kao kandidat koji će se zauzimati za mir (“ispunit će stvarne želje naroda”).porezi nečega što je bilo samo po sebi očito: on je vidio Ameriku kao zemlju velikih slo­ boda jer je (tada) bila zemlja niskih poreza. U Švicarskoj narod neposredno odobrava državnu potrošnju i povećanje poreza. inače. Ako ima ograničena sredstva. objašnjava taj problem ovako: “Javni prihodi dio su onoga što svaka osoba daje od svoje imovine za osi­ guranje ili za postojanje prihvatljivog uživanja ostalih.) u djelu “Duh zakona” (De l’Esprit de Lois). ali je. Nakon što je preuzeo dužnost. besmislenog rata. koji bi se s vreme­ nom pokazao kao nesposoban gospodarski sustav koji se urušio sam od sebe. (primjedba G. Sve ono što su proizvela državna poduzeća bilo je znatno slabije od proizvoda privatnog sektora.” Višestoljetno rasipništvo i glupost vladajućih potvrđuju Montesqu-ieove navode. Donedavno je Sovjetski Savez plaćao cijenu potpunog državnog nadzora i planira­ nja. Johnson je želje naroda zamijenio “svojim viđenjem potre­ ba države”. 3 Sam od sebe. Vlada Republike Srpske kupila “većinski paket akcija” i sa kojima se gazduje baš u skladu sa onim što je ovdje rečeno. jer se kasnije pred našim očima pokazalo da Vijetnam nikako nije samo “izolovani incident” i neprijatnost koja se neće ponoviti. koje je. kako je poslije otkriveno. bilo rezultat pomućenog uma.  Država se ne smije miješati u gospodarstvo Najbolji suvremeni primjer zla koje se događa zbog upravljanja dr­ žavne birokracije gospodarstvom može se naći u socijalističkim i ko­ munističkim državama.3 3. Glasači su odbili Goldwaterovo “jastrebovsko” stajalište. Sve je tu. pri­ vlačnosti izuzetnih projekata.2 Vijetnamski rat dobar je primjer Montesquieuova upozorenja. Izmišljeni su zahtjevi posljedica strasti. I sasvim sam siguran da drugačije nije ni u drugim sredinama u kojima država Porezni savjetnik veljača 2012. neobuzdane želje za ispraznom slavom i određene nemoći duha nesposobnoga da se odupre pomodnosti i pretjeranosti. ali ono što je Adam Smit govorio u narednom citatu i te kako stoji.. 2. (primjedba G. Nikada se ne smiju zanemariti stvarne potrebe naroda pred izmišljenim zahtjevima države. izuzetnog izlaganja.. Često se događalo da su čelnici nemirne naravi zamišljali kako su zahtjevi države jednaki zahtjevima njihovih sitnih i neukih duša. ali svesrdno i sistematski podrivan od konkurentnog kapitalitisčkog sistema koji je težio za uspostavljanjem globalnog svjetskog tržišta bez nedodirljivh ostrva za carstva multinacionalnih kompanija. a čak su i kapitalističke zemlje. U utvrđivanju tih prihoda na odgovarajući način treba uzeti u obzir i po­ trebe države i njezinih građana. Slom Amerikanaca u Vijetnamu očit je primjer onoga što je Montesquieu imao na umu. koje su pokuša­ le s državnim vlasništvom u gospodarstvu.. čini se da je Adams poprilično naivan u svom viđenju američkog društva. Vlada može samo predložiti. “Ko ni sebi ni svom”. Izmišljeni zahtjev države Baron Charles-Louis de Secondat Montesquieu (1689 – 1755.). da ima stabilnu va­ lutu i da ne izgubi desetke tisuća mladih ljudi u vojnom pothvatu ute­ meljenom na paranoičnom strahu od komunizma.) 4 I o ovom bi se moglo prilično polemisati. knjizi koja je uvelike utjecala na stvaraoce američkog Ustava iz 1787.4 Adam Smith objašnja2 Na žalost..D. osim stvarne želje naroda da se ne umiješa u kolonijalni rat na drugoj strani svijeta. ipak. Trebale su godine patnje i mnoštvo izgubljenih života i zdravlja da bi se nacija izvukla iz 57 . ali narod ima zadnju riječ. slabosti onih koji vladaju. vlada bi trebala smanjiti broj želja..

Sloboda stvara pretjerane poreze. Njihov je ustanak. 6. 4. bio u skladu s prirodnim zakonima. Utaja poreza nije kriminalni čin Postojalo je doba kada su se veliki zakonodavni umovi prema kazne­ nom zakonu odnosili obzirno i s poštovanjem. Agenti nekog vladara smatraju bogatstvo svoga gospodara nei­ scrpnim. nije bilo omiljeno u monarhističkoj Europi. 58 . 15. Jedanput kada je u slobodarski usmjerenim društvima dopušteno pretjerano oporeziva­ nje. jednostavna je. kao i privatnici. bar ne onoliko uspješno koliko bi moglo biti da se ne radi o “tuđe babe brašnu”. Dr­ žava nema pravo nazivati “kriminalom” ono što nije usklađeno s pri­ rodnim zakonima i što bi se danas moglo nazvati “uobičajenim općim prekršajem”. Kako umjerena vlada može činiti djela kojima se divi. očigledan primjer kada je pisanim ljudskim zakonima potrebno pretpostaviti prirodne zakone i zdrav razum (primjedba G. Da ukratko ponovimo: ljudi u slobodarskim drža­ vama bez razmišljanja daju svojoj vladi pravo da uvodi visoke pore­ ze što izaziva utaju poreza. Rasipanje koje uvijek prati vladarove poslove razlog je što oni ne uspi­ jevaju.  Neposredni su porezi znak ropstva. što danas nedostaje.) Porezni savjetnik februar 2012. Locke-ovo viđenje.” Kada Deklaracija neovisnosti govori o pravu doseljenika na osamo­ staljivanje od Velike Britanije i uspostavu njihove vlasti. U njemu napominje da ljudi koji žive u slobodi dopuštaju da ih nadziru i podnose visoke poreze. ali jednom kad su to dopustili spoznaju da se ne mogu vratiti u prijašnje stanje. obveza na trgovinu bliža je slobodi jer nema tako neposredan odnos s osobom”. drugim riječima. a posredni znak slobode To vjerovanje. Na žalost. Posljedica tih kaznenih mjera je uništavanje zemlje.porezi va taj problem je­ dnako dobro kao bilo koji pisac nakon njega: “Međutim. Montesquieu je izrazio riječima: “Glavarina je po prirodi bliža ropstvu. odjeljak). biti usklađena s priro­ dnim zakonom. Montesquieu u svojoj knjizi ima odjeljak Zloporaba slobode (knjiga XIII.5 Kralj je imao moć da 5 Kod nas je to isto božansko načelo sakriveno u pojmu “pravna država”. Logika toga. Oni gotovo nikada nisu uspjeli. Oni ne paze po kojoj cijeni prevoze vladarova dobra s jednog mjesta na drugo. poreznik “mora imati iznimne mogućnosti ugnjetavanja i time je zemlja uništena”. prema Montesquieu. a to povratno zahtijeva jake kaznene mjere. nezahvalni su za ruku slobode koja im je to omogući­ la.). povećati svoj imetak time što bi postali po­ duzetnici u običnim granama trgovine.D. zakonodavaca i onih drugih. kako to “cjelokupno ljudsko djelova­ nje i treba biti”. taj se usta­ nak opravdava pozivanjem na Lockeovu filozofiju “podrazumijevaju­ ći među silama na zemlji razdvajanje i jednak položaj koje im omogu­ ćavaju prirodni zakoni i Bog”. vladari su se često upuštali u mnoge druge trgovačke pothva­te i htjeli su.D. većina današnjih pravnika je “operisana” od razumijevanja ove činjenice. Oni ne paze po kojoj cijeni kupuju. Načela pravne znanosti u spornim pitanjima izrazio je Jotin Locke u Second Treatise on Civil Government: “Stoga je prirodni zakon vječni zakon svih ljudi. ta se umjere­ nost zaboravlja: kako su razrezani veliki porezi. prihvaćaju ropstvo koje nisu nimalo željeli.” 5. Medu tim velikim prednostima slobode jest i ta da se ona može zlouporabiti. ali to uglavnom biva neuspješno. jer se često zaboravlja da nijedan zakon kojeg su ljudi sposobni da napišu ne može da obuhvati sve varijacije koje život može da priredi u praksi. gdje je prevladavalo božansko pravo kraljeva. pokušava da “spašava” određene privredne subjekte. a posljedica pretjeranih poreza je ropstvo. Sloboda nosi klice vlastitog uništenja To je glavni zaključak koji je proizašao iz tog razdoblja. oni ih žele podići do ne­ mogućih granica i. Oni ne paze po kojoj cije­ ni prodaju. Pravila koja oni stvaraju za djelovanje ljudi moraju. koje potječe od Grka i starih Rimljana. (primjedba G. kao i njiho­ vo osobno postupanje i postupanje drugih ljudi. Zato je kruto i zatucano držanje zakona i onda kada se radi o čigledno besmislenim situacijama. koliko god je imalo jak utjecaj i bilo temelj SAD-a.

pa je stoga normalno biti podvrgnut uskraćivanju ili ograničavanju autori­ teta koje ih dodjeljuje. “Čak i crni robovi.bio odličan građanin da zakoni njegove zemlje nisu učinili zločinom ono što priroda nikada nije namjeravala učiniti zločinom. Henrik VIII donio je gotovo 200 manjih odredbi koje su za počinjena kaznena djela predviđale vješanje.  Najveća prijetnja slobodi: samovolja u oporezivanju “Samovolja je opasnija od svih poreza. nego su samo počinili pozitivan prekršaj. 59 . 1776.6 Ako iznenađuje ideja prosvjetiteljskih mislilaca. tiskano je klasično djelo Adama Smitha “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”. Montesquieu kaže: “Potrebno je stoga izbjegavati pretjerano kažnjavanje.. Tada nestaje svaki razmjer kažnjava­ nja prema krivnji. U slučaju njihova nepoštovanja. Jedna od odredbi bio je i zakon protiv prosjačenja. već da su sva prava koja imaju zakonska i dogovorena. Utajivač poreza. Ako se taj prekršaj proglasi kriminalom..) Porezni savjetnik veljača 2012. Ali. Blackstone podržava Lockeova i Montesquieuova stajališta: “Pažnja mora biti usmjerena na to da se spriječi izuzetno kažnjavanje. godine utemeljio stajalište budućih mislilaca. U onim po­ kvarenim vladama gdje postoji bar opća sumnja da ima mnogo nepotre­ bnih rashoda i loše upotrebe javnih prihoda malo se poštuju zakoni koji ih čuvaju. Ali svijet se brzo udaljava od staromodnih ljudi poput mene i poznato mi je da je ta doktrina pod upitnikom i sada potpuno napušte­ na. (. stoga. u kojemu na mnogo mjesta posvećuje pozornost slobodama Engleza.) Iznenađuje. (primjedba G. ne prihvaćajući poreznu evaziju kao kriminalni čin. Lockeovi su sljedbenici ima­ li čvrsto stajalište. često je nesposoban za povredu kaznenog zakona. Montesquieu je 1751.. to je u suprotnosti sa zakonima prirodne pravde.” 7. čak i za zločine koji se kažnjavaju smrću. Vlade to ne smiju činiti jer zakoni trebaju biti podređeni prirodnim zakonima. Kao zločinci kažnjeni su ljudi koji se stvarno ne mogu smatrati lošima.” “Pozitivan prekršaj” je onaj koji je proglasila država i ne zaslužuje da se nazove pravim kriminalom. Deset go­ dina poslije.D. što je od svih stvari na svijetu u najvećoj suprotnosti s duhom suvremene vlasti. da ona postoji me­ du civiliziranim ljudima”. godine. “odmah postaju slobodni ljudi. Spominjanje navoda “kažnjava smrću” vjerojatno se odnosi na neke od Walpoleovih okrutnih zakona protiv utajivača poreza. također.” Albert Jay Nock u svojoj izuzetnoj knjizi “Država naš neprijatelj” (Our Enemv the State) slijedi zakone prirodne pravde: “Teorija slobode temelji se na doktrini zakona prirodne pravde i uvijek sam smatrao da je Deklaracija neovisnosti usklađena s tom doktrinom.” ističe Blackstone 1766. kaže Smith. Po­ rezna je evazija posljedica pretjeranog oporezivanja koje potiče pore­ zne obveznike na utaju poreza zbog “izuzetno velike koristi” koju viso­ ke porezne stope donose utajivaču poreza. jer se inače uništava svaki razmjer prema krivnji i ubojica izjednačava s onima koji nisu prekršili prirodne zakone. sma­ tra izmišljenim ili neprirodnim prekršajem. poput onoga za zločine koji se kažnjavaju smrću.” Često se čudim kako su Amerikanci na Jugu izbjegavali poštovati to bitno načelo britanskog prava. Poreznici se njome često ko­ riste za kažnjavanje radinosti. prema kojoj su oni koji žive u uvjetima slobode skloni oporezivati do ropstva. U vezi s poreznom evazijom.porezi nešto proglasi kriminalom i tu nije bilo mjesta za prirodne zakone. On poreznu evaziju. Lockeova se fi­ lozofija uzdigla iznad moći vlasti da po želji određuje kaznene zakone. Istaknuo je da se te slobode odnose na svakoga tko je stupio na engle­ sko tlo. a u svakom bi pogledu “. da danas gotovo nitko ne vjeruje kako čovječanstvo ima ikakvih pri­ rodnih prava.” Petnaest godina poslije Blackstone je napisao svoje veliko djelo “Napo­ mene o zakonima u Engleskoj” (Commentaries of the Laws of England). još više mo­ že uzbuditi njihovo vjerovanje da samovolja 6 Citat iz već pomenute Nock-ove knjige.. Time ne završavamo s dvojicom divova pravne znanosti. da je Bog obdario čovjeka nekim neotuđivim pravima i da je sloboda je­ dno od njih.

koji je oštro poku­ šavao spriječiti revoluciju u kolonijama. godine piše da je pravo biti oporezivan samo uz pristanak “najbitnija uporišna točka slobode”. jedna je od najistaknutijih oznaka britanske slobode. Locke je naglašavao načelo suglasnosti koju možemo pove­ zati sa 17. godi­ ne guverner Georgije nije dopustio predstavnicima četiriju novih župa da prisustvuju skupštini. pa sve dok se to ne ostvari. otpor. zakonodavstvo ih nije oporezovalo. prvo i najosnovnije od svih ljudskih prava. Oporezivanje i zastupanje usko su povezani i od najveće su važnosti za ustavnost. Koncept suglasnosti stavio je oporezivanje izvan uobičajenog postupka izrade zakona i zakonodavstva. uglavnom. na žalost.” Poduprli su ga brojni vodeći engleski političari. U današnje doba to nije bio predmet intenzivni­ jeg proučavanja. kao ni to zašto se smatralo zakletim neprijateljem slo­ bode. čini se. da su oporezivanje i zastupanje nerazdvojivi jer se temelje na prirodnom zakonu.) Porezni savjetnik februar 2012. Svaki je drugi pokušaj nepravda i bilo tko to radi.” Drugi vodeći britanski politički vođa lord Shelburne. Na primjer. ponavljam i ostat ću dosljedan tome do za­ dnjeg časa. izdaju. štoviše njezina duša i tijelo za narod ili (a to je isto) za njegove predstavnike. ovim je riječima objasnio taj koncept: “Oporezivanje nije dio vladine ili zakonodavne moći. koji je pred­ sjedao Trgovačkom ko- 60 . opasnijim od svakog drugog zla.. stoljeća doživio velike promjene. Tomu su podređena sva ostala prava. oporezivanje se smatra samovoljnim. nije potpuno jasno njegovo puno značenje. Lord Wiliam Pitt. ne sjede predstavnici naroda nego predstavnici interesnih grupa. Da bi bio samovoljan.porezi u oporezivanju opravda­ va evaziju. porezni zakoni moraju imati suglasnost poreznih obveznika. kada 1769. Porezi su dobrovoljan dar i samo ustupak stanovnika. i ako krši ta načela. da posje­ duje moć samostalnog čuvanja lisnice. stoljećem i građanskim ratom u Britaniji. to je potpuno njegovo i nitko nema pra­ vo da mu to oduzme bez njegove suglasnosti. u istoj mjeri mora biti oslabljena ili ugušena sloboda. Oporezivanje uz pristanak. da sam sudi koliko se od njega može uzimati i da sam odlučuje o raspolaganju prikupljenim sredstvi­ma. i pomogao da se opozove Zakon o biljezima (Stamp Act). koji sve. i 1770.. kaže taj pisac . Država može donijeti sve mo­ guće vrste zakona i odredbi za dobro zajednice. I to se danas zove demokratija. Čini se da se nije odnosilo samo na jednu vrstu oporezivanja ili na određeni nedostatak koji može iza­ zvati loše oporezivanje. Ti su ljudi bili tako osjetljivi na važnost stvarnog bona fide pristanka da su se skupštine u Novoj Engleskoj suzdržavale od oporezivanja gra­ dova koji nisu poslali svoje predstavnike. a ne u ko­ lonijama. jer u skupštini. koju može izraziti on sam ili njegov predstavnik. Prvo načelo podrazumijeva da je za oporezivanje potreban prista­ nak. ali kada je riječ o pore­ zima.” 7 Za mene izglasavanje poreza u narodnoj skupštini nikako se ne može smatrati oporezivanjem sa pristankom. Pitanje suglasno­ sti u Britaniji je bilo riješeno Pove­ ljom o pravima (The Bill of Right). odbacuje i uništava razliku između slobode i ropstva. Camden navodi: “Moje je mišljenje o tome. pojam im se činio sam po sebi razumljivim tako da ga nisu definirali. porez je morao kršiti na­ čela. pa i poreske propise donose u skladu sa svojim interesima. Koja načela? U zapisima iz doba prosvjetiteljstva kao važna se isti­ ču tri načela. političkih i ekonomskih. Porezni obveznik u Marvland Gazette 1748. Puno značenje pojma samovoljno oporezivanje sto­ga nije posve jasno. Ali. a najoštroumniji i najpronicaviji mislioci bili su u Velikoj Britaniji. pa čak i ministar fi­ nancija lord Camden. Na nesreću. jer što nekomu pripada. odnosno to je samo po sebi čak vječni prirodni za­ kon. Koncept je tijekom 18. oružanu pobunu i nasilno svrgavanje vlasti. nasilje.. provodi pljačku. i to samo uz osobnu suglasnost. To je bila opasnost koja se. a čim je ona oslabljena ili uništena.D. što drugi zakoni nisu trebali imati.. koji je služio između 1776. odnosila na sve vrste oporezivanja koje nisu ozakonjene ili se njima nije upravljalo na odgovarajući način. time nije bilo riješeno i za Engle­ ze koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi.7 Za prosvjetiteljske je mislioce pravo da se biva oporezivan uz su­ glasnost. Jedini zaista demokratski način bi bio poput onog švajcarskog: referendum! (primjedba G.

) teže. kada se napusti načelo razmjernog raspoređivanja poreznog tere­ ta. stoljeću. vodeći pravnik tog doba za ustavna pitanja. Iznuđivanje koje se provodi bez poslova­ nja bilo kakvog pravila o razmjernom razrezu stoga nije porez. srpnja 1782.” Osim suglasnosti. “u očuvanju svih ostalih povlastica i oslobođenja. nakon što je opozvan Stamp Act. a ta je suglasnost nedostajala u doba kada su u bri­ tanskoj povijesti porezi bili “iznuđivani bez stvarne i dragovoljne su­ glasnosti”. za muškarce i žene. koji su svi obvezni pridonosi­ li u skladu sa svojim udjelima u posjedu. Blackstone u svojim Napomenama navodi mnoge slobode Engleza i isti­ če načela oporezivanja uz suglasnost u kojemu porezni obveznik ima “svog predstavnika”. 61 . Ali. morala pokoriti porezniku. poput mnogih drugih u 19. Parlament je “dao suglasnost” za svakoga. ali kako joj je trebalo sredstava. Smith je rekao da se. ili barem po­ znavalac koji je poštovao temelje suvremene ekonomije. pri­ stranosti. tj. ulazi u carstvo iznuđivanja. pravilo jednakosti vodeće je načelo pravednog po­ reznog sustava. Kojom god slobodom da se hvalimo u teoriji. Bona fide8 zastupanje više nije bilo potrebno. godine u Fishkillu. treba platiti ono što se dobi­ va. a kako je najvažnija dužnost države zaštititi nacionalno bogatstvo.D. stoljeće. rekao je da je načelo suglasnosti za oporezivanje prva i najtemeljitija sloboda Britanaca. predrasude. Je li to samo vanjska forma? Je li to i bit stvari? Britanska je vlada vjerovala u suglasnost isto onako kako su to vjerova­ li Amerikanci. koje je nužno da bi se spriječila opća sklo­ nost prenošenja poreza na nekoga drugog. David Hume kaže: “Sigurno je da se svaki čovjek nastoji osloboditi tereta bilo kojeg poreza koji mu je nametnut i prenijeti ga na druge. u New Yorku: “Kad god se bilo kojoj grupi ljudi pruži diskrecijska moć u vezi s imovinom njihovih susjeda. one u zemlji i one izvan nje. To je načelo Adam Smith objasnio ovako: “Rashodi države za pojedince velikog naroda jesu poput rashoda uprave za zajedničke zakupnike velikog posjeda.. suglasnost se. u tome se nisu složili najveći pravni umovi. kao i cijelo 19. Svaka samovolja ili diskrecija u oporezivanju ugrožava duh slobode. Potrebno je stoga da prema utvrđenom i općem pravilu svatko zna koliki dio njegove imovine zahtijeva država. “To je jedina po­ vlastica na koju se možemo osloniti”.” Porezni savjetnik veljača 2012. potpuno dobronamjerno. za one koji su imali pravo glasa i za one koji ga nisu imali. iskreno i bez ikakvih zadnjih misli i namjera. temeljna sloboda na kojoj se zasnivaju i o kojoj ovise sve ostale slobode. kao što veliki posjed štiti zemlju. zapra­vo. baš kao i sloboda.” Američku je revoluciju pokrenula rasprava o tome što znači “sugla­ snost na oporezivanje”.” Stotinu godina poslije. U pridržavanju ili zanemariva­ nju toga načela sadržano je ono što se naziva jednakošću ili nejednakošću oporezivanja. koncept je bio i te kako živ. Thomas Cooley. Njihove strasti. Treće je načelo jednakosti. Ukratko. Edmund Burke je tvrdio da Englezi ne bi bili dobri građani “ako bi imali bilo kakvu mogućnost da spriječe podvrgavanje porezima za koje nisu dali svoju suglasnost. (ipso facto) samovoljno. Osoba koja ima pet puta veći posjed od neke druge treba platiti pet puta više.. treba platiti troškove očuvanja razmjerno veličini pojedinačnog vlasništva. U nedostatku tih pravila oporezivanje je. ona u stvarnosti ne može postojati sve dok se nastavi sa (samovoljnim) razrezivanjem poreza.” Ako to nije porez. (primjedba G. Hamilton je ovako objasnio taj koncept u svom govoru 4. Tako je ona stvorila izmišljenu su­ glasnost. nesklonosti imat će glavnu ulogu u odmjeravanju sposobnosti onih na koja se ta moć pro8 Doslovno “u dobroj vjeri”. oni će je zloupotrijebiti.” Drugo je načelo da porezi trebaju biti razrezani prema utvrđenom standardu ili pravilu.porezi morom i bio državni tajnik za kolonijalne poslo­ ve. kršćane i Židove. Država je poput velikog posjeda s mnogo vlasnika. vjerojatno je bio sljedbenik Adama Smitha. što je onda? Sudac Cooley ie. rekao je Shelburne. objasnio je značenje samovoljnog oporezivanja: “Porezi se razlikuju od samovoljnog razreza po tome što se nameću u skladu s (nekim) pravilom koje razmjerno raspoređuje porezni teret medu poreznim obveznicima.

(primjedba G. iznesenom u 9.D. Novom Zavjetu. Ali.  Zdrav razum ekonomike: zastupnici ekonomike ponude Ekonomika ponude sa svojom naizgled apsurdnom teorijom da sma­ njivanje poreznih stopa povećava javni prihod uopće nije nova teorija već. Kada je potkraj 10 Na primjeru engleske kraljice Elizabete I. godine nepoznati au­ tor to ukratko objašnjava ovako: “Možemo dodati da su se. mogućnost plaćanja uopće nije načelo.”10 Zastu­pnici teorije ponude vjeruju da niže porezne stope potiču zaradu. Ali. a ona ih drži radišnima dodajući nagrade razmjerno veličini nji­hova rada. i posve je opravdano da svatko tko uživa svoj dio zaštite mora platiti iz svoje imovine razmjerno njezinu očuvanju. Bogati su to bili sposobni plaćati.” 9 Možda će se neko iznenaditi. ako su javni prihodi jedini cilj. nikakva viša sila ne može nikomu uzeti dio njegove imovine bez njegove osobne suglasnosti. Zašto onda ja imam imovinu koju ne­ tko drugi može s pravom uzeti kada mu se to svidi.9 Friedrich Hayek u svom djelu “Ustrojstvo slobode” ističe varljivost ovakvog razmišljanja: “Za razliku od proporcionalnosti. .. stoljeća načelo ravnomjernosti postalo je samo po sebi razum­ ljivo. Očuvanje imovine krajnji je cilj države i zato ljudi stupaju u zajednicu . šte­ dnju i investicije. a onaj niži od njega ostavlja neoporezovanim.porezi John Locke. U svom razmatranju 1788. svakom prema potrebama” je mnogo starije od Karla Marksa. Na primjer. razvijajući time gospodarsku djelatnost i povećavaju­ ći ukupan nacionalni oporezivi dohodak ili bogatstvo. oni počinju osjećati odbojnost prema radišnosti. Ali. progresija ne pruža načelo koje poka­ zuje koliki treba biti relativni teret različitih osoba .. 8. ali o tome će još biti riječi. u Djelima apostolskim (2: 44-45. 4:3235) kada je opisivan život prvih hrišćanskih zajednica! (primjedba G. država se ne može održavati bez ve­ likog troška. Montesquieu je to objasnio jednostavnim riječima: “Priroda je pravedna prema svim ljudima nagrađujući ih za njihovu mar­ ljivost.. kako to če­ sto priznaju njezini zastupnici. gle čuda. to ipak mora biti uz osobni pristanak. jer zabilježeno u. prije nego što se zaplijeni sav dohodak iznad određenog iznosa. vidi se koliko ovo može biti tačno! Makedonska reforma “Cela plata” o kojoj govorim u posebnom tekstu savremeni je primjer dobre prakse u kojoj se smanjenjem stopa postiže bolji efekat i u naplati poreza i doprinosa i u podsticanju razvoja ekonomije. Prema novom zakonodavstvu iz 1986. potječe iz davnine.” Do 19.) Porezni savjetnik februar 2012.D. Apologeti suvremenih sustava “progresivnog oporezivanja” tvrde da je vodeće načelo prije “mogućnost plaćanja” nego razmjer ili jednako­ st u oporezivanju. koji je živio u doba britanskoga građanskog rata. kako ćemo vidjeti. najkorisnijima pokazali umjereni porezi.” Treba naglasiti da je “umjereno oporezivanje” u doba prosvjetitelj­ stva prema današnjim standardima bilo vrlo maleno. vjerovalo se da je 28% odgovarajuća “sposobnost plaćanja” najvišega dohodovnog razreda. ne smi­ je biti samovoljan i ne smije biti jednostavna pljenidba pod krinkom op­ orezivanja... ako samovoljno oporezivanje liši ljude naknade dobivene od prirode. naznačio to načelo ovim riječima: “Treće. Ona je našla zastupnike i u prosvjetiteljstvu. pa se onda čini da svoju sreću traže samo u nemarnosti i neradu. Za te je ljude porez morao biti utemeljen na načelu razmjera. godine. možda je 1690. već plaćanje za dobivene koristi. argument uteme­ ljen na pretpostavljenoj pravednosti progresije nema granica. Ono je samo preuzeto iz dogme Karla Marxa: Od svakoga prema njegovim mogućnostima. zakonodavac u Americi 1950-ih je vjerovao da je 91% pravedna stopa za najviši dohodovni razred. čak i izvan konteksta tvrdnje: “Svatko je obvezan pridonositi ja­ vnim prihodima razmjerno koristima koje prima pod zaštitom države. nastavku ovog serijala.” Porezi plaćeni u skladu s tim konceptom nisu teret. ali načelo “od svakog prema mogućnostima.) 62 . Istina. Progresivno oporezivanje izrodilo se u samovolju u oporezivanju u svom najpogubnijem obliku..

” Izbjegavanje poreza. porezi po svojoj pri­ rodi ne uzrokuju slabljenje poslovanja. Porezni savjetnik veljača 2012. na primjer. • Porez je loš ako potiče izbjegavanje plaćanja (evaziju). Nije bio toli­ ko zainteresiran za pitanja slobode. dok su u 18.11 Prosvjetiteljski mislioci nisu bili samo pravi zastupnici teorije ponu­ de nego i ono što bi se moglo nazvati gorljivim sljedbenicima tog pri­ stupa. koliko je bio usredotočen na razu­ mne poreze koji čine dobro svima na koje se odnose.. 25% i 40%.). kao kad znalačka ruka kreše grane drveća kako bi mu se sačuvalo zdravlje i pro­ dužio život. već ga ubrzavaju i snaže. on time može umanjiti ili možda i uništiti neke fondove koji bi im omogućavali da lakše plaćaju”. a time može nestati i korist koju bi zajednica mogla imati od upotre­ be njihova kapitala. koji posvećuje porezima..” pravnim načelima. • Porez je loš ako “može ometati radinost naroda i obeshrabriti ga da se posveti određenim gospodarskim djelatnostima u kojima bi mo­ gao zaposliti i uzdržavati velik broj ljudi. filo­ zofije i morala malo pozornosti i vremena.  Što bi trebao biti dobar porezni sustav: šest pravila lorda Kamesa Današnji znanstvenici u području povijesti. istaknuti filozof tog doba i sudac u Edinburghu. Rekorder je Danska u kojoj se stope kreću od 38% do skoro nevjerovatnih 59%! Ipak. 63 . Njegova je knjiga osjetno utjecala na Adama Smitha. u Hrvatskoj su stope progresivne 12%. socijalna politika i sl) do neke mjere opravdavaju ovolika poreska izdvajanja. “Suprotno svim uobičajenim 11 Činjenica je da naši poreski obveznici malo cijene to što imaju ovakav “dar s neba”. stoljeću stručnjaci opore­ zivanje smatrali bitnim predmetom u tim i drugim bliskim znanstve­ nim područjima. je loše.  Oznake lošeg poreznog sustava: četiri točke Adama Smitha U prvom dijelu. djelo engleskog teologa i filozo­ fa Williama Paieya (1743 -1805. 10. godine “Naznake o povijesti čovjeka” (Sketches on the History of Man) u kojima naširoko raspravlja o poreznim pitanjima. također. jer nisu svjesni koliko ga žele oni koji ga nemaju i čije su stope poreza na dohodak mnogo veće. Kamesova “pravila koja treba poštovati pri oporezivanju” jesu: • Gdje god postoji mogućnost za izbjegavanje njihova plaćanja. izda­ je 1769. • Treba izbjegavati poreze čije je ubiranje skupo. Danas bi se takva stopa smatrala darom s neba. političkih znanosti. kaže Smith. Oni su vjerovali da prava vrsta umjerenog oporezivanja čak ko­ risti poslovanju: “Ako su razrezani na odgovarajući zakonski način.. zakon najprije dovodi u ku­ šnju. u Americi su ove stope progresivne i kreću se od 0% do 35%. “jer zapljenama i drugim kaznama često može uništiti one nesretnike koji neuspješno nastoje izbjeći porez. (primjedba G. Dok sili ljude da plaćaju. Lord Henry Home Kames (1686 – 1782.) “Načela morala i političke filozofije” (The Principles of Moral and Political Philosophy) sadržava vrijedne teoret­ ske i moralne rasprave o poreznim pitanjima. stoljeća uveden 10-postotni porez na dohodak. neprilikama i ugnjetavanju . čime su porezni obveznici izloženi mno­ gim nepotrebnim uznemiravanjima. po­ rezi moraju biti umjereni. ono što poreski obveznici dobiju od svoje države u Danskoj (usluge javnih službi. koji je uvelike preuzeo njegova stajališta.D. a zatim kažnjava one koji mu podlegnu. o dobrim i lošim porezima.porezi 18. Adam Smith navodi broj­ na stajališta o porezima i to. posvećuju poreznim pitanjima. to se smatralo stra­ šnim. U filozofiji..) Na neki od ta četiri različita načina porezi su često mnogo teži na­ rodu nego što koriste vladaru.” Porez je loš ako “ljude podvrgava čestim posjetima i omraženim ispitivanjima poreznika. ako se uopće time i bave. Četiri Smithove točke jesu: • Porez je loš ako je za njegovo ubiranje potreban velik broj činovnika. Npr.” • 9.

Adam Smith i njegovi porezni sljedbenici nastavili su posvuda dominirati ekonomskom i poreznom filozofijom i praksom. siromašni trebaju biti oslobođeni svakog većeg poreznog tereta. ljudi se odriču Božje milosti i podliježu Božjoj osveti ako prekrše prisegu. a ne ugnje­tavati”. koji je tvrdio da je gubitak morala među ljudima po­ sljedica te loše prakse. Radi ublažavanja socijalnih nejednakosti (nejednakosti bogatstva). Čak je i američki Vrhovni sud tek 1885. ne­ umjesno umnožavanje prisega (pri prikupljanju poreza) ne samo da je proširilo pokvarenost među svim slojevima već ga je i poništavanjem. Otužno je. a kako ćemo vidjeti čak je i pojam “jednakost” postao odbojan u filozo­ fiji poreza. Komunističke su se diktature nazivale “demokratskim republikama”. godi­ ne osudio upotrebu prisege pri prikupljanju poreza. koje je bilo uobičajeno u doba prosvjetiteljstva.. u stvarnosti ne postoje ni umjerene vlade ni umjereno oporezivanje (to dvoje ide jedno s drug­ im). Italijanski diktator Mussolini izrazio je temeljno uvjere­ nje svih i okrutnih i dobroćudnih. Thoreau predlaže građanski neposluh. prihvaćena su i dodatna zla na koja su upozoravali mudri ljudi. naprotiv. Kada u bogobojaznim zajednicama prisežu. tvrdnjom: “Mi smo prvi utvrdili da veća moraju biti ograničenja pojedinačnih sloboda što je složeniji oblik civilizacije.. a to je i sam činio. stoljeća vodeći ekonomist J.” Davanje prisege pri ubiranju poreza. njemačkom nacionalsocijalizmu i velikoj japanskoj osvajačkoj politici. David Ricar64 Porezni savjetnik februar 2012. paternalizama. Ako se preispitaju mnoga stajališta iz ovog odjeljka. Marksizam je prije bilo silovanje nego zavođenje. Iznos koji treba platiti odre­ đen je “nejasnim i pretpostavljenim mišljenjem drugih”. U 20. ko još sluša upozorenja mudrih ljudi!? Dok ne postane suviše kasno i stvari ne odu predaleko. pa je zbog neplaćanja poreza završio u zatvoru. McCulloch. Kao da to nije bilo dovoljno. Takvi su porezi u “suprotnosti sa samom prirodom države koja treba štititi. a nakon njega John Stuart Mill. Osuđivanje upotrebe prisege pri ubiranju poreza razmatrao je i sredinom 19. pa su u tom zavođenju zaboravljena stajališta prosvjetiteljskih mislilaca. Dvadeset pet godina prije Kamesa veliki je pjesnik Alexsander Pope rekao da je vladi možda i dopustivo nametanje “teških i upropaštavajućih poreza”. jer nikada nije širo­ ko prihvaćen. Prisega je sve­ ti čin. Ako vlada ne izvršava svoje dužnosti. U svom okrutnijem obliku paternalizam je našao izraz u italijanskom fašizmu. osuđivano je još u doba kraljice Elizabete. i to je “društvena pravda” ili “podjela dobiti”.. R. Država može pod krinkom oporeziva­ nja uzeti svačiju imovinu. moći prisege nad savješću učinilo i neučinkovitim. Korištenje takvog sredstva za prikupljanje poreza nije samo pokvareno već i bogohulno. Četiri točke Adama Smitha o lošem poreznom sustavu djeluju punom snagom u današnjem poreznom sustavu. • • Kames je rekao: “Krivokletstvo se pretvorilo u lako oprostiv grijeh i vrlo se rijetko sma­ tra lošom čovjekovom osobinom. Potkraj 19. Ali. Riječi koje su nekada predstavljale najplemenitije ideale zapadnjačke civilizacije do­ bile su neprijateljsko značenje. ponašanje našeg zakonodavstva: umjesto zakona o promjeni i poboljšanju morala. . Ideje prosvjetiteljstva o porezima i vladi protezale su se kroz cijelo sljedeće stoljeće.. stoljeća politička je filozofija prešla s ograničene vlade na vladu paternalizma. rekavši da je najbolja ona vlada koja malo vla­ da ili uopće ne vlada. Treba izbjegavati poreze koji zahtijevaju prisegu poreznog obvezni­ ka. Henry David Thoreau dao je potporu Paineovu kon­ ceptu ograničene vlade. do nastavio je ondje gdje je stao Adam Smith.” Iako se prosvjetiteljske ideje danas hvale. stoljeću zapadnjaci su bili zavedeni filozofijom socijalizma i zaštitničkih (skrbničkih rastrošnih) država blagostanja. spoznat ćemo da je danas odbijeno sve što su zastupali teoretičari prosvjetiteljstva. Treba izbjegavati poreze koji osiromašuju narod.porezi • • Samovoljni su porezi "svima odbojni". Pojavili su se vukovi u janjećoj koži. ali je zahtijevanje prisege “sramotna i nečasna stvar”.

Finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa propisima i MRS/MRSFI trebalo bi da pružaju istinite i objektivne podatke o stanju i likvidnosti društva. Kvalitetno finansijsko izvještavanje pravnih subjekata. 65 . zajmodavci. Budući da finansijski izvještaji privrednih/ gospodarskih društava imaju dominantnu ulogu u prosuđivanju i donošenju ekonomskih odluka. baziraju se na informacijama iz finansijskih izvještaja. u pravilu. To su dioničari (investitori). usluga i kapitala nameće potrebu za pristup finansijskim informacijama. Predviđanja. zaduženosti i profitabilnosti i da se može na osnovu njih vršiti sveobuhvatna analiza i definirati uzroci i simptomi finansijskih problema u društvu. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi pružaju upotrebljive. koliko i na koji način investirati. gdje. odnosno kompanija ima značajnu ulogu u funkcionisanju tržišta kapitala. UVOD lobalizacija svjetskog tržišta i slobodan protok roba. Finansijski izvještaji se pripremaju G i objavljuju za potrebe tri osnovne skupine korisnika čiji se interesi. analize i donošenje ekonomskih odluka kada. dobavljači i ostali vjerovnici. usluga i kapitala ne samo na domaćem nego i na internacionalnom nivou. ne podudaraju. finansijskoj stabilnosti. Za rad su korišteni propisi koji reguliraju ovu oblast. značaj i svrhu. njihove korisnike. razumljive i uporedive informacije i doprinose bržem kretanju roba. MSFI/ Porezni savjetnik veljača 2012. kupci. uprava društva i posebna skupina zainteresiranih povjerilaca (zaposlenici. karakteristike i elemente. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) postaju obavezna osnova finansijskog izvještavanja. država i njezine agencije. te javnost). te ukazali na regulatorni okvir u FBiH i temeljne pretpostavke na kojima su zasnovani. osvrnuli smo se na njihove ciljeve.računovodstvo i finansije SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Osmo Polutak 1.

MSFI i MRS daju upute. Priznavanje i valorizacija efekata izvršenih transakcija i poslovnih promjena u momentu njihovog nastanka. Pri obradi teme polazi se od finansijskih izvještaja opšte namjene. pomažu korisnicima u predviđanju budućih novčanih tokova društva. te osobito u određivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti. prezentacija i objavljivanje finansijskih izvještaja u Federaciji BiH regulisani su: Zakonom o privrednim društvima. a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati. kao i postojeća empirija u radu. uključujući dobitke i gubitke. - kapitalu. vrednovanja i objavljivanja elemenata finansijskih izvještaja. tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu. Društva godišnje finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu od 1. finansijskoj uspješnosti. do 31. finansijski izvještaji pružaju temeljne informacije o: - imovini. 3. Konceptualni okvir MSFI za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: Okvir) ističe dvije temeljne pretpostavke na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja uključujući i prezentaciju finansijskih izvještaja. principe i pravila priznavanja. Predmet ovog rada nije detaljna elaboracija elemenata finansijskih izvještaja. Ove informacije. mjerenja. REGULATORNI OKVIR Sastavljanje. 12. . - uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i - novčanim tokovima subjekta. 01. Odredbama člana 33. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i prateća uputstva. Formu i sadržaj finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentuju prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziju u FBiH propisuje federalni ministar finansija. 66 Porezni savjetnik februar 2012. Prema odredbama ovog člana privredno društvo (u daljem tekstu: društvo) je dužno sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. Radi ispunjavanja tih ciljeva. - prihodima i rashodima. je temeljna pretpostav- 2. objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). Društva su obavezna godišnje finansijske izvještaje predati ovlaštenoj instituciji koja obavlja kontrolu i obradu najkasnije do posljednjeg dana februara/veljače tekuće godine za prethodnu godinu. promjenama u kapitalu i novčanim tokovima društva koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka.računovodstvo i finansije MRS i druga dostupna literatura u ovoj oblasti.  CILJ I TEMELJNE PRETPOSTAVKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su dio procesa finansijskog izvještavanja. - obavezama. Obaveza sačinjavanja finansijskih izvještaja sadržana je i u članu 44. Finansijski izvještaji i druge finansijske informacije u Federaciji BiH se izražavaju u novčanoj jedinici i na službenim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji BiH. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH regulisano je da se pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvještaja primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). zajedno s drugim informacijama u bilješkama. Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH. Zakona o privrednim društvima. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i drugim podzakonskim aktima i pravilima. Informacije iz finansijskih izvještaja korisnicima mogu biti i najčešće i jesu osnov za donošenje poslovnih odluka. objašnjenja. Prema tome. Pretpostavke na kojima je zasnovano finansijsko izvještavanje. Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju. finansijski izvještaji se sačinjavaju i prezentuju da se zadovolje informacione potrebe postojećih i potencijalnih korisnika tih izvještaja. odnosno izrada i prezentacija finansijskih izvještaja su: - nastanak poslovnog događaja i - vremenske neograničenosti poslovanja.

zaposlenici. mogu značajno pridonijeti lokalnoj privredi na mnogo načina. zahtijevaju informacije u svrhu regulisanja aktivnosti društva. zainteresirani za informacije koje im omogućavaju procijeniti sposobnost društva da osigura plaće. te informacije treba objaviti. Javnost. država i njezine agencije. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu društva. Zaposlenici i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije • Uprava ima primarnu odgovornost za pripremanje i objavljivanje finansijskih izvještaja društva. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju odrediti hoće li njihovi zajmovi. finansijski izvještaji ne uključuju stavke kao što su izvještaji direktora i analize uprave i slične stavke koje mogu biti uključene u druge finansijske izvještaje ili godišnje izvještaje. odnosno stalnosti poslovanja je značajna. Društva utječu na javnost na različite načine. te povrata od tih ulaganja. 67 .računovodstvo i finansije ka na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja društva. Društva. te o rasponu njegovih aktivnosti. Država. pa. i kamate koje idu uz njih. također. Dobavljači i ostali povjerioci. Porezni savjetnik veljača 2012. Ukoliko društvo namjerava prestati sa radom. Informacije iz finansijskih izvještaja pomažu upravi u planiranju i kontroli i pri odlučivanju. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje društva na kraće razdoblje nego zajmodavci. prema tome. Međutim. odnosno njeni organi i agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost društva. kao i informacije o obavezama društva koje će u budućnosti rezultirati odlivom gotovine. • • • • 4. a. odnosno da će nastaviti poslovanje u predvidivoj budućnosti. mjerenja i vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja pretpostavka kontinuiteta. na primjer. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti da li trebaju kupiti. i finansijski izvještaji društva. Zajmodavci. To. prava na penziju i mogućnosti zapošljavanja. dobavljači i ostali povjerioci. Sa stanovišta efekata priznavanja. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili različite potrebe za informacijama. te brigu nad lokalnim dobavljačima. Kupci. • Zaposlenici. i finansijski izvještaji pripremljeni na pretpostavci “nastanka događaja”. uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi. odnosno na akrualnoj (obračunskoj) osnovi. Država i njeni organi i agencije. Ulagači kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven. te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika. Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da su finansijski izvještaji pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja i pretpostavci da će društvo neodređeno trajati. biti plaćeni na vrijeme (po dospijeću). određivanja poreznih politika. o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. te o resursima za koje se očekuje priliv gotovine u budućnosti. shodno tome. kupci. također. uprava. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi obezbjeđuju informacije o prošlim transakcijama i poslovnim promjenama u kojima su uključeni i plaćanja i primici. znači da su evidencije izvršenih transakcija i poslovnih događaja. posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose ili su ovisni o tom subjektu. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. držati ili prodati. Okvir navodi sljedeće korisnike informacija: • Investitori-ulagači. Investitori su najzainteresiraniji korisnici finansijskih izvještaja.  KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači. Oni. zajmodavci. te javnost. Oni su. praktično. odnosno izvršiti likvidaciju ili nema uslova za nastavak rada. osim ako su ovisni o nastavku poslovanja društva kao svojeg glavnog kupca.

mogu porediti sa informacijama iz prethodnih obračunskih perioda ili sa informacijama drugih subjekata. Informacije u finansijskim izvještajima trebaju biti kompletne u granicama značajnosti i troška. .  KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Kvalitativne karakteristike sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja su kvalitativna obilježja koje informacije u finansijskim izvještajima čine upotrebljivim korisnicima. ove odluke mogu uključiti pitanja. Korisnicima ne bi trebalo prezentirati informacije na sugestivan ili subjektivan način koji može utjecati na ciljano donošenje odluka ili procjena. Ukoliko informacija nije kompletna. U nastojanju da pravovremeno osigura informaciju. Subjekti pripreme i prezentacije finansijskih izvještaja trebaju voditi računa da postignu ravnotežu između koristi i troška. ako se informacija ne objavi pravovremeno već se čeka da svi aspekti budu poznati. na način da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a obaveze i rashodi precijenjeni. Ovo načelo. prezentacije i suština prije forme. Informacija iz finansijskih izvještaja korisnicima može biti razumljiva ukoliko posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima društva i o računovodstvu i imaju dobru volju da ih prouče s dovoljno pažnje. posebno u pogledu relevantnosti i pouzdanosti. Korisnicima finansijskih izvještaja informacija može biti korisna ako je relevantna. može se okvalifikovati kao nepouzdana ili nedovoljna za procjene i donošenje odluka. Pouzdanost. Kvalitativno obilježje. Opreznost. Primjena MRS-a i objavljivanje računovodstvenih politika pomažu da se postigne uporedivost finansijskih izvještaja.računovodstvo i finansije Finansijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost uprave za povjerene im resurse. odnosno stavki u finansijskim izvještajima vjerodostojno i realno prezentirano korisnicima. evidentiraju. Ovo obilježje podrazumijeva da se informacije o istim ili suštinski sličnim transakcijama i poslovnim događajima dosljedno i na isti način mjere. Relevantnost. odnosno načelo opreznosti podrazumijeva uključivanje stepena opreza u procjeni i iskazivanju podataka u uslovima neizvjesnosti. ali nemaju koristi ukoliko su korisnici već donijeli odluku. takve informacije su pouzdane. Ovo ograničenje podrazumijeva 5. Osnovna obilježja/osobine sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja su: Razumljivost. Finansijski izvještaji trebaju prezentirati informacije na način da odražavaju ekonomsku stvarnost. To znači da je vrednovanje poslovanih promjena i transakcija. Korisnicima finansijskih izvještaja informacije prezentirane u finansijskim izvještajima su korisne ukoliko se. Uporedivost. na primjer. uprava često objavi informaciju prije nego su poznati svi aspekti transakcije i poslovne promjene. međutim. vrednuju. između ostalog. Informacije u finansijskim izvještajima su pouzdane ako ne sadrže značajne greške koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka ili odluka korisnika. Kompletnost. odnosno neopravdano povećanje obaveza ili rashoda. Kvalitativno obilježje finansijskih izvještaja razumljivosti podrazumijeva informacije koje su razumljive korisnicima. Informacije su korisniku relevantne kada utječu na njihove odluke i ukoliko na osnovu njih mogu da procijene prošle. Informacije objavljene u finansijskim izvještajima su pouzdane ukoliko u njima nema značajnijih grešaka i pristrasnosti. odnosno u koje se korisnici mogu pouzdati da ona nešto vjerodostojno prezentira. U izradi i prezentaciji finansijskih izvještaja bitno je da se postigne ravnoteža između kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja. Oni korisnici koji žele ocijeniti rukovođenje uprave ili njenu odgovornost čine to radi donošenja ekonomskih odluka. Na relevantnost informacija poseban utjecaj imaju priroda informacije i njena značajnost. sadašnje ili predviđaju buduće tokove i događaje. U kontekstu pouzdanosti informacija naglašavaju se načela fer 68 Porezni savjetnik februar 2012. Međutim. ne dopušta prekomjerna rezervisanja i namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda. iskazuju i objavljuju. da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u subjekt. ili treba zamijeniti upravu.

Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva minimum informacija koje se trebaju naći u bilansu stanja što ne znači da se u sam obrazac ne mogu uvrstiti i dodatne pozicije. prema članu 33. Cjelovit skup finansijskih izvještaja. izvještaj o promjenama na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje sa obrazloženjima.prihode.000 500. Ovo načelo zahtijeva da se najprije iskazuje dugoročna imovina (stalna nematerijalna. 4.000 900.000 3.000 2.000 600.dug poslovnog subjekta koji je rezultat prethodnih poslovnih događaja i izvršenih transakcija.2. Obaveze se definišu kao obaveze . 3.10. obaveza i kapitala koje sadrži obrazac ovog izvještaja.700. bilans uspjeha. broj 1. gotovina i ekvivalenti gotovine). Kod izvora sredstava (pasiva) najprije se iskazuje vlastiti kapital (trajni izvori) i rezerve. zatim dugoročne i na kraju kratkoročne obaveze društva. 6. Objavljivanje informacija iz finansijskih izvještaja predstavlja aktivnost društva kojom informacije postaju dostupne javnosti. U bilansu stanja koji se primjenjuje u FBiH se objavljuju informacije po načelu rastuće likvidnosti (kod sredstava). Uspješnost poslovanja za određeni period se prvenstveno ogleda u bilansu uspjeha i nužno ga je posmatrati sa dinamičkog aspekta za procjenu sposobnosti društva da kontroliše resurse i uspješno posluje u budućnosti. rashode i finansijski rezultat za tekući i uporedni prethodni period. Međunarodni računovodstveni standardi definišu finansijske izvještaje kao strukturirani prikaz finansijskog položaja i finansijske uspješnosti subjekta (MRS 1.09.000 3.700. a očituje se kroz ekonomske resurse koje kontroliše. strukturi i ročnosti sredstava.000 3.1.500. Okvir definiše elemente bilansa stanja na sljedeći način: Imovina (sredstva) je resurs koji poslovni subjekt kontroliše kao rezultat prošlih poslovnih događaja. materijalna i finansijska imovina). 31 12. Bilans uspjeha Bilans uspjeha (koji se još naziva i račun dobiti i gubitka) prikazuje rezultate poslovanja . Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. čine: bilans stanja. obaveza i kapitala na određeni datum.800.000 3. Pojednostavljena forma Bilansa stanja 6. sposobnosti da odgovori svojim finansijskim obavezama u dužem (solventnost) i kraćem roku (likvidnost) i sposobnosti prilagođavanja promjenama u okruženju.000 2. 3. nog subjekta koji omogućuje ostvarivanje ekonomskih koristi. Kapital (odnosno glavnica) predstavlja ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza.  OBJAVLJIVANJE I ELEMENTI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja regulisana je Zakonom o privrednim društvima. a nakon toga tekuća ili kratkoročna imovina (zalihe potraživanja. 2. izvještaj o gotovinskim tokovima. Društva su u bilansu stanja dužna objaviti informacije za tekući i uporedni period za sve raspoložive elemente (pozicije) imovine. Finansijski položaj društva se prvenstveno ogleda u bilansu stanja. ulaganja. Bilans stanja Bilans stanja predstavlja sistematizovani pregled stanja i strukture sredstava (imovine). Elementi Stalna sredstva Tekuća sredstva Imovina (1 + 2) Obaveze Kapital Obaveze i kapital (4 + 5) Stanje na dan 31. potraživanja i obaveza.000 800. odnosno po načelu rastućeg dospijeća ili ročnosti obaveza.700.računovodstvo i finansije da koristi koje poizilaze iz informacije trebaju biti veće od njihove pripreme (test: trošak-korist) i zasnovano je na procjeni uprave.). 69 .000.000 3. 6. Zakona o računovodstvu i reviziji u FbiH. Porezni savjetnik veljača 2012. odnosno korisnicima. Red.000 6. a za čije se izmirenje realno očekuje odliv resursa poslov- MRS1 . a od koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi.500.12. tačka 9. 5.100.

Pojednostavljena forma Bilansa uspjeha Informacije o uspješnosti subjekta.000 1.000 -50.31. 20.000 20.000 10. 11.000 120.900. 18.000 40. kao i informacije o dobicima i gubicima utvrđenih direktno u kapitalu i sveobuhvatnu dobit. MRS 7 . 13. 2.000 1.000 200. obaveza i kapitala rezultiraju pojavom prihoda i rashoda i obrnuto. 14.000 20. 12. 16. 1. kao i način upotrebe ovih sredstava i potrebe društva za novcem i ekvivalentima novca. U Izvještaju o novčanim tokovima aktivnosti kojima se ostvaruju prilivi i odlivi novca tokom perioda se razvrstavaju na: - novčane tokove iz poslovnih aktivnosti.000.000 25. tač.000 90.). i 7. R. promjene koje se u obračunskom periodu odražavaju na vrijednost i strukturu imovine.000 60.000 25. obaveza i kapitala. 1.000 40. finansijskih aktivnosti.000 80. Između bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji čvrsta poveznost.000 250. Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu konvertovati u unaprijed poznate iznose novca i koji nisu podložni značajnom riziku promjene vrijednosti (MRS 7. a novac kao gotovinu u blagajni i depozite po viđenju na računima društva.000 220.računovodstvo i finansije Prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi u obliku priliva sredstava ili smanjenja obaveza što rezultira povećanje kapitala u određenom obračunskom periodu. usklađivanja vrijednosti sredstava. naknade i provizije. uključujući i aktivnosti koje nisu ulagačke ili finansijske. - novčane tokove iz ulagačkih aktivnosti. 9. roba. 09.000 165. isplate zaposlenim.800. kao i procjene efikasnosti sa kojom subjekt koristi resurse. 17. 4. 1. 10. br. 5.000 -20. potrebne su korisnicima radi procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će subjekt vjerojatno kontrolirati u budućnosti. 6. 1. 6. dobavljačima itd).000 -20. usluga.31.000 100.000 200. 8.Izvještaj o novčanom toku definiše novčane tokove kao prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata. Elementi Poslovni prihodi Poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Finansijski prihodi Finansijski rashodi Gubitak od finansijskih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi Dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda Prihodi od usklađivanja vrijednosti Rashodi od usklađivanja vrijednosti Gubitak od usklađivanja vrijednosti DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT PERIODA Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Ostala sveobuhvatna dobit Odloženi porez na sveobuhvatnu dobit Ukupna neto sveobuhvatna dobit Za period 1. Poslovne aktivnosti su redovne aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda.000 260.000 20. 3. 15. 19. odnosno broj elemenata Bilansa uspjeha direktno se odražava na kvantitet informacija koje pruža bilans uspjeha.000     0 20. 7. 70 Porezni savjetnik februar 2012. Sadržaj. te dobit. porez na dobit i odloženi porez na dobit. 12. 6.000 200.000 35. Informacije o uspješnosti su korisne i u predviđanju mogućnosti subjekta da stvara novčane tokove. . . Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili trošenja sredstava što rezultira smanjenjem kapitala.000 30.000 50.000 -10. - novčane tokove iz finansijskih aktivnosti. 12. Naime.000 300.000     0 U novim obrascima bilansa uspjeha se iskazuju i podaci o zaradama po dionici i broju zaposlenih.3. 10.200.000 2.000 30. . nastanak prihoda i rashoda odražavaju se na vrijednost i strukturu imovine. Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim/gotovinskim tokovima pruža informacije o sposobnosti društva da u određenom periodu stvara novac i novčane ekvivalente. ostalih aktivnosti. 2. posebno o njegovoj profitabilnosti. Obrasci koji se trenutno primjenjuju u FBiH sadrže odvojene podatke o prihodima i rashodima i rezultatima poslovanja od poslovnih aktivnosti.

000 -70.000 130. uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz: (i) dobiti ili gubitka (ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i Porezni savjetnik veljača 2012.000 110.000 130. Odlivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 7.000 60. svih razgraničenja ili obračunatih a neplaćenih obaveza. Ovi tokovi imaju za posljedicu promjene u vrijednosti i strukturi kapitala i finansijskih obaveza društva.000 40.000 170.  državi. Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 8.4. zaposlenicima. UKUPAN ODLIV GOTOVINE 13.000 -70.000 -20.000 100. odnosno ostalih ulaganja koja nisu obuhvaćena u kategoriji novčanih ekvivalenata. 165. Prilivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 9. Gotovina na početku izvještajnog perioda 16. Direktna metoda podrazumijeva objavljivanje ključnih stavki bruto novčanih priliva i bruto novčanih odliva. Društvo treba prezentirati novčane tokove od poslovnih aktivnosti primjenom direktne ili indirektne metode.000 40. Te su informacije korisne.000 0 70.000 150.Prezentacija finansijskih izvještaja (tačka 106. Odlivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 10.000   100. jer omogućavaju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente.000   60. NETO ODLIV GOTOVINE 15.000 100. efekti revalorizacije. 220.indirektna metoda Informacije koje se tiču novčanih tokova društva korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih. Elementi broj 1. drugim povjeriocima i isplati dividende vlasnicima). kao i načina upotrebe ovih sredstava. - učinke retroaktivne primjene promjena računovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i - usklađenost između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja. vrijednost i promjene na komponentama kapitala na početku i na kraju obračunskog perioda.000 -20.) subjekt je dužan u izvještaju o promjenama kapitala iskazati: - ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja.000 -40.računovodstvo i finansije Ulagačke (investicijske) aktivnosti obuhvataju stjecanja i otuđenja/prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.000 2010. U novčane tokove od finansijskih aktivnosti se uvrštavaju prilivi i odlivi novca za pribavljanje izvora finansiranja društva i isplatu obaveza po ovim izvorima. Prilivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 6. odnosno promjene neto vrijednosti društva tokom obračunskog perioda. UKUPAN PRILIV GOTOVINE 12.000 20. prodaja vlastitih dionica. Gotovina na kraju izvještajnog perioda Iznos 2011. Ova sposobnost se ogleda u procjeni da li društvo može da blagovremeno izmiruje svoje obaveze po njihovom dospijeću (dobavljačima. Povećanje/smanjenje sredstava i obaveza 4. efekti procjena ili usklađivanja. transakcije koje su evidentirane direktno na teret ili u korist kapitala (isplata dividendi.000 85. Neto dobit (gubitak) za period 2.000 70. Indirektna metoda polazi od finansijskog rezultata koji se prilagođava za efekte transakcija novčane ili nenovčane prirode.000 71 . Pojednostavljena forma Izvještaja o gotovinskom toku .000 -120.000 200. Red. finansijskih i poslovnih aktivnosti u toku izvještajnog perioda. iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa. Prema MRS 1 . Usklađivanje za nenovčane i novčane tokove 3. te za novčane prilive i odlive od ostalih aktivnosti.000 90. ispravke temeljnih grešaka i efekti promjena računovodstvenih politika) i kapitalne transakcije koje rezultiraju povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala. 6. Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 11. Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o promjenama u kapitalu odvojeno prikazuje strukturu.000 20. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 5.000 80.000 -160. NETO PRILIV GOTOVINE 14. Na visinu kapitala utiču: rezultati poslovanja (dobit ili gubitak).

koje nisu prikazane u finansijskim izvještajima i pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvještajima. uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice. ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela finansijskih izvještaja. Obrazac je prilagođen i zahtjevima konsolidiranih finansijskih izvještaja. - rezervisanja. - razlike između računovodstvene i porezne dobiti. obuhvataju: - osnovne informacije o privrednom društvu. Informacije iz Izvještaja o promjenama u kapitalu prezentiraju korisnicima učinke promjena u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja društva na vrijednost vlasničkog kapitala. ostale rezerve. učinci revalorizacije dugoročnih finansijskih plasmana. - pouzdane tako da vjerno prezentiraju rezultate poslovanja i finansijski položaj društva. emisija kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala) kroz i u toku izvještajnog perioda i prethodne godine. potencijalne obaveze i ugovorene obaveze koje nisu priznate. - izjavu o usklađenosti sa MRSFI/MRS-a. ostali dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha. jer sadrži informacije o kapitalu koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada manjinskim interesima. te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole. odnosno finansijski položaj. kao i pripadajući iznos po dionici. menadžmentu i poslovnoj politici. - rizike. između ostalog. Prema odredbama tačke 10.računovodstvo i finansije (iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. Bilješke bi uz logičan redoslijed i na sistematizovan način pomogle korisnicima finansijskih izvještaja ukoliko. objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi. nama u kapitalu i novčanim tokovima. imovini. Bilješke trebaju pružiti dodatne pouzdane i razumljive informacije o privrednom društvu. učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. Subjekt je dužan.5. prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja. akumulirana neraspoređena dobit/ nepokriveni gubitak i vlastite dionice) iskazuju navedene promjene. kapitalu. Bilješke uz finansijske izvještaje Bilješke uz finansijske izvještaje (u daljem tekstu: bilješke) se objavljuju i prezentiraju u svrhu detaljnije razrade i dopune podataka iz bilansa stanja. . društva u bilješkama trebaju objaviti i druge informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumi- 6. rashodima i dobiti. obavezama. MRS-a 8. prihodima. procjene učinaka neizvjesnih događaja i druge nefinansijske informacije itd. revalorizacione rezerve. prenesene rezerve. - rezime primijenjenih i eventualnih promjena računovodstvenih politika. dok se u kolonama na pozicijama pojavnih oblika kapitala (dionički i drugi oblici kapitala. izvještaja o promje72 Porezni savjetnik februar 2012. U bilješkama se tekstualno opisuju ili raščlanjuju značajne i skupne stavke objavljene u izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima. bilo u izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama. računovodstvenoj politici. te promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda. kursne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti. u bilješkama treba objaviti informacije koje su: - relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika. objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokrića gubitka. U bilješkama se: prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih izvještaja i primijenjenim računovodstvenim politikama. Obrazac Izvještaja o promjenama u kapitalu sadrži informacije i o stanju i promjenama po osnovama i vrstama promjena (efekti promjena računovodstvenih politika. bilansa uspjeha. Ne ograničavajući se na navedeno. efekti ispravki grešaka. - dodatne informacije o značajnijim promjenama i stavkama iz finansijskih izvještaja i njihovom utjecaju na finansijski rezultat.

njegova finansijska struktura. InPorezni savjetnik veljača 2012. odnosno poslovni rezultat ili finansijski položaj. MRS i MSFI uključujući i Konceptualni okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja imaju važnu ulogu u izradi i prezentaciju finansijskih izvještaja. struktura imovine. standarde i pravila. povjerioca. pouzdanost. Najveći dio informacija za potrebe upravljanja i donošenja poslovnih odluka nalaze se u finansijskim izvještajima kao finalnom proizvodu računovodstva. te potencijalni utjecaj na druge pozicije. potencijalnom utjecaju nepriznatih stavki na bilans stanja i bilans uspjeha itd. 7. odnosno objavljivanja finansijskih izvještaja jeste da se zadovolje informacione potrebe korisnika finansijskih izvještaja u cilju analize. Prema tome. Forma. pouzdane i kompletne informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumijevanju finansijskih izvještaja. korisne pri predviđanju kakva će biti vjerojatna uspješnost subjekta u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. razlikuju. također. kreditora. dioničara. obaveza i kapitala itd). te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. U našoj poslovnoj praksi prisutna je pojava da se bilješke formalno prilažu uz finansijske izvještaje. sadržaj i način objavljivanja informacija nije unaprijed određena niti je propisima definisana. ZAKLJUČCI Tržište kapitala i upravljanje poslovanjem društva u savremenim tržišnim uslovima nemoguće je zamisliti bez odgovarajuće informacijske podloge. Zbog toga smatramo da je potrebno posvetiti više pažnje ne samo njihovoj prezentaciji već i sadržaju. Stoga svako pravno lice treba bazirati svoje finansijsko izvještavanje na njihovoj dosljednoj primjeni. a time i finansijske izvještaje u cjelini trebaju karakterisati razumljivost. i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resurse pomažu u procjenama finansijskog položaja društva. Informacije iz bilansa stanja o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt. Informacije iz Izvještaja o novčanim tokovima korisne su u predviđanju sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente u budućnosti. likvidnost i solventnost. Bilješke mogu sadržavati: informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utiču na društvo. po pravilu. uporedivost i druga obilježja predviđena MSFI-a. Prosuđivanje i donošenje ekonomskih odluka korisnika i potencijalnih korisnika. transakcijama pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje i donošenje odluka korisnicima tih informacija. a često mogu biti konfliktni. se bazira na informacijama iz finansijskih izvještaja društva.računovodstvo i finansije jevanju finansijskog položaja i rezultata poslovanja privrednog društva. Najčešće one ne sadrže relevantne. odnosno uspjeha. Propisi. odnosno računa dobiti i gubitka sadrži informacije koje su korisnicima interesantne sa stanovišta procjene da li društvo kontroliše i efikasno koristi resurse i kako će poslovati u budućnosti. Sadržaj i struktura bilješki ovise o specifičnosti svakog pojedinog društva (djelatnost. odnosno privredno društvo kreira vlastite bilješke u kojima se pojašnjavaju i kvalifikuju značajnije promjene i vrijednosti. imovinu i obaveze koje nisu priznate u bilansu stanja. prosuđivanja i na kraju donošenja ekonomskih odluka. Također. uglavnom. Izrada i prezentacija finansijskih izvještaja može se definisati kao proces u kome se primjenom različitih metoda i tehnika. njegova stabilnost. Informacije sadržane u finansijskim izvještajima su u fokusu pozornosti različitih interesnih skupina (uprave. informacije u finansijskim izvještajima. a poštujući propise. oblik organizovanja. One su. veličina društva. U tom kontekstu je bitno da su finansijski izvještaji zasnovani na temeljnim pretpostavkama koje je definisao Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. relevantnost. podaci o poslovanju i 73 . Svako pravno lice. Na finansijski položaj subjekta odražavaju se ekonomski resursi kojeg on kontrolira. ostalih korisnika finansijskih izvještaja) čiji se ciljevi. Bilans uspjeha. smisao izrade i prezentacije.

- Prof. Babić. prof. - Prof. 2006. a onda i u skladu sa propisima. Fircon. Puljić: “Korporativno upravljanje”. Naime. Šunje i prof. Bilješke u finansijskim izvještajima. CIJENA: 104. prate odluke investitora i na taj način tržište postaje efikasnije. Stoga je važno da društva a priori dobrovoljno. dr. - Prof. U našoj poslovnoj praksi se nedovoljno i/ ili nedosljedno primjenjuju sve odredbe MRS/ MDFI uključujući i Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. M. Udruženje revizora FBiH. Ž. Sarajevo. Simić. Cijene dionica. odnosno dostupnost finansijskih informacija može se povezati sa stepenom razvijenosti tržišta kapitala. Informacije o promjenama na kapitalu korisne su u procjenama efekata promjena u bilansu stanja i uspjeha na pozicije kapitala. Sarajevo.00 KM sa uključenim PDV-om 74 Porezni savjetnik februar 2012. sc. 2005. S. dr. sc. dr. Objavljivanje. 2008. prof. količina i kvalitet javno raspoloživih informacija na tržištu utječe na ponašanje investitora i formiranje cijena dionica. Sarajevo. dr. dr. ne daju kvalitetne i dopunske informacije i objašnjenja koja nalažu MRS/MSFI. Savez računovođa i revizora i finansijskih radnika FBiH. dr. Dmitrović: “Vodič za primjenu MSFI-a i MRS-a”. M. Revicon. Belak i mr. Mostar. - Mr. 2008. po pravilu.računovodstvo i finansije formacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predviđanja sposobnosti subjekta da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju. Tvrtković i M. Posljedice takvog stanja su negativne za sadašanje i potencijalne investitore i druge korisnike što se odražava na stepen razvijenosti tržišta kapitala i zainteresovanosti za ulaganja u naša privredna društva. posebno vlasničkog. . V. U PRODAJI VrijEdNoSNi papiri Investicije i instrumenti financiranja auTor SILVIJE ORsAG • Mehanizam tržišta kapitala • Financiranje i financijske strukture • Osnovne dileme financiranja • Financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira • Obveznice • Dionice • Izvedenice • Struktura kapitala i politika dividendi Literatura: - “Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS)”. Revicon. M. Jahić: “Finansijsko računovodstvo MRSFIMRS-PDV”. uglavnom. 2006. Bošnjak: “Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FBiH”. Na temelju tih informacija investitori će prosuđivati i donositi odluke. M. objavljuju gotovo sve raspoložive finansijske informacije. A.

što je predmet posebne pažnje ovog napisa. kod naknadnog vrednovanja stalnih sredstava MRS/MSFI predviđaju različite metode pri čemu ne preferiraju nijednu od ponuđenih. već daju diskreciono pravo pravnim licima da odaberu onu koja u datim okolnostima pruža najobjektivniju prezentacuiju predmetne imovine. Predbilansne radnje kod poljoprivrednih preduzeća (popis i drugi kontrolno-analitički postupci) načelno su iste kao i u drugim djelatnostima. Porezni savjetnik veljača 2012. Kod godišnjeg obračuna poljoprivrednih preduzeća posebna pažnja se posvećuje vrednovanju biološke imovine na datum bilansa i obračunu proizvodnje. kod utvrđivanja stanja imovine i zaliha biološke imovine vrijede drugačija pravila u odnosu na druge pozicije aktive. dipl. Ipak.Kod biološke imovine situacija je drugačija u tom smislu što se kod vrednovanja na datum bilansa zahtijeva primjena metode fer vrijednosti. Naime. 75 . osim u rijetkim slučajevima kada je fer vrijednost nemoguće pouzdano utvrditi (kod početnog priznavanja proizvoda koji su predmet ubiranja uvijek se zahtijeva primjena metode fer vrijednosti).računovodstvo i finansije SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Amra Salihović. oec.

odnosno takva donacija se knjiži kao odloženi prihod i “prenosi” na prihode srazmjeno obračunatom trošku amortizacije. računovodstvenim politikama i poreznim propisima. Za obračun proizvodnje i ispravno vrednovanje zaliha i iskazane troškove u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) bitno je jesu li direktni troškovi ispravno priznati i iskazani za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje.računovodstvo i finansije P redbilansni kontrolno-analitički postupci koji prethode sastavljanju godišnjih finansijskih izvještaja u poljoprivredi. preduzeće priznaje dio državnog davanja kao prihod na osnovu vremenske proporcije. bezuslovna državna davanja vezana za biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje treba priznati kao prihod onda i samo onda kad nastane potraživanje po osnovu državnih davanja. državno davanje može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrađuje manje od pet godina. ali ih je ponekad prihvatljivije rasporediti na pojedine vrste proizvodnje nego ispostavljati knjigovodstvene isprave (izdatnice i sl). međutim. obaveza. odnosno pomoći se.Računovodstvo državnih davanja i objavljivanje državne pomoći. pšenice ili zobi biološki proces 76 Porezni savjetnik februar 2012. Praćenje poljoprivredne proizvodnje zavisi od vrste kulture koja se uzgaja. državne donacije. preduzeće treba priznati takvo davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. prihoda. koji moraju voditi računa o prirodi imovine koju popisuju i procjenjuju. MRS41 zahtijeva različiti tretman u odnosu na onaj koji propisuje MRS-a 20. Na primjer. pravna lica trebaju uvažavati odredbe MRS-a 41 – Poljoprivreda do momenta ubiranja plodova i u samom momentu ubiranja. Međutim. Kod poljoprivrednih preduzeća. u pravilu. uglavnom. Ipak. Pri izračunavanju cijene proizvodnje mogu se koristiti različiti tipovi obračuna. vezanim za biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje. Ako se državna donacija odnosi na biološku imovinu koja se ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje primjenjuju se odredbe MRS-a 20 . Pri praćenju poljoprivredne proizvodnje. a nakon toga MRS 2 – Zalihe. takođe. Činjenica je. drugačije računovodstveno obuhvaćaju u odnosu na druga preduzeća. Ako se radi o državnim davanjima. jer kod nekih kultura proces proizvodnje traje duže od biološkog procesa. rashoda i kapitala MRS/MSFI propisuju tako da kod bilansiranja i ovdje vrijedi opšte pravilo da sve bilansne pozicije trebaju biti iskazane fer i objektivno. za praćenje plodova poljoprivredne proizvodnje. ako davanje dozvoljava zadržavanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena. su jednaki onima u drugim djelatnostima. U ovom slučaju državno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne prođe pet godina. Direktni troškovi su. Naime. U kontrolno-analitičkim postupcima provjeravaju se knjiženja i priznavanja pojedinih poslovnih događaja kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa računovodstvenim standardima. koja su uslovljena (uključujući i zahtjev da subjekt ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost). Kod uzgoja npr. tako da popis i procjena vrijednosti imovine i proizvoda nakon ubiranja ovdje predstavlju veoma zahtjevnu i kompleksnu aktivnost koja zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih profila. da poljoprivredna djelatnost ima svoje specifičnosti koje se posebno očituju kod provođenja predbilansnih radnji. treba imati u vidu da se u poljoprivredi odvijaju određeni biološki postupci koji utiču na način naknadnog vrednovanja proizvoda. Odabir određenog obračuna zavisi od vrste proizvodnje za koju se žele utvrditi navedene vrijednosti. Pravila priznavanja i naknadnog vrednovanja pojedinih pozicija aktive. ako se državno davanje odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje ili državno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. . mjerljivi.

treba primijeniti odredbe MRS-a 41. vinogradima. Ako se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilansa. Troškovi na pripremi zemljišta i sadnji zasada. vino preradom grožđa itd) vrednuje se prema MRS-u 2 – Zalihe.3%. Kad zasad počne davati komercijalni rod. vrijednost proizvodnje u toku kao i vrijednost ubranih proizvoda. tj. U poljoprivrednoj je proizvodnji bitno utvrditi troškove proizvodnje. nužno je smanjivanje vrijednosti proizvodnje u toku. Dakle. višegodišnji zasadi cvijeća i sl) obično započinje podizanjem višegodišnjih zasada koji su dugoročna biološka imovina na koju u vijeku trajanja treba primijeniti amortizacijski postupak i umanjivanje za gubitke vrijednosti (paragraf 30. prema kome se takva biološka imovina treba mjeriti po svom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja. br. onda se ona mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”. naknade brokerima i dilerima. troškovi u vezi sa održavanjem zasada priznaju se kao proizvodni troškovi. povrće ili urod neke druge poljoprivredne kulture) se mjere po fer vrijednosti. 36/08 i 79/08). određene propisane dažbine i sl. ukoliko je moguće utvrditi fer vrijednost (ako to nije slučaj tada se biološka imovina amortizira i testira na umanjenje na svaki datum bilansa u procijenjenom vijeku korištenja). a nakon ubiranja mjere se po trošku nabavke ili neto tržišnoj vrijednosti. umanjenoj za troškove do točke prodaje. Takvo mjerenje je trošak na datum bilansa od kojeg se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard. No.računovodstvo i finansije započinje u jednoj. Troškovi vezani za podizanje zasada najčešće se odnose na troškove ravnanja terena. Proizvodnja u višegodišnjim zasadima Proizvodnja s višegodišnjim zasadima (voćnjacima. umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. obrade zemljišta za pripremu sadnje. zavisno od toga što je niže. 77 . Procjena stanja poljoprivrednih kultura dio je popisa imovine na kraju godine. MRS 41). Porezni savjetnik veljača 2012. Vrijednost proizvoda koji se dobiju preradom poljoprivrednih proizvoda (brašno mljevenjem žita. u trenutku ubiranja. za biološku imovinu (višegodišnje zasade) koja se amortizuje maksimalna porezno dopustiva stopa amortizacije je 14. poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s MRS-om 2 – Zalihe. Specifičnost poljoprivredne proizvodnje je da se poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere po fer vrijednosti. a završava u drugoj kalendarskoj godini. ako fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi. Obično je to onda kada vremenske nepogode nanesu štete i smanje urod kada treba smanjiti vrijednost proizvodnje u toku. troškove sadnje i sadnica. zaštita od bolesti i štetnika i sl. višegodišnji zasadi) mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje na svaki datum bilansa. U nekim slučajevima troškovi mogu prelaziti vrijednost uroda obračunatog po prodajnim cijenama umanjenim za procijenjene troškove prodaje. Poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja (voće. podizanja i njegovanja priznaju se kao ulaganja u dugoročnu biološku imovinu. npr. ozima pšenica koja će smanjiti urod u narednoj godini. zbog vremenskih nepogoda ili drugih razloga mogu nastati znatne štete na jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. gnojidba. jer u našim uslovima na svaki datum bilansa nije moguće utvrditi njihovu fer vrijednost. Shodno odredbama člana 15.po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti. tada se biološka imovina mjeri po trošku nabavke umanjene za ispravku vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) u skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda. S obzirom na to da biološka imovina u toku proizvodnje predstavlja imovinu čiju fer vrijednost (prodajnu vrijednost) nije moguće pouzdano utvrditi. Troškovi (procijenjeni) do točke prodaje su prevozni i slični troškovi. zavisno od toga šta je niže. Na primjer. Dugoročna biološka imovina (osnovno stado.

520 Plaće administracije 45 Obaveze za plaće i doprinose administr.000.00 Knjiženja za prve tri godine kada se računovodstveno vodi ulaganje u biološku imovinu: R.00 uprave i administracije Ostali 20.900.00 troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 399.00 2.500.00 3.700.000.00 zemljišta OPIS 1. vrijednost treba priznati kao prihod interne realizacije (grupa 62). Konto Opis br.00 356. Pregled nastalih troškova: OPIS Zakup zemljišta Zaštitna sredstva Plaće sa porezom i doprinosima Amortizacija polj.00     163.00 polj.00 150. U slučaju najma zemljišta.00 180.00 183.00   183.00 KM.00 180. 1.00 304.300.00 33.00 3.000.900. nakon čega se očekuje normalan i isplativ prinos.700.000.00 183.00 323.00 2.200.000. 5200 Bruto plaće proizvodnih radnika 45 Obaveze za plaće 5201 Plaće radnika uprave i administr.00 1. iznose najamnine zemljišta trebalo bi priznati kao unaprijed plaćene troškove i postupno otpisivati nakon početka roda.00 Potražuje Duguje 289.00 9.900.000.600.000.000.00 2. Izvršena su ulaganja kako sljedi: OPIS 1. prema dobavljaču .00 zemljišta Zakup 60.00 3. . 031 Višegodišnji zasadi 035 Biološka sredstva u pripremi Knjiženja za 4.00 28.000.00 kg voća.300.00   2.00 183.000.00 ukupo 1-3 god.000.000.računovodstvo i finansije Ako se ulaže vlastiti rad.000.00 163.000.00 11.00 3.00 Zaštitna 10.00 101.100.00 127. godina 2. godina   11.000. 533 Zakupnine 511 Troškovi zaštitnih sredstava 512 Troškovi goriva 539 Ostali troškovi 543 Dobavljači 2.00 Duguje 60.000. 10.000.00 za mašine Troškovi 126. godinu: R. 5.00 28.00 doprinosima Amortizacija 2.000.00 11.00 163.00 101. godina   60.000.00 2.100.000.700.00 311.200.00 76.700.00 1.00 6.000. mašina Gorivo 1.00 2.700.400.000.00 2.400.700.000.400.000.   68.00 2.400. 1.000. 520 Plaće 45 Obaveze za plaće 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.200.00 28. troškovi kamata mogu povećati nabavnu vrijednost zasada.000. Obavljenje su pripreme i izvršena je sadnja voća.priprema 4321 zemljišta 4322 Obaveze prema dobavljaču zakupnina 4323 Obaveze prema dobavljaču sadnice 4324 Obav.079.000.000.000.00 403.000.00 23.100.000.400.00 1.00 304.200.100. 045 Biološka sredstva u pripremi 520 Plaće 540 Amortizacija 4.00 191. uprave proizvodnje i prodaje 60. primjenom sličnog postupka propisanog za kapitalizaciju kamata. u skladu s amortizacijskim vijekom ili ih.900.00 1. priznavati u vrijednost zasada koja se amortizira.500.00 403. Konto Opis br.400.300.00 6.00 Potražuje Priprema 10.00 68. godina 60.00 448.400.000. mašina Gorivo za mašine Troškovi uprave i administracije Ostali troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 4.400.300.000.500.700.000.000. 045 Biološka sredstva u pripremi 4320 Ob.00 28. 539 Ostali rashodi 4329 Dobavljači 6.00   257.000.000.000.700.000.300.000. Prvi urod se očekuje u četvrtoj godini u iznosu od 65.00 6. 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.00 76.000. Preduzeće posjeduje pet hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i unajmilo je još pet hektara na rok od 20 godina uz mjesečnu zakupninu od 5.00 28.00 304.00 403.00   11.000.00 163.300.00 Troškovi Trošk.000.000. godina   60. godina   60.000.00 78 Porezni savjetnik februar 2012. godina Sadnice 68.000.00 600.00 28.00 76.300.000. pri čemu interni učinci ne mogu sadržavati dobitke niti administrativne i druge troškove koji se ne mogu uključiti u vrijednost imovine.000.000.00 304. godina ukupo 1-3 god. prema dobavljaču zaštitna sredstva Obaveze prema dobavljaču -gorivo 2.300. Primjer: Preduzeće je počelo sa pripemom zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada za proizvodnju voća.00 10.00 sredstva Plaće sa 101.00 6.000.00 600.00 4.000. Nakon prvog komercijalnog roda započinje se s amortizacijom zasada.300.00 1.00 1 63.00 183.00 4. Ako je ulaganje u zasad finansirano tuđim novcem.00 1. 45 Obaveze za plaće rad uprave i administr.00 100.00 448. godina   9.00   1.000.

000 kg ječma. Plodovi jednogodišnjih poljoprivrednih kultura se u trenutku ubiranja vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troško- PRIZMA R E G I O N A L N I P O S LO V N I MAG A Z I N Porezni savjetnik veljača 2012.755 mašinskih sati za proizvodnju zobi. istovar.700.50 KM po kg.0000.96 KM.700. Konto Opis br. Fer vrijednost je iznos za koju se neka imovina može razmijeniti između stranaka koje suspremne obaviti transakciju. 2011.) je 19.443 mašinska sata za proizvodnju ječma i 802 mašinska sata odnose se na otpremu proizvoda kupcima. proizvodnja zobi u toku (iz 2010. u skladu s računovodstvenom politikom preduzeća.00 257. Prihodi ili rashodi nastali u momentu početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti priznaju se u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) u periodu kada su nastali.55 KM.000 kg zobi i 270.00 KM a proizvedeno je 65.00 kg što daje cijenu koštanja od 3. Vrijednost ulaganja u proizvodnju iskazuje se po trošku nabavke na osnovu primljenih računa dobavljača za dobra i usluge koja su korištena u procesu proizvodnje.700.700. 120 Gotovi proizvodi 110 Proizvodnja u toku 3.45 KM po kg nakon umanjenja za troškove do trenutka prodaje. žitarice u silosu). Poslije početnog priznavanja. plodovi na zalihi se vrednuju u skladu s MRS 2 – Zalihe. Kada se prodaju proizvodi. 1. ali može započeti u jednoj godini (sjetva) i završiti u drugoj (žetva). 1. odnosno umanjeno za troškove do trenutka prodaje 0.700. a to su zavisni troškovi (utovar. Troškovi mehanizacije raspoređuju se na nosioce troškova prema ostvarenim mašinskim satima rada. Ulaganje u proizvodnju žitarica evidentira se kao kratkoročna imovina (proizvodnja).00 KM.00 257.00 Potražuje ve prodaje.60 KM. 5951 Povećanje vrijednosti zaliha goto5960 vih proizvoda Smanjenje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku Duguje 257. Ukupno je mehanizacija radila 4.000 mašinskih sati od čega 1. Ukupni troškovi proizvodnje su 257.525.računovodstvo i finansije Knjiženje: R.700. prijevoz). Na dan 1. Troškovi silosa nastali u vezi sa skladištenjem zobi i ječma (trošak silosa) smatraju se.00 257. 79 . a u Bilansu stanja se može pojaviti kao proizvodnja u toku (ako proces proizvodnje nije dovršen) ili kao gotovi proizvodi (npr.00 257. troškovima perioda. Primjer: Utvrđivanje cijene proizvodnje u ratarstvu Poljoprivredno preduzeće “X” se bavi uzgojem zobi i ječma. knjiže se prihodi od prodaje i smanjenje zaliha po cijeni proizvodnje (posredstvom konta 5961). Obavljena se žetva skladišti u silosu – 360. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura Jednogodišnje poljoprivredne kulture su one kod kojih je biološki proces kraći od jedne godine (12 mjeseci). 110 Proizvodnja u toku 5950 Povećanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku 2.700. odnosno 0. Prodajna cijena zobi je 0. Tokom obračunskog perioda nastali su troškovi evidentirani na kontima klase 5 koji su raspoređeni na mjesta troškova i nosioce troškova.00 257. 1. Prodajna cijena ječma je 0.

00 136.45 = 121.000.435.00 113.000. s obzirom na to da urod jednim dijelom zavisi od vremenskih uslova. 3.000. Radi što preciznijeg i realnijeg iskazivanja vrijednosti uloženog u zasade i poljoprivredne kulture.00 17.000.00 47.500. S računovodstvenog gledišta.00 29.000.00 3.000.00 15.000.000 kg x 0.000.00 44. .00 = 156.00 10.500.00 28. za zaštitu Sr. Zaključak Uzgoj jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada za pravno lice predstavlja rizičan posao.000.00 7.525.000.00 43.000.00 136.000.00 136. 0.001 676.000.000.00 36090. Uprava i prodaja ječma 2011.000.00 14.475. za čišćenje Uredski mater.00 Ukupno Mjesto troška i nosioci troška Proizvodnja Silos Mehaniz.00 12.00 7.00 32.435. dijelovi Sitan inventar Premije osigur.000 sati = 45 KM7 sat.00 8.000.00 13. Utr.000 kg x 0.00 15.00 8.00 15.00 33. zaliha proizvodnje u toku Povećanje vrij.475.00 3.000.00 32.000.000. 78.00 39.435.zob Proizvodnja u toku .ječam Povećanje vrij.000 KM / 4.00 10.475. 2.000.00 48.00 136.000.000.00 113.00 : 270.000 kg = 0.000. Amortizacija Ostali troškovi Ukupno Ukupno 1 Proizvodnja zobi 10/11.00 KM Cijena proizvodnje ječma = 113.42/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 8.00 31.00 39.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg ječma = 113.00 + 136.00 Knjiženje: R. energija Rez.000.00 17. poljoprivredna proizvodnja se prati jednako kao i druge vrste proizvodnje.000.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg zobi = 156.00 22. 11.00 11. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Duguje 19.00 : 360.000.00 41. 1.00 52.00 136.00 27.000.00 117.000.475.43 KM/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 24.475. Ostale usluge Plaće i doprin.935.000.00 KM Fer vrijednost ječma = 270.000.435.00 24.00 102. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.00 121.000.00 11.000.000.00 180.000.00 180.000.00 113.00 Vrijednost mašinskog sata rada = 180.00 KM 80 Porezni savjetnik februar 2012.00 KM Cijena proizvodnje zobi = 19.00 39.435.065.000.435.000.000.000.000. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Gotovi proizvodi – ječam Proizvodnja u toku – ječam Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.000.500.975.000. zaliha proizvodnje u toku Gotovi proizvodi – zob Proizvodnja u toku – zob Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.00 18.računovodstvo i finansije Konto 511 511 511 511 511 512 513 514 552 559 520 540 539 Vrijednost troška Sjeme Gnojivo Sr.00 Potražuje Fer vrijednost zobi (umanjena za troškove do trenutka prodaje) = 360.00 78. br.00 = 1755 x 45.50 =180.00 18.000.00 113.000.00 676.00 121.500.000.525.000.00 41.975. u računovodstvu treba posebno pratiti nastale troškove po nosiocima troškova i mjestima njihova nastanka. Konto 110 1100 1101 5950 5951 120 110 641 595 596 120 110 641 595 596 Opis Saldo proizvodnje u toku Proizvodnja u toku .00 113.000.065.475.00 57.000.00 49.00 121.000.000 kg = 0.000.090.500.00 7.000. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.500.00 20.000.00 296.00 42.435.000.000.00 7.000.00 136. 24.000.435.00 20. a posebna pravila praćenja određuju standardi.00 64.475.000.000.00 112.00 426.00 15.00 113. te je bitno osigurati zasade i sam urod.

broj 01/11. oec. kao i entitetskih zakona o izvršnom postupku. što sistem prinudne naplate preko transakcijskih računa kod banaka čini neefikasnim. U istom kontekstu. Ovdje donosimo kritički osvrt u kojem se. tj. U POREZNOM SAVJETNIKU. da ne postoji zakonski osnov da se mjenica. isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. objavljen je autorski tekst o temi “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. kojom bi se “nesolventnom dužniku mogao blokirati transakcijski račun zadržavanjem mjenice u službi UPP-a dužnikove banke”. dipl. u kome je dat kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja u vezi sa prinudnom naplatom preko dužnikovih računa kod poslovnih banaka i konkretni prijedlozi za do- gradnju Zakona o platnim transakcijama na nivou države BiH i entiteta. pažnja je posvećena i mjenici “kao instrumentu prinudne naplate”. odnosno nalozi za naplatu po dospjelim mjenicama zavode u evidenciji o redoslijedu plaćanja. banaka. Konstatovano je da je neefikasnost prinudne naplate preko dužnikovih bankovnih računa jedna od najvećih manjkavosti nedovoljno afirmisanog unutrašnjeg platnog prometa u BiH i zajednički imenitelj svim slabostima u postupku izvršenja. 81 . pošto blokada jednog dužnikovog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa koje je otvorio kod drugih bh. tvrdi da nema zakonskog osnova za blokadu transakcijskog računa zadržavanjem mjenice u službi UPPa dužnikove banke. Porezni savjetnik veljača 2012.računovodstvo i finansije MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA Mirko Radić.

ali nikako za njegovo ukidanje. jer ovaj zakon uređuje ukupno finansijsko poslovanje pravnih lica na teritoriji Federacije BiH. u Zakon (zakone) o platnim transakcijama.) Dalje je navedeno: “Shodno izloženom. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. čekova). Nakon ukazivanja na nedostatke koji se pojavljuju u postupku prinudne naplate (blokada jednog dužnikovog transakcijskog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa. takođe. što omogućava nesavjesnom dužniku da nesmetano izvršava svoje obaveze preko računa u drugim bankama i dr). a rješenje vidi u ukidanju entitetskih zakona o finansijskom poslovanju i “ugradnji”. broj 56/04 . carinskih i drugih nadležnih organa. 82 Porezni savjetnik februar 2012. anulirala bi se pravna praznina nastala nakon što je dana 20. Pri tome se dužnikova banka treba pridržavati redova prioriteta utvrđenih po grupama prioriteta i osnovama.” Svoj prijedlog za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju autor. godine ukinut federalni Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine FBiH”. “Poseban član novog poglavlja o prinudnoj naplati u okviru novog ili dopunjenog ZPT-a trebao bi da propiše da se prinudna plaćanja sa računa nesolventnog poslovnog subjekta vrše prema vremenu prijema osnova za plaćanje u dužnikovu banku. može biti dobar razlog za dogradnju ili dopunu Zakona o finansijskom poslovanju. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. Po mišljenju autora. 3) nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: • mjenica. • neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. autor navodi da “tu nepravdu prema povjeriocima mogao bi da izmijeni izmijenjeni ZPT na način što bi se kroz mehanizam izvršavanja prinudne naplate u UPP-u izvršila blokada svih bankovnih računa insolventnog dužnika koje je otvorio u bilo kojoj banci”. sa konstatacijom da su postojeća zakonodavna rješenja neefikasna u uslovima kada pravna lica imaju otvorene transakcijske račune u više banaka. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. • drugih vrijednosnih papira (npr. stav 1. sa konstatacijom da su postojeća zakonska rješenja neefikasna. kao i način na koji je riješeno pitanje prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. po mom mišljenju. 2) izvršenje odluka/rješenja sudskih organa i organa uprave. zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u. kojom je bilo regulisano da naloge za plaćanje mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica.” (podvukao M. Nakon ukidanja pomenutog zakona. Prinudna naplata trebala bi se vršiti po sljedećim osnovama i prioritetima: 1) izvršenje rješenja poreznih. autor je naveo postojeću zakonodavnu regulativu. kojom je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). 2003. zasniva na prisutnim problemima kod prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. To. - člana 18.R. broj 1/11 (“Kako do efikasnije prinudne naplate?”). Drugim Prijedlog za dogradnju Zakona o platnim transakcijama i za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju Prema navedenom tekstu (str. zakonodavcu stoji na raspolaganju više opcija za rješavanje problema prinudne naplate. 63). 4) ostali nalozi za plaćanje i osnovi za naplatu.računovodstvo i finansije U kontekstu teme koja je objavljena u POREZNOM SAVJETNIKU.nadalje: Zakon o UPP-u). naročito da preuzme odredbe: - člana 15. . novog poglavlja o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata. kao i ostalih naloga za plaćanje svih javnih prihoda. 10.

trajni i privremeni izvori finansiranja. te bankarsku garanciju i akreditiv po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. odnosno od pravnog lica neprikosnoveno. Pod finansijskim poslovanjem. kako je predloženo u navedenom autorskom prilogu. odnosno dužnik i povjerilac imaju mogućnost a ne i obavezu da ugovore obezbjeđenje plaćanja. vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja uredi sporazumno.) kojim je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). a na zahtjev povjerioca obavještava ga o redoslijedu naplate njegovog potraživanja. podrazumijeva se finansiranje poslovanja (pribavljanje sredstava. br. 13/00 i 29/00). poslovanje preko transakcijskih računa i dr). u slučaju da oni ne izvrše svoje obaveze. Pored navedenog. niko nije ovlašten.računovodstvo i finansije riječima. Zakon o finansijskom poslovanju je sistemski zakon i ne treba ga posmatrati samo iz ugla prinudne naplate. a ne obaveza zasnovana na sili zakona. Navedena konstatacija da je ukidanjem federalnog Zakona o UPP-u nastala pravna praznina. pa ni država. To može samo sud Porezni savjetnik veljača 2012. novine FBiH”.). po prijedlogu autora. nego to prepušta posebnim zakonima: priznaje samo mjenicu izdatu po odredbama Zakona o mjenici. Zakonom o mjenici. bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi način u skladu sa zakonom. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. Kod utvrđenog redoslijeda plaćanja zakonodavac prioritet daje nalozima za plaćanje i osnovima za naplatu javnih prihoda. avaliste i garanta nije ovlaštena da naplatu po mjenici i garanciji vrši sa računa avaliste i garanta. Zakon o finansijskom poslovanju ne bavi se detaljnijim regulisanjem instrumenata obezbjeđenja plaćanja. ugradilo u ZPT. 83 . ne uzima u obzir sljedeće: - U uslovima tržišne privrede. Navedeni prijedlog je. ček. OOPP vodi evidenciju o redoslijedu prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje istog prvenstva prema satu i danu njihovog prijema i po tom redoslijedu ih izvršava. Osnovne karakteristike sistema obezbjeđenja plaćanja. u suprotnosti sa postojećim Zakonom o finansijskom poslovanju. - OOPP. pa onda na red dolaze nalozi za plaćanje po izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa. postojećeg Zakona o finansijskom poslovanju (“Sl. odnosno banka kod koje se vode računi dužnika. Prema članu 16. mogle bi se sistematizovati na sljedeći način: - obezbjeđenje plaćanja je ugovorna kategorija. Zakona o finansijskom poslovanju propisano je da povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu. kao i plaćanje i održavanje solventnosti. u skladu sa ovim zakonom. u smislu ovog zakona. jer zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u (član 15. odnosno nigdje se posebno ne spominju nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: mjenica. kao i osnovnim principima koji vrijede u zemljama tržišne orijentacije (koje treba da primjenjuje i naša država) prema kojima je vlasničko pravo i raspolaganje sredstvima od vlasnika. Oba ova poglavlja su značajna i ne može ih zamijeniti novo poglavlje o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata koje bi se. da propisuje izvršavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije je obezbjeđenje plaćanja izdata mjenica. i (član 18. niti da propisuje redoslijed plaćanja tih obaveza sa računa pravnog lica. - rokove uručivanja instrumenata povjerilac i dužnik uređuju sporazumno. stav 1. kojim je bilo regulisano da naloge za plaćanje sa računa dužnika mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. čekova) i neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. Odredbama člana 17. a da mjesto. nije ovlaštena da izvrši protest određenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja zbog nemogućnosti naplate na dan dospijeća (mjenica i ček). ček po odredbama Zakona o čeku. 2/95. dakle. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. drugih vrijednosnih papira (npr. Takođe.

samo sa stanovišta domicilirane mjenice (plaćanje preko računa banke u kojoj izdavalac mjenice ima otvoren račun). čekova i drugih hartija od vrijednosti . odnosno prijedlogom da “banka može obustaviti prinudnu naplatu po nalogu povjerioca iz osnova dospjelih mjenica. domicilijant poslovna banka kod koje se vode računi pravnog lica sa kojih se vrši isplata nakon dospijeća mjenice. koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu” (str. odnosno indosiranjem još uvijek nije zaživjela u praksi. ali dospjelu mjenicu imalac je morao prezentirati baš njemu a isplata mjenice se obavljala virmanom. može se izvući zaključak da se problem u vezi sa funkcionisanjem mjenice kao instrumenta obezbjeđenja plaćanja u pomenutom tekstu posmatra isključivo sa stanovišta vlastite (domicilirane) mjenice u kojoj je 84 Porezni savjetnik februar 2012. odnosno poštovane su odredbe Zakona o mjenici koje propisuju obavezujuće mjenične radnje. koji zakon je donesen u uslovima kada su pravna lica bila 99. u ukinutom Zakonu o UPP-u FBiH preuzete su iz Zakona o SDK bivše SFRJ. Domicilijant (podružnica ZPP u kojoj je otvoren račun izdavaoca mjenice) nije mjenični dužnik. međutim. protiv njega ne postoje mjeničnopravni zahtjevi. . 69. iz čega bi se mogao izvući zaključak da su u pitanju vlastite mjenice koje služe za obezbjeđenje naplate kredita. a zapostaviti upotrebu. Prema nekim autorima. Treba napomenuti da je to samo jedna od mogućnosti za isplatu mjenice po njenoj dospjelosti. 15. kome se u imperativu nalaže da plati mjenicu ili njenim indosiranjem. Taj princip zadržan je i u još uvijek važećem federalnom Zakonu o finansijskom poslovanju. što devalvira i ostale. odnosno - - Na osnovu navedenog. čak bi se moglo reći da se Zakon o mjenici posmatra kao “neobavezujuće štivo”. uglavnom. računi pravnih lica su se vodili kod ZPP i većina mjenica se isplaćivala preko tog računa. odnosno plaćanje obaveza putem izdavanja i indosiranja trasirane mjenice. na kojima na mjeničnom blanketu na mjestu predviđenom pored oznake “plaćanje”. Mjenica nije platni nalog i ne nema zakonskog osnova da se poslije isteka roka za naplatu zadržava u banci i zavodi u evidenciju o redoslijedu plaćanja U kontaktima sa našim pretplatnicima često su prisutna pitanja o načinu naplate mjenice u slučaju kada je račun dužnika blokiran.. Da je to tako potvrđuje i navod na str. i 18. Odredbe čl. odnosno izdavanjem mjenice na teret dužnika (trasata). i u periodu primjene navedenog zakona neizvršeni nalozi povjerilaca izdati na teret računa dužnika nisu se mogli zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja. kada je proizvođač-kupac robe u mogućnosti da svoju obavezu prema povjeriocu-prodavcu umjesto novcem izmiruje svojim potraživanjem od svog dužnika prenosom prava iz mjenice na njega.99% u društvenom (državnom) vlasništvu. Takve mjenice.: “polazeći od činjenice da u našoj mjeničnoj praksi. U vrijeme primjene Zakona o UPP-u. ne smije posmatrati tako usko. sadrže naznaku da se isplata vrši preko računa pravnih lica koji se vode kod ZPP su domicilirane mjenice. pomenutog teksta) potpuno se zanemaruju odredbe Zakona o mjenici i propisane mjenične radnje. 66.računovodstvo i finansije donošenjem rješenja o izvršenju ako mjenica nije plaćena u zakonskom roku i ako su preduzete mjenične radnje u skladu sa Zakonom o mjenici (protest zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice). smatra se da se u zemljama tržišne privrede preko 3/5 robnog prometa realizuje mjeničnim plaćanjem.. tj. Problem poslovanja sa mjenicom se. Međutim. Navodom. susrećemo samo glavne mjenične dužnike i njihove avaliste (regresni dužnici se zasada rijetko javljaju)”. a da trasirana mjenica i izmirivanje obaveza njenim izdavanjem. korektne prijedloge koji proizilaze iz problematike koja je bila tema pomenutog teksta. nego isključivo na osnovu sudskih rješenja o izvršenju. na osnovu čega je država i mogla da na navedeni način reguliše izdavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika i po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije obezbjeđenje plaćanja je izdata mjenica.

računovodstvo i finansije
da li banke ispravno postupaju kada naloge za naplatu sume naznačene na mjenici zavode u evidenciju o redoslijedu plaćanja? Bilo bi normalno da odgovor na to pitanje daju banke koje primjenjuju takvu praksu i koje treba da navedu pravni osnov za takvo postupanje. Moram priznati da u Zakonu o mjenici nisam našao pravno uporište za takav postupak banaka. U pomenutom autorskom prilogu navedeno je i sljedeće uporište po kome se, prema mišljenju autora (koje i banke, vjerovatno, primjenjuju u praksi), nalozi po osnovu dospjelih mjenica mogu zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja (podvukao M.R): • ..."čekovni i mjenični povjerilac su vlasnici čeka i mjenice. Oni su, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, stekli i svojinsko i tražbeno (obligaciono) pravo nad tim hartijama od vrijednosti. To znači da vlasnici čeka i mjenice imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu (erga omnes), bilo prema čekovnim i mjeničnim dužnicima (koji su se potpisali kao trasanti, trasati ili akceptanti), bilo prema OOPP-u koji vodi dužnikove račune i koji je samo transmisija u isplati čeka i mjenice. Samo vlasnik/imalac može slobodno da upravlja sa mjenicom i čekom i da odlučuje o sudbini svog vlastitog potraživanja. U takvoj situaciji, dužnikova banka (kao OOPP) ne bi mogla nametati svoju volju nad nečim što nije vlasnik. Banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična i čekovna svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 4. tačka 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; • prema odredbama člana 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 1. entitetskih zakona o mjenici, i ček i mjenica su sredstvo plaćanja (a mjenica još i instrument osiguranja plaćanja). Danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju. Mjenica i ček, u suštini, i jesu ovlaštenje dužnika dato povjeriocu. Dakle, čekovni i mjenični dužnici ovlastili su povjerioce-vlasnike tih vrijednosnih papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. Kada povjerilac inicira platnu transakciju-debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu uručenog čeka i mjenice, prijemna-dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju sljedeće odredbe ZPT-a: - odredba člana 10. (zadnja rečenica) entitetskih ZPT-a, kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, i - odredba člana 11. stav 5. entitetskih ZPTa, kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji.” U citiranom tekstu, s pozivom na obligacione odnose, autor zaključuje da mjenični povjerioci imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu, što je nesporno i sa stanovišta primjene Zakona o mjenici, gdje važi princip po kome “pravo na papir sadrži pravo iz papira”. Na osnovu navedenog i s pozivom na član 1. i član 3. tačka 2. Zakona o mjenici, u citiranom tekstu se izvode sljedeći zaključci/konstatacije: 1) Prema odredbama člana 1. entitetskih zakona o mjenici, mjenica je sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, a sa danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je (kao vlasnik mjenice) ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju; 2) Banka mora poštovati sadržaj mjenice, koji sadrži bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati
Porezni savjetnik veljača 2012.

85

računovodstvo i finansije
određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; 3) Mjenica, u suštini, i jeste ovlaštenje dužnika dato povjeriocu kojim su mjenični dužnici ovlastili povjerioce - vlasnike mjenice kao vrijednog papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. 4) Kada povjerilac inicira platnu transakciju debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu mjenice, prijemna - dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju odredbe člana 10. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, kao i člana 11. stav 5. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji. Međutim, odredba člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, po kojoj mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, opšteg je karaktera i nema osnova da se na osnovu nje mjenica poistovjećuje sa platnim nalogom, niti se može smatrati datim ovlaštenjem povjeriocu na osnovu kojeg ovaj može da ispostavlja nalog za plaćanje sa računa dužnika. Prema načelu pismenosti, mjenična obaveza se procjenjuje prema onome što je naznačeno u mjenici, a ne na osnovu nekih drugih dokaza. Otuda se kod mjenice mogu dokazivati samo činjenice unijete u mjenično pismeno i obaveze samo onih lica koja su se na njemu potpisala. S obzirom na to, banke ne mogu na osnovu navedenih propisa tretirati mjenicu kao instrument plaćanja, odnosno kao platni nalog (posebno ne kao nalog povjerioca izdat na teret računa dužnika) i zadržavati mjenicu u banci, odnosno u evidenciji o redoslijedu plaćanja, jer ona nije nalog za plaćanje, što obrazlažem sljedećim:
86
Porezni savjetnik februar 2012.

Zakon o mjenici ne daje definiciju mjenice, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je mjenica pismena isprava u propisanoj formi, kojom jedno lice nalaže drugom da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati označenu sumu novca licu imenovanom u toj ispravi (ili po njegovoj naredbi), obavezujući se da i sâmo izvrši isplatu, ako to ne učini lice koje je označeno da to učini. U navedenom slučaju radi se o vučenoj (trasiranoj) mjenici. Za razliku od trasirane mjenice, obavezu da izvrši isplatu mjenice po sopstvenoj mjenici ima sâm izdavalac mjenice. Mjenica je hartija od vrijednosti sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima. Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditna vrijednosna hartija (nju izdaje onaj ko nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za plaćanje putem indosamenta od svakog imaoca mjenice (kada se obaveze izmiruju izvan platnog prometa, odnosno plaćanje se ne vrši preko bankovnih računa). Tvrdnja da banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, ne može se povezati sa odredbama navedenog člana, kojima su samo definisani bitni sastojci trasirane mjenice i koje ne tretiraju davanje ovlaštenja povjeriocu da izdaje nalog na teret transakcijskog računa mjeničnog dužnika. Prema članu 3. Zakona o mjenici, trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Prema tački 3., bitni sastojak mjenice je i ime onoga koji treba platiti (trasat), koji nije

računovodstvo i finansije
povjerilac, nego glavni mjenični dužnik, ali tek po akceptiranju mjenice. Prema tome, tvrdnja da je danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju, nije zasnovana na odredbama Zakona o mjenici (nego je u suprotnosti sa tim zakonom) i banka ne samo da nije obavezna da izvrši nalog povjerioca koji nije izdat u skladu sa zakonom, nego je dužna da odbije izvršenje takvog naloga. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”, “nalažem da platite”, “platiti za ovu ____ mjenicu” i sl., znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova, a mjenična svota mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. Ime onoga koji treba da plati mjeničnu svotu (trasat) je, takođe, bitni sastojak mjenice, a trasat nije povjerilac, nego ako i kada akceptira mjenicu postaje glavni mjenični dužnik. Nalog za isplatu na mjenici ne smije sadržavati nikakvo pozivanje na građanskopravni odnos, koji je poslužio kao osnov za izdavanje mjenice, s obzirom na to da je mjenična obaveza apstraktna. Upotreba mjenice je zasnovana na formalnoj i materijalnoj strogosti. Formalna strogost mjenice sastoji se u tome što su njen oblik i bitni sastojci određeni propisima, i bez tih sastojaka ne smatra se mjenicom. Pored toga, u formalnu strogost spadaju i propisi o skraćenom sudskom postupku prilikom vođenja mjeničnih sporova. Materijalna strogost mjenice sastoji se u tome što njen zakoniti imalac ne treba da dokazuje svoja potraživanja ničim drugim nego mjenicom, a svaki novi potpisnik čini mjenicu sigurnijom za naplatu, jer potpisom na mjenici on postaje dužnik. Praktično, što prođe kroz više ruku mjenica kao instrument postaje sigurnija po pitanju naplate. Prema načelu mjenične strogosti povjerilac ima pravo da traži naplatu po kratkom postupku u kojem se ne utvrđuje materijalna, već samo formalna istina, pa se i mjenični platni nalog donosi na osnovu onoga što proizlazi iz mjeničnog pismena (donosi ga sud), bez saslušanja dužnika. Strogost mjenice ogleda se i u tome što mjenični dužnici moraju platiti mjenicu ukoliko je ne plati glavni dužnik. Materijalno-pravna strogost proizlazi iz apstraktnosti mjenice, jer je mjenica apstraktni pravni posao iz koje se ne vidi kauza. Trenutkom izdavanja mjenice, obaveza iz mjenice potpuno se odvaja od građanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je izdata, ona je neovisna o njemu, pravna egzistencija i prestanak mjenične obaveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara za mjeničnu obavezu na osnovu svog potpisa. Onog momenta kad je neko stavio svoj potpis na mjenicu, postao je dužnik. Nikoga se ne tiče da li je on za to dobio pokriće ili ne. Mjenica je strogo formalna isprava o dugu i ne dopušta isticanje prigovora koji su u redovnom postupku dozvoljeni i kojima dužnik može na razne načine da odugovlači donošenje pravosnažnog rješenja. Ostvarivanje mjenično-pravnih potraživanja vrši se u skraćenom sudskom postupku, što znači da nema parnice, nema saslušanja stranaka, nema ročišta, nema presuda. Sudska odluka je uvijek u vidu platnog naloga, a ne u obliku presude. Navedena svojstva mjenice omogućavaju povjeriocu po mjenici (remitent ili indosatar) da svoje potraživanje mogu lako i brzo da unovče i prije roka njenog dospijeća indosiranjem mjenice ili njenog eskontovanja kod banke, ali mu ne daju pravo da izdaje nalog na teret bankovnog računa dužnika. Navedene osobine mjenice čine je izrazito povoljnim instrumentom u kreditnom poslovanju. Takođe, banke vrše eskontovanje mjenice, pod čim se podrazumijeva isplata mjenice imaocu mjenice prije roka njenog dospijeća, uz odbitak eskonta. Eskont je, u stvari, davanje kredita na bazi mjeničnog jemstva. Kupovinom mjenice prije roka dospijeća, banka od mjenične sume odbija (eskontuje) kamatu i proviziju, računajući je od dana kupovine do roka dospijeća, a podnosiocu isplaćuje čist iznos mjenice, odnosno njenu vrijednost na taj dan. Upotrebom mjenice ostvaruju se razni poslovni ciljevi, odnosno njenim korištenjem mogu se obezbijediti krediti, kupovati roba, plaćati usluge i druge obaveze.
Porezni savjetnik veljača 2012.

87

(3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu. imalac mjenice gubi regresna prava protiv regresnih dužnika. Klauzula “bez troškova”. ZPT-a predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. mišljenja smo da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno procijenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. ZPT-a ujedno predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. Ako se propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. Takva izjava je obavezujuća prema svim potpisnicima mjenice. odnosno mjeničnog povjerioca. sami snose troškove protesta. Isplata povjeriocu vršila bi se sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune. Prema navedenim odredbama Zakona o mjenici. “Blokada svih dužnikovih računa po neisplaćenim vrijednosnim papirima” (str. iako imalac mjenice nije pravovremeno podnio protest. “bez protesta” ili neki drugi izraz sa istim značenjem koju trasant. onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. on ostaje i dalje mjenično pravno odgovoran. imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. oslobađa njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. bez pravnog osnova. takva izjava oslobađa imaoca mjenice od obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. u predmetnom tekstu se navodi: “Citirane odredbe članova 10.računovodstvo i finansije Propuštanjem propisanih rokova za naplatu i protest mjenica gubi svojstvo vjerodostojne isprave na osnovu koje sud može donijeti rješenje o izvršenju(ne primjenjuje se skraćeni sudski postupak) U poglavlju 3. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. Ako u tome ne bi uspio. protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. 65). Pored navedenog. indosant ili avalista napišu i potpišu na mjenici. ZPT treba dopuniti odredbom da se prinudna naplata po pomenutim vrijednosnim papirima može obustaviti samo na osnovu pismenog zahtjeva povjerioca. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. i 11. Pošto je mjenična obaveza akceptanta bezuslovna. Za to vrijeme svi dužnikovi računi moraju biti blokirani. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. pri čemu se zanemaruju odredbe člana 54. navodi da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa (ali ne postoji pravni osnov za to) da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno proci- . (2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio. Zakona o mjenici koje to ne dozvoljavaju. kao i kada propusti rokove za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice.” U citiranom tekstu se konstatuje da odredbe članova 10. uslov za ostvarivanje regresa jeste pravovremeno podizanje protesta. - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate. Ukoliko postupe suprotno tome. Ako imalac mjenice propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja. - za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu “bez troškova”. i 11. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. odnosno mjeničnog povjerioca. U vezi s tim. u pomenutom tekstu se. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. a kojima je uređeno sljedeće: (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. Ukoliko je takvu klauzulu stavio trasant. imalac mjenice gubi svoja regresna prava protiv indosanta. imalac mjenice 88 Porezni savjetnik februar 2012.2. osim akceptanta. Prema tome. trasanta i protiv ostalih mjeničnih dužnika. ako propusti određene rokove za podnošenje mjenice po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju.

odnosno ne može se primijeniti u odnosu na trasanta i indosanta i na njihove međusobne zahtjeve. Kao dodatni argument za to jeste da se po tužbi donosi presuda na osnovu koje se donosi nalog o izvršenju. Zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. jer su propuštene obavezujuće radnje za naplatu mjenice u zakonskom roku. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. rok zastare od tri godine važi samo za akceptanta. Da nije sve tako jednostavno. primijeniti skraćeni sudski postupak. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. protiv koga mjenično-pravni zahtjevi zastarijevaju za tri godine. računajući od dana pravodobno podignutog protesta. ne može se. računajući od dospjelosti. pozivanje u zaštitu. s pozivom na rok zastare. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. dok u skraćenom sudskom postupku nema presude nego se donosi nalog o izvršenju. po kome se naplata vrši na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice). Najduži rok zastare je određen za akceptanta. Zakona o mjenici (sa kraćim komentarom). obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. odnosno po njenoj dospjelosti. koji uređuje zastaru mjeničnopravnih regresnih zahtjeva protiv akceptanta i protiv indosanta i protiv trasanta i indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta. s pozivom na odredbe člana 80. Zakona o mjenici. pozivanje u zaštitu. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana. te da. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. u slučaju da glavni mjenični dužnik nije izvršio mjeničnu obavezu. onda od dospjelosti. ako tuženi ne postupi po presudi. odnosno pitanje rokova zastare u mjeničnopravnim odnosima zavisi od toga ko je dužnik. Prema ovom članu. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. prema odredbama člana 81. odnosno likvidaciji. taj odnos nije više pravno zaštićen. računajući od dospjelosti. a ako se u mjenici nalazi odredba “bez troškova”. 89 . zbog čega se primjenjuje vanredan pravni lijek “institut zastare”. stav 1. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. Zakona o mjenici. odnosno likvidaciji. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. Ukoliko do naplate potraživanja ne dođe u roku predviđenom za nastupanje zastarjelosti. ako u tome ne bi uspio. navode se odredbe člana 80. i svrha mu je da povjerilac svoje potraživanje realizuje u zakonskom roku. a osnov za to je mjenica kao vjerodostojna isprava i dokumenat o protestu mjenice. Pošto se prekid zastare ostvaruje tužbom. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. Vrijeme zastarijevanja mjeničnopravnih zahtjeva zavisi od mjeničnog obveznika u odnosu na koga se takvi zahtjevi mogu da postavljaju. Institut zastarjelosti ima veliki značaj u pravu. i drugim radnjama koje se izjednačavaju sa tužbom. Porezni savjetnik veljača 2012.računovodstvo i finansije jenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. Pošto je svrha podnošenja protesta da se od zakonitog imaoca mjenice zadrži regresno pravo da mjeničnu obavezu naplati od drugih mjeničnih dužnika. kojima je uređeno sljedeće: (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine. Zahtjevi imaoca mjenice protiv trasanta i indosanta zastarijevaju za godinu dana. Pored toga. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. Na taj način dužnik se štiti od neizvjesnosti do kada će biti dužan.

iako je ovaj odbio da je akceptira. provjeri formalnu ispravnost mjenice. Ako mjenica dospijeva u dane praznika. Protest je dokaz da je mjenični povjerilac tražio od mjeničnog dužnika činidbu. Ukoliko mjenica nije akceptirana. gase se obaveze regresnih dužnika (trasanta. kada prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice. stav 1. odluči da je isplati na dan dospijeća. da bi povjerilac naplatio mjenicu mora je podnijeti dužniku radi isplate. nakon dana izdavanja ili viđenja. prije protestiranja. ali ju je Odredbe Zakona o mjenici Kao ilustraciju da konstatacije navedene u pomenutom tekstu nisu u skladu sa Zakonom o mjenici. nja mjenice. Uslov da se može tražiti isplata mjenice od regresnih dužnika je da je imalac mjenice prethodno podigao protest zbog neisplate. 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi. Zakona o mjenici. od dana svršetka stečajnog postupka. odnosno trasat odbije da isplati mjenicu. a ako na računu dužnika nema sredstava za isplatu iste. njena isplata se može zahtijevati sljedećeg radnog dana. njena isplata se može tražiti tek prvog radnog dana poslije praznika. Zakona o mjenici.. Kada glavni mjenični dužnik isplati mjenicu gase se obaveze svih mjeničnih dužnika. mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja. ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi. stav 1. tj. Domicilirana mjenica se podnosi na isplatu licu na koje je mjenica domicilirana. kako bi ovaj mogao blagovremeno da preduzme propisane mjenične radnje (protestiranje mjenice). člana 43. ona se mora podnijeti u tom mjestu. Mjenicu na naplatu podnosi njen zakoniti imalac – remitent. Trasat je dužan da. može se tražiti isplata od regresnih dužnika kao solidarnih mjeničnih dužnika. Prema navedenim odredbama. mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. Propuštanjem podnošenja mjenice na isplatu u roku njene dospjelosti. i člana 44. imalac mjenice je dužan da se za isplatu mjenice obrati trasatu. indosanta. Mjenica se ima isplatiti na dan njene dospjelosti ili u toku dva radna dana koji dolaze neposredno iza dana dospjelosti mjenice. kada mu se mjenica podnese na isplatu. od dana osporenja. Tek ako akceptant. Isplatom mjenice na redovan način gase se mjenična prava i mjenične obaveze. od dana kad se parnica pravomoćno završi. To će se desiti ako mu je trasant u međuvremenu obezbijedio pokriće za isplatu mjenice. može se desiti da se trasat u međuvremenu predomislio. U mjeničnoj obavezi trasat koji je akceptirao mjenicu (akceptant) ostaje i dalje glavni mjenični dužnik. Ukoliko je u mjenici određeno platište. tada nema glavnog mjeničnog dužnika. bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji. Takođe. ta činjenica se konstatuje na mjeničnom blanketu i mjenica vraća vlasniku. odnosno indosatar koji je u posjed mjenice došao neprekidnim nizom indosamenata. . može se. jer je pravilo da prethodnik odgovara sljedbeniku. koji iznosi tri godine. u nastavku se navode i odredbe člana 39. a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potraživanje. računajući od dana dospjelosti. Ako mjenica dospijeva na dan koji je neradni (zakonom utvrđeni praznici). Dužnost je imaoca mjenice da mjenicu podnese na isplatu akceptantu u mjestu plaća90 Porezni savjetnik februar 2012. od dana posljednje parnične radnje. sve do isteka roka zastarjelosti. podnijeti na isplatu trasantu. kao i lični identitet imaoca mjenice. jer odbijanje akceptiranja od trasata ne znači i odbijanje od isplate. U slučaju da trasat ne prihvati isplatu mjenice. a sljedbenik nikad ne odgovara prethodniku. neprekinuti niz indosamenata. ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. njihovih avalista i intervenijenta).računovodstvo i finansije U istom smislu su i odredbe člana 82. Zakona. sa komentarom: Prema odredbama člana 39. avaliste. i mada je odbio da akceptira mjenicu.

Naplata od tih solidarnih dužnika naziva se regresom. Zakona o mjenici. indosant i njegov avalista. intervenijent). naplata mjenice se može vršiti od regresnih dužnika. Prema članu 43. Regres prije dospjelosti mjenice ostvaruje se prije isteka roka dospjelosti mjenice. Jedno od osnovnih mjeničnih načela je načelo solidarnosti. i ako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom. U ovom slučaju mjenica se nalazi u opasnosti jer trasat ne pristaje da bude glavni mjenični dužnik. ili ako on obustavi plaćanja. odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. Zakona o mjenici. Mjenično pravo poznaje dvije vrste regresa: - regres prije dospjelosti i - regres po dospjelosti. U slučaju da imalac mjenice neće da primi mjeničnu svotu ili ne traži da mu se mjenica isplati o roku. na trošak. U ovom slučaju rok dospjelosti nije još nastupio. imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta. trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti. Da bi se mogao naplatiti potrebno je da podigne protest kod protestnog organa. Za deponovanje se ne mora tražiti pristanak imaoca mjenice. koji će u protestnom aktu da utvrdi da akceptant nije u potpunosti ili djelomično akceptirao mjenicu. tada glavni mjenični dužnik ima pravo da mjeničnu svotu deponuje kod suda na rizik i trošak imaoca mjenice. Protestni postupak pokreće imalac mjenice – povjerilac. U ovom slučaju. bilo potpuno bilo djelimično. ili ako trasat obustavi plaćanja. remitent ili indosatar. trasat. avalista) od njegove obaveze kao da su izvršili isplatu. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. a već postoji mogućnost da se vrši naplata od regresnih dužnika. što potvrđuje protestom mjenice. pa i kada ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. «bez troškova» ili drugi izraz koji znači to isto. podiže kod nadležnog suda u mjestu u kome se nalazi prebivalište lica protiv kojeg se podiže protest. ovog zakona. Zakona o mjenici. svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda. imalac mjenice nije dužan da čeka rok dospjelosti nego može tražiti naplatu od regresnih dužnika. bilo u cjelini ili djelomično. Porezni savjetnik veljača 2012. ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. Ako glavni mjenični dužnik ne isplati mjenicu tada dolazi do izražaja solidarno jemstvo ostalih mjeničnih obveznika. U slučaju da mjenicu ne isplati glavni mjenični dužnik. Protest se. ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. Prema odredbama člana 44. 3) ako je otvoren stečaj. ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično. 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Po tom načelu se mjenični dužnici rangiraju kao: 1) glavni mjenični dužnici (akceptant i njegov avalista) i 2) regresni dužnici (trasant i njegov avalista. odnosno regres mjenice znači naplatu od regresnih dužnika. - regres prije dospjelosti zbog obustave plaćanja zbog toga što je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Regres prije dospjelosti može se vršiti i u slučaju da na mjenici stoji klauzula koju je stavio trasant «bez protesta». odnosno likvidacija nad imovinom trasata. 91 . opasnost i štetu imaoca mjenice. - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno. nakon što je tražio da se izvrši činidba po mjenici. saglasno članu 71. Deponovanje mjenične svote oslobađa dužnika (akceptant.računovodstvo i finansije ovaj odbio. Do naplate od regresnih dužnika može doći samo u predviđenim slučajevima u zakonu: - u slučaju odbijanja potpunog ili djelomičnog akceptiranja mjenice.

a na osnovu “pismenog zahtjeva mjeničnog povjerioca”. predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. odnosno lice na mjenici kome se ima platiti mjenični iznos ili po čijoj se naredbi taj iznos mora platiti. takođe. u smislu Zakona o mjenici. Takođe. “nalažem da platite”. Ime lica koje treba da plati mjenični iznos (trasat). Do prava na regres u ovom slučaju dolazi zbog neisplate mjenice. ovaj ovlašten da na osnovu mjenice može izdati platni nalog za naplatu svog potraživanja od trasanta izdavanjem platnog naloga na teret računa trasata. Nema nikakvog zakonskog osnova za tumačenje da je izdavanjem mjenice i uručenjem iste svom povjeriocu (remitentu).akceptanta bez njegovog pismenog ovlaštenja.računovodstvo i finansije Regres po dospjelosti mjenice dolazi kada mjenica dospije za naplatu. pri čemu je problem prinudne naplate preko bankovnih računa u BiH posmatran isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. 92 Porezni savjetnik februar 2012. Kada regresni dužnik izvrši isplatu mjenice ima pravo nadoknade od svojih prethodnika. što znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova i mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. broj 1/11. trasant ovlastio remitenta da sam ispostavlja nalog na teret njegovog računa. Kod sopstvene mjenice obavezu da isplati mjenicu ima njen izdavalac. i kada proteknu dva dana iza dospijeća ako mjenicu ne plati glavni mjenični dužnik. 80. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”. s pozivom na odredbe čl. Zakona o mjenici. pa onda dolazi ime remitenta. u kom slučaju mjenica se pojavljuje kao instrument plaćanja. navodim sljedeće: 1) Tvrdnja da je “danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da. pod naslovom “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. 2) Nema zakonskog osnova ni za tvrdnju da odredbe članova 10. Ime remitenta je. i 11. a kod trasirane (vučene) mjenice izdavalac mjenice (trasant) daje nalog drugom licu (trasatu) da plati mjenicu trećem licu (remitentu). koja. takođe. ZPT predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćene mjenice u dužnikovoj banci. putem indosiranja mjenice. posebno to ne može naložiti trasant (izdavalac mjenice). “platiti za ovu ____ mjenicu” i slično. i da se isplata povjeriocu može vršiti sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune i da se to može primjenjivati sve do isteka roka zastare potraživanja prema akceptantu mjenice. koji postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. koje mjenicu može naplatiti na dan njenog dospijeća ili prije dospijeća prenijeti svoje pravo iz mjenice na treće lice putem indosamenta. Zaključak U ovom teksu je dat kritički osvrt na tekst objavljen u PS. . bitni elemenat mjenice i ono mora biti naznačeno na mjenici. stav 1. u kojoj jedno lice (trasant) poziva drugo lice (trasata) ili mu izdaje bezuslovan uput (nalog) da to lice isplati trećem licu (remitentu) određeni iznos novca u određenom roku i na određenom mjestu. može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju” je suprotna samoj suštini mjenice. ali imaocu takve mjenice stoje na raspolaganju regresni mjenični dužnici. mora da bude naznačeno na mjenici. prenese na drugo lice. nema osnova za tumačenje da je stavljanjem klauzule na vlastitoj mjenici “platiću”. Remitent je mjenični povjerilac. Remitent ima mogućnost da svoje pravo na mjenici. što je dovoljno obrazloženo u prethodnom tekstu. ali niko ne može izdati platni nalog na teret računa trasata . tada se vrši protest mjenice. kao nalogodavac. što se radi sa uobičajenom klauzulom “platite (platiti) za ovu ____ mjenicu po naredbi”. Kao rezime. Mjenica je vrijednosni papir sačinjen u zakonski propisanoj formi.

računovodstvo i finansije Nakon svega navedenog. odnosno prema navedenim odredbama naplata mjenice na dan dospijeća ili kada proteknu dva dana iza dospijeća. odnosno kada je primjenjivan automatizam prilikom njene naplate preko žiro-računa otvorenih kod SDK.a) Zakona o mjenici. kada za to postoje uslovi. 3) Prema članu 111. kada dužnik (trasant) svoju obavezu prema povjeriocu (remitentu) plaća svojim potraživanjem od svog dužnika (trasata). kada su pravna lica poslovala preko transakcijskih računa otvorenih kod SDK/ZPP i kada su mjenici davana svojstva koja ona nije imala po Zakonu o mjenici. izmiruju izdavanjem ili indosiranjem mjenice. 93 . To znači da bi.komentar • PODZAKONSKI AKTI • smjernice za ponuđaČe • EVROPSKA PRAKSA • OBRASCI sa uključenim PDV-om CIJENA: 94. mjenicu trebalo naplati u roku dospijeća i dati joj prioritet u odnosu na ostale naloge i osnove za naplatu koji dospijevaju tog dana. u slučaju kolizije ovog zakona sa drugim zakonima iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona. tj. na tome da se međusobne obaveze i potraživanja između pravnih lica. U PRODAJI Zakon o javNim NaBavkama komentar i primjena auTori: ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ ZAKoN o JAVNIM NABAVKAMA ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ komentar i primjena IZ SadrŽaja: • ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BiH . Odredbu ovog člana treba posmatrati i u kontekstu poboljšanja efikasnosti naplate mjenice sa računa mjeničnog dužnika.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. imala bi prednost u odnosu na prioritete utvrđene Zakonom o finansijskom poslovanju. odnosno ZPP. s pozivom na odredbe ovog člana. može se postaviti pitanje kako afirmirati mjenicu kao sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja i kako upotrebom mjenice unaprijediti izmirivanje obaveza i na taj način doprinijeti efikasnijem obavljanju platnog prometa? Odgovor je u sljedećem: 1) Treba dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o mjenici i zaboraviti rješenja iz prethodnog perioda i iz vremena preovlađujućeg društvenog. odnosno Zakonom o izvršnom postupku. odnosno državnog vlasništva. 2) Treba raditi na afirmaciji trasirane mjenice. kada na tom računu prilikom podnošenja mjenice na naplatu u zakonskom roku ima sredstava.

Respektujući sličnosti i razlike njihovog djelokruga postoji potreba koordinisanja njihovog rada u cilju što adekvatnijeg pokrivanja usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga. Djelokrug rada interne revizije podrazumijeva sistematičan. takođe.revizija KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Dr. Glavnu odgovornost za koordinaciju ima odbor za reviziju i direktor interne revizije. koordinacija interne i eksterne revizije 94 Porezni savjetnik februar 2012. eksterna revizija. kontrole i upravljanja organizacijom. Koordinisanje je podržano profesionalnim standardima interne i eksterne revizije. zbog čega je potrebno vršiti koordinaciju rada ovih profesija. Ključne riječi: interna revizija. Sa gledišta interne revizije parametre za ocjenjivanje uspostavlja međunarodni standard interne revizije za profesionalnu praksu 2050. I ako su interna i eksterna revizija dvije različite profesije. a svođenja dupliranja poslova na minimum. Mile Stanišić Rezime Mnoge organizacije koriste istovremeno usluge interne i eksterne revizije. postoje i mnoge sličnosti između njih. u određenim slučajevima jedna drugoj ocenjuju rad. disciplinovan pristup procjeni i unaprijeđenju adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizikom. Iako svaka od ovih dvaju različitih revizorskih funkcija ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između njih. I jedna i druga revizija koristi usluge druge. Uvod . Djelokrug rada eksterne revizije odnosi se na reviziju finansijskih izvještaja organizacije i davanje uvjeravanja da su oni istiniti i objektivni. a sa gledišta eksterne revizije među- P 1. osao interne i eksterne revizije treba da se koordinira kako bi se osigurala adekvatna revizijska pokrivenost oblasti a duplo obavljanje posla svelo na minimum.

ali može da pokuša da razumije njihove specijalne potrebe. Namjera je odrediti da li iskazi istinito prikazuju finansijski položaj organizacije i rezultate njenih aktivnosti za određeni period. razlike su mnogo veće od sličnosti zbog toga što su im različiti ciljevi.  Djelokrug internih i eksternih revizora Većina internih revizora su prvobitno bili eksterni revizori. Ali. analiziranju transakcija. Mada interna revizija ne može da diktira eksternim revizorima do kojeg nivoa oni treba da koordiniraju svoj rad. ili loše organizovanim inventarom. Interni i eksterni revizor moraju koordinirati svoje aktivnosti. Interna revizija postupa kao nezavisna aktivnost provjere operacija mjerenjem i ocjenom adekvatnosti kontrola. 2. Njihova funkcija je da snabdijevaju menadžere širom organizacije sa informacijama koje su potrebne da bi efektivno ispunili svoje obaveze. rukovodstvo i bord direktora (njegov komitet za reviziju) će obično odobravati ovu saradnju. Uloge i odgovornosti Porezni savjetnik veljača 2012. i šta treba učiniti da bi koordinacija bila efektivna i efikasna. ali neprikladno upravljanje njenim dobrima mogu je dovesti do bankrota. interni revizori. dvije klase pružalaca usluga uvjeravanja. i da se razmotri njihova uloga u skladu sa standardima interne i eksterne refvizije. Rezultat svega je da imamo dvije različite profesije koje moraju da se uzajamno respektuju i sarađuju. Takvi revizori mogu promašiti poentu cjelokupne revizije. Interna revizija ne može. kao i spoljni revizori su temeljac efikasnog korporativnog upravljanja. a kod druge je djelokrug mnogo širi. Interne provjere računovodstvenih kontrola su bitne i interni revizori moraju biti uključeni u njih. Primarna odgovornost eksternih revizora je provjera finansijskih izvještaja organizacija. kao što smo vidjeli. Ona je šira i dublja nego kod eksternih revizora. njihovom nivou nezavisnosti od aktivnosti za koje obezbjeđuju uvjeravanje i obimu tog uvjeravanja. kao i efektivnosti i efikasnosti izvršenja. To stečeno iskustvo obezbjeđuje značajnu obuku pri razvoju programa revizije. moraju se uvjeriti da su izvještaji sastavljeni u skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima. U ovom članku se diskutuje o pristupima kako da interni revizori uspostave bolje radne odnose sa eksternim revizorima. pronalaženju grešaka i pripremi radnih dokumenata. Ali. svakako. što se ne može reći i za ostale kontrole koje se vrše u organizaciji. Povrh toga. Pronevjere štete firmi. Kontrola finansijskih aktivnosti je znatno poboljšana tokom godina. ukoliko se u projektima interne revizije primjenjuju tehnike eksternog revizora. Interni revizori imaju drugačiju funkciju. ali to nije njihov jedini zadatak.revizija narodni standard revizije 610. Gubici koji su prouzrokovani slabom proizvodnjom. kao i prethodne godine i da je imovina očuvana. se mogu preklapati u oblasti provjere računovodstvene kontrole. da zastupa eksterne revizore kompanije. rezultati mogu biti nedjelotvorni. pažnja eksternih revizora nije usmjerena na štete i pronevjere koje su malog obimaj kao i one koje nemaju uticaja na finansijske pozicije. Tehnike koje se koriste pri finansijskoj reviziji kako internoj tako i eksternoj mogu biti istovjetne. 95 . ocjeni sistema. izvršni menadžment. koje se razlikuju po interesnim stranama kojima služe. Aktivnosti ove dvije discipline. U tom smislu valja sagledati oblasti saradnje interne i eksterne revizije i kriterijume koji se pri toj saradnji koriste. Interni revizor vodi računa o svim vidovima šteta i pronevjera. Interna i eksterna revizija su. zahtjeve i probleme da bi se postigao efikasni koordinisani rad na reviziji. inžinjeringom. marketingom. Ali. nezavisno od njihovog razloga i visine. Uloge i odgovornosti Nadzorni odbor. interne i eksterne revizije. U tome leži jedna od osnovnih razlika izmađu eksterne revizije i moderne interne revizije. 3. njihove namjere i rezultati mogu varirati. da se primjenjuju isti principi. mogu biti mnogo veći od gubitaka koji su posljedice finansijskih pronevjera. u osnovi. prva je usko fokusirana. Takođe.

Mada se i na nivou “koordinacije” (coordination) analize. Ukoliko se obavlja zajednička revizija na ovom nivou. • Služi trećim licima kojima su potrebne pouzdane finansijske informacije.revizija svakog od ovih temelja mogu da se često pojavljuju donekle zamršeno. Ovaj nivo je nivo gdje se manje sarađuje nego što je to slučaj sa četvrtim nivoom. efikasnost i efektivnost poslovanja. . Ključne osobine svakog od ovih nivoa ukazuju upravo na to kako blisko ove dvije funkcije mogu sarađivati. Na ovom nivou interni i eksterni revizori obavljaju potrebne misije. i finansijskoj zajednici. • Služi potrebama organizacije. utvrđuju se četiri nivoa odnosa između internih i eksternih revizora. U studiji se obrađuje prvi najniži nivo učešća “koegzistencija” (coexistence). kao jasno odvojene i različite aktivnosti. posebno u današnjoj poslovnoj areni sa povećanim brojem propisa i većim očekivanjima od korporativne odgovornosti. reviziju poslovanja i usaglašenost sa propisima i reviziju siste- • Fokusira se na buduće događaje procjenom dizajniranosti kontrola koje daju uvjeravanje da će se zadaci i ciljevi organizacije ostvariti. I eksterni i interni revizori primjenjuju slične metode kada je u pitanju dokumentacija. nivou “partnerstva” (partnering) na kojem interni i eksterni revizori imaju zajedničku misiju koja obuhvata finansijsku reviziju. • Fokusira se na tačnost i razumljivost istorijskih događaja koji su izraženi u finansijskim izvjštajima. po pravilu. odnosno njegovi osnivači su zaista željeli da postignu poseban identitet u odnosu na eksterne revizore. takođe. Na nivou “integracije” (integration) interni i eksterni revizori zajednički primjenjuju modele rizika i planove revizije i obavljaju ekstenzivnu zajedničku reviziju. ali spriječavanje prevara u bilo kom obliku ili obimu u bilo ga se direktno tiče ovo pitanje kojoj aktivnosti pregleda. u koje revizira. Dok su eksterni revizori bili prvenstveno zainteresovani za reviziju finansijskih izvještaja. planiranje revizije i izvršavanje plana revizije. Za eksterne revizore pokretačka snaga su eksterni regulativni zahtjevi za nezavisno potvrđivanje objektivnosti finansijskih informacija koje se daju akcionarima 96 Porezni savjetnik februar 2012. Oni su željeli profesiju koja se bavi pružanjem nezavisne revizije cjelokupnog poslovanja organizacije. ali je spreman da odgovori na potrebe i želje svih mentalnom stavu. • Je nezavisan od aktivnosti • Je nezavisan od menadžmenta i nadzornog odbora i. Primarne razlika između internog i eksternog revizora su: Interni revizor • Zaposlen je u organizaciji. koji je nastao 1941. Pravilna koordinacija treba da obezbijedi adekvatnu reviziju i da svede na minimum dupliranje napora. rade samostalno. i imaju sličan opšti pristup klijentima. godine. • Kontinuirano obavlja aktivnosti • Periodično pregleda evidencije koje pregleda. • Uopšte. interni revizori su imali potrebu da procjenjuju sveukupno poslovanje. odlučuje kada i gdje se takve aktivnosti obavljaju. U izvještaju fondacije IIA za istraživanja. Eksterni revizor • Je samostalni preduzetnik/ugovarač. ako prevare materijalno utiču na finansijske izvještaje. u tom slučaju spoljni revizor.obično jednom godišnje. elemenata upravljanja. u stvari. Oni nezavisno razvijaju i obavljaju analizu rizika.  Nivoi odnosa između internih i eksternih revizora U skladu sa Institutom za standarde za interne revizore koji se odnose na profesionalnu praksu interne revizije. na tom nivou se koriste zajedničke informacije o analizi rizika i pokušava da se uspostavi koordinacija planova revizije.direktora interne revizije). Koordinacija ukupnih revizijskih poslova: odnos između internih i eksternih revizora. Iz ovog koncepta Institut za interne revizore. a ne samo provjeru svojih finansijskih poslova. 4. koordinacija rada interne i eksterne revizije spada u odgovornost rukovodstva za reviziju (CAE . Interne revizore pokreće želja rukovodstva da se koncentrišu na procese koji se odvijaju unutar organizacije da bi obezbijedili tačnost. uzgred se bavi preven• Direktno je zainteresovan za cijom i otkrivanjem prevara. podržavaju finansijsko izvještavanje . Ključne razlike u ovim dvjema profesijama se odnose na osnovni razlog za dobijanje usluga.

a efikasnost se unapređuje kada su rezultati revizije svake grupe na raspolaganju drugoj grupi prema potrebi. Funkcija internog revizora je da upozna sistem svog preduzeća. to često mnogi članovi rukovodstva ne znaju. oni mogu imati utisak da su svi revizori isti. Ove dvije revizorske grupe imaju neke suštinski različite odgovornosti.revizija ma.. peto izdanje.D. Taj koordinisani rad na reviziji bi trebalo da obezbijedi efikasniji djelokrug revizije organizaciji kojoj se pružaju usluge. Mada interni revizor poznaje razlike između svojih ciljeva i ciljeva eksternih revizora. To ne znači da oni moraju da rade zajedno na projektima ili da moraju da primjenjuju isti opšti pristup za svoje razne projekte. Oni koji nisu upoznati sa procesom revizije često misle da je revizor revizor. Nijedna od ovih revizijskih formi ne može zamijeniti jedna drugu. “Koordinacija između internih i eksternih revizora je značajna zato što povećava ekonomičnost. CPA i Mortimer A. Ph. na mnogo načina one utiču jedna na drugu. odnosno svoje organizacije kako bi vidio da li se poštuje politika preduzeća i da li sistem funkcioniše maksimalno efikasno uz minimalne troškove. Mada svako od njih ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između ove dvije različite revizijske funkcije. Kada bi interni revizor vršio funkciju eksternog revizora. Rezultati istraživanja su pokazali da su 62. oni treba da sarađuju kako bi se izbjeglo dupliranje posla. Prema Sawyerovoj “Internoj reviziji”: Praksa moderne interne revizije. I ako ove dvije revizije ne bi bile koordinisane. što obje revizijske funkcije koriste u radu iste evidencije i osoblje organizacije postoji mogućnost nepotrebnog dupliranja rada ili neizbježnih prekomjernih zahtjeva kada je u pitanju osoblje organizacije ukoliko ne postoji izvjestan stepen koordinacije. Lawrence B.D. Eksterni revizor može da obavlja i funkciju internog revizora. J. prema Sawyeru i Diffenhoferu. tj. ali je bolje da to radi neko ko mnogo bliže poznaje politike i praksu u preduzeća. i menadžment interne revizije treba da se upozna sa njima i saopšti ih rukovodstvu u slučaju da postoje neke sumnje i nedoumice. CIA. Internu reviziju ne treba nikada posmatrati kao podgrupu ili mlađeg partnera eksternih revizora! Funkcija eksternog revizora je da upozna sistem svog klijenta kao osnov za oslanjanje na krajnje rezultate tog sistema kako bi mogao da izrazi mišljenje o finansijskim izveštajima. Interna revizija treba da ima za cilj da koordinira rad sa svojim eksternim revizorima. efikasnost i efektivnost ukupne revizijske aktivnosti za preduzeće. Po- 97 . Sawyer. 5. To prije znači da svako od njih treba uglavnom da zna što onaj drugi radi i planira posao tako da izbjegne svako očigledno dupliranje rada.  Značaj koordinisanog rada dvaju revizija Organizacije koriste značajne revizorske usluge iz dva različita izvora: interne revizije i nezavisnih eksternih revizora.3% interna revizora i 69% eksternih revizora koji su učestvovali u ovim istraživanjima i dali svoje odgovore podnosili izvještaje na ovom nivou “koordinacije”. Porezni savjetnik veljača 2012. Interni revizori mogu posebno da budu od pomoći eksternim revizorima tako što će razmijeniti ideje i obezbijediti mišljenje o uslovima i razvojima u organizaciji obilaženjem pogona i objašnjavanjem procesa i procedura. što bi neposredno povećavalo troškove revizije”. Najvažniji element u koordinaciji interne i eksterne revizije. čak iako interni revizor ima jedinstevnu (posebnu) ulogu u svakodnevnim revizijskim procesima. upoznavanjem sa revizijskim aktivnostima i nalazima. Na ovom nivou ove dvije funkcije zajedno rade sa ciljem da definišu korporativne revizijske potrebe i očekivanja i da ispune te zahtjeve kroz zajedničke i udružene napore.CIA. je bliska i stalna komunikacija između grupa. Oni stalno govore da primarni cilj nije samo ekonomski već da se postigne maksimalna efikasnost i efektivnost ukupnih napora u obavljanju revizije. Pošto eksterni i interni revizori imaju toliko toga zajedničkog. Međutim. Dittenhofer. njegovi rezultati ne bi imali isti kvalitet nezavisnosti. bilo bi preklapanja i dupliranja.

zbog internog poznavanja preduzeća. 98 Porezni savjetnik februar 2012. U to vrijeme odjeljenja interne revizije su bila često blisko povezana u radu sa eksternim revizorima. što će uticati na visinu troškova koju preduzeće plaća za obavljanje eksterne revizije. Takođe. jer ona predstavlja važnu organizacionu kontrolu u ukupnom sistemu internih kontrola. Koliko god blisko sarađivali. Sa stanovišta eksternih revizora. morali da obave. inače. sa jačim naglaskom na pružanje usluga menadžmentu – kao servis menadžmenta. međutim. oslanjanje na internu reviziju omogućava eksternoj reviziji da proširi obuhvatnost revizije preduzeća. U nekim slučajevima ove dvije revizorske grupe su funkcionisale potpuno samostalno. sa samo najobaveznijim kontaktom i koordinacijom. Ovo postaje naročito korisno kada preduzeće nastavlja da širi asortiman svojih proizvoda i usluga. odnosno da ta saradnja bude kvalitetnija. ali je u tome interna revizije imala podređenu ulogu. Uz pomoć interne revizije u ovim revizijskim postupcima rezultat je bio.Institute of Internal Auditors) i profesija interne revizije je bila usmjerena ka konceptu moderne revizije poslovanja. U 1941. Pored toga. interni revizori koji su radili kao podrška eksternim revizorima obavljali su usaglašavanja izvjesnih kontrolnih računa ili su obavljali testiranja popisa zaliha. eksterni revizor mora. Ona im omogućava da bolje shvate aktivnosti i operacije preduzeća. Promjenljiva atmosfera 1970-ih i 80-ih godina ponovo je dovela do mnogo većeg fokusiranja na adekvatnost sistema internih računovodstvenih kontrola u organizaciji i veće saradanje između interne i eksterne revizije. saradnja sa internom revizijom preduzeća ima nekoliko prednosti. interni revizori mogu da daju svoj doprinos radu eksterne revizije. a obje strane će imati sve veće koristi. rad interne revizije u početku se sastojao od rada za koji su eksterni revizori smatrali da je potreban.  Profesionalni standardi kao podrška koordinisanom radu revizije Odnos internih revizora sa njihovim eksternim revizorima se mijenjao godinama i još uvijek se mijenja. tijesna saradnja između internih i eksternih revizora. tada su oni smatrani da predstavljaju revizorske postupke uvjeravanja. Ova saradnja sve više napreduje kako preduzeća budu sve više prihvatala Međunarodne računovodstvene standarde.revizija Svođenje dupliranja posla na najmanju mjeru je uvek poželjno kako bi se smanjili troškovi i prekidanje i ometanje poslova koji su predmet revizije. Kao rezultat toga. eksterni i interni revizori počeli su da sarađuju uporedo sa uvođenjem međunarodne računovodstvene prakse kojom se ove dvije aktivnosti približavaju. ali prom. što podrazumijeva i veći obim posla za reviziju. i da smanje nivo testiranja koje bi njihovi revizori. po pravilu. Sa istorijske tačke gledišta okupiranost tadašnjim sve većim rastom odgovornosti nezavisne revizije i troškovi ovog rada su prouzrokovali da eksterni revizori preporuče klijentima stvaranje odjeljenja interne revizije. biće vjerovatno potrebno manje vremena da eksterni revizori obave svoj posao. Ove zadatke je često eksterna revizija smatrala neophodnim. Da bi se bolje razumjelo sadašnje okruženje za koordinisanje rada interne i eksterne revizije interesantno je posmatrati saradnju interne i eksterne revizije od 1942.enljivoj saradnji između internih i eksternih revizora u 6. U ovim početnim situacijama postojala je tendencija da internu reviziju sve strane posmatraju kao funkciju za podršku direktno ciljevima eksterne revizije. Na primjer. za ova prva odjeljenja interne revizije je bilo često većinom angažovano osoblje povučeno iz javne računovodstvene prakse. Pored toga. Razvoji interne kontrole su još jednom vratile klatno unazad prema bliskoj. ali da oduzima puno vremena. da objektivno ocijeni rad interne revizije. godine. oba zadatka za koje se koristilo dosta resursa. Ovo skretanje sa aktivnosti interne revizije orijentisanih na finansijske izveštaje je oslabilo vezu sa eksternim revizorima i bliskost njihove koordinacije i saradnje. godini osnovan je Institut internih revizora (IIA . U našem poslovnom okruženju. . ali i da je to rad nižeg nivoa. takođe.

odnosno u onim slučajevima kada ima izgleda da interna revizija bude. • Analiza ekonomičnosti. ukoliko eksterna revizija želi da koordinira svoj rad sa internom revizijom. što je od značaja na nezavisnost i objektivnost internog revizora u prosuđivanju. Prema ovom kriterijima. 2. na postupke eksterne revizije. Ciljevi i djelokrug interne revizije mogu biti različiti. Organizacioni status interne revizije se posmatra u smislu pozicije interne revizije u organizacionoj shemi preduzeća i nivoima izvještavanja o obavljenim internim revizijama. • da li Odjeljenje interne revizije slobodno planira obim i predmet revizije i podnosi izvještaj o rezultatima revizije. a interna revizija ne želi da sarađuje. ukoliko postoje. Od procjene funkcije interne revizije zavisi koliko će eksterni revizor modifikovati prirodu. Eksterni revizor treba da stekne dovoljno razumijevanje funkcije interne revizije radi identifikovanja i procjene rizika materijalne greške u finansijskim izvještajima i osmišljavanju i sprovođenju daljih revizorskih postupaka. vrijeme i obim revizorskih postupaka koje planira da izvede u toku eksterne revizije. postoje značajni zajednički interesi za blisku saradnju između internih i eksternih revizora. ključna stvar odnosi se na podnošenje izvještaja internog revizora: • da li rukovodilac Odjeljenja interne revizije podnosi izvještaj najvišem nivou rukovodstva. procjenu funkcije interne revizije. odmjeravanje. • kako rukovodstvo reaguje na izvještaje interne revizije. odnosno da li izvršava preporuke revizora. • Ispitivanje računovodstvenih i poslovnih informacija. efikasnosti i efektivnosti poslovanja.revizija mnogim organizacijama. • Ispitivanje usaglašenosti poslovanja sa zakonskom regulativom. a eksterni revizori ne žele. zbog čega ona treba da bude detaljno razmotrena od interne revizije i njenog direktora. u tom slučaju funkcija interne revizije može biti predmet ozbiljnih sumnji (nedoumica) od Komiteta za reviziju i višeg menadžmenta. Interna revizija najčešće obavlja sljedeće poslove: • Pregled računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola i praćenje njihovog funkcionisanja.  Baziranost saradnje na standardima eksterne revizije Međunarodni standardi revizije i Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije uspostavljaju standarde i pružaju smjernice internim i eksternim revizorima u koordinaciji njihovog posla. Ukoliko menadžment interne revizije želi da unaprijedi saradnju sa ciljem ukupne efikasnosti i uštede resursa. Eksterni revizor treba da izvrši. Organizacioni status interne revizije. Komitet za reviziju (Odbor za reviziju je njegov sinonim) i viši menadžment treba da budu konsultovani radi donošenja odluke. Eksterni revizor treba da razmotri aktivnosti interne revizije i njihove efekte.1. Mada interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije (zadatke). Djelokrug funkcije interne revizije. • da li rukovodstvo na bilo koji način ograničava rad internih revizora. 6. 2. Za razumijevanje i procjenu funkcije interne revizije eksterni revizor uključuje sljedeće kriterijume: 1. u određenim oblastima. 3. U ovom standardu navode se tri značajna principa: 1. a zavise od strukture organizacije i zahtjeva rukovodstva. kao i ispitivanje poslovnih promjena i salda na pojedinim računima. tokom procesa planiranja revizije. uključujući pregled metoda korišćenih za identifikovanje. 99 . klasifikovanje i izvještavanje. Suprotno tome. politikom rukovodstva i preuzetim obavezama. Porezni savjetnik veljača 2012. zaključivanju i izvještavanju. od značaja za eksternu reviziju računovodstvenih izvještaja. u onim slučajevima kada je interna revizija od značaja za revizorovu procjenu rizika. Revizijski standard eksterne revizije 610 primenjuje se samo na aktivnosti interne revizije koje su od značaja za reviziju finansijskih izveštaja.

Nadalje. kao što su CIA (Certified Internal Auditor) ili CPA (Certified Public Accountant). Funkcija interne revizije treba da ima priručnik za reviziju i programe rada. 3. i nivo nadzora aktivnosti interne revizije. eksterni revizori ne mogu upravo da . 3. 1. • politika angažovanja radnika i stručne obuke. da interna revizija ima na raspolaganju proces uvjeravanja o kvalitetu. Stručna kompetentnost internih revizora. stručnu obuku i znanja neophodna za internog revizora. Zbog sličnog djelokruga. ali različitih ciljeva. • radno iskustvo i profesionalne kvalifikacije. Kvalitet internih revizora se posebno ogleda kroz: • razumijevanje poslovanja preduzeća. takođe. profesionalni certifikati. Planiranje i koordinisanje rada sa internom revizijom. internu reviziju rukovodstvo uvodi radi postizanja svojih ciljeva. Ovim bi se obuhvatilo razmatranje nivoa obrazovanja osoblja. Dakle. • relevantno radno iskustvo. Slično Međunarodnom standardima eksterne revizije. 4. Eksterni revizor treba da utvrdi kako interna revizija može da doprinese ukupnim ciljevima revizije kroz testiranje i druge procedure. Eksterni revizor će poželjeti da dobije uvjeravanje da interna revizija podnosi izvještaje odgovarajućim nivoima u organizaciji. Pored upoznavanja sa organizacionom strukturom funkcije interne revizije eksterni revizor će poželjeti da ocijeni kompetentnost pojedinaca koji su angažovani u funkciji interne revizije i kvalitet njihovog rada. američki SAS No. razmatra se stanje radnih papira. revizija se može planirati i koordinisati. i programi za kontinuirano profesionalno obrazovanje. • znanje računovodstva i revizije. Razmatranje uticaja interne revizije na plan eksternog revizora.revizija Za sve navedene oblasti koje su u djelokrugu interne revizije zainteresovan je i eksterni revizor. ali i mogućnosti za njihovu saradnju. sa ocjenama za izvršavanje plana. njihovo profesionalno iskustvo kao internih revizora. i da se revizije obavljaju u skladu sa standardima IIA. 100 Porezni savjetnik februar 2012. Ovaj kriterijum odnosi se na adekvantu uređenost interne revizije internim politikama i procedurama i efikasno funkcionisanje revizije u skladu sa istim politikama i procedurama. Drugim riječima. pomenuti standard eksterne revizije razmatra pitanja koja se odnose na korišćenje rezultata rada interne revizije od eksternih revizora pri reviziji računovodstvenih izvještaja. Dužna profesionalna pažnja. 5. Ocjenjivanje i testiranje efikasnosti rada interne revizije. Upoznavanje sa funkcijom interne revizije. Kada eksterni revizor utvrdi da funkcija interne revizije zadovoljava standarde eksternog revizora koji se odnose na kvalitet rada. Ocjenjivanje kompetentnosti i objektivnosti interne revizije. čitljivost i logičnost sistematizacije. kao i dokumentovanost revizorskih dokaza. U svakom slučaju. odnosno sa ciljem da procijeni koliko one utiču na istinitost i objektivnost računovodstvenih izvještaja. • iskustvo u radu u internoj reviziji. da su revizije adekvatno planirane. obuhvatao ocjenjivanje kvaliteta radnih papira i izvještaja o reviziji. 65 usmjerava eksterne revizore da koriste sljedeće postupke prilikom razmatranja da li da koriste internu reviziju u svom radu. Prema njihovim standardima. ali sa drugim ciljem. postoje mnoge sličnosti i razlike između interne i eksterne revizije. 4. Ovim se potvrđuje da je primarna odgovornost eksternog revizora da izrazi mišljenje o objektivnosti pregledanih finansijskih izvještaja. Kompetentnost internih revizora se ogleda kroz profesionalne kvalifikacije. Ovaj postupak ispitivanja bi. odnosno obezbjeđenja uslova za efikasnije poslovanje. eksterni revizor će željeti da se utvrdi da li organizacija interne revizije primjenjuje mnoge od standarda i praksi objašnjenih u Okviru profesionalne prakse interne revizije. a oslanjanje eksternog revizora na rezultate njenog rada ima sekundaran značaj. 2.

U nekim drugim slučajevima mogu da se pojave problemi u saradnji kada eksterni revizor odabere. međutim. U mnogim slučajevima rukovodstvo interne revizije možda ne želi da posveti svoje resurse podršci eksternih revizora. da radi na način koji ignoriše ili zaobilazi internu reviziju. objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. Ukoliko funkcija interne revizije i njeno rukovodstvo žele da podrže eksternog revizora u njegovim pregledima godišnjih finansijskih izvještaja. SAS No. Kada se diskutuje o saradnji između eksterne i interne revizije direktor interne revizije treba da opiše i objasni nivo usaglašenosti interne revizije sa standardima o reviziji. od eksternog revizora. Tu se ne navodi da eksterni revizor mora da koristi internu reviziju u revizijama finansijskih izvještaja. interna revizija ne treba nikada da se stavi u poziciju gdje eksterni revizori organizacije informišu Komitet za reviziju i menadžment da ne mogu da koriste internu reviziju zbog problema u vezi sa SAS No 65. 65 omogućava eksternim revizorima da im interna revizija obezbijedi direktnu podršku u nekom revizijskom zadatku. rukovodstvo interne revizije treba da prodiskutuje o ovim standardima za ocjenjivanje (SAS No. Interna revizija treba uvijek da ima na umu da ona ima posebnu i važnu misiju (zadatak) da pruža svoje usluge menadžmentu (da bude servis menadžmentu). U njemu je rečeno da prije nego što nadzroni odbor angažuje eksternog revizora za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. Interna revizija može da se saglasi da obavi posao za eksterne revizore u vezi sa njihovom godišnjom revizijom finansijskih izvještaja. Saradnja u obavljanju revizije može često biti veoma efikasan proces koji doprinosi ukupnom kontrolnom okruženju organizacije. od eksternog revizora. “je planiran da ima na raspolaganju dovoljno dokaza kao podršku za mišljenje o objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije”. Uloga interne revizije u angažovanju eksternog revizira je determinisana standardom interne revizije 2050. Baziranost saradnje na standardima interne revizije Standardi IIA potvrđuju da “djelokrug rada interne revizije obuhvata finansijske i poslovne ciljeve i aktivnosti” dok djelokrug rada eksternog revizora. U tom slučaju mogu da pretpostave da su sve funkcije interne revizije iste i da su manjkave što se tiče standarda. od eksternih revizora se. 101 . Direktor interne revizije će morati da prodiskutuje o tim problemima sa partnerom odgovornim za angažman eksterne revizije ili čak sa Komitetom za reviziju. 65) sa svojim eksternim revizorima. takođe. SAS No. Upravo kao što menadžment interne revizije treba da ispita rad revizora određenih za neki projekat. 6. zahtijeva da ocijene rad internih revizora koji sa njima sarađuju na projektu. definisana su osnovna pravila koja eksterni revizori treba da koriste kada ocjenjuju funkciju interne revizije i donose odluku o korišćenju ovog važnog resursa.2. 65 definiše ukupna pravila za korišćenje. Kada interna revizija obavlja posao za eksterne revizore u njihovoj reviziji finansijskih izvještaja interna revizija mora uvijek da zna da eksterna revizija ima krajnju odgovornost potvrđivanja objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. 6. utvrđen njihovim profesionalnim standardima. Rad obavljen od interne revizije radi pomoći eksternim revizorima u ispunjavanju njihovih odgovornosti podliježe svim relevantnim odredbama Standarda za profesionalno obavljanje interne revizije. Funkcija interne revizije koja primjenjuje standarde i smjernice prema Okviru profesionalne prakse interne revizije ne bi trebalo da ima poteškoće da ispuni zahtjeve eksternog revizora. Međutim. resursa interne revizije za obezbjeđenje podrške za značajno potvrđivanje. odbor može da traži od direktora interne revizije Porezni savjetnik veljača 2012. Korišćenje interne revizije za obezbjeđenje direktne pomoći eksternom revizoru. Eksterni revizori mogu ponekad da zaključe da funkcije interne revizije nisu u skladu sa standardima IIA.revizija planiraju da interna revizija obavi izvjesne procedure i da se zatim oslone na rezultate tog rada bez daljeg ispitivanja. iz bilo kog razloga.

vjerovatno tako što bi postojao jedan ili dva člana osoblja koji bi prisustvovali radu eksternog stručnjaka. preglede specijalista ili nezavisnih revizorskih kuća. uključujući i to da se obrade područja za koja interna revizija nema dovoljno kompetentnosti. treba da saopšti odboru. kad god je to praktično. Odnosno. ako eksterni revizor pruža neke usluge preduzeću. Spoljni izvor pomaže osoblju da utvrde rizike koji treba da se preispitaju. • Poznavanje djelatnosti organizacije. • Pristup programima i radnim papirima ek102 Porezni savjetnik februar 2012. metode i terminologiju eksternih revizora. kao i profesora fakulteta. preporučuje se da revior ili njegovo preduzeće ne obavlja istovremeno i reviziju finansijskih izvještaja. Ta pitanja mogu da obuhvate sljedeće tačke: • Značajne slabosti u kontroli. a obuhvataju sljedeće: • Profesionalno znanje i iskustvo. sternih revizora radi uvjeravanja da rad eksternih revizora može poslužiti za svrhe interne revizije. stepen i termine planiranog rada od eksternog revizora. U nekim slučajevima dogovori o korišćenju spoljnih izvora zahtijevaju od spoljnog izvora da praktično obavi sav posao interne revizije. potencijalno ili stvarno. Eksterni pružaoci usluga mogu uključiti eksterne revizore. • Tehnike. • Nelegalna djela. nezavisnost eksternog revizora. da bi se vidjelo da li taj rad zadovoljava standarde interne revizije. • Izvršenje ugovornih obaveza.revizija da procijeni performanse eksternih revizora. • Sudove rukovodstva i obračunske predračune. • Značajna revizorska usklađivanja. pošto to može da kompromituje. da se znanje stručnjaka prenese na odjeljenje interne revizije. • Razuman nivo kontinuiteta angažovanja ključnog kadra. O tim pitanjima direktor interne revizije treba da komunicira sa eksternim revizorom da bi i on razumio stvari. Odluka o oslanjanju na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja može biti donijeta iz različitih razloga. Interna revizija može da koristi usluge eksternih revizora za uvjeravanje o aktivnostima koje su u domenu interne revizije. U tim slučajevima direktor interne revizije razmatra aktivnosti koje je obavila eksterna revizija. Na osnovu takvog dogovora preduzeće treba da ima i iskusnog pojedinca višeg ranga kao šefa interne revizije i mali broj osoblja za internu reviziju. Međutim. • Teškoće na koje se nailazi u obavljanju revizije. preporuke i da obave procedure revizije koje odobrava direktor interne revizije i da sa direktorom interne revizije obavje- . Interni revizor može da se oslanja ili da koristi rad drugih eksternih pružalaca usluga uvjeravanja o upravljanju preduzećem. uključujući sljedeće: • Prirodu. prema svojim profesionalnim standardima. upravljanju rizikom i kontrolama. • Greške i nepravilnosti. • Isporuka cjelokupne vrijednosti organizaciji. on ne može da obavlja reviziju njegovih finansijskih izvještaja. Neke zemlje zahtijevaju od postavljenog stručnjaka da u svim stvarima bude u potpunosti nezavisan od revizije finansijskih izvještaja. • Procjenu rizika materijalnosti izvršenu od eksternih revizora. da se pribave znanja drugih pružalaca usluga uvjeravanja ili da se efikasno poveća pokrivenost rizika izvan plana interne revizije. • Neslaganja sa upravom. • Dostupnost specijalizovanih usluga. Kada eksterni revizor završi reviziju finansijskih izvještaja on neka pitanja. šef odjeljenja interne revizije treba da se postara. • Održavanje prikladnih poslovnih odnosa. Pored toga. Druge zemlje omogućuju da se ugovori o spoljnom izvoru naprave sa isporučiocem koji je eksterni revizor i koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja ili neku drugu uslugu za preduzeće. • Predviđanje potreba ogranizacije i njihovo ispunjenje. Procjene performansi eksternih revizora treba da se zasnivaju na informacijama koje će biti dovoljne za podržavanje zaključaka eksternih revizora. • Nezavisnost.

revizija štava o svojim rezultatima ili cjelokupni odbor ili komitet za reviziju. Značajni nalazi pružalaca usluga uvjeravanja treba da budu razmotreni pri uvjeravanju i izvještavanju koje interna revizija pruža organizaciji. 7. Cilj interne revizije treba da bude da razvije koordinisani rad koji predstavlja podršku za potrebe ove dvije revizorske grupe i Komiteta za reviziju i menadžment organizacije. time se povećava poslovni rizik. preduzeće treba da ima plan za nepredviđene situacije. elemenata prakse. dokumentovan i pregledan. preduzeće mora da razmotri da privremeno intenzivira rad na internoj reviziji. plan za nepredviđene situacije će se. objektivnosti. Primjeri za procjenu stručnosti uključuju provjeru da li pružalac usluga uvjeravanja posjeduje odgovarajuće profesionalno iskustvo i kvalifikacije. odnositi na alternativnog isporučioca. Interni revizor treba da procijeni sposobnosti i kvalifikacije pružaoca usluga koji obavlja posao uvjeravanja. 103 . finansijski dobra firma sa odgovarajućim znanjem i stručnošću. Nivo oslanjanja na druge pružaoce usluga uvjeravanja zavisiće od faktora koji su prethodno pomenuti: nezavisnosti. U slučaju da se dogovor odjednom okonča. Ugovor treba da definiše zadatke i odgovornosti spoljnog izvora. Rezultate rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja. interni revizor treba da uključi u sveobuhvatni izvještaj o uvjeravanju koji podnosi odboru ili drugim ključnim interesnim stranama. uglavnom. adekvatnosti izvršenja revizorskog rada i dovoljnosti revizorskih dokaza za podršku datom nivou uvjeravanja. Takođe. Međutim. treba da navede da se spoljni izvor angažuje na tome da će posvetiti zahtijevane resurse na efektivnom obavljanju zadatka na osnovu plana revizije. treba da postoji protokol za promjenu uslova ugovora. Na osnovu vremena koje će biti potrebno novom isporučiocu. u mjeri u kojoj ti nalazi utiču na procjenu rizika i stepen revizorskog rada koji je potreban kao odgovor na te rizike. Spoljni izvor mora da bude kompetentna. Kada preduzeće stupi u ugovor o korišćenju spoljnog izvora. Ocjene drugih pružalaca usluga uvjeravanja koje se odnose na značajne rizike treba da budu saopštene relevantnim instancama u organizaciji. Ugovor treba eksplicitno da obezbijedi da više rukovodstvo mora da daje svoje prethodno odobrenje za analizu rizika koju obavlja spoljni izvor na osnovu plana koji je ustanovljen. stručnosti. Više rukovodstvo treba da osigura da preduzeće zaključi ugovor koji može da bude važeći tokom dovoljnog perioda. Nadzorni organi očekuju od preduzeća da analiziraju uticaj koji će spoljni izvor imati na cjelokupni profil rizika i sistem interne kontrole u preduzeću. Pored toga. odnosno između klijenta angažovanja i pružaoca usluga. Interni revizor treba da osigura da je rad drugih pružaoca usluga uvjeravanja na odgovarajući način planiran. Prije nego Porezni savjetnik veljača 2012. On treba da razmotri da li su revizorski dokazi odgovarajući i dovoljni kako bi odredio stepen upotrebe i oslanjanja na rad drugih pružalaca usluga uveravanja. bilo bi neobično da velike međunarodno aktivne kompanije koriste spoljne izvore u svim ili velikom dijelu svoje funkcije interne revizije. Dobra je praksa da se ustanovi pismeni ugovor između preduzeća i spoljnog izvora. rezultati rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja mogu uticati na ocjene rizika koje vrši interna revizija. sa spoljnim izvorom koji ima neophodnu profesionalnu stručnost. kako bi bile uzete u obzir kod razmatranja okvira upravljanja rizicima.  Efikasnost koordinacije interne i eksterne revizije Efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije počinje sa upoznavanjem sa njihovim primarnim i sekundarnim odgovornostima. Ugovor. da li ima važeću registraciju kod relevantnog tijela ili instituta i da li ima odgovarajuću reputaciju po kriterijumu stručnosti i integriteta u tom poslu. Pod uslovom da postoji jedan broj alternativnih isporučilaca na polju interne revizije. takođe. uzimajući u obzir karakteristike određenog preduzeća. nadziran. posebno u vezi s proširenjem revizije ako se otkriju značajna pitanja.

tj. Menadžment može da traži od eksternog revizora savjet prilikom ocjenjivanja efikasnosti interne revizije. 7. materijalnosti. procedure eksterne revizije su često zasnovane na . eksterni revizori imaju obavezu da traže nezavisna potvrđivanja (usaglašavanja) salda potraživanja kupaca. Za neke interne revizore. interna revizija često ima vremena i resurse da obavi neke neophodne revizijske aktivnosti na način koji je često ekonomičniji i efikasniji od eksterne revizije. to ne bi bilo najefikasnije za korišćenje resursa interne revizije. oni ne mogu da ispitaju svaki sistem ili račun u toj organizaciji. Mada može biti donesena odluka da se ograniči učešće interne revizije u radu eksterne revizije. prema mnogim standardima. Eksterni revizori baziraju veliki dio svog rada kod izbora revizija na konceptu materijalnog značaja. Pored njihove zajedničke odgovornosti za ocjenjivanje sistema internih računovodstvenih kontrola. Eksterna revizija zna. treba da bude zainteresovana za ukupnu dobrobit organizacije. Rezultat ove saradnje bi bilo ekonomičnije i efikasnije potvrđivanje računa potraživanja korišćenjem resursa obaju revizorskih grupa. Eksterna revizija može samo da utvrdi kriterijume za selekciju i nadgleda rezultate procesa potvrđivanja (usaglašavanja). zakonom o računovodstvu ili reviziji). Iako bi ovo povećalo uvjeravanja eksterne revizije. u skladu sa nekim zakonom ili iz drugih razloga Komitet za reviziju može da odluči da ograniči učešće interne revizije u procesu eksterne revizije. Najefikasniji način da se obavi ova procedura je da se izvrši selekcija iz datoteke računa potraživanja i 104 Porezni savjetnik februar 2012. a moraju da ocijene sve rizike kada obavljaju reviziju. Ovo mogu prouzrokovati eksterni revizori koji su ponekad krivi što traže da interni revizori obavljaju ekstenzivne preglede oblasti na koje bi u normalnim situacijama bila obraćena minimalna pažnja u eksternoj reviziji. funkcije interne i eksterne revizije imaju i druge zajedničke odgovornosti u obavljanju revizije. Na primjer. uključujući nivo i kvalitet njegovih usluga. oni mogu da ignorišu revizijske procedure kod izvjesnih računa bilansa stanja zato što su utvrdili da netačne tvrdnje o tim računima nisu od materijalog značaja za ukupne rezultate finansijskih izvještaja. Interna revizija. na primjer. uz specijalnu mogućnost u ovom slučaju da bolje upozna način na koji je obezbijeđen proizvod ili usluga od ovog posebnog provajdera.revizija što interna revizija može efikasno da koordinira svoj rad sa eksternom revizijom ona mora da ima jasno definisanu i da se dobro upozna sa svojom ulogom u organizaciji. da će menadžment normalno očekivati – ako ne i insistirati – da oni što je više moguće uzmu u obzir i razmotre rad internih revizora dok obavljaju svoje revizije finansijskih izvještaja. Potrebno je obavijestiti (posavjetovati) menadžment da ograničeni resursi interne revizije ne mogu da ispune njen sopstveni plan ukoliko oni stalno odgovaraju na zahtjeve eksterne revizije. Iako samo eksterni revizori mogu samostalno potpisivati izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja na način priznat od spoljnog svijeta. uključuje ocjenu funkcije interne revizije.1. oni bi često mogli obaviti ekonomičniji i efikasniji posao za obezbjeđenje ovih potvrđivanja da bi pomogli eksternim revizorima. interna revizija treba da nastavi da koordinira rad kroz aspekte kao što su zajednički planovi revizije i izvještaji o reviziji. naviknute na ekstenzivnija revizorska testiranja. tj.  Problemi koji ograničavaju saradnju u obavljanju revizije Zbog svoje uloge. uključujući i to da eksterni revizor obezbijedi usluge na način koji ostvaruje dobru vrijednost za naplaćene naknade i da svede na minimum miješanje u druge tekuće aktivnosti organizacije. ali ako bi to bilo regulisano nekim zakonom (npr. Neke od ovih mogu imati za rezultat konfliktne situacije. njihovog klijenta. takođe. Na primjer. Interna revizija treba u ovom slučaju da ima isti osnovni interes kao i eksterni revizor kao što bi imala sa drugim provajderima. To. možda. Mada interna revizija nema potpunu odgovornost za preglede. da se pripreme zahtjevi za potvrđivanje korišćenjem kompjuterskog softvera. Mada su eksterni revizori zainteresovani za ukupnu dobrobit organizacije.

na primjer.000. Interni revizor koji zarađuje. Ova pitanja mogu prouzrokovati probleme u saradnji revizora. a to su ponos. Ovaj uticaj je. Stepen do koga Komitet za reviziju i CFO naglašavaju značaj učešća interne revizije i mogućnosti saradnje u obavljanju revizije mogu postati važan faktor u odlučivanju o tome u kojoj mjeri će eksterna revizija uzeti u obzir koordinisani rad. Interni revizor brzo napravi računicu i pretpostavi da ovaj eksterni revizor mora da prima godišnju naknadu preko $500. Profesionalci u oblasti revizije su ljudska bića upravo kao i druge osobe. CFO. interna revizija ima obavezu da pregleda planove i aktivnosti sa eksternim revizorom da bi se postigao izvjestan nivo saradnje. ili će se ograničene procedure za ispitivanje i posmatranje pokazati neadekvatnim ili čak neodgovarajućim. Kao dio pregovora koji se vode u vezi sa djelokrugom rada koji treba da se obavi i predloženim naknadama Komitet za reviziju i CFO mogu da insistiraju na izvjesnom nivou učešća interne revizije da bi se pomoglo da se smanje naknade eksterne revizije. važno je pravilno razumijevanje svih uključenih pojedinaca. Da bi se postigla efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije. svakako. nedostatak samopouzdanja i druge kontraproduktivne osobine. PosebPorezni savjetnik veljača 2012. $80. Interni revizor zaboravlja da eksterni revizori ne mogu da obračunavaju 100% svog vremena. i odnosi se na iskrenost i srdačnost sa kojom ove dvije grupe gledaju jedna na drugu. Potrebno je uspostaviti pravilno ponašanje svake revizorske grupe. U nastavku je dat interesantan primjer u SAD. po pravilu. finansijskog i generalnog direktora (CFO i CEO). CFO je osoba koja ima najdirektniji odnos sa partnerom firme koja je angažovana za obavljanje eksterne revizije. Razlika je u tome što interni revizori ne zaračunavaju (fakturišu) svoje vrijeme drugim odjeljenjima po fakturnoj cijeni eksterne revizije. Važno je da se svaka grupa upozna sa djelokrugom i ciljevima one druge grupe da bi unaprijedila i učinila saradnju efikasnijom. Značajno je razumij evanje na nivou višeg menadžmenta. Obje strane treba da budu spremne na opasnost i da se zalažu za pouzdaniji pristup problemu. Zdravo i prijateljsko ponašanje je neophodno za saradnju. i da njihove firme imaju mnogo drugih troškova koji su ugrađeni u fakturnu cijenu po osobi. Postoji mnogo drugih problema koji mogu da imaju uticaja na saradnju interne i eksterne revizije. kako je prikazano u njihovom godišnjem prijedlogu i ovlašćenoj izjavi. Ono ide dalje od zajedničkih interesa koji su upravo opisani. prvo sarađuje sa eksternim revizorom da bi se dogovorili oko prirode i djelokruga pregleda koji obavlja eksterni revizor. Isuviše često ovi problemi na neodgovarajući način spriječavaju efikasnu saradnju. Mada će interna revizija utvrditi dovoljnu osnovu za ostvarenje efikasne saradnje postoji dalja potreba za tim da obje revizorske grupe imaju “korektno ponašanje”. Međutim. većina se može riješiti kroz blisku saradnju između direktora interne revizije i partnera firme eksterne revizije koji je odgovoran za angažman za obavljanje revizije. 105 . uključujući naknade koje zaračunava eksterna revizija.000 godišnje.revizija malim uzorcima. ljubomora. Ove aktivnosti kulminiraju u finansijskim izvještajima koje pregleda eksterni revizor. egocentričnost. Efikasna saradnja interne i eksterne revizije zahtijeva razumijevanje i podršku višeg menadžmenta. po pravilu. Članovi osoblja i interne i eksterne revizije su često nagrađivani sličnim (uporedivim) platama. i mogu biti podložni istim problemima (porivima). i predsedavajućeg Komiteta za reviziju. Neki od ovih problema u saradnji često nastaju zbog naknada (honorara) za rad eksternih revizora u poređenju sa platama interne revizije. Čak i ako rukovodstvo ograniči sve zajedničke projekte interne i eksterne revizije. CFO najčešće ima odgovornost za aktivnosti računovodstvene i finansijske kontrole koje čine sistem internih računovodstvenih kontrola. inertnost. sve veći kada menadžment ima dominantnu ulogu u pregovorima koji se odnose na naknade eksternog revizora. CFO obično ima odgovorost za upravljanje ukupnim troškovima aktivnosti revizije. ne može da razumije zašto članovi osoblja eksterne revizije mogu da naplate svoje vrijeme $250 na čas.

odbor može da zatraži od direktora interne revizije da procijeni učinak eksternog revizora.  Uloga direktora funkcije interne revizije Direktor interne revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa drugim internim i eksternim pružaocima usluga uvjeravnja i konsaltinga. nadležan i za nadzor nad upravljanjem rizicima u organizaciji. interni revizori trebalo bi da sprovode ispitivanja na način koji dozvoljava maksimalnu koordinaciju i efikasnost revizije. On je koordinator koordinacije između interne i eksterne revizije. Direktor interne revizije treba da obavlja redovne procene koordinacije između internih i eksternih revizora. U organizacijama koje zahtijevaju sveobuhvatno mišljenje direktora interne revizije. . u svojim ukupnim nadležnostima. 7.2. da razjasni ulogu koju vrši interna revizija i stepen uvjeravanja koji ona pruža. uključujući i ukupne troškove revizije. obuhvat i stepen integrisanog uvjeravanja (interne revizije i eksterne revizije i drugih strana). i pratiti ih da bi se obezbijedili rezultati. Ove procjene mogu da obuhvate procjene ukupne efektivnosti i efikasnosti interne i eksterne revizije. 7. On mora da dobije informacije o aktivnostima uvjeravanja u vezi sa svim kategorijama rizika. U današnjem poslovnom svijetu. u tom slučaju treba utvrditi specifične mjere. kako bi se obezbijedila adekvatna pokrivenost poslovnih područja. taj rukovodilac mora da razumije prirodu. odgovornost odbora. a dupliranje posla svelo na minimum. takođe. Svaka procjena od direktora interne revizije treba da se bazira na dovoljnom dokazu o efikasnosti rada eksternog revizora. Glavni interni revizor treba da saopšti rezultate ocjene koordinacije između internog i eksternog revizora rukovodstvu i bordu zajedno sa relevantnim komentarima o učinku eksternog revizora. Nadzor nad radom eksternog revizora. U vršenju uloge nadzora. direktor interne revizije treba da obezbijedi da se ne duplira rad koji će obavljati interni revizori ispunjavajući standard 2050 sa radom eksternih revizora na koji se može osloniti u cilju pokrića interne revizije. Posebno je važno da postoji visoki nivo pojedinačnog profesionalnog odnosa između interne i eksterne revizije. Ovaj odnos uključuje razumijevanje da interna revizija ne funkcioniše prevashodno da pomaže eksternoj reviziji i da resursi eksterne revizije treba. Direktor interne revizije će tražiti podršku odbora da bi ostvario efikasnu koordinaciju revizorskog rada. Oni sugerišu da se dobrom koordinacijom napora profesionalnih eksternih i internih revizora mogu uvjeriti zabrinuti članovi borda direktora da će slabosti u sistemima kontrole biti otkriveni. Uloga odbora za reviziju U svojoj knjizi Sawyer i Diffenhofer ukazuju na to da “šire odgovornosti borda direktora povećavaju pritiske koji su potrebni da bi se izbjegla iznenađenja”. Treba da se podsjetimo da je odbor za reviziju.3. Direktor interne revizije ima odgovornost da razume zahtjeve odbora i organizacije u pogledu nezavisnosti uvjeravanja.revizija no je potrebno razumijevanje odgovornosti i interesa svake revizorske grupe da bi se koordinisao rad revizije na način na koji će se ispuniti svi važniji ciljevi. Ukoliko treba da dođe do takvog partnerstva između eksternih i internih revizora. Ukoliko profesionalne i organizacione odgovornosti dozvoljavaju. uglavnom. uključujući koordinaciju sa internom revizijom je. da budu posvećeni unaprijeđenju usluga menadžmentu za postizanje poslovnih ciljeva. Stvarna koordinacija trebalo bi da je u okviru zaduženja direktora interne revizije. Odbor treba da bude siguran da je ukupan proces uvjeravanja adekvatan i dovoljno snažan da potvrdi da se rizicima organizacije upravlja i o njima izvještava efikasno. upravljanju rizicima i kontrolnim procesima. upravljanje rizikom je bitno za ukupan uspjeh organizacije. da razmotri rad drugih pružalaca usluga prije nego što prezentuje opštu ocjenu o korporativnom upravljanju u 106 Porezni savjetnik februar 2012. organizaciji. Prilikom koordinacije rada internih revizora sa radom eksternih revizora.

specifične komponente ili vrste praksi saradnje se moraju definisati.revizija Stoga odbor za reviziju mora da vodi računa na koji način interni i eksterni revizori treba da pristupe ocjeni rizika. Metodi za kvantifikovanje uticaja rizika na poslovnu jedinicu treba. Odbor za reviziju ima odgovornost da obezbijedi da se organizacija bavi rizikom. i treba da odluči kakva unaprijeđenja se mogu napraviti u budućnosti. odbor za reviziju treba da ocijeni nivo podrške koju pružaju ili koja se zahtijeva od eksternih i internih revizora za vrijeme sastanaka sa svakom od ovih grupa. Odbor direktora treba da zahtijeva od odbora za reviziju da bude posebno odgovoran za ispitivanje nezavisnosti eksternih revizora.  Postupci za postizanje efikasne saradnje u obavljanju revizije Kada se donesu odluke o koordinisanom radu interne i eksterne revizije. takođe. Koordinacija raznih procesa ocjene rizika jasno ukazuje vrhunskom rukovodstvu na to šta je značajno. kako bi se obezbijedilo da uslovi i definicije budu jasno izraženi. vjerovatnoće. I standardi IIA i SAS No 65 objašnjavaju razne aktivnosti koorPorezni savjetnik veljača 2012. da koriste slične modele da bi se obezbijedio pravilan značaj koji se pridaje pitanju rizika. takođe. Ova razmjena obezbjeđuje bolje praćenje potencijalne izloženosti riziku koja zahtijeva nadzor i monitoring. kao i za sveobuhvatni kvalitet usluga koje pružaju. Ocjena finansijskog i operativnog rizika. i da li se isti zahtjevi primjenjuju i za interne revizore? Kakvu korist su organizacija i revizori izvukli kao rezultat koordinacije između internih i eksternih revizora? Da li su naknade spoljnih revizora manje zbog oslanjanja na rad internih revizora ili korišćenja resursa interne revizije? • • • Pored toga. da obrate posebnu pažnju na moguće dupliranje napora i nepovezanost ovih dvaju grupa u pogledu modela. izvještaje treba sastavljati na bazi faktora koji povećavaju vjerovatnoću rizika. U svojim naporima da prati odnose saradnje između internih i eksternih revizora. na primjer. izloženosti riziku i preduzetih mjera. 8. radi konzistentne primjene. 107 . Ukoliko kompanija ima odjeljenje ili grupu za ocjenu rizika. dalja koordinacija je potrebna da proces utvrđivanja i ocjene rizika ne stvori konfuziju kod rukovodilaca poslovnog entiteta zbog konfliktnih poruka. Eksterni i interni revizori treba da koordinišu svoja shvatanja rizika sa kojima se suočava i kompanija. odbor za reviziju treba da postavi ova specifična pitanja: • • • • • • Koje metode interni i eksterni revizori koriste u koordinaciji svog rada? Kako eksterni revizori ocjenjuju rad internih revizora prilikom obavljanja njihove revizije finansijskih izvještaja? Koji specifičan posao obavljaju interni revizori kao pomoć eksternim revizorima? Na koji način se vrši razmjena rezultata rada internih i eksternih revizora? Koliko često se održavaju sastanci za koordinaciju i ko im prisustvuje? Kakva obuka se obavlja da bi se obezbijedilo da novi računovodstveni propisi budu na pravi način preneseni internim revizorima i organizaciji? Kakve kvalifikacije se koriste da bi se obezbijedilo pravo osoblje za godišnju finansijsku reviziju. Organizacije sa najuspješnijim programima za upravljanje rizikom koriste u potpunosti ono što su naučile kroz ovaj postupak. mada će svaka grupa slijediti/nastaviti svoj sopstveni zadatak/misiju. značajne i za interne i eksterne revizore u smislu usmjeravanja njihovih napora u radu. Korišćeni pristupi i metodi koje koriste ove dvije grupe za utvrđivanje rizika treba da budu slični. ocjenjuje ga i upravlja njime. a postupak ocjene rizika bude sveobuhvatan i glatko obavljen. Postoje razni razlozi za ocjenu specifičnih rizika i razni načini da se dobro iskoriste ti rezultati. One su. unapređuje mogućnost rukovodstva da donosi odgovarajuće mudre odluke. Za neke će se izvjesne aktivnosti saradnje dogoditi kroz relativno jednostavne forme između ove dvije revizorske grupe. Ove aktivnosti mogu biti različite zavisno od veličine i složenosti organizacije kao i od veličine ove dvije revizorske grupe. Pored toga.

Po pravilu. 8. • Korišćenje zajedničke metodologije. • Saradnja u obuci revizora. Primjeri mogu obuhvatati informacije o izvjesnom novom standardu revizije. po pravilu. osjećati da takva raspoloživost nije kompatibilna sa njihovim nezavisnim statusom i širim odgovornostima prema spoljnom svetu. ja raspoloživost izgleda da je sve više prihvaćena praksa. ne može postojati zaista dobar razlog da interna revizija ne stavi na raspolagnje radne papire eksternoj reviziji. izvještaji treba da budu na raspolaganju internoj reviziji kao standardna praksa. Izvještaji interne revizije treba da budu automatski dostavljani eksternoj reviziji. uglavnom. Slobodni108 Porezni savjetnik februar 2012. Dostavljanje izvještaja od interne revizije uključuje iste principe koji se odnose i na radne papire. • Razmjena izvještaja. Razmjena radnih papira interne revizije sa eksternom revizijom spada u zajednički koordinisani rad. Oni čine važno sredstvo za informisanje eksterne revizije o nalazima i drugim aktivnostima interne revizije. Logično je da eksterni rvizor mora da pregleda ove radne papire kao dio utvrđivanja stepena do kojeg se može osloniti na rad interne revizije. Međutim. mada neki izvještaji o eksternoj reviziji su povjerljive prirode. U još nekim drugim slučajevima u firmi za eksternu reviziju mogu da postoje problemi sa vremenom zbog procedura ispitivanja. 8. Ti izvještaji u narativnoj formi su obično od značaja za internu reviziju. Po pravilu. Razmjena dokumentacije revizije Ovo je jedan od osnovnih aspekata saradnje i obuhvata radne papire i izvještaje o reviziji. Tok (razmjena) ovih dokumenata između internih i eksternih revizora obuhvata sljedeće: • Razmjena radnih papira.revizija dinisanog rada revizije koji se može posmatrati kroz sljedećih sedam širih kategorija: • Razmjena dokumentacije revizije. Takođe. • Direktna (face-to-face) razmjena informacija. Menadžment interne revizije treba da pokuša da zahtijeva pristup selektivnim eksternim radnim papirima kao dio koordinisanog procesa planiranja. Šire potrebe mogu zahtijevati dodatni rad i trud da bi se obezbijedio odziv. u principu. Inače. Razmjena izvještaja između internih i eksternih revizora izgleda da predstavlja razumnu i.1. Direktna razmjena informacija doseže sveobuhvatniji nivo kada postoji stalna/tekuća razmjena ukupnih informacija o reviziji između ove dvije grupe.2. Takvi izvještaji u narativnoj formi često obuhvataju specijalne preglede kontrola ili dodatne savjetodavne komentare za rukovodstvo. to bi bila vrlo neuobičajena situacija. Međutim. vjerovatnije je da će interna revizija ispitati stvari . Direktna razmjena informacija Interni i eksterni revizori treba uvijek da sarađuju kroz svakodnevnu razmjenu potrebnih informacija. opštu praksu. U nekim slučajevima interni revizor može nevoljno da stavlja na raspolaganje radne papire koji ne zadovoljavaju željene standarde profesionalnog kvaliteta. U nekim slučajevima izvjesni izvještaji interne revizije mogu biti povjerljivi ili nisu stvarno za svrhu eksterne revizije. • Zajedničko planiranje projekta revizije. međutim. • Praćenje nalaza revizije. takva raspoloživost treba da bude omogućena od eksterne revizije sem u slučajevima povjerljive prirode. eksterna revizija možda u nekim slučajevima se neće isuviše ponositi kvalitetom nekih svojih radnih papira. ili statusu novog kompjuterskog sistema u razvoju. Obrnuta aktivnost – stavljanje na raspolaganje radnih papira eksterne revizije internoj reviziji – je malo drugačiji problem. i u tom slučaju faktori troškova i rada zahtijevaju pažljivo razmatranje. to je problem koji je potrebno ispraviti zbog sopstvene greške. Čak i tada eksterna revizija treba da obezbijedi kopije odabranih dijelova. • Pomoć kroz zajednički rad. U tipičnom angažmanu eksterne revizije izvještaji narativnog tipa uz redovno pismo sa mišljenjem o reviziji su manje uobičajeni i razlikuju se zavisno od terminologije pojedinačnih revizijskih angažmana. organizacionim promjenama. Neki eksterni revizori mogu.

Ova ista situacija može. To je bila uobičajenija praksa u ranijim godinama. Vjerovatno da je najbolji pristup potvrditi da je takva zajednička metodologija najkorisnija u situacijama finansijskog računovodstva. po pravilu. ili jasnim dogovorom da taj Porezni savjetnik veljača 2012. vode sa višim rukovodiocima organizacije.revizija koje bi bile interesantne za eksternu reviziju. uključujući i ocjenu kontrolnog rizika. uglavnom. Takođe. mora se priznati da su ciljevi interne revizije širi od ciljeva eksterne revizije. takođe. Međutim. Posebno značajan izvor inputa ovdje su diskusije koje nisu povjerljive prirode koje eksterni revizori. Ovaj problem se može riješiti ponekad postojanjem funkcije interne revizije koja služi kao imenovani konsultant. Logička osnova ovdje je da je na ovaj način lakše eksternoj reviziji da obavlja pregled i koristi rad internih revizora. da postoji u slučaju istraživanja prevara. U svakom slučaju. shvataju i prihvataju obje strane. eksterna revizija zavisi u velikoj mjeri od takvog toka korisnih informacija. detaljnijim i širim uključivanjem poslovnih aktivnosti interne revizije. po pravilu.4. mnoge od ovih diskusija mogu biti veoma povjerljive. u suštini. Svakako. često je efikasno za internu reviziju da koristi isti pristup. Interni revizori treba da pružaju otpor kada su u pitanju bilo kakvi zadaci koji se odnose na drugorazredni status rada koji nije u skladu sa njihovom sopstvenom profesionalnom sposobnošću. Alternativni pristupi uzorkovanja su “Sakupljanje dokaza kroz revizijsko uzorkovanje. Najuobičajeniji primjeri su planovi za format i indeksaciju radnih papira. neki interni revizori mogu smatrati takve zajedničke procedure kao relativno nevažne. međutim. U ovom slučaju interna revizija ne učestvuje u nezavisnom radu sa eksternim revizorima već radi direktno pod njihovim nadzorom. kao dio njihovog osoblja. U više sofisticiranoj formi. i postupci revizije koji se primjenjuju za specijalne oblasti revizije. postupci uzorkovanja. 8. Pomoć kroz zajednički rad U nekim slučajevima eksterna revizija može zahtijevati direktnu pomoć od interne revizije u obavljanju svog rada. Interna revizija može da bude efikasna grupa koja ukazuje eksternoj reviziji na razvoje koji su relevantni za ukupan rad eksterne revizije. 8. Međutim. i da često postoji potreba za različitim pristupima za specifične revizijske zadatke. Korišćenje zajedničke metodologije U mnogim situacijama interna revizija treba da se trudi da primjenjuje tehničke i dokumentacione procedure slične onima koje koriste eksterni revizori. Važnije je što eksterna revizija može da obezbijedi internoj reviziji informacije o takvim aspektima kao što su novi računovodstveni ili revizijski standardi. U obliku najnižeg nivoa određeni interni revizori su mogli funkcionisati kao mlađi pomoćnici. Mada je manje vjerovatno da eksterna revizija obezbjeđuje informacije koje su korisne za internu reviziju. 109 . Svaki takav angažman zajedničkog rada se mora tretirati sa krajnjom pažnjom. i koje ponekad mogu da budu na raspolaganju internoj reviziji. i interna revizija ne treba da vrši pritisak na svoje partnere eksterne revizije da dobije informacije koje nisu javne po svojoj prirodi. ali da mišljenje mora biti izraženo u njenoj efektivnoj primjeni. zajednički pristupi ne treba da budu primijenjeni do takve krajnosti da se miješaju u način pojedinačnog rada za postizanje značajnih i korisnih rezultata revizije. Zajednička metodologija je sredstvo koje treba koristiti sa razumnom pažnjom i opreznošću. kada je naglasak na saradnji bio prevashodno da se smanje časovi i naknade eksternog revizora. i važnost ovakvog nivoa saradnje. ove dvije grupe mogu da rade zajedno pod nadzorom jednog administrativnog rukovodioca na projektu kao što je prisustvovanje popisu (inventaru) zbog potrebe za tijesnom saradnjom i kontrolom.” Neke firme za eksternu reviziju imaju jaku podršku u ovoj oblasti i mogu da odobre takav pristup.3. postoji ista potreba i ista zajednička korist od te recipročne aktivnosti. Pošto taj pristup uzorkovanja može biti podržan od eksterne revizije – i stavljeni na raspolaganje kompjuterski programi i drugi materijali.

ovaj proces može trajati izvjestan broj godina i treba da bude prikazan djelimično u odobrenim budžetima. Praćenje nalaza revizije I eksterna i interna revizija pripremaju nalaze i preporuke koji utiču na aktivnosti organizacije 110 Porezni savjetnik februar 2012. međutim. imaju obuku koja je korisna za obje. Neke firme za eksternu reviziju. međutim. 8. eksterni revizor će biti uključen u manjoj mjeri u praćenje revizijskih preporuka od interne revizije. Po pravilu. Kao rezultat toga. eksterna revizija će obično imati manje revizijskih nalaza i preporuka u vezi sa tim operativnim procedurama.7. Kada materijal za obuku jedne grupe koristi druga grupa takvo korišćenje se obično obezbjeđuje uz minimalne naknade zbog zajedničkih interesa. interna revizija može organizovati sesije obuke ili pripremati druge materijale za obuku koji su jedinstveni za posebne klijente.  Zajedničko planiranje projekta revizije Kada interni i eksterni revizori zajedno rade da bi postigli efikasnu saradnju za obavljanje revizije oni će zaključiti da im je potrebno da sjednu zajedno da bi planirali odgovarajuće programe revizije prije stvarnog rada na reviziji. često je korisnije za svaku grupu da razvija i upravlja svojim sopstvenim programima za obuku. normalno na pojedine nalaze i preporuke koje daje eksterna revizija Komitet za reviziju i menadžment organizacije više obraćaju pažnju. Takvi programi obuke su manje direktno povezani sa programom za koordinisanje revizije. 8.6. Eksterni i interni revizori treba da sarađuju na svaki mogući način da bi razmijenili informacije o svemu što je relevantno za tekuću i buduću efikasnost operativnih procedura organizacije posebno u oblastima koje se odnose na sistem interne kontrole. Primjer u ovom slučaju može biti kada se obuka odnosi na specijalne proizvodne procese ili kompjuterske sisteme koje treba da koristi eksterna revizija. U drugim slučajevima. Zajedničkim radom oni najbolje obezbjeđuju primjenu potrebnu korektivnih mjera. Takođe.revizija angažman obuhavata rad na istom nivou koji je privremene prirode da bi se zadovoljila jasno potvrđena potreba. Pored toga. posebno razvija razne vrste programa revizije koje mogu biti korisne i internim revizorima njihovih klijenata. Mada linijsko osoblje organizacije pojedinačno i kolektivno ima osnovnu odgovornost za razmatranje takvih preporuka i odgovarajućih korektivnih aktivnosti. . Interna revizija treba da ocijeni ove materijale na osnovu svojih snaga i treba uvijek da odabere najbolji izvor za obuku interne revizije čak i ako je obezbijeđen od neke druge revizorske firme. Proces planiranja uključuje Komitet za reviziju i dvije revizorske grupe. 8. Kao rezultat toga. imaju programe obuke za interne revizore kao posebnu aktivnost. obje revizorske grupe treba da budu spremne na sve propuste i da rade na koordinisan način da bi pratile korektivne aktivnosti za navedene poslovne postupke. Još jedno rješenje je postaviti najkvalifikovaniju osobu da bude odgovorna za zajednički rad bez obzira na to da li je to eksterni ili interni revizor i bez obzira ko na kraju ima na raspolaganju radne papire. Primarni interes eksterne revizije je objektivnost prikazivanja finansijskih izvještaja organizacije. iniciranje nalaza i kasnije praćenje od eksterne revizije treba da budu posebna briga svih zainteresovanih strana. Međutim. Firma za eksternu reviziju može da poželi da koristi takve materijale za rad članova svog osoblja koji rade na toj posebnoj reviziji. pošto interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije.5. koja je predmet ispitivanja.  Saradnja u oblasti obučavanja revizora Obično obje grupe: interne i eksterne revizije. takođe. U stvarnoj praksi. i eksterni revizori neće biti uključeni u osnovne operativne postupke toliko temeljno kao interna revizija. Eksterna revizija. revizori treba da budu veoma zainteresvani za sistem za monitoring svih revizijskih nalaza i koliko se efikasno upravlja njime. koja pruža usluge klijentima.

111 . interna revizija utvrđuje planove revizije na bazi rizika sa uvažavanjem potreba eksterne revizije. Njihov djelokrug će često biti baziran na raznim računima bilansa stanja ili finansijskim transakcijama. Interni i eksterni revizori posjeduju profesionalno iskustvo koje je vrlo slično u mnogim oblastima. za sljedeću godinu. mada to može prouzrokovati neke teškoće i probleme. od eksterne revizije se očekuje da ocijeni rad internih revizora kada se oslanjaju na njihov rad. Koordinacija ovih planova revizije baziranih na riziku imaju za rezultat postizanje ukupnih ciljeva revizije i obezbjeđuje najbitniju osnovu za efikasan koordinisani rad revizije. Međutim.revizija Mada će eksterna revizija normalno učestvovati u izvjesnoj mjeri u tom dugoročnom procesu planiranja. Eksterni revizori treba da obave slično ocjenjivanje rizika na bazi djelokruga svog pregleda u odgovarajućoj organizaciji. U procesu planiranja interna revizija utvrđuje djelokrug revizije za sve entitete ili jedinice koje su predmet revizije. prije svega. Zaključak Interna i eksterna revizija daju nadzornom odboru ili drugim tijelima određena uvjeravanja o stanju u organizaciji. Koristi koje se dobijaju kao rezultat ove saradnje su. i nivo do kojeg će moći da budu na raspolaganju za ovaj rad na reviziji. Koncept djelokruga revizije se razlikuje za eksternu reviziju. zajedno sa njihovim bliskim kontaktom sa višim menadžmentom. 9. zajedno sa činjenicom da oni posmatraju veliki dio rada onog drugog. uz razmatranje podrške koju očekuje od interne revizije. Zatim eksterna revizija utvrđuje mišljenje na bazi rizika o tome šta treba uraditi da bi se ispunile odgovornosti u vezi sa revizijom. Kod utvrđivanja tog mišljenja treba pravilno ocijeniti broj osoblja interne revizije. neizbježno i korisno. Štaviše. treba da utvrde unaprijed šta žele da urade i kako dovesti do toga da željena budućnost postane realnost. takođe. i Međunarodnim standardom revizije 610. U nekim situacijama eksterna revizija možda neće poželeti stvarnu dobrodošlicu ocjenjivanju od grupe interne revizije. kao i svi drugi menadžeri. obezbjeđuje jaku osnovu za efikasnu saradnju i unakrsno (uzajamno) ocjenjivanje. Rezultat ove koordinacije je stalni proces planiranja gdje se revizije za buduće godine dodaju planu i aktivnosti u tekućoj godini koji se dalje dotjeruju do nivoa izvodljivosti koji prethodi obavljanju stvarnog rada na reviziji. Međutim. može da pomogne da interna revizija dobije bolji organizacioni status i resurse. ove procese ocjenjivanja rizika i planove revizije bazirane na posebnom djelokrugu revizije treba koordinisati. To bi trebalo da bude standardna praksa u dobro uređenoj organizaciji interne revizije. Naravno. i priprema tekući i dugoročni plan na bazi ocjene rizika. Ocjenjivanje rada eksterne revizije od interne revizije je. Ovo je prihvaćena praksa u mnogim većim organizacijama i može postati standardni postupak u budućnosti. prihvatanje konstruktivnog uzajamnog ocjenjivanja je u skladu sa pristupom profesionalnog partnerstva opisanog prethodno. Da bi ukupna uvjeravanja Porezni savjetnik veljača 2012. u suštini. Može se očekivati da će biti više dvosmjernog ocjenjivanja u budućnosti. Kroz zajedničko planiranje mogu se usaglasiti potrebe svake grupe. iste kao one koje se dobijaju bilo kojom vrstom planiranja unaprijed. interes eksterne revizije da imaju dobru internu reviziju. Revizori. zdravije ponašanje je priznati da uvijek postoji prostor za unapređenje i da često interna revizija može da da dobru i objektivnu ocjenu. Ovo je stvarno nezavisno od toga da li takvi usaglašeni planovi mogu i treba da budu modifikovani u skladu sa promjenljivim uslovima. njegove pokazane sposobnosti. Interna revizija treba da stimuliše unakrsno ocjenjivanje od eksterne revizije i da to u potpunosti iskoristi. Međutim. obavlja analizu rizika na osnovu tog djelokruga da bi odabrala kandidate sa najvišim rizikom radi ispitivanja. dok djelokrug interne revizije je obično baziran na poslovnim oblastima ili procesima u oganizaciji. Štaviše. kako je definisano u SAS No 65. Ovo. njeni sopstveni planovi se više fokusiraju na potrebu svake godine da se utvrdi prijedlog za angažman za sljedeću godinu koji zahtijeva odobrenje akcionara i borda direktora.

pravilima. The Institute of Internal Auditors. New York. Coordination between internal and exteral auditors. 2003. Statement of Auditing Standards No. LAJoŠ ŽAGER DR. sCI. Lawrence Sawyer. Janet L. Statements on Auditing Standards. propisima. 1991. “Sawyer’s Internal auditing The Practice of Modern Internal Auditing”. com/p/articles/mi_m4153/is_n2_v49/ai_12263849/ 2. ne može da postoji ni saradnja.The Challenge of SAS 65 . The IIA Research Foundation. 2011. sCI. 65. 5th Edition. Saradnja pretpostavlja odnos povjerenja između internog i eksternog revizora i odbora za reviziju. American Institute of Certified Public Accountants. IFAC. 65. 3. ttp://findarticles. obje profesije mogu efikasno da ispune svoje uloge upravljanja kao temeljaca i pozitivno utiču na povjerenje javnosti. IZ SadrŽaja: • MJESTO I ULOGA REVIZIJE U UPRAVLJANJU PODUZEĆEM • REVIZIJSKI TEORIJSKI OKVIR KAO ISHODIŠTE PROCESA REVIZIJE • PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • PROCES INTERNE REVIZIJE • POVEZANOST REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I INTERNE REVIZIJE • STANJE I PRAVCI RAZVOJA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI CIJENA: 79. Odbor za reviziju treba da podstiče konsultaciju između internih i eksternih revizora kako bi njihova saradnja bila što efektivnija i efikasnija. assurance. Paul Makosz. metode i terminologiju. ŽELJKo RIčKA Literatura: 1. Jim Scheiner. Kada se primjenjuje nezavisnost. USA 2006. U PRODAJI REVIZIJA podrška poslovnom upravljanju auTori: PRoF. International Professional Practices Framework (IPPF).00 KM sa uključenim PDV-om 112 . Dennis R. The Auditor’s Consideration of the Internal Audit Function in an Audit of Financial Statements.with contributions by Anne Graham. SAS No.revizija bila efikasna potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju između ove dvije profesije. 65. Saradnja između ove dvije profesije ima za cilj da obje uključene strane daju svoj doprinos na efikasniji i efektniji način kako bi se supervizija optimizovala. Inc. sCI. and ethics pronouncements. 5.Statement on Auditing Standards No. BoRIs TUŠEK PRoF. The Institute of Internal Auditors. Mort Difftenhofer. 6. Ako nema povjerenja. U cilju efikasnog koordiniranja njihovog rada i međusobnog oslanjanja na posao koji je izvršila druga strana interni i eksterni revizori treba da koriste slične tehnike. DR. http://findarticles. Handbook of international auditing. Colbert. Porezni savjetnik februar 2012.com/p/articles/mi_m4153/is_n2_ v49/ai_12263853/ 4. uključujući odgovarajuću koordinaciju i saradnju. Schueler. objektivnost i usaglašenost sa standardima. DR. International Federation of Accountants. AU Section 322. gdje se svaka strana koncentriše na sopstvene odgovornosti.

Pored toga biste vi kao isplatilac bili obavezni platiti na vaš teret i po 0. na koju bi se plaćali propisani porez na dohodak i puni doprinosi. ukoliko bi njegov rad bio trajniji. koja je u radnom odnosu sa drugom firmom. U suprotnom. Ukoliko se odlučite za ugovor o djelu. na osnovu ugovora o djelu. tako da se zadovoljava i uslov iz Zakona o radu po kome trajanje ovih poslova može biti najviše 60 dana u toku kalendarske godine. Povoljna je okolnost da to angažovanje traje 52 dana u godini. na primanja po tom osnovu obračunavao bi se i plaćao porez na dohodak (10%). Porezni savjetnik veljača 2012. uz umanjenje osnovice za priznate troškove od 20% i doprinosi Odgovor: Prema Zakonu o privrednim druš- Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- 113 . Angažovanje čistačice koja je zaposlena u drugoj firmi ti sa ženom koju angažujemo na poslovima čišćenja jednom sedmično. s njim bi trebalo zaključiti ugovor o radu. prokurist/zastupnik. kao i naknada za nesreće i vodna naknada. može biti u radnom odnosu sa društvom.5% naknade za nesreće i opću vodnu naknadu na neto iznos isplate. po osnovu koga bi ostvarivao plaću. čišćenje prostorija ima tretman nesamostalnog rada. Oblik angažovanja za ovu vrstu rada može biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (sve su to instituti iz Zakona o radu).savjeti Angažman prokuriste imenovanog sudskim rješenjem ti sa prokuristom imenovanim po sudskom rješenju i koje su porezne obaveze u vezi sa primanjima koja ostvari prokurista po tako sklopljenom ugovoru? Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- na bruto osnovicu i to 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO (na teret isplatioca). u smislu propisa o porezu na dohodak. tvima. kao i koje su porezne obaveze u vezi sa naknadom za tu uslugu? Odgovor: Po svom karakteru. jedino ostaje mogućnost njenog angažovanja na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je već u radnom odnosu. npr. tj. a može poslove za koje je dobio ovlaštenje obavljati i na drugi način. Koji će oblik angažovanja prokuriste doći u obzir zavisi od vremenskog trajanja i načina njegovog angažovanja Ukoliko bi njegovo angažovanje bilo vremenski ograničeno i povremeno najpogodniji oblik angažovanja bio bi ugovor o djelu. kao lice ovlašteno za poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun društva.

za rad subotom i nedjeljom (ukoliko su to po aktima firme neradni dani). vi. za svaki slučaj. a konkretizacija tog prava reguliše se internim aktima firme. Postoji li neko ograničenje da mi iz BiH fakturiramo zakupninu Pitanje: Da li je ispravno zaposleniku koji je . ima svako lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet dobara. u 18 sati i na putu ostao do subote do 22 sata obračunati naknadu za topli obrok za petak (dan kada je redovno radio). 54/05 i 62/08). jer se radi o čajnoj kuhinji izrazito zatvorenog tipa. Posluživanje napitaka koji se plaćaju iz sredstava prikupljene članarine zaposlenika . Odgovor: Članom 4. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica). Iz navedenih razloga. Taj prostor želimo izdati u zakup tamošnjoj firmi. bilo bi dobro da o ovom pitanju zatražite zvaničan odgovor od Federalnog ministarstva finansija. Da li se promet koji se obavi u čajnoj kuhinji mora registrovati putem fiskalnog uređaja? mima (“Službene novine Federacije”. ukoliko službeno putovanje traje više od osam sati. broj 81/09) propisano je da obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja. Ipak. tako da u konkretnom slučaju za rad u petak zaposleniku treba obračunati naknadu za topli obrok. Obaveza fiskalizacije čajne kuhinje sindikalne organizacije Pitanje: Sindikalna organizacija Direkcije (kao sastavni dio Sindikata elektroenergetskih radnika BiH) je u prostorijama Elektroprivrede organizovala distribuciju napitaka koji se plaćaju iz sredstava članarine članova sindikata. zaposlenik ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za procenat koji se utvrđuje aktima firme. nego se za takav rad obračunava uvećana naknada za rad u dane vikenda). niste obveznici fiskalizacije za djelatnost posluživanja napicima u objektu zatvorenog tipa. Ova djelatnost nije registrovana. s tim da to uvećanje ne može biti manje od 20% (dakle. za prisustvo na poslu. prema članu 12. s obzirom na to da ono i nema vlastitih troškova. PDV tretman iznajmljivanja prostora u Crnoj Gori Pitanje: Naša firma je nedavno kupila poslovni prostor u Crnoj Gori. po našem mišljenju. kao i da li treba obračunavati prekovremene sate ili naknadu za rad u dane vikenda? Odgovor: U ovom slučaju ispravno je obračunati i topli obrok (za petak) i dnevnicu. U upitu navodite da vi. nezavisno od načina plaćanja. Naime. Zakona o fiskalnim siste- Topli obrok i dnevnica za isti dan i naknada za rad u dane vikenda radio u redovnom radnom vremenu u petak do 17 sati. br. kao sindikalna organizacija. Što se tiče drugog dijela pitanja. Općeg kolektivnog ugovora. a krenuo je na službeni put istog dana 114 Porezni savjetnik februar 2012. rad u dane vikenda ne smatra se prekovremenim radom. uz napomenu da lice angažovano po ovom ugovoru nema pravo na odbitak troškova. niste registrovani za vršenje ugostiteljskih usluga zaposlenicima. pravo zaposlenika na topli obrok vezuje se za radno vrijeme.savjeti Primanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 10% i “malim” doprinosima (4% iz naknade za zdravstvo i 6% na naknadu za PIO). za rad u dane sedmičnog odmora zaposleniku pripada pravo na povećanu plaću od najmanje 20% od bruto naknade. zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu. zatim obračunati pripadujuću dnevnicu za službeno putovanje za vrijeme od 18 sati u petak do 22 sata u subotu (jedan dan + 4 sata = 1 dnevnica). odnosno za pružanje usluga klijentima. Porezni aspekt ovih naknada regulisan je propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH. Prema tome.članova sindikata ne može se smatrati pravim prometom. Pošto u vašem slučaju putovanje traje 28 sati. Navedena prava regulisana su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije (“Službene novine Federacije BiH”. tj.

Ipak. ne postoje nikakve pre- 115 . Sama činjenica da firma čiji je to lice direktor za vas radi iste poslove u drugoj zoni ne predstavlja smetnju sve dok te poslove ne rade u istoj zoni. (Čak i u slučaju da rade u istoj zoni. Odgovor: S obzirom na to da se ne radi o Odgovor: Formalno. u situaciji koju ste Porezni savjetnik veljača 2012. imamo situaciju da imamo ugovor sa kompanijom “A” za obavljanje poslova u jednoj zoni i ugovor sa direktorom te kompanije za iste poslove u drugoj zoni. Iako ova isplata nije oporeziva porezom na dohodak po tom osnovu. eventualno. ovdje se ne radi o oporezivoj “koristi” kao obliku dohotka od nesamostalne djelatnosti. Da li je ovo moguće i dozvoljeno jer se radi o istoj vrsti usluga? preke da vi sa direktorom te kompanije zaključite ugovor o djelu za navedene usluge. s tim da na njima ne biste zaračunavali bh. s obzirom na to da je riječ o usluzi (zakupu nekretnine) koja se oporezuje prema mjestu. Dakle. Poseban angažman direktora partnerske firme znis je raspoređen tako da smo tržište BiH podijelili na određeni broj zona. u onoj zemlji gdje se nalazi dotična nekretnina. a ne nužno i sukob interesa s vaše tačke gledišta. s kojima su obaveze i prava definisani ugovorima.11%. tamošnji primatelj usluge (vaš zakupoprimac) je u obavezi da po vašim fakturama obračunava PDV u svojoj državi. u obavezi da imenujete svog poreznog punomoćnika u Crnoj Gori koji bi u vaše ime ispostavljao te fakture tamošnjem zakupoprimcu i koji bi umjesto vas obračunavao tamošnji PDV. Međutim. Nema smetnji da vi ispostavljate fakture za zakup. opće vodne naknade. na osnovicu koju čini isplaćeni iznos. U skladu s tim. Porezna uprava FBiH je u svom naknadnom stavu navela da se isplate novčanih donacija fizičkim licima smatraju oporezivim porezom na dohodak samim tim što nigdje nisu izričito izuzete od oporezivanja. preporučujemo da prethodno provjerite da li crnogorski propisi o PDV-u to zaista uređuju na takav način. oporeziva je po drugom. način oporezivanja je u oba slučaja isti i podrazumijeva obračun i uplatu poreza na dohodak po preračunatoj stopi od 11. nakon što je jedna od zona ostala bez svog zone-managera. to bi moglo predstavljati sukob interesa između tog lica . ili ste vi. tj. Za svaku zonu postoji po jedan zone-manager.) Međutim. Odgovor: Osnovna stvar je skrenuti vam pa- Iako propisi o porezu na dohodak u FBiH (Zakon i Pravilnik) ne tretiraju izričito ovakve situacije. Pitanje: Bavimo se direktnom prodajom i bi- Finansiranje odbrane doktorske disertacije nezaposlenika Pitanje: Prihvatili smo da sufinansiramo odbranu doktorske disertacije fizičkom licu koje nije zaposlenik naše firme. sa naznakom: “Uplata za NN” (ime i prezime fizičkog lica). pošto se dotični poslovni prostor (nekretnina) nalazi na teritoriju Crne Gore.savjeti za poslovni prostor u Crnoj Gori i na koji način to trebamo raditi? žnju na činjenicu da ovaj promet usluga (zakupnina prostora) u ovom slučaju podliježe oporezivanju prema PDV propisima Crne Gore. Kakav je porezni tretman ovog slučaja? vašem zaposleniku. Pri tome nije važno da li je to fizičko lice porezni rezident ili nerezident FBiH. PDV (uz poziv na član 15. tj. naš direktor je odlučio ponuditi tu ulogu direktoru kompanije “A” koja nam te iste poslove radi u drugoj zoni. našeg Zakona o PDV). isplata licu ili u korist lica sa kojima nemate zasnovan radni odnos ili neki drugi ugovor o njegovom angažmanu se. prema stavu Porezne uprave FBiH. Sredstva će se uplatiti na račun Medicinskog fakulteta Beograd. Naime. niti izričito predviđaju oporezivanje u ovakvim slučajevima. kao i posebne naknade za nesreće. tretira kao oporeziva novčana donacija fizičkom licu.direktora i njegove kompanije. Napominjemo da na ovakve isplate nema obaveze obračunavanja i uplate bilo kakvih doprinosa.

godinu iznosi 400. besplatnog pristupa elektronskom izdanju POREZNOG SAVJETNIKA br. Trgovina.info 116 Porezni savjetnik februar 2012. te mu se može pristupiti putem korisničke šifre koju dobijete pretplatom.00 KM 200.00 KM 400. Cijena elektronskog izdanja stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK za 2011. turizam. potpune i pouzdane informacije kroz cjelovit pregled prečišćenih tekstova važećih zakona i pratećih propisa. Tokom januara/siječnja 2011. ugostiteljstvo i obrt: 100. turizma.revicon. Registar propisa je uvijek ažuriran i pretplatnici na najbrži i najjednostavniji način dolaze do važećih i prečišćenih odredbi svih propisa iz navedenih oblasti u BiH.revicon.00 KM (s PDV-om).00 KM 150. Ukoliko se odlučite na godišnju pretplatu na elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA.ba www. Pretplatom na elektronsko izdanje dobit ćete mogućnost bržeg i jednostavnijeg pristupa sadržajima POREZNOG SAVJETNIKA. Federacije BiH i svih kantona-županija u Federaciji BiH iz sljedećih odabranih oblasti: poreza. osiguranja. radno-pravnih odnosa i budžeta-proračuna. Godišnja pretplata na štampano izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. Cijena godišnje pretplate i na štampano i elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. trgovine. 12 za decembar/prosinac 2010. pružajući brze.00 KM www. svim zainteresiranim na našem portalu www. Registar propisa predstavlja jedinstven i nezaobilazan priručnik u poslovanju na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. bankarstva.savjeti U PONuDI U PONuDI ELEKTRONSKO IZDANJE mjesečnog stručnog časopisa elektronsko izdanje Reviconov Registar propisa sadrži prečišćene tekstove svih zakonskih i podzakonskih akata Bosne i Hercegovine.info omogućujemo mjesec dana probnog. Revicon Vam. Prema svojoj koncepciji i sadržaju.00 KM 100. godinu iznosi 200.00 KM Od početka ove godine. carina.registar-propisa.00 KM KOMPLET REGISTRA PROPISA: KOMPLET REGISTRA PROPISA za pretplatnike na Porezni savjetnik: 500. godine. računovodstva. CIjene (s PDV-om): Sistemski propisi: Budžet i proračun: Finansijki propisi i vrijednosni papiri: Porezi i carine: 200.00 KM (s PDV-om). uz štampano. iznosi 250. Registar propisa je dostupan u elektronskom izdanju. dobit ćete svoje pristupne podatke putem kojih ćete moći i dalje koristiti ovu uslugu. .00 KM (s PDV-om). nudi i elektronsko izdanje stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK. vrijednosnih papira.

savjeti
naveli, a u kojoj bi to fizičko lice “pokrivalo” potpuno drugu zonu u odnosu na onu koju prokriva firma u kojoj je to lice na funkciji direktora, ne postoje ni takve smetnje za zaključenje ugovora o djelu. U tom ugovoru trebate precizirati sva prava i obaveze obje strane, a način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i ostalih obaveza (opća vodna naknada i naknada za nesreće) će biti isti kao i u svim drugim slučajevima ugovora o djelu. upisuje samo oporezivi dohodak. Prema tome, porodiljska naknada, kao neoporezivi prihod u vidu socijalne pomoći iz člana 5. Zakona o porezu na dohodak, ne treba biti upisana u MIP1023. Osim toga, tu naknadu ne isplaćujete vi, pa i iz tog razloga ne trebate da je prijavljujete. Međutim, dodatak toj naknadi koji isplaćujete vi je nešto drugo. To je dohodak od nesamostalne djelatnosti i taj dio morate upisati u obrazac MIP-1023. S obzirom na to da se radi o isplati nečega što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, vi ćete u ovom obrascu odabrati šifru 1 (isplata plaće). Vi istovremeno prijavljujete pune doprinose koje uplatite. Pri tome se ne morate zamarati “štimanjem matematike” u obrascu. U obrazac MIP-1023 upisujete podatke onakvi kakvi jesu, odnosno stvarne iznose doprinosa. Obrazac ne zahtijeva matematičko poklapanje svih podataka, to je moguće samo u nekim idealnim situacijama. Ova situacija to, svakako, nije, ali nije ni pogrešno upisati podatke koji se ne poklapaju, jer su oni jedino takvi u skladu sa propisima. Ista stvar je i sa doprinosom za zdravstveno osiguranje koje vi plaćate samo djelimično. Vi ćete prijaviti taj dio koji ste uplatili, dok će “svoj” dio prijaviti sam centar. Inače, centar za socijalni rad je svakako dužan podnijeti MIP-1023 sa podacima o porodilji ukoliko je za nju izvršio bilo kakvu uplatu doprinosa.

Naknada za porodilje i obrazac MIP-1023
Pitanja:

1) Da li je potrebna posebna specifikacija za uplatu doprinosa za porodiljsku naknadu koju isplaćuje centar i da li u tu specifikaciju treba uvrstiti i 30% koje firma dodatno uplaćuje - ili je možda potrebno razdvojiti redovan rad i porodiljsku naknadu, pa još dodatno napraviti zbirnu specifikaciju? 2) Na koji način evidentirati porodiljsku naknadu kroz MIP-1023, tj. koju vrstu primanja označiti kada centar isplaćuje naknadu, a firma uplaćuje doprinose i još dodatno uplaćuje 30% na koje uplaćuje doprinose i eventualni porez? Kako u obrascu MIP-1023 evidentirati situaciju u kojoj centar uplati dio doprinosa za zdravstveno osiguranje, a firma uplaćuje razliku?
Odgovor: Firma za vlastite zaposlenike podnosi ili specifikaciju na obrascu 2001 (ako se radi o rezidentima FBiH) ili specifikaciju na obrascu 2001-A (ako se radi o licima iz RS ili BD BiH). Ona se podnosi zbirno za sve zaposlenike i obuhvata sve doprinose koji su za njih uplaćeni. Samim tim nije potrebno podnijeti posebnu specifikaciju za slučajeve uplate doprinosa kod porodiljske naknade, kao ni neku zbirnu poslije toga. Ovi doprinosi će se uključiti u ukupnu sumu koja se prijavljuje kroz redovnu specifikaciju. Što se tiče upisivanja porodiljske naknade u obrazac MIP-1023, važno je naglasiti da se u isti

Podnošenje MIP-1023 za zaposlenika u BD BiH
Distriktu BiH u kojoj su zaposleni radnici - rezidenti Distrikta. Sve obaveze iz plata se redovno uplaćuju (doprinos za PIO u FBiH, a svi ostali doprinosi i porez na dohodak u BD BiH). Imamo problem kod podnošenja obrasca MIP-1023. PU FBiH tvrdi da se ovi radnici moraju nalaziti na obrascu koji podnosimo u FBiH i da se na njemu vidi samo doprinos za PIO, a u BD BiH tvrde da MIP-1023 za iste radnike treba predavati i tamo. Ko je u pravu i kome stvarno treba predavati MIP-1023 za te radnike?
Porezni savjetnik veljača 2012.

Pitanje: Imamo poslovnu jedinicu u Brčko

117

savjeti
Odgovor: U pravu su i jedni i drugi. Naime, i propisi u FBiH i propisi u BD BiH zahtijevaju da se za te radnike podnosi obrazac MIP-1023. Pri tome je važno naglasiti da na taj način ne dolazi do duplog prijavljivanja, jer će se u oba slučaja na obrascu MIP-1023 unijeti samo ono što je i uplaćeno: na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u FBiH će se prijaviti samo doprinos za PIO koji je uplaćen u korist Federalnog zavoda za PIO/ MIO, dok će se na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u BD BiH prijaviti ostali doprinosi, porez na dohodak i sam dohodak, upravo zato što su i uplaćeni u Distriktu. Također, na obrascu MIP-1023 koji podnosite u FBiH trebate preskočiti polja koja se prijavljuju u BD BiH. I obratno, na obrascu MIP1023 koji podnosite u BD BiH treba ostaviti praznim polje doprinosa za PIO, s obzirom na to da nije ni uplaćen tamo. Prema tome, “matematika” obrasca se u takvoj situaciji jednostavno ne može poklapati i to ne treba ni pokušavati “naštimati”. Inače, suština podnošenja obrasca MIP1023 je da se poreznim upravama prijave istiniti podaci, tj. podaci onakvi kakvi zaista jesu bili. U vašem slučaju, doprinos za PIO se uplaćuje u FBiH i zbog toga se samo tamo i prijavljuje. Ostali doprinosi i porez nisu u nadležnosti poreznih organa FBiH pa se stoga ne prijavljuju u tom entitetu. Na isti način, porezne organe u BD BiH interesuju isključivo porez na dohodak i ostali doprinosi jer se to tamo uplaćuje.

kova ishrane na službenom putovanju. Uredba je, također, predvidjela i okolnosti u kojima se pripadajuća dnevnica umanjuje ili uvećava za određeni procenat. Konkretno, u članu 7. stav 3. Uredbe se navodi da se pripadajuća dnevnica umanjuje za 30% ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana. U toj Uredbi, međutim, ne stoji ništa detaljnije o tome da li se to umanjenje dnevnice za 30%, u slučaju smještaja u hotelu, odnosi samo na puni pansion (tj. sva tri dnevna obroka) i, eventualno, polupansion (doručak i večera), ali mislimo da ni u kom slučaju ne bi trebalo biti sporno da samo doručak (kao sasvim uobičajen aranžman većine hotela) ne dovodi do umanjenja dnevnice. Vjerovatno su i tumačenja inspektora na terenu o ovom pitanju različita, odnosno manje ili više tolerantna. Po našem mišljenju, upravo stoga što je noćenje s doručkom uobičajen hotelski aranžman, on se ne smatra “obezbijeđenom ishranom” i u tim slučajevima nema nikakvog razloga za umanjenje dnevnice.

Zamjena prekovremenog rada za slobodne dane
Pitanje: Imamo zaposlenike koji su radili prekovremeno, ukupno 26 dana u mjesecu. Nismo u mogućnosti plaćati prekovremene sate, pa je rečeno da oni, u zamjenu za te sate, mogu uzeti slobodne dane. Mora li postojati posebna odluka o zamjeni prekovremenih sati za slobodne dane? Kakva je naša obaveza prema tim zaposlenicima vezano za topli obrok, tj. da li im trebamo isplatiti topli obrok za 22 ili za 26 radnih dana?

Doručak je sastavni dio noćenja u hotelu
Pitanje: Svojim internim aktom smo odredili da dnevnica za službena putovanja u BiH iznosi 40,00 KM. Naš zaposlenik je sa službenog puta donio račun iz hotela na kome je fakturisana usluga noćenje s doručkom. Da li se u ovakvoj situaciji dnevnica umanjuje za 30%? Odgovor: Prema Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 75/04 do 63/10), zaposlenicima se isplaćuje dnevnica kao naknada troš118
Porezni savjetnik februar 2012.

zaposlenici za prekovremeni rad imaju pravo na uvećanu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH je u članu 12. rečeno da zaposlenici imaju pravo na povećanu plaću, najmanje 30% od bruto satnice za prekovremeni rad i najmanje 20% od bruto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Prema tome, to su prava zaposlenika koja biste vi kao poslodavac morali ispoštovati.

Odgovor: Formalno, prema Zakonu o radu,

savjeti
Međutim, zaposlenik se može i odreći nekih svojih prava, ili ih (kao u ovom slučaju) zamijeniti za neka druga prava. Dakle, ni u konkretnom slučaju ne postoje prepreke da vi sa zaposlenicima dogovorite da im zauzvrat ponudite slobodne dane. O tome je potrebno donijeti i posebnu odluku, a poželjno je da se i sami zaposlenici saglase s tim. Kada je u pitanju topli obrok, Općim kolektivnim ugovorom je utvrđeno da je poslodavac dužan obezbijediti zaposleniku ili ishranu u toku radnog vremena ili mu isplaćivati neku mjesečnu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom je određen i mjesečni minimum naknade za topli obrok (20% prosječne neto plaće u FBiH), a neoporezivi maksimum te naknade propisuje Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (što je trenutno iznos do visine 2% prosječne plaće u FBiH, dnevno, tj. za svaki dan proveden na radu). Stvarni iznos toplog obroka određuje poslodavac svojom internom odlukom i dužan ga je isplaćivati za sve dane koje zaposlenik provede na poslu. Dakle, topli obrok se i u ovom slučaju obračunava i isplaćuje za sve one dane koje je zaposlenik zaista proveo na radu, tj. u konkretnom slučaju za svih 26 dana. radi o prodaji pravnim licima i takav vid prometa se mora evidentirati preko fiskalnog sistema. Obaveze fiskalizacije su oslobođeni i svi oni “samostalci” koji su istovremeno i paušalni obveznici poreza na dohodak. Ipak, u ovom konkretnom slučaju to nije moguće, jer ovaj vid djelatnosti nije jedan od onih kojima je na raspolaganje stavljena mogućnost takvog načina plaćanja poreza. Inače, da bi i oni “samostalci” koji uopće imaju mogućnost paušalnog plaćanja poreza iskoristili svoje pravo na izuzeće od fiskalizacije, oni prethodno već moraju imati takav status, odnosno Porezna uprava FBiH im je morala prethodno dati rješenje o visini paušala koji bi mjesečno uplaćivali kao poreznu obavezu. Krug takvih djelatnosti nije veliki i određen je članom 49. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10 i 10/11). Prema istom, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim sami, tj. bez zaposlenih lica, i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne na sredstvima. Drugim riječima, kućna (domaća) radinost. Također, paušalci mogu biti i porezni obveznici koji obavljaju tradicionalne stare zanate iz Uredbe o zaštiti starih i tradicionalnih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/09) pod uslovom da tu djelatnost obavljaju sami ili sa najviše dva zaposlenika. I konačno, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i samostalni prevoznici koji djelatnost prevoza putnika obavljaju samo s jednim (vlastitim) vozilom ili prevoz tereta vrše sa samo jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona. Samo oni porezni obveznici iz ovih djelatnosti koji imaju status paušalca su oslobođeni obaveze fiskalizacije.

Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije?
Pitanje: Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije ako svoje proizvode fakturiše i naplaćuje žiralno? Da li ovi proizvođači mogu biti na paušalu? Ko može biti paušalac?

svoje proizvode naplaćuje žiralno i za to izdaje fakture je obveznik fiskalizacije. Zakon o fiskalnim sistemima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09) je u članu 5. stav 1. tačka a) kao izuzeće od obaveze fiskalizacije naveo samostalne poljoprivredne proizvođače koji svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na pijačnim tezgama i svojim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Međutim, u vašem slučaju se

Odgovor: Da, poljoprivredni proizvođač koji

Izdavanje fiskalnih računa za zakup pijačnog prostora
Pitanje: Pored naše osnovne djelatnosti, bavimo se i izdavanjem pod zakup pijačnog prostora. Pijaca je otvorenog tipa i funkcioniše tako što naš inkasant na osnovu pijačnih blokova naplaćuje
Porezni savjetnik veljača 2012.

119

€U FONDOVI AuTori JELENA MISITA MARTINA BELIĆ GoRDANA STOJANOVIĆ DžENITA MUTAP ZARA HALILOVIĆ BRANKA PEURAČA Reklamirani računi kod “masovnih usluga” građanima fakturišemo dnevno (zbirno) preko fiskalnog uređaja u “centrali”. U oba slučaja. odnosno u ovim slučajevima ne postoji mogućnost izdavanja zbirnog dnevnog fiskalnog računa. uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. inkasant bi sa sobom morao nositi mobilni fiskalni uređaj preko kojeg bi evidentirao sav izvršeni promet u momentu njegovog izvršenja. Međutim. Da li tada moramo reklamirati fiskalni račun i kako? Može li se reklamirani račun praviti mjesečno na osnovu prikupljenih reklamacija? Da li se na tom fiskalnom računu moraju navesti brojevi računa koji su uključeni? Da li se dnevni zbirni fiskalni račun mora ispostaviti svim građanima koji su njim obuhvaćeni? 120 Porezni savjetnik februar 2012. Pretpostavljamo. Međutim. U PRODAJI U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaga nju aplikantima iz BiH. morate izdavati pojedinačne fiskalne račune za svakog klijenta. zavisno od načina na koji obračunavate ovu naknadu. u momentu naplate zakupnine. Pijaca je udaljena od naše centrale u kojoj planiramo instalirati jednu fiskalnu kasu. tj. naime. vi biste u “centrali” mogli “unaprijed” izdati fiskalne račune koje bi vaš inkasant uručio zakupoprimcima na licu mjesta i kada izvrše plaćanje. ukoliko iznos zakupnine nije unaprijed poznat i fiskalne račune iz tog razloga nije moguće izdati “unaprijed”. Pitanje: Dozvoljeno nam je da tipske usluge • O EU FONDOVIMA • NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA IPA U BOSNI I HERCEGOVINI • VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA • RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM • IZRADA BUDŽETA • PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE CIJENA: 69.00 KM sa uključenim PDV-om . Ukoliko je to moguće (a iz upita nam se čini da jeste). Da li moramo obezbijediti i pokretnu fiskalnu kasu na pijaci ili možemo dnevno izdate pijačne blokove donijeti u centralu i zbirno evidentirati uz jedan fiskalni račun? Odgovor: Postoje dva moguća rješenja.savjeti dnevni ili mjesečni zakup. da je unaprijed poznat iznos dnevne ili mjesečne zakupnine koju će inkasant naplatiti tako da bi ovakva mogućnost u potpunosti ispunila osnovni cilj. jer uglavnom i jeste tako. a to je evidentiranje izvršenog prometa preko fiskalnog uređaja (koji je u ovom slučaju u “centrali”). Na računu se vodi da je plaćanje izvršeno gotovinom. predstavljeni praktičnim neophodnim koracima. dio naplatimo i žiralno.

stav 12. On na sebi i sadrži broj fiskalnog računa po osnovu kojeg se vrši korekcija prometa.savjeti Odgovor: Nije potrebno izdavati reklamirani fiskalni račun u tim situacijama. tj. Međutim. U vašem slučaju. Ne samo da se to izričito ne zahtijeva u ovim situacijama već je praktično i nemoguće. Naime. ali je njen značaj veliki. Ako je kupac vratio više od onoga što je sadržano na jednom fiskalnom računu. problem je u tome što su kupci imali više nabavki i što se nekad vraća roba sa više računa. a da ne odstupamo od propisa o PDV-u? Također. Izgled knjižne obavijesti nije formalno propisan. Kada su u pitanju reklamacije u sistemu fiskalizacije. kupci ne znaju ni po osnovu kojeg računa vraćaju proizvode. pa svakodnevno imamo povrate robe od kupaca za koje moramo praviti knjižne obavijesti. jer postoji samo jedan fiskalni račun koji će pokriti ukupan dnevni promet i koji će se izdati u vašoj “centrali”. stornirati izlazni porez u svojim evidencijama. Osim toga. a podatak o načinu plaćanja je u toj priči “sporedan”. U slučaju iz upita. Dovoljno je naći bilo koji fiskalni račun prema tom kupcu koji je sadržavao posmatrani proizvod i izdati jedan reklamirani račun.. suština je u evidentiranju prometa nekog obveznika fiskalizacije. Knjižne obavijesti i reklamirani računi kod povrata robe Pitanje: Preduzeće se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda s kratkim rokom trajanja. Napominjemo. već je uvedeno posebnim stavovima FMF za neke situacije u kojima bi izdavanje pojedinačnih fiskalnih računa bilo neracionalno. u slučaju da kupac vrati određeni proizvod. trebate pronaći još jedan. ovdje se niti ne radi o reklamaciji prometa. Međutim. tj. a za neke uopće ni nemamo fiskalni račun. Osim toga.) Suština izdavanja reklamiranog fiskalnog računa je da se obim prometa na kraju slaže sa Porezni savjetnik veljača 2012. kupac vas (u skladu sa članom 20. da je i izdavanje zbirnih dnevnih fiskalnih računa nešto što nije izričito predviđeno u propisima o fiskalizaciji. ako su kupci koji vrše povrat fizička lica ili druga lica koja nisu PDV obveznici (i koji stoga po vašim računima i nisu mogli ostvariti odbitak ulaznog poreza). potvrditi da je on kod sebe izvršio korekciju eventualno korištenog ulaznog poreza i vi tek nakon toga možete ispraviti. Ponavljamo. bez obzira što će nekad iznos na reklamiranom računu biti veći od onog na fiskalnom? Odgovor: Prema propisima o PDV-u. Ukoliko neko vrati određenu količinu nekog proizvoda. 121 . Prethodno. dok je način plaćanja manje bitan i smatramo da bi izdavanje reklamiranih računa u ovakvim situacijama i samo zbog ove “nepodudarnosti” bilo potpuno bespotrebno. Kako vezati fiskalni i reklamirani račun? Da li je dozvoljeno da reklamirani račun vežem za bilo koji fiskalni. tada storno svog izlaznog poreza možete izvršiti i bez takve potvrde. u takvim situacijama nije potrebno ni uručiti fiskalni račun udaljenim klijentima (po pravilu fizičkim licima) – korisnicima vaših tipskih usluga. one se vrše putem reklamiranih fiskalnih računa. knjižna obavijest se izdaje u slučajevima kada kupac nakon ispostavljanja fakture vraća robu. s obzirom na to da je ona preduslov za korekciju vlastitog izlaznog poreza. te onda na osnovu njih izdati i dva reklamirana računa. Izuzetno. vi ne morate tražiti konkretan fiskalni račun za koji ćete vezati naknadni reklamirani. kao i kada se eventualno naknadno primi neka dodatna uplata za isporučena dobra ili pruženu uslugu. Prije svega. I tako dalje. suština fiskalizacije je praćenje prometa. kupci vrše povrate koji se često vežu za više fiskalnih računa. kada se naknadno odobrava sniženje cijene ili popust.. ovdje treba gledati suštinu ispred forme. također. vi na osnovu originalnog fiskalnog računa koji je pratio taj promet morate izdati reklamirani račun. kupci vraćaju proizvode nakon što je već ispostavljena porezna faktura i vi ste im dužni izdati knjižno odobrenje čime će se izvršiti korekcija prvobitnog prometa. (Nije moguće da se po osnovu jednog fiskalnog računa reklamira više od onoga što je na njemu sadržano. Zakona o PDV) mora pismeno obavijestiti. nego je samo došlo do “odstupanja” u podatku o načinu plaćanja. Kako pravilno provesti knjižne obavijesti.

ipak. nego ga koristite pod zakupom. ostvarimo pravo na odbitak ulzanog PDV-a? Odgovor: Prije svega. Prema članu 32. ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom ulaganja u objekat koji je pod zakupom. od načina ugovaranja zakupnine. inače. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. Naime. vi ćete mu ispostavljati PDV fakture (tj. (Naš stav je da to nije uvijek slučaj. pošto UIO smatra da je ulaganjem u zakupljeni prostor zakupoprimac povećao vrijednost zakupodavčeve imovine i da je time (uvijek!) izvršio “uzvratni” promet usluga koji podliježe oporezivanju. prema članu 32. tj.) Što se tiče namjere koju ste naveli u svom upitu. vlasniku objekta) ispostavi PDV faktura za vrijednost izvršenog ulaganja zakupodavcu. .savjeti stvarnim.proizvodnu halu. Poznato je. u zamjenu za uvećanu zakupninu). Ako se porez po ulaznim računima za ulaganja u tuđu imovinu ne može koristiti kao odbitna stavka. pod uslovom da ta dobra. imali pravo na odbitak ulaznog poreza. ostvarujete i pravo na odbitak punog (u ovom slučaju uvećanog) ulaznog poreza po ulaznim fakturama koje će vam vlasnik prostora izdavati na ime uvećane zakupnine. kao PDV obveznik. stav UIO je takav da se u ovakvim slučajevima (uvijek!) radi o “razmjeni usluga”. Zakona. te ukoliko su od izvođača radova primljene uredne i potpune ulazne PDV fakture. Dakle. tako da naša ulaganja fakturišemo najmodavcu – vlasniku objekta. bez obzira na okolnost što dotični objekt nije u vašem vlasništvu. da li možemo to pravo ostvariti na “zaobilazan” način. Ukoliko vlasnik prostora prihvata vrijednost izvršenih ulaganja na svoj teret na ovaj način (tj. takođe. pošto vi ulaganje u navedenu proizvodnu halu vršite za potrebe obavljanja svoje poslovne i oporezive djelatnosti. ona je sasvim u skladu i sa propisima o PDV i sa stavom UIO. kao i da je isporuka obavljena obvezniku u poslovne svrhe. o čemu smo više puta pisali i u Poreznom savjetniku. te da na taj način na prvobitne račune za ova ulaganja. međutim. a da nam on po tom osnovu poveća najamninu kroz naredni period (što bi se regulisalo posebnim aneksom ugovora o najmu). pored ukupnog ulaznog poreza po fakturama izvođača radova za izvršena ulaganja u unajmljeni objekat (na koji odbitak i. a manje je bitno da li je korekcija izvršena na osnovu fiskalnog računa sa jednim ili drugim brojem računa. obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom nabavki dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara. po našem mišljenju. prefakturisati) sva izvršena ulaganja u unajmljeni prostor (što će za vas biti vaša izlazna Odbitak ulaznog PDV-a kod ulaganja u unajmljeni objekat Pitanje: Namjeravamo izvršiti ulaganja u unajmljeni građevinski objekat . da UIO o ovom pitanju ima “specifičan” stav koji. stav UIO je da PDV obveznik. s tim da u svim takvim slučajevima (tj. a istovremeno će vam omogućiti da. nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. a dodatni (formalni) uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi porezni obveznik mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza propisani su članom 63. broj 4/11. pa da stoga te usluge (uvijek!) podliježu oporezivanju na obje strane. Zakona o PDV. napominjemo da prema propisima o PDV-u nema nikakvih smetnji da vi koristite ulazni porez po računima za ova ulaganja. 122 Porezni savjetnik februar 2012. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u: da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55. bez obzira na to što se radi o ulaganju u objekat koji je pod najmom. ispunjeni su svi uslovi da biste vi. da za primljene isporuke. nije opravdan u baš svim situacijama ulaganja u tuđe objekte. npr. Dakle. uvijek!) postoji i obaveza da se (tj. Zakona. sa izlaznim PDV-om. odnosno da to u svakom konkretnom slučaju zavisi od modaliteta samog angažmana zakupa. imate pravo). odnosno usluge koristi za svoje poslovne i oporezive svrhe (što je uslov koji je ispunjen i kod ulaganja u unajmljeni objekat koji se koristi ili će se koristiti u vaše poslovne i oporezive svrhe). od toga ko stvarno snosi troškove ulaganja. od dužine perioda u kojem se objekat koristi itd.

03%) na iznos koji se potražuje od zaposlenika. a za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad.savjeti PDV obaveza.) je platilo kaznu za Otkaz ugovora o radu radniku koji je na bolovanju Pitanje: Da li se radniku s kojim je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. onda ne bi bilo ni te “koristi” za zaposlenika. iz prostog razloga što je zaposlenik (direktor) u obavezi da taj iznos “refundira” poslodavcu. koji će firmi vratiti taj iznos svog direktora. Odgovor: Ne. U tom slučaju. a ne rashod). u ovom slučaju se faktički radi o beskamatnoj “pozajmici” koju je poslodavac “dao” tom zaposleniku (direktoru). 43/99. Ukoliko se. onda nije u pitanju “korist” u tom smislu i na taj iznos nema obaveza za porez i doprinose. novine FBiH”. Plaćanje kazne za direktora. Zakona o računo- 123 . radi o “klasičnom” bolovanju. ugovor o radu se ne može otkazati zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. prestaje i istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. na teret zaposlenika obračunavala i navedena kamata (pa bi on. Zapravo. firmi “refundirao” i tu kamatu). prodajni blokovi i kontrolni blokovi i sl. ima tretman “koristi” u smislu člana 10. Međutim. jer će sredstva koja je za njega uplatio poslodavac zaposlenik vratiti poslodavcu u određenom periodu (odjednom ili na rate). porezni inspektor u ovom sluPitanje: Preduzeće (d. Ovdje se ne radi o izmirivanju ličnih troškova zaposlenika od poslodavca koje bi imalo tretman “koristi” zaposlenika. “Korist” zaposlenika u ovom slučaju je samo u “besplatnom finansiranju” u periodu dok zaposlenik ne vrati za njega plaćeni iznos. ali samo u slučaju kada se to vrši i na teret sredstava i na teret troškova poslodavca. U tom slučaju. ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je ugovor zaključen. zaposlenikova “korist” (na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose) je u ovom slučaju samo kamata (u visini tržišne kamatne stope od 10. stav 3. a za vas odbitni ulazni porez). ukoliko je zaposlenik u obavezi da vrati sredstva koja je za njega uplatio poslodavac (što je kod poslodavca potraživanje. nemogućnost otkaza ugovora o radu uslijed bolovanja je. jer će plaćeni iznos direktor vratiti firmi (odjednom ili na rate). Rokovi čuvanja fiskalnih računa vodstvu i reviziji FBiH. Zakona o porezu na dohodak (na koju bi se morali obračunati porez na dohodak i doprinosi). između ostalog. Ukoliko bi se. Pitanje: Prema članu 32. Prema članu 64. ugovor o radu se ne može otkazati ni kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme. Da li je inspektor Porezne uprave u pravu ukoliko u ovom slučaju smatra da plaćena kazna za direktora od firme predstavlja njegovu “korist” na koju se trebaju obračunati porez na dohodak i doprinosi? čaju nije u pravu. a činjenica da je zaposlenik na takvom (“klasičnom”) bolovanju nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme nije prepreka za prekid radnog odnosa istekom roka iz ugovora. propisana samo za slučaj kada je ta privremena nesposobnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti. Dakle.o. a on će vama ispostavljati fakture za zakupninu koja je uvećana po ovom osnovu (što će za njega biti izlazna PDV obaveza. pomoćni obračuni. Dakle. pored iznosa kazne koji je za njega plaćen. a za njega odbitni ulazni porez). što smo knjižili kao potraživanje od zaposlenih.o. ugovor o radu. Zakona o radu (“Sl. 32/00 i 29/03). pak. pak. istekom tog ugovora. u pravilu. istog Zakona. Zakonom o radu. ugovor o radu bi se morao produžiti do isteka bolovanja. br. Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od poslodavca. može dati otkaz ako je on u međuvremenu na bolovanju ili se treba produžiti ugovor do isteka bolovanja? Odgovor: Prema članu 86. se čuvaju Porezni savjetnik veljača 2012.

Zakona o fiskal- Porezni tretman isplata predstavniku etažnih vlasnika zgrade Pitanje: Naša firma se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada etažnih vlasnika. izvještaja i ostale dokumentacije propisani su u članu 32. Kada je u pitanju način. tako da je rok čuvanja fiskalnih dokumenata utvrđen i u propisima o fiskalizaciji. ovakav angažman predstavnika etažnih Odgovor: Međusobni odnosi. Kako tretirati takve isplate naknade u smislu Zakona o porezu na dohodak? Da li je potrebno imati i ugovor sa predstavnikom u vezi sa ovakvim isplatama? veze etažnih vlasnika u zgradi. Ovaj ugovor predstavlja pravni osnov za isplatu takve naknade. koje se čuvaju najmanje sedam godina. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava. fiskalni dokumenti se trebaju čuvati u roku koji je definisan drugim propisima koji regulišu rok i način čuvanja ovakve vrste dokumentacije. broj 31/10). broj 81/09). Što se tiče poreznog tretmana isplate po ovom osnovu. Izabrani predstavnik. Fiskalni računi bi se mogli svrstati u knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se podaci unose u pomoćne knjige. što bi značilo da. broj 39/07). interne knjigovodstvene isprave) koje se čuvaju najmanje 11 godina u izvornom materijalnom obliku. moraju čuvati u izvornom materijalnom obliku ili je dovoljno da se čuvaju samo u obliku elektronskog zapisa? Da li primljene fiskalne račune od prodavca kupac kao pravno lice treba čuvati uz izdatu fakturu i u kojem roku? nim sistemima (“Sl. Iz navedenog nije moguće decidno zaključiti koji je rok čuvanja fiskalnih dokumenata koji bi obaveznici primjene Zakona o fiskalnim sistemima i Zakona o računovodstvu i reviziji trebali 124 Porezni savjetnik februar 2012. novine FBiH”. svaki ulaz je dužan izabrati svog predstavnika koji. Na osnovu Zakona o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama. obveznik je dužan. Za pomoćne obračune. ukoliko se interne knjigovodstvene isprave čuvaju u obliku elektronskog zapisa. ima pravo na naknadu za svoje angažovanje u mjesečnom iznosu do 15% od uplate naknade za održavanje od etažnih vlasnika. pa bi o ovom pitanju svoje zvanično tumačenje trebali dati nadležni organi. između ostalog. propisano je da je obveznik dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirani. se one ne moraju čuvati i u izvornom materijalom obliku. Zakona. u skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama (“Sl. te prava i oba- . komunicira i donosi odluke od značaja za ulaz. one se mogu čuvati ili u izvornom materijalnom obliku ili u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu. čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirane. u skladu sa tim Zakonom. Da li se ova obaveza odnosi na blagajničke račune . prema članu 31. novine FBiH”. Odgovor: Prema članu 43. odnosno forma čuvanja knjigovodstvenih isprava. Također. uvažiti. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH (“Sl. Osim toga. stav 1. novine FBiH”. Prema članu 6. Zakona o računovodstvu i reviziji. radi kontrole. prodajne i kontrolne blokove i sl. novine KS”. reguliše i pitanje naknade predstavniku etažnih vlasnika koja se naplaćuje proporcionalno uplati naknade za redovno održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama u toku jednog mjeseca. uređuju se međusobnim ugovorom u kojem se. u saradnji sa upraviteljom i kućnim savjetom. broj 83/09). pa i nije neophodno da upravitelj ima poseban ugovor sa predstavnikom etažnih vlasnika u vezi sa isplatom naknade. prema članu 31. rokovi čuvanja nekih fiskalnih dokumenata su propisani u Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije (“Sl. odnosno koji je rok čuvanja fiskalnih računa? Da li se knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu (npr. tog Pravilnika. je propisano da se čuvaju dvije godine.savjeti dvije godine. poslovnih knjiga.kasa račune ili je rok čuvanja ove dokumentacije duži.

ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena. br. a u drugom 30% od bruto iznosa. stav 8. Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. da li se neko angažuje po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.) U protivnom. knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani dokaz. što se ne odnosi na vaš slučaj. niz znakova u elektronskom obliku koji ima istu pravnu snagu kao i ručni potpis. stav 2. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica. U smislu Zakona o računovodstvu i reviziji (član 14. broj 91/06). imaju samo ona lica koja ostvaruju autorske naknade.) Odgovor: U članu 2. Ukoliko predstavnik. kao što su naučnici. pravo na umanjenje osnovice za priznate rashode je moguće ukoliko ugovoreni iznos naknade uključuje i troškove koji padaju na teret angažovanog lica primaoca naknade. pa su u prvom slučaju priznati rashodi 20%. (Za koliko će se umanjiti osnovica po osnovu troškova zavisi od vrste angažmana. gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena. zapravo. u skladu sa članom 15. Odgovor: Pod pojmom “elektronski potpis”. Zakona. stručnjaci. po osnovu svog rada. kao kod povremenih samostalnih djelatnosti iz člana 12. novinari i slično. novine FBiH”. eventualno. Elektronski potpis je. Zakona o porezu na dohodak. glasnik BiH”. 9/10 i 44/11). novine Federacije BiH”. osnovica za obračun poreza i doprinosa je bruto iznos naknade. u skladu sa članom 12. (Pravo na priznate rashode u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. stav (4) tačka 3. a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Elektronski potpis i pečat na fakturi i pečata na fakturi isto što i skenirani potpis? Da li je skenirani potpis dozvoljen u smislu Zakona o računovodstvu? Pitanje: Da li je pojam elektronskog potpisa “Nova” odluka o formiranju cijena maloprodaji/veleprodaji mora imati “nova” odluka o formiranju cijena. bez obzira na djelatnost kojom se bave. moglo bi se. Zakona o kontroli cijena (“Sl. priznati pravo na umanjenje za priznate rashode u visini 20% ostvarenih prihoda. kao i opću vodnu naknadu i naknadu za nesreće (po 0. ukoliko isplatilac snosi sve troškove u vezi sa angažmanom fizičkog lica. biometrijski potpis i digitalni potpis. umjetnici.savjeti vlasnika koji je odlukom većine izabran od strane istih ima karakteristike povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena. što znači da je isplatilac (upravitelj zgrade) dužan prilikom isplate obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). br. Međutim. tj. pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. kao i memorisani elektronski zapis Porezni savjetnik veljača 2012.). U vašem slučaju. novine FBiH”. 125 . bez prava na umanjenje po osnovu troškova. stav 4. dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom. predstavnik etažnih vlasnika se angažuje imenovanjem na skupu etažnih vlasnika. broj 40/10). način plaćanja i isporuka. Također. ima određenih troškova koje snosi sam. bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta. Po pitanju priznavanja troškova (20% ili 30%). što zahtijevaju inspektori? Pitanje: Kojim propisom je utvrđeno da se u prema Zakonu o elektronskom potpisu (“Sl. a prava i obaveze po osnovu tog angažmana se utvrđuju njihovim međusobnim ugovorom. pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena. Postoji više tehnologija elektronskog potpisa: skenirani ručni potpis.5%). 10/08.

NOVA KNJIGA EVROPSKA UNIJA OSNIVANJE I RAZVOJ auTor NEVENKO MISITA EVROPSKA UNIJA INSTITUCIJE auTor NEVENKO MISITA • INSTITUCIJE I TIJELA EU • DONOŠENJE AKATA EU • FINANSIJSKO POSLOVANJE I ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE EVROPSKOM UNIJOM • EKONOMSKO-MONETARNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE • SOCIJALNA POLITIKA EU • OSNIVANJE EVROPSKIH ZAJEDNICA I INSTITUCIONALNA KONSOLIDACIJA • POLITIČKA I MONETARNA SARADNJA • KONSTITUISANJE EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA USTAVNOG OKVIRA • CILJEVI I NADLEŽNOSTI UNIJE • INSTITUCIJE I PRAVNI AKTI • LISABONSKI UGOVOR • NOVE SEKTORSKE POLITIKE • PRAVNI SISTEM • STRUKTURA EVROPSKE UNIJE CIJENA: 59.00 KM sa uključenim PDV-om 126 Porezni savjetnik februar 2012. posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora. .savjeti U PRODAJI Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija Evropske unije. koji preuređuje temelje EU.00 KM sa uključenim PDV-om CIJENA: 49.

Prema članu 56.savjeti o nastalom poslovnom događaju. potpisan od lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu isprave. a da kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu koja se sastoji od doprinosa iz osnovice i neto naknade (dakle. problem je u tome što kod nas još uvijek nije zaživio Zakon o elektronskom potpisu (jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti). Tako je npr. 30/97. poslodavac je obavezan da obračunava i isplaćuje naknadu plaće za zaposlenika prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. stav 1) propisani obavezni elementi koje mora sadržavati porezna faktura. u odgovoru FMF-a od 18. tako da se u pogledu visine naknade. a najviše iznos od dvije prosječne plaće u FBiH. Napominjemo da su Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (član 107. neposredno primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. 10. ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave. odnosno davalo različite odgovore. 2010. a među njima se ne navodi ni potpis ni pečat. naravno. Na zahtjev za refundaciju naknade za bolovanje preko 42 dana. na teret poslodavca. stav 1. odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji. U Zeničko-dobojskom kantonu nije donesen poseban propis o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. novine FBiH”. br. od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Zenica smo dobili obrazloženje i istovremeno ispravku našeg zahtjeva da kantonalni zavod treba da refundira samo bruto naknadu koja se sastoji iz neto naknade i doprinosa IZ osnovice. pravna i fizička lica obavezna su da obračunavaju i isplaćuju naknadu plaće i istekom 42 dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. za- 127 . Praksa u ZDK po pitanju refundacije je bila takva da se refundira neto iznos naknade i ukupni doprinosi (izuzev 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje). validan dokument za knjiženje. 2011. knjigodstvenom ispravom se smatra i isprava primljena telefaksom. a da doprinosi NA osnovicu idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati. a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu. istog člana Zakona. a prema st. što znači da je iznos naknade koji se refundira 80% od osnovice koju čini plaća zaposlenika u mjesecu koji prethodi bolovanju. a kantonalni zavodi su u praksi različito postupali. tako da nije moguće izdati fakturu sa validnim elektronskim potpisom. s obzirom na to da se naknada isplaćuje na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. od 28. Dakle. Stavovi FMF-a po pitanju obaveza zavoda za refundaciju kada je u pitanju bolovanje preko 42 dana su se dosta razlikovali u prethodnom periodu. Federalno ministarstvo finansija je zauzimalo različite stavove. Propisano je i to da je kantonalni zavod osiguranja dužan vratiti (refundirati) isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. što znači da su fakture u elektronskom obliku bez potpisa i pečata na njima sasvim validne u smislu propisa o PDV-u. prema posebnoj odluci. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. 01. Također. na teret sredstava kantonalnih zavoda. U nešto kasnijem stavu FMF-a. godine dato mišljenje da zavod treba da refundira bruto naknadu (što znači sve doprinose). faktura u elektronskom obliku sa skeniranim pečatom je. bez doprinosa na osnovicu. jer predstavljaju trošak poslodavca i idu na njePorezni savjetnik veljača 2012. pod uslovom da sadrže sve druge zahtijevane elemente. Međutim. 7/02 i 70/08). 3. dato je mišljenje da je poslodavac obavezan za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana uplatiti sve doprinose (i iz i na osnovicu). Refundiranje naknade za bolovanja preko 42 dana posleniku smo uplaćivali sve propisane obaveze. osnovice za obračun naknade i dr. godine. Da li su kantonalni zavodi u pravu kada ne refundiraju kompletne doprinose i porez na dohodak za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana? Odgovor: Po pitanju obračuna i isplata naknade za bolovanje preko 42 dana i refundacije Pitanje: Za vrijeme bolovanja do 42 dana. i 4.

Naime. Zakona o radu. Da li ova usluga podliježe plaćanju porez po odbitku i/ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Odgovor: Usluga mjesečnog održavanja servera/sofwarea za vašu web stranicu koju vam pruža firma iz Srbije bi bila predmetom oporezivanja porezom po odbitku kao prihod nerezidentnog pravnog lica ostvarenog na teritoriji Federacije. te da li postoji zakonska obaveza isplate regresa? kid radnog odnosa duži od osam dana. Da li je novi poslodavac dužan. ovog ugovora. u skladu sa članom 42. tj. omogućiti ovoj zaposlenici korištenje godišnjeg odmora. firmi u Srbiji. Na osnovu potvrde o nekorištenju godišnjeg odmora. godinu. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog 128 Porezni savjetnik februar 2012. Zaposlenici koja nije imala prePitanje: Zaposlenica je 16. Naime. prihod/dohodak po osnovu ovakvih usluga se ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje. Bez obzira na to što. ni u našim propisima o porezu na dobit nije naglašeno za ovakve vrste usluga) vjerovatno zahtijevati da se (osim dokaza o rezidentnosti) dostavi i pisana izjava da je primatelj isplaćenog iznosa po fakturi krajnji korisnik. novi poslodavac je dužan omogućiti korištenje godišnjeg odmora. godinu kod prethodnog poslodavca (s čim u vezi ima i pismenu potvrdu). državi isplatioca dohotka (u ovom slučaju u BiH). s obzirom na to da zaposlenica nije koristila godišnji odmor za 2011. godine. u trajanju od najmanje 18 radnih dana. 2011. nema prekida radnog staža. Uz ovaj obrazac. 2011. prema članu 7. u skladu s navedenim. prema federalnom Zakonu o porezu na dobit. ukoliko je ispunjen i uslov da je prethodno. Zakona o radu. obične usluge koje se oporezuju kroz dobit od poslovanja samo u državi rezidentnosti (tj. Korištenje godišnjeg odmora i isplata regresa kod novog poslodavca primljena na rad na neodređeno vrijeme. potrebno je (u skladu sa članom 33. 06. tj. a kod prethodnog poslodavca je prestala sa radom 15. što znači da nije imala prekid između dva radna odnosa. U vašem slučaju. te se stoga ne mogu refundirati). prekidom radnog odnosa smatra se prekid rada duži od osam dana u kom slučaju je potrebno čekati da prođe šest mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca da bi zaposlenik ostvario pravo na “puni” godišnji odmor (najmanje 18 radnih dana). Ovaj stav je u skladu sa obrazloženjem koji ste vi dobili od Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK. radila najmanje šest mjeseci. već samo u državi rezidentnosti. u svrhu dokazivanja da se zaista radi o isplati licu koje dolazi iz države s kojom BiH ima zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Usluga održavanja servera/softwarea koju vrši firma iz Srbije Pitanje: Svaki mjesec plaćamo uslugu održavanja servera/softwarea za našu web stranicu. u skladu sa članom 42. nemate obavezu platiti porez po odbitku na ovakve usluge. a uporište ima u navedenom mišljenju koje je dalo FMF o ovom pitanju. u Srbiji). godine . a kod prethodnog poslodavca nije koristila pravo na godišnji odmor za 2011. u kontinuitetu. utvrđeno je da zaposlenica nije koristila godišnji odmor kod prethodnog poslodavca. 06.savjeti gov teret. dužni ste ovoj zaposlenici omoOdgovor: Da. za porezni tretman ovakve usluge relevantne su odredbe ovog ugovora prema kojim ovakva usluga potpada pod tzv. lica kojem se vrši isplata u koje svrhe će poslužiti potvrda ovjerena od nadležnog poreznog organa iz Srbije. u ovom slučaju u Srbiji (izuzev ako bi se poslovanje obavljalo preko stalne poslovne jedinice u BiH. s obzirom na to da BiH ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom. Napominjemo da će Porezna uprava (iako to ni u sporazumu sa Srbijom. vi ste dužni popunjavati obrazac P-OD i dostavljati ga Poreznoj upravi. samo do iznosa koji se pripisuje toj poslovnoj jedinici).

ukoliko međudržavnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je BiH potpisala sa dotičnom zemljom (koji ima prioritet u primjeni Porezni savjetnik veljača 2012. br. po našem mišljenju i u smislu važećih propisa o porezu na dohodak.000 KM. nadzornog odbora. Zakona). Unos nekretnine kao osnivačkog uloga u HNK/HNŽ bavi hotelskom djelatnošću. bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. a po osnovu rješenja o korištenju godišnjeg odmora. pravo na regres se veže za pravo na korištenje godišnjeg odmora. u smislu poreznog tretmana ovakvog davanja.hotela u gruntu je ta fizička osoba (vlasnik preduzeća).o. Pitanje: Na osnovu ugovora o izvođenju ra- Porezni tretman datih satova članu nadzornog odbora i dioničaru firme koju je firma. u dogovoru sa poslodavcem i u zavisnosti od organizacije rada). dala jednom članu svog nadzornog odbora. 14/08 i 39/09). Vlasnik nekretnine . novine FBiH”. niti se radi o primanjima na koje se ne plaća porez na dohodak po članu 6. a po drugom ugovoru je napravila kontrolni program i prijedlog sanacionih mjera na istom objektu. oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina. Prema članku 6. Postoji li obveza plaćanja 5% poreza na promet nekretnina? Odgovor: Ne. 97/07. poznato je da je Porezna uprava FBiH zauzela stav da se na bilo kakvo davanje trećim licima (koja nisu izričito izuzeta od oporezivanja u članu 5. Pitanje: Fizička osoba je vlasnik d.o. kao i jednom dioničaru? članu nadzornog odbora smatra se sastavnim dijelom naknade koju to lice prima kao član Odgovor: Nagrada (sat) koju je firma dala Pitanje: Kako tretirati i oporezovati nagradu 129 .savjeti gućiti da koristi godišnji odmor i ona ovo pravo može ostvariti odmah (naravno. u vidu dva sata čija vrijednost premašuje 3. Zakona o porezu na dobit (“Sl. br. 5/04 i 11/08). treba obračunati i platiti porez na dohodak po preračunatoj stopi 11. kako je prethodno pojašnjeno). kantonalnog/županijskog Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine HNK/ZHNŽ”. poreza na dohodak. montaže zaštitnih cijevi na idustrijskom objektu . koje se Porez po odbitku kod izvođenja radova u FBiH dova. Općeg kolektivnog ugovora.silosu u FBiH.inostrano pravno lice ostvari na teritoriji Federacije (po stopi od 10% na fakturisanu vrijednost pružene usluge). bruto naknada = tržišna vrijednost sata x koeficijent 1. firma iz Srbije je izvršila usluge izvođenja utezačkih radova. u skladu sa članom 19. izvršiti isplatu regresa. s obzirom na to da se radi o davanju koje nije naknada ni za kakav rad (ni samostalni ni nesamostalni).11% (bez obaveze za doprinose). što znači da poslodavac ima obavezu. na isplaćeni iznos ili na datu vrijednost. znači da se na tržišnu vrijednost datog sata uvećanu za iznos poreza i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje (tj. Zakona o porezu na dohodak. zaposlenici koja ima pravo na godišnji odmor (a u vašem slučaju ona je ovo pravo i ostvarila. porez po odbitku se obračunava na prihod koji nerezident .15741) treba obračunati 10% poreza na dohodak i “mali” doprinosi (4% doprinosa iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). Međutim. što. u ovom slučaju nema obveze za porez na promet nekretnina. Kakav je tretman isplata firmi iz Srbije za navedene usluge s aspekta poreza po odbitku? Odgovor: Prema članu 41. pod uslovom da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. Što se tiče poreznog tretmana nagrade date dioničaru. 8/00. ne bi trebalo biti. u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima. Što se tiče regresa. Ta fizička osoba želi tu nekretninu (hotel) unijeti u kapital poduzeća. unos nekretnine u gospodarsko društvo kao osnivačkog uloga ili kao povećanje temeljnog kapitala. točka 11.

pa vi ni tada nemate obaveza po osnovu poreza po odbitku. tj. Zakonom o stranim ulaga- Odgovor: U smislu Zakona o porezu na do- . tj. za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. ali samo ukoliko takvi radovi ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. dobilo posao u Republici Srpskoj za izvođenje radova u periodu dužem od godinu dana. 128/06. to bi značilo da su predmetne usluge (utežački radovi. broj 55/07). Dakle. montažni ili instalacioni radovi ili nador u vezi sa tim aktivnostima. te? bit RS. građevinski. u državi isplatioca prihoda/dohotka). 71/10 i 1/11). ukoliko bi radove izvodilo sa radnom snagom: a) iz Republike Hrvatske. 31/09 i 1/11). Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik RS”. a na radne odnose zaposlenih i prateće obaveze se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u Republici Srpskoj: Zakon o radu (“Sl. ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj jedinici. 120/08. nerezident koji vrši te radove bi bio u obavezi da kod Porezne uprave FBiH registruje poslovnu jedinicu u FBiH. montaža zaštitnih cijevi na industrijskom objektu. ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci. između ostalog. U skladu s tim. kao generalno pravilo. oporezivanje se vrši samo u državi rezidentnosti (tj. već samo u državi rezidentnosti (Srbiji). Organizovanje rada poduzeća iz Hrvatske u RS Pitanje: Poduzeće iz Hrvatske je. Naime. BiH sa Srbijom ima zaključen i ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH međudržavni ugovori”. u ovom slučaju samo u Srbiji). br. smatra se da se u ovom slučaju radi o stalnom mjestu poslovanja navedene nerezidentne firme u RS. Konkretno. tog ugovora (“Dobit od poslovanja”) se. c) iz RS. glasnik RS”. kao i radne snage iz RS i FBiH. kao i izrada kontrolnog programa i prijedloga sanacionih mjera na istom objektu) koje vam fakturiše dobavljač iz Srbije oslobođene oporezivanja u državi izvora. uz koji ćete (kao dokaz i osnov za neobračunavanje poreza po odbitku) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog lica iz Srbije kojem se vrši isplata. glasnik RS”. U protivnom. koje se samim tim smatra i obveznikom registracije kod Poreske uprave RS. eventualnog. prema propisima o porezu na dobit RS. navodi da se takav prihod/dohodak ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje (tj. pošto se poreznim obveznikom u tom slučaju smatra ta poslovna jedinica nerezidenta). pod stalnom poslovnom jedinicom se. tako da se na predmetne usluge primjenjuju odredbe ovog ugovora. osim ako se poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda. Pri tome. 91/06. Poduzeće iz Hrvatske može organizovati svoj rad u Republici Srpskoj angažovanjem strane radne snage iz Hrvatske. Da li je to inozemno poduzeće obavezno plaćati porez na dobit u RS i kako može organizirati rad po tom ugovoru. na način da bi ta poslovna jedinica bila dužna da sačinjava i podnosi svoj porezni bilans prema propisima o porezu na dobit u FBiH (što znači da vi ni u tom slučaju ne biste imali obaveza po osnovu poreza po odbitku. U konkretnom slučaju. smatraju i gradilište. kao i prateći podzakonski akti. s tim da vi (kao isplatilac) treba130 Porezni savjetnik februar 2012.savjeti u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit) nije predviđen drugačiji način oporezivanja (u smislu primjene niže stope oporezivanja ili. broj 5/05). Kada je riječ o angažovanju radne snage iz Republike Hrvatske. b) iz Federacije BiH. ukoliko bi ugovoreni radovi u FBiH trajali duže od 12 mjeseci. s obzirom na to da se radi o radovima koji se izvode u periodu dužem od 12 mjeseci. te da popunite i predate Poreznoj upravi FBiH obrazac P-OD. br. prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit koju ostvari u RS. uz poštivanje propisa RS. temeljem međunarodnog ugovora. oslobađanja). koja bi se u FBiH smatrala obveznikom poreza na dobit koju ostvari u FBiH (a ne poreza po odbitku). obveznikom poreza na dobit se smatra i strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS. u BiH. Zakon o porezu na dohodak (“Sl. kao i obveznikom obračunavanja. u članu 7.

KorporaTivNo upravLjaNjE principi i mehanizmi auTori: MANoJLo BAbIĆ SImIĆ MILIĆ AZIZ ŠUNJE MIRKo PULJIĆ Isplate sudijama. obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani. međuentitetski zaposlenici u smislu obaveza za porez na dohodak i doprinose. u skladu sa važećim propisima.savjeti U PRODAJI njima RS je propisano da strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva. potrebno je voditi računa o posebnom statusu koji. Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”. u skladu sa izmijenjenim članom 14. članovima komisija i izvršnih odbora u sportskom savezu knade za prevoz osobama koje su angažirane kao sportske sudije. kao i kolektivnim ugovorima i općim aktima poslodavca. tretiraju se kao prihod tih lica po osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti. Stranac. u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju. članovi komisija i članovi izvršnih odbora u sportskim savezima na prostoru FBiH? Da li se ove isplate smatraju prihodom po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i da li se može koristiti pravo na odbitak troškova (20%) kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa? osobama koje su angažirane kao sportske sudije. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.00 KM 131 . imaju tzv. odnosno Bosne i Hercegovine. Pitanje: Kako tretirati uplate dnevnica i na- Odgovor: Isplate dnevnice i naknade za prevoz sa uključenim PDV-om CIJENA: 70. mora imati i radnu dozvolu koju na zahtjev poslodavca izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. uslova određenih kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca. odnosno na isti način kao i naknade koje se isplaćuju po osnovu ugovora o djelu. Porezni savjetnik veljača 2012. članovi komisija i članovi izvršnih odbora. U slučaju angažovanja radne snage iz FBiH za rad na teritoriji RS. broj 97/04) kojim je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava. pored općih uslova utvrđenih zakonom. nadležna prema sjedištu poslodavca. uz odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske.

Zakona o PDV-u. tj. tada bi se. prema članu 15. Pitanje: Da li su veletrgovci obavezni ručno . Drugim riječima. odnosno ukoliko podaci iz robnomaterijalnog knjigovodstva zajedno sa podacima iz finansijskog računovodstva omogućavaju sve tražene informacije. odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. bez pravo na umanjenje osnovice za bilo kakve priznate troškove (20%. Konačno. “Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu. pravo na neoporezive naknade troškova službenih putovanja imaju samo ona lica koja. trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom”. trgovac na veliko koji u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke o zaduženju. Oporezivanju PDV-om. kao članovi. Dakle. izvrši na teritoriji BiH. stav 3. novine FBiH”. u skladu sa članom 3. o naknadi koja bi podlijegala oporezivanju PDV-om bi se radilo samo ukoliko bi se radilo o “taksama” i “članarinama” koje bi sportski savez ubirao kao protuvrijednost nekih svojih usluga ili isporučenih dobara i koja naknada bi zavisila od obima korištenja tih dobara ili usluga. isplatilac je dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% za zdravstvo i 6% za PIO). ukoliko imate software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene. Uplate članarina i taksi sportskom savezu Pitanje: Sportski savez na teritoriji FBiH je registriran kao PDV obveznik i članovi tog saveza. U skladu s tim. (Ne)obaveznost vođenja TKV voditi trgovačku knjigu na veliko. uz naknadu. sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”. niste obavezni voditi TKV. razduženju i stanju robe. trebate skrenuti pažnju takvim inspektorima da. komisijama i slično. sudije i komesari mu mjesečno uplaćuju sudijske članarine i takse. Međutim. Dakle. u poreznom smislu. s obzirom na navedeno. uplaćuju dotičnom savezu kao svoju redovnu i uobičajenu člansku obavezu koja.savjeti Naime. ne podliježe oporezivanju PDV-om. 132 Porezni savjetnik februar 2012. broj 28/06). Također. odnosno 30%). članarine i takse koje se ubiru mjesečno od svih članova sportskog saveza i koje su određene po istom kriteriju za sve članove ne podliježu oporezivanju PDV-om. to isto je odavno potvrđeno i zvaničnim stavom Federalnog ministarstva trgovine. broj 40/10). Prilikom isplate troškova službenog putovanja bilo kojim licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenika. za takvo nešto nemaju uporište) često oglušuju na navedene odredbe Zakona i Pravilnika i traže da i veletrgovci vode TKV u papirnoj formi. prema navedenom. ukoliko je upravo to i bilo povod vašeg upita. Međutim. nemaju osnova da od vas zahtijevaju ručno vođenu TKV. nije obavezan voditi TKV. radilo o naknadama na koju bi se morao obračunati PDV. radi se o redovnim taksama i članarinama koje sudije i komesari. imaju status zaposlenika. a osnovica za obračun je ukupna naknada. Izuzetno. Da li je taj savez obavezan da obračuna PDV na te uplate takse i članarina? Odgovor: Ne. kao i uvoz dobara u BiH. Zato. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. Pravilnika o obliku. ukoliko imaju uvezan software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene? Odgovor: Prema članu 25. isplata ovakvih i sličnih naknada licima koja su angažirana u raznim odborima i komisijama tretira se kao sastavni dio njihove ukupne naknade po osnovu članstva u tim odborima. kod isplatioca tih naknada. samo ukoliko bi u pozadini tih plaćanja bila isporuka nekog oporezivog dobra ili usluge od saveza. kao takva. poznato je i to da se inspekcijske kontrole (mada. Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Sudeći po sadržaju vašeg upita. podliježe samo promet dobara i usluga koji registrirani PDV obveznik.

Članom 5.WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj . 09. infrastrukture. broj 04/09.u daljem tekstu: Sporazum. 70/06. br. broj 11/06. oec. Sporazuma je početno propisano da će se zajmovi koji se odobre koristiti za kupovinu austrijskih roba i usluga koje mogu uključivati do 30% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga koje potiču izvan Austrije. Članom 6. Najveći broj ugovornih organa iz oblasti zdravstva. prvobitni uslov je bio da korisnici kreditne linije iz Bosne i Hercegovine moraju prilikom nabavke roba i usluga da nabavljaju najmanje 70% robe koja ima porijeklo iz Republike Austrije.EBRD). u okviru svojih važećih zakona. ugovorne strane će. kreditnih ili donatorskih subjekata. nastojati da promovišu i prošire i finansijsku saradnju. 08/06. od 08. “Službeni glasnik BiH”. pa su korisnici kredita morali da poštuju odnos od 60 : 40 u korist proizvoda koji imaju porijeklo iz Republike Austrije. 133 . Nikole Tesle 13 Projekti koji će se finansirati iz kreditnih sredstava su prvenstveno iz oblasti zdravstva. 1 Agencija za javne nabavke. infrastrukture. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljem tekstu: Zakon) predviđeno je da ugovorni organ može donijeti odluku da dodijeli ugovor bez primjene postupaka javnih nabavki definisanih Zakonom kada su u pitanju ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih. vodosnabdijevanja i obrazovanja. vodosnabdijevanja i obrazovanja su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”. 2006. 52/05. 49/04. a danas korisnici kredita vezanih za pomoć moraju imati najmanje 50% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga porijeklom iz Republike Austrije. Dakle. 12/09 i 60/10) i korisnici su kreditnih sredstava po Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji. 2009. Filijala Banja Luka. “Službeni glasnik BiH”. 19/05. ugovori sa Svjetskom bankom .) i Odluku o ratifikaciji izmjene sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-83938/09. U želji da dodatno promovišu bliske i prijateljske odnose koje vladaju između dvije zemlje. Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) obično uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti izvršena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. 24/06. 05.) . usluga i radova koji se finansiraju iz sredstava Svjetske Porezni savjetnik veljača 2012. propisa i politika. dipl. da razvijaju. kao i međunarodnih obaveza.1 Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-1457-4/06. od 21. Vremenom je ovaj uslov smanjen. Svjetska banka ima svoje vlastita pravila i procedure po kojima se provode postupci nabavke roba. šire i produbljuju uspješnu saradnju na finansijskom planu i da doprinesu obnovi. Ova kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donatorskim organizacijama.javne nabavke NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM Tanja Zubović.

ukoliko je sporazumom definisana posebna procedura na osnovu koje će se dodjeljivati ugovori o nabavci finansirani tim sredstvima. to obrazložiti. Dakle. ugovorni organi koji su korisnici kreditnih sredstava po sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji i koji provode postupke nabavke roba i za njih vezanih usluga moraju primjenjivati pravila Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe Zakona u slučaju: - ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (npr: WB. I u tom slučaju ugovorni organ je dužan osigurati poštivanje principa pravične i aktivne konkurencije. Zakona donosi odluka o tome koja ponuda će biti ocijenjena kao “najbolja”. u skladu sa članom 5. Odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ na osnovu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom. i Evropska banka za obnovu i razvoj ima definisana pravila i procedure za nabavke koje se finansiraju iz kreditnih sredstava te banke. stav (1) tačka c) Zakona. kreditnih ili donatorskih subjekata. U tom slučaju. kreditnih ili donatorskih subjekata se primjenjuju kada se sporazumom zaključenim između državnih organa i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijeva primjena njihovih propisa. Takođe. konkretno iz Republike Austrije. odnosno kojem ponuđaču će biti dodijeljen ugovor. Prema tome. pri čemu će u tenderskoj dokumentaciji naglasiti da u postupku mogu učestvovati ravnopravno svi ponuđači. dok se na osnovu kriterija za dodjelu ugovora iz člana 34. Isključivo na osnovu ispunjenosti uslova koje je ugovorni organ naveo u tenderskoj dokumentaciji donosi se odluka da li će se prihvatiti ponuda određenog ponuđača ili ne. ali i to da su svi dužni nuditi predmete nabavke čije je porijeklo u konkretnom slučaju sa područja utvrđenog u sporazumu i. Bitno je da u tenderskoj dokumentaciji zahtjevi ugovornog organa moraju biti postavljeni jasno i nedvosmisleno. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka u skladu sa odredbama Zakona i podzakonskih akata. kada sprazumom nije definisana posebna procedura dodjele ugovora. Kada se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata. Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji nije predviđena posebna procedura dodjele ugovora. procedure nabavke međunarodnih. ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure javne nabavke. procjene vrijednosti javne nabavke definisane u članu 6. Ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora. Takođe. s tim što je njihova primjena usmjerena isključivo na ponuđače koji nude predmete nabavke čije je porijeklo sa područja utvrđenog u tom sporazumu. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka utvrđenih u Zakonu. koji su tim ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. U protivnom. Osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom. - ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i - ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. . odnosno jednakog tretmana. naravno.javne nabavke banke. Zakona. nediskriminacije i transparentnosti između ponuđača koji mogu učestvovati u postupku u skladu sa sporazumom. ugovorni organ može primijeniti izuzeće od primjene postupaka definisanih Zakonom. ali je uslovljeno da se nabavke dijelom odnose na predmet nabavke čije je porijeklo sa određenog područja. Dakle. u potpunosti se primjenjuju procedure nabavke međunarodnih. te 134 Porezni savjetnik februar 2012. EBRD itd).

idiosinkrazije.1 Zbog svog obima. U globalnoj perspektivi. U drugim dijelovima svijeta se ne samo prakse već i čitav koncept menadžmenta mogu razlikovati. kao načina obogaćivanja teorija na nacionalnom nivou. oec. Aziz Šunje i Emir Kurtić.prvi dio - Menadžment kao riječ koja se danas koristi američki je izum. Model u kojem su razlike u nacionalnim kulturama kategorizirane prema pet nezavisnih dimenzija pomaže u objašnjavanju razlika u temeljima menadžmenta. Spomenute su tri takve idiosinkrazije: naglasak na tržišnim procesima. Ponuđeno je opravdanje za internacionalizaciju ne samo biznisa već i teorija menadžmenta. mada situacija u svakoj zemlji ili regionu ima jedinstvene karakteristike koje ne može obuhvatiti nijedan model. naglasak na pojedincu. Čitalac ovog članka je pozvan na put oko svijeta. te fokus na menadžere prije nego na radnike. Rusije. koje ne dijeli nužno menadžment na drugim mjestima. prekomorskih kineskih zemalja. dr. . te konačno kontinentalne Kine. Jedna praktična primjena modela leži u demonstraciji relativne pozicije SAD u odnosu na druge dijelove svijeta.menadžment KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA Prof. a lokalne prakse i teorije menadžmenta objašnjene su iz različitih konteksta i historija Njemačke. Vjerujemo da ćete uživati u ovom istinski originalnom pregledu pogleda na teoriju i praksu menadžmenta u različitim regionima svijeta. američke teorije menadžmenta sadrže brojne jedinstvene karakteristike. Francuske. Porezni savjetnik veljača 2012. dipl. a teorije potrebne da ga se shvati mogu značajno odstupati u odnosu na ono što se u SAD smatra normalnim i poželjnim. ovaj članak donosimo u dva nastavka. 135 . Maastricht. Japana. Jugoistočne Azije. Nizozemska 1 Preuzeto iz izvršnog pregleda datog u samom članku. University of Limburg. Afrike. Napisao: Geert Hofstede. Holandije.

sa svim njenim granicama. “management” i “manager” u engleskom jeziku su se pojavile u 16. njena lopta od ježa bi se odkolutala. “fantastični Španac”. ljudi. s obzirom na to da su razvijeni unutar specifičnog kulturalnog konteksta. TEORETIČARI MENADŽMENTA SU LJUDI Zaposlenici i menadžeri su ljudi. OD DON ARMADO-ove LJUBAVI DO TAYLOR-ove NAUKE Prema sveobuhvatnom Oxford English rječniku (1971. U članku tvrdim. bolje da vam kažem svoj zaključak prije nego nastavim .menadžment “Alisa u zemlji čudesa” Lewis-a Carroll-a sadrži čuvenu priču o Alisinoj partiji kriketa sa Kraljicom srca: “Alisa pomisli kako nikad u životu nije vidjela čudnijeg igrališta za kriket. Kako se i samo rezonovanje može. a čak se pitam da li bi se i danas svi složili sa ovom izjavom. Među zahtjevima za ponovnim objavljivanjem članka više ih je stiglo iz Kanade nego iz Sjedinjenih Država. Moj argument je da su naučnici menadžmenta. takođe.kako bi se pravila moje igre razumjela. Umjesto lopti . Ideja zaposlenika kao ljudi “otkrivena” je 1930-ih godina s pojavom Human Relations School. stoljeću. U ovom članku krećemo na put oko svijeta kako bismo demonstrirali to da ne postoje takve stvari poput univerzalnih teorija menadžmenta. američkoj akademskoj literaturi je bilo potrebno mnogo više vremena da prihvati da ne samo prakse nego i validnost teorija može prestati na nacionalnim granicama. u kojoj Don Adriano do Armando. hrabrosti! hrđa. oni su odrasli u određenom društvu u određenom periodu. umjesto štapova .).Postoje istine sa ove strane Pirineja koje ne vrijede drugdje. da općenito prihvaćene američke teorije poput Maslow136 Porezni savjetnik februar 2012. Blake i Mouton-ove ne mogu biti ili mogu biti samo djelimično primijenjene izvan granica njihove zemlje porijekla . Alisini problemi sa igranjem kriketa su dobre analogije pokušajima da se izgrade teorije menadžmenta oslobođene uticaja kulture. Vroom-ove. nego u velikim zemljama bez granica kakve su Sjedinjene Države. Još je u 16. ljeve. Oni imaju tendenciju da vode naše razmišljanje prema našem željenom zaključku. Menadžeri kao ljudi ideja je koja je uvedena kasnih 1940-ih godina Herbert Simon-ovom “ograđenom racionalnošću” i elaborirana u radu Richard-a Cyert-a i James-a March-a iz 1963.). Koncepti dostupni za ove svrhe su sami po sebi živi uz kulturu. Najstarija zabilježena upotreba riječi “manager” je u Shakespeare-ovom djelu “Love’s Labour’s Lost” iz 1588. Likert-ove. čini se. primijeniti na argumente u ovom članku. da bi svojim tijelima pravili lukove.. napisao jednu rečenicu koju je Blaise Pascal proslavio stoljeće kasnije: “Vérite en-deça des Pyrenées. od deset svezaka. scena druga): “Zbogom. a njeni lukovi od presavijenih vojnika sve vrijeme bi šetali uokolo. Različitost u praksama menadžmenta širom svijeta prepoznata je u američkoj literaturi iz oblasti menadžmenta već više od trideset godina (članak napisan 1993. No. erreur au-delà” .živi flamingosi. teoretičari i pisci. pod naslovom “Da li američke teorije vrijede u inostranstvu?” kreirao je više kontroverzi nego sam očekivao. godine.uz pretpostavku da su primjenjive unutar ovih granica. Ideja da je validnost teorije ograničena nacionalnim granicama očiglednija je u Evropi. prev. uzvikuje (Čin prvi. na osnovu empirijskih dokaza. McGregor-ove. stoljeću Michel de Montaigne.. Čitavo je bilo u grebenima i jarcima. Članak koji sam objavio u Organizational Dynamics 1980. godine. “Bihevioralna teorija firme”. riječi “manage”.” Vjerovatno znate kako priča ide: Alisini flamingosi bi okrenuli glavu kada god bi pokušala da udari loptu njihovom glavom.živi ježevi. mač! Budi . a vojnici su morali da se potpuno presaviju i stoje na rukama i nogama. ono da Kraljica srca uvijek pobjeđuje. Herzberg-ove. Pojam “komparativni menadžment” korišten je još od 1960ih. McClelland-ove. op. Jedino pravilo bilo je. takođe. i njihove ideje ne mogu ukloniti već samo reflektovati ograničenja njihovog okruženja. Francuz.

što znači dril (trening) konja ka manježu.1 potom je značenje prošireno na vješto upravljanje u opštem smislu riječi. da. U Sjedinjenim Državama menadžer je kulturalni heroj. posebno Jugoistočna Azija i Afrika. U Njemačkoj ova heterogenost nikada nije postojala. Elementi srednjovjekovnog sistema gildi preživjeli su historijski kontinuitet u Njemačkoj sve do današnjeg dana. Zatim ćemo ispitati menadžment u mnogo većem dijelu svijeta koji je još uvijek siromašan. Taylor-a u njegovom radu “Shop management” 1903. 137 . Škot Adam Smith. dvije trećine radničke populacije u Britaniji uopšte nema profesionalne kvalifikacije. Članovi ove klase imaju visok status i mnogi američki 1 Jahanje se uči u manježu. dječaci i djevojčice teže ka ovoj ulozi. koji je priznat u čitavoj zemlji. godine i “Principi naučnog menadžmenta” iz 1911. “management“ u američkom smislu – koji je od tada preuzet nazad od Britanaca – odnosi se ne samo na proces već i na menadžere kao klasu ljudi. on voljah. Onda ćemo se vratiti u Sjedinjene Države preko kontinentalne Kine. radnik prima certifikat Facharbeiterbrief. i u fabrikama i u uredima postoji veoma efektivan pripravnički sistem. američkog tipa. godine “Bogatstvo naroda”. Posmatraćemo menadžment u njegovom kontekstu u drugim uspješnim modernim ekonomijama: Njemačkoj. Porezni savjetnik veljača 2012. Okrenimo se sada drugim dijelovima svijeta. da ih “motivira“. Holandiji. Komparacije sličnih njemačkih. povezivana sa francuskim menage. Francuskoj. Osnivač nauke o ekonomici. No. koristio je izraz “manage”. u svojoj knjizi iz 1776. bubnje! Jer tvoj manager je zaljubljen. Visokoobučeni i odgovorni njemački radnici ne trebaju nužno menadžera. Japanu.” Lingivističko porijeklo riječi dolazi od latinskog izraza manus. riječ je. ili ekvivalent “mužstva” u smislu umjetnosti vođenja domaćinstva. Ako je iko. te u novim političkim konfiguracijama istočne Evrope. Na kraju pripravničkog staža. Tek kad savladamo manješke radnje možemo bez poteškoća upravljati kretnjama konja održavajući ravnotežu. Manjež je osnova za ujahivanje madog konja. a različiti menadžeri i kulture mogu koristiti različite akcente. Njemačka Menadžer nije kulturalni heroj u Njemačkoj. kroz motivaciju. Ova klasa (1) ne posjeduje biznis ali prodaje svoje vještine kako bi djelovali u ime vlasnika i (2) ne proizvodi lično. Konkretno. britanskih i francuskih organizacija pokazuju da Nijemci imaju najviše stope osoblja u ulogama koje su produktivne i najniže stope leadership-a i administracijskog osoblja. a posebno u Rusiji. nemalo je njemačkih predsjednika kompanija koji su svoj put ka vrhu započeli kroz pripravnički staž. preko italijanskog izraza maneggiare. Komparacije radi. Od 1880-ih riječ “management” se pojavljivala povremeno u pisanjima američkih inžinjera sve dok nije kanonizirana kao moderna nauka od Frederick-a W. kao što Don Armado ilustrira. Oni od svog šefa ili Meister-a očekuju da im dodjeljuje zadatke i da bude ekspert u rješavanju tehničkih problema. Teatar savremenog menadžmenta sadrži elemente i manege-a i menage-a. Britanski ekonomist John Stuart Mill (1806 – 1873. domaćinstvo. kao što je upravljanje oružjem i muzičkim instrumentima. Naučni menadžment Frederick-a Taylor-a nastao je u društvu imigranata – gdje je veliki broj radnika raznolikih korijena i vještina morao da radi zajedno. Oko dvije trećine njemačke radne populacije ima jedan takav certifikat i tome odgovarajući ponos vezan za zanimanje. onda je inžinjer taj koji zauzima ulogu heroja. ali je nezamjenjiva kada je u pitanju poticanje drugih da proizvode. Dok su Smith i Mill koristili riječ “management“ kako bi opisali proces.menadžment miran.) slijedio je Smith-a u ovoj upotrebi i jasno izrazio svoje nepovjerenje na taj način angažovanim ljudima koji nisu bili motivirani vlasništvom. Zapravo. takođe. koji kombinira praktični rad i kurseve u učionici. te među kineskim zemljama izvan Kine. “management” (čak i “loš management”) i “manager” kada bi spominjao procese i osobe uključene u djelovanje kompanija organizovanih kao dioničko društvo. ruka. a riječ “manager“ za osobe uključene u taj proces.

njemačka ekonomija je tokom ovog perioda imala superiornije performanse u odnosu na američku u gotovo svim aspektima. Sjedinjenim Državama i Holandiji. ne postoji ni u Francuskoj. Francuska Menadžer. između ostalih stvari. Allen & Hamilton. Izvještaj je izuzetno kritički nastrojen i piše. Japanci su u velikoj mjeri kontrolisani od njihove grupe kolega prije nego od njihovog menadžera. koliko na održavanje društvene stabilnosti. op.). ali garantuju brzu implementaciju nakon toga. sve dok Glen ne promijeni svoje mišljenje. još uvijek neprevedenoj na engleski jezik. takođe. Univerzitetski diplomanti u Japanu prvo se pridružuju stalnoj grupi radnika i nakon toga popunjavaju različite pozicije. prev. U .) Japanci su razvili svoju vlastitu “PM“ teoriju leadership-a. Gdje je potrebno. Japan Američki tip menadžera. koji odbija da pospremi svoje igračke. Međutim. Video prikazuje jednog posebno nemirnog dječaka. on povezuje sa općim informacijama koje ima o ova tri društva. Srž japanskog preduzeća jeste stalna grupa radnika. Od 1973. uradili su opservacijsku studiju tipičnih institucija predškolskog uzrasta u tri zemlje: Kina.. David Wu i Dana Danielson. U japanskoj 138 Porezni savjetnik februar 2012. U veoma prosvjetljujućoj knjizi. Glen-a. tako da je snažan koncept menadžmenta možda bio prije slabost nego snaga. Proučavajući nevjerovatan uspjeh japanske ekonomije u posljednjih trideset godina. srž preduzeća jeste menadžerska klasa. u kojoj se P odnosi na “Performance“ (performanse. Joseph Tobin. od linijskih do administrativnih kako se potreba pojavljuje.menadžment Poslovne škole su gotovo nepoznate u Njemačkoj. on se vraća nazad u historiju kako bi došao do korijena iznenađujuće različitih ponašanja u obavljanju istih zadataka. ne postoji ni u Japanu.većina žena i timovi su angažovani na određeno vrijeme. mnogi su Amerikanci tragali za tajnama japanskog menadžmenta nadajući se da će ih uspjeti kopirati. Nije potrebno mnogo mašte da se uvidi da će upravljanje Hiroki-em trideset godina kasnije biti različit proces od upravljanja Glen-om. Neprimjenjivost američkih koncepata menadžmenta bila je prilično očigledna 1973. predškolskoj instituciji. nažalost. Oni učestvuju u grupnim konsultacijskim sesijama japanskog tipa za donošenje važnih odluka. o tome da “Nijemci jednostavno nemaju veoma snažan koncept menadžmenta“. Japan i Sjedinjene Države. iz mog ličnog iskustva. Originalno njemačke teorije menadžmenta koncentrišu se na formalne sisteme. koji se tuče sa drugom djecom i baca materijale za učenje sa balkona. On identificira tri vrste osnovnih principa (logiques) menadžmenta. Američke teorije leadership-a nisu prikladne za japansku situaciju grupne kontrole. situacija se nije mnogo promijenila. a M na “Maintenance“ (održavanje). Ovaj razred ima svoje problematično dijete. napisala studiju njemačkog menadžmenta iz američke tačke gledišta. Jedan od učitelja obavlja dugi razgovor sa njim i izolira ga u jedan ćošak. a za svo to vrijeme su plaćeni prema starosti prije nego prema poziciji. po imenu Hiroki. angažovana od njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova. američkog stila. Kada mala djevojčica nastoji da alarmira učitelja. učinci. godine kada je američka konsultantska firma Booz.“ U američkoj predškolskoj instituciji na svakih devetero djece dolazi jedna odrasla osoba. Ovo drugo se manje odnosi na brigu za pojedinačnog uposlenika. Tri istraživača iz East-West Center sa University of Hawaii. rezultati. ovaj odgovara: “Zašto me zoveš? Učini nešto po tom pitanju. Njihovi rezultati su objavljeni i kao knjiga i kao video. godine. op. Tokom posljednje dvije decenije (članak napisan 1993. prev. koje produžavaju vrijeme potrebno za donošenje odluke. jedan učitelj je vodio 28 četverogodišnjaka. francuski istraživač Philippe d’Iribarne (1989) opisuje rezultate dubinskih opservacijskih i intervju studija metoda menadžmenta u tri tvornice iste francuske multinacionalne korporacije: u Francuskoj. takođe. U Sjedinjenim Državama. Ono što otkriva. Oni su drugačiji od nestalnih radnika . radnici koji iz svih praktičnih razloga teže ka cjeloživotnom zaposlenju.

1810).menadžment SAD. organizacija u Holandiji je više menage (domaćinstvo). University of Limburg u Maastricht-u. Holandija U mojoj vlastitoj zemlji. godine. Taylor-u (1856 . svakog semestra primamo grupu američkih biznis studenata koji upisuju program evropskih studija. cadres imaju privilegije više socijalne klase. naspram konsenzualnog odnosa u Holandiji. Sedamdeset godina kasnije. zapravo. što je ideja koja je u konačnici dovela do ideje matrične organizacije. bez obzira na stvarni zadatak. prilikama za trening. Nizozemska je bila prva republika u Zapadnoj Evropi (1609 . već u smislu cadres i non-cadres. u kojem se nadređeni ponašaju kao superiorna bića a podređeni to prihvataju i očekuju. 139 . Nakon umirovljenja. tržište rada na kojem radnik prodaje svoj rad za neku cijenu. Henri Fayol-a (1841 . Razlika u karijernim putevima dvojice ljudi je iznenađujuća. on je formulisao svoja iskustva u čuveni tekst o organizaciji: Administration industrielle et générale. već bazirana na otvorenoj razmjeni stajališta i balansiranju interesa. niti klasnim razlikama. ali i šokiran Taylorovim “poricanjem principa Jedinstva komande“ u slučaju sistema osam šefova. Amerikanci su značajno više važnosti dali primanjima. Holandiji ili. i časti njihove vlastite klase. kako joj je oficijelno ime. i Fayol ga je pročitao i bio generalno impresioniran. potpunom korištenju svojih vještina i sposobnosti. dok je u Sjedinjenim Državama više manege (dril konja). dobrim radnim odnosima sa šefom. Matrična organizacija nikada nije postala popularna u Francuskoj kao što je u Sjedinjenim Državama.1914). Zemlja je bila i još uvijek je Porezni savjetnik veljača 2012. Konflikt između francuskih i američkih teorija menadžmenta postao je očigledan početkom dvadesetog stoljeća. osoba postaje cadre pohađajući odgovarajuće škole i ostaje to zauvijek. takođe. U smislu različitog porijekla riječi “manager“. napredovanju. Taylor-ov rad se pojavio u francuskom prevodu 1913. beneficijama. davanju doprinosa uspjehu organizacije. niti predodređena ugovornim odnosima. konsultovanju sa njima od šefa u donošenju odluka. André Laurent. u jednom kriticizmu od velikog francuskog pionira menadžmenta. i model za američku republiku.1925) upućenom njegovom američkom kolegi i savremeniku Frederick-u W. I od Amerikanaca i od odgovarajuće grupe holandskih studenata tražimo da opišu svoj idealni posao nakon diplomiranja. ali unutar ograničenja ovog principa. još jedan od Fayol-ovih sunarodnjaka. On je predložio dijeljenje zadatka šefa prve linije u osam specijaliziranih radnji. Ova lista potvrđuje d’Iribarne-ova otkrića po pitanju ugovornog radnog odnosa u Sjedinjenim Državama. Francuzi ne razmišljaju u smislu menadžera naspram nemenadžera. Ovo drugo ima korijene stare stoljećima. koji menadžeru daje značajne prednosti. princip je fer ugovor između poslodavca i zaposlenika. postao je jedan od prvih menadžment konsultanata. Na mom univerzitetu. te pomaganju drugima. dok su američki menadžeri u istom istraživanju pokazali manje neslaganja. U Francuskoj princip je čast svake od klasa u društvu koje je uvijek bilo i ostalo ekstremno stratificirano. Nizozemskoj. u kojem se fokusirao na izvore autoriteta. Taylor se uopće nije bavio pitanjem autoriteta. zasnovanog na primanjima i karijernim prilikama. Taylor je bio američki inžinjer koji je počeo svoju karijeru u industriji kao radnik i stekao svoje akademske kvalifikacije kroz večernju školu. Od glavnog inžinjera u kompaniji koja se bavila čelikom. te sigurnosti zaposlenja. svaka izvođena od druge osobe. njegov fokus bio je na efikasnosti. koristeći listu 22 karakteristike posla. svjesni svog vlastitog nižeg nivoa u nacionalnoj hijerarhiji. ali. Holanđani su više važnosti dali slobodi da usvoje vlastiti pristup poslu. Ovo je. studija Philippe-a d’Iribarne-a otkrila je da je menadžment prinicip koji je na snazi potreba za konsenzusom između svih strana. i veoma je rijetko da non-cadre napreduje u smislu ranga. otkrio je da su francuski menadžeri u jednom istraživanju reagovali veom žustro protiv prijedloga da jedan zaposlenik odgovara dvojici različitih šefova. Fayol je bio francuski inžinjer čija je karijera kao cadre supérieur-a kuliminirala pozicijom Président-Directeur-Général jedne rudarske kompanije.

Svoje uvide u kineski biznis on bazira na ličnim poznanstvima i dubinskim diskusijama sa velikim brojem “prekomorskih“ kineskih ljudi iz svijeta biznisa. u ovome su 140 Porezni savjetnik februar 2012. uglavnom. “The Spirit of Chinese Capitalism“ Gordon-a Redding-a (1990. Hong Kong i Singapur. britanskog dekana poslovne škole u Hong Kongu. uz rast kroz diferencijaciju baziranu na prilikama. Odlučivanje je centralizovano u rukama jednog dominantnog člana porodice. Način poslovanja “prekomorskih“ Kineza. uobičajeno bilo mnogo. uglavnom. ubrajajući se danas među bogate industrijske zemlje svijeta. ali se drugim članovima porodice mogu prepustiti nova preduzeća kako bi isprobali svoje vještine. često ugrožene i izložene etničkom nasilju. U smislu teorija menadžmenta. u kojem nije bilo formalnih zakona. bez odvajanja vlasničke i menadžerske funkcije tipičnog za Zapad. Kineske zemlje izvan Kine Među šampionima ekonomskog razvoja u posljednjih trideset godina nalaze se tri zemlje. Ona se uobičajeno fokusiraju na jedan proizvod ili tržište. Hong Kong i Singapur – bili su ekonomski uspješniji od Japana. postavši bogatim od siromašnih.menadžment vođena pažljivim balansiranjem interesa u višepartijskom sistemu. ipak. u odnosu na pretpostavljenu determiniranost u Sjedinjenim Državama. Međutim. samo formalne mreže moćnih ljudi vođenih općim principima konfučijanskih vrijednosti. kao i vremenski obimne ritualne konsultacije kako bi se održao privid konsenzusa i skromnosti. koji će. Filipina i Tajlanda. tako da se nikome ne može vjerovati izuzev vlastitoj rodbini – kojih je. Ne može se poreći da to funkcioniše. na sreću. Ako ništa drugo. u proširenoj strukturi porodice. Nažalost. kooperirajući po pitanju esencijalnih funkcija sa drugim malim organizacijama kroz mreže bazirane na ličnim odnosima. je veoma prilagođen njihovoj poziciji u zemljama u kojima čine etničke manjine. Ona su. Naklonost vlasti može se mijenjati na dnevnoj osnovi. naseljene Kinezima koji žive izvan Kine: Tajvan. izvrsna je knjiga o kineskom biznisu. Štaviše.). Leadership u Holandiji pretpostavlja skromnost. Biznisi “prekomorskih“ Kineza koji slijede ovaj neprofesionalni pristup zaslužni su za zbirni bruto nacionalni proizvod od nekih 200 do 300 milijardi američkih dolara. mali zmajevi – Tajvan. ako imalo vrijede. 1993 Vol. ili – iz zapadnjačke perspektive – nedostatka sistema. izuzev njihovih sinova i ponekad kćerki koje su nekoć poslali na prestižne poslovne škole u inostranstvu. Američkim preduzećima “prekomorskih“ Kineza nedostaju gotovo sve karakteristike modernog menadžmenta. i motivacija i leadership u Holandiji drugačiji su od onoga što predstavljaju u Sjedinjenim Državama. ekstremno fleksibilna. Oni upošljavaju malo profesionalnih menadžera. ili čak Japan i Koreju. Njihova veličina se drži malom zbog pretpostavljenog izostanka lojalnosti zaposlenika koji nisu članovi porodice. ali koji po povratku nastavljaju da vode porodični biznis na kineski način. Malezije. Korijeni ovog sistema. A. 1 . potiču iz historije kineskog društva. NAZIV ORIGINALA: “CULTURAL CONSTRAINTS IN MANAGEMENT THEORIES” Academy of Management Executive. Oni se ne ističu i ekstremno su svjesni troškova. primjenjujući konfučijanske vrijednosti na štedljivosti i ustrajnosti. što prevazilazi BNP Australije. gdje predstavljaju etničke manjine. takođe. Niti u jednom američkoj leadership teoriji nema mjesta za to. Mediokracija i ljubomora su gotovo ugrađene u sistem. svaki novčić ima i drugu stranu. Ona su porodična. veoma malo pažnje je posvećeno načinu na koji su njihova preduzeća vođena. “Prekomorski“ Kinezi preferiraju ekonomske aktivnosti u kojima se mogu ostvariti velike koristi uz manji broj ljudi. kao što su trgovina robom široke potrošnje i nekretnine. 7 No. “prekomorski“ Kinezi igraju veoma važnu ulogu u ekonomijama Indonezije. mala. raditi u Holandiji nije u potpunosti tako divno. samo čekati i štedjeti sve dok ne pokrenu svoj vlastiti porodični biznis.

02. i 10. min.2012. prilikom uvoza.2012. 02. 2012. (pon.a) 1.02.2012. 2012. 02. 2012.2. 2012. i 10. primanja (sa dokazima o uplati obaveza) Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) Izvještaj MIP-1023 . II 1. 2012. obrasci za ostala oporez. 02. i AFIP/FIP AFIP/FIP R.2012. . 2.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA BEZALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 10. Porezni savjetnik veljača 2012. i 10. do 02. 2012. III 1. 2012.02. 04.02. po JCI 29. porez i dopr. po JCI 10.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA KAFU I PRERAĐEVINE OD KAFE Uvoznici POREZ NA DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit: a) u Federaciji BiH: .prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA PIVO Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 2012.za februar/veljaču 2012. 03.za januar/siječanj 2012. do 29. 2. Godišnje prijave poreza na dohodak: Izvještaji GIP-1022.2012. U RS: Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja prijava poreza na dobit i porezni bilans: a) u Federaciji BiH b) u Republici Srpskoj POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Federacija BiH) .01. 02.uplata PDV obaveze po prijavi za februar/veljaču 2012.01. godine KOME kupcima kupcima UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Res. i 10. IV 1.) do 02.2012. 03.svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje).februar/veljača i mart/ožujak 2012. (pon.) do 02. . sa isplatom primanja do 15. 2012.) 10. 03.02.) istovrem. 03. 02.1.za plaće isplaćene u II mjesecu 2012. 5. . 2012.) 10. 03. 02. Podnošenje PDV prijave (Obrazac P PDV): PDV prijava za januar/siječanj 2012. 03.03. 02. 2012. po JCI 10. (pon. 2012. 3. 2012. do 29.b) 1. 10. 2012.2012.02. 04.za sve isporuke izvršene do 29. po JCI 10. do 29. 12. O B A V E Z A PDV Ispostavljanje faktura za izvršene isporuke dobara i usluga: . 10. do 29.uplata PDV obaveze po prijavi za januar/siječanj 2012. AKCIZE AKCIZA I PUTARINE NA NAFTNE DERIVATE Uvoznici: uplata akcize i putarina Proizvođači: prijave PDA Proizvođači: uplata akcize i putarina (odvojeno) AKCIZA NA DUHANSKE PRERAĐEVINE Uplata (svi obveznici: uvoznici i proizvođači u BiH) Mjesečni obračuni .2012. 02.2012. 2. 2. 2012. (pon.za februar/veljaču 2012. 03.2012. 04. i 10. pri preuzimanju markica 10.aktualnosti NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . za svoje doprinose . 2012. 04. prilikom uvoza. sa isplatom primanja istovr.2012. .2012. do 29. I 1. svim zaposlenicima Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (GPZ-1052) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti (SPR-1053) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-1054) Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Republika Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku Godišnje poreske prijave: Prijava poreza na imovinu (PP-PNI) Prijava za posebnu republičku taksu (PP-GRT) Poreska prijava za male preduzetnike (obrazac 1107) Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac 1004). 10.02. 02. VI 1. 141 . 03. prilikom uvoza. Korisnici budžeta/proračuna i vanbudžetski/izvanproračunski fondovi Sva ostala pravna lica KADA najkasnije pod 31. prop. 4.02. 03.2012. 03. 04. prilikom uvoza. 2012. b) u Republici Srpskoj: . 2012. 10. i 10. po JCI 10.2012.Zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici. i 10. prilikom uvoza. 10. 02. 2012. 6.2012.c) 2. (pon.samostalni poduzetnici (vlasnici radnji). 3. (pon. 4. do 02.za plaće isplaćene u I mjesecu 2012. za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća (sa dokazima o uplati poreza i doprinosa) Specifikacije i dr.prijave PDA (proizvođači) AKCIZA NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . i 10.02. 2012.) 02.za sve isporuke izvršene do 31.02. .02. 04. najkasnije pod 29. 03. i 10. (pon.02. (pon.03. PDV prijava za februar/veljaču 2012. (pon.) istovremeno sa isplatom 10. 2. 02. i 10. 02. 5. 6. 3. 2. sa isplatom plaća do 10-og u mjesecu do 10-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr. za svoje zaposlenike . V 1.03. 10. 10.za januar/siječanj 2012. prilog 1005 (1006 i 1009) GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2011. . 03. 04.2012. 2012. 02.) do 02. do 15. 02.) do 29.b. i 10. 04. 2012. 2.

Neoporeziva primanja iz radnog odnosa IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Naknada za smještaj / odvojeni život od porodice: Naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika 300 KM mjesečno .02. Kuba. prigradskog ili međugradskog prijevoza do 20% cijene 1 lit. – 18. Irak. Senegal. 6.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 50% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za smještaj rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti 500 KM mjesečno . Zeland.41 x 2%) 16. (817. Irske Island. 3.2011.2011. do objavljivanja novog podatka (829. Turska.2011. Kolumbija. Jamajka. a od 28. . (810.05.01. – 17. Japan.2011.01.2011. Južnoafrička Republika. – 11. a najviše do iznosa 4 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna 4 mjeseca 5. Kazahstan. Peru.1. I 1.85 x 2%) 22.96 x 2%) 12. samo za dane prisustva na poslu: 20. DNR Koreja. (826. SAD. Bolivija. ako nema javnog prijevoza.2011. – 16. Čile. goriva po pređenom km na odobrenoj relaciji.70 x 2%) 21.97 x 2%) 18. Ujedinjeno Kraljevstvo V. Mozambik.08. – 17. Slovačka. Crna Gora. Turkmenistan. II 1. Rumunija. putovanju do 20% cijene 1 lit.03. 5. Španija.01. Kanada.2010. a najviše do cijene 1. Tadžikistan. – 22. – 19.05. 100 KM dnevno 110 KM dnevno 120 KM dnevno 125 KM dnevno 130 KM dnevno 140 KM dnevno 150 KM dnevno 160 KM dnevno 90 KM dnevno do visine cijene mjesečne karte gradskog. – 20.53 KM dnevno 16.89 x 2%) 16. N. utrošenog goriva po pređenom km Troškovi noćenja zaposlenika na službenom putovanju Iznos stvarnih troškova (po računima) Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi od 28. Poljska.43 KM dnevno 16. Brazil.06. (797.55 x 2%) 20. Izrael. (826.2.03.2010. R Koreja.12. 7. Italija. Argentina. Kenija.11. pod uslovom da se taj teren zavisno od uslova koji su obezbijeđeni zaposleniku nalazi izvan mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno: za rad na terenu. Litvanija. Libanon.34 x 2%) 23. Saudijska Arabija. (822.5 mjesečne karte javnog saobraćaja na odobrenoj relaciji do 2% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Kuvajt. Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugi samostalnih djelatnosti. i u slučaju smrti penzionisanog zaposlenika 90 KM dnevno 2.2012. Sudan.1. 7.2011.23 KM dnevno 16. Filipini.04 KM dnevno 16.aktualnosti DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH PO PROPISIMA FEDERACIJE BiH R. Armenija.40 KM dnevno 16. Nizozemska. Makedonija.02.2011. 4.32 KM dnevno 16.01. ako prijevoz nije organiziran i ako nije obezbjeđena mjesečna karta) Naknada za upotrebu osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla. Pakistan.54 KM dnevno 16.: do iznosa od 70% dnevnice (neoporezivo) Dnevnice zaposlenika u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana umanjuju se za 30% Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaća.11. za budžetske korisnike 48 KM dnevno Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u inozemstvu do iznosa po Odluci (“Sl. Meksiko.2011. Kirgistan. Mađarska. Sirija.12. (819. (814.93 x 2%) 16. Švedska. ili prosječna tromjesečna neto plaća (sve dok se ne izmjeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) u FBiH u prethodna 3 mjeseca. – 15. Belgija.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 70% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za rad na terenu (terenski dodatak). Luksemburg.2012. Britanije i S. nov. Malta. Azerbejdžan. Češka. – 21. 3. 2.10.46 KM dnevno 16. (814. Uzbekistan Bjelorusija. 4. Albanija. i to: Afganistan. Liberija.br. – 22.01. Angola. Latvija. 6.10. Njemačka. Irska. Danska. Hong Kong. Monako.28 KM dnevno 16. Ukrajina Australija Finska.2. Grčka.04.67 x 2%) od 18. Singapur Austrija.2.04.95 KM dnevno 16. (801.16 x 2%) 17. – 15.2011.01.88 x 2%) 19. 4. Moldavija. 5.2011. Kongo.1.46 KM dnevno 16.08. Francuska. FBiH” 50/07).07. Libija.09.2011. Indija. Kina. Iran. računi i dr) Naknada za korištenje osobnog automobila zaposlenika na služb.09 x 2%) Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže porodice. Hrvatska. Portugal.09. Etiopija. Srbija. – 15. 142 Porezni savjetnik februar 2012. Malezija. Rusija.ako su na terenu obezbjeđeni i smještaj i ishrana od strane poslodavca do 20% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) .ako je na terenu obezbjeđena samo ishrana do 70% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) Troškovi prijevoza na teren (ako nije obezbjeđen prijevoz službenim vozilom) u stvarnom iznosu troškova prijevoza Regres za godišnji odmor 70% njegove plaće. Bugarska.30 KM dnevno 16. Estonija. Egipat.2010. Ujedinjeni Arapski Emirati Andora.58 KM dnevno u visini stvarnih troškova sahrane. zavisno šta je povoljnije Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u zemlji Neoporezivi iznos 48 KM dnevno Dozvoljeni iznos.07. Tunis. Panama.06. i to: 16. Švicarska Norveška sve druge zemlje Troškovi prijevoza na posao i sa posla (najmanje 1 km. a) b) c) 2. i to: .2011. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA POREZNI TRETMAN Službena putovanja IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u zemlji 48 KM dnevno (vidi niže) Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u inozemstvu od 90 do 160 KM (vidi niže) Troškovi korištenog javnog prijevoza zaposlenika na službenom putovanju iznos stvarnih troškova (vozne karte. Indonezija.72 x 2%) 23. Slovenija Cipar. Jemen. Gruzija. Alžir. (821.ako je na terenu obezbjeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice (vidi niže) . Jordan. saglasno internim aktima Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok). (811.21 KM dnevno 15. (822.12.

2010. sistema. komisija. ustanovi ili radionici za zap.02. 143 . 1. stav 4. 12. datuma Lična primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječ.teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice . 8. el.01. sl. žrtava rata. IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE jednokratno. invalida Naknade za tjelesna oštećenja. 4.) Jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca. 10.2010.. podatku Dobici ostvareni učešćem u nagr.. 8. 11. u Fed. uslugama i pravima. stav 4.. štedion. vrijednosti 1. god. IV 1. najviše do iznosa 75% prosj. Pravilnika o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja 9. 2.. 1. takmičenjima Prihodi zaposlenika na osnovu naknada. pod prop.3. plaće u FBiH po poslj. 10. V. prop. (član 15. neto pl. 11. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu Neoporezive koristi od poslodavca. iz vlastitog proiz. 3. 13. 3. stvarima. i 10. 10. 2.2010. pomoći i/ili nagrada.br. 5. i 15.1. VII 1. 8. ukupno na godišnjem nivou vidi pod 10.03% kamate na godišnjem nivou u visini izmirenih privatnih troškova u visini izmirene ili oproštene privatne obaveze u visini tržišne vrijednosti ili cijene. 3. ako je to povoljnije u visini 1/3 pros. 7. podatku. i kant. VI i VII) Korist zaposlenika po osnovu rada za poslodavca: Korištenje službenih vozila i drugih sredstava za lične potrebe Korištenje drugih dobara i usluga besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita s kamatom nižom od tržišne Izmirivanje privatnih troškova od strane poslodavca Izmirivanje ili oprost dužničke obaveze zaposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi zaposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Lična primanja od povremenih poslova i drugih samostalnih djelatnosti Primanja po osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih 20% troškova) Naknade za povremene i privremene poslove Autorske naknade (uz priznatih 30% troškova ili dokazane stvarne troškove) Naknade članovima odbora.02. 3 mj. bilo da su stečene u BiH ili inozemstvu Pomoć i dr. Naknade zastupnicima i vijećnicima (neprofesionalcima) Lična primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne oporezuju Prihodi od učešća u dobiti privrednih društava (dividende i udjeli) Penzije rezidenata. o pravima RVI i civ.2.) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu (od 28. mjes. umanjenu radnu sposobnost i neimovinsku štetu Naknade štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu Nagrade članovima ANU BiH i nagrade za tehničko-tehnološke inovacije Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne Stipendije učenika i studenata na redovnom školovanju.2. propisima Prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe Naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda Osiguranje i dr.75 za 25 god. stečajnih upravitelja i dr. 9. V 1. 6. do visine 2 prosj. razloga po preporuci ljekara Naknada troškova liječenja zaposlenika. prema posljednjim objavljenom podatku Prihodi učenika i studenata putem zadruga. 5. prije prest.000 KM Naknade plaća za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv Kamate na štednju u bankama. 3. 6.50 prosječne plaće za navršenih 5 godina staža. mj.50 za 20 god. 10. te na državne obveznice Primanja od poslodavca koja se ne oporezuju Pomoć za gubitke nastale kao poslj. igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe. ako je to neophodno u cilju obavljanja radnog zadatka Smještaj i plaćanje troškova smještaja za javne dužnosnike zaposlene u DKP u inozemstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu. i 2. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno do visine 30% prosj. stvarima i/ili pravima na kvizovima i dr. do trž. i 10.2010.. prije prestanka ugovora o radu. 1.3. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 0. propisima Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvrđene posebnim propisima Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost. najviše do iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak Nagrade za izuzetna dostignuća koje dodj. koje se izvrše preko prednjih neoporezivih iznosa Sva ostala primanja zaposlenika iz ili po osnovu rada (osim isplata po čl. 5. goriva po "privatnom" km u visini zakupnine/cijene usluge po tržišnim cijenama u visini razlike do 10. sa PDV-om OPOREZUJU SE U CIJELOSTI 10% poreza + 4% za zdravstvo (iz) + 6% za PIO (na) + 0. III 1. a od 28. 2. 5. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 6. rada kod poslodavca do 70% prosj.01. o radu... neto pl. neoporezivi iznos se utvrđuje na bazi posljednje objavljene prosječne plaće u FBiH za prethodna 3 mjeseca i to: Isplate pod 1. 10. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA Novčana pomoć u slučaju: . osim plaće Socijalne pomoći. 10.do 11.aktualnosti R. Pravilnika. i članova uže porodice Otpremnina kod odlaska zaposlenika u mirovinu Otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (do 28. naknada štete na imovini do iznosa za zamjenu ili popravku Nagrade u novcu. do 4 prosj. 1.01. 11. 6. prema posljednjem obj. primanja po pos. 4. VI 1. 2. ako je to povoljnije za zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji 6 njegovih neto plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci ili prosječnih 6 neto plaća u FBiH. Porezni savjetnik veljača 2012.5% opća vodna naknada (član 5. 4. vidi pod IV.2010. povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubilija firme i sl. ug. licima za liječenje i dr. u Fed. 12. 14. 6.00 za 30 god. 5.00 za 10 god. za svaku navrš. 4. kao i isplate fiz. godišnje Nagrade učenika i studenata osvojene na takmičenjima u okviru obraz. 2. 14. plaće u FBiH. porodice do visine utvrđene pos. mj. asortimana.teške invalidnosti zaposelnika ( najmanje 60% invaliditeta) .5% za nesreće + 0. a od 27. uslovima Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim fed. od 27. 2. 3 mjes. 3. za rad na teret vanbudžetskog fonda Prihodi invalidnih lica zaposlenih u društvu. 9.hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdrav. organi vlasti povodom znač. 12. 4. Zakona i čl.25 za 15 god. objavlj. u visini 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem statističkom podatku. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 10. a koje su u interesu obavljanja djelatnosti Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti zaposleniku ili članu nj. plaće u poslj. i na računima.. 7.50 za 35 godina staža smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) u visini 20% cijene 1 lit. plaće zaposlenika u poslj.1.

182/11 od 15.275 811 1. 07.226 821 1.2011.12. 66/11 od 18.1 % + 4.268 824 1. 2011. Bosna i Hercegovina MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 807 1. 2011.12 od 16.07.9 % MJESEC I/2011.2 K od 27. 2011. 01.283 814 1. 07. 2011. 11/11 od 17. 26/11 od 16.2011.5 % + 0.1 % + 3. 04. V/2011. 11/11 od 17.7 % + 4.217.65 810.06.29 811.2011.7 % – 0. 2011. I-VI 2011.7 % + 0. 7. XI/2011.31 805. III/2011. VIII/2011.316 1.232 799 1. X/2011.12.322 1.37 810.9 % + 3. 06.08.5 od 15.aktualnosti PROSJEČNE PLAĆE: MJESEC PROSJEK 2010. VII/2011. 2011.249.309 1. IV/2011.6 % + 3. 2011.09 BRUTO 1.07. 8/11 od 27. 43/11 od 18.5 % + 2. 2011. VIII/2011. 119/11 od 01.5 % + 2. VII/2011.83 1. 77/11 od 27. 08.1.2011.2011.0 % REPUBLIKA SRPSKA U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2. V/2011.9 % Saopštenje FZS broj: 7.09. 2011.9 % + 3.05.4 % + 0.2 % + 2. 7.339 1.24 1.1 K od 27.2011. VI/2011. 2011. 2011.44 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH 8/11 od 27.05.8 % – 0.6 % + 1.2012. 11/11 od 16.257.273 813 1.04 1. 2011.2011. 2011.77 783. IV/2011.58 1.1 % + 2. 2011.10 813.2011.11.341 REPUBLIKA SRPSKA PERIOD I-II 2011.324 Službeni glasnik Republike Srpske 20/11 od 02.63 1. VII/2011. 46/11 od 23. 01. I-VIII 2011.0 % + 4.05.08.98 1.280 813 1.322 1.41 822.234.03. 2011. BRČKO DISTRIKT BiH MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 790.06.2011.85 1. 85/11 od 25.04.85 820. IX/2011. 2012. V/2011.5 % + 2. 85/11 od 16.85 814. MJESEC I/2011.81 1. III/2011.89 817. VIII/2011.287 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 23/11 od 29.36 1. VI/2011.251.2011. 7.239. IX/2011.10. 62/11 od 21. 04. II/2011.1 % FEDERACIJA BiH 2010/2009: + 1.05. IV/2011.1. 08. I-IV 2011.81 800.281 820 1. 102/11 od 26. 129/11 od 15.18 1.10. U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.7 % + 2.67 1.251.7 % + 4. 7. 2011.230.3 % – 0.4 % + 2. II/2011.2 % + 0. U odnosu na prethodni mjesec + 1.9 od 14.7 % + 4.2011.4 % 0.276. 12.7 % + 3. 51/11 od 27.316 1.0 % + 3. III/2011.2011.4 % + 2.1. 67/11 od 17.10.269 1. 03.2 % – 0.3 % + 0.2011.04. I-XI 2011. 2011. IV/2011. V/2011. 132/11 od 28. 7.05. XI/2011.6 % + 2.3 od 26. 60/11 od 26. XI/2011.319 1. I-III 2011.278.253.8 % – 0. 2011. 2011.2011.8 % + 2. IX/2011. 79/11 od 23.89 807. 03.2011.4 od 16. MJESEČNI PROSJEK NETO 798 804 807 803 816 817 811 813 807 802 813 BRUTO 1.259. 11. 2011. 38/11 od 22.67 829.08. 7.1.213.337 1.325 1. 2012.1.12.09.06.30 1. 2011.330 1. VIII/2011.55 797.3 % 0. 05.08.41 822. 18/11 od 19.2 % Saopštenje RZS broj: 45/11 od 23. III/2011.2011. VI/2011.0 % + 3.1 % + 0.2011.05 1. 2011.2 % + 4. 04. 7.1 % + 3. XI/2011.11. 7. 2012. 87/11 od 29. 39/11 od 23. I-V 2011. I-IX 2011. 04.2011. 18/11 od 19. V/2011. + 1.88 819. II/2011. II/2011.11 od 15.74 1.27 1. VII/2011. 108/11 od 02.3 % + 1.97 822. III/2011. MJESEC I/2011.0 % + 0.6 % + 3.7 % + 3.0 % + 1. I-X 2011.10 od 15.321 1. VIII/2011.2011.8% U odnosu na XII/2010.1. VI/2011.06.06.72 819.5 % + 0.1. XII/2011.25 821. 95/11 od 29. 2011.02. IV/2011. 57/11 od 01.10. 66/11 od 30.56 1. 52/11 od 12.03.12.4 % – 0. X/2011. 10. II/2011.8 od 15. 05. VI/2011.08.4 % + 2. 200/11 od 17.1.254.1 % + 4.08. 3/12 od 23. 2011.290 1. 2011.2 % + 1. 5/12 od 18. 243/11 od 15.03. VII/2011.320 1.1. IX/2011. 2011.9 % + 3.6 od 15.1 % + 2. 31/11 od 25. . 09.01.347 1.20 813. 09. 2011.4 % + 0. 90/11 od 16.2011.75 820.96 821. 33/11 od 21. U odnosu na prethodni mjesec + 1.2 % 2010/2009: + 2. GODIŠNJI PROSJEK NETO 801 803 803 806 808 808 809 809 808 808 BRUTO 1.246.328 1. XI/2011. II/2011.2011.73 1. 98/11 od 03.21 55% prosječne plaće više se ne primjenjuje Službene novine Federacije BiH 8/11 od 23.9 % + 0.1.06.2011. 48/11 od 03.2011.2011. I/2011.7 od 12. X/2011.1 % + 0.26 FEDERACIJA BiH TROMJESEČNA NETO PLAĆA XI/10-I/11 XII/10-II/11 I-III/11 II-IV/11 III-V/11 IV-VI/11 V-VII/11 VI-VIII/11 VII-IX/11 VIII-X/11 IX-XI/11 816. 2011.2011. IX/2011. V/2011.2 % – 0.23 1.11. + 1.04.346 1.9 % + 2.10.9 % + 3. 7. 114/11 od 15.1.265.5% U odnosu na XII/2010.55 1.268 822 1. XII/2011.2011. 6/12 od 24.3 % + 2.8 % + 3.3 % + 3. 10.5 % + 4.28 811. 80/11 od 09.253. 7.40 805. III/2011. 12.5 % + 0. 2011.26 819. 20/11 od 20. 06.6 % + 1. 2011. VII/2011.299 1.60 820. 11.70 814. X/2011.1. 33/11 od 21.266.240 818 1.3 % + 1. UKUPAN INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA: MJESEC I/2011. X/2011. 151/11 od 15. 224/11 od 15. VIII/2011. 7. 2011. 2011. I-VII 2011. IV/2011.8 % + 2.4 % + 3.225 1. 68/11 od 29. MJESEC I/2011.2011. 144 Porezni savjetnik februar 2012. VI/2011. 34/11 od 01. 2011.240.16 826. MJESEČNI PROSJEK NETO 804.2011.223.2011.01.9 % + 4.

.

. Ne dozvolite da fiskalizaciju dočekate nespermni. a u FBiH ćemo postojeća iskustva prilagodili fiskalnim uređajima našeg poslovnog partnera.FIS KA L JE IZA STI CI GL JA A Proces fiskalizacije je počeo. U RS-u POINT je već prisutan. Postanite korisnik našeg poslovnog informacionog sistema POINT 2000 i riješite se svih briga oko fiskalizacije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful