POšTARINA pLAĆeNA U pOšTI 71122 SARAJeVO

Revicon d.o.o. Envera Šehovića 14, Sarajevo

MJESEČNI

STRUČNI

ČASOPIS

broj 2 • februar/veljača 2012. • godina XV • cijena 25 KM

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 10/11, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 2012. 21. 02. 2012. 22. 02. 2012. 23. 02. 2012. 24. 02. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica

RADIONICA

Radionica je NAMIJENJENA svima onima koji vode poslovne knjige samostalnih podzetnika i koji vode računa o njihovim poreznim i drugim obavezama, ali i svim vlasnicima malih radnji, trgovcima, ugostiteljima, zanatlijama, ljekarima, stomatolozima, apotekarima, advokatima, notarima, poljoprivrednicima..., kao i svima onima koji bi to htjeli postati i žele znati više o mogućnostima i obavezama samostalnog poduzetništva. CILJ radionice je da kroz PRAKTIČAN RAD pojasnimo najčešće probleme sa kojima se poduzetnici i njihove računovođe susreću u praksi i da iznađemo rješenja i za one situacije koje nisu adekvatno pojašnjene u propisima, uz uvažavanje prakse poreznih i drugih inspekcija.
Oblici poduzetništva • Obrt kao osnovna / dopunska / dodatna djelatnost • Razlike između posebnih i vezanih obrta • Šta se može (pre)registrovati u kućnu radinost • Koje djelatnosti mogu biti registrovane “sezonski” • Specifičnosti registracije i poslovanja trgovaca, ugostitelja, ljekara, stomatologa, apotekara, advokata, notara i dr. samostalnih djelatnosti Opšti uslovi i pravila poslovanja • Provjerimo naša akta i dokumenta • “Inspektori traže...” Poslovne knjige poduzetnika • KPR-1041, KP-1042, PLDI -1043, EPO-1044 • Trgovačke knjige • Knjige ugostiteljske djelatnosti • Iskazivanje prihoda i rashoda: posebnosti za pojedine djelatnosti; godišnji popis – inventura kod samostalnih djelatnosti; viškovi i manjkovi; obračun amortizacije; lični izdaci i drugi (ne) priznati rashodi; zaključivanje poslovnih knjiga Porezne prijave • Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) • Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti (GPZ-1052) • Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) • Korištenje ličnih odbitaka i olakšica • Godišnji izvještaji GIP-1022 i JS 3400 Doprinosi • Obračun plaća, poreza i doprinosa za zaposlenike • Osnovice za doprinose vlasnika djelatnosti • Specifičnosti za pojedine djelatnosti • Refundacija kod bolovanja preko 42 dana: koliko i u kojim uslovima? Ostale obaveze poduzetnika: • Obračun članarine obrtničkim komorama • Opća vodna naknada; naknada za zaštitu od nesreća; naknada za šume; članarine turističkim zajednicama Paušalci • Ko i kako može biti „paušalni porezni obveznik“ • Hoće li biti proširen krug paušalaca PDV • Kad se preduzetniku “isplati” ući u sistem PDV-a • Specifičnosti poslovanja neposredno prije ulaska u sistem Fiskalizacija poduzetničke djelatnosti • Praktična pitanja i odgovori u vezi fiskalizacije PRIMJERI PRAKTIČNIH SITUACIJA: – interaktivna rasprava o datom problemu i mogućim rješenjima – izbor najboljeg rješenja, komentari i odgovori na pitanja iz vaše prakse

.

– 23. podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini . 22. 03.Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma procedure temeljene na procjeni rizika Fojnica. 2012.

Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Revicon-ova !!! Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! www. poreza i dr.revicon.N O VO elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva.info Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12 Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH .

revicon.Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www.info .

.

10. podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit.com . Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave.com/loc e. 71000 Sarajevo Tel: 033/ 566-333.kfbih.kadic@kfbih. www. Branislava Đurđeva br. Program usavršavanja. nastavlja se obavezna edukacija za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa udjelom državnog kapitala.mail: e. Kratki prikaz tematskih cijelina: • • • • • • • • • • • • • • • Upravljanje kompanijom Uloga nadzornog odbora Računovodstvo u funkciji upravljanja Mikroekonomija Upravljanje marketingom kompanije Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja Financijska tržišta i institucije Vrednovanje marke i poduzeća Korporatvne finacije Reinženjering kompanije Pravni aspekt poslovanja kompanije Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost Sistemi nagrađivanja u kompanijama Kompanija i makrookruženje Poslovna strategija.OBAVEZNA CERTIFIKACIJA ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA U skladu sa Uredbom Vlade FBiH. poslovna etika i društvena odgovornost kompanije. Dodatne informacije: Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava.

godine pod rednim brojem 741. dr. Uredništvo: Pretplata: Marketing: Računovodstvo: Savjetodavni servis: ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. Aziz Šunje i Emir Kurtić. ++ 387 33 72 05 84 ++ 387 33 72 05 87 ++ 387 33 72 05 91 ++ 387 33 72 05 88 ++ 387 33 72 05 80 09 11 20 30 40 54 65 75 81 94  ilan Dmitrović M VALENTINOVO Marko Dmitrović. oec.ba Žiro računi: Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995 UniCredit Bank d. PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Goran Drakulić MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” (prvi dio) Mirela Mašić. dipl.d. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d. MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA porezi računovodstvo i finansije revizija savjeti Dr. oec. 64 47 71 Faks: ++ 387 33 72 05 81. za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Envera Šehovića 14 BiH – 71000 Sarajevo. dipl. 1992400075053168 ID broj za indirektne poreze 200491380008 Za izdavača: Marin Ivanišević Glavni urednik: Marin Ivanišević Zamjenik glavnog urednika: Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa: Štamparija FOJNICA. priručnike i druga izdanja i obavijesti.d: 1610000060920085 Hypo Alpe Adria Bank d.d: 1941011354700156 Raiffeisen Bank BiH d. kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis. SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Mirko Radić. dipl. oec.o. KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA (prvi dio) NE PROPUSTITE ROKOVE !!! .d. 1997. oec.o.revicon. Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaših podataka (adresa.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla.u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo. Mile Stanišić KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike Tanja Zubović. Fojnica Pretplata za 2012. oec.00 KM Cijena po primjerku časopisa 25. NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM 113 javne nabavke 133 135 141 menadžment aktualnosti Prof. POREZNA OSLOBAĐANJA KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Momir Stefanović.d: 3383202200308627 Nova banka A. oec. dipl. telefon. OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Goran Drakulić POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Osmo Polutak SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Amra Salihović. 72 05 86 E-mail: revicon@revicon. Telefon: ++ 387 33 72 05 80. dipl.00 KM . 12. dipl.D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d. iznosi 250.net. dipl.d: 3060350000444164 Volksbank a. Turalibegova 30 Telefon: ++ 387 35 26 50 30 Faks: ++ 387 35 26 50 31 E-mail: revicon. Časopis izlazi mjesečno. oec.info Web-site: www.u fokusu IZDAVAČ: Revicon d.tz@bih. faks.

umjetnosti i Porezni savjetnik veljača 2012. Njegov pandan u grčkoj mitologiji je Eros. Nastavak i glavni dio priče se događa u vrijeme cara Klaudija II (3. Dana zaljubljenih. trebala postati njegova supruga. predstavljeni kao krilati bogovi. svakog Valentinova pristigne hiljade ljubavnih pisama – za Juliju! A postoji i podatak da u Americi (a gdje bi drugo?). rodni grad Romea i Julije. niko da zaprosi. Ali se Amor. kaže legenda. dan nakon sadašnjeg Dana sv. Psihini roditelji su. još nije bila udata. koja zakle svog sina Amora da učini da se Psiha zaljubi u najnedostojnijeg i najružnijeg čovjeka. bog ljubavi. po pravilu – crvenih ruža: djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo dobiju oko 50 miliona ruža. glasnika bogova). ali je jedan od njih. a najmlađa. Misleći da je to stoga što njegovu kćer mrze bogovi. koji su stavljani u vrč. taj dan je imao i posebnu tradiciju po kojoj su se imena djevojaka ispisivala na komadiće papira. Uz narodno veselje. Na Valentinovo se (uz Dana žena) kupuje i najviše cvijeća. čiji pogodak ne bi izazvao ljubav. nego ravnodušnost. sin Afrodite i Aresa (odnosno. otac zatraži savjet od proročišta u Miletu. eto. po drugoj verziji. pa se uskoro svijetom pronio glas da je rođena nova Venera/Afrodita! Toliko divljenje jednoj smrtnici izazva zavist i strašan gnjev božice Venere. pak. I Amor i Eros su. Valentina.. Merkura.) A Erosova/Amorova/Kupidova ljubav zvala se – Psiha (što. u čast boga Luperkusa. Radi prometa i zarade. iako je bila tako lijepa.. Želim vam da i na Valentinovo i svih drugih dana volite i budete voljeni! Milan Dmitrović Priča uz Valentinovo: Amor i Psiha Simbol Valentinova je i Amor (originalno: Kupid.. kako bi ih na taj način “osujetio” u želji da radije ostanu uz svoju dragu nego da idu u ratove. U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje oko bilion (milion miliona!) čestitki. Kasnije je odlučeno da se blagdani Luperkalije i Dan sv.u fokusu VALENTINOVO Mnogi će reći da je “savremeni” način obilježavanja Valentinova. Kupidon). a djevojka čije bi ime koji izvukao bi. 9 . znači “duša”). sivih strijela. stoljeće). zaštitnika stada i pastira.. a onaj koga pogodi ta čarobna (zlatna) strelica se odmah zaljubi! Otud i izreka “pogodila ga/ je Amorova strijela”. Valentin.. navodno. sa lukom i strijelom. Luperkalije su vremenom izgubile na značaju. vremenom postali očajni jer Psihu. Sa svih strana su dolazili ljudi da joj se dive. godine i pogubljen. 02. koji je izdao naredbu kojom je vojnicima zabranio zaruke i ženidbe. čak 15% čestitki za Valentinovo djevojke pošalju – same sebi?! U čemu je štos? Prapočeci obilježavanja Valentinova potiču iz vremena starog Rima. osmjehnuti na podatak da u Veronu. Kada je otkriven bačen je u tamnicu. čija se ljepota nije mogla iskazati riječima. po drugoj verziji. Nihova priča. a zanimljivo je da su bili vezani za datum 15. Valentina spoje u jedan. a Apolon (bog svjetlosti. a 14. Mladići su potom izvačili po jedan papirić. Tog dana su se obilježavale pastirske svečanosti Luperkalije. Tu naredbu su morali poštovati i svećenici. Dvije starije su našle muževe iz kraljevskih kuća. 02. pak. čim je vidio Psihu. po rimskoj mitologiji sin božice ljepote Venere i boga rata Marsa (ili. a Valentinovo se i danas slavi kao Dan zaljubljenih. I mada svi znaju da Amor znači “ljubav”. (Manje je poznato da je u tom tobolcu bilo i drugih. ide ovako: U jednom gradu živjeli kralj i kraljica i imali tri kćeri. produkt potrošačkog društva. onako smeten i opčinjen njenom ljepotom. najčešće. tj. ipak potajno vjenčavao mlade parove. odmah u nju zaljubi (navodno se. i Kupidos i Eros znači – “požuda”. Drugi će se. Od poklona. Narod ga je ubrzo proglasio svecem. slučajno ubo na vlastitu zlatnu strelicu). 269. Hefesta). između ostalog.

ali je.u fokusu znanja) mu naloži da Psihu opremi za svadbu i odvede na stijenu visoke planine. ali je Psiha i u tome uspjela. Čak su i Venera i Psiha. jer ljudima-smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. što znači blaženstvo. Amor i Psiha su vjenčani pred vijećem bogova. ipak. pšenice. Ovaj je pristao da joj ispuni tu želju. sve to i “organizirao”). Prvi – da razvrsta gomilu pomiješanog ječma. da ga ubije. . pa i to uspije učiniti. Shvativši da je Psiha pogazila obećanje. od kojih je svaki za sebe bilo nemoguće izvršiti. Nakon što je sve saznala Venera je strašno izgrdila sina.. bilo potrebno jer su je svi ovi događaji iscrpili (i oduzeli joj dio ljepote) te kako bi. ali se u njihovim srcima. zbog rane na ramenu i s ranom u srcu. Tobože je zamolila Psihu da siđe u Had (podzemno carstvo mrtvih) i da joj odatle donese kutiju sa djelićem ljepote Perzefone (supruge boga mrtvih). a Psiha je dobila besmrtnost i bila primljena među bogove. Za to vrijeme. Amor (koji je. Jedna od najstarijih i najljepših ljubavnih priča. ne odolivši. prosa. što je alegorija na lutanja ljudske duše koja preko patnji i iskušenja dostiže najviše sfere i postaje besmrtna). graška i graha. navodno. Voluptas). krišom. iz svjetiljke pade par kapi vreleg ulja na Amorovo rame. Siđe u Had i odatle iznese kutiju ljepote. kaže legenda. sa sretnim krajem. naredio da se Amor oženi Psihom. što je Psiha. oprostile jedna drugoj. izbrisavši vječni san s njenog lica i stavivši ga natrag u kutiju. Tada su počela i Psihina lutanja po svijetu. Kada bi pao mrak. navodno. bolovao u palači svoje majke. tako da Psiha nije ni znala da je to. zbog sve ljepote i izobilja koje su tu vidjele. sakupivši ostatke zlatnog runa sa žbunja uz rijeku na koju su ovce zlatnog runa dolazile na pojilo. Upalivši svjetiljku. Amor je. u kojoj su je služile nevidljive sluge i u kojoj je bilo svega u izobilju. kojoj nisu smeli pristupiti ni sami bogovi. Zefir. Nagovore je da sljedeće večeri u postelju ponese uljanu svjetiljku (kako bi se uvjerila u strahotu svog muža) i nož. Što uz ljubav i ide i čega bez ljubavi i nema. I kao po(r)uka da je ljubav neophodna i ljudima i bogovima. Eto. Dobila je ime Hedona ili Volupta (lat. užitak. ograničila njegove moći i kretanje i odlučila da se osveti Psihi. U čast Valentinova. ali pod uslovom da od sestara ne pokušava saznati ko je. već – strašno čudovište! Dok je drhtala od straha na toj stijeni. uspije pobjeći iz majčinog pritvora. ali da za zeta ne očekuje čovjeka. što je Veneri. Venera je zadala Psihi tri zadatka. 10 Porezni savjetnik februar 2012. njen muž. uspjela uz pomoć mrava koji su se sažalili nad njom. Roditelji i sestre tugovali su za Psihom. Drugi – da joj donese zlatno runo. Pronašao je Psihu i poljupcem je vratio među žive. sladostrašće. otvori i odmah padne kao mrtva. da će iz te veze roditi nakazu i da će zmaj proždrijeti i nju i dijete odmah po rođenju. što dotad nisu uspijevali ni najveći junaci (“Jason i Argonauti”). nježno uze Psihu i prenese je u dolinu punu cvijeća. ipak. u stvari. a i ona je patila za njima. koji bi uvijek odlazio prije svanuća. u stvari. Zefir donese sestre u palaču. Psiha je već bila u blagoslovenom stanju. nakon mnogo stradanja. maka. takođe uspjela.. uz pomoć orla kojeg joj je poslao vrhovni bog Jupiter/Zevs (ili uz pomoć sâmog Jupitera boga u obličju orla?). Amor. rodila zavist. Nakon svega je vrhovni bog Jupiter. koji se u međuvremenu oporavio. što je Psiha. Treći – da joj donese vode iz podzemne rijeke Stiks. po savjetu riječnog boga. izliječila ranjenog Amora. sretno završila.. ali i nasladu. Psiha shvati da kraj nje spava – Amor. sa palačom od srebra i zlata i mozaicima od dragih kamenja. na Amorovu molbu. A evo i mali dodatak: Dijete koje je Psiha nosila pod srcem bijaše djevojčica. pa je jedne noći zamolila muža da dozvoli da joj sestre dođu u posjetu. U protivnom će biti kažnjena tako da će je on zauvijek ostaviti i da ga nikada više neće vidjeti. Kad je se dočepala. Amor je prokle i napusti. zadovoljstvo i radost. Dok ga je zaljubljeno gledala. u potrazi za Amorom (koja su se. Psiha pade u najveće očajanje koje se može zamisliti.. zapadni vjetar. lijegala bi u postelju u kojoj ju je posjećivao nevidljivi suprug. pa joj zavidne sestre slagaše da je njen muž strašni zmaj. Psiha naivno pristane. Veneri ni to nije bilo dosta. Ali. koji se probudi.

broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali.. dipl. oec. sastavljanje posebnih izvještaja za rukovodstvo. Početak godine nam donosi i obavezu sačinjavanja i podnošenja poreznih prijava za prethodnu godinu: porez na dobit. početak godine nam donosi i onu koja se odnosi na sačinjavanje i podnošenje poreznih prijava. kontrole i naplate doprinosa. P očetak svake godine računovođama donosi štošta. iz različitih razloga. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. To su samo neke od obaveza koje početak godine pretvaraju u stresni period maksimalne angažovanosti. sačinjavanje godišnjih finansijskih izvještaja. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. dok svemu dodatni teret daje i činjenica da se pri izvršavanju ovih obaveza u praksi uvijek suočavamo sa brojnim poteškoćama. 11 . broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjeseci koji slijede. Sve u svemu. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. Među svim navedenim obavezama. Rekapitulacija protekle godine.. Tu u obzir dolaze porez na dobit. prijavljivanje različitih poreza. Od ove godine u FBiH imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. Sve u svemu. Od ove godine imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. Već je ta isprepletenost obaveza dovoljna da ovako ocijenimo početak godine.porezi PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Marko Dmitrović. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. kontrole i naplate doprinosa. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjePorezni savjetnik veljača 2012.

Osnovna prijava u sistemu poreza na dohodak je Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051). Drugim riječima. i ta pravna lica moraju izvršiti obavezu prijavljivanja i. 03. koju podnose fizička lica – obveznici poreza na dohodak kako ona koja su to po propisima obavezna učiniti tako i ona koja za to imaju neki svoj interes. Za prvu godinu korištenja oslobađanja po osnovu investiranja u proizvodnju. bilo na osnovu konačne prijave poreza na dobit) nego i ona koja su oslobođena poreza po osnovu čl. traju ne samo ona pravna lica koja su dužna plaćati porez na dobit (bilo kroz mjesečne akontacije. U suštini. izdate od nadležnih organa (ne starije od godinu). • Bilans uspjeha. 03. pravna lica moraju pristupiti sačinjavanju poreznog bilansa radi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dobit za proteklu godinu. do 34. • Pregled nastalih. Rok za podnošenje obrasca PR-PD je trideset dana od roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna. Zakona o porezu na dobit. kao i iznos akontacije poreza na dobit za naredni period. pravna lica – poslodavci su dužni podnijeti odgovarajuće prijave za svoje zaposlenike. Bilo kako bilo. Ukoliko postoji potreba za doplatom poreza. Ona su svoj porezni bilans dužna podnijeti Poreznoj upravi FBiH sa prijavom PR-PD. kao i dokaze o ispunjavanju samih uslova. Za oslobađanje po osnovu izvoza nužno je priložiti Statistički aneks godišnjeg izvještaja radi dokazivanja dostignutog cenzusa od 30% ukupnog prihoda. postoji više obrazaca na koje treba obratiti posebnu pažnju.porezi seci koji slijede. pri tome. za oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Prijava poreza na dobit Privredna društva i druga pravna lica koja se tretiraju kao obveznici poreza na dobit imaju obavezu sačinjavanja poreznog bilansa i prijavljivanja poreza na dobit i to je nešto što ne treba posebno napominjati. • Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti na obrascu IZ-DOB (ako je potrebno). (a ne 31. Stoga smatramo da je potrebno ovim kratkim tekstom napraviti podsjetnik na ono što nas čeka. Imajući u vidu da je 2011. I konačno. Neki od obrazaca koji će biti spomenuti su zaista porezne prijave. Uz prijavu PR-PD se prilažu: • porezni bilans (obrazac PB-DOB). priložiti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju osnov za oslobađanje. ona mora biti izvršena do istog roka koji važi i za podnošenje ove prijave. većina stvari ve- . a i sama fizička lica – obveznici poreza na dohodak će u mnogim situacijama biti dužni podnositi te prijave. 31. već treća godina za koju se podnosi ova prijava. a za svaku narednu od pet godina dokaze o realiziranim investicijama u tim godinama. u kojoj se iskazuju podaci o utvrđenoj godišnjoj poreznoj obavezi i dotad plaćene akontacije. Vrijedi naglasiti da se obveznicima podnošenja poreznog bilansa i prijave poreza na dobit sma12 Porezni savjetnik februar 2012. kako bi se neko mogao “zaletjeti” i kako se to obično razumijeva). obveznik je dužan priložiti dokaze o realiziranim investicijama u toj godini (najmanje četiri miliona KM). slijedi da se porezni bilans i prijava PR-PD ima predati najkasnije do 30. Prije svega. nakon što su sačinjeni godišnji finansijski izvještaji. iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka na obrascu GU-DOB (ako je potrebno). Na osnovu te prijave se utvrđuje da li je potrebno (do)platiti određenu razliku poreza na dobit za proteklu godinu ili je iznos uplaćenih akontacija možda doveo do preplate (koja može biti iskorištena za buduće porezne obaveze ili se po tom osnovu može tražiti povrat). Prijave poreza na dohodak Porezne prijave iz oblasti poreza na dohodak su posebna priča. S obzirom na to da je ovaj drugi rok kraj drugog mjeseca. dok su neki drugi obrasci obavezni prilozi za pojedine vrste poreznih obveznika. a od konkretnih okolnosti zavisi koje i do kada. nužno je priložiti dokaze o ukupnom broju zaposlenih i broju lica koja ispunjavaju tražene uslove.

Na primjer. zavisi od drugih podataka u prijavi). Knjigu prometa. Svi vlasnici obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti su. ali kod dva ili više poslodavaca u toku iste godine. a eventualno plaćeni porez izvan FBiH će se uzeti u obzir i umanjiće. a koji su direktno vezani za posmatranu djelatnost. ali je obavezan prilog uz godišnju poreznu prijavu takvih lica. To je poseban obrazac koji. bez obzira na to da li se radi o djelatnosti u statusu osnovnog. sam po sebi. Međutim.rezidenti FBiH dužni da „podnose račun“ u FBiH za sav svoj dohodak. oni moraju utvrditi konačan rezultat te svoje djelatnosti i iznos poreza na taj rezultat. a najčešće i anulirati poreznu obavezu u FBiH ukoliko se to adekvatno dokaže (kroz odgovarajuće potvrde nadležnih poreznih organa pod čijom nadležnošću je dohodak oporezovan). u svakom slučaju. neophodno je napomenuti one osnovne crtice koje se tiču obrasca GPD-1051. Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidenciju potraživanja i obaveza. tako što će sačiniti specifikaciju svojih prihoda i rashoda . jer su porezni obveznici . autorski honorari i sl) ili je uporedo imao registrovanu samostalnu djelatnost kao dopunsko zanimanje. Stoga prvo treba naglasiti koja su to fizička lica koja su (u svakom slučaju) dužna podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak GPD-1051. Može se desiti i da je riječ o pojedincu koji je ostvarivao samo dohodak od nesamostalne djelatnosti. 02. a na osnovu tih evidencija. naravno. (odnosno najkasnije do 29. Godišnja porezna prijava će pokazati da li taj porezni obveznik ima nekih dodatnih obaveza za porez ili je možda čak i u preplati (što. Znatan broj poreznih obveznika – fizičkih lica je. ovo je obaveza i onog poreznog obveznika koji kontinuirano i samostalno obavlja neku neregistrovanu djelatnost. • dohodak direktno iz inostranstva.obrazac SPR-1053. dopunskog ili dodatnog zanimanja. dužni podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. To su oni porezni obveznici koji su u 2011. godini ostvarivali: • dohodak iz više izvora. ali svejedno postoji obaveza prijavljivanja u FbiH. tj. 03.porezi zanih za popunjavanje je prilično poznata. obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su i svi oni koji su ostvarivali dohodak direktno iz inostranstva. Formalno. „nema“ propisan rok za podnošenje. dužan popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD-1051. "dohodak ostvaren iz više izvora” može značiti mnogo toga. no njihova prava i konačna porezna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. Oni su tokom godine plaćali mjesečne akontacije (osim ako nije riječ o novoosnovanoj djelatnosti). što znači da se SPR-1053 podnosi zajedno sa GPD-1051. Istina. U tu specifikaciju se upisuju svi ostvareni prihodi i oni rashodi koji se mogu priznati na osnovu važećih propisa. pak. Također. Po isteku godine. Neki drugi obveznici. Ovakvi porezni obveznici moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu i na taj način sve te dohotke objedniti na jednom mjestu. • dohodak od samostalne djelatnosti obrta. vidi okvir). Prema tome. Zapravo. po propisima o porezu na dohodak. 13 . Ovo zahtijeva i dodatna pojašnjenja. najkasnije do 31. • dohodak od iznajmljivanja imovine i • dohodak od nesamostalne djelatnosti za koji poslodavac nije pravilno obračunavao i uplaćivao obaveze. u inostranstvu. zbog značaja koji ima. u slučaju zajedničkog obrta. oni ga moraju prijaviti u FBiH. ostvaren bilo gdje u svijetu. ali imaju interes u podnošenju ove godišnje porezne prijave jer je to jedini način da iskoriste svoje pravo na odbitke. to je jedini način da oni utvrde svoju konačnu godišnju obavezu po osnovu poreza na dohodak. Može biti da se radi o obvezniku koji je pored redovnog zaposlenja i dohotka od nesamostalne djelatnosti imao i neka primanja “sa strane” (ugovori o djelu. Dohodak je razlika između prihoda Porezni savjetnik veljača 2012. vrlo vjerovatno je porez na taj dohodak već plaćen tamo gdje je i ostvaren. nisu dužni. Obrtnici i druga samostalna poduzetništva su tokom godine bili dužni voditi četiri knjige i evidencije propisane propisima o porezu na dohodak: Knjigu prihoda i rashoda.

Ona će postojati čim je ostvareni rezultat pozitivan. najčešće i dolazi. primjenjuju sva pravila o vođenju poslovnih knjiga i evidencija prema propisima o porezu na dohodak. a svako od njih pojedinačno će se i dalje smatrati zasebnim poreznim obveznikom. Ovdje se javlja još jedna posebnost. dohodak. „klasični“ obrtnici – pojedinci moraju popuniti samo SPR-1053. ispada. Rjeđe se dešava da samostalnu djelatnost obavlja ne jedna. Iz toga slijedi da oni ne samo da imaju obavezu podnošenja obrasca GPD-1051 već zasigurno imaju i interes za to. tj. On će istupati ispred obrta. uz koju će priložiti i SPR-1053 i GPZ-1052 (kojim se dokazuje njegov udio u ukupnom rezultatu zajedničkog obrta). Naprotiv. neophodni podaci iz SPR-1053. u obrazac upisati i sve odbitke. Osim toga što je osnov za utvrđivanje godišnjeg dohotka i dokaz prilikom podnošenja godišnje porezne prijave. Prilaže se kao prilog uz GPD-1051. Njihovi lični odbici se. na primjer. sada. bilo bi to dvostruko ili višestruko oporezivanje. a kako je rok za podnošenje prvog obrasca kraj drugog mjeseca. Upravo zbog (tek sada iskorištenog) prava na odbitke. Oni se tada javljaju kao partneri u poslu i. također. A zašto? Zato što su. dijele ostvareni rezultat. te taj iznos treba prepisati u obrazac GPD-1051. da bi se popunio GPZ-1052. obaveza prijavljivanja dohotka je nešto drugačija. zajedničke djelatnosti raspodijeli na partnere. kao što je već rečeno. isključivo na osnovu iskazanih podataka o ostvarenim prihodima i rashodima u godini koja je protekla. na žalost. kao obavezan prilog. kao i već uplaćene akontacije. s tim da partneri moraju imenovati jednog od njih kao nosioca djelatnosti. Do toga. naime. priložiti i specifikaciju SPR-1053. Zajedničko obavljanje obrta ili druge samostalne djelatnosti Uobičajeno je da se obrtnička ili druga samostalna djelatnost obavlja samostalno i takva situacija je već opisana. do kraja trećeg mjeseca. I dobar i loš. već dvije ili čak i više osoba zajedno. Vlasnici samostalnih djelatnosti moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD1051 i uz nju. Ovaj obrazac ima za cilj da ostvareni rezultat takve. S obzirom na to da se radi o obrtničkoj djelatnosti. Umjesto toga. oni vjerovatno neće imati obavezu doplate. drugi se kod zajedničke djelatnosti. No. dok se visina akontacija za naredni period utvrđuje u samoj specifikaciji SPR-1053. „nema rok“. postoji i obaveza sačinjavanja specifikacije SPR-1053. pa će se na kraju doći do nekog konačnog rezultata iz kojeg će se vidjeti da li taj porezni obveznik ima ikakvih dodatnih obaveza po osnovu poreza na dohodak. tj. na nju se. upravo zbog toga što se prilikom računanja mjesečne akontacije za naredni period (a na bazi rezultata protekle godine) ne uzimaju u obzir i lični odbici tih obveznika. pozitivan rezultat. U takvim slučajevima. Specifičnost zajedničkih djelatnosti je poseban obrazac GPZ-1052. čak i onda kada se u obrascu GPD-1051 pokaže da je obveznik u preplati. imenovani nosilac djelatnosti će popuniti obrazac GPZ-1052 i predati ga u PU FBiH do kraja februara/ veljače. Naime. tj. 14 Porezni savjetnik februar 2012. Tako će oni. specifikacija SPR1053 je bitna iz još jednog razloga: u njoj postoji i polje u kojem se računa akontacija za naredni porezni period. logično. Zajednički obrt kao cjelina je ostvario. SPR-1053 se kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti mora popuniti ranije.porezi i rashoda. Naknadno će svaki od partnera zasebno podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Možda najvažnija stvar za ove obveznike je činjenica da oni (tek) u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične tako i one dodatne. bez odbitaka. pored ostvarenog dohotka. Također. . Ukoliko bi taj dohodak svaki od partnera prijavio u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. a on. mora popuniti ranije. „uključuju u računicu“ tek u njihovoj godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051.

Porezni obveznici – zaposlenici koji su u 2011. naravno. U PRIM-1054 se navode svi ostvareni prihodi po ovom osnovu (što se dokazuje ili ugovorom o iznajmljivanju ili godišnjim izvještajem isplatioca) i rashodi koji se priznaju na jedan od dva moguća načina. obveznik poreza na dohodak po ovom osnovu ima mogućnost izbora. • da je taj jedini poslodavac pravilno obračunavao i uredno uplaćivao porezne obaveze po tom osnovu i • da je poslodavac za svaki dohodak od nesamostalne djelatnosti Poreznoj upravi FBiH uredno podnosio obrazac MIP-1023. godini ostvarivali samo dohodak od nesamostalne djelatnosti u najvećem broju slučajeva neće biti dužni podnositi godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Pretpostavka za to je da je kumulativno ispunjeno nekoliko uslova: • da je porezni obveznik ostvarivao samo tu vrstu dohotka. Na primjer. U slučaju da nisu ispunjeni svi navedeni uslovi. godini. ukoliko u toku protekle godine nije (iz bilo kojeg razloga) u cjelini iskoristilo pravo na svoje lične odbitke ili ako ima mogućnost korištenja prava na neki od dodatnih odbitaka koji se i mogu ostvariti samo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. a i oni (nevezano za to da li im je ovo jedina vrsta dohotka ili ne) imaju pravo na korištenje ličnih odbitaka. da obveznik ima važeću poreznu karticu. ni PRIM-1054 se ne podnosi samostalno. Pri tome se misli na iznajmljivanje i pokretne i nepokretne imovine. porezni obveznik nema razlog za podnošenje godišnje porezne prijave. tom poreznom obvezniku taj dohodak uvijek predstavlja razlika između prihoda i rashoda. On tu obavezu. Nije važno da li je to poreznom obvezniku u interesu ili nije (a jeste. moraju izvršiti. To je i njima jedini način utvrđivanja konačne godišnje porezne obaveze. U ovom slučaju. 15 . Za koju god varijantu da se odluči. porezni obveznici koji su ostvarivali ovu vrstu dohotka moraju popuniti poseban obrazac sa oznakom PRIM-1054. kamate na stambeni kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje ili propušteni mjesečni odbici kod zaposlenika koji je radio svih dvanaest mjeseci. u onim slučajevima kada se to ne smatra samostalnom djelatnošću tog poreznog obveznika. Dohodak ostvaren tim aktivnostima je posebna kategorija oporezivog dohotka koja uvijek podrazumijeva i obavezu podnošenja godišnje porezne prijave. Nešto kao i SPR-1053 kod vlasnika samostalne djelatnosti. ako je poslodavac Porezni savjetnik veljača 2012. a primio je manji broj plaća. kao dohodak od iznajmljivanja pokretne ili nepokretne imovine. Preduslov je. ovi porezni obveznici će do 31. nego je i on samo prilog uz godišnju poreznu prijavu GPD-1051 u tim slučajevima. konačna porezna obaveza se utvrđuje kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. kao i vlasnici samostalnih djelatnosti. može se odlučiti ili za priznavanje stvarnih rashoda (koje onda mora dokumentovati) ili za priznavanje rashoda u paušalnom iznosu u visini 30% tih prihoda. Podsjećanja radi. Prema tome. u većini slučajeva). 03. Isti principi važe i za rijetke situacije u kojima će se kroz godišnju poreznu prijavu prijavljivati dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava. Dakle. Primjera radi. podnijeti GPD-1051 u Poreznu upravu FBiH. tj. u isti će upisati ovaj i eventualne druge dohotke u 2011. a „njegovo je“ da li će rashode utvrditi na jedan ili na drugi način. • da je taj dohodak ostvarivao samo kod jednog poslodavca. mogao bi postojati interes da i ovakvo lice podnese svoju godišnju poreznu prijavu. Tu razliku potom treba upisati u odgovarajuće polje godišnje porezne prijave GPD-1051. obrazac PRIM-1054 poreznim obveznicima – najmodavcima predstavlja osnov za popunjavanje godišnje porezne prijave GPD-1051.porezi Obavezu podnošenja godišnje prijave GPD1051 uvijek imaju i fizička lica – porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarivali dohodak od iznajmljivanja imovine. Prije nego što podnesu godišnju prijavu. porezni obveznik bi morao podnijeti godišnju poreznu prijavu kroz koju bi prijavio ostvareni dohodak. Međutim. Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi.

U njemu trebaju biti navedene sve isplate plaća i sve ono što se tretira kao dohodak od nesamostalne djelatnosti (dodatne isplate preko dozvoljenog neoporezivog iznosa. vrlo važno za izdvojiti je i to da poslodavac obrazac GIP-1022 treba popuniti za sve osobe kojima je u toku godine isplatio plaću.. Obrasci GIP-1022 za 2011. 2012. godine. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”. formalno. Također..porezi tokom godine uplatio manje poreza od onoga što pokazuju podaci (npr. POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. Nije sasvim jasno zašto je to potrebno. 02. stav 2. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA 16 Porezni savjetnik februar 2012. neopravdano je korišten neki odbitak na koji zaposlenik nije imao pravo). a neisplaćene plaće ne upisuju u GIP-1022. Rok za popunjavanje i predaju ovih obrazaca zaposlenicima je kraj drugog mjeseca. Osim ako morate ponovo nabavljati i instalirati programe za elektronsko podnošenje ovih prijava PU. Svi oni koji su u 2011. I ovi obveznici. razumljivo. Međutim. 02. kako stvari stoje. u predstojećim (novim) izmjenama Pravilnika će se vratiti obaveza podnošenja GIP-ova (i) Poreznoj upravi. oporezive koristi i sl). pa ni ponovna obaveza njihove predaje PU FBiH nije neka prevelika “tragedija”. 2012. 02. . godinu se (ipak) podnose i Poreznoj upravi U izvornom (početnom) tekstu člana 27. 29. broj 67/08) je pisalo da je poslodavac po isteku poreznog perioda dužan Poreznoj upravi podnijeti jedan primjerak obrasca GIP1022. Do sada smo se već ispraksirali u tome. tj. porezni obveznik kao pojedinac mora podnijeti prijavu i doplatiti porez za koji se ispostavi da nedostaje zbog neispravnih ranijih uplata. Izmjenama Pravilnika objavljenim u “Službenim novinama Federacije BiH”. 02. no čini se da to ovdje ne igra posebnu ulogu. To nam i jeste teži dio posla. sasvim moguća situacija je da smo imali nekog zaposlenika koji je u međuvremenu prestao raditi za nas. no nije loše još jednom reći da se obračunate. podatak da je kod nas primio makar jednu plaću u 2011. Ipak. Olakšavajuća okolnost u svemu je to što se obrasci GIP-1022 svakako moraju popuniti. 2012. godini ostvarivali dohodak od nesamostale djelatnosti moraju od svojih poslodavaca dobiti primjerak ovog obrasca. moraju priložiti određene dokaze o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu. broj 86/10. ova odredba je izbrisana te trenutno. godinu obavezno predavati (i) Poreznoj upravi. 2012. a i sama Porezna uprava FBiH već sada napominje i opominje da će se GIP-ovi za 2011. ne postoji obaveza podnošenja GIP-ova u PU FBiH. 02. 02. jer se svi ti podaci (pa i više od toga) već prijavljuju kroz mjesečne izvještaje (MIP-1023). 2012. Na primjer. pa tako i za one koji možda više nisu u radnom odnosu. 21. Kod zaposlenika je to kopija obrasca GIP-1022. 2011. godini nas ujedno obavezuje da za njega popunimo obrazac GIP-1022 (s tom jednom plaćom) i da mu ga uručimo. 23. 22. 24.

recimo. upisuje u posebno polje godišnje porezne prijave. Imajući u vidu da forma izvještaja nije propisana. • dohodak od otuđenja nekretnina. samim tim. kreveta i stanova turistima za koje je plaćena boravišna taksa. jer je njihov iznos (mjesečnog) poreza fiksan i ne postoji mogućnost bilo kakvih naknadnih izmjena po osnovu. Sve ovo su vrste dohotka na koje je jednom obračunati i plaćeni porez konačan. • obrazac GPZ-1052 (za dohodak od zajedničke obrtničke djelatnosti). kao i od zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti). i to onoliki broj koliko je porezni obveznik imao poslodavac u posmatranoj godini). preostaje da se “snalazimo”. Ipak. zavisno od vrste isplate i da li se rashodi priznaju ili ne. osiguranje) i • dohodak od nagradnih igara i igara na sreću. Ne postoji obaveza podnošenja tog izvještaja Poreznoj upravi. te. U nekim gradovima je bila praksa da Porezna uprava pripremi posebne tabele koje mogu poslužiti za ove potrebe. Na kraju. možete vidjeti u listi koja slijedi: • kopija obrasca GIP-1022 (za dohotke od nesamostalnih djelatnosti. krajnji rok je 31. između ostalog. Što se tiče onih koji moraju popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu. 03. to ne znači da ovi porezni obveznici neće dokazivati visinu ostvarenog dohotka. također. ukoliko porezni obveznik posjeduje sve što mu je potrebno. naknade po osnovu ugovora o djelu. naknade članovima predstavničkih organa vlasti i sl. postoje i oni porezni obveznici koji su ostvarivali pojedine vrste dohotka koje se ne mogu upisati u GPD-1051 (jer se porez koji je već plaćen na te dohotke smatra konačnom poreznom obavezom).porezi Ne treba zaboraviti ni fizička lica koja su ostvarivala dohodak od obavljanja tzv. uopće. ostvarivalo samo te vrste dohotka i ništa drugo. Oni. Naime. Čak nije isključeno da se ova dva obrasca i iskoriste kao podloga za ovakav izvještaj. Ovome je nužno dodati i paušalne obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. a kao vodilja mogu poslužiti obrasci AUG-1031 i ASD-1032. Sve je to ista podvrsta dohotka od samostalne djelatnosti i ona se. Bitno je samo da taj izvještaj sadrži sve potrebne podatke. kao i zbirni iznos. ukoliko uz to nisu ostvarivali još neke prihode koji se obavezno prijavljuju u godišnjoj poreznoj prijavi). Porezni savjetnik veljača 2012. Ovaj godišnji pregled treba sadržavati sve isplate pojedinačno. 17 . • obrazac SPR-1053 (za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti slične obrtu. komisijama. samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. • dohodak od prodaje imovinskih prava. godine. a najkasnije do kraja drugog mjeseca. • dohodak od ulaganja kapitala (kamate. Porezni obveznik tu nije imao pravo na korištenje odbitaka. Šta to može biti. 2011. Za razliku od drugih vrsta dohotka koje se upisuju u GPD-1051. odbitaka. onda godišnju poreznu prijavu ne mora ni podnijeti. Jednom kada se plati porez. što nikako ne treba shvatiti kao da to nije moguće uraditi i ranije. nemaju ni obavezu njihovog upisivanja u GPD-1051 (u situacijama kada ta lica. zatim autorski honorari. skupštinama. propisi su obavezali isplatioce ovakvih primanja da po isteku godine. drugih samostalnih djelatnosti. Kakav god da je. Ako je neko lice. a nije pogrešno ni da sami isplatioci naprave svoju varijantu izvještaja. To mogu biti naknade koje je neko ostvarivao za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru nekog društva. podnose godišnju poreznu prijavu). kao ni obavezu kasnijeg prijavljivanja. ova vrsta dohotka nema formalno propisane obrasce. pak. Ukratko. on će tim pojedincima koristiti kao prilog uz godišnju poreznu prijavu. sačine godišnje izvještaje o ovakvim isplatama i uruče ih svakom pojedincu prema kojem su vršena takve isplate. nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu (naravno. to su sljedeće vrste dohotka: • dohodak od iznajmljivanja kuća. • obrazac PLDI-1043 (za iste slučajeve kao i kod SPR-1053). tu priča oko ovih vrsta dohotka završava.

Kada se sve “sabere” na jednoj prijavi (razne vrste dohotka. a ne da se radilo o neki zahvatima. svi odbici na koje obveznik ima pravo. pa je to onda potrebno i dokazati. Iako su u početku postojale brojne nedoumice. Posebno mjesto zauzimaju dodatni odbici koji se mogu koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi. Tada se GPD-1051 predaje u općini sjedišta obrta ili u općini na čijoj teritoriji se nepokretna imovina nalazi. Prema tome.porezi • • • • dokumentacija koja potvrđuje otuđenje djelatnosti (za one slučajeve u kojima se ovo desilo). također. neki dokaz kojim se potvrđuje visina plaćenih kamata u 2011. Šta tek onda reći za dokazivanje troškova kamate na stambeni kredit. nije ih jednostavno dokazati. Svi dokazi moraju glasiti na ime poreznog obveznika koji koristi ovu godišnju olakšicu ili na ime njegovog člana porodice za kojeg ove troškove može koristiti. izvještaj isplatioca dohotka (za dohodak od imovine i ustupanja imovinskih prava. propisani uslov je i da stambeni prostor ne smije biti veći od “potreba poreznog obveznika i njegove porodice”. da su svi prijavljeni podaci istiniti. otplatni plan banke). a za slučajeve u kojima se kredit podiže radi izgradnje kuće treba i ugovor o gradnji i dokaze (tj. iznosi već plaćenog poreza). . Opravdanost. obveznik mora sačiniti i dodatnu izjavu (“svojim riječima”) 18 Porezni savjetnik februar 2012. Tu je kao dokaz potrebna samo kopija naloga o uplati premija dobrovoljnog osiguranja. • No. sve ono što je neophodno da se za određenu situaciju dokaže da je trošak nastao. Već dokazivanje troškova liječenja. koliki je on bio i da postoji “opravdanost” za isti. Uglavnom će to biti općina prebivališta tog obveznika. Izuzeci su samo situacije u kojima on obavlja obrtničku djelatnost (i ništa drugo) u općini različitoj od općine prebivališta ili kada općini različitoj od prebivališta iznajmljuje nepokretnu imovinu (i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka). ugovor o iznajmljivanju ili ustupanju (za dohodak od imovine ili ustupanja imovinskih prava). Oni se moraju posebno dokazivati i. BD BiH ili u inostranstvu (za dohotke ostvarene izvan FBiH). kojom garantuje da bilo koji od tih troškova nije finansiran iz doniranih sredstava. FMF je naknadno zauzelo mišljenje da je kriterij kako je prihvatljivo sve do 120 m2. materijala i sl. poslodavca i sl. dokaz o plaćenom porezu u RS. račune) o kupovini zemljišta. Pored svega ovoga. uzevši u obzir obveznikovo zdravstveno stanje. i ovdje je potrebno priložiti pisanu izjavu kojom se još jednom potvrđuje. Oni. Najlakše je dokazati troškove uplaćenih premija dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja. znači da je to nešto što je bilo neophodno. drugih samostalnih djelatnosti). i ovo je potrebno dokazati. fizičko lice – porezni obveznik podnosi obrazac GPD-1051 u „svoju“ općinsku ispostavu PU FBiH. ni tu nije kraj. kao i da naknade po osnovu tzv. kopije recepata. dobije se rezultat koji pokazuje da li obveznik treba doplatiti porez (pa onda treba dokazati i izvršenu uplatu) ili je u preplati (pa može tražiti povrat ili preusmjeriti na izmirivanje budućih obaveza). uglavnom. uvjerenje o invaliditetu itd. zapravo. I konačno. nabavki lijekova i ortopedskih pomagala je znatno zahtjevnije. Prvi preduslov je da se tim kreditom prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika i njegove porodice. to mogu biti računi o liječenju ili o nabavci lijeka i ortopedskih pomagala. pod punom odgovornošću. moraju sadržavati podatak o visini nastalih troškova i moraju biti izdati od ovlaštene zdravstvene institucije (o toj problematici smo govorili prethodnih godina). Zbog toga je potrebno osigurati potvrdu općinskog suda da na njegovo ime (i imena njegovih članova porodice) ne postoji uknjižena neka nekretnina za stanovanje. godini (npr. Povrh svega. dokazi o participaciji. Naravno. od osiguranja. Zatim je potrebno priložiti ugovor o kreditu sa bankom. preparatima ili lijekovima koji su dio nekih eksperimentalnih ili estetskih tretmana. Jednostavno. obrazac PRIM-1054 (za dohodak od iznajmljivanja imovine). Kada su svi potrebni dokazi prikupljeni.

Na prvu. u praksi nije važno da li su stvarno uplaćeni. za prethodnu godinu. 02. nike FBiH SPR-1053 Vlasnici obrta Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 Nosilac zaj. godinu. Čak mu je i forma vrlo slična i namjena mu je da se Poreznoj upravi prijave podaci o obračunatim doprinosima za (u ovom slučaju) 2011. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA Porezni savjetnik veljača 2012. ovdje je posebno bitno izdvojiti onaj koji nosi oznaku JS-3400 (Godišnja prijava podataka o doprinosima). 02. 02. zaključak je da bi do tada već morali biti obračunati doprinosi za svih dvanaest mjeseci posmatrane godine. to je to. 04. Za zajedničGPZ-1052 PU FBiH 29. Po svojoj suštini. ali za razliku od tog ukinutog obrasca. 2012. 02. obrazac kao da je pravljen za idealne situacije kada je poslodavac redovno obračunavao i uplaćivao doprinose za svoje zaposlenike. kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”. kada je Zakon tek usvojen. 24. 23. 2012. 2012. zaposlenike POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. Pregled rokova za neke osnovne obrasce u FBiH OBRAZAC PR-PD GPD-1051 KO? Pravna lica Fizička lica ZA KOGA? Za sebe Za sebe KOME? DO KADA? PU FBiH 30. rekli da će podnošenje ove prijave biti ujedno i zaduživanje doprinosa u PU. nego Poreznoj upravi kojoj je. djel. 19 . broj 42/09) je uveo neke nove obrasce. 2012. on je vrlo sličan nekadašnjem obrascu M4. S obzirom na to da je rok za podnošenje ovog obrasca 30. Dakle. Iako ih ima preko deset. ako doprinose nismo redovno uplaćivali. upravo po ovom Zakonu. Poslodavac podnosi jedan obrazac JS-3400 za sve svoje zaposlenike. 22. 03. 2012.porezi Doprinosi Zakon o jedinstvenom sistemu registracije. odnosno obveznicima koji su od Godišnji Isplatioci njih ostvarivali dohotke 29. 02. jer su iz Porezne uprave još u početku. ki obrt Fizičko lice PRIM-1054 Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 najmodavac Za obveznike. 03. 02. JS-3400 je prijava obračunatih i uplaćenih doprinosa. Međutim. podnošenjem obrasca JS-3400 mi sami sebe prijavljujemo i zadužujemo u PU za onaj dio doprinosa koji nije uplaćen. PU FBiH 31. kao i M4. 02. Praktično. Ipak. 02. ako smo redovno uplaćivali doprinose. 04. prebačena uloga kontrolora doprinosa. ZaposleniZa zaposleGIP-1022 Poslodavci cima i PU 29. ovaj se ne podnosi Zavodu PIO/ MIO. s tim da se podaci o doprinosima vode odvojeno za svakog od njih. 21. izvještaj dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i iznajmljivanja imovine Za JS-3400 Poslodavci PU FBiH 30.

1 U ovom i narednom broju vam predstavljam rješenje koje je. ili sam barem bio u prilici da posmatram njihove efekte (i “efekte”). kao i ona kada zbog raznih pravnih zavrzlama nije precizno definisano šta jeste a šta nije. na kraju dovedu do toga da se te reforme pretvore u svoju suprotnost. i umjesto da raščišćavaju situaciju. svojim sistemskim i sistematičnim pristupom.porezi MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” Goran Drakulić . šta čemu podliježe a šta ne podliježe. Radi se o makedonskom reformskom modelu pod nazivom “Cela plata”. Porezni savjetnik februar 2012. samo stvaraju još veću konfuziju i nered. Zahvaljujući toj reformi.prvi dio - Ako sam išta naučio od reformi u čijem provođenju sam učestvovao.najbolja rješenja. riješilo nekoliko pitanja od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo. to je da su sistemska rješenja . Sva ona rješenja koja se suviše oslanjaju na savjest bilo koje strane u bilo kojem reformskom procesu (a kod poreskih reformi su to dva glavna učesnika: poreski obveznici i poreski službenici). 20 . uz dosljedno provođenje. ko je od čega oslobođen a ko nije i sl. pritom. Makedonci su uspjeli da snize stope ključna tri doprinosa i da. povećaju ukupan nivo naplate doprinosa u toku dvije (i to “krizne”) godine uzastopno! 1 O ovom je bilo dosta riječi u tekstu “Reforme naše nasušne” objavljenom u Poreznom savjetniku broj 12/10.

eška su vremena, i svi teško žive ali, ako izuzmemo one koji nemaju nikakva redovna primanja, najteže je porodicama zaposlenih u proizvodnji i drugim djelatnostima gdje je prosječna plata oko 400 KM, a redovnost isplata tih mučno zarađenih novaca je... svi znamo kakva. Od 400 KM mjesečno (X2, ako su oba nosioca porodičnog domaćinstva zaposlena) se teško krpi kraj s krajem. Neredovne isplate plata Na jednom redovnom stručnom skupu u organizaciji IOTA-e (International Organization of Tax Administrations) novembra 2010. godine u Bukureštu, kome sam prisustvovao kao predstavnik Poreske uprave RS, diskusija je (iako su na dnevnom redu bile uglavnom teme iz područja IT) u jednom momentu skrenula na realnost situacije u većini zemalja na jugu i istoku Evrope. Diskutovali smo činjenicu da mnogi poslodavci izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i da čak i one niske plate koje ti radnici zarade, ovi neredovno isplaćuju, ili čak uopšte ne isplaćuju. Kolege iz Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunije, Mađarske... svi su oni sa razumijevanjem klimali glavama, potvrđujući da je i kod njih stanje isto ili vrlo slično, ali su kolege iz Austrije, Švajcarske, Švedske, naročito iz Holandije bili zapanjeni time što je tako nešto uopšte moguće! Kolega iz Holandije je izjavio kako je u holandskom društvu tradicionalna hrišćanska vrijednost da se radniku mora dati plata u tačnom iznosu i na vrijeme, tako da je u njegovoj zemlji ovakva situacija – nezamisliva! Sjećam se da je prije skoro deceniju u našoj zemlji proveden neki eksperiment u kojem je nekoliko odabranih političara trebalo da (pokuša da) preživi tri mjeseca sa mjesečnim primanjima od oko (sadašnjih) 450 KM. To im je, naravno, išlo eško. Eh, kako bi bilo dobro cijelu našu državnu administraciju (svih nivoa)

T

porezi
staviti malo u takvu situaciju, jer bi tada mnogo više cijenili svoja, uglavnom vrlo udobna, radna mjesta i redovna primanja. Još bi i više, kad bi se kako moglo, valjalo natjerati poslodavce koji voze “bijesna” kola i vode lagodan život, da žive sa onolikim primanjima koja imaju njihovi zaposleni, pa bi možda imali više razumijevanja i više discipline u ispunjavanju svojih obaveza prema njima. Svima je, na žalost, poznato da veliki i preveliki broj poslodavaca u našoj zemlji neredovno ispunjava svoje obaveze prema radnicima, a samo manji broj njih je na to stvarno prinuđen time što su su i sami, tj. njihove firme, u teškoj materijalnoj situaciji. Opšta privredna i društvena situacija u kojoj se s mukom uopšte dolazi do posla stvaraju dodatni pritisak na radnike istovremeno predstavljajući dobar “argument” nesavjesnim poslodavcima da ućutkaju nezadovoljne, naročito onda kada su s pravom nezadovoljni i kada su radni uslovi u kojima rade i redovnost isplata plata ispod svakog kriterijuma. “Na ulici ima 10 takvih kao ti, i samo čekaju...”, česta je priča koja se čuje u razgovorima “u četiri oka” između nadobudnih gazda i njihovih nadničara koji se drznu da traže neka svoja prava. Ako pitate bilo kojeg radnika kako mu je, svako će reći: “Ako je plata redovna i ako su uplate doprinosa redovne, dobro je!” Pravo je čudo kako naše političke elite nisu do sada uočile “izborni potencijal” činjenice da je redovna isplata, pa čak i najmizernijih plata (i uplata doprinosa) ključ za toliko željeni socijalni mir u ovim tzv. kriznim godinama. Spominjem “izborni potencijal” prosto zbog toga što je u današnjem stanju svijesti teško očekivati da išta drugo osim izbora, tj. sticanja ili zadržavanja političke moći, može da motiviše i pokrene političke snage za neke ozbiljne i korjenite reforme. (Briga za opšte dobro, savjest za zdravlje društva? Ma ko te pita!) Zato, hajde da se upoznamo s jednim, po mom mišljenju vrlo dobrim, i poprilično primjenjivim rješenjem, koje bi vjerujem i kod nas značajno promijenilo stanje stvari i uticalo na ozdravljenje privrednog ambijenta i društva u cjelini.
Porezni savjetnik veljača 2012.

21

porezi
Tvoj porez, tvoja budućnost
Poreske uprave širom svijeta pokušavaju da pronađu način da sa manje represije a više dobrovoljnosti u izvršavanju obaveza od obveznika napune državnu kasu. Slogan Uprave javnih prihoda Republike Makedonije (UJP RM): “Tvoj porez, tvoja budućnost” (u originalu:” Твој данок,2 твоја иднина!”) je makedonski pokušaj da se kod građana i poslovne zajednice razvije svijest o tome da se javne službe i dobra finansiraju iz javnih prihoda, i da je redovno plaćanje poreza i doprinosa, u stvari, ulaganje u sopstvenu budućnost i razvoj. Ali, kako već rekoh, promjene u svijesti se moraju graditi strpljivo godinama, a jedan od najefikasnijih načina za postizanje te promjene jeste uvođenje sistemskih rješenja koja naprosto onemogućavaju devijantno ponašanje. U Makedoniji, zemlji koja po bruto društvenom proizvodu, pa i po opštoj razvijenosti privrede, svakako, zaostaje za BiH, u jednom su se momentu stekli uslovi da se izvede jedan ozbiljniji reformski zahvat, koji bi “jednim udarcem” riješilo nekoliko otvorenih pitanja baš na onim poljima na kojima se, do tada, nikako nisu postizali zadovoljavajući rezultati: 1) Prijavljivanju i naplati doprinosa (radi likvidnosti fondova socijalnog osiguranja), 2) Prijavljivanju i naplati poreza na platu (kao jedne od značajnih stavki u svakom zdravom budžetu), 3) (Ne)redovnosti isplate plata (i/ili doprinosa i/ili poreza), 4) Registraciji obveznika uplate doprinosa. Pored svega ovoga, uočeno je i da je poresko opterećenje privrede dosta visoko, i da je to faktor koji nepovoljno utiče na ekonomski razvoj
2 Данок je makedonska riječ za porez koja, očigledno, dolazi od riječi “danak”, ali kad se već igramo riječima, posebno mi je simpatična podudarnost riječi plaćanje na makedonskom плаќање - sa riječju “plakanje”, jer se zaista tako i izgovara sa malo umekšanim “k”. Što jest – jest: mnogima izvršavanje finansijskih obaveza toliko teško pada da ovakva sličnost te dvije riječi nije nimalo čudna.
Porezni savjetnik februar 2012.

Republike Makedonije. Zato su vlasti u Makedoniji odlučile da ozbiljno “zasuču rukave” i prihvate se posla ne bi li se ti problemi riješili. Kada je, sredinom prošle decenije, započeta cijela ova priča u Makedoniji, situacija je bila veoma nalik na situaciju u BiH 2001. godine, neposredno pred poresku reformu (u sklopu koje su nastale današnje poreske uprave.). Naplatu doprinosa vršili su javni fondovi (Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje), a Uprava javnih prihoda je vršila naplatu poreza na lična primanja. Stari sistem zasnovan na Zavodu za platni promet (bivši SDK) je bio srušen, a “novi” nikako nije davao dovoljno dobre rezultate, pa je i u privrednom životu postojalo mnogo “sivila” i anarhije, što je podrazumijevalo i nizak nivo discipline u plaćanju poreza i doprinosa. Glavna inicijativa za reformu pokrenuta je u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Makedonije (FPIO RM) 2006. godine, sa prioritetnim ciljem ostvarivanja odgovarajućeg stepena likvidnosti tog fonda. Pristup je bio sasvim korektan: koristiti tehnološka dostignuća da se pojednostave i pojeftine procedure, a istovremeno da se uspostavi mnogo efikasniji sistem naplate. Kako sva svjetska iskustva pokazuju da nema efikasne naplate bez efikasnog sistema prijavljivanja obaveza, i to uz što veći obuhvat obveznika koji obaveze prijavljuju, akcenat u tehničkom rješenju je bačen baš na ta dva segmenta: registraciju obveznika i (elektronsko) prijavljivanje. Sistem registracije i elektronskog prijavljivanja, koji je temeljac ove reforme sa tehničkog aspekta, razvio je tim IT stručnjaka sa elektrotehničkog fakulteta u Skoplju po narudžbi FPIO RM. Konsultanti Svjetske banke i MMF-a, koji su se naknadno uključili u projekat, su zajedno sa domaćim snagama podigli reformu na viši nivo, pri čemu su razvili ovu osnovnu ideju i zaokružili je u njenom sadašnjem obliku, dajući glavnu ulogu u ovoj reformi Upravi javnih prihoda Republike Makedonije. Pri tome je jasno definisana uloga svih ostalih institucija kojih se ona tiče, dok je istovremeno na elegantan i efikasan način projektovano i povezivanje sa sistemom

22

porezi
za razmjenu platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu (UPP),3 čime je cijeli sistem u potpunosti zaokružen. Nakon obezbjeđivanja neophodne političke i finansijske podrške, ustanovljen je projektni tim sastavljen od vrlo sposobnih i marljivih ljudi, prije svega iz UJP RM, koji su sa mnogo entuzijazma, u dosta teškim uslovima i ekstremno kratkim rokovima, uspješno realizovali ovaj sistem na koji su sada, s punim pravom, veoma ponosni. Osnovna ideja cijele reforme sadržana je u samom njenom nazivu: “Cela plata.” To je sistemsko rješenje koje praktično onemogućava da se isplata ličnih primanja zaposlenima vrši odvojeno od plaćanja pripadajućeg poreza i doprinosa, odnosno zakonski je dosljedno implemantiran princip “bruto plata” - od ugovaranja, preko obračunavanja do isplaćivanja. To, reći ćete, i nije tolika novost, ali ovo jeste: zakonsko rješenje OBAVEZUJE sve poslodavce da do 10-tog u mjesecu obračunaju sva bruto lična primanja za sve svoje zaposlene (i druga lica kojima vrše isplate) za prethodni mjesec, da te obračune isključivo u elektronskom obliku podnose Upravi prihoda, koja te obračune verifikuje (ili vraća na doradu, ako nisu ispravni), a do 15-tog u mjesecu je rok da se izvrši plaćanje i to u cjelokupnom obračunatom iznosu, bez izuzetaka. Eto, to znači “Cela plata”! Ukoliko se do navedenog roka ne izvrši plaćanje svih pomenutih obaveza (a nemoguće je uplatu izvršiti djelomično: sve ili ništa), od 16-tog u mjesecu, pa nadalje se obračunava kamata od 0,03% dnevno, koja se pribraja prvom sljedećem obračunu i ulazi ravnopravno u masu novih obaveza. Kamata se odnosi samo na obaveze prema državi, dok se kamata na neto isplate radnicima ne obračunava (iako iz ove perspektive ne vidim razlog zašto je to tako i zbog čega radnik kojem se kasni sa isplatom ne bi imao pravo na naknadu zbog tog kašnjenja, kad već država to pravo priznaje sebi). Kazne za nepodnošenje mjesečnih prijava (tj. obračuna) su visoke, a postupak prinudne
3 Koji je vrlo nalik na onaj koji je realizovan i u BiH sa Giro Clearing i RTGS komponentom.

naplate (koji je znatno pojednostavljen), pokreće se nakon 10 dana od isteka roka za plaćanje. Dakle, svi sistemski instrumenti koji stoje na raspolaganju poreskim organima, posloženi su tako da apsolutno destimulišu neispunjavanje ili neredovno ispunjavanje obaveza i prema državi i prema zaposlenima. Na ovaj način se prevazilazi veliki problem koji je prisutan u sredinama kao što je naša, u kojima je nadležnost za nadzor nad provođenjem zakona iz domena poreza i doprinosa na poreskim, a nadležnost nad provođenjem zakona o radu (kojim su regulisane obaveze isplata plata i naknada radno angažovanim licima) na inspekcijskim organima. Sistem je sâm po sebi ustrojen tako da se onemogućavaju manipulacije kojima, inače, pribjegavaju nesavjesni poslodavci (koji koriste razdvojenost nadležnosti i nekoordinisanost akcija različitih državnih organa sa podijeljenim naležnostima), pri čemu je i nadzor veoma pojednostavljen, jer je lako otkriti one koji su obuhvaćeni sistemom, a koji ne izvršavaju bilo koju od svojih obaveza. Kada se drugim sistemskim rješenjima (u domenu registracije poslovnih subjekata i vršenju bankarskih transakcija) još onemogući ili znatno smanji vjerovatnoća za postojanje poslovnih subjekata koji su “izvan sistema”, jasno je da su, barem sa ovog aspekta, zaista stvoreni uslovi za jedan zdrav poslovni ambijent u kojem su svi u jednakom položaju i svi sistemom prinuđeni da redovno izvršavaju svoje obaveze, ali ne samo prema državi nego i prema svojim zaposlenicima (što smatram važnim iskorakom u odnosu na slične refome). Ovo je, definitivno, mnogo bolje, efikasnije i jeftinije rješenje za problem nesavjesnih poslodavaca, nego ideja koja se ovih mjeseci mogla čuti u Republici Srpskoj (koje je navodno “prepisana” iz Hrvatske, iako je i tamo to bila, čini mi se, obična predizborna tlapnja), da se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji ne isplaćuju plate svojim radnicima. Uvođenje krivične odgovornosti u ovaj domen bi proizvelo samo kontraefekat na terenu, uz ogroman broj novih administrativnih procedura i postupaka (dakle i državnih troškova) u segmentu državne administracije koji je u BiH
Porezni savjetnik veljača 2012.

23

to je ključna riječ koja nedostaje svim reformskim procesima koji se provode u BiH. podržavamo ovakvo stanje i ničim ne doprinosimo da se ono promijeni. jer. sve svodi na to da privrednici i građani gunđaju sebi u bradu. Kakav haos to stvara u privrednom životu. To je jednostavno odraz opšteg stanja svijesti koji proizvodi određeni (ne)kvalitet ljudi koji nas vode. preko koljena (i obično zbog nečije galame i halabuke) i bez međusobne koordinacije. isto kao i Ministarstvo finansija FBiH. jer ga dobro poznajem. Mislim da su toga svjesni i u Vladi Republike Srpske. ali je onda “izmjena propisa u tom smislu uvrštena u plan rada za narednu godinu” (tj. strpano je pod tepih dok neko to pitanje ponovo ne potegne u javnosti). ne postoji svijest o stvarnom značaju i mogućim dometima ovako korjenitog i temeljitog zahvata. u stvari. Napominjem samo da ću se fokusirati na arhitekturu poslovnih procesa. segmentirano i bez integrisanog pristupa. bez suvišnih tehničkih detalja. Slika 1. samim tim i rješenja koja ti ljudi produkuju. ili. dopunjavati. ali se. pojedinih poslodavaca i strukovnih udruženja poput Udruženja ekonomista RS SWOT. popravljati. Naravno. pokušavaju primijeniti. ali “na mala vrata”. 4 Po nekim potezima koji se vuku posljednjih par godina. koji i jeste najjača strana makedonske reforme. ali bojim se da je ovako ili još gore i u Federciji BiH i u Brčko Distriktu. ovdje govorim o stanju u Republici Srpskoj. mogu biti interesantne (kao što su neka rješenja iz domena poreskog sistema. I zato nam je onako kako je. Zanemarimo za momenat registraciju 24 . Posljedica toga je da se netom doneseni zakonski projekti nakon samo nekoliko mjeseci moraju dorađivati. socijalne politike i radnih odnosa) samo pomenuti ili sasvim zaobići da ne bih otišao suviše u širinu. Porezni savjetnik februar 2012. takođe. a to je sudstvo.. gdje se važna pitanja (uz rijetke izuzetke) uređuju i rješavaju ad hoc. jednostavno. dok se političari i dalje kite svojom reformskom produktivnošću i efikasnošću. U svemu tome. jer se to može zaključiti po načinu na koji je u Ministarstvu pravde RS dočekana ta inicijativa potekla iz Saveza sindikata RS. ipak. da nastavim sa predstavljanjem makedonskog reformskog modela. objasniti pojedine komponente sistema na jednom primjeru. a svi za to snosimo odgovornost.porezi vjerovatno najneažurniji i naproblematičniji. u javnosti otkriva samo povremena kuknjava Privredne komore RS.4 Temeljitog.. Osnovne značajke poslovnog procesa integrisanog sistema naplate Slika 1 prikazuje osnovnu arhitekturu cjelokupnog informaciono-komunikacionog sistema na kojem se zasniva sistem integrisane naplate poreza na lična primanja i doprinosa i kompletna reforma “Cela plata”.. Ali. u principu. može se naslutiti da se neka iskustva iz Makedonije. naročito se to može reći za hiperprodukciju reformi i polureformi koja je prisutna u Republici Srpskoj već niz godina. godine detaljno upoznato sa njim. Ideja je načelno podržana. još 2010. jer je Ministarstvo finansija RS. uz konstataciju da je krivična odgovornost “zadnje sredstvo koje treba koristiti u takvim situacijama”. dok ću neke zakonske odredbe koje. čudi me zašto nikoga u vladi RS to sve nije pokrenulo da se sjeti navedenog makedonskog modela. Prikaz osnovne IKT infrastrukture sistema integrisane naplate Ukratko ću. i kolike dodatne troškove to stvara zbog zakomplikovanih umjesto pojednostavljenih administrativnih procedura. Očito je da za ovakav potez nema spremnosti..

DVD. Podnošenje elektronskih mjesečnih prijava 6 Klirinška kuća KIBS AD Skoplje je akcionarsko društvo (akcionari su makedonske banke. vrši se njena obrada (uvjerio sam se na licu mjesta. postoji zakonska obaveza korištenja sličnog softvera za firme koje imaju 10 i više zaposlenih. godine uradila Poreska uprava Republike Srpske. bez obzira na način dostave. Fokusirajmo se. i imaju status naloga na čekanju do momenta dok se aktiviraju na način koji će kasnije biti opisan. ukoliko je obračun izvršen u skladu sa propisima). samozaposlena lica. poreza i doprinosa (zvaćemo ih “mjesečne prijave”. i zaposleni. da tako kažem “štićenika”. plaćanje poreza na račun za prikupljanje javnih prihoda i plaćanje doprinosa na odgovarajuće račune fondova (ili JP. a. podaci o svim računima koji mogu da učestvuju i bilo kojoj platnoj transakciji koja se odigrava u sistemu. na najčešći i najzanimljiviji slučaj. kada prijavu za doprinose podnosi poslodavac i kada na njoj iskazuje obračunatu platu i pripadajući porez i doprinose (zato ćemo privremeno usvojiti terminologiju: poslodavac. USB memorija). obračuna plata. vjerski službenici i sve institucije koje po bilo kom osnovu prijavljuju i plaćaju doprinose u ime i za račun fizičkih lica.5 koji je JEDINI način za kreiranje mjesečne prijave.porezi obveznika plaćanja doprinosa (u Makedoniji su to fizička lica . lice kome se vrši isplata neto plate i u čije se ime plaćaju porez i doprinosi). to na šalteru traje oko minut i po). folio broj). dok u Federaciji BiH. i podaci o računima za prikupljanje javnih prihoda. Klijentski softver za kreiranje mjesečnih prijava. Zanemarimo trenutno i pitanja autorizacije i autentikacije prijava koje se obavezno elektronski podnose (o tome ćemo malo kasnije). Međutim. dok je u drugom slučaju predstavnik poslodavca prinuđen da dođe na šalter UJP i donese prenosivi medij sa svojom prijavom na obradu. 2) na prenosivom mediju (CD. i pretpostavimo da su odgovarajući registri potpuno ažurni i da su svi obeznici uredno registrovani. s tim da je korištenje tog softvera i dan-danas na dobrovoljnoj bazi. pa se tako zapakovana i kriptovana mjesečna prijava dostavlja u UJP RM na jedan od dva moguća načina: 1) putem elektronske pošte. dakle. Pretpostavimo i da u sistemu postoje i podaci o tekućim računima svih građana. ali to sada nije toliko ni bitno). tj. u kojoj je elektronsko podnošenje mjesečnih prijava uvedeno 2010. tj. Ona se zatim kriptuje (i tako nastaje konačna CRP datoteka). događa se sljedeće: na osnovu verifikovanog ispravnog obračuna. sistem integrisane naplate automatski kreira “paket” uplatnih naloga koji se proslijeđuju u sistem unutrašnjeg platnog prometa (sistem obrade u UJP RM i klirinška kuća KIBS6 su u direktnoj vezi). U prvom slučaju. suština procesa se nimalo ne razlikuje. naravno. koja se sprema u odgovarajuću datoteku u XML formatu na računaru kod poslodavca. UJP RM je svim poslodavcima obezbijedila tzv. godine. Ukoliko je prijava ispravna (tj. svojih. a sastoji se iz niz naloga kojima se vrši isplata neto plata (na tekuće račune zaposlenih). 5 Nešto slično je još 2007. kao i računi svih poslovnih subjekata. Taj paket platnih naloga dobija svoj jedinstveni 22-cifreni identifikacioni broj sa bar-kod reprezentacijom (tzv. tj.   Slika 2. 25 . učesnice unutrašnjeg platnog prometa). podnosilac prijave. odnosno provjera ispravnosti izvršenog obračuna.zaposleni i ostali u čije ime se plaćaju doprinosi) i obveznika podnošenja prijava i uplate doprinosa (poslodavci. Porezni savjetnik veljača 2012. takođe. ili korisnika usluga). Nakon što službenik UJP ili e-mail server zaprime elektronsku prijavu. računima trezora i sl. komunikacija poslodavca sa UJP RM je potpuno elektronska. a na shemi MPIN). i obavlja iste funkcije koje kod nas obavljaju Giro Clearing i RTGS sistem Centralne banke BiH. poljoprivrednici.

mora se priznati! Vama prepuštam da sami proanalizirate na kojim tačkama i koje se   Slika 3. porez i pojedine doprinose. prava na povrat i slično. kreira se i predstavniku obveznika na licu mjesta uručuje (ili e-mailom elektronski dostavlja) poseban dokument tzv. koja predstavlja potvrdu o ispravnosti podnesene prijave. elegantno i vrlo inteligentno rješenje.jeste ona na zbirnom nalogu sa folio brojem kojeg poslodavac ovjerenog donosi na šalter svoje banke na dan kada odluči da “pusti” ta plaćanja (a po zakonu je to do 15-tog u mjesecu ili se suočava sa sankcijama u vidu kamate). U stvari. svaki mjesec “unose” samo po jedan platni nalog za jednog poslodavca za ovu konkretnu namjenu. Paket naloga koji je kreiran na osnovu verifikovane prijave “pušta” se onog časa kada poslodavac donese donji dio prijemne deklaracije (odnosno zbirni nalog sa folio brojem) u svoju banku. iskreirani na osnovu elektronske prijave. jer umjesto unosa mase platnih naloga. ukupnom bruto iznosu koji se plaća i svim bitnim potkomponentama tog iznosa koji se odnose na plate. kojim se kasnije u banci inicira realizacija platnih naloga. prijemna deklaracija”. tj. 2) zbirni platni nalog sa odgovarajućim folio brojem. I bankarskim službenicima se na ovaj način znatno smanjuje obim posla. Prijemna deklaracija 26 Porezni savjetnik februar 2012. . jednostavnim klikom se “okida” izvršavanje svih naloga odjednom! Zaista. Nije moguće da se ti nalozi izvršavaju selektivno: ili svi ili nijedan! Uočavate već da je na ovaj način poslodavac oslobođen i od fizičkog ispisivanja i ovjeravanja “brda” platnih naloga svaki mjesec (ili izrade mnoštva pojedinačnih elektronskih naloga za one koji koriste e-banking). Naime. jer su svi nalozi i za plate i za poreze i za doprinose automatski “uneseni u sistem”. Ukoliko je sve u redu (naravno i ukoliko na računu sa kojeg se plaćanje vrši ima dovoljno sredstava). prijemna deklaracija se sastoji iz dva dijela (vidi sliku 3): 1) rekapitulacije obračuna sa verifikovane prijave sa zbirnim podacima o broju zaposlenih. sve što oni rade jeste da bar-kod čitačem očitaju folio-broj sa ovjerenog zbirnog naloga. ali ima još jednu vrlo važnu funkciju. i da provjere da li se podaci iz sistema slažu sa fizičkim papirnatim primjerkom ovjerenim pečatom i potpisom koji im je uručen.porezi Nakon verifikacije prijave/obračuna i kreiranja naloga. a jedina ovjera papirnog naloga koja je i dalje potrebna da se uradi . uključujući i obračunatu kamatu.

nego se generiše dodatni list na kojem su taksativno navedene greške zbog kojih je prijava odbijena. Naravno. i 5. u najkraćem. u suštini. odnosno ako sistem prepozna bilo kakvu grešku u prijavi (počev od neispravnog JMBG-a nekog radnika do neispravno primijenjenih propisa) sistem. Registracija određenih specifičnih djelatnosti kao što su poljoprivrednici. vremena. postižu ovako lijepo osmišljenim i integrisanim sistemom. jer svaki obveznik podnošenja prijava mora da dobije odgovarajući identifikacioni broj. umjetnici. Neke specifičnosti i kritične tačke Pažljiv čitalac ovih redova je. živaca. javni ključ. samo podržavaju ovaj osnovni. 27 . dok subjekat registracije neposredan kontakt ima samo sa agencijom koja vrši registraciju. takođe. da se osvrnem na ostale najbitnije mehanizme koji.. Zbog toga je najveća “navala” podnošenja elektronskih prijava između 3. Registracija je organizovana po principu “one-stop-shop”. poslodavac koji je podnio neispravnu prijavu se brzo i efikasno obavještava o greškama koje može da ispravi do kraja roka za podnošenje prijava i da podnese ispravljenu prijavu. sve ostale neophodne registracije (poresku. bila srž ovog poslovnog procesa i osnovni mehanizam sistemskog rješenja “cela plata”. Sada je vrijeme i da se kaže koja riječ o registraciji učesnika ovog sistema i prikupljanju informacija neophodnih da ovaj sistem nesmetano i efikasno funkcioniše (jer bez ažurnosti registara i tačnosti podataka o svim obveznicima uključujući i podatke o njihovim žiro-računima nema kvalitetnog rada ovako visokoautomatizovanog sistema).). tj.   Slika 4. Registracija obveznika Važno je istaknuti da sistem integrisane naplate ima svoju sopstvenu “registraciju”. Registracija poslovnih subjekata (većine poslodavaca) se u Republici Makedoniji vrši u posebnoj državnoj agenciji DANIS koja vodi Centralni registar poslovnih subjekata (nešto nalik na situaciju u Srbiji npr. vrše odgovarajuće institucije (ministarstva. advokati i sl. generiše “prijemnu deklaraciju” samo što ona ne sadrži zbirni platni nalog (i ne dodjeljuje se folio-broj). svode se na ovo osnovno rješenje u raznim varijacijama i sve je to riješeno klijentskim softverom i sistemom za prijem i obradu elektornskih prijava.. ali se i ti podaci redovno ažuriraju u sistemu integrisane naplate. Na taj način. jer oni koji budu imali greške u svojim prijavama imaju nekoliko dana da ih isprave. Sada ću. ako sve radi kako treba! To bi. To je neophodno da bi se mogao koristiti klijentski softver (a kao što sam već rekao. do sada. Registar imalaca žiro-računa (uključujući i fizička lica) se vodi u Narodnoj banci Republike Makedonije (NBRM). Registracija zaposlenih (i nezaposlenih) se vrši u Zavodu za zapošljavanje Republike Makedonije (AVRM). registraciju u fondovima i statistici) se vrše razmjenom podataka između institucija. Na primjer. Svi drugi slučajevi. njegovo korištenje je obavezno za sve osim za institucije koje svoje prijave podnose nešto drugačije). i CD-medij na kojem se nalazi tajni (kriptografski) ključ i digitalni sertifikat koji sadrži tzv. dana u mjesecu.porezi sve uštede materijala. autorizacija i autentikacija korisnika. koji imaju određene specifičnosti. sigurno već uočio šta je to što predstavlja najveći Porezni savjetnik veljača 2012. komore). i da bi se mogli implementirati sigurnosni mehanizmi kriptovanja prijava. šta ako podnesena elektronska prijava nije ispravna (a to je moguće jer klijentski softver koji je dat na raspolaganje obveznicima ne može još na klijentskoj strani da provede sve neophodne kontrole iz prostog razloga što radi u off-line režimu)? Ukoliko prijava nije ispravna. bez puno detaljisanja.

Dakle. ali je poznato i da zapadni konsultanti koji su upoznati sa tim sistemom izražavaju svoje divljenje ili. U početnoj fazi implementacije ovog sistema u Makedoniji nekoliko mjeseci je bilo znatnih problema sa funkcionisanjem sistema i postizanjem dnevne ažurnosti. Podsjećam vas na one poljoprivredne metafore o presađivanju biljaka i pripremi zemlje iz već pominjanog teksta “Reforme naše nasušne”. Poznati su razlozi zašto je sistem sa SDK “razvaljen” i tu se sada ništa ne može. jer su opterećenja na te plate bila vrlo visoka. ili kada se preuzima nečije rješenje po sistemu “ključ u ruke”. što je projektovan sistem koji je zaokružen od početka do kraja i u kojem su do tada razuđeni elementi ukomponovani u jednu cjelinu. u Makedoniji je uočen problem da se neke natprosječno visoke plate ne prijavljuju. inače. kako je kod svih bitnih faktora (od političkih. tako da su možda mogla biti i drugačija da je sistem 28 Porezni savjetnik februar 2012. može da prouzrokuje probleme sa tim isplatama i kod onih poslodavaca koji su likvidni i savjesni i koji bi. jeste da Uprava javnih prihoda (u našem slučaju to bi bila poreska uprava) mora da “verifikuje” svaku oporezivu isplatu koju poslodavci vrše svojim zaposlenima. sasvim tačno. u stvari. tako da su zaposleni u UJP RM bukvalno danonoćno radili na tome da se dostigne projektovana dnevna ažurnost. a istovremeno predstavlja i rizičnu tačku. svi su napori usmjereni da se riješe nastali problemi. . sve se loše zaboravlja i ostaje samo krajnji rezultat: sistem koji je prošao “sito i rešeto”. ali provođenje reformi je uvijek bilo vještina komponovanja postojećih naslijeđenih elemenata da bi se dobio željeni rezultat. kada se određeni sistem pravi u potpunosti ispočetka bez tereta naslijeđa. Kao i uvijek u ovakvim prilikama. pa su jednostavno odlučili da postave limit do kojeg nivoa se plata opterećuje doprinosima. Rijetki su slučajevi kada se počinje “sa ledine”. kad oluja prođe. velika vrijednost reforme jeste i to što je pristup bio integrisan. a možda i nigdje. Međutim. i zato lako podliježu površnim “Sales Managers” pričama i prezentacijama “svjetskih rješenja” koja savršeno rade “tamo negdje”. Još jedna zanimljivost koju ću ovdje izdvojiti je ta da su Makedonci. Naime. tako da je odgovarajuća ažurnost nakon četiri mjeseca uspostavljena i više nije narušavana.7 Neko će s punim pravom primijetiti da je ovaj model simulacija funkcionisanja nekadašnjeg SDK. projektujući svoj sistem. i ne treba od njih bježati samo zato što zvuče suviše “socijalistički”. a ne zbog njih od svega odustajati. I kako to već biva. pravljen potpuno ispočetka. To je. do operativno tehničkih) postojala čvrsta volja i odluka da “nema nazad” i da je “dječije bolesti” (koje se uvijek mogu očekivati u izvođenju ovako ozbiljnih zahvata) potrebno prevazići. tako da eventualna nefunkcionalnost ili zagušenost IT sistema koji vrši obradu podataka.porezi rizik za bilo koju garnituru vlasti koja bi se usudila da pokrene ovakvu reformu. objavljene u januaru tekuće godine)! Naime. kada postoji čvrsta riješenost da se neki posao dovede do kraja. Osim toga. neka rješenja su jednostavno dobra. odlučili da. ono što je u ovom makedonskoj reformi “Cela plata” naročito interesantno. neka rješenja su diktirana postojećom situacijom. u najmanju ruku. samo u uslovima kada je platni promet prešao na poslovne banke i kada su druge funkcije koje je nekad SDK obavljao sada “razbacane” po drugim institucijama. pored uobičajene najniže osnovice za uplatu doprinosa (koja za radnike sa punim radnim vremenom predstavlja 50% prosječne neto plate koju Državni zavod za statistiku Republike Makedonije objavi u januaru tekuće godine). osim na njihovim šarenim Power Point slajdovima. koji radi i koji daje rezultate! Makedonska reforma “Cela plata” zaista ima više od jednog zanimljivog rješenja koje odaje da se neko ozbiljno i studiozno posvetio svim aspektima i da je barem pokušao da nađe rješenje za otvorena pitanja koja su mučila makedonsko društvo. na vrijeme izvršavali svoje obaveze. uvedu i najvišu osnovicu i to u iznosu od četiri prosječne neto plate (takođe. tj. tako da sve što prelazi taj limit nimalo ne utiče na iznos obračunatih doprinosa (nisam 7 Ovo je fakat kojeg naši vlastodršci jako teško usvajaju. poštovanje prema njegovoj racionalnosti i efikasnosti.

Pri tom se nikako ne smije izgubiti iz vida ni efekat smanjenja indirektnih i sporednih troškova. u MKD) Ukupan trošak za poslodavca (u MKD) Poresko opterećenje u % Razlika u poreskom opterećenju u odnosu na prethodnu godinu 2008. ali pri tom treba imati u vidu da su ovo podaci o cjelokupnoj naplati doprinosa na ZO. ili zadržan ili čak znatno povećan nivo naplate! Tabela 1. koji se u ovako koncipiranom sistemu sigurno postižu i u sistemu javne upave i u poslovnoj zajednici. smatram. 8 Korišteni su materijali sa zvaničnih prezentacija reforme “Cela plata” koju je izradio projektni tim iz Uprave javnih prihoda Republike Makedonije.69 98. Indeks naplate doprinosa i poreza na dohodak od ličnih primanja u Republici Makedoniji 2009/2008.97 32. Porezni savjetnik veljača 2012.32% *godina stupanja na snagu reforme “Cela plata” Dakle. godini bile osjetno manje u odnosu na 2008. a samim tim i smanjenje ukupnog opterećenja na neto platu zaposlenih (tj. smanjenje efektivnog “koštanja radne snage”). ovdje ću samo kratko navesti činjenice koje ukazuju na to da je ova reforma u Makedoniji smanjila poresko opterećenje na privredu. a da se istovremeno smanji opterećenje na privredu.018 26.000 MKD (oko 290 €) 11. sličnostima i razlikama situacije u Makedoniji i BiH.13 Ključni efekti O efektima ove reforme. zavisno od konkretnog doprinosa.8 i podaci o indeksu naplate poreza na lična primanja i doprinosa u prvoj godini provođenja reforme u odnosu na prethodnu. ali da biste uvidjeli koliko ovakav potez može da bude aktuelan. kao i o njenoj primjenjivosti u našim uslovima ću više govoriti u sljedećem broju. tako da to minimalno smanjenje može imati razloge koji nemaju mnogo veze sa ovom reformom nego sa drugim faktorima. doprinos za slučaj invalidnosti ili teškog tjelesnog oštećenja nastalog povredom na radu ili usljed profesionalne bolesti i dr).327 37.327 29.porezi sasvim siguran. 18. A definitivno smatram i da može i da treba.847 8.847 26. 2009.95 31. Iz rezultata reforme je sasvim jasno da je smanjenje stopa kompenzirano većim obuhvatom uplatilaca. ali mislim da se to ne odnosi i na porez). vrlo dobra smjernica i za nas. koji pripremam za naredni broj “Poreskog savjetnika” u kojem ću se više zadržati na konkretnim iskustvima i preporukama kolega iz Makedonije.63 / -5.* 2010. na koji način održati ili povećati likvidnost države i javnih fondova. U sljedećim tabelama dat je primjer smanjenja opterećenja na primjeru prosječne plate od oko 290 €. godinu). 29 . i da u Makedoniji pored osnovnog doprinosa za ZO postoji još nekoliko posebnih vrsta ovog doprinosa (doprinos za slučaj povrede na radu. do 2010.56 103. sasvim je sigurno da su za privrednike najvidljiviji efekti smanjenja stopa doprinosa. Iz tabele 2 vidljivo je da je jedino u naplati doprinosa za zdravstveno osiguranje bila prisutna minimalna stagnacija (još jednom podsjećam da su stope na sva tri doprinosa u 2009.18 100. Doprinosi i porez na dohodak Doprinos za PIO Doprinos za ZO Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposenosti Porez na dohodak od ličnih primanja Indeks 2009/2008. čak bez prevelikog napora i rizika. što je. Godina Neto plata radnika Poresko opterećenje (porezi i doprinosi. To je zaista dalo efekte na terenu u smislu obuhvata i tačnosti prijavljenih primanja. dok je za državu i državne institucije najbitnija likvidnost budžeta i vanbudžetskih fondova. *** Sasvim sam siguran da je ovo dovoljno da vam privuče pažnju na ovu interesantnu ideju i da ćete sa zanimanjem čitati i drugi dio ovog prikaza. a istovremeno je. a na kraju ću dati i svoje viđenje kako se ovakav reformski potez može izvesti i kod nas. To je možda kontraverzan potez. ali su u Makedoniji time željeli da eliminišu razlog da se ekstremno visoka primanja sakrivaju od sistema.018 8. Smanjenje poreskog opterećenja na neto platu u Makedoniji od 2008. 110.02% -1. uključujući i administrativne troškove. Tabela 2.

te 3) razne olakšice po osnovu ulaganja (engl. određenih poreznih pogodnosti prilikom priznavanja prihoda i rashoda prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Propisi o porezu na dobit u FBiH. U sklopu poreza na dobit moguće je koristiti različite vrste poreznih podsticaja. ili u obliku raznih poreznih oslobađanja. odnosno propisi o porezu na dobit u Federaciji BiH. U našoj zemlji stopa poreza na dobit je ista na nivou oba entiteta i Distrikta i iznosi 10%. onda se prvenstveno misli na instrumente u okviru poreza na dobit. kao što je to u nekim zakonodavstvima slučaj sa firmama koje tek počinju sa radom. Kada se govori o poreznim podsticajima za investicije. Snižena porezna stopa sâma po sebi ne predstavlja niti olakšicu niti podsticaj.porezi KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Mirela Mašić. investment allowances). . U ovom tekstu ćemo dati osvrt na oblike poreznih oslobađanja koje poznaje sistem poreza na dobit u BiH. Porezni podsticaji kao instrument podsticanja konkurentnosti P 30 Porezni savjetnik februar 2012. ali svaki od njih podrazumjeva ili sniženje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. Konstantno snižavanje poreznih stopa je posebno karakteristično za zemlje u traniziciji. bilo u vidu niže porezne stope. kako bi mogli steći sliku o privlačnosti same ideje investiranja u našoj zemlji. Porezni podsticaji kod poreza na dobit mogu imati različite oblike. ukoliko nije drugačije napomenuto. na primjer. dipl. 2) porezni praznici (eng. nije novost da menadžeri velikih multinacionalnih kompanija i međunarodnih institucija preferiraju opću nižu stopu poreza na dobit u odnosu na neke druge porezne podsticaje. orezni podsticaji kao instrument privlačenja investicija su fiskalna mjera koja predstavlja jedan od najčešćih oblika državne intervenciju u funkciji izgradnje konkurentnosti. Isto tako. Najčešća podjela poreznih podsticaja kod poreza na dobit je sljedeća: 1) snižena stopa poreza na dobit. POREZNA OSLOBAĐANJA Porezni podsticaji imaju važnu ulogu u izgradnji konkurentnosti svake zemlje i privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora. RS i BD nisu predvidjeli mogućnost primjene niže stope poreza na dobit u određenim slučajevima. tax holiday). Uobičajno je. U svijetu se koristi veliki broj različitih poreznih podsticaja koji mogu imati različit učinak na izgradnju konkurentnosti. ali činjenica je da relativno niske porezne stope mogu i znatnije u odnosu na druge podsticaje pozitivno uticati na privlačenje investitora. da se povlaštene porezne stope koriste za preduzeća koja tek počinju s radom. oec. Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH.

kao i za sredstva koja služe za školovanje i obuku kadrova. Osim toga. njena vrijednost može odbiti u cijelosti u godini nabavke. Kada je riječ o trećem navedenom obliku poreznog podsticaja. pod poreznim oslobađanjima se podrazumijevaju olakšice po osnovu ispunjavanja određenih zakonom propisanih uslova. te da je u ovom momentu i ovaj porezni podsticaj već “prošlost”. imajući u vidu da se način utvrđivanja porezne osnovice među entitetima i Disktriku razlikuje. vode. te 30% poreza na dobit za treću godinu poslovanja. U ovim slučajevima. te - odbitak poreza po osnovu ulaganja ili investicijski porezni kredit. na prvi pogled bi se moglo zaključiti da su propisi o porezu na dobit na nivou BiH harmonizovani. a 50% za rad u tri smjene). koji se primjenjivao do 31. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se vrijednost stalnih sredstava čija je nabavna vijednost manja od 1. te da je jednako porezno opterećenje za sve porezne obveznike u entitetima i Distriktu. kao blažom varijantom. Porezni podsticaj u obliku “poreznih praznika” ili poreznog mirovanja predviđa period u kojem je obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit. ovo oslobađanje je prestalo da važi. razlike u poreznom opterećenju mogu biti značajne. Međutim. Porezni savjetnik veljača 2012. dozvoljena je i mogućnost odbitka nabavne vrijednosti hardvera i softvera u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. pravo na “dodatnu” ubrzanu amortizaciju može se iskoristiti i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni (uvećanje od 25% od dozvoljene stope amortizacije za rad u dvije smjene.000 KM može u cijelosti odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu godine njihove nabavke i stavljanja u upotrebu. jednaka nominalna porezna stopa ne znači da će biti jednako poreza plaćeno. Po ranijem Zakonu o porezu na dobit u Federaciji BiH. Isto važi i za nabavku hardvera i softvera.. Zakon o porezu na dobit u FBiH poznaje mogućnost priznavanja prava na ubrzanu amortizaciju pod određenih uslovima. postiže se jedna vrsta odgode plaćanja porezne obaveze. Zakonom o porezu na dobit u BD BiH. 12.porezi Po tom osnovu. a uobičajno se odnose na ulaganja koja mogu imati oblik: - ubrzane amortizacije. Isto kao i u Zakonu o porezu na dobit u FBiH. Također. 2007. odnosno od tada se (kao Astečeno pravo) moglo nastaviti primjenjivati samo na one obveznike koji su osnovani i počeli sa radom u toku 2006. za prvu godinu 40%. propisano je da se za imovinu koja se amortizuje. i 2007. Ubrzana amortizacija se može posmatrati kao svojevrsna porezna odgoda plaćanja porezne obaveze po osnovu priznavanja većih iznosa amortizacije u prvim godinama poslovanja. te za treću 30%. jer zbog razlike u širini porezne osnovice. što znači najkasnije da se moglo primijeniti po poreznim bilansima za 2008. godinu. uglavnom. veže za novoosnovana preduzeća.000 KM. ili se odobrava plaćanje niže stope poreza na dobit (što je u direktnoj vezi sa prvim poreznim podsticajem). Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za spriječavanje zagađivanja zraka. dozvoljen je odbitak za ubrzanu amortizaciju mašine i opreme. Međutim. godine. I ovaj porezni podsticaj se. Također. 70% porez na dobit za drugu godinu. zemljišta i ublažavanja buke. pod uslovom da je stavljena u funkciju. - umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja i odbitak poreza po osnovu ulaganja. jer se za iznos ranije porezno iskorištene amortizacije uvećava porezna osnovica u narednim godinama. stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dobit. I prema Zakonu o porezu na dobit u RS. i 2009. iz osnova ulaganja. bilo je propisano da su novoosnovana društva oslobođena poreza na dobit: 100% za prvu godinu poslovanja. mogućnost odbitka rashoda po osnovu ubrzane amortizacije je propisana na potpuno isti način kao i u RS. a čija je nabavna vrijednost manja od 1. 31 . za drugu 30%. a ona se provodi po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. Aktualno važeći propisi o porezu na dobit u BiH ne predviđaju ovakve porezne podsticaje.

kako bi mogli utvrditi sličnosti i razlike u oporezivanju dobiti po ovom osnovu. kao značajnom instrumentu za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija. 32 Porezni savjetnik februar 2012. . Pored navedenih poreznih podsticaja. investiranjem u proizvodnu djelatnost na teritoriji FBiH. - prihode od prodaje proizvoda preko izvoznika. po osnovu izvoza dobara i usluga. U poreznom sistemu BiH moguće je prepoznati određene oblike poreznih podsticaja i poreznih oslobađanja. a ne od porezne osnovice. br. ukoliko je iznos prihoda iskazan na red. br. treba naglasiti da propisi o porezu ne zahtijevaju da se potraživanja iz inostranstva i naplate u određenom roku. Uslov za priznavanje ovog poreznog oslobađanje je propisan članom 25. U nastavku ćemo dati pregled poreznih oslobađanja u entitetima i Distriktu. Statističkog aneksa (prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu) za dotičnu godinu veći od 30% ukupnog prihoda iskazanog na red. 1. a to je da porezni obveznik uz porezni bilans podnese kopiju obrasca Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja kao dokaz o postignutom cenzusu. dužne nadležnoj ispostavi PU FBiH. porezni podsticaji i oslobađanja se unutar BiH razlikuju. po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. - ostale prihode od prodaje učinaka na stranom tržištu. br. Izvoz dobara i usluga Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se obveznik koji je izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda u godini za koju se utvrđuje porez na dobit oslobađa (u cjelini) poreza na dobit za tu godinu. 1. ipak. - prihode od prodaje usluga na stranom tržištu. Naime. Prihod od prodaje povezanim inolicima S obzirom na koncepciju obrasca Statističkog aneksa. kao i uslove za njihovo ostvarivanje. 36/08 i 79/08). poslovne jedinice firmi iz RS i BD. uz svoj bilans uspjeha. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. način na koji bi se naplata trebala izvršiti i slično. 97/07. dok odbitak poreza po osnovu ulaganja podrazumijeva da se određeni dio investicije oduzima od iznosa utvrđene obaveze poreza na dobit. porezno oslobađanje (i to potpuno) važi i za poslovne jedinice koje na teritoriji Federacije BiH imaju pravna lica čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. 8. Dakle. kao (formalni) obveznici poreza na dobit prema federalnom Zakonu u cjelini su oslobođeni plaćanja poreza na dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH (mada su. Pri tome. što znači da se navedeni “cenzus” za ostvarivanje ovog poreznog oslobađanja utvrđuje na bazi prihoda iz inostranstva koji su iskazani u skladu sa računovodstvenim pravilima.porezi Umanjenje osnovice po osnovu ulaganja omogućuje preduzeću da oporezivu dobit umanji za određeni postotak ili vrijednosti investicija u godini kada se investicija realizira. 14/08 i 39/09) su: 1. prihod od prodaje dobara i usluga na inostranom tržištu po kojem osnovu obveznik dokazuje pravo na oslobađanje po osnovu izvoza Porezna oslobađanja u sistemu poreza na dobit u BiH FEDERACIJA BiH Porezna oslobađanja koja se mogu ostvariti po federalnom Zakonu o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. kao i 3. podnijeti i svoj porezni bilans). 2. obveznik poreza na dobit stiče status “izvoznika” i oslobađa se porez na dobit za tu godinu. Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu iskazani na kontu 612 uključuju: - prihode od direktne prodaje proizvoda na stranom tržištu. Statističkog aneksa za tu godinu. S obzirom na to da i oba entiteta (FBiH i RS) i Distrikt imaju svoje propise o porezu na dobit. br.

prevozne usluge povezane sa izvozom bi se mogle (za potrebe oslobađanje od poreza na dobit) smatrati “izvozom” samo ukoliko se. kada eventualno ne bude imao mogućnost poreznog oslobađanja po osnovu izvoza? Prema relevantnim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. u smislu oslobađanja od obaveze poreza na dobit. oslobođen je onaj obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda. kao što je prethodno pojašnjeno. a činjenica što se radi o izvozu povezanom pravnom licu koji se knjigovodstveno posebno evidentira nikako ne bi smjela uticati na prava u smislu Zakona o porezu na dobit. u ovom slučaju kada se istovremeno radi i o izvozu i o prodaji povezanom licu (u inostranstvu). Iako se i u ovom slučaju nesporno i suštinski radi o prihodu ostvarenom na inostranom tržištu koji treba da ulazi u izvozni “cenzus”. 5. Jasno je. nema nikakve sumnje da obveznik može ostvariti pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza. odnosno na red. Zakona o PDV-u. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (član 25. br. de facto. strogo formalizovano posmatranje obrasca bi moglo dovesti do zaključka da samo ono što je evidentirano na red. to ne znači da se ovako ostvaren prihod domaćeg pravnog lica – prevoznika po osnovu usluge prevoza izvršene drugom domaćem pravnom licu – izvozniku može smatrati prihodom ostvarenim po osnovu izvoza i po tom osnovu osloboditi obaveze za porez na dobit. Aneksa. u smislu člana 27. pa tek onda primijeniti porezni podsticaj po osnovu iznosa? U stvari. koji ima uslove za oslobađanje od poreza na dobit za neku godinu. Aneksa. i 8. fakturišu stranom pravnom licu (tj. a koji uz to ima i neiskorištene porezne gubitke iz ranijih godina. jer se. Preneseni porezni gubici i oslobađanje od poreza na dobit po osnovu izvoza Pitanje koje se može pojaviti u vezi sa korištenjem porezne olakšice po osnovu izvoza jeste. br. tj. da bi takav pristup bio suprotan suštinskom značenju oslobađanja od obaveze za porez na dobit po osnovu izvoza. eventualno. da li on prvo mora iskoristiti taj porezni gubitak i utvrditi preostalu poreznu obavezu za tu godinu. 8. ovo se svodi na potanje da li obveznik poreza na dobit. međutim. radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu izvoza. tačka 2. 6. plaćanja poreza na dobit.porezi veže se za prihode koji su evidentirani u okviru konta 612 – Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu i koji se unose na red. odnosno prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama se evidentiraju na kontu 610 na red. Naime. prva naredPorezni savjetnik veljača 2012. one nemaju tretman “izvoza” u smislu propisa o porezu na dobit.) propisano je da kao dokaz o postignutom cenzusu za priznavanje prava na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza obveznik uz porezni bilans podnosi i kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja. ukoliko se ove usluge fakturišu domaćem pravnom licu – izvozniku i naplaćuju od njega. kao usluge koje su u direktnoj vezi sa izvozom dobara. Zakona o porezu na dobit. u smislu člana 31. u slučaju kada obveznik ima iskazan porezni gubitak po ranijim poreznim bilansima. 33 . Usluge prevoza robe povezane sa izvozom i oslobađanje poreza na dobit Jedno od pitanja koje se može pojaviti vezano za oslobađanje od poreza na dobit jeste da li se prevozne usluge koje su povezane sa izvozom mogu smatrati “izvoznom” uslugom u smislu oslobađanja od obaveze za porez na dobit u FBiH. br. mehanizam iskazivanja i korištenja poreznih gubitaka po poreznim olakšicama primjenjuje se automatski. br. Za razliku od toga. može te porezne gubitke “uštedjeti” i prenijeti u naredne godine. Međutim. Prihodi od prodaje dobara povezanim pravnim licima evidentiraju se na kontu 602. stav 1. U smislu propisa o porezu na dobit. Aneksa bude podvedeno pod “izvoz”. Drugim riječima. 5. tamošnjem uvozniku) i ako se eventualno i naplaćuju od tog stranog pravnog lica. Prevozne usluge koje su povezane sa izvozom su oslobođene plaćanja PDV.

godine (koja se u tom slučaju računa kao prva godina korištenja ovog poreznog oslobađanja) u navedene namjene već investirano najmanje 4.000 KM. ne može “i jare i pare”. Dakle. ukoliko bi npr. Dakle. do 2015. a neplaćeni porez u prethodnom periodu utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit uvećan za zateznu kamatu koja se plaća za neblagovremeno plaćene javne prihode. godinu. godinu Poreznoj upravi morao podnijeti: - plan investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije na iznos od najmanje 20 miliona KM.  Investicije u proizvodnu djelatnost u FBiH Porezno oslobađanje po osnovu investicija u FBiH mogu ostvariti samo “veliki investitori” iz oblasti proizvođačkih djelatnosti. nisu nigdje propisali rok u kojem se plan investicija i odluka o njihovom usvajanju moraju podnijeti Poreznoj upravi. Zakon o porezu na dobit u FBiH. ali i za “preostali” period od 2012. porezni obveznik želio da ovu poreznu stimulaciju počne koristiti 34 Porezni savjetnik februar 2012. u ovom primjeru i za 2011. a kao dokaze prilaže: - naloge za plaćanje ili - bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. onda bi najkasnije uz porezni bilans za 2011. Pravilnika.. pa se tek na tako dobiveni iznos poreza primjenjuje porezno oslobađanje po osnovu izvoza.porezi na ostvarena oporeziva dobit se automatski (a i po “redoslijedu” iz samog obrasca poreznog bilansa) umanjuje za prenesene porezne gubitke iz prethodnih godina. uprava. za period od 2011. odnosno direktor). su sljedeći: - podnošenje plana investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina uz - prilaganje dokaza (odluke) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika (tj. Ukoliko porezni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus investicija.. do 2015. u 2011. pa i uz sam porezni bilans po kojem se želi koristiti ova porezna stimulacija.. po tom osnovu se takvo lice oslobađa plaćanja poreza na dobit i za tu i za naredne četiri godine (dakle. obveznik je dužan uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans podnijeti dokaze o realizovanim i plaćenim investicijama u toj godini (od čega u prvoj godini u propisanom minimalnom iznosu od četiri miliona KM). Kao dokaz toga da je zaista izvršio investiranje u proizvodnu djelatnost. godine. po poreznom bilansu za 2011. godinu ne dokaže da je 2. U protivnom. - dokaze da je već u toku 2011.000. Uslovi za korištenje ovog poreznog oslobađanja. ukoliko je porezni obveznik porezno oslobađanje po ovom osnovu počeo koristiti po poreznom bilansu za 2010. Ukoliko se desi da obveznik već u prvoj godini (npr. kao ni Pravilnik o primjeni tog Zakona. od čega najmanje četiri miliona u prvoj od tih pet godina. i to uvećanu za propisanu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (0. što znači da mogu podnijeti bilo kada. ukoliko obveznik po isteku prve godine ne realizuje i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini. godine). utvrđeni su u članu 26.) u proizvodnu djelatnost investira ukupan iznos od 20 miliona KM i to dokaže prilaganjem vjerodostojih dokaza uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans. godinu. koji uz porezni bilans za 2011. koji u periodu od pet uzastopnih godina investiraju u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH najmanje 20 miliona KM. . nakon čega se na eventualno preostalu osnovicu obračunava porez na dobit (10%). Dakle. oporeziva dobit se i u takvim slučajevima najprije treba umanjiti za iznos prenesenih poreznih gubitaka. gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. - dokaz (odluku) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika. Drugim riječima.04% dnevno za svaki dan zakašnjenja). dužan je platiti poreznu obavezu za tu godinu najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za tu godinu.

godine zaista investirao najmanje četiri miliona. što znači da su poslovne jedinice firmi iz RS i BD dužne utvrditi porez na dobit u skladu sa federalnim propisom. Minimalni iznos investicija propisan je. U tom slučaju. imajući u vidu visoko postavljeni kriterij od 20 miliona KM. dok je za ostale godine bitno samo da (nakon što porezni obveznik zadovolji propisani minimum investicija od četiri miliona KM u prvoj godini) do kraja posljednje. Zakona o porezu na dobit u FBiH. godinu. Naime. Bez obzira na to. ukoliko ni do kraja pete godine obveznik ne bi realizirao i dokazao da je u proizvodnu djelatnost u tom periodu uložio najmanje 20 miliona KM. prijaviti tako utvrđeni porez. tj. do 31. između ostalog. te - dokaz o radnom odnosu u periodu od 01. u skladu sa prethodno navedenim. ne stariji od godinu dana. i ulaganja u proizvodnju. poslovne jedinice koje se nalaze u FBiH. To bi značilo da bi on u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu bio dužan retroaktivno platiti i porez na dobit koji nije plaćao u ranijim godinama. zakonodavac u Federaciji BiH je imao namjeru da stimuliše.04% x 365 dana). - evidencija ukupno zaposlenih. Poslovne jedinice firmi iz RS i BD Prema članu 34. ovaj porePorezni savjetnik veljača 2012. ali ne i platiti ga. u skladu sa članom 28. dakle. 2012 godine) da plati i porez za dobit za 2010. što znači da je dozvoljena alternativa. pete godine ispuni punu propisnu kvotu investicija u visini od 20 miliona KM. on je dužan najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za 2011 godinu (do 30. ukoliko se to ne bi desilo. Pravilnika). u tom slučaju on bi izgubio pravo na ovo porezno oslobađanje za sve prethodne godine. 4. odnosno pravno lice koje zapošljava više od 50% samo invalidnih lica je oslobođeno plaćanja poreza na dobit.6% (0. prema članu 33. plus zateznu kamatu na taj iznos po ukupnoj stopi od 14.porezi u toku 2010. Zakona o porezu na dobit u FBiH. Pravilnika. stav 8. Pravilnika. tj. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. od kojih broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama. 01. kao i ono pravno lice koje zapošljava više od 50% samo lica sa posebnim potrebama. ali je plaćanja poreza na dobit oslobođeno i ono pravno lice koje ima zaposlenih više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama (kombinovano). oni obveznici koji zapošljavanju više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Pravilnika se kaže: “zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama”. 3. 12. U samom podnaslovu člana 27. uvećeno za propisanu zateznu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (u skladu sa članom 26. Dokazi koje je uz poreznu prijavu i porezni bilans potrebno predočiti Poreznoj upravi za priznavanje ovog poreznog oslobađanja propisani su članom 27. Kao što se može zaključiti iz prethodno navedenog. ovo oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama podrazumijeva mogućnost zapošljavanja jedne i/ili druge kategorije u broju većem od 50% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. godinu.  Zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama Obveznici poreza na dobit mogu po federalnom Zakonu o porezu na dobit ostvariti i oslobađanje po osnovu upošljavanja određenog broja lica sa invaliditetom. a čije matične firme imaju sjedište na teritoriji RS i BD BiH su oslobođene plaćanja porez na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji FBiH. Međutim. Pri tome. one su dužne Poreznoj upravi FBiH podnijeti porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH. a to je sljedeće: 35 . gubi pravo na ranije iskorišteno oslobađanje od plaćanja poreza za 2010. Međutim. 03. samo za prvu godinu ulaganja. uz - dokaze o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama.

127/08. Zakona je propisano da poreznom obvezniku koji na teritoriji Distrkta izvrši ulaganja u zemljište. jer predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. u FBiH i BD. ali su i propisani uslovi za ostvarenje ovog podsticaja. tj. 01. ova mogućnost umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja u mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bila je ograničena samo na ulaganja koja su izvršena u toku porezne 2007. jesu: 1. 1. odnosno Distriktu. Podsticaj za investicije Prvobitno (tj. koji su predviđeni novim Zakonom o porezu na dobit u BD (“Službeni glasnik BD BiH”. poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD koje posluju u RS su dužne obračunavati. Zakona o porezu na dobit Brčko Distrikta je bilo propisano da po osnovu izvršenog ulaganja u nabavku mašina i opreme za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. praktično. građevinske objekte. navedene naprijed. Dakle. ali manje od propisanog cenzusa od 20 miliona KM. ranije važećeg Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske”. u skladu sa Zakonom o porezu na dobit RS i pratećim Pravilnikom o primjeni tog Zakona. godine. propisana je mogućnost ostvarenja poreznog oslobađanja po osnovu ulaganja i u neka dodatna sredstva. porezni obveznik ima pravo za iznos tog ulaganja umanjiti osnovicu poreza na dobit. U izmjenama Zakona koje su objavljene u “Sl. 36 Porezni savjetnik februar 2012. ona nije oslobođena plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit RS. podsticaj za investicije i 2. na način kako je to predviđeno u federalnim propisima o porezu na dobit. bez bilo kakvih dodatnih uslova. 5/10 i 104/10). Naime. Naime. za tu poreznu obavezu u RS se. ali i za proizvođače – mala i srednja preduzeća koja investiraju u proizvodnju. na- Poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD Za razliku od poslovnih jedinica firmi iz RS koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit prema federalnom Zakonu o porezu na dobit za dobit koju ostvare na teritoriji FBiH. godine). prijavljivati i plaćati porez na dobit u RS. moglo bi se zaključiti da je federalni Zakon o porezu na dobit stimulativniji u odnosu na Zakon o porezu na dobit RS. 2011. što znači da matične firme iz FBiH i BD ostvaruju pravno na umanjenje obaveze za porez na dobit u FBiH. To znači da. Ovo pravo se ne odnosi na ulaganja u nabavku putničkih vozila i kancelarijskog namještaja. podsticaj za zapošljavanje. u obrnutoj situaciji. obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u mašine i opremu za obavljanje proizvodne djelatnosti ranije je bilo predviđeno umanjenje porezne osnovice za iznos ulaganja. . postrojenja i opremu (mašine). u članu 38. i 2008. u izmjenama člana 38. BRČKO DISTRIKT BiH Porezni podsticaji koji stoje na raspolaganju poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost na teritoriji Brčko Distrikta BiH. godine. broj 57/11. br. 60/10 i 57/11).porezi zni podsticaj može djelovati poprilično destimulativno za ostale djelatnosti. prije izmjene koje su se desile krajem 2011. Međutim. glasniku BD BiH”. br. primjenjuje institut poreznog kredita. jedini porezni podsticaji u obliku poreznih oslobađanja koji su postojali (prošlo vrijeme!) su bili propisani članom 72. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. REPUBLIKA SRPSKA U propisima o porezu na dobit Republike Srpske. koji je na snazi od 01. u slučaju kada se poslovna jedinica firme iz FBiH ili BD nalazi na teritoriji Republike Srpske. U tom smislu. u sistemu poreza na dobit u RS u ovom momentu ne postoji mogućnost ostvarenja nekih direktnih poreznih podsticaja. za onaj dio poreza koji su njihove poslovne jedinice obavezne platiti u RS.

propisano je da se neamortizovana vrijednost mašine ili opreme koje su se otuđile prije isteka roka od pet godina dodaje na poreznu osnovicu one porezne godine u kojoj je mašina ili oprema otuđena. jer u tom slučaju porezni obveznik gubi pravo na ovaj porezni podsticaj. Međutim. Porezni obveznik je dužan u slučaju otuđenja Poreznoj upravi prijaviti takvo otuđenje sredstava u roku od 30 dana od dana otuđenja sredstava. bila predviđena Zakonom o porezu na dobit RS. ako u istom poreznom periodu zaposli više lica na neodređeno vrijeme nego što je broj zaposlenih s kojima je raskinut ugovor o radu. U izmjenama Zakona o porezu na dobit BD propisani su i neki novi uslovi za ostvarenje ovog poreznog podsticaja. tj.) je propisano da je porezni obveznik dužan u svom računovodstvu posebno iskazati ulaganja po osnovu kojih je umanjio poreznu osnovicu i o tome obavijestiti Poreznu upravu. utvrđene u skladu sa Zakonom. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u BD (član. Poslovne jedinice firmi iz FBiH i RS Kao i u Zakonu o porezu na dobit RS. s tim da porezni obveznik ovaj podsticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi podsticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu. 2. porezna osnovica se može umanjiti za iznos izvršenog ulaganja u toj godini. u izmjenama Zakona po pitanju sredstava koja su izuzeta iz mogućnosti da se po osnovu ulaganja za takva sredstva ostvari umanjenje porezne osnovice. godine. U ovom slučaju. rent-a-car. Također. kako je prethodno navedeno. izuzeće u vezi sa ulaganjem u kancelarijski namještaj se NE odnosi na namještaj za opremanje hotela. Naime. Naime. što znači da su Porezni savjetnik veljača 2012.porezi mještaj i transportna sredstva za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. ovo izuzeće se NE odnosi na određene kategorije sredstava. Dodatni uslov koji obveznik koji koristi pravo na ovaj porezni podsticaj jeste da se sredstvo u koje je izvršeno ulaganje ne smiju otuđiti. Slična olakšica po osnovu ulaganja u mašine i opremu je. motela i restorana. odnosno ulaganjem u sljedeća sredstva moguće je ostvariti umanjenje porezne osnovice: putnički automobili koji se koriste za taksi prevoz. utvrđeni su određeni dodatni uslovi. porezna osnovica se umanjuje za pozitivnu razliku između bruto plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima i bruto plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja poreznog perioda primili radnici sa kojim je raskinut ugovor o radu. prije isteka roka od pet godina. za putničke automobile i kancelarijski namještaj. 37 . izmjenama Zakona koje su se desile krajem godine postavljeno je novo ograničenje na pet godina. i u slučaju da se raskine ugovor o radu sa jednim brojem zaposlenih. u slučaju ulaganja u nabavku putničkih automobila. odnosno izuzeća. Podsticaj za zapošljavanje Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika. s tim da to umanjenje ne može biti veće od 50% oporezive osnovice. dok u Zakonu BD nije ograničen rok važenja ovog poreznog podsticaja. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ovo ograničenje od pet godina nije bilo predviđeno. Prilikom umanjenja porezne osnovice u obzir se može uzeti u obzir samo cijena koštanja uloženih sredstava u toj godini. već je bilo propisano samo da se mašina i oprema u koje je izvršeno ulaganje ne smije otuđiti prije isteka njihovog vijeka korištenja. odnosno prodati ili prenijeti na drugo pravno lice. Kako bi se utvrdila porezna obaveza. porezni obveznik ne gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. propisima o porezu na dobit u BD nije propisano oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit koju poslovne jednice firmi iz RS i FBiH ostvare na teritoriji Distrkta. s tim da je važila samo do decembra 2008. obuku vozača i specijalni putnički automobile sa ugrađnim uređajima za bolesnike. Osim toga. 60.

obustaviti i uplatiti 10% poreza na dohodak prilikom isplate svakog pojedinačnog primanja. Prema Zakonu o porezu na dohodak Republike Srpske (nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak u RS koje su na snazi od 01. kao dobit/ dohodak koji su oni kao rezidenti te države ostvarili u inostranstvu. . februara 2011. s obrazloženjem da se time destimulišu strani investitori. takođe. prisutni su različiti pristupi o ovom pitanju. Dakle: ako je porezna “stimulacija”. kao i prema Zakonu Brčko Distrikta BiH. plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. prijaviti i platiti porez na dobit u Brčko Distriktu. I po propisima o porezu na dobit Federacije BiH. O drugom navedenom problemu se može raspravljati. ili. Uvođenje oporezivanja dividendi porezom na dohodak u RS već je bilo predmet ozbiljnih analiza.obveznik poreza na dohodak ostvari od dividendi i udjela u dobiti. mora proći kroz više faza oporezivanja. kada se raspravlja o prvom navedenom pitanju (tj. Isplatilac ovakvog dohotka dužan je za poreznog obveznika obračunati. Međutim. 12. inače. međusobno imaju udjele u drugima. odnosno oslobađanje plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi stranim investitorima kao instrument promicanja ulaganja. godine). U protivnom. u skladu sa propisima o porezu na dobit Distrikta. RS i Distrikta. tako plaćeni porez na teritoriji BD ima tretman poreznog kredita. samo jedno preduzeće ima udio u više drugih. umanjuje za iznos poreza na dobit koji su njihove poslovne jedinice dužne platiti na teritoriji Distrikta. kao umanjenje njihove porezne obaveze) u njihovoj državi. oporezivim prihodom se smatra i prihod koji fizičko lice . javlja se i problem dvostrukog oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti u slučaju grupe društava koja. takva isplata ima. različit tretman u propisima o porezu na dohodak FBiH. porez plaćen u BiH se tim stranim investitorima (prema općeprihvaćenim pravilima i u skladu sa međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) priznaje kao porezni kredit (tj. kao i po propisima o porezu na dobit RS. odnosno ta dividenda stranih investitora svakako podliježe oporezivanju u njihovoj državi. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske. U slučaju da je ta dobit/dividenda ostvarena u BiH i oporezovana u BiH. BD) odricala tog poreznog prihoda i prepuštala ga drugima? Posebni porezni podsticaj za investitore: oslobađanja od poreza po odbitku na dividende Mnoge zemlje koriste porez po odbitku. ili.porezi poslovne jedinice u BD čije matične firme imaju sjedište na teritoriji FBiH i RS dužne obračunati. u slučaju kada se ta dobit/dividenda ostvarena u BiH ne oporezuje u BiH. oporezivaće se u toj drugoj državi i porezni prihod će pripasti toj drugoj državi. isplate dividende fizičkim licima (bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima) su trenutno oslobođene oporezivanja. godine. pa u takvim slučajevima da bi dividenda došla do krajnjih vlasnika (fizičkih lica). Zakon o porezu na dobit Federacije BiH nije predvidio oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi nerezidentnim pravnim licima. odnosno RS. što znači da se obaveza za porez na dobit matičnih firmi u Federaciji BiH. bilo da se radi o rezidentnom ili nerezidenom pravnom licu. zašto bi se BiH (FBiH. Prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH. ne smije se izgubiti iz vida činjenica da ta njihova dobit. Izuzetno. po poreznim propisima te države. dakle. To postižu primjenom snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji. Pored toga. Kada je riječ o poreznom sistemu BiH. RS. nema obaveze za porez na dohodak. prihodi od dividendi koje ostvaruju vlasnici – pravna lica su izuzeti od oporezivanja. Ukoliko se radi o isplati dividende vlasnicima – fizičkim licima. na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. bez obzira na datum isplate. 2010. 38 Porezni savjetnik februar 2012. o navodnoj “destimulaciji” stranih investitora time što se njihova dobit ili dividenda oporezuje tamo gdje je i ostvarena). odnosno ovakve isplate podliježu oporezivanju po stopi od 5%. kao i prema Zakonu o porezu na dobit Brčko Distrikta BiH. odnosno “destimulacija” po ovom pitanju ista i u BiH i u toj drugoj državi (pod pretpostavkom da je stopa oporezivanja dobiti/ dividendi ostvarenih u BiH ista i u BiH i u toj drugoj državi).

do toga da je u RS isplata dividende pravnom licu (bilo rezidentu.porezi Iz prethodno navedenog. bilo da se radi o isplati dividendi pravnim licima (rezidentnim i nerezidentnim) ili isplati dividendi fizičkim licima (rezidentnim i nerezidetnim).pravnim licima oporeziva porezom po odbitku (doduše.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. jer su prihodi od dividendi. od toga da je prema Zakonu o porezu na dobit FBiH isplata dividendi nerezidentnim investitorima . takođe. Propisi o porezu na dobit i porezu na dohodak Brčko Distrikta. Oporezivanje dividendi kao bitnog faktora za stimulisanje investicija je u BiH. možemo zaključiti da je najveći problem. pa ni harmoniziranih rješenja. i očekivalo da će se ići u pravcu favoriziranja benefita koji su predviđeni zakonom FBiH. a u potpunosti neoporeziva ukoliko je pitanju isplata dividende nerezidentom fizičkom licu. šta god da mislili o bilo kojem od rješenja i (de)stimulacija navedenih u ovom tekstu. po sniženoj stopi od 5%). u potpunosti izuzeti od oporezivanja. na kraju je o ovom pitanju Zakon BD dosta bliži Zakonu RS u smislu manjih stimulacija kada su u pitanju porezni podsticaji. djeluju najstimulitivnije. možda. najstimulativniji po pitanju poreznih oslobađanja (u odnosu na Zakone o porezu na dobit RS i BD). već samim tim što predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. dok je isplata divedende fizičkim licima (nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak) oporeziva. 39 . U PRODAJI PRIMJENA NOVOG KonTnoG oKvIrA sa uključenim PDV-om CIJENA: 40. može se zaključiti da je Zakon o porezu na dobit u Federaciji BiH. po punoj poreznoj stopi. što je neizbježna posljedica ne samo činjenice da je ta oblast uređena na nivou entiteta i Distrikta. Iako je prvobitna intencija kod donošenja Akcionog plana u vezi sa izmjenama poreznih propisa u Brčko Distriktu bila da se u novom Zakonu o porezu na dobit BD ide u pravcu pružanja većih beneficija poreznim obveznicima koji posluju na teritoriju Distrikta i da se. Na kraju. posmatrano u cjelini. nego još i više okolnosti da ne postoji ni potreban ni minimalan nivo spremnosti i volje da se ta rješenja ujednače. na žalost. u tome što BiH ni u ovoj oblasti nema jedinstvenih. tretirano “šaroliko”. bilo nerezidentu) neoporeziva u potpunosti. po pitanju dividendi.

oec. povrat PDV-a se pod određenim propisanim uslovima i po propisanoj proceduri vrši i licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. Osim povrata PDV-a po poreznim prijavama obveznika PDV-a (u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze). uzimajući u obzir i sve promjene do kojih je došlo u propisima o PDV-u. po osnovu međunarodnih ugovora. U ovom tekstu se cjelovito tretira problematika povrata PDV-a. 40 Porezni savjetnik februar 2012. kao i za isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. . u svim navedenim slučajevima. diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. odnosno u posebnim instrukcijama UIO.porezi OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Momir Stefanović. međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. dipl.

redovni povrat. isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. Ukoliko se obveznik ne odluči za povrat PDV-a. 6/07. Dosada su u “Poreznom savjetniku” način i uslovi povrata poreza tretirani segmentarno po pojedinim korisnicima dobara i usluga. Pored osnovnih propisa (Zakon o PDV-u i prateći Pravilnik) za efikasnije ostvarivanje prava na povrat UIO je propisala i posebna uputstva i dala dodatne instrukcije. 9/05. Pored toga. pod uslovoma reciprociteta. s tim što se iznos svakog porezng kredita koji se ne iskoristi u roku od šest mjeseci vraća. postoje i specifični slučajevi po osnovu kojih se vrši povrat PDV-a. ukoliko je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a. obavezna je prema članu 14. Isto tako. Postupak povrata PDV-a pokreće se podnošenjem redovne ili izmijenjene porezne prijave na taj načun da se u polje 80 PDV prijave stavlja oznaka “X”. zatim isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. Porezni savjetnik veljača 2012. Ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne izvrši povrat u propisanom roku. odluka o povratu se donosi i na osnovu podataka iz izmijenjene ili dopunjene prijave. kao i isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. Poznato je da se dopunjenim ili izmijenjenim (zamjenskim) poreznim prijavama može umanjiti ili povećati PDV obaveza. broj 89/05) da plati zateznu kamatu po stopi od 0. Prema članu 52. 21/06. što se zajedničkim imenom naziva refakcija PDV-a. na zahtjev obveznika. - Uputstvom o postupku povrata PDV-a i odobravanju poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave (“Službeni glasnik BiH”. vrši se u roku od najkasnije 60 dana po isteku roka za predaju PDV prijave.06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. PDV propisi poznaju i povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i povrat PDV-a putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. a to su: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih ugovora. Ako obveznik PDV-a dostavi dopunjenu ili izmijenjenu poreznu prijavu. a način na koji se podnošenje dopunskih ili zamjenskih prijava odražava na povrat regulisan je navedenim Uputstvom. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. Najzastupljeniji je tzv. a efikasnost i ažurnost Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u pogledu povrata PDV-a je jedan od značajnijih pokazatelja uspješnosti funkcionisanja sistema PDV-a u BiH u cjelini. 93/05. broj 96/09). Sada se problematika povrata tretira cjelovito. po osnovu koje dolazi do promjene zahtjeva u pogledu iznosa za povrat. ta razlika se priznaje i odobrava kao porezni kredit. Zakona o PDV. uzimajući u obzir sve promjene do kojih je došlo u propisima. odnosno u posebnim instrukcijama za primjenu propisa. br. Dospjeli povrat. Povrat PDV-a po osnovu PDV prijave Povrat PDV-a i odobravanje poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave regulisan je: 41 . 35/05 i 100/08).P porezi - odredbama člana 52. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. Ukoliko obveznik ne unese navedenu oznaku u polje 80 smatra se da se opredijelio za porezni kredit. 100/07. tj. povrat PDV obveznicima po poreznim prijavama u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze za porezni period. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. Zatezna kamata teče od dana isteka roka za povrat do dana izdavanja naloga za povrat. Povrat PDV-a ispoljava se u nekoliko pojavnih oblika. ovrat poreza je značajan segment u sistemu PDV-a. 35/08 i 65/10). br. 60/06. pravo na povrat PDV-a stiče se kada je iznos ulaznog PDV-a u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period. a postupak povrata po ranije podnesenoj poreznoj prijavi nije okončan. - odredbama članova 89. do 92.

izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. Slučaj 2: Strana firma čije je sjedište izvan BiH toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH. a ne npr. Zakona je propisano da obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na: - nabavku. tj. proizvodnju i uvoz putničkih automobila. ne može obezbijediti dokaz o izvozu dobara (gorivo je u rezervoarima vozila. Obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza ako dobra kupi ili uveze ili primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju obavlja u inostranstvu. kao i iznajmljivanje. plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva. do 95. lica koja izlažu na sajmovima i dr) koja kupe dobra ili prime usluge od PDV obveznika s područja BiH. kamate. Zakona o PDV-u. Ugovorom je predviđeno da se otklanjanje pričinjene štete fakturiše prevozniku. osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti.porezi Ako je dopunjena ili izmijenjena porezna prijava podnesena nakon okončanja postupka povrata PDV-a po ranije podnesenoj PDV prijavi. U vezi s pravom na povrat PDV-a pravnog lica koji nije registrovan za poslovanje u BiH navešćemo i dva interesantna slučaja. strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici. Postavlja se pitanje da li ta firma u navedenom slučaju ima pravo na povrat PDV-a? U konkretnom slučaju strani prevoznik koji toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH nema pravo na povrat PDV-a. Prema tim odredbama. pa se postavlja pitanje. porezni obveznik-prevoznik iz inostranstva može ostvariti pravo na povrat ulaznog poreza obračunatog na uslugu popravke transportovanih sredstava. da li to lice ima pravo na povrat PDV-a? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. koristi kao objekat za stanovanje. imaju pravo na povrat PDV-a. putarina. održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava. pri čemu se mora uzeti u obzir i ranije donesena odluka. - - Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu regulisan je članom 53. a u svrhu obavljanja djelatnosti u inostranstvu. motocikla. stav 6. autobusa. Podsjećanja radi. Prilikom transporta dešava se da automobili budu oštećeni. odredbama člana 32. Pravilnika. Povrat razlike ulaznog PDV-a umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga koji uključuje glavnu i sporednu obavezu (carina. goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza. - izdatke za poslovne zabave i smještaj. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. s obzirom na to da se radi o stranom licu koje nije registrovano za poslovanje u BiH. Za prevoz automobila iz inostranstva angažuje stranog prevoznika. kao i dobra i usluge povezane s njima ili sa njihovom upotrebom. ili kraće ako je ostatak poslovne godine. po kojim je i UIO zauzela stav: Slučaj 1: Preduzeće iz BiH bavi se uvozom i prodajom putničkih automobila. ukoliko ispunjava uslove propisane članom 54. donosi se dopunska odluka. Zakonu o PDV-u i članovima 93. Pravo na povrat se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca. tj. u buradima). akciza. . isplate zaposlenim u naturi. boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. - izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje 42 Porezni savjetnik februar 2012. kazne) vrši UIO na račun u banci koji je PDV obveznik naveo u zahtjevu za registraciju. jer ne ispunjava uslove iz člana 94. pod uslovom da bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da djelatnost obavlja u BiH.

pod kojima se smatraju naftni derivati (petrolej. strano lice je dužno priložiti sljedeću dokumentaciju: • kopiju potvrde o registraciji obveznika PDVa i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri službena jezika u BiH. Njemačka. a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. 43 . povrat vrši samo za usluge sajmova). Na zahtjev stranog državljaninakupca. usluge simpozija i seminara. Finska. Porezni savjetnik veljača 2012. Zakona o PDV. Carinska služba ovjerava primljeni obrazac PDV-SL-2. zasad. Za koje se vrste roba ili usluga može izvršiti povrat utvrđuje se samim sporazumom. UIO. Austrija. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH. Zakona o PDV propisano je da fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u BiH i iznesu je izvan BiH. • originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obračunat i plaćen PDV. pod uslovom da države potpisnice primjenjuju sistem PDV-a. trenutno. koji je propisan Pravilnikom (Prilog 1 uz ovaj tekst). što je različito od zemlje do zemlje (tako se sa Srbijom. Hrvatska. kao i da ta roba nije korištena. povrat (refakcija) PDV-a se vrši na principu reciprotiteta. Irska. Danska. dizel-gorivo. na osnovu sklopljenih međunarodnih sporazuma. ulje za loženje ekstra lako i lako specjalno. ovaj obrazac popunjava i ovjerava (potpisom i pečatom) obveznik-prodavac u tri primjerka. od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i posebnom Instrukcijom o povratu poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima (koja je objavljena na web stranici UIO). a to su: Australija. Island. putarina i goriva. Uz zahtjev. Crna Gora. zahtjevi za povrat PDV-a iz prethodne godine se podnose do kraja juna tekuće godine. Francuska. članovima 96. Holandija. originalne račune i popunjen originalni primjerak obrasca PDV-SL-2. Italija. Belgija. Izrael. firme. Prije ovjere obrasca carinska služba provjerava da li su ispunjeni sljedeći uslovi: - da li su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca PDV-SL-2. Najčešće se povrat vrši za usluge dorade i obrade proizvoda. Kanada. motorni benzin i bezolovni motorni banzin). kao i etil alkohol i • prerađevine od duhana. Slovačka. Za bh. Monako. U većini zemalja. nakon provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a. - da li je roba data na uvid istovjetna s robom navedenom na računu koji je označen na obrascu. Povrat PDV-a stranim državljanima Povrat PDV-a fizičkim licima koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH (stranim državljanima) regulisan je članom 54. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin-kupac pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu PDV-SL-2 (vidi Prilog 2). - da li je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM. do 105.porezi Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. Pravo na povrat PDV-a strani državljaninkupac ostvaruje ako pri napuštanju carinskog područja BiH stavi na uvid carinskoj službi kupljena dobra. iznajmljivanja automobila. • dokaz o plaćanju dobara i • dokaz o izvozu dobara. Srbija i Velika Britanija. Malta. usluge mobilne telefonije u roamingu i sl. moguća u 23 zemlje svijeta s kojima je potpisan sporazuma o povratu. Luksemburg. Međutim. Članom 54. ovo pravo se ne odnosi na: • mineralna ulja. Norveška. refakcija je. usluge hotelskog smještaja. Povrat PDV-a se vrši sa Jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. U najvećem broju zemalja. • alkohol i alkoholna pića (bez obzira na veličinu pakovanja). rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

porezi - da li se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH.11. kupac ili podnosilac zahtjeva (strani državljanin) dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza. Prijem vraćenog iznosa poreza potvrđuje kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na originalnom primjerku obrasca PDV-SL-2. prodavcu od kojeg je kupljeno dobro. Pored navedenih. Ukoliko je isplata u gotovini. koja treba da sadrži sljedeće podatke: - evidencioni broj obrasca PDV-SL-2. po fakturi broj 102/11. 24/10 321RH542 10/10 24. Tako je precizirano da ovjereni original obrasca PDV-SL-2 s potpisom kupca. godine.o. U vezi sa obrascem PDV-SL-2 propisana je i obaveza prodavca da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima. 3. - broj i datum računa iz obrasca PDV-SL-2. a za svoje potrebe zadržava kopiju obrasca PDVSL-2. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH. Prodavac nema pravo na umanjenje izlaznog poreza ukoliko je carinski organ odbio da izvrši ovjeru u donjem uglu obrasca (čime je osporio pravo stranom državljaninu na povrat poreza). - iznos PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra. koje se vrši u poreznom periodu u kome je izvršen povrat. služi prodavcu kao dokaz za umanjenje iznosa izlaznog PDV-a. Ukoliko se ovjereni obrazac upućuje poštom. uz navođenje razloga na poleđini obrasca zbog čega strani državljanin ne ispunjava uslove za povrat PDV-a. U slučaju da propisani uslovi nisu ispunjeni.11 Iznos PDV-a . - broj putne isprave stranog državljanina.10. 1.00 KM sa iznosom PDV-a od 85. Povrat poreza vrši se u konvertibilnim markama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. Prodavac vrši povrat kupcu ili podnosiocu zahtjeva na osnovu ovjerenog obrasca PDV-SL-2 nakon provjere da podneseni zahtjev ispunjava propisane uslove. odnosno podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV-a gotovinom ili nalogom preko banke.00 85/00 27. čime potvrđuje da strani državljanin – kupac ne može ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog pri nabavci dobara u BiH. 2011. - da li je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac. Prodavac je izvršio povrat PDV-a iz blagajne. - iznos naknade za isporučena dobra bez PDV. prodaje stranim državljanima. Primjer: Strano fizičko lice za kupljena dobra u BiH od firme “Izvor” d.11 500. - datum prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2. dostavi original obrasca PDV-SL-2 ovjeren od Carinske uprave. - iznos PDV koji je vraćen na ime povrata PDV-a. Instrukcija je dotakla još neke obaveze i prava prodavca koji dobra 44 Porezni savjetnik februar 2012.00 KM podnosi blagovremeno zahtjev za povrat PDV-a na popunjenom obrascu kojeg je ovjerio carinski organ. Originalne račune i ovjeren obrazac carinska služba vraća stranom državljaninu-kupcu. a ako se uplata vrši na račun u banci. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi. - datum povrata PDV-a. prodavac je dužan da povrat poreza izvrši odmah.o.11.00 Iznos naknade bez PDV-a Datum fakture iz obrasca Broj fakture iz obrasca Datum povrata PDV-a 27.11. plaćeni PDV se vraća ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa. br. u neto iznosu od 500. Broj putne isprave Evidencioni broj obrasca R. rok za povrat je 15 dana od dana prijema zahtjeva. kopiju računa i kopiju putne isprave stranog državljanina-kupca. 2. od 24. 10. Evidencija o izdanim obrascima PDV-SL-2 i o povratu stranim državljanima Datum primitka ovjerenog obrasca Iznos PDV-a koji je vraćen 85. Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem desnom uglu.

sa pravom na naknadni povrat zaračunatog i plaćenog PDV-a. osvrnućemo se na cjelinu instrukcije.porezi Knjiženje: ___________________________________________ IZNOS Red. s tim što iznos povrata pojedincima u ovom slučaju ne može iznositi više od 1. Početkom ove godine donesena je nova Instrukcija UIO o ovom pitanju. ali imajući u vidu značajan protok vremena u odnosu na prvu instrukciju. bez ograničenja iznosa povrata. Članovi misije mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a samo po fakturama čiji je iznos (uključujući i PDV) veći od 200. što je odrednica iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.. Nova Instrukcija o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost diplomatskim i konzularnim predstavništvima. PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. godine.00 KM. i primjenjuje se od 01. 85. To su lica i članovi njihovih porodica koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani BiH. PDV . ostali promet. - članovima međunarodnih organizacija. a za članove međunarodnih organizacija: članovi misija.00 PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. 2011.Ostale obaveze 4788 85. broj 11/10. koja podrazumijeva obavezu obračuna i plaćanja PDV-a. pored ukazivanja na izmjene sadržane u novoj instrukciji. međunarodnim organizacijama i članovima međunarodnih organizacija prvobitno je bio uređen posebnom Instrukcijom UIO iz 2006. Navedeni iznos ograničenja se odnosi i na tzv. godine. Uslovi za povrat PDV-a misijama i članovima misija Prvi uslov za pravo na povrat PDV-a plaćenog na dobra i usluge nabavljene u BiH misiji i članovima misije je da su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH. Ona nije donijela suštinske promjene u pogledu uslova i načina povrata poreza na dodatu vrijednost.200. Porezni savjetnik veljača 2012. nego sa riječima “neopterećeno sa PDV-om”. Zakona o PDV-u propisano je da se vrši povrat PDV-a koji je plaćen za snabdijevanje dobrima i uslugama: - diplomatskih i konzularnih predstavništava. izuzev kod nabavke vozila kada se povrat PDV-a vrši u stvarno plaćenom iznosu.00 Blagajna prodavnice 205. kako bi podsjetili pod kojim se uslovima i na koji način vrši povrat PDV-a kod ove posebne kategorije učesnika u prometu. 45 . uključujući i članove njihovih porodica (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). Za članove misije propisani su dodatni uslovi za ostvarivanje prava na povrat koji se sastoje u ograničenju u pogledu iznosa PDV-a koji treba da se povrati i u pogledu vrste dobara i usluga za koje se ne može tražiti povrat PDV-a. Ovo ograničenje se ne primjenjuje u slučaju kada postoji uzajamnost (reciprocitet) između BiH i zemlje odakle je član misije (što je novina u odnosu na dosadašnju Instrukciju) ili je drugačije regulisano međunarodnim ugovorom.00 Za umanjenje obaveze za PDV ____________________________________________ Povrat PDV-a međunarodnim misijama u BiH Način na koji se vrši povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima. dakle. broj O P I S Konto Duguje Potražuje ____________________________________________ 1. - međunarodnih organizacija (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). međunarodnim organizacijama i članovima misija (u daljem tek- stu: Instrukcija) objavljena je u “Službenom glasniku BiH”. koji su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH na bazi uzajamnosti. Jedinstveni termini za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije koji se koriste u daljem tekstu su: misije. U pogledu primjene Instrukcije bitno je znati ko se sve smatra osobljem misija i članova.00 KM godišnje. Članom 29.00 Za povrat PDV-a ____________________________________________ 2. Riječ “povrat” ne korespondira sa riječima “oslobađa se od plaćanja PDV-a”. 02.

kao dokaz da je izvršeno plaćanje služi obrazac “MT100”. Prema članu 54. bez ograničenja. povrat PDV-a ne može se vršiti ni za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj shemi za korištena dobra. Dosadašnja odredba iz Instrukcije da žalba ne odlaže izvršenje rješenja je brisana. stav 5. Izuzetno. priznaje i “drugi dokument na kome je iskazan PDV”. voda. Vrste dokumenata koji se prilažu uz zahtjev su iste kao i u ranijoj Instrukciji. alkohola i alkoholnih pića. kao i drugi dokaz o plaćanju. Takođe se napominje da se navedena ograničenja u pogledu iznosa PDV-a i u pogledu vrste dobara i usluga ne odnose na nabavke za službene potrebe misije. po prethodno pribavljenom protokolu od Ministarstva vanjskih poslova BiH. kao validan dokument. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (dakle elemente porezne fakture) i na kojem izdavalac može naknadno upisati naziv/ime i prezime kupca. Kao dokaz da je PDV za koji se traži povrat plaćen služi uplatnica. obroka u restoranima i hotelskog smještaja. inače. Prvostepenu odluku po žalbi donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. To znači da se povrat PDV-a može ostvariti za sve nabavke za službene potrebe misija. u skladu sa odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. uz ovjeru pečatom i potpisom. ona mora biti izdata od registrovanog PDV obveznika i pored obaveznih elemenata porezne fakture mora sadržavati naziv kupca. članova međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica. vina da se sada.porezi Drugo ograničenje u pogledu povrata PDVa prilikom nabavki dobara i usluga za potrebe diplomatskog i konzularnog osoblja. . kako u pogledu visine iznosa iskazanog na fakturi (pa i ispod 200 KM) tako i u pogledu vrste dobara i usluga (pa i. - protokol Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. kao dokaz da je izvršeno plaćanje može poslužiti isječak vrpce iz registar-kase ili izvod o stanju na bankovnom računu. s tim što je no46 Porezni savjetnik februar 2012. plin. tako da faktički žalba odlaže izvršenje. Ukoliko se plaćanje vrši elektronski. - dokaz o plaćenom PDV-u za koji se traži povrat. prehrambenih proizvoda. pored fakture. koji izdaje banka. šef grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. telefon) ne mora biti ovjerena. umjetnička djela. ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi iz Instrukcije. jeste da se povrat ne odobrava za nabavke duhanskih proizvoda. Na doneseno rješenje može se uložiti žalba. ovlašten za donošenje rješenja o povratu u svim slučajevima) ili drugom nadležnom regionalnom centru UIO (RC Tuzla. Postupak povrata PDV-a Zahtjev za povrat PDV-a međunarodne misije i njihovi članovi. Ističemo da se navedena ograničenja ne primjenjuju ako je to drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. Ako se plaćanje vrši kreditnom karticom. RC Mostar ili RC Banja Luka) prema sjedištu misije (s tim što će svi zahtjevi koji budu podneseni u drugim regionalnim centrima biti proslijeđeni na obradu u ured u RC u Sarajevu). stav 6. donosi rješenje o povratu. uz koji se prilažu sljedeći dokumenti: - ispunjen obrazac CD-PDV 2 (Prilog 4) za misiju i za svakog člana misije. kao i predmete kupljene na aukciji. na primjer. odnosno misije ili člana misije. kolekcionarske predmete i antikvitete. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. podnose na obrascu CD-PDV 1 (Prilog 3 uz ovaj tekst). koji sadrži elemente koji su propisani članom 107. - faktura ili drugi dokument na kojima je iskazan PDV za koji se traži povrat. za plaćene račune hotelskog smještaja za službene potrebe). fotokopija fakture za režijske troškove (struja. prema članu 54. Kad je riječ o fakturi na osnovu koje se traži povrat. fiskalni račun i drugo. Faktura mora biti originalna ili ovjerena kopija i ne starija od 12 mjeseci. Zahtjev za povrat PDV-a se dostavlja mjesečno i može se podnijeti direktno Regionalnom centru UIO u Sarajevu (koji je. a to može biti blagajnički račun. Nakon podnesenog zahtjeva.

kao i posebnom Instrukcijom o načinu i uslovima povrata PDV. Zakona o PDV. sâm izvrši obračun i uplatu PDV-a.porezi Povrat sredstava na osnovu donesenog rješenja vrši Sektor za poslovne usluge UIO. - dokaz o plaćanju PDV-a za koji se traži povrat (kopija naloga za plaćanje ili drugi dokumentovani dokaz o plaćanju). od 24. 2007. 2006. uz uslov da izvođač nema sjedište i stalnu poslovnu jedinicu u BiH). zahtjev za povrat podnosi investitor nadležnom regionalnom centru UIO. godine (Instrukcija je objavljena na web stranici UIO). Žalba izjavljena na rješenje o povratu ne odlaže izvršenje rješenja. tačka 3.000 KM i prije isteka tog perioda. vrši Sektor za poslovne usluge UIO. donesene su i posebne Smjernice za primjenu Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a za slučaj kad se projekti pružanja pomoći realizuju putem Evropske komisije (Smjernice. u skladu sa članom 13. nominalna vrijednost prelazi 10. U skladu sa odredbama navedene Instrukcije. godine. objavljene na web stranici UIO). ukoliko konsultant ne obezbijedi poreznog punomoćnika. kao i da konsultant bude iz te zemlje. a za fakture čija 47 . koja ne može biti starija od 24 mjeseca. kao i njenom izmjenom po brojem 17-4105-2/07. prema sjedištu investitora ili Regionalnom centru Sarajevo. Povrat sredstava. Procedura povrata PDV-a u ovim slučajevima propisana je članovima 57. Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za povrat treba biti na jednom od službenih jezika u BiH. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći Bosni i Hercegovini Pravo na povrat PDV-a u sklopu projekata pružanja pomoći BiH uspostavljeno je članom 29. 12. koji se prilaže samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora. Pored toga. po kojoj odluku u prvom stepenu donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. Zakona o PDV. Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i donesenom Instrukcijom prvobitno propisani postupak povrata PDVa značajno pojednostavljen. Porezni savjetnik veljača 2012. Grupa za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo obavezna je da vodi posebnu evidenciju o podnesenim i o riješenim zahtjevima za povrat plaćenog PDV-a. na osnovu donesenog rješenja. Zakona o PDV u kome je rečeno da povratu PDV-a podliježe i snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. investitor mora putem sudskog tumača da obezbijedi prevod. Na rješenje o povratu može se izjaviti žalba. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi za povrat. Troškove transakcije sredstava snosi UIO. Uz zahtjev investitor obavezno prilaže: - faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca). Ukoliko je zahtjev za povrat odbijen zbog nedostatka nekog od dokumenata. zahtjev se može obnoviti. takođe. U ovakvim slučajevima potrebno je da se strani izvođač registruje preko poreznog punomoćnika (naravno. investitor je dužan da kao primalac usluge. stav 1. pod brojem 02-1526/06. tačka 4. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. Zahtjev se podnosi na obrascu CD-PDV-1M (Prilog 5) jednom mjesečno. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. u skladu sa članom 29. 03. - kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat. od 08. a ukoliko to nije slučaj. uz prilaganje dokaza koji su nedostajali. Kad su u pitanju konsultantske usluge. Bitno je ukazati na to da u pojedinim međunarodnim ugovorima (najčešće onim o izgradnji i obnovi objekata) stoji da izvođač radova bude iz zemlje s kojom se potpisuje međunarodni ugovor. i 58.

Po izvršenom plaćanju fakture dobavljačima (sa PDV-om). između Delegacije EC u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. koji vrši i uplatu PDV-a. EC obavještava ugovarača. tačka 4. putarine i dr). Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. rješenjem o odobravanju povrata se nalaže da investitor-podnosilac zahtjeva ne može otuđiti nabavljena dobra prije isteka roka od tri godine od dana nabavke dobara u BiH. Uz fakture. Dozvoljeno je da se odbijeni zahtjevi isprave i ponovo predaju. vrši provjere i izmjene po potrebi. Zakona o porezu na dodatu vrijednost. tačka 4. ipak. stav 1. O rješenju koje je donijela UIO. s obzirom na to da se po propisima o PDV na uvoz dobara za potrebe obnove plaća PDV (taj uvoz je oslobođen samo plaćanja carinskih dažbina). uvoz obavlja porezni obveznik registrovan za zastupanje u vanjskotrgovinskom prometu-špediter. U slučaju da se povrat vrši poreznom obvezniku koji ima neizmirenih obaveza po osnovu drugih indirektnih poreza (uvozne i izvozne dažbine.porezi U skladu sa članom 56. Po dobijanju potvrde (cirkularnog pisma) kontraktori podnose zahtjev za povrat u skladu sa standardnom instrukcijom o povratu PDV-a po međunarodnim projektima. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. a kod unutrašnjeg prometa kopiju PDV prijave. PDV. Tim Smjernicama je regulisano da porezni obveznik-ugovarač koji vrši isporuku dobara ili usluga Delegaciji Evropske komisije (u daljem tekstu: EC) u toku implementacije projekta dostavlja dva originala ili ovjerene kopije fakture na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (sa neto iznosom. Donijeto rješenje dostavlja se EC i šalje Sektoru za poslovne usluge u Banjoj Luci na izvršenje. uz obavezu da. Zakona o PDV. privredna društva i udruženja građana. ukoliko ta dobra. Regionalni centar Sarajevo procesuira zahtjev. se podnosi na obrascu CD-PDV-1M i uz njega se prilaže kopija obavijesti EC o plaćanju fakture ugovaraču i kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat (samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora). Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od 200 KM uključujući i PDV. Poseban postupak povrata PDV-a po projektima Evropske komisije Način povrata PDV-a u okviru projekata koje finansira Evropska komisija propisan je Smjernicama za primjenu instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29. Po izvršenoj uplati PDV-a od špeditera. koji mogu biti strane i domaće nevladine organizacije. godine. stav 1. Uprava za indirektno oporezivanje je ovlaštena da. EC podnosi zahtjev u ime špeditera za povrat koji se vrši po postupku propisanom Smjernicama za primjenu Instrukcije o uslovima i načinu povrata u skladu sa članom 29. Praksa poznaje i situaciju da se implementacija projekata vrši i putem tzv. u skladu sa članom 41. otuđi. sa specifikacijom računa po kojima se traži povrat PDV-a. . Pravilnika. Zahtjev 48 Porezni savjetnik februar 2012. Kad se radi o uvozu dobara za EC i fakture stranih dobavljača glase na EC. iznosom PDV-a i ukupnim iznosom za plaćanje). koja je objavljena 26. 04. 2006. broj 89/05). kontraktori dostavljaju EC fakture sa dokazima o plaćanju. a na osnovu granta između EC i kontraktora. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi. akcize. kontraktora EC. ugovarač dostavlja EC dokaz o plaćanju PDV-a i to kod uvoza dobara kopiju Jedinstvene carinske isprave i bankovni izvod o uplati PDV-a. izvrši prebijanje odobrenog iznosa povrata sa evidentiranim dugom. a EC. Po ispostavljenim fakturama EC vrši internu verifikaciju i plaća ugovaraču samo neto iznos fakture i u njegovo ime podnosi Regionalnom centru UIO Sarajevo zahtjev za povrat. izdaje kontraktorima potvrdu da se radi o projektu koji finansira EC i da se po tom osnovu može izvršiti povrat PDV-a. nakon uvida u fakture. na vrijednost tih dobara obračuna i uplati PDV.

Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno Datum: Podnosilac zahtjeva __________________________ Porezni savjetnik veljača 2012. br.porezi Prilog 1 PDV-SL-1 Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Podnosilac zahtjeva: Identifikacioni broj: Adresa: Mjesto: Država: Broj računa otvoren u banci u BiH: Red. 49 .

Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno . Kupac ne ispunjava uslove za povrat Datum iznošenja dobara: Potpis carinskog službenika: Ovjera carinskog organa: M. .Ovaj obrazac popunjava prodavac . 50 Porezni savjetnik februar 2012. P. .Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu Datum popunjavanja obrasca: ______________________ M. P. ovjeren od strane carinskog organa potrebno je dostaviti prodavcu u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa .porezi Prilog 2 PDV-SL-2 Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime): Identifikacioni broj: Adresa: Broj putne isprave: Odredišna zemlja: Adresa: Mjesto: Broj računa u banci: Red. Potpis prodavca __________________________ Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Datum iznošenja dobara:________________ Potpis carinskog službenika______________ Ovjera carinskog organa: M. br. P.Original obrazac.

stav 1. povrat PDV-a u iznosu od ______________ KM.porezi Prilog 3 CD-PDV 1 ZAHTJEV ZA P O V R A T PDV-a (na osnovu člana 29.3. tačke 1 . povrat PDV-a za članove misije koji su/je isti platili/o za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2: Red. Zakona) za mjesec: ________________________ Broj protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH: Naziv misije: ____________________________________________________ _________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za misiju: _________________________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za članove misije: _________________________________ Adresa misije: ______________________________________ Mjesto: ____________________________________________ Broj: Datum: Ovim putem tražim: 1. Pečat misije Potpis šefa misije: _______________ Porezni savjetnik veljača 2012. koji je MISIJA platila za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2 2. Ime i prezime člana misije Iznos PDV broj Ukupno: Izjavljujem da je roba namijenjena za službene potrebe misije ili za ličnu upotrebu člana misije. 51 .

52 Prilog 4 CD-PDV 2 Porezni savjetnik februar 2012. ________________________________________________ Specifikacija računa za mjesec: Dobavljač Iznos računa sa PDV Naziv PDV broj Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Pečat misije Potpis šefa misije: __________________ Naziv misije: __________________________________________________________ porezi Ime i prezime člana misije: Adresa misije: __________________________________________ Mjesto: ________________________________________________ Broj: ________________________________ Datum. . ________________________________ Broj priloga Broj računa Datum računa Potpis člana misije: __________________ * Napomena: Obrazac koji popunjava član misije ne mora biti potpisan i ovjeren od strane šefa misije.

_________________________________________________________________ 2. tačka 4. _________________________________________________________________ 2. _________________________________________________________________ Vrijednost po podugovoru: ___________________________ Mjesto izvođenja: __________________________________ Investitor projekta: _____________________________________________________ Adresa: ___________________________________ Sjedište: ___________________________________ Broj žiro-računa: _____________________________ Specifikacija računa Izvođač/implementator: Broj priloga Broj računa Datum računa Naziv PDV broj Iznos računa sa PDV Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Mjesto i datum: Potpis podnosioca zahtjeva: _____________________ Porezni savjetnik veljača 2012. _________________________________________________________________ Vrijednost ugovora: II Podugovor zaključen na osnovu međunarodnog ugovora (naziv projekta): ______________________________________________________________________ Broj i datum zaključivanja: ______________________ Zaključen između: 1. Zakona) Za mjesec: ________________________ I Naziv međunarodnog ugovora:__________________________________________ Broj i datum: ______________________ Zaključen između: 1. stav 1. 53 .porezi Prilog 5 CD-PDV 1 M Z A H T J E V ZA P O V R A T PDV-a NA PROMET DOBARA I USLUGA U OKVIRU MEĐUNARODNIH PROJEKATA PRUŽANJA POMOĆI (na osnovu člana 29.

Ipak. prosvjetitelji govorili i pisali o ovoj temi.porezi POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Goran Drakulić Stara je istina da i na đubrištu ponekad izraste predivan cvijet. autorski tekst zasnovan na izvornicima.utjecaj poreza na dobro i zlo civilizacije”. Evropa 17. i 18. kao do sada. svijeta u kojem će ljudi biti slobodni i u kojem neće ometati jedni druge da žive svoje živote kako najbolje umiju. ljude koji su posmatrajući sav taj užas počeli da stvaraju viziju jednog drugog. ovaj put istorijske lekcije nisu. koja je nakon srednjovjekovnog mraka ponovo potonula u mrak vladarskog apsolutizma. Smatrajući da je dragocjeno da se ima na umu to što su tzv.W. vjerujem da ćete i ovaj put na ovim stranicama pronaći dosta toga poučnog i korisnog. Dakle. . pa ni oporezivanje nije moglo ostati van fokusa tih briljatnih analitičara i vizionara. ovaj nastavak istorijskih lekcija posvećujem baš njima. ali je činjenica da su baš kompleksne životne okolnosti bile katalizator za razvoj takvih ideja. vjerskih netrpeljivosti i sve većih i krvavijih ratnih sukoba. tu i tamo počnu sprovoditi u djelo. vijeka. 54 Porezni savjetnik februar 2012. sa minimalnim doradama. nasilja. na način da doslovno prenesem odgovarajuće fragmente iz knjige C. Proći će vremena dok se njihove ideje. boljeg i pravednijeg svijeta. Adamsa “Za dobro i zlo . ti ljudi su izražavali svoje viđenje tih pojava. barem djelomično. nego izbor fragmenata iz ove odlične knjige. Posmatrajući društvene pojave kojima su bili okruženi. svijeta u kojem neće dominirati praznovjerje i glupost. počela je da rađa sve blistavije umove.

stoljeće u raspravama u američkom Kongresu. stoljeća te su se ideje izgubile u težnji za velikom vladom. mislioci prosvjetiteljstva predvidjeli su što će se dogoditi s narodom ako se dopusti prevelika vlada i pretjera­n o oporezivanje. ilozofija 18. što suvremeni kreatori poreza zanemaruju.F porezi posljedica bezbrižnosti. ali ovdje navodimo samo deset najvažnijih točaka. nadzora i po­ s tizanja ravnoteže. Mudrost tog doba razuma izrasla je iz nasilja i sukoba 17. Američko nepoznavanje toga je 55 . sudske i zakonodavne vlasti). ratova i nasilja uzrokovanih porezi­ ma. Bili su prvi svjetski povjesničari porezne prakse. Veli­ ki pravni i politički mislioci tog doba. a kojoj se barem djelomično može pripisati njihova dobra pro­ sudba. pa se čini da suvremeni stručnjaci u Porezni savjetnik veljača 2012. Poput starih proroka. nije bilo lako odrediti pravedan i mudar porez. pamet. godine pri­ je Krista. Gledajući na porezne katastrofe iz svoje neposredne prošlosti. čini se neobičnim da pametno društvo poput današnjeg ame­ ričkog. kao i one koji to nisu bili. stoljeću. Proučili su isku­ stva iz povijesti i prijašnje poteškoće s oporezivanjem i iskoristili ih za svoja najzrelija razmišljanja i razloge. Montesquieua. pa čak i obični ljudi. spoznali su zla koja može stvoriti loše oporezivanje. Poznate su mnogobrojne mudre riječi tih ljudi. Ta su stajališta zastupala politički koncept razdvajanja moći (izvršne. Početkom 20. i to zbog njezine paramilitarne porezne policije koja je provodila prisilnu naplatu poreza i kažnjavala one koji nisu plaćali poreze. pravnu znanost i. u Francuskoj je vjerojatno bilo najteže. moralnost. stoljeća bila prepuna krvoprolića i gospo­ darske propasti zbog loših poreza. kao ni danas. U Engleskoj je zbačena monarhija i pogubljen kralj. Takva mudrost u oporezivanju prevladavala je u razmišljanjima zapadne civi­ l izacije. Da je njihova povijest 19. Amerikanci bi vjerojatno shvaćali oporezivanje mnogo ozbiljnije. U Francuskoj su zbog poreza posvuda bile krvave i okrutne pobu­ ne. Kroz cijelo 19. a narod je patio zbog strašnog građanskog rata uzrokovanog oporezivanjem. koje raspolaže mnogim spoznajama o prošlosti. Zbog šoka od šest velikih poreznih pobuna slom je doživjelo i veliko Španjolsko car­ stvo. SAD i njihov Ustav osnovani su na načelima prosvjetiteljstva. u britanskom Parlamentu i u francuskoj Vladi mogu se vidjeti i osjeti­ ti ideje Lockea. Ljudi su često govorili o odnosu poreza i tiranije. Adama Smitha i ostalih velikih mislila­ c a prosvjetiteljstva. Na području poreza to je bila oznaka za po­ reznu mudrost. stoljeća. Uništavanja i razaranja koja je civilizaciji donijelo loše oporezivanje potaknula su ljude tog doba na razmišljanje nad ruševinama. Svi su vrlo dobro poznavali svoju povijest. Većina tih ideja nestala je iz današnjeg svijeta. imali su riječ po pitanjima oporezivanja. stoljeću otupjeli su njihove osjećaje prema zlu koje porezni sustav može na kraju stvoriti. kao i uništavanja slobode zbog poreza. Teško ih je optužiti zbog nekih njihovih stajališta od kojih se mnoga i danas poštuju. stoljeću na način na koji su Izaija i Jeremija go­ vorili svom narodu tijekom teškoća i ratova od 800. a da pritom ne prouči prošlost kako bi spoznalo što je pretjera­ no oporezivanje učinilo mnogim drugim narodima. zastupničke demokracije i ograničene vlasti. do 600. Također su govorili o utjecaju poreza na blagostanje. Mir i niski porezi u 19. jednostavno. velikim ratovima i velikom javnom potrošnjom. odabire put koji vodi sve većem oporezivanju i gotovo nevjerojatno visokim pore­ zima. Razlog zbog ko­ jeg su Amerikanci toliko glupi može se naći u neposrednoj prošlosti u 19. Ljudi su u doba prosvjetiteljstva imali prednost koju današnji ljudi nemaju. Od svih zemalja. Oni su istraživali poreze koji su u prošlosti bili učinkoviti. Ti mislioci govore 20. Ni onda. Ti su se mislioci koristili prošlo­ šću kao vodičem u svojoj filozofiji. Prvo. stoljeća koju poznajemo kao prosvjetiteljstvo prekinu­ la je doba praznovjerja i pokušala utvrditi razlog kao temelj svih vjero­ vanja i pravila političkog ponašanja.

“čak i u najboljem slučaju nu­ žno zlo. ratara i svih drugih na koje 1 Iz potpuno istih motiva je i autor ovog serijala inicirao objavljivanje “istorijskih lekcija” u “Poreznom savjetniku” za što je Revicon imao osjećaj i razumijevanje! Porezni savjetnik februar 2012. nužna opća revolucija i stvaranje odgovarajuće državne vlasti. Dok je živio u Lon­ donu. državni aparat. bijesni porezni obveznici kojima je bilo dosta. on je. koji ih na silu odvlače iz njihovih kuća ili ih pak tjeraju. godine napisao: “Postoje dvije različite klase u En­ gleskoj: ona koja plaća poreze i ona koja ih prima i živi od njih . Paine se upisao kao zastupnik “siromašnih. Slo­ boda i neovisnost koje ljudi danas uživaju su ostavštine prijašnjih ge­ neracija koje su ih izvojevale. je veliko ograničenje slobode. “Vlada je”.1 Možemo tražiti koliko god želimo. Možda je to primjer jednostavne istine o životu: što se dobije bez muke. Čak i ako naiđemo na njihove ideje. Revolucionar­ na previranja potkraj 18. Srž problema je u glupom. Franklin i Madison veoma su cijenili Painea zbog njegova dopri­ nosa poticanju Američke revolucije. Prekomjerno oporezivanje. u načelu.” Revolucija je u prvom redu bila potrebna zato da stvori vladu koja je “jeftinija i učinkovitija” ostvarujući vladavinu “mira.) na prvoj stranici svog pamfle­ ta “Zdrav razum” (Common Sence) (1776. Ono što ljude potiče na revoluciju najčešće su oporezivanje i prevelika vlada (tj. Paine se posebno osvrnuo na monarhijske i aristokratske europske sustave. op. kao i veće osiromašenje zbog poreza a ne neprijatelja. Vlada je u najboljem slučaju nužno zlo Ljudi u doba prosvjetiteljstva nisu imali zabluda o vladi.). John Adams otišao je tako daleko da je rekao: “Bez Paineova pera. “Golemi troškovi države prisilili su ljude da misle i nagnali ih na revoluciju. a u najtežem nešto nepodnosivo”. Sloboda se uzima olako i ljudi gotovo nisu svjesni kako ju je teško ponovno dobiti jednom kada se izgubi. naglasio da sva oporezivanja zahtijevaju određen stupanj tirani­ je.. zapravo. proizvođača.” Paineova dominantna tema bila je da oporezivanje stvara tiraniju.porezi području poreza i države nisu svjesni što su naši preci ostavili potomstvu. a ne nešto što su ljudi danas sami ostvarili ili postigli.država postaje pravi neprijatelj naroda. koji su u to doba postojali u zemljama visokih poreza. za­ pravo. Kada je Paine rekao da je oporezivanje tiranija. trgovaca. kada je vlada pravedna. Umjesto da štiti slobodu i imo­ vinu naroda . isto onako podlo kao što to čine stra­ ni osvajači! Kada se prouče bijedni uvjeti ljudi pod (lošim) sustavom vlasti. stvarno pada porezni teret”. olako se uzima. Navodimo vrijednu ostavštinu prosvjetiteljskih mislilaca današnjim generacijama. zagonetna stvar”. te prijetnja imovini i radinosti. G. Sve dok ljudi vjeru­ ju u tu zabludu “ostvaruju se pretjerani javni prihodi”. preko njih se olako prelazi. stoljeća u Europi i Americi prouzročili su.što je jedino opravdanje za postojanje države .” Kada države nameću prevelike poreze. Paine je 1792.. jer su bile izraz 1. ono neizbježno razdvaja te dvije klase. postaje očito da su ti sustavi loši. Jedna­ ko oštra kritika nesumnjivo se može uputiti suvremenim birokratskim društvima u kojima su visoki porezi stvorili ekonomske teškoće i kaznene zakone. naivnom odnosu naroda prema svojoj vladi vje­ rujući da je ona “neka prekrasna. Paineove su tvrdnje naišle na veliko odobravanje među narodom. a na kraju više osi­ romašuje narod nego što su to činili strani neprijatelji. Ukratko. Današnja je sloboda ostavština. ograničenja slobode.). napisao je Thomas Paine (1737 – 1809. General George Washington svojoj je vojsci podijelio Paineov pamflet u zimskom razdoblju ti­ jekom prvih godina američkog rata za otcjepljenje od Engleske.D. kradu od svojih građana uzi­ majući plodove njihova rada i imovine. Jefferson. “poreza je malo”. 56 . civilizacije i trgo­ vine”. Washingtonov mač ne bi bio ubojit. ali u radovima današnjih “stručnjaka” nećemo naći veću potporu razmišljanjima prosvjetiteljskih mislilaca. za­ pravo. te da je. Kada je oporezivanje pretjerano.

Vlada može samo predložiti. U utvrđivanju tih prihoda na odgovarajući način treba uzeti u obzir i po­ trebe države i njezinih građana. jer se kasnije pred našim očima pokazalo da Vijetnam nikako nije samo “izolovani incident” i neprijatnost koja se neće ponoviti. Često se događalo da su čelnici nemirne naravi zamišljali kako su zahtjevi države jednaki zahtjevima njihovih sitnih i neukih duša.  Država se ne smije miješati u gospodarstvo Najbolji suvremeni primjer zla koje se događa zbog upravljanja dr­ žavne birokracije gospodarstvom može se naći u socijalističkim i ko­ munističkim državama. rekao bi naš narod. “Ko ni sebi ni svom”. ipak. 2. loše prošle. Sve je tu. ali je.D. koje je. bilo rezultat pomućenog uma. (primjedba G. ali svesrdno i sistematski podrivan od konkurentnog kapitalitisčkog sistema koji je težio za uspostavljanjem globalnog svjetskog tržišta bez nedodirljivh ostrva za carstva multinacionalnih kompanija. neobuzdane želje za ispraznom slavom i određene nemoći duha nesposobnoga da se odupre pomodnosti i pretjeranosti. ali narod ima zadnju riječ. Izmišljeni zahtjev države Baron Charles-Louis de Secondat Montesquieu (1689 – 1755.. U Švicarskoj narod neposredno odobrava državnu potrošnju i povećanje poreza. “neobuzdana želja isprazne slave” (moglo bi se to nazva­ ti zla kob Istoka) i “napad hirovitosti” (američka sposobnost da uspije ondje gdje je pala Francuska). Švicarska je jedina zemlja koja ima ustavnu odredbu o su­ zbijanju problema što ga je spomenuo Montesquieu. Nakon što je preuzeo dužnost. 3 Sam od sebe..D.. Johnson je želje naroda zamijenio “svojim viđenjem potre­ ba države”. Trebale su godine patnje i mnoštvo izgubljenih života i zdravlja da bi se nacija izvukla iz 57 . pri­ vlačnosti izuzetnih projekata. Donedavno je Sovjetski Savez plaćao cijenu potpunog državnog nadzora i planira­ nja. Glasači su odbili Goldwaterovo “jastrebovsko” stajalište. objašnjava taj problem ovako: “Javni prihodi dio su onoga što svaka osoba daje od svoje imovine za osi­ guranje ili za postojanje prihvatljivog uživanja ostalih.. knjizi koja je uvelike utjecala na stvaraoce američkog Ustava iz 1787. čini se da je Adams poprilično naivan u svom viđenju američkog društva. Predsjednik Johnson izabran je kao kandidat koji će se zauzimati za mir (“ispunit će stvarne želje naroda”).3 3.). I sasvim sam siguran da drugačije nije ni u drugim sredinama u kojima država Porezni savjetnik veljača 2012. vlada bi trebala smanjiti broj želja.) 4 I o ovom bi se moglo prilično polemisati. Sve ono što su proizvela državna poduzeća bilo je znatno slabije od proizvoda privatnog sektora.porezi nečega što je bilo samo po sebi očito: on je vidio Ameriku kao zemlju velikih slo­ boda jer je (tada) bila zemlja niskih poreza. inače. da ima stabilnu va­ lutu i da ne izgubi desetke tisuća mladih ljudi u vojnom pothvatu ute­ meljenom na paranoičnom strahu od komunizma.2 Vijetnamski rat dobar je primjer Montesquieuova upozorenja.) u djelu “Duh zakona” (De l’Esprit de Lois). Vlada Republike Srpske kupila “većinski paket akcija” i sa kojima se gazduje baš u skladu sa onim što je ovdje rečeno. ostavljam da ne narušim nit njegovog. izuzetnog izlaganja. osim stvarne želje naroda da se ne umiješa u kolonijalni rat na drugoj strani svijeta. Nacionalno samopoštovanje bilo je uništeno. Slom Amerikanaca u Vijetnamu očit je primjer onoga što je Montesquieu imao na umu. Primjer koji dokazuje koliko je to istina jesu bivša državna preduzeća u kojima je npr. kako je poslije otkriveno.. besmislenog rata. koje su pokuša­ le s državnim vlasništvom u gospodarstvu. slabosti onih koji vladaju. Ako ima ograničena sredstva. (primjedba G.4 Adam Smith objašnja2 Na žalost. Očito je da se ne bih baš složio sa ovom konstatacijom Adamsa.” Višestoljetno rasipništvo i glupost vladajućih potvrđuju Montesqu-ieove navode. ali ono što je Adam Smit govorio u narednom citatu i te kako stoji. Izmišljeni su zahtjevi posljedica strasti. “pri­ vlačnost izuzetnih projekata” (američka hegemonija nad južnoistočnom Azijom). Nikada se ne smiju zanemariti stvarne potrebe naroda pred izmišljenim zahtjevima države. a čak su i kapitalističke zemlje. koji bi se s vreme­ nom pokazao kao nesposoban gospodarski sustav koji se urušio sam od sebe.

kako to “cjelokupno ljudsko djelova­ nje i treba biti”.” Kada Deklaracija neovisnosti govori o pravu doseljenika na osamo­ staljivanje od Velike Britanije i uspostavu njihove vlasti. 15. jednostavna je. očigledan primjer kada je pisanim ljudskim zakonima potrebno pretpostaviti prirodne zakone i zdrav razum (primjedba G. Oni ne paze po kojoj cijeni kupuju. što danas nedostaje. Rasipanje koje uvijek prati vladarove poslove razlog je što oni ne uspi­ jevaju. ali jednom kad su to dopustili spoznaju da se ne mogu vratiti u prijašnje stanje. drugim riječima. zakonodavaca i onih drugih.) Porezni savjetnik februar 2012. prema Montesquieu. U njemu napominje da ljudi koji žive u slobodi dopuštaju da ih nadziru i podnose visoke poreze. kao i privatnici. oni ih žele podići do ne­ mogućih granica i.D. biti usklađena s priro­ dnim zakonom. kao i njiho­ vo osobno postupanje i postupanje drugih ljudi. ta se umjere­ nost zaboravlja: kako su razrezani veliki porezi.5 Kralj je imao moć da 5 Kod nas je to isto božansko načelo sakriveno u pojmu “pravna država”. Da ukratko ponovimo: ljudi u slobodarskim drža­ vama bez razmišljanja daju svojoj vladi pravo da uvodi visoke pore­ ze što izaziva utaju poreza. Montesquieu je izrazio riječima: “Glavarina je po prirodi bliža ropstvu. Utaja poreza nije kriminalni čin Postojalo je doba kada su se veliki zakonodavni umovi prema kazne­ nom zakonu odnosili obzirno i s poštovanjem. većina današnjih pravnika je “operisana” od razumijevanja ove činjenice. Sloboda nosi klice vlastitog uništenja To je glavni zaključak koji je proizašao iz tog razdoblja. jer se često zaboravlja da nijedan zakon kojeg su ljudi sposobni da napišu ne može da obuhvati sve varijacije koje život može da priredi u praksi. Zato je kruto i zatucano držanje zakona i onda kada se radi o čigledno besmislenim situacijama. koliko god je imalo jak utjecaj i bilo temelj SAD-a. Logika toga.D.” 5. (primjedba G. a posljedica pretjeranih poreza je ropstvo. nezahvalni su za ruku slobode koja im je to omogući­ la. Sloboda stvara pretjerane poreze. prihvaćaju ropstvo koje nisu nimalo željeli. Na žalost. taj se usta­ nak opravdava pozivanjem na Lockeovu filozofiju “podrazumijevaju­ ći među silama na zemlji razdvajanje i jednak položaj koje im omogu­ ćavaju prirodni zakoni i Bog”. a to povratno zahtijeva jake kaznene mjere. Načela pravne znanosti u spornim pitanjima izrazio je Jotin Locke u Second Treatise on Civil Government: “Stoga je prirodni zakon vječni zakon svih ljudi. Montesquieu u svojoj knjizi ima odjeljak Zloporaba slobode (knjiga XIII. koje potječe od Grka i starih Rimljana. pokušava da “spašava” određene privredne subjekte. Locke-ovo viđenje. odjeljak). ali to uglavnom biva neuspješno. Kako umjerena vlada može činiti djela kojima se divi. Pravila koja oni stvaraju za djelovanje ljudi moraju.porezi va taj problem je­ dnako dobro kao bilo koji pisac nakon njega: “Međutim. Agenti nekog vladara smatraju bogatstvo svoga gospodara nei­ scrpnim. nije bilo omiljeno u monarhističkoj Europi.  Neposredni su porezi znak ropstva. a posredni znak slobode To vjerovanje. bio u skladu s prirodnim zakonima. Dr­ žava nema pravo nazivati “kriminalom” ono što nije usklađeno s pri­ rodnim zakonima i što bi se danas moglo nazvati “uobičajenim općim prekršajem”. obveza na trgovinu bliža je slobodi jer nema tako neposredan odnos s osobom”. povećati svoj imetak time što bi postali po­ duzetnici u običnim granama trgovine. Oni ne paze po kojoj cije­ ni prodaju. Medu tim velikim prednostima slobode jest i ta da se ona može zlouporabiti. gdje je prevladavalo božansko pravo kraljeva. 58 . Posljedica tih kaznenih mjera je uništavanje zemlje. Jedanput kada je u slobodarski usmjerenim društvima dopušteno pretjerano oporeziva­ nje. bar ne onoliko uspješno koliko bi moglo biti da se ne radi o “tuđe babe brašnu”. Oni ne paze po kojoj cijeni prevoze vladarova dobra s jednog mjesta na drugo. 4. Oni gotovo nikada nisu uspjeli.). vladari su se često upuštali u mnoge druge trgovačke pothva­te i htjeli su. poreznik “mora imati iznimne mogućnosti ugnjetavanja i time je zemlja uništena”. Njihov je ustanak. 6.

često je nesposoban za povredu kaznenog zakona. jer se inače uništava svaki razmjer prema krivnji i ubojica izjednačava s onima koji nisu prekršili prirodne zakone. Montesquieu kaže: “Potrebno je stoga izbjegavati pretjerano kažnjavanje. tiskano je klasično djelo Adama Smitha “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”. Montesquieu je 1751. pa je stoga normalno biti podvrgnut uskraćivanju ili ograničavanju autori­ teta koje ih dodjeljuje. (. Blackstone podržava Lockeova i Montesquieuova stajališta: “Pažnja mora biti usmjerena na to da se spriječi izuzetno kažnjavanje. Lockeova se fi­ lozofija uzdigla iznad moći vlasti da po želji određuje kaznene zakone. Po­ rezna je evazija posljedica pretjeranog oporezivanja koje potiče pore­ zne obveznike na utaju poreza zbog “izuzetno velike koristi” koju viso­ ke porezne stope donose utajivaču poreza.. 1776. Deset go­ dina poslije. (primjedba G.” Albert Jay Nock u svojoj izuzetnoj knjizi “Država naš neprijatelj” (Our Enemv the State) slijedi zakone prirodne pravde: “Teorija slobode temelji se na doktrini zakona prirodne pravde i uvijek sam smatrao da je Deklaracija neovisnosti usklađena s tom doktrinom. “odmah postaju slobodni ljudi. Ali svijet se brzo udaljava od staromodnih ljudi poput mene i poznato mi je da je ta doktrina pod upitnikom i sada potpuno napušte­ na. također. “Čak i crni robovi.porezi nešto proglasi kriminalom i tu nije bilo mjesta za prirodne zakone. da ona postoji me­ du civiliziranim ljudima”. nego su samo počinili pozitivan prekršaj. Ako se taj prekršaj proglasi kriminalom.. Jedna od odredbi bio je i zakon protiv prosjačenja.” Često se čudim kako su Amerikanci na Jugu izbjegavali poštovati to bitno načelo britanskog prava. Lockeovi su sljedbenici ima­ li čvrsto stajalište. Tada nestaje svaki razmjer kažnjava­ nja prema krivnji. kaže Smith. Istaknuo je da se te slobode odnose na svakoga tko je stupio na engle­ sko tlo. da danas gotovo nitko ne vjeruje kako čovječanstvo ima ikakvih pri­ rodnih prava.. 59 . sma­ tra izmišljenim ili neprirodnim prekršajem. godine utemeljio stajalište budućih mislilaca. prema kojoj su oni koji žive u uvjetima slobode skloni oporezivati do ropstva.bio odličan građanin da zakoni njegove zemlje nisu učinili zločinom ono što priroda nikada nije namjeravala učiniti zločinom.. U onim po­ kvarenim vladama gdje postoji bar opća sumnja da ima mnogo nepotre­ bnih rashoda i loše upotrebe javnih prihoda malo se poštuju zakoni koji ih čuvaju.” ističe Blackstone 1766. još više mo­ že uzbuditi njihovo vjerovanje da samovolja 6 Citat iz već pomenute Nock-ove knjige.” 7. što je od svih stvari na svijetu u najvećoj suprotnosti s duhom suvremene vlasti. stoga. Utajivač poreza. Vlade to ne smiju činiti jer zakoni trebaju biti podređeni prirodnim zakonima. čak i za zločine koji se kažnjavaju smrću. U slučaju njihova nepoštovanja. ne prihvaćajući poreznu evaziju kao kriminalni čin. poput onoga za zločine koji se kažnjavaju smrću. Spominjanje navoda “kažnjava smrću” vjerojatno se odnosi na neke od Walpoleovih okrutnih zakona protiv utajivača poreza.D. to je u suprotnosti sa zakonima prirodne pravde. On poreznu evaziju.” Petnaest godina poslije Blackstone je napisao svoje veliko djelo “Napo­ mene o zakonima u Engleskoj” (Commentaries of the Laws of England). U vezi s poreznom evazijom. Henrik VIII donio je gotovo 200 manjih odredbi koje su za počinjena kaznena djela predviđale vješanje. Poreznici se njome često ko­ riste za kažnjavanje radinosti.” “Pozitivan prekršaj” je onaj koji je proglasila država i ne zaslužuje da se nazove pravim kriminalom.  Najveća prijetnja slobodi: samovolja u oporezivanju “Samovolja je opasnija od svih poreza.) Iznenađuje. godine.) Porezni savjetnik veljača 2012. Kao zločinci kažnjeni su ljudi koji se stvarno ne mogu smatrati lošima. da je Bog obdario čovjeka nekim neotuđivim pravima i da je sloboda je­ dno od njih. Time ne završavamo s dvojicom divova pravne znanosti.6 Ako iznenađuje ideja prosvjetiteljskih mislilaca. već da su sva prava koja imaju zakonska i dogovorena. a u svakom bi pogledu “. Ali. u kojemu na mnogo mjesta posvećuje pozornost slobodama Engleza.

Država može donijeti sve mo­ guće vrste zakona i odredbi za dobro zajednice. Koja načela? U zapisima iz doba prosvjetiteljstva kao važna se isti­ ču tri načela. koji je služio između 1776. političkih i ekonomskih. Jedini zaista demokratski način bi bio poput onog švajcarskog: referendum! (primjedba G. kada 1769.. odbacuje i uništava razliku između slobode i ropstva. Tomu su podređena sva ostala prava. pa i poreske propise donose u skladu sa svojim interesima. izdaju. stoljeća doživio velike promjene. i 1770. koji sve. opasnijim od svakog drugog zla. Oporezivanje i zastupanje usko su povezani i od najveće su važnosti za ustavnost. to je potpuno njegovo i nitko nema pra­ vo da mu to oduzme bez njegove suglasnosti. porez je morao kršiti na­ čela. čini se. Da bi bio samovoljan. koji je pred­ sjedao Trgovačkom ko- 60 . da sam sudi koliko se od njega može uzimati i da sam odlučuje o raspolaganju prikupljenim sredstvi­ma. da su oporezivanje i zastupanje nerazdvojivi jer se temelje na prirodnom zakonu. a ne u ko­ lonijama. jer u skupštini. da posje­ duje moć samostalnog čuvanja lisnice. ovim je riječima objasnio taj koncept: “Oporezivanje nije dio vladine ili zakonodavne moći. koji je oštro poku­ šavao spriječiti revoluciju u kolonijama. ponavljam i ostat ću dosljedan tome do za­ dnjeg časa. nasilje. oporezivanje se smatra samovoljnim.” Poduprli su ga brojni vodeći engleski političari. koju može izraziti on sam ili njegov predstavnik. i pomogao da se opozove Zakon o biljezima (Stamp Act). nije potpuno jasno njegovo puno značenje. Lord Wiliam Pitt.D. Na nesreću. Ali. ne sjede predstavnici naroda nego predstavnici interesnih grupa. Koncept suglasnosti stavio je oporezivanje izvan uobičajenog postupka izrade zakona i zakonodavstva. oružanu pobunu i nasilno svrgavanje vlasti. time nije bilo riješeno i za Engle­ ze koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi. U današnje doba to nije bio predmet intenzivni­ jeg proučavanja. Pitanje suglasno­ sti u Britaniji je bilo riješeno Pove­ ljom o pravima (The Bill of Right). Čini se da se nije odnosilo samo na jednu vrstu oporezivanja ili na određeni nedostatak koji može iza­ zvati loše oporezivanje. ali kada je riječ o pore­ zima. Koncept je tijekom 18.7 Za prosvjetiteljske je mislioce pravo da se biva oporezivan uz su­ glasnost. štoviše njezina duša i tijelo za narod ili (a to je isto) za njegove predstavnike. Porezni obveznik u Marvland Gazette 1748. Camden navodi: “Moje je mišljenje o tome. prvo i najosnovnije od svih ljudskih prava. Prvo načelo podrazumijeva da je za oporezivanje potreban prista­ nak. što drugi zakoni nisu trebali imati.. pa čak i ministar fi­ nancija lord Camden. odnosno to je samo po sebi čak vječni prirodni za­ kon. jedna je od najistaknutijih oznaka britanske slobode. provodi pljačku. kaže taj pisac . stoljećem i građanskim ratom u Britaniji. a najoštroumniji i najpronicaviji mislioci bili su u Velikoj Britaniji.. Oporezivanje uz pristanak.) Porezni savjetnik februar 2012. kao ni to zašto se smatralo zakletim neprijateljem slo­ bode. Svaki je drugi pokušaj nepravda i bilo tko to radi.porezi u oporezivanju opravda­ va evaziju. Locke je naglašavao načelo suglasnosti koju možemo pove­ zati sa 17. Porezi su dobrovoljan dar i samo ustupak stanovnika. odnosila na sve vrste oporezivanja koje nisu ozakonjene ili se njima nije upravljalo na odgovarajući način. Puno značenje pojma samovoljno oporezivanje sto­ga nije posve jasno. u istoj mjeri mora biti oslabljena ili ugušena sloboda. pojam im se činio sam po sebi razumljivim tako da ga nisu definirali. porezni zakoni moraju imati suglasnost poreznih obveznika.. uglavnom. I to se danas zove demokratija. i to samo uz osobnu suglasnost.” 7 Za mene izglasavanje poreza u narodnoj skupštini nikako se ne može smatrati oporezivanjem sa pristankom. Ti su ljudi bili tako osjetljivi na važnost stvarnog bona fide pristanka da su se skupštine u Novoj Engleskoj suzdržavale od oporezivanja gra­ dova koji nisu poslali svoje predstavnike. na žalost. godi­ ne guverner Georgije nije dopustio predstavnicima četiriju novih župa da prisustvuju skupštini.” Drugi vodeći britanski politički vođa lord Shelburne. Na primjer. a čim je ona oslabljena ili uništena. pa sve dok se to ne ostvari. jer što nekomu pripada. To je bila opasnost koja se. otpor. zakonodavstvo ih nije oporezovalo. i ako krši ta načela. godine piše da je pravo biti oporezivan samo uz pristanak “najbitnija uporišna točka slobode”.

stoljeće. ali kako joj je trebalo sredstava.” Porezni savjetnik veljača 2012. (ipso facto) samovoljno. Treće je načelo jednakosti. u tome se nisu složili najveći pravni umovi. U nedostatku tih pravila oporezivanje je. rekao je da je načelo suglasnosti za oporezivanje prva i najtemeljitija sloboda Britanaca. Njihove strasti. pravilo jednakosti vodeće je načelo pravednog po­ reznog sustava. u New Yorku: “Kad god se bilo kojoj grupi ljudi pruži diskrecijska moć u vezi s imovinom njihovih susjeda. za one koji su imali pravo glasa i za one koji ga nisu imali. za muškarce i žene. ona u stvarnosti ne može postojati sve dok se nastavi sa (samovoljnim) razrezivanjem poreza. Hamilton je ovako objasnio taj koncept u svom govoru 4.” Američku je revoluciju pokrenula rasprava o tome što znači “sugla­ snost na oporezivanje”. objasnio je značenje samovoljnog oporezivanja: “Porezi se razlikuju od samovoljnog razreza po tome što se nameću u skladu s (nekim) pravilom koje razmjerno raspoređuje porezni teret medu poreznim obveznicima. Ali. Ukratko. treba platiti troškove očuvanja razmjerno veličini pojedinačnog vlasništva. Smith je rekao da se. kao i cijelo 19.D. koje je nužno da bi se spriječila opća sklo­ nost prenošenja poreza na nekoga drugog. vodeći pravnik tog doba za ustavna pitanja. kršćane i Židove. zapra­vo. one u zemlji i one izvan nje. Blackstone u svojim Napomenama navodi mnoge slobode Engleza i isti­ če načela oporezivanja uz suglasnost u kojemu porezni obveznik ima “svog predstavnika”. što je onda? Sudac Cooley ie. Edmund Burke je tvrdio da Englezi ne bi bili dobri građani “ako bi imali bilo kakvu mogućnost da spriječe podvrgavanje porezima za koje nisu dali svoju suglasnost.porezi morom i bio državni tajnik za kolonijalne poslo­ ve. koncept je bio i te kako živ.” Stotinu godina poslije. “u očuvanju svih ostalih povlastica i oslobođenja. Je li to samo vanjska forma? Je li to i bit stvari? Britanska je vlada vjerovala u suglasnost isto onako kako su to vjerova­ li Amerikanci. Tako je ona stvorila izmišljenu su­ glasnost. Thomas Cooley. srpnja 1782.” Ako to nije porez.” Drugo je načelo da porezi trebaju biti razrezani prema utvrđenom standardu ili pravilu. 61 . Iznuđivanje koje se provodi bez poslova­ nja bilo kakvog pravila o razmjernom razrezu stoga nije porez. potpuno dobronamjerno. tj. pri­ stranosti. morala pokoriti porezniku. temeljna sloboda na kojoj se zasnivaju i o kojoj ovise sve ostale slobode. rekao je Shelburne. suglasnost se. To je načelo Adam Smith objasnio ovako: “Rashodi države za pojedince velikog naroda jesu poput rashoda uprave za zajedničke zakupnike velikog posjeda. treba platiti ono što se dobi­ va. U pridržavanju ili zanemariva­ nju toga načela sadržano je ono što se naziva jednakošću ili nejednakošću oporezivanja. oni će je zloupotrijebiti. stoljeću. godine u Fishkillu. nakon što je opozvan Stamp Act. “To je jedina po­ vlastica na koju se možemo osloniti”. predrasude.” Osim suglasnosti. David Hume kaže: “Sigurno je da se svaki čovjek nastoji osloboditi tereta bilo kojeg poreza koji mu je nametnut i prenijeti ga na druge. baš kao i sloboda. a ta je suglasnost nedostajala u doba kada su u bri­ tanskoj povijesti porezi bili “iznuđivani bez stvarne i dragovoljne su­ glasnosti”. Potrebno je stoga da prema utvrđenom i općem pravilu svatko zna koliki dio njegove imovine zahtijeva država. vjerojatno je bio sljedbenik Adama Smitha... kao što veliki posjed štiti zemlju. Država je poput velikog posjeda s mnogo vlasnika. ili barem po­ znavalac koji je poštovao temelje suvremene ekonomije. iskreno i bez ikakvih zadnjih misli i namjera. ulazi u carstvo iznuđivanja. a kako je najvažnija dužnost države zaštititi nacionalno bogatstvo. Kojom god slobodom da se hvalimo u teoriji. poput mnogih drugih u 19. kada se napusti načelo razmjernog raspoređivanja poreznog tere­ ta. Parlament je “dao suglasnost” za svakoga. (primjedba G. Bona fide8 zastupanje više nije bilo potrebno. Osoba koja ima pet puta veći posjed od neke druge treba platiti pet puta više. koji su svi obvezni pridonosi­ li u skladu sa svojim udjelima u posjedu. nesklonosti imat će glavnu ulogu u odmjeravanju sposobnosti onih na koja se ta moć pro8 Doslovno “u dobroj vjeri”.) teže. Svaka samovolja ili diskrecija u oporezivanju ugrožava duh slobode.

Očuvanje imovine krajnji je cilj države i zato ljudi stupaju u zajednicu .. godine nepoznati au­ tor to ukratko objašnjava ovako: “Možemo dodati da su se. progresija ne pruža načelo koje poka­ zuje koliki treba biti relativni teret različitih osoba .) Porezni savjetnik februar 2012. Apologeti suvremenih sustava “progresivnog oporezivanja” tvrde da je vodeće načelo prije “mogućnost plaćanja” nego razmjer ili jednako­ st u oporezivanju. Ali. kako ćemo vidjeti. Ona je našla zastupnike i u prosvjetiteljstvu. Ono je samo preuzeto iz dogme Karla Marxa: Od svakoga prema njegovim mogućnostima. ali načelo “od svakog prema mogućnostima. država se ne može održavati bez ve­ likog troška. . (primjedba G. zakonodavac u Americi 1950-ih je vjerovao da je 91% pravedna stopa za najviši dohodovni razred.” Do 19. već plaćanje za dobivene koristi. pa se onda čini da svoju sreću traže samo u nemarnosti i neradu. argument uteme­ ljen na pretpostavljenoj pravednosti progresije nema granica. šte­ dnju i investicije.  Zdrav razum ekonomike: zastupnici ekonomike ponude Ekonomika ponude sa svojom naizgled apsurdnom teorijom da sma­ njivanje poreznih stopa povećava javni prihod uopće nije nova teorija već. svakom prema potrebama” je mnogo starije od Karla Marksa. najkorisnijima pokazali umjereni porezi.) 62 . mogućnost plaćanja uopće nije načelo. Za te je ljude porez morao biti utemeljen na načelu razmjera. razvijajući time gospodarsku djelatnost i povećavaju­ ći ukupan nacionalni oporezivi dohodak ili bogatstvo. Novom Zavjetu. Bogati su to bili sposobni plaćati.” 9 Možda će se neko iznenaditi. nastavku ovog serijala.” Treba naglasiti da je “umjereno oporezivanje” u doba prosvjetitelj­ stva prema današnjim standardima bilo vrlo maleno. koji je živio u doba britanskoga građanskog rata.9 Friedrich Hayek u svom djelu “Ustrojstvo slobode” ističe varljivost ovakvog razmišljanja: “Za razliku od proporcionalnosti. Progresivno oporezivanje izrodilo se u samovolju u oporezivanju u svom najpogubnijem obliku. 8.D. ako su javni prihodi jedini cilj. vjerovalo se da je 28% odgovarajuća “sposobnost plaćanja” najvišega dohodovnog razreda. prije nego što se zaplijeni sav dohodak iznad određenog iznosa. a onaj niži od njega ostavlja neoporezovanim. vidi se koliko ovo može biti tačno! Makedonska reforma “Cela plata” o kojoj govorim u posebnom tekstu savremeni je primjer dobre prakse u kojoj se smanjenjem stopa postiže bolji efekat i u naplati poreza i doprinosa i u podsticanju razvoja ekonomije. stoljeća načelo ravnomjernosti postalo je samo po sebi razum­ ljivo... Zašto onda ja imam imovinu koju ne­ tko drugi može s pravom uzeti kada mu se to svidi.. u Djelima apostolskim (2: 44-45. 4:3235) kada je opisivan život prvih hrišćanskih zajednica! (primjedba G. gle čuda. ali o tome će još biti riječi.. i posve je opravdano da svatko tko uživa svoj dio zaštite mora platiti iz svoje imovine razmjerno njezinu očuvanju. Istina. Na primjer.”10 Zastu­pnici teorije ponude vjeruju da niže porezne stope potiču zaradu. nikakva viša sila ne može nikomu uzeti dio njegove imovine bez njegove osobne suglasnosti.porezi John Locke. ako samovoljno oporezivanje liši ljude naknade dobivene od prirode. ne smi­ je biti samovoljan i ne smije biti jednostavna pljenidba pod krinkom op­ orezivanja.D. godine. možda je 1690. iznesenom u 9. oni počinju osjećati odbojnost prema radišnosti. čak i izvan konteksta tvrdnje: “Svatko je obvezan pridonositi ja­ vnim prihodima razmjerno koristima koje prima pod zaštitom države. a ona ih drži radišnima dodajući nagrade razmjerno veličini nji­hova rada. Montesquieu je to objasnio jednostavnim riječima: “Priroda je pravedna prema svim ljudima nagrađujući ih za njihovu mar­ ljivost. Ali. Prema novom zakonodavstvu iz 1986. U svom razmatranju 1788. to ipak mora biti uz osobni pristanak.. Ali. kako to če­ sto priznaju njezini zastupnici. naznačio to načelo ovim riječima: “Treće. jer zabilježeno u. Kada je potkraj 10 Na primjeru engleske kraljice Elizabete I. potječe iz davnine.” Porezi plaćeni u skladu s tim konceptom nisu teret.

. Oni su vjerovali da prava vrsta umjerenog oporezivanja čak ko­ risti poslovanju: “Ako su razrezani na odgovarajući zakonski način. koliko je bio usredotočen na razu­ mne poreze koji čine dobro svima na koje se odnose. Njegova je knjiga osjetno utjecala na Adama Smitha.11 Prosvjetiteljski mislioci nisu bili samo pravi zastupnici teorije ponu­ de nego i ono što bi se moglo nazvati gorljivim sljedbenicima tog pri­ stupa. već ga ubrzavaju i snaže. Danas bi se takva stopa smatrala darom s neba.). Porezni savjetnik veljača 2012. (primjedba G. izda­ je 1769. 10. ono što poreski obveznici dobiju od svoje države u Danskoj (usluge javnih službi. djelo engleskog teologa i filozo­ fa Williama Paieya (1743 -1805. također. čime su porezni obveznici izloženi mno­ gim nepotrebnim uznemiravanjima. socijalna politika i sl) do neke mjere opravdavaju ovolika poreska izdvajanja. Dok sili ljude da plaćaju. Adam Smith navodi broj­ na stajališta o porezima i to. zakon najprije dovodi u ku­ šnju.) “Načela morala i političke filozofije” (The Principles of Moral and Political Philosophy) sadržava vrijedne teoret­ ske i moralne rasprave o poreznim pitanjima.” • 9. o dobrim i lošim porezima. političkih znanosti. Četiri Smithove točke jesu: • Porez je loš ako je za njegovo ubiranje potreban velik broj činovnika. neprilikama i ugnjetavanju . on time može umanjiti ili možda i uništiti neke fondove koji bi im omogućavali da lakše plaćaju”. filo­ zofije i morala malo pozornosti i vremena. po­ rezi moraju biti umjereni. 25% i 40%. dok su u 18..  Oznake lošeg poreznog sustava: četiri točke Adama Smitha U prvom dijelu. Npr. • Porez je loš ako “može ometati radinost naroda i obeshrabriti ga da se posveti određenim gospodarskim djelatnostima u kojima bi mo­ gao zaposliti i uzdržavati velik broj ljudi. jer nisu svjesni koliko ga žele oni koji ga nemaju i čije su stope poreza na dohodak mnogo veće. u Hrvatskoj su stope progresivne 12%. posvećuju poreznim pitanjima. porezi po svojoj pri­ rodi ne uzrokuju slabljenje poslovanja. U filozofiji. u Americi su ove stope progresivne i kreću se od 0% do 35%. • Porez je loš ako potiče izbjegavanje plaćanja (evaziju).  Što bi trebao biti dobar porezni sustav: šest pravila lorda Kamesa Današnji znanstvenici u području povijesti. 63 . stoljeća uveden 10-postotni porez na dohodak. a time može nestati i korist koju bi zajednica mogla imati od upotre­ be njihova kapitala.) Na neki od ta četiri različita načina porezi su često mnogo teži na­ rodu nego što koriste vladaru.” pravnim načelima. na primjer. “jer zapljenama i drugim kaznama često može uništiti one nesretnike koji neuspješno nastoje izbjeći porez. a zatim kažnjava one koji mu podlegnu.. • Treba izbjegavati poreze čije je ubiranje skupo.” Izbjegavanje poreza. koji je uvelike preuzeo njegova stajališta. Nije bio toli­ ko zainteresiran za pitanja slobode. godine “Naznake o povijesti čovjeka” (Sketches on the History of Man) u kojima naširoko raspravlja o poreznim pitanjima. Kamesova “pravila koja treba poštovati pri oporezivanju” jesu: • Gdje god postoji mogućnost za izbjegavanje njihova plaćanja.D. Rekorder je Danska u kojoj se stope kreću od 38% do skoro nevjerovatnih 59%! Ipak.porezi 18. “Suprotno svim uobičajenim 11 Činjenica je da naši poreski obveznici malo cijene to što imaju ovakav “dar s neba”. je loše. kaže Smith. ako se uopće time i bave. koji posvećuje porezima.” Porez je loš ako “ljude podvrgava čestim posjetima i omraženim ispitivanjima poreznika. to se smatralo stra­ šnim. istaknuti filozof tog doba i sudac u Edinburghu. Lord Henry Home Kames (1686 – 1782. stoljeću stručnjaci opore­ zivanje smatrali bitnim predmetom u tim i drugim bliskim znanstve­ nim područjima.. kao kad znalačka ruka kreše grane drveća kako bi mu se sačuvalo zdravlje i pro­ dužio život.

Komunističke su se diktature nazivale “demokratskim republikama”.. Thoreau predlaže građanski neposluh. Ako se preispitaju mnoga stajališta iz ovog odjeljka. ne­ umjesno umnožavanje prisega (pri prikupljanju poreza) ne samo da je proširilo pokvarenost među svim slojevima već ga je i poništavanjem. Otužno je. Kada u bogobojaznim zajednicama prisežu. Kao da to nije bilo dovoljno. pa su u tom zavođenju zaboravljena stajališta prosvjetiteljskih mislilaca.” Iako se prosvjetiteljske ideje danas hvale. ko još sluša upozorenja mudrih ljudi!? Dok ne postane suviše kasno i stvari ne odu predaleko. Potkraj 19. Riječi koje su nekada predstavljale najplemenitije ideale zapadnjačke civilizacije do­ bile su neprijateljsko značenje. siromašni trebaju biti oslobođeni svakog većeg poreznog tereta. McCulloch. Država može pod krinkom oporeziva­ nja uzeti svačiju imovinu. . Treba izbjegavati poreze koji zahtijevaju prisegu poreznog obvezni­ ka. i to je “društvena pravda” ili “podjela dobiti”. do nastavio je ondje gdje je stao Adam Smith. • • Kames je rekao: “Krivokletstvo se pretvorilo u lako oprostiv grijeh i vrlo se rijetko sma­ tra lošom čovjekovom osobinom. stoljeća politička je filozofija prešla s ograničene vlade na vladu paternalizma. Ako vlada ne izvršava svoje dužnosti. paternalizama. Dvadeset pet godina prije Kamesa veliki je pjesnik Alexsander Pope rekao da je vladi možda i dopustivo nametanje “teških i upropaštavajućih poreza”. Pojavili su se vukovi u janjećoj koži. stoljeća vodeći ekonomist J. Adam Smith i njegovi porezni sljedbenici nastavili su posvuda dominirati ekonomskom i poreznom filozofijom i praksom. ponašanje našeg zakonodavstva: umjesto zakona o promjeni i poboljšanju morala. u stvarnosti ne postoje ni umjerene vlade ni umjereno oporezivanje (to dvoje ide jedno s drug­ im). Korištenje takvog sredstva za prikupljanje poreza nije samo pokvareno već i bogohulno.porezi • • Samovoljni su porezi "svima odbojni". naprotiv. Marksizam je prije bilo silovanje nego zavođenje. Osuđivanje upotrebe prisege pri ubiranju poreza razmatrao je i sredinom 19. R. godi­ ne osudio upotrebu prisege pri prikupljanju poreza. Ideje prosvjetiteljstva o porezima i vladi protezale su se kroz cijelo sljedeće stoljeće. moći prisege nad savješću učinilo i neučinkovitim. jer nikada nije širo­ ko prihvaćen. Italijanski diktator Mussolini izrazio je temeljno uvjere­ nje svih i okrutnih i dobroćudnih. a nakon njega John Stuart Mill. koje je bilo uobičajeno u doba prosvjetiteljstva. a ne ugnje­tavati”. prihvaćena su i dodatna zla na koja su upozoravali mudri ljudi. Prisega je sve­ ti čin. ljudi se odriču Božje milosti i podliježu Božjoj osveti ako prekrše prisegu. rekavši da je najbolja ona vlada koja malo vla­ da ili uopće ne vlada. Treba izbjegavati poreze koji osiromašuju narod. tvrdnjom: “Mi smo prvi utvrdili da veća moraju biti ograničenja pojedinačnih sloboda što je složeniji oblik civilizacije. U svom okrutnijem obliku paternalizam je našao izraz u italijanskom fašizmu. Čak je i američki Vrhovni sud tek 1885.... U 20. spoznat ćemo da je danas odbijeno sve što su zastupali teoretičari prosvjetiteljstva. Takvi su porezi u “suprotnosti sa samom prirodom države koja treba štititi. David Ricar64 Porezni savjetnik februar 2012. Radi ublažavanja socijalnih nejednakosti (nejednakosti bogatstva). Henry David Thoreau dao je potporu Paineovu kon­ ceptu ograničene vlade. Četiri točke Adama Smitha o lošem poreznom sustavu djeluju punom snagom u današnjem poreznom sustavu. Iznos koji treba platiti odre­ đen je “nejasnim i pretpostavljenim mišljenjem drugih”. a to je i sam činio. Ali. ali je zahtijevanje prisege “sramotna i nečasna stvar”. njemačkom nacionalsocijalizmu i velikoj japanskoj osvajačkoj politici.” Davanje prisege pri ubiranju poreza. a kako ćemo vidjeti čak je i pojam “jednakost” postao odbojan u filozo­ fiji poreza. stoljeću zapadnjaci su bili zavedeni filozofijom socijalizma i zaštitničkih (skrbničkih rastrošnih) država blagostanja. pa je zbog neplaćanja poreza završio u zatvoru. koji je tvrdio da je gubitak morala među ljudima po­ sljedica te loše prakse. osuđivano je još u doba kraljice Elizabete.

kupci. razumljive i uporedive informacije i doprinose bržem kretanju roba. karakteristike i elemente. usluga i kapitala ne samo na domaćem nego i na internacionalnom nivou. usluga i kapitala nameće potrebu za pristup finansijskim informacijama. država i njezine agencije. te ukazali na regulatorni okvir u FBiH i temeljne pretpostavke na kojima su zasnovani. Finansijski izvještaji se pripremaju G i objavljuju za potrebe tri osnovne skupine korisnika čiji se interesi. 65 . ne podudaraju. To su dioničari (investitori). Budući da finansijski izvještaji privrednih/ gospodarskih društava imaju dominantnu ulogu u prosuđivanju i donošenju ekonomskih odluka. zaduženosti i profitabilnosti i da se može na osnovu njih vršiti sveobuhvatna analiza i definirati uzroci i simptomi finansijskih problema u društvu. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi pružaju upotrebljive. MSFI/ Porezni savjetnik veljača 2012. baziraju se na informacijama iz finansijskih izvještaja. koliko i na koji način investirati. značaj i svrhu.računovodstvo i finansije SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Osmo Polutak 1. uprava društva i posebna skupina zainteresiranih povjerilaca (zaposlenici. UVOD lobalizacija svjetskog tržišta i slobodan protok roba. Predviđanja. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) postaju obavezna osnova finansijskog izvještavanja. zajmodavci. Kvalitetno finansijsko izvještavanje pravnih subjekata. Finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa propisima i MRS/MRSFI trebalo bi da pružaju istinite i objektivne podatke o stanju i likvidnosti društva. odnosno kompanija ima značajnu ulogu u funkcionisanju tržišta kapitala. te javnost). njihove korisnike. gdje. finansijskoj stabilnosti. dobavljači i ostali vjerovnici. Za rad su korišteni propisi koji reguliraju ovu oblast. analize i donošenje ekonomskih odluka kada. u pravilu. osvrnuli smo se na njihove ciljeve.

- prihodima i rashodima. kao i postojeća empirija u radu. Pri obradi teme polazi se od finansijskih izvještaja opšte namjene. REGULATORNI OKVIR Sastavljanje. Konceptualni okvir MSFI za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: Okvir) ističe dvije temeljne pretpostavke na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja uključujući i prezentaciju finansijskih izvještaja. - obavezama. 66 Porezni savjetnik februar 2012. odnosno izrada i prezentacija finansijskih izvještaja su: - nastanak poslovnog događaja i - vremenske neograničenosti poslovanja. finansijski izvještaji se sačinjavaju i prezentuju da se zadovolje informacione potrebe postojećih i potencijalnih korisnika tih izvještaja. pomažu korisnicima u predviđanju budućih novčanih tokova društva. Društva su obavezna godišnje finansijske izvještaje predati ovlaštenoj instituciji koja obavlja kontrolu i obradu najkasnije do posljednjeg dana februara/veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Prema tome. Priznavanje i valorizacija efekata izvršenih transakcija i poslovnih promjena u momentu njihovog nastanka. 12. tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu. te osobito u određivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti. Odredbama člana 33. a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati. 01. promjenama u kapitalu i novčanim tokovima društva koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH.  CILJ I TEMELJNE PRETPOSTAVKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su dio procesa finansijskog izvještavanja. mjerenja. Ove informacije. . Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju. Informacije iz finansijskih izvještaja korisnicima mogu biti i najčešće i jesu osnov za donošenje poslovnih odluka. Formu i sadržaj finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentuju prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziju u FBiH propisuje federalni ministar finansija. uključujući dobitke i gubitke. prezentacija i objavljivanje finansijskih izvještaja u Federaciji BiH regulisani su: Zakonom o privrednim društvima. Finansijski izvještaji i druge finansijske informacije u Federaciji BiH se izražavaju u novčanoj jedinici i na službenim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji BiH. Obaveza sačinjavanja finansijskih izvještaja sadržana je i u članu 44. finansijskoj uspješnosti. zajedno s drugim informacijama u bilješkama.računovodstvo i finansije MRS i druga dostupna literatura u ovoj oblasti. - kapitalu. objašnjenja. Radi ispunjavanja tih ciljeva. objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). principe i pravila priznavanja. Društva godišnje finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu od 1. Zakona o privrednim društvima. finansijski izvještaji pružaju temeljne informacije o: - imovini. vrednovanja i objavljivanja elemenata finansijskih izvještaja. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i drugim podzakonskim aktima i pravilima. Predmet ovog rada nije detaljna elaboracija elemenata finansijskih izvještaja. Prema odredbama ovog člana privredno društvo (u daljem tekstu: društvo) je dužno sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. 3. - uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i - novčanim tokovima subjekta. MSFI i MRS daju upute. Pretpostavke na kojima je zasnovano finansijsko izvještavanje. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH regulisano je da se pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvještaja primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i prateća uputstva. do 31. je temeljna pretpostav- 2.

 KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači. te informacije treba objaviti. odnosno izvršiti likvidaciju ili nema uslova za nastavak rada. To. a. te brigu nad lokalnim dobavljačima. Oni. 67 . uprava. Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da su finansijski izvještaji pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja i pretpostavci da će društvo neodređeno trajati. određivanja poreznih politika. te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu društva. odnosno na akrualnoj (obračunskoj) osnovi. te o resursima za koje se očekuje priliv gotovine u budućnosti. dobavljači i ostali povjerioci. Međutim. Oni su. kao i informacije o obavezama društva koje će u budućnosti rezultirati odlivom gotovine. finansijski izvještaji ne uključuju stavke kao što su izvještaji direktora i analize uprave i slične stavke koje mogu biti uključene u druge finansijske izvještaje ili godišnje izvještaje. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili različite potrebe za informacijama. odnosno da će nastaviti poslovanje u predvidivoj budućnosti. također. i finansijski izvještaji pripremljeni na pretpostavci “nastanka događaja”. Društva. zaposlenici. posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose ili su ovisni o tom subjektu. također.računovodstvo i finansije ka na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja. Ulagači kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven. prema tome. mjerenja i vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja pretpostavka kontinuiteta. i finansijski izvještaji društva. Javnost. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje društva na kraće razdoblje nego zajmodavci. Društva utječu na javnost na različite načine. o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju odrediti hoće li njihovi zajmovi. Zaposlenici i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije • Uprava ima primarnu odgovornost za pripremanje i objavljivanje finansijskih izvještaja društva. na primjer. biti plaćeni na vrijeme (po dospijeću). znači da su evidencije izvršenih transakcija i poslovnih događaja. Država i njeni organi i agencije. odnosno stalnosti poslovanja je značajna. te o rasponu njegovih aktivnosti. prava na penziju i mogućnosti zapošljavanja. te povrata od tih ulaganja. držati ili prodati. odnosno njeni organi i agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost društva. Ukoliko društvo namjerava prestati sa radom. kupci. Sa stanovišta efekata priznavanja. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja društva. osim ako su ovisni o nastavku poslovanja društva kao svojeg glavnog kupca. mogu značajno pridonijeti lokalnoj privredi na mnogo načina. zajmodavci. • • • • 4. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti da li trebaju kupiti. i kamate koje idu uz njih. Informacije iz finansijskih izvještaja pomažu upravi u planiranju i kontroli i pri odlučivanju. shodno tome. Porezni savjetnik veljača 2012. država i njezine agencije. Zajmodavci. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi obezbjeđuju informacije o prošlim transakcijama i poslovnim promjenama u kojima su uključeni i plaćanja i primici. uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi. Država. praktično. Investitori su najzainteresiraniji korisnici finansijskih izvještaja. pa. Okvir navodi sljedeće korisnike informacija: • Investitori-ulagači. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. te javnost. zahtijevaju informacije u svrhu regulisanja aktivnosti društva. zainteresirani za informacije koje im omogućavaju procijeniti sposobnost društva da osigura plaće. Dobavljači i ostali povjerioci. Kupci. • Zaposlenici.

sadašnje ili predviđaju buduće tokove i događaje. Oni korisnici koji žele ocijeniti rukovođenje uprave ili njenu odgovornost čine to radi donošenja ekonomskih odluka. Osnovna obilježja/osobine sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja su: Razumljivost. može se okvalifikovati kao nepouzdana ili nedovoljna za procjene i donošenje odluka. ali nemaju koristi ukoliko su korisnici već donijeli odluku. mogu porediti sa informacijama iz prethodnih obračunskih perioda ili sa informacijama drugih subjekata. posebno u pogledu relevantnosti i pouzdanosti. Uporedivost. ne dopušta prekomjerna rezervisanja i namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda. Pouzdanost. odnosno u koje se korisnici mogu pouzdati da ona nešto vjerodostojno prezentira. odnosno neopravdano povećanje obaveza ili rashoda.  KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Kvalitativne karakteristike sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja su kvalitativna obilježja koje informacije u finansijskim izvještajima čine upotrebljivim korisnicima. Ovo obilježje podrazumijeva da se informacije o istim ili suštinski sličnim transakcijama i poslovnim događajima dosljedno i na isti način mjere. Međutim. To znači da je vrednovanje poslovanih promjena i transakcija. Relevantnost. takve informacije su pouzdane. između ostalog. Ovo načelo. na način da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a obaveze i rashodi precijenjeni. Korisnicima finansijskih izvještaja informacije prezentirane u finansijskim izvještajima su korisne ukoliko se. da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u subjekt. U nastojanju da pravovremeno osigura informaciju. Kompletnost. Primjena MRS-a i objavljivanje računovodstvenih politika pomažu da se postigne uporedivost finansijskih izvještaja. na primjer. Kvalitativno obilježje. ove odluke mogu uključiti pitanja. Informacija iz finansijskih izvještaja korisnicima može biti razumljiva ukoliko posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima društva i o računovodstvu i imaju dobru volju da ih prouče s dovoljno pažnje. ili treba zamijeniti upravu. Informacije u finansijskim izvještajima trebaju biti kompletne u granicama značajnosti i troška. međutim. evidentiraju. U izradi i prezentaciji finansijskih izvještaja bitno je da se postigne ravnoteža između kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja. U kontekstu pouzdanosti informacija naglašavaju se načela fer 68 Porezni savjetnik februar 2012. prezentacije i suština prije forme. Na relevantnost informacija poseban utjecaj imaju priroda informacije i njena značajnost. Ukoliko informacija nije kompletna. Informacije su korisniku relevantne kada utječu na njihove odluke i ukoliko na osnovu njih mogu da procijene prošle. odnosno načelo opreznosti podrazumijeva uključivanje stepena opreza u procjeni i iskazivanju podataka u uslovima neizvjesnosti. ako se informacija ne objavi pravovremeno već se čeka da svi aspekti budu poznati. uprava često objavi informaciju prije nego su poznati svi aspekti transakcije i poslovne promjene. vrednuju. Finansijski izvještaji trebaju prezentirati informacije na način da odražavaju ekonomsku stvarnost.računovodstvo i finansije Finansijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost uprave za povjerene im resurse. Korisnicima ne bi trebalo prezentirati informacije na sugestivan ili subjektivan način koji može utjecati na ciljano donošenje odluka ili procjena. Opreznost. Informacije u finansijskim izvještajima su pouzdane ako ne sadrže značajne greške koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka ili odluka korisnika. Kvalitativno obilježje finansijskih izvještaja razumljivosti podrazumijeva informacije koje su razumljive korisnicima. iskazuju i objavljuju. . Ovo ograničenje podrazumijeva 5. odnosno stavki u finansijskim izvještajima vjerodostojno i realno prezentirano korisnicima. Informacije objavljene u finansijskim izvještajima su pouzdane ukoliko u njima nema značajnijih grešaka i pristrasnosti. Korisnicima finansijskih izvještaja informacija može biti korisna ako je relevantna. Subjekti pripreme i prezentacije finansijskih izvještaja trebaju voditi računa da postignu ravnotežu između koristi i troška.

a nakon toga tekuća ili kratkoročna imovina (zalihe potraživanja.100. Porezni savjetnik veljača 2012. U bilansu stanja koji se primjenjuje u FBiH se objavljuju informacije po načelu rastuće likvidnosti (kod sredstava). Elementi Stalna sredstva Tekuća sredstva Imovina (1 + 2) Obaveze Kapital Obaveze i kapital (4 + 5) Stanje na dan 31.700. Okvir definiše elemente bilansa stanja na sljedeći način: Imovina (sredstva) je resurs koji poslovni subjekt kontroliše kao rezultat prošlih poslovnih događaja.2.000 2.računovodstvo i finansije da koristi koje poizilaze iz informacije trebaju biti veće od njihove pripreme (test: trošak-korist) i zasnovano je na procjeni uprave. ulaganja.000 3. Bilans uspjeha Bilans uspjeha (koji se još naziva i račun dobiti i gubitka) prikazuje rezultate poslovanja . nog subjekta koji omogućuje ostvarivanje ekonomskih koristi. Kapital (odnosno glavnica) predstavlja ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza. Obaveze se definišu kao obaveze . 4. Objavljivanje informacija iz finansijskih izvještaja predstavlja aktivnost društva kojom informacije postaju dostupne javnosti. a očituje se kroz ekonomske resurse koje kontroliše.  OBJAVLJIVANJE I ELEMENTI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja regulisana je Zakonom o privrednim društvima.000 500.500. Bilans stanja Bilans stanja predstavlja sistematizovani pregled stanja i strukture sredstava (imovine). rashode i finansijski rezultat za tekući i uporedni prethodni period. Ovo načelo zahtijeva da se najprije iskazuje dugoročna imovina (stalna nematerijalna.700. 3. 2. zatim dugoročne i na kraju kratkoročne obaveze društva. Uspješnost poslovanja za određeni period se prvenstveno ogleda u bilansu uspjeha i nužno ga je posmatrati sa dinamičkog aspekta za procjenu sposobnosti društva da kontroliše resurse i uspješno posluje u budućnosti.700. 31 12.000 3. izvještaj o gotovinskim tokovima.000 800.000 3.09. a za čije se izmirenje realno očekuje odliv resursa poslov- MRS1 . odnosno po načelu rastućeg dospijeća ili ročnosti obaveza. strukturi i ročnosti sredstava.prihode. gotovina i ekvivalenti gotovine). Međunarodni računovodstveni standardi definišu finansijske izvještaje kao strukturirani prikaz finansijskog položaja i finansijske uspješnosti subjekta (MRS 1.000 6. Društva su u bilansu stanja dužna objaviti informacije za tekući i uporedni period za sve raspoložive elemente (pozicije) imovine.10. Kod izvora sredstava (pasiva) najprije se iskazuje vlastiti kapital (trajni izvori) i rezerve.500. Cjelovit skup finansijskih izvještaja. 5. obaveza i kapitala koje sadrži obrazac ovog izvještaja.12.000 600. prema članu 33. tačka 9. materijalna i finansijska imovina). izvještaj o promjenama na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje sa obrazloženjima. broj 1.000 2. bilans uspjeha. Finansijski položaj društva se prvenstveno ogleda u bilansu stanja. 3. Pojednostavljena forma Bilansa stanja 6. sposobnosti da odgovori svojim finansijskim obavezama u dužem (solventnost) i kraćem roku (likvidnost) i sposobnosti prilagođavanja promjenama u okruženju. Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira.000. potraživanja i obaveza. odnosno korisnicima.000 900.1. Red.Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva minimum informacija koje se trebaju naći u bilansu stanja što ne znači da se u sam obrazac ne mogu uvrstiti i dodatne pozicije.000 3. 69 .000 3. a od koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi. obaveza i kapitala na određeni datum.). 6. Zakona o računovodstvu i reviziji u FbiH.800. čine: bilans stanja. 6.dug poslovnog subjekta koji je rezultat prethodnih poslovnih događaja i izvršenih transakcija.

kao i način upotrebe ovih sredstava i potrebe društva za novcem i ekvivalentima novca. naknade i provizije.31. 20. Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili trošenja sredstava što rezultira smanjenjem kapitala. isplate zaposlenim. 1.000 200.000 250. promjene koje se u obračunskom periodu odražavaju na vrijednost i strukturu imovine. 3. Između bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji čvrsta poveznost.000 25. MRS 7 . 12. 10. 09. 18.000 -20. 19. Informacije o uspješnosti su korisne i u predviđanju mogućnosti subjekta da stvara novčane tokove. i 7.000 120. 11.000 30.200. Obrasci koji se trenutno primjenjuju u FBiH sadrže odvojene podatke o prihodima i rashodima i rezultatima poslovanja od poslovnih aktivnosti. usklađivanja vrijednosti sredstava. Sadržaj. 12.000 40.000 200. 17. 2. kao i informacije o dobicima i gubicima utvrđenih direktno u kapitalu i sveobuhvatnu dobit. ostalih aktivnosti. 12. porez na dobit i odloženi porez na dobit. tač.000 260.000 30.000     0 U novim obrascima bilansa uspjeha se iskazuju i podaci o zaradama po dionici i broju zaposlenih.000 1.000 10. 6. .800. obaveza i kapitala. 10.000 90. 6. U Izvještaju o novčanim tokovima aktivnosti kojima se ostvaruju prilivi i odlivi novca tokom perioda se razvrstavaju na: - novčane tokove iz poslovnih aktivnosti.3. a novac kao gotovinu u blagajni i depozite po viđenju na računima društva. 13. Elementi Poslovni prihodi Poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Finansijski prihodi Finansijski rashodi Gubitak od finansijskih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi Dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda Prihodi od usklađivanja vrijednosti Rashodi od usklađivanja vrijednosti Gubitak od usklađivanja vrijednosti DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT PERIODA Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Ostala sveobuhvatna dobit Odloženi porez na sveobuhvatnu dobit Ukupna neto sveobuhvatna dobit Za period 1.000 20. finansijskih aktivnosti. Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu konvertovati u unaprijed poznate iznose novca i koji nisu podložni značajnom riziku promjene vrijednosti (MRS 7. dobavljačima itd).000 -20. te dobit.000. 6.Izvještaj o novčanom toku definiše novčane tokove kao prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata.000     0 20. 7.000 300.000 25. usluga. Naime. posebno o njegovoj profitabilnosti. potrebne su korisnicima radi procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će subjekt vjerojatno kontrolirati u budućnosti. - novčane tokove iz finansijskih aktivnosti. br. 1. 15.).000 -50. Pojednostavljena forma Bilansa uspjeha Informacije o uspješnosti subjekta.000 -10.000 60.31. - novčane tokove iz ulagačkih aktivnosti.000 20. Poslovne aktivnosti su redovne aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda. R. 2. 5. .000 20.000 80. 16. 9. nastanak prihoda i rashoda odražavaju se na vrijednost i strukturu imovine.000 220. kao i procjene efikasnosti sa kojom subjekt koristi resurse.000 165. 1. uključujući i aktivnosti koje nisu ulagačke ili finansijske.000 1.000 200. roba. obaveza i kapitala rezultiraju pojavom prihoda i rashoda i obrnuto. odnosno broj elemenata Bilansa uspjeha direktno se odražava na kvantitet informacija koje pruža bilans uspjeha. 1. 14. 70 Porezni savjetnik februar 2012. .000 35.000 100. 8.računovodstvo i finansije Prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi u obliku priliva sredstava ili smanjenja obaveza što rezultira povećanje kapitala u određenom obračunskom periodu.000 40.000 50.000 2.900. Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim/gotovinskim tokovima pruža informacije o sposobnosti društva da u određenom periodu stvara novac i novčane ekvivalente. 4.

000 40.000 -20. - učinke retroaktivne primjene promjena računovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i - usklađenost između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja.000 100. 165.000 40. Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 11.000 -40.000 -120. Pojednostavljena forma Izvještaja o gotovinskom toku . Ova sposobnost se ogleda u procjeni da li društvo može da blagovremeno izmiruje svoje obaveze po njihovom dospijeću (dobavljačima. Prema MRS 1 . Prilivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 9. prodaja vlastitih dionica.  državi. uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz: (i) dobiti ili gubitka (ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i Porezni savjetnik veljača 2012. efekti revalorizacije.000 20. zaposlenicima.000 70.000 -70. Direktna metoda podrazumijeva objavljivanje ključnih stavki bruto novčanih priliva i bruto novčanih odliva.000   100. NETO ODLIV GOTOVINE 15. Društvo treba prezentirati novčane tokove od poslovnih aktivnosti primjenom direktne ili indirektne metode. Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o promjenama u kapitalu odvojeno prikazuje strukturu. Prilivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 6. svih razgraničenja ili obračunatih a neplaćenih obaveza. UKUPAN PRILIV GOTOVINE 12. jer omogućavaju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente.000 170. Neto dobit (gubitak) za period 2. transakcije koje su evidentirane direktno na teret ili u korist kapitala (isplata dividendi. Odlivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 7.000 80.000 2010.000   60. kao i načina upotrebe ovih sredstava. 220.000 -20. drugim povjeriocima i isplati dividende vlasnicima). Gotovina na početku izvještajnog perioda 16. finansijskih i poslovnih aktivnosti u toku izvještajnog perioda.4.000 0 70.000 -160. Elementi broj 1. odnosno ostalih ulaganja koja nisu obuhvaćena u kategoriji novčanih ekvivalenata. Povećanje/smanjenje sredstava i obaveza 4. Na visinu kapitala utiču: rezultati poslovanja (dobit ili gubitak).000 20. Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 8. odnosno promjene neto vrijednosti društva tokom obračunskog perioda.000 60.računovodstvo i finansije Ulagačke (investicijske) aktivnosti obuhvataju stjecanja i otuđenja/prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.000 100. efekti procjena ili usklađivanja.000 130.Prezentacija finansijskih izvještaja (tačka 106.indirektna metoda Informacije koje se tiču novčanih tokova društva korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih. NETO PRILIV GOTOVINE 14. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 5.000 -70.000 150.) subjekt je dužan u izvještaju o promjenama kapitala iskazati: - ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja.000 130. Gotovina na kraju izvještajnog perioda Iznos 2011. 6. Te su informacije korisne. ispravke temeljnih grešaka i efekti promjena računovodstvenih politika) i kapitalne transakcije koje rezultiraju povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala.000 85.000 110. iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa. Usklađivanje za nenovčane i novčane tokove 3. te za novčane prilive i odlive od ostalih aktivnosti. vrijednost i promjene na komponentama kapitala na početku i na kraju obračunskog perioda. Odlivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 10. Ovi tokovi imaju za posljedicu promjene u vrijednosti i strukturi kapitala i finansijskih obaveza društva. U novčane tokove od finansijskih aktivnosti se uvrštavaju prilivi i odlivi novca za pribavljanje izvora finansiranja društva i isplatu obaveza po ovim izvorima.000 200.000 71 .000 90. UKUPAN ODLIV GOTOVINE 13. Indirektna metoda polazi od finansijskog rezultata koji se prilagođava za efekte transakcija novčane ili nenovčane prirode. Red.

odnosno finansijski položaj. Obrazac je prilagođen i zahtjevima konsolidiranih finansijskih izvještaja. Prema odredbama tačke 10. računovodstvenoj politici. nama u kapitalu i novčanim tokovima. Bilješke trebaju pružiti dodatne pouzdane i razumljive informacije o privrednom društvu. bilansa uspjeha. - izjavu o usklađenosti sa MRSFI/MRS-a. kapitalu. koje nisu prikazane u finansijskim izvještajima i pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvještajima. obavezama. ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela finansijskih izvještaja. - rezime primijenjenih i eventualnih promjena računovodstvenih politika. dok se u kolonama na pozicijama pojavnih oblika kapitala (dionički i drugi oblici kapitala. - pouzdane tako da vjerno prezentiraju rezultate poslovanja i finansijski položaj društva. društva u bilješkama trebaju objaviti i druge informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumi- 6. procjene učinaka neizvjesnih događaja i druge nefinansijske informacije itd. revalorizacione rezerve. Obrazac Izvještaja o promjenama u kapitalu sadrži informacije i o stanju i promjenama po osnovama i vrstama promjena (efekti promjena računovodstvenih politika. Bilješke bi uz logičan redoslijed i na sistematizovan način pomogle korisnicima finansijskih izvještaja ukoliko. između ostalog. akumulirana neraspoređena dobit/ nepokriveni gubitak i vlastite dionice) iskazuju navedene promjene. rashodima i dobiti. - rezervisanja. objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi. prihodima. objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokrića gubitka. emisija kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala) kroz i u toku izvještajnog perioda i prethodne godine. kao i pripadajući iznos po dionici. jer sadrži informacije o kapitalu koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada manjinskim interesima. učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. MRS-a 8. efekti ispravki grešaka. obuhvataju: - osnovne informacije o privrednom društvu. uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice. U bilješkama se tekstualno opisuju ili raščlanjuju značajne i skupne stavke objavljene u izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima. Ne ograničavajući se na navedeno. - dodatne informacije o značajnijim promjenama i stavkama iz finansijskih izvještaja i njihovom utjecaju na finansijski rezultat. u bilješkama treba objaviti informacije koje su: - relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika. menadžmentu i poslovnoj politici. te promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda. Subjekt je dužan. ostali dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha. te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole. - razlike između računovodstvene i porezne dobiti. kursne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti. potencijalne obaveze i ugovorene obaveze koje nisu priznate. bilo u izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama. učinci revalorizacije dugoročnih finansijskih plasmana. Informacije iz Izvještaja o promjenama u kapitalu prezentiraju korisnicima učinke promjena u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja društva na vrijednost vlasničkog kapitala. - rizike. izvještaja o promje72 Porezni savjetnik februar 2012. Bilješke uz finansijske izvještaje Bilješke uz finansijske izvještaje (u daljem tekstu: bilješke) se objavljuju i prezentiraju u svrhu detaljnije razrade i dopune podataka iz bilansa stanja. U bilješkama se: prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih izvještaja i primijenjenim računovodstvenim politikama.računovodstvo i finansije (iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. imovini. prenesene rezerve. prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja. .5. ostale rezerve.

InPorezni savjetnik veljača 2012. dioničara. a često mogu biti konfliktni. One su. te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. Informacije iz bilansa stanja o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt. Propisi. smisao izrade i prezentacije. odnosno poslovni rezultat ili finansijski položaj. pouzdane i kompletne informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumijevanju finansijskih izvještaja. sadržaj i način objavljivanja informacija nije unaprijed određena niti je propisima definisana. kreditora. Također. Informacije iz Izvještaja o novčanim tokovima korisne su u predviđanju sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente u budućnosti. Forma. Prosuđivanje i donošenje ekonomskih odluka korisnika i potencijalnih korisnika. 7. Zbog toga smatramo da je potrebno posvetiti više pažnje ne samo njihovoj prezentaciji već i sadržaju. se bazira na informacijama iz finansijskih izvještaja društva. i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resurse pomažu u procjenama finansijskog položaja društva. U tom kontekstu je bitno da su finansijski izvještaji zasnovani na temeljnim pretpostavkama koje je definisao Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. potencijalnom utjecaju nepriznatih stavki na bilans stanja i bilans uspjeha itd. likvidnost i solventnost. prosuđivanja i na kraju donošenja ekonomskih odluka. odnosno objavljivanja finansijskih izvještaja jeste da se zadovolje informacione potrebe korisnika finansijskih izvještaja u cilju analize. uglavnom. oblik organizovanja. Svako pravno lice. Bilješke mogu sadržavati: informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utiču na društvo. također. razlikuju. Izrada i prezentacija finansijskih izvještaja može se definisati kao proces u kome se primjenom različitih metoda i tehnika. uporedivost i druga obilježja predviđena MSFI-a. a poštujući propise. povjerioca. podaci o poslovanju i 73 . odnosno uspjeha. Stoga svako pravno lice treba bazirati svoje finansijsko izvještavanje na njihovoj dosljednoj primjeni. Najčešće one ne sadrže relevantne. U našoj poslovnoj praksi prisutna je pojava da se bilješke formalno prilažu uz finansijske izvještaje. Najveći dio informacija za potrebe upravljanja i donošenja poslovnih odluka nalaze se u finansijskim izvještajima kao finalnom proizvodu računovodstva. odnosno privredno društvo kreira vlastite bilješke u kojima se pojašnjavaju i kvalifikuju značajnije promjene i vrijednosti. te potencijalni utjecaj na druge pozicije. informacije u finansijskim izvještajima. ostalih korisnika finansijskih izvještaja) čiji se ciljevi. njegova finansijska struktura. korisne pri predviđanju kakva će biti vjerojatna uspješnost subjekta u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. Prema tome.računovodstvo i finansije jevanju finansijskog položaja i rezultata poslovanja privrednog društva. Na finansijski položaj subjekta odražavaju se ekonomski resursi kojeg on kontrolira. po pravilu. imovinu i obaveze koje nisu priznate u bilansu stanja. struktura imovine. transakcijama pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje i donošenje odluka korisnicima tih informacija. standarde i pravila. njegova stabilnost. relevantnost. veličina društva. obaveza i kapitala itd). ZAKLJUČCI Tržište kapitala i upravljanje poslovanjem društva u savremenim tržišnim uslovima nemoguće je zamisliti bez odgovarajuće informacijske podloge. MRS i MSFI uključujući i Konceptualni okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja imaju važnu ulogu u izradi i prezentaciju finansijskih izvještaja. a time i finansijske izvještaje u cjelini trebaju karakterisati razumljivost. odnosno računa dobiti i gubitka sadrži informacije koje su korisnicima interesantne sa stanovišta procjene da li društvo kontroliše i efikasno koristi resurse i kako će poslovati u budućnosti. pouzdanost. Bilans uspjeha. Informacije sadržane u finansijskim izvještajima su u fokusu pozornosti različitih interesnih skupina (uprave. Sadržaj i struktura bilješki ovise o specifičnosti svakog pojedinog društva (djelatnost.

prof. Revicon. Naime.00 KM sa uključenim PDV-om 74 Porezni savjetnik februar 2012. Ž. Stoga je važno da društva a priori dobrovoljno. 2008. - Mr. Puljić: “Korporativno upravljanje”. Jahić: “Finansijsko računovodstvo MRSFIMRS-PDV”. Udruženje revizora FBiH. količina i kvalitet javno raspoloživih informacija na tržištu utječe na ponašanje investitora i formiranje cijena dionica. CIJENA: 104. Na temelju tih informacija investitori će prosuđivati i donositi odluke. dr. . sc. - Prof. 2008. A. dr. dr. S. Posljedice takvog stanja su negativne za sadašanje i potencijalne investitore i druge korisnike što se odražava na stepen razvijenosti tržišta kapitala i zainteresovanosti za ulaganja u naša privredna društva. V. 2006. odnosno dostupnost finansijskih informacija može se povezati sa stepenom razvijenosti tržišta kapitala. Sarajevo.računovodstvo i finansije formacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predviđanja sposobnosti subjekta da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju. Informacije o promjenama na kapitalu korisne su u procjenama efekata promjena u bilansu stanja i uspjeha na pozicije kapitala. Objavljivanje. U PRODAJI VrijEdNoSNi papiri Investicije i instrumenti financiranja auTor SILVIJE ORsAG • Mehanizam tržišta kapitala • Financiranje i financijske strukture • Osnovne dileme financiranja • Financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira • Obveznice • Dionice • Izvedenice • Struktura kapitala i politika dividendi Literatura: - “Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS)”. prate odluke investitora i na taj način tržište postaje efikasnije. po pravilu. Savez računovođa i revizora i finansijskih radnika FBiH. Dmitrović: “Vodič za primjenu MSFI-a i MRS-a”. dr. Babić. Simić. Sarajevo. Belak i mr. sc. 2006. Bošnjak: “Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FBiH”. U našoj poslovnoj praksi se nedovoljno i/ ili nedosljedno primjenjuju sve odredbe MRS/ MDFI uključujući i Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. M. uglavnom. Šunje i prof. M. Tvrtković i M. 2005. ne daju kvalitetne i dopunske informacije i objašnjenja koja nalažu MRS/MSFI. - Prof. M. M. a onda i u skladu sa propisima. Mostar. Sarajevo. posebno vlasničkog. dr. dr. Fircon. Bilješke u finansijskim izvještajima. prof. - Prof. Revicon. objavljuju gotovo sve raspoložive finansijske informacije. Cijene dionica.

kod utvrđivanja stanja imovine i zaliha biološke imovine vrijede drugačija pravila u odnosu na druge pozicije aktive. Naime.računovodstvo i finansije SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Amra Salihović.Kod biološke imovine situacija je drugačija u tom smislu što se kod vrednovanja na datum bilansa zahtijeva primjena metode fer vrijednosti. dipl. Predbilansne radnje kod poljoprivrednih preduzeća (popis i drugi kontrolno-analitički postupci) načelno su iste kao i u drugim djelatnostima. što je predmet posebne pažnje ovog napisa. Ipak. već daju diskreciono pravo pravnim licima da odaberu onu koja u datim okolnostima pruža najobjektivniju prezentacuiju predmetne imovine. Kod godišnjeg obračuna poljoprivrednih preduzeća posebna pažnja se posvećuje vrednovanju biološke imovine na datum bilansa i obračunu proizvodnje. osim u rijetkim slučajevima kada je fer vrijednost nemoguće pouzdano utvrditi (kod početnog priznavanja proizvoda koji su predmet ubiranja uvijek se zahtijeva primjena metode fer vrijednosti). 75 . oec. Porezni savjetnik veljača 2012. kod naknadnog vrednovanja stalnih sredstava MRS/MSFI predviđaju različite metode pri čemu ne preferiraju nijednu od ponuđenih.

MRS41 zahtijeva različiti tretman u odnosu na onaj koji propisuje MRS-a 20. Praćenje poljoprivredne proizvodnje zavisi od vrste kulture koja se uzgaja. . Direktni troškovi su. Za obračun proizvodnje i ispravno vrednovanje zaliha i iskazane troškove u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) bitno je jesu li direktni troškovi ispravno priznati i iskazani za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje. koji moraju voditi računa o prirodi imovine koju popisuju i procjenjuju. Ipak. vezanim za biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje. U ovom slučaju državno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne prođe pet godina. koja su uslovljena (uključujući i zahtjev da subjekt ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost). u pravilu. ako se državno davanje odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje ili državno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. mjerljivi. Ako se radi o državnim davanjima. za praćenje plodova poljoprivredne proizvodnje. računovodstvenim politikama i poreznim propisima. Na primjer. Pri izračunavanju cijene proizvodnje mogu se koristiti različiti tipovi obračuna. da poljoprivredna djelatnost ima svoje specifičnosti koje se posebno očituju kod provođenja predbilansnih radnji. Činjenica je.Računovodstvo državnih davanja i objavljivanje državne pomoći. preduzeće priznaje dio državnog davanja kao prihod na osnovu vremenske proporcije. uglavnom. ako davanje dozvoljava zadržavanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena. tako da popis i procjena vrijednosti imovine i proizvoda nakon ubiranja ovdje predstavlju veoma zahtjevnu i kompleksnu aktivnost koja zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih profila. pšenice ili zobi biološki proces 76 Porezni savjetnik februar 2012. prihoda. rashoda i kapitala MRS/MSFI propisuju tako da kod bilansiranja i ovdje vrijedi opšte pravilo da sve bilansne pozicije trebaju biti iskazane fer i objektivno. državno davanje može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrađuje manje od pet godina. bezuslovna državna davanja vezana za biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje treba priznati kao prihod onda i samo onda kad nastane potraživanje po osnovu državnih davanja. Međutim. su jednaki onima u drugim djelatnostima.računovodstvo i finansije P redbilansni kontrolno-analitički postupci koji prethode sastavljanju godišnjih finansijskih izvještaja u poljoprivredi. a nakon toga MRS 2 – Zalihe. međutim. preduzeće treba priznati takvo davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. Odabir određenog obračuna zavisi od vrste proizvodnje za koju se žele utvrditi navedene vrijednosti. Ako se državna donacija odnosi na biološku imovinu koja se ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje primjenjuju se odredbe MRS-a 20 . jer kod nekih kultura proces proizvodnje traje duže od biološkog procesa. Kod uzgoja npr. Naime. Pri praćenju poljoprivredne proizvodnje. Kod poljoprivrednih preduzeća. ali ih je ponekad prihvatljivije rasporediti na pojedine vrste proizvodnje nego ispostavljati knjigovodstvene isprave (izdatnice i sl). odnosno pomoći se. drugačije računovodstveno obuhvaćaju u odnosu na druga preduzeća. treba imati u vidu da se u poljoprivredi odvijaju određeni biološki postupci koji utiču na način naknadnog vrednovanja proizvoda. pravna lica trebaju uvažavati odredbe MRS-a 41 – Poljoprivreda do momenta ubiranja plodova i u samom momentu ubiranja. odnosno takva donacija se knjiži kao odloženi prihod i “prenosi” na prihode srazmjeno obračunatom trošku amortizacije. takođe. Pravila priznavanja i naknadnog vrednovanja pojedinih pozicija aktive. U kontrolno-analitičkim postupcima provjeravaju se knjiženja i priznavanja pojedinih poslovnih događaja kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa računovodstvenim standardima. državne donacije. obaveza.

naknade brokerima i dilerima. vinogradima. U poljoprivrednoj je proizvodnji bitno utvrditi troškove proizvodnje. a nakon ubiranja mjere se po trošku nabavke ili neto tržišnoj vrijednosti. Kad zasad počne davati komercijalni rod. a završava u drugoj kalendarskoj godini. umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. Proizvodnja u višegodišnjim zasadima Proizvodnja s višegodišnjim zasadima (voćnjacima. Troškovi vezani za podizanje zasada najčešće se odnose na troškove ravnanja terena. Specifičnost poljoprivredne proizvodnje je da se poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere po fer vrijednosti. umanjenoj za troškove do točke prodaje. Shodno odredbama člana 15. podizanja i njegovanja priznaju se kao ulaganja u dugoročnu biološku imovinu. vrijednost proizvodnje u toku kao i vrijednost ubranih proizvoda. S obzirom na to da biološka imovina u toku proizvodnje predstavlja imovinu čiju fer vrijednost (prodajnu vrijednost) nije moguće pouzdano utvrditi. Dakle. ukoliko je moguće utvrditi fer vrijednost (ako to nije slučaj tada se biološka imovina amortizira i testira na umanjenje na svaki datum bilansa u procijenjenom vijeku korištenja). Procjena stanja poljoprivrednih kultura dio je popisa imovine na kraju godine. U nekim slučajevima troškovi mogu prelaziti vrijednost uroda obračunatog po prodajnim cijenama umanjenim za procijenjene troškove prodaje. višegodišnji zasadi cvijeća i sl) obično započinje podizanjem višegodišnjih zasada koji su dugoročna biološka imovina na koju u vijeku trajanja treba primijeniti amortizacijski postupak i umanjivanje za gubitke vrijednosti (paragraf 30. zbog vremenskih nepogoda ili drugih razloga mogu nastati znatne štete na jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. tj. vino preradom grožđa itd) vrednuje se prema MRS-u 2 – Zalihe. zavisno od toga šta je niže. Dugoročna biološka imovina (osnovno stado. Obično je to onda kada vremenske nepogode nanesu štete i smanje urod kada treba smanjiti vrijednost proizvodnje u toku. poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s MRS-om 2 – Zalihe. zavisno od toga što je niže. Troškovi na pripremi zemljišta i sadnji zasada. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”. 36/08 i 79/08). ako fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi. br. nužno je smanjivanje vrijednosti proizvodnje u toku. za biološku imovinu (višegodišnje zasade) koja se amortizuje maksimalna porezno dopustiva stopa amortizacije je 14. Ako se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilansa. prema kome se takva biološka imovina treba mjeriti po svom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja. troškove sadnje i sadnica. Vrijednost proizvoda koji se dobiju preradom poljoprivrednih proizvoda (brašno mljevenjem žita.računovodstvo i finansije započinje u jednoj. troškovi u vezi sa održavanjem zasada priznaju se kao proizvodni troškovi. onda se ona mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. povrće ili urod neke druge poljoprivredne kulture) se mjere po fer vrijednosti. određene propisane dažbine i sl. višegodišnji zasadi) mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje na svaki datum bilansa. Poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja (voće. zaštita od bolesti i štetnika i sl. gnojidba. jer u našim uslovima na svaki datum bilansa nije moguće utvrditi njihovu fer vrijednost. 77 . ozima pšenica koja će smanjiti urod u narednoj godini. npr. tada se biološka imovina mjeri po trošku nabavke umanjene za ispravku vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) u skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda.po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti. Porezni savjetnik veljača 2012. u trenutku ubiranja.3%. Troškovi (procijenjeni) do točke prodaje su prevozni i slični troškovi. treba primijeniti odredbe MRS-a 41. MRS 41). obrade zemljišta za pripremu sadnje. No. Na primjer. Takvo mjerenje je trošak na datum bilansa od kojeg se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard.

00 6.400.00 2. priznavati u vrijednost zasada koja se amortizira.400.00 polj. Pregled nastalih troškova: OPIS Zakup zemljišta Zaštitna sredstva Plaće sa porezom i doprinosima Amortizacija polj. nakon čega se očekuje normalan i isplativ prinos.00 3.100.00 1.00 Potražuje Priprema 10.00 6.00 323.00 3. Prvi urod se očekuje u četvrtoj godini u iznosu od 65.700.000.00 9.079.500.00 kg voća.00 3.000.00 6.00 304. vrijednost treba priznati kao prihod interne realizacije (grupa 62).00     163.900.00 101.00 za mašine Troškovi 126.00 163.00 163.400.00 2.000. mašina Gorivo za mašine Troškovi uprave i administracije Ostali troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 4.00 4.000. godina 2.000.000.00 doprinosima Amortizacija 2.200. mašina Gorivo 1.00 3.00 600.000. prema dobavljaču . Primjer: Preduzeće je počelo sa pripemom zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada za proizvodnju voća.300.00 4.000.00 28.000. 10.900.00 68. .000.00 403.000. Preduzeće posjeduje pet hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i unajmilo je još pet hektara na rok od 20 godina uz mjesečnu zakupninu od 5.00 448. 031 Višegodišnji zasadi 035 Biološka sredstva u pripremi Knjiženja za 4.000.000.000.00 11.00 1 63.00 28.100. 1.00 Potražuje Duguje 289. 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.000.000.00 101.00   1.300.000.00 1.900.000.000.00 183.00 356.00 163. u skladu s amortizacijskim vijekom ili ih.00 304.00 448. 45 Obaveze za plaće rad uprave i administr.300. pri čemu interni učinci ne mogu sadržavati dobitke niti administrativne i druge troškove koji se ne mogu uključiti u vrijednost imovine.00 304.500.000.00 311.000.000.00 304.300.00 11.000.00 ukupo 1-3 god.00 191.000.00 Duguje 60.000.00 zemljišta OPIS 1.00 183.000.00 127. uprave proizvodnje i prodaje 60.400. prema dobavljaču zaštitna sredstva Obaveze prema dobavljaču -gorivo 2.300.00 KM.700.00 2.000. godina   60.000.00 28.700.000.00 2.300.00 183.00 2.400. godinu: R.00 troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 399.500.računovodstvo i finansije Ako se ulaže vlastiti rad.00 76.priprema 4321 zemljišta 4322 Obaveze prema dobavljaču zakupnina 4323 Obaveze prema dobavljaču sadnice 4324 Obav.   68. Izvršena su ulaganja kako sljedi: OPIS 1.300.200.00 28.000.00 100. primjenom sličnog postupka propisanog za kapitalizaciju kamata.00 23.000.00 1. Obavljenje su pripreme i izvršena je sadnja voća. Konto Opis br. U slučaju najma zemljišta.000.000.00 1.00 33.600.00 6.00 2. godina ukupo 1-3 god. Konto Opis br. godina   11.00 76.00   11. godina Sadnice 68.00 28.00 1. 5.300.000.00 183. 539 Ostali rashodi 4329 Dobavljači 6.00 403. Ako je ulaganje u zasad finansirano tuđim novcem.000.700. 1.000.000.00 28. troškovi kamata mogu povećati nabavnu vrijednost zasada. 045 Biološka sredstva u pripremi 520 Plaće 540 Amortizacija 4.000.00 Troškovi Trošk.00 zemljišta Zakup 60.200.400.00   2.00 1. godina   60.000. 5200 Bruto plaće proizvodnih radnika 45 Obaveze za plaće 5201 Plaće radnika uprave i administr.000.700.00 2.000.700.00 76.000.00 Knjiženja za prve tri godine kada se računovodstveno vodi ulaganje u biološku imovinu: R.00 180. 045 Biološka sredstva u pripremi 4320 Ob.000.000.100.000.700.00   257.00 180.700.000.00 uprave i administracije Ostali 20.00 Zaštitna 10.00 sredstva Plaće sa 101.400.00 150. Nakon prvog komercijalnog roda započinje se s amortizacijom zasada.00 10. 533 Zakupnine 511 Troškovi zaštitnih sredstava 512 Troškovi goriva 539 Ostali troškovi 543 Dobavljači 2.000. godina   60. 520 Plaće administracije 45 Obaveze za plaće i doprinose administr.000.00 600. 520 Plaće 45 Obaveze za plaće 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3. iznose najamnine zemljišta trebalo bi priznati kao unaprijed plaćene troškove i postupno otpisivati nakon početka roda.00   183.900.400.00 78 Porezni savjetnik februar 2012.000.00 403.300.100.000.200.000. godina 60.000. godina   9.

Plodovi jednogodišnjih poljoprivrednih kultura se u trenutku ubiranja vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troško- PRIZMA R E G I O N A L N I P O S LO V N I MAG A Z I N Porezni savjetnik veljača 2012.700. ali može započeti u jednoj godini (sjetva) i završiti u drugoj (žetva). a u Bilansu stanja se može pojaviti kao proizvodnja u toku (ako proces proizvodnje nije dovršen) ili kao gotovi proizvodi (npr. Ulaganje u proizvodnju žitarica evidentira se kao kratkoročna imovina (proizvodnja). 110 Proizvodnja u toku 5950 Povećanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku 2.700.00 Potražuje ve prodaje. 1. proizvodnja zobi u toku (iz 2010. Ukupni troškovi proizvodnje su 257. istovar. troškovima perioda. Prodajna cijena zobi je 0. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura Jednogodišnje poljoprivredne kulture su one kod kojih je biološki proces kraći od jedne godine (12 mjeseci).755 mašinskih sati za proizvodnju zobi.00 kg što daje cijenu koštanja od 3. 5951 Povećanje vrijednosti zaliha goto5960 vih proizvoda Smanjenje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku Duguje 257.000 kg ječma.55 KM. Ukupno je mehanizacija radila 4.00 257. plodovi na zalihi se vrednuju u skladu s MRS 2 – Zalihe.443 mašinska sata za proizvodnju ječma i 802 mašinska sata odnose se na otpremu proizvoda kupcima.00 257. knjiže se prihodi od prodaje i smanjenje zaliha po cijeni proizvodnje (posredstvom konta 5961).0000. Na dan 1.računovodstvo i finansije Knjiženje: R. Tokom obračunskog perioda nastali su troškovi evidentirani na kontima klase 5 koji su raspoređeni na mjesta troškova i nosioce troškova. Vrijednost ulaganja u proizvodnju iskazuje se po trošku nabavke na osnovu primljenih računa dobavljača za dobra i usluge koja su korištena u procesu proizvodnje.96 KM.00 KM. a to su zavisni troškovi (utovar. Prihodi ili rashodi nastali u momentu početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti priznaju se u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) u periodu kada su nastali.700. Obavljena se žetva skladišti u silosu – 360.700.525.700. 79 . 1.50 KM po kg.45 KM po kg nakon umanjenja za troškove do trenutka prodaje.00 257. prijevoz).) je 19.700.00 KM a proizvedeno je 65.00 257. Konto Opis br. Prodajna cijena ječma je 0. Primjer: Utvrđivanje cijene proizvodnje u ratarstvu Poljoprivredno preduzeće “X” se bavi uzgojem zobi i ječma. Troškovi mehanizacije raspoređuju se na nosioce troškova prema ostvarenim mašinskim satima rada. odnosno 0. Poslije početnog priznavanja. u skladu s računovodstvenom politikom preduzeća. 1.60 KM. Fer vrijednost je iznos za koju se neka imovina može razmijeniti između stranaka koje suspremne obaviti transakciju. Kada se prodaju proizvodi.00 257. 2011.000 kg zobi i 270. žitarice u silosu). odnosno umanjeno za troškove do trenutka prodaje 0.700. 120 Gotovi proizvodi 110 Proizvodnja u toku 3.000 mašinskih sati od čega 1. Troškovi silosa nastali u vezi sa skladištenjem zobi i ječma (trošak silosa) smatraju se.

00 426. za čišćenje Uredski mater.00 180. 78.00 43.00 136.00 17.00 41.000.475.935. Uprava i prodaja ječma 2011.000.00 32.000.00 39.000 kg x 0.001 676.00 10.43 KM/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 24.000.000.00 121.00 17.42/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 8.000.00 136.00 = 156. 3.475.000.000.000 kg x 0.000. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij. Ostale usluge Plaće i doprin. 1. u računovodstvu treba posebno pratiti nastale troškove po nosiocima troškova i mjestima njihova nastanka.475. s obzirom na to da urod jednim dijelom zavisi od vremenskih uslova.975.00 15.00 18.00 = 1755 x 45. 24.475.00 KM 80 Porezni savjetnik februar 2012.00 39.000.000.00 18. za zaštitu Sr.00 24.000.00 Vrijednost mašinskog sata rada = 180.00 136.475.00 22.00 3.435.00 57.000.00 20.000 kg = 0. zaliha proizvodnje u toku Gotovi proizvodi – zob Proizvodnja u toku – zob Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij. te je bitno osigurati zasade i sam urod. energija Rez. 0.00 11.00 10.000.00 42.00 49.00 136.000.000.525.00 117.000 KM / 4.00 48.000.000 kg = 0.000.00 136.000.000.00 39.000. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.00 112.00 Knjiženje: R.000.00 11.500.000.000.00 29.00 113.500. br.00 41.000 sati = 45 KM7 sat.475.00 20.090.435.00 27.00 : 360.000.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg ječma = 113.435.00 3.000.000.00 78.000.00 33.00 180.000.000.00 8. Utr.00 47.00 KM Cijena proizvodnje ječma = 113. poljoprivredna proizvodnja se prati jednako kao i druge vrste proizvodnje.000.500.00 31.00 13. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Duguje 19.00 136.000.45 = 121.525.00 14.500.00 8.00 28.00 296.000.00 121.435. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Gotovi proizvodi – ječam Proizvodnja u toku – ječam Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.000.435.000.000.000.435.000.00 KM Fer vrijednost ječma = 270.00 : 270.000.00 7.00 12. 11.00 121.000.00 102.000.00 7.00 113.000. S računovodstvenog gledišta.065.00 113.000.000.435.00 Potražuje Fer vrijednost zobi (umanjena za troškove do trenutka prodaje) = 360.00 KM Cijena proizvodnje zobi = 19.000.00 52.00 676.00 113. 2.00 7.500.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg zobi = 156.500.000.000.435.00 64. dijelovi Sitan inventar Premije osigur.00 36090.00 15.00 15.zob Proizvodnja u toku . .000. Amortizacija Ostali troškovi Ukupno Ukupno 1 Proizvodnja zobi 10/11.00 113.065.000.ječam Povećanje vrij.975.000. zaliha proizvodnje u toku Povećanje vrij.00 Ukupno Mjesto troška i nosioci troška Proizvodnja Silos Mehaniz. Zaključak Uzgoj jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada za pravno lice predstavlja rizičan posao.50 =180.475.računovodstvo i finansije Konto 511 511 511 511 511 512 513 514 552 559 520 540 539 Vrijednost troška Sjeme Gnojivo Sr.000.00 113.00 15. Radi što preciznijeg i realnijeg iskazivanja vrijednosti uloženog u zasade i poljoprivredne kulture.000.000.00 32.000. Konto 110 1100 1101 5950 5951 120 110 641 595 596 120 110 641 595 596 Opis Saldo proizvodnje u toku Proizvodnja u toku .000.00 + 136.000. a posebna pravila praćenja određuju standardi.00 44.00 7.000.000.

Konstatovano je da je neefikasnost prinudne naplate preko dužnikovih bankovnih računa jedna od najvećih manjkavosti nedovoljno afirmisanog unutrašnjeg platnog prometa u BiH i zajednički imenitelj svim slabostima u postupku izvršenja. U POREZNOM SAVJETNIKU.računovodstvo i finansije MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA Mirko Radić. banaka. da ne postoji zakonski osnov da se mjenica. oec. dipl. 81 . Porezni savjetnik veljača 2012. što sistem prinudne naplate preko transakcijskih računa kod banaka čini neefikasnim. pošto blokada jednog dužnikovog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa koje je otvorio kod drugih bh. kao i entitetskih zakona o izvršnom postupku. tj. objavljen je autorski tekst o temi “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. kojom bi se “nesolventnom dužniku mogao blokirati transakcijski račun zadržavanjem mjenice u službi UPP-a dužnikove banke”. u kome je dat kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja u vezi sa prinudnom naplatom preko dužnikovih računa kod poslovnih banaka i konkretni prijedlozi za do- gradnju Zakona o platnim transakcijama na nivou države BiH i entiteta. U istom kontekstu. Ovdje donosimo kritički osvrt u kojem se. pažnja je posvećena i mjenici “kao instrumentu prinudne naplate”. broj 01/11. odnosno nalozi za naplatu po dospjelim mjenicama zavode u evidenciji o redoslijedu plaćanja. tvrdi da nema zakonskog osnova za blokadu transakcijskog računa zadržavanjem mjenice u službi UPPa dužnikove banke.

nadalje: Zakon o UPP-u). čekova). Drugim Prijedlog za dogradnju Zakona o platnim transakcijama i za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju Prema navedenom tekstu (str. Nakon ukidanja pomenutog zakona. 4) ostali nalozi za plaćanje i osnovi za naplatu. anulirala bi se pravna praznina nastala nakon što je dana 20. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. Nakon ukazivanja na nedostatke koji se pojavljuju u postupku prinudne naplate (blokada jednog dužnikovog transakcijskog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa. što omogućava nesavjesnom dužniku da nesmetano izvršava svoje obaveze preko računa u drugim bankama i dr). sa konstatacijom da su postojeća zakonska rješenja neefikasna. 3) nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: • mjenica. • drugih vrijednosnih papira (npr. 2) izvršenje odluka/rješenja sudskih organa i organa uprave. carinskih i drugih nadležnih organa. Prinudna naplata trebala bi se vršiti po sljedećim osnovama i prioritetima: 1) izvršenje rješenja poreznih.R.) Dalje je navedeno: “Shodno izloženom. naročito da preuzme odredbe: - člana 15. zakonodavcu stoji na raspolaganju više opcija za rješavanje problema prinudne naplate. - člana 18. . kao i način na koji je riješeno pitanje prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. broj 1/11 (“Kako do efikasnije prinudne naplate?”). zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. po mom mišljenju.” Svoj prijedlog za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju autor. jer ovaj zakon uređuje ukupno finansijsko poslovanje pravnih lica na teritoriji Federacije BiH. stav 1. kojom je bilo regulisano da naloge za plaćanje mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. zasniva na prisutnim problemima kod prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. • neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. novog poglavlja o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata. 2003. To. autor navodi da “tu nepravdu prema povjeriocima mogao bi da izmijeni izmijenjeni ZPT na način što bi se kroz mehanizam izvršavanja prinudne naplate u UPP-u izvršila blokada svih bankovnih računa insolventnog dužnika koje je otvorio u bilo kojoj banci”. broj 56/04 . “Poseban član novog poglavlja o prinudnoj naplati u okviru novog ili dopunjenog ZPT-a trebao bi da propiše da se prinudna plaćanja sa računa nesolventnog poslovnog subjekta vrše prema vremenu prijema osnova za plaćanje u dužnikovu banku. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. u Zakon (zakone) o platnim transakcijama. godine ukinut federalni Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine FBiH”. 63). sa konstatacijom da su postojeća zakonodavna rješenja neefikasna u uslovima kada pravna lica imaju otvorene transakcijske račune u više banaka. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP.računovodstvo i finansije U kontekstu teme koja je objavljena u POREZNOM SAVJETNIKU. autor je naveo postojeću zakonodavnu regulativu. a rješenje vidi u ukidanju entitetskih zakona o finansijskom poslovanju i “ugradnji”. kao i ostalih naloga za plaćanje svih javnih prihoda. 10. ali nikako za njegovo ukidanje. Po mišljenju autora. 82 Porezni savjetnik februar 2012. kojom je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). može biti dobar razlog za dogradnju ili dopunu Zakona o finansijskom poslovanju. takođe.” (podvukao M. Pri tome se dužnikova banka treba pridržavati redova prioriteta utvrđenih po grupama prioriteta i osnovama.

odnosno nigdje se posebno ne spominju nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: mjenica. Navedeni prijedlog je. 2/95. niko nije ovlašten. podrazumijeva se finansiranje poslovanja (pribavljanje sredstava. u slučaju da oni ne izvrše svoje obaveze. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. ček. Zakona o finansijskom poslovanju propisano je da povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu. u smislu ovog zakona. dakle. OOPP vodi evidenciju o redoslijedu prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje istog prvenstva prema satu i danu njihovog prijema i po tom redoslijedu ih izvršava. da propisuje izvršavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije je obezbjeđenje plaćanja izdata mjenica. - OOPP. odnosno banka kod koje se vode računi dužnika. stav 1. br. Navedena konstatacija da je ukidanjem federalnog Zakona o UPP-u nastala pravna praznina. Odredbama člana 17. avaliste i garanta nije ovlaštena da naplatu po mjenici i garanciji vrši sa računa avaliste i garanta. kojim je bilo regulisano da naloge za plaćanje sa računa dužnika mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. Osnovne karakteristike sistema obezbjeđenja plaćanja. odnosno od pravnog lica neprikosnoveno. u skladu sa ovim zakonom. 13/00 i 29/00). ček po odredbama Zakona o čeku. kao i osnovnim principima koji vrijede u zemljama tržišne orijentacije (koje treba da primjenjuje i naša država) prema kojima je vlasničko pravo i raspolaganje sredstvima od vlasnika. Takođe. a da mjesto. vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja uredi sporazumno. Zakon o finansijskom poslovanju ne bavi se detaljnijim regulisanjem instrumenata obezbjeđenja plaćanja. bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi način u skladu sa zakonom. ne uzima u obzir sljedeće: - U uslovima tržišne privrede.). Oba ova poglavlja su značajna i ne može ih zamijeniti novo poglavlje o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata koje bi se. Pod finansijskim poslovanjem. nego to prepušta posebnim zakonima: priznaje samo mjenicu izdatu po odredbama Zakona o mjenici. kako je predloženo u navedenom autorskom prilogu. a na zahtjev povjerioca obavještava ga o redoslijedu naplate njegovog potraživanja. pa onda na red dolaze nalozi za plaćanje po izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa. drugih vrijednosnih papira (npr. te bankarsku garanciju i akreditiv po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. odnosno dužnik i povjerilac imaju mogućnost a ne i obavezu da ugovore obezbjeđenje plaćanja. trajni i privremeni izvori finansiranja. niti da propisuje redoslijed plaćanja tih obaveza sa računa pravnog lica.) kojim je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). novine FBiH”. čekova) i neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. Pored navedenog. pa ni država. ugradilo u ZPT. - rokove uručivanja instrumenata povjerilac i dužnik uređuju sporazumno. Prema članu 16. poslovanje preko transakcijskih računa i dr). 83 . mogle bi se sistematizovati na sljedeći način: - obezbjeđenje plaćanja je ugovorna kategorija. Zakonom o mjenici.računovodstvo i finansije riječima. po prijedlogu autora. jer zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u (član 15. postojećeg Zakona o finansijskom poslovanju (“Sl. To može samo sud Porezni savjetnik veljača 2012. Zakon o finansijskom poslovanju je sistemski zakon i ne treba ga posmatrati samo iz ugla prinudne naplate. a ne obaveza zasnovana na sili zakona. i (član 18. kao i plaćanje i održavanje solventnosti. u suprotnosti sa postojećim Zakonom o finansijskom poslovanju. nije ovlaštena da izvrši protest određenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja zbog nemogućnosti naplate na dan dospijeća (mjenica i ček). Kod utvrđenog redoslijeda plaćanja zakonodavac prioritet daje nalozima za plaćanje i osnovima za naplatu javnih prihoda. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja.

odnosno poštovane su odredbe Zakona o mjenici koje propisuju obavezujuće mjenične radnje. čekova i drugih hartija od vrijednosti . Treba napomenuti da je to samo jedna od mogućnosti za isplatu mjenice po njenoj dospjelosti. što devalvira i ostale. međutim. na kojima na mjeničnom blanketu na mjestu predviđenom pored oznake “plaćanje”. pomenutog teksta) potpuno se zanemaruju odredbe Zakona o mjenici i propisane mjenične radnje. može se izvući zaključak da se problem u vezi sa funkcionisanjem mjenice kao instrumenta obezbjeđenja plaćanja u pomenutom tekstu posmatra isključivo sa stanovišta vlastite (domicilirane) mjenice u kojoj je 84 Porezni savjetnik februar 2012. Domicilijant (podružnica ZPP u kojoj je otvoren račun izdavaoca mjenice) nije mjenični dužnik. . kome se u imperativu nalaže da plati mjenicu ili njenim indosiranjem. i u periodu primjene navedenog zakona neizvršeni nalozi povjerilaca izdati na teret računa dužnika nisu se mogli zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja. U vrijeme primjene Zakona o UPP-u. na osnovu čega je država i mogla da na navedeni način reguliše izdavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika i po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije obezbjeđenje plaćanja je izdata mjenica. domicilijant poslovna banka kod koje se vode računi pravnog lica sa kojih se vrši isplata nakon dospijeća mjenice. uglavnom. sadrže naznaku da se isplata vrši preko računa pravnih lica koji se vode kod ZPP su domicilirane mjenice. Mjenica nije platni nalog i ne nema zakonskog osnova da se poslije isteka roka za naplatu zadržava u banci i zavodi u evidenciju o redoslijedu plaćanja U kontaktima sa našim pretplatnicima često su prisutna pitanja o načinu naplate mjenice u slučaju kada je račun dužnika blokiran. a da trasirana mjenica i izmirivanje obaveza njenim izdavanjem.99% u društvenom (državnom) vlasništvu. Međutim. odnosno - - Na osnovu navedenog. korektne prijedloge koji proizilaze iz problematike koja je bila tema pomenutog teksta. tj.: “polazeći od činjenice da u našoj mjeničnoj praksi. 15. i 18. 69. odnosno prijedlogom da “banka može obustaviti prinudnu naplatu po nalogu povjerioca iz osnova dospjelih mjenica. nego isključivo na osnovu sudskih rješenja o izvršenju. odnosno indosiranjem još uvijek nije zaživjela u praksi. Prema nekim autorima. u ukinutom Zakonu o UPP-u FBiH preuzete su iz Zakona o SDK bivše SFRJ. susrećemo samo glavne mjenične dužnike i njihove avaliste (regresni dužnici se zasada rijetko javljaju)”. iz čega bi se mogao izvući zaključak da su u pitanju vlastite mjenice koje služe za obezbjeđenje naplate kredita. čak bi se moglo reći da se Zakon o mjenici posmatra kao “neobavezujuće štivo”. koji zakon je donesen u uslovima kada su pravna lica bila 99. Taj princip zadržan je i u još uvijek važećem federalnom Zakonu o finansijskom poslovanju. računi pravnih lica su se vodili kod ZPP i većina mjenica se isplaćivala preko tog računa. a zapostaviti upotrebu. Takve mjenice.računovodstvo i finansije donošenjem rješenja o izvršenju ako mjenica nije plaćena u zakonskom roku i ako su preduzete mjenične radnje u skladu sa Zakonom o mjenici (protest zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice). samo sa stanovišta domicilirane mjenice (plaćanje preko računa banke u kojoj izdavalac mjenice ima otvoren račun). kada je proizvođač-kupac robe u mogućnosti da svoju obavezu prema povjeriocu-prodavcu umjesto novcem izmiruje svojim potraživanjem od svog dužnika prenosom prava iz mjenice na njega. ne smije posmatrati tako usko. 66. koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu” (str.. Da je to tako potvrđuje i navod na str. protiv njega ne postoje mjeničnopravni zahtjevi. Odredbe čl. Navodom. Problem poslovanja sa mjenicom se. odnosno plaćanje obaveza putem izdavanja i indosiranja trasirane mjenice. ali dospjelu mjenicu imalac je morao prezentirati baš njemu a isplata mjenice se obavljala virmanom.. odnosno izdavanjem mjenice na teret dužnika (trasata). smatra se da se u zemljama tržišne privrede preko 3/5 robnog prometa realizuje mjeničnim plaćanjem.

računovodstvo i finansije
da li banke ispravno postupaju kada naloge za naplatu sume naznačene na mjenici zavode u evidenciju o redoslijedu plaćanja? Bilo bi normalno da odgovor na to pitanje daju banke koje primjenjuju takvu praksu i koje treba da navedu pravni osnov za takvo postupanje. Moram priznati da u Zakonu o mjenici nisam našao pravno uporište za takav postupak banaka. U pomenutom autorskom prilogu navedeno je i sljedeće uporište po kome se, prema mišljenju autora (koje i banke, vjerovatno, primjenjuju u praksi), nalozi po osnovu dospjelih mjenica mogu zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja (podvukao M.R): • ..."čekovni i mjenični povjerilac su vlasnici čeka i mjenice. Oni su, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, stekli i svojinsko i tražbeno (obligaciono) pravo nad tim hartijama od vrijednosti. To znači da vlasnici čeka i mjenice imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu (erga omnes), bilo prema čekovnim i mjeničnim dužnicima (koji su se potpisali kao trasanti, trasati ili akceptanti), bilo prema OOPP-u koji vodi dužnikove račune i koji je samo transmisija u isplati čeka i mjenice. Samo vlasnik/imalac može slobodno da upravlja sa mjenicom i čekom i da odlučuje o sudbini svog vlastitog potraživanja. U takvoj situaciji, dužnikova banka (kao OOPP) ne bi mogla nametati svoju volju nad nečim što nije vlasnik. Banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična i čekovna svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 4. tačka 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; • prema odredbama člana 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 1. entitetskih zakona o mjenici, i ček i mjenica su sredstvo plaćanja (a mjenica još i instrument osiguranja plaćanja). Danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju. Mjenica i ček, u suštini, i jesu ovlaštenje dužnika dato povjeriocu. Dakle, čekovni i mjenični dužnici ovlastili su povjerioce-vlasnike tih vrijednosnih papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. Kada povjerilac inicira platnu transakciju-debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu uručenog čeka i mjenice, prijemna-dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju sljedeće odredbe ZPT-a: - odredba člana 10. (zadnja rečenica) entitetskih ZPT-a, kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, i - odredba člana 11. stav 5. entitetskih ZPTa, kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji.” U citiranom tekstu, s pozivom na obligacione odnose, autor zaključuje da mjenični povjerioci imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu, što je nesporno i sa stanovišta primjene Zakona o mjenici, gdje važi princip po kome “pravo na papir sadrži pravo iz papira”. Na osnovu navedenog i s pozivom na član 1. i član 3. tačka 2. Zakona o mjenici, u citiranom tekstu se izvode sljedeći zaključci/konstatacije: 1) Prema odredbama člana 1. entitetskih zakona o mjenici, mjenica je sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, a sa danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je (kao vlasnik mjenice) ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju; 2) Banka mora poštovati sadržaj mjenice, koji sadrži bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati
Porezni savjetnik veljača 2012.

85

računovodstvo i finansije
određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; 3) Mjenica, u suštini, i jeste ovlaštenje dužnika dato povjeriocu kojim su mjenični dužnici ovlastili povjerioce - vlasnike mjenice kao vrijednog papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. 4) Kada povjerilac inicira platnu transakciju debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu mjenice, prijemna - dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju odredbe člana 10. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, kao i člana 11. stav 5. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji. Međutim, odredba člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, po kojoj mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, opšteg je karaktera i nema osnova da se na osnovu nje mjenica poistovjećuje sa platnim nalogom, niti se može smatrati datim ovlaštenjem povjeriocu na osnovu kojeg ovaj može da ispostavlja nalog za plaćanje sa računa dužnika. Prema načelu pismenosti, mjenična obaveza se procjenjuje prema onome što je naznačeno u mjenici, a ne na osnovu nekih drugih dokaza. Otuda se kod mjenice mogu dokazivati samo činjenice unijete u mjenično pismeno i obaveze samo onih lica koja su se na njemu potpisala. S obzirom na to, banke ne mogu na osnovu navedenih propisa tretirati mjenicu kao instrument plaćanja, odnosno kao platni nalog (posebno ne kao nalog povjerioca izdat na teret računa dužnika) i zadržavati mjenicu u banci, odnosno u evidenciji o redoslijedu plaćanja, jer ona nije nalog za plaćanje, što obrazlažem sljedećim:
86
Porezni savjetnik februar 2012.

Zakon o mjenici ne daje definiciju mjenice, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je mjenica pismena isprava u propisanoj formi, kojom jedno lice nalaže drugom da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati označenu sumu novca licu imenovanom u toj ispravi (ili po njegovoj naredbi), obavezujući se da i sâmo izvrši isplatu, ako to ne učini lice koje je označeno da to učini. U navedenom slučaju radi se o vučenoj (trasiranoj) mjenici. Za razliku od trasirane mjenice, obavezu da izvrši isplatu mjenice po sopstvenoj mjenici ima sâm izdavalac mjenice. Mjenica je hartija od vrijednosti sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima. Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditna vrijednosna hartija (nju izdaje onaj ko nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za plaćanje putem indosamenta od svakog imaoca mjenice (kada se obaveze izmiruju izvan platnog prometa, odnosno plaćanje se ne vrši preko bankovnih računa). Tvrdnja da banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, ne može se povezati sa odredbama navedenog člana, kojima su samo definisani bitni sastojci trasirane mjenice i koje ne tretiraju davanje ovlaštenja povjeriocu da izdaje nalog na teret transakcijskog računa mjeničnog dužnika. Prema članu 3. Zakona o mjenici, trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Prema tački 3., bitni sastojak mjenice je i ime onoga koji treba platiti (trasat), koji nije

računovodstvo i finansije
povjerilac, nego glavni mjenični dužnik, ali tek po akceptiranju mjenice. Prema tome, tvrdnja da je danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju, nije zasnovana na odredbama Zakona o mjenici (nego je u suprotnosti sa tim zakonom) i banka ne samo da nije obavezna da izvrši nalog povjerioca koji nije izdat u skladu sa zakonom, nego je dužna da odbije izvršenje takvog naloga. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”, “nalažem da platite”, “platiti za ovu ____ mjenicu” i sl., znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova, a mjenična svota mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. Ime onoga koji treba da plati mjeničnu svotu (trasat) je, takođe, bitni sastojak mjenice, a trasat nije povjerilac, nego ako i kada akceptira mjenicu postaje glavni mjenični dužnik. Nalog za isplatu na mjenici ne smije sadržavati nikakvo pozivanje na građanskopravni odnos, koji je poslužio kao osnov za izdavanje mjenice, s obzirom na to da je mjenična obaveza apstraktna. Upotreba mjenice je zasnovana na formalnoj i materijalnoj strogosti. Formalna strogost mjenice sastoji se u tome što su njen oblik i bitni sastojci određeni propisima, i bez tih sastojaka ne smatra se mjenicom. Pored toga, u formalnu strogost spadaju i propisi o skraćenom sudskom postupku prilikom vođenja mjeničnih sporova. Materijalna strogost mjenice sastoji se u tome što njen zakoniti imalac ne treba da dokazuje svoja potraživanja ničim drugim nego mjenicom, a svaki novi potpisnik čini mjenicu sigurnijom za naplatu, jer potpisom na mjenici on postaje dužnik. Praktično, što prođe kroz više ruku mjenica kao instrument postaje sigurnija po pitanju naplate. Prema načelu mjenične strogosti povjerilac ima pravo da traži naplatu po kratkom postupku u kojem se ne utvrđuje materijalna, već samo formalna istina, pa se i mjenični platni nalog donosi na osnovu onoga što proizlazi iz mjeničnog pismena (donosi ga sud), bez saslušanja dužnika. Strogost mjenice ogleda se i u tome što mjenični dužnici moraju platiti mjenicu ukoliko je ne plati glavni dužnik. Materijalno-pravna strogost proizlazi iz apstraktnosti mjenice, jer je mjenica apstraktni pravni posao iz koje se ne vidi kauza. Trenutkom izdavanja mjenice, obaveza iz mjenice potpuno se odvaja od građanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je izdata, ona je neovisna o njemu, pravna egzistencija i prestanak mjenične obaveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara za mjeničnu obavezu na osnovu svog potpisa. Onog momenta kad je neko stavio svoj potpis na mjenicu, postao je dužnik. Nikoga se ne tiče da li je on za to dobio pokriće ili ne. Mjenica je strogo formalna isprava o dugu i ne dopušta isticanje prigovora koji su u redovnom postupku dozvoljeni i kojima dužnik može na razne načine da odugovlači donošenje pravosnažnog rješenja. Ostvarivanje mjenično-pravnih potraživanja vrši se u skraćenom sudskom postupku, što znači da nema parnice, nema saslušanja stranaka, nema ročišta, nema presuda. Sudska odluka je uvijek u vidu platnog naloga, a ne u obliku presude. Navedena svojstva mjenice omogućavaju povjeriocu po mjenici (remitent ili indosatar) da svoje potraživanje mogu lako i brzo da unovče i prije roka njenog dospijeća indosiranjem mjenice ili njenog eskontovanja kod banke, ali mu ne daju pravo da izdaje nalog na teret bankovnog računa dužnika. Navedene osobine mjenice čine je izrazito povoljnim instrumentom u kreditnom poslovanju. Takođe, banke vrše eskontovanje mjenice, pod čim se podrazumijeva isplata mjenice imaocu mjenice prije roka njenog dospijeća, uz odbitak eskonta. Eskont je, u stvari, davanje kredita na bazi mjeničnog jemstva. Kupovinom mjenice prije roka dospijeća, banka od mjenične sume odbija (eskontuje) kamatu i proviziju, računajući je od dana kupovine do roka dospijeća, a podnosiocu isplaćuje čist iznos mjenice, odnosno njenu vrijednost na taj dan. Upotrebom mjenice ostvaruju se razni poslovni ciljevi, odnosno njenim korištenjem mogu se obezbijediti krediti, kupovati roba, plaćati usluge i druge obaveze.
Porezni savjetnik veljača 2012.

87

U vezi s tim. bez pravnog osnova. takva izjava oslobađa imaoca mjenice od obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate.2. pri čemu se zanemaruju odredbe člana 54. navodi da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa (ali ne postoji pravni osnov za to) da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno proci- . protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. oslobađa njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. imalac mjenice 88 Porezni savjetnik februar 2012. “bez protesta” ili neki drugi izraz sa istim značenjem koju trasant. - za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu “bez troškova”. imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta. Prema tome. odnosno mjeničnog povjerioca. Zakona o mjenici koje to ne dozvoljavaju. Za to vrijeme svi dužnikovi računi moraju biti blokirani. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. mišljenja smo da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno procijenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. ZPT treba dopuniti odredbom da se prinudna naplata po pomenutim vrijednosnim papirima može obustaviti samo na osnovu pismenog zahtjeva povjerioca. odnosno mjeničnog povjerioca. i 11. (2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio. trasanta i protiv ostalih mjeničnih dužnika. “Blokada svih dužnikovih računa po neisplaćenim vrijednosnim papirima” (str. a kojima je uređeno sljedeće: (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. ZPT-a predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. on ostaje i dalje mjenično pravno odgovoran. onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. indosant ili avalista napišu i potpišu na mjenici. 65). a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. Ako u tome ne bi uspio.računovodstvo i finansije Propuštanjem propisanih rokova za naplatu i protest mjenica gubi svojstvo vjerodostojne isprave na osnovu koje sud može donijeti rješenje o izvršenju(ne primjenjuje se skraćeni sudski postupak) U poglavlju 3.” U citiranom tekstu se konstatuje da odredbe članova 10. osim akceptanta. Ukoliko postupe suprotno tome. Pored navedenog. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. i 11. Ukoliko je takvu klauzulu stavio trasant. Pošto je mjenična obaveza akceptanta bezuslovna. imalac mjenice gubi svoja regresna prava protiv indosanta. (3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu. Takva izjava je obavezujuća prema svim potpisnicima mjenice. kao i kada propusti rokove za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. u pomenutom tekstu se. imalac mjenice gubi regresna prava protiv regresnih dužnika. u predmetnom tekstu se navodi: “Citirane odredbe članova 10. Ako se propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. iako imalac mjenice nije pravovremeno podnio protest. sami snose troškove protesta. uslov za ostvarivanje regresa jeste pravovremeno podizanje protesta. ako propusti određene rokove za podnošenje mjenice po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. Prema navedenim odredbama Zakona o mjenici. Isplata povjeriocu vršila bi se sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune. ZPT-a ujedno predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate. Ako imalac mjenice propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. Klauzula “bez troškova”.

ne može se. dok u skraćenom sudskom postupku nema presude nego se donosi nalog o izvršenju. Kao dodatni argument za to jeste da se po tužbi donosi presuda na osnovu koje se donosi nalog o izvršenju. zbog čega se primjenjuje vanredan pravni lijek “institut zastare”. i drugim radnjama koje se izjednačavaju sa tužbom. kojima je uređeno sljedeće: (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine. s pozivom na rok zastare. Zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. prema odredbama člana 81. u slučaju da glavni mjenični dužnik nije izvršio mjeničnu obavezu. Vrijeme zastarijevanja mjeničnopravnih zahtjeva zavisi od mjeničnog obveznika u odnosu na koga se takvi zahtjevi mogu da postavljaju. Ukoliko do naplate potraživanja ne dođe u roku predviđenom za nastupanje zastarjelosti. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. odnosno po njenoj dospjelosti. a osnov za to je mjenica kao vjerodostojna isprava i dokumenat o protestu mjenice. po kome se naplata vrši na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice). s pozivom na odredbe člana 80. Institut zastarjelosti ima veliki značaj u pravu. Pored toga. koji uređuje zastaru mjeničnopravnih regresnih zahtjeva protiv akceptanta i protiv indosanta i protiv trasanta i indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. navode se odredbe člana 80. rok zastare od tri godine važi samo za akceptanta. ako tuženi ne postupi po presudi. Na taj način dužnik se štiti od neizvjesnosti do kada će biti dužan. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno.računovodstvo i finansije jenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana. Pošto se prekid zastare ostvaruje tužbom. te da. protiv koga mjenično-pravni zahtjevi zastarijevaju za tri godine. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. odnosno likvidaciji. pozivanje u zaštitu. Najduži rok zastare je određen za akceptanta. Zakona o mjenici. računajući od dospjelosti. primijeniti skraćeni sudski postupak. jer su propuštene obavezujuće radnje za naplatu mjenice u zakonskom roku. računajući od dospjelosti. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. odnosno likvidaciji. onda od dospjelosti. 89 . zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. Zakona o mjenici (sa kraćim komentarom). Zahtjevi imaoca mjenice protiv trasanta i indosanta zastarijevaju za godinu dana. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. i svrha mu je da povjerilac svoje potraživanje realizuje u zakonskom roku. ako u tome ne bi uspio. Da nije sve tako jednostavno. Porezni savjetnik veljača 2012. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. Zakona o mjenici. a ako se u mjenici nalazi odredba “bez troškova”. odnosno ne može se primijeniti u odnosu na trasanta i indosanta i na njihove međusobne zahtjeve. taj odnos nije više pravno zaštićen. pozivanje u zaštitu. računajući od dana pravodobno podignutog protesta. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. Prema ovom članu. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. odnosno pitanje rokova zastare u mjeničnopravnim odnosima zavisi od toga ko je dužnik. stav 1. Pošto je svrha podnošenja protesta da se od zakonitog imaoca mjenice zadrži regresno pravo da mjeničnu obavezu naplati od drugih mjeničnih dužnika. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja.

kako bi ovaj mogao blagovremeno da preduzme propisane mjenične radnje (protestiranje mjenice). da bi povjerilac naplatio mjenicu mora je podnijeti dužniku radi isplate. Zakona. može se. nja mjenice. mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. ona se mora podnijeti u tom mjestu. Ukoliko je u mjenici određeno platište.. može se desiti da se trasat u međuvremenu predomislio. a sljedbenik nikad ne odgovara prethodniku. njihovih avalista i intervenijenta). bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. Trasat je dužan da. odnosno indosatar koji je u posjed mjenice došao neprekidnim nizom indosamenata. ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi. Ako mjenica dospijeva u dane praznika. računajući od dana dospjelosti. avaliste. tj. u nastavku se navode i odredbe člana 39. ta činjenica se konstatuje na mjeničnom blanketu i mjenica vraća vlasniku. od dana posljednje parnične radnje. neprekinuti niz indosamenata. Zakona o mjenici. Takođe.računovodstvo i finansije U istom smislu su i odredbe člana 82. Kada glavni mjenični dužnik isplati mjenicu gase se obaveze svih mjeničnih dužnika. Prema navedenim odredbama. jer odbijanje akceptiranja od trasata ne znači i odbijanje od isplate. jer je pravilo da prethodnik odgovara sljedbeniku. kada mu se mjenica podnese na isplatu. odnosno trasat odbije da isplati mjenicu. člana 43. a ako na računu dužnika nema sredstava za isplatu iste. provjeri formalnu ispravnost mjenice. kao i lični identitet imaoca mjenice. mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja. može se tražiti isplata od regresnih dužnika kao solidarnih mjeničnih dužnika. odluči da je isplati na dan dospijeća. od dana osporenja. Protest je dokaz da je mjenični povjerilac tražio od mjeničnog dužnika činidbu. Ako mjenica dospijeva na dan koji je neradni (zakonom utvrđeni praznici). prije protestiranja. Ukoliko mjenica nije akceptirana. ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. koji iznosi tri godine. 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi. stav 1. Zakona o mjenici. U slučaju da trasat ne prihvati isplatu mjenice. gase se obaveze regresnih dužnika (trasanta. kada prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice. sve do isteka roka zastarjelosti. ali ju je Odredbe Zakona o mjenici Kao ilustraciju da konstatacije navedene u pomenutom tekstu nisu u skladu sa Zakonom o mjenici. njena isplata se može zahtijevati sljedećeg radnog dana. indosanta. Tek ako akceptant. i mada je odbio da akceptira mjenicu. Mjenicu na naplatu podnosi njen zakoniti imalac – remitent. Mjenica se ima isplatiti na dan njene dospjelosti ili u toku dva radna dana koji dolaze neposredno iza dana dospjelosti mjenice. . od dana kad se parnica pravomoćno završi. sa komentarom: Prema odredbama člana 39. stav 1. imalac mjenice je dužan da se za isplatu mjenice obrati trasatu. a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potraživanje. Domicilirana mjenica se podnosi na isplatu licu na koje je mjenica domicilirana. nakon dana izdavanja ili viđenja. To će se desiti ako mu je trasant u međuvremenu obezbijedio pokriće za isplatu mjenice. podnijeti na isplatu trasantu. tada nema glavnog mjeničnog dužnika. 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji. Propuštanjem podnošenja mjenice na isplatu u roku njene dospjelosti. njena isplata se može tražiti tek prvog radnog dana poslije praznika. od dana svršetka stečajnog postupka. iako je ovaj odbio da je akceptira. Uslov da se može tražiti isplata mjenice od regresnih dužnika je da je imalac mjenice prethodno podigao protest zbog neisplate. i člana 44. U mjeničnoj obavezi trasat koji je akceptirao mjenicu (akceptant) ostaje i dalje glavni mjenični dužnik. Dužnost je imaoca mjenice da mjenicu podnese na isplatu akceptantu u mjestu plaća90 Porezni savjetnik februar 2012. Isplatom mjenice na redovan način gase se mjenična prava i mjenične obaveze.

Zakona o mjenici. saglasno članu 71. Prema odredbama člana 44. Protestni postupak pokreće imalac mjenice – povjerilac. Zakona o mjenici. Da bi se mogao naplatiti potrebno je da podigne protest kod protestnog organa. ili ako trasat obustavi plaćanja. nakon što je tražio da se izvrši činidba po mjenici. Za deponovanje se ne mora tražiti pristanak imaoca mjenice. U slučaju da mjenicu ne isplati glavni mjenični dužnik. opasnost i štetu imaoca mjenice. avalista) od njegove obaveze kao da su izvršili isplatu. Regres prije dospjelosti mjenice ostvaruje se prije isteka roka dospjelosti mjenice. U slučaju da imalac mjenice neće da primi mjeničnu svotu ili ne traži da mu se mjenica isplati o roku. U ovom slučaju. Ako glavni mjenični dužnik ne isplati mjenicu tada dolazi do izražaja solidarno jemstvo ostalih mjeničnih obveznika. 3) ako je otvoren stečaj. Po tom načelu se mjenični dužnici rangiraju kao: 1) glavni mjenični dužnici (akceptant i njegov avalista) i 2) regresni dužnici (trasant i njegov avalista.računovodstvo i finansije ovaj odbio. trasat. ovog zakona. indosant i njegov avalista. intervenijent). što potvrđuje protestom mjenice. Deponovanje mjenične svote oslobađa dužnika (akceptant. remitent ili indosatar. Mjenično pravo poznaje dvije vrste regresa: - regres prije dospjelosti i - regres po dospjelosti. Do naplate od regresnih dužnika može doći samo u predviđenim slučajevima u zakonu: - u slučaju odbijanja potpunog ili djelomičnog akceptiranja mjenice. ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. U ovom slučaju rok dospjelosti nije još nastupio. imalac mjenice nije dužan da čeka rok dospjelosti nego može tražiti naplatu od regresnih dužnika. Regres prije dospjelosti može se vršiti i u slučaju da na mjenici stoji klauzula koju je stavio trasant «bez protesta». Prema članu 43. 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Naplata od tih solidarnih dužnika naziva se regresom. «bez troškova» ili drugi izraz koji znači to isto. pa i kada ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično. U ovom slučaju mjenica se nalazi u opasnosti jer trasat ne pristaje da bude glavni mjenični dužnik. ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. ili ako on obustavi plaćanja. naplata mjenice se može vršiti od regresnih dužnika. na trošak. Porezni savjetnik veljača 2012. trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti. svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda. imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta. 91 . a već postoji mogućnost da se vrši naplata od regresnih dužnika. tada glavni mjenični dužnik ima pravo da mjeničnu svotu deponuje kod suda na rizik i trošak imaoca mjenice. odnosno regres mjenice znači naplatu od regresnih dužnika. Protest se. - regres prije dospjelosti zbog obustave plaćanja zbog toga što je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno. koji će u protestnom aktu da utvrdi da akceptant nije u potpunosti ili djelomično akceptirao mjenicu. bilo u cjelini ili djelomično. Zakona o mjenici. podiže kod nadležnog suda u mjestu u kome se nalazi prebivalište lica protiv kojeg se podiže protest. Jedno od osnovnih mjeničnih načela je načelo solidarnosti. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. i ako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom. bilo potpuno bilo djelimično. odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje.

ali niko ne može izdati platni nalog na teret računa trasata . predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju” je suprotna samoj suštini mjenice. Zaključak U ovom teksu je dat kritički osvrt na tekst objavljen u PS. trasant ovlastio remitenta da sam ispostavlja nalog na teret njegovog računa. kao nalogodavac. ali imaocu takve mjenice stoje na raspolaganju regresni mjenični dužnici. ZPT predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćene mjenice u dužnikovoj banci. Nema nikakvog zakonskog osnova za tumačenje da je izdavanjem mjenice i uručenjem iste svom povjeriocu (remitentu). pri čemu je problem prinudne naplate preko bankovnih računa u BiH posmatran isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. Takođe. pa onda dolazi ime remitenta. koje mjenicu može naplatiti na dan njenog dospijeća ili prije dospijeća prenijeti svoje pravo iz mjenice na treće lice putem indosamenta. putem indosiranja mjenice. Kada regresni dužnik izvrši isplatu mjenice ima pravo nadoknade od svojih prethodnika. stav 1. koji postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. koja. i da se isplata povjeriocu može vršiti sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune i da se to može primjenjivati sve do isteka roka zastare potraživanja prema akceptantu mjenice. odnosno lice na mjenici kome se ima platiti mjenični iznos ili po čijoj se naredbi taj iznos mora platiti. Mjenica je vrijednosni papir sačinjen u zakonski propisanoj formi. “nalažem da platite”. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”. Ime lica koje treba da plati mjenični iznos (trasat). Kao rezime. Remitent ima mogućnost da svoje pravo na mjenici. Zakona o mjenici. posebno to ne može naložiti trasant (izdavalac mjenice). bitni elemenat mjenice i ono mora biti naznačeno na mjenici. Kod sopstvene mjenice obavezu da isplati mjenicu ima njen izdavalac. broj 1/11. tada se vrši protest mjenice. mora da bude naznačeno na mjenici. 2) Nema zakonskog osnova ni za tvrdnju da odredbe članova 10. prenese na drugo lice. 92 Porezni savjetnik februar 2012. takođe. s pozivom na odredbe čl. . 80. ovaj ovlašten da na osnovu mjenice može izdati platni nalog za naplatu svog potraživanja od trasanta izdavanjem platnog naloga na teret računa trasata. u smislu Zakona o mjenici. pod naslovom “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. i 11. navodim sljedeće: 1) Tvrdnja da je “danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da. nema osnova za tumačenje da je stavljanjem klauzule na vlastitoj mjenici “platiću”. a na osnovu “pismenog zahtjeva mjeničnog povjerioca”. “platiti za ovu ____ mjenicu” i slično. Remitent je mjenični povjerilac. Ime remitenta je. Do prava na regres u ovom slučaju dolazi zbog neisplate mjenice. takođe. u kojoj jedno lice (trasant) poziva drugo lice (trasata) ili mu izdaje bezuslovan uput (nalog) da to lice isplati trećem licu (remitentu) određeni iznos novca u određenom roku i na određenom mjestu. i kada proteknu dva dana iza dospijeća ako mjenicu ne plati glavni mjenični dužnik.akceptanta bez njegovog pismenog ovlaštenja. u kom slučaju mjenica se pojavljuje kao instrument plaćanja. što znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova i mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. a kod trasirane (vučene) mjenice izdavalac mjenice (trasant) daje nalog drugom licu (trasatu) da plati mjenicu trećem licu (remitentu). što se radi sa uobičajenom klauzulom “platite (platiti) za ovu ____ mjenicu po naredbi”.računovodstvo i finansije Regres po dospjelosti mjenice dolazi kada mjenica dospije za naplatu. što je dovoljno obrazloženo u prethodnom tekstu.

odnosno Zakonom o izvršnom postupku. imala bi prednost u odnosu na prioritete utvrđene Zakonom o finansijskom poslovanju. Odredbu ovog člana treba posmatrati i u kontekstu poboljšanja efikasnosti naplate mjenice sa računa mjeničnog dužnika.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. To znači da bi. odnosno ZPP. odnosno državnog vlasništva. 2) Treba raditi na afirmaciji trasirane mjenice.a) Zakona o mjenici. u slučaju kolizije ovog zakona sa drugim zakonima iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona. odnosno prema navedenim odredbama naplata mjenice na dan dospijeća ili kada proteknu dva dana iza dospijeća. može se postaviti pitanje kako afirmirati mjenicu kao sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja i kako upotrebom mjenice unaprijediti izmirivanje obaveza i na taj način doprinijeti efikasnijem obavljanju platnog prometa? Odgovor je u sljedećem: 1) Treba dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o mjenici i zaboraviti rješenja iz prethodnog perioda i iz vremena preovlađujućeg društvenog. tj. izmiruju izdavanjem ili indosiranjem mjenice. s pozivom na odredbe ovog člana. odnosno kada je primjenjivan automatizam prilikom njene naplate preko žiro-računa otvorenih kod SDK. 93 . kada za to postoje uslovi. kada su pravna lica poslovala preko transakcijskih računa otvorenih kod SDK/ZPP i kada su mjenici davana svojstva koja ona nije imala po Zakonu o mjenici. 3) Prema članu 111. U PRODAJI Zakon o javNim NaBavkama komentar i primjena auTori: ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ ZAKoN o JAVNIM NABAVKAMA ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ komentar i primjena IZ SadrŽaja: • ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BiH .komentar • PODZAKONSKI AKTI • smjernice za ponuđaČe • EVROPSKA PRAKSA • OBRASCI sa uključenim PDV-om CIJENA: 94.računovodstvo i finansije Nakon svega navedenog. mjenicu trebalo naplati u roku dospijeća i dati joj prioritet u odnosu na ostale naloge i osnove za naplatu koji dospijevaju tog dana. na tome da se međusobne obaveze i potraživanja između pravnih lica. kada dužnik (trasant) svoju obavezu prema povjeriocu (remitentu) plaća svojim potraživanjem od svog dužnika (trasata). kada na tom računu prilikom podnošenja mjenice na naplatu u zakonskom roku ima sredstava.

a svođenja dupliranja poslova na minimum. osao interne i eksterne revizije treba da se koordinira kako bi se osigurala adekvatna revizijska pokrivenost oblasti a duplo obavljanje posla svelo na minimum. zbog čega je potrebno vršiti koordinaciju rada ovih profesija. Uvod . Iako svaka od ovih dvaju različitih revizorskih funkcija ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između njih. eksterna revizija. disciplinovan pristup procjeni i unaprijeđenju adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizikom. Glavnu odgovornost za koordinaciju ima odbor za reviziju i direktor interne revizije. Djelokrug rada eksterne revizije odnosi se na reviziju finansijskih izvještaja organizacije i davanje uvjeravanja da su oni istiniti i objektivni. Respektujući sličnosti i razlike njihovog djelokruga postoji potreba koordinisanja njihovog rada u cilju što adekvatnijeg pokrivanja usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga. Ključne riječi: interna revizija. u određenim slučajevima jedna drugoj ocenjuju rad. kontrole i upravljanja organizacijom. I jedna i druga revizija koristi usluge druge. Koordinisanje je podržano profesionalnim standardima interne i eksterne revizije. Djelokrug rada interne revizije podrazumijeva sistematičan. Sa gledišta interne revizije parametre za ocjenjivanje uspostavlja međunarodni standard interne revizije za profesionalnu praksu 2050.revizija KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Dr. koordinacija interne i eksterne revizije 94 Porezni savjetnik februar 2012. Mile Stanišić Rezime Mnoge organizacije koriste istovremeno usluge interne i eksterne revizije. a sa gledišta eksterne revizije među- P 1. takođe. postoje i mnoge sličnosti između njih. I ako su interna i eksterna revizija dvije različite profesije.

ali neprikladno upravljanje njenim dobrima mogu je dovesti do bankrota. u osnovi. Ali. Aktivnosti ove dvije discipline. se mogu preklapati u oblasti provjere računovodstvene kontrole. 2. Interni i eksterni revizor moraju koordinirati svoje aktivnosti. i da se razmotri njihova uloga u skladu sa standardima interne i eksterne refvizije. Povrh toga. zahtjeve i probleme da bi se postigao efikasni koordinisani rad na reviziji. koje se razlikuju po interesnim stranama kojima služe. Mada interna revizija ne može da diktira eksternim revizorima do kojeg nivoa oni treba da koordiniraju svoj rad. prva je usko fokusirana. Rezultat svega je da imamo dvije različite profesije koje moraju da se uzajamno respektuju i sarađuju. Ona je šira i dublja nego kod eksternih revizora. njihovom nivou nezavisnosti od aktivnosti za koje obezbjeđuju uvjeravanje i obimu tog uvjeravanja. ukoliko se u projektima interne revizije primjenjuju tehnike eksternog revizora. Takvi revizori mogu promašiti poentu cjelokupne revizije. analiziranju transakcija. Interna i eksterna revizija su. Takođe. Uloge i odgovornosti Nadzorni odbor. Primarna odgovornost eksternih revizora je provjera finansijskih izvještaja organizacija. a kod druge je djelokrug mnogo širi. Pronevjere štete firmi. ocjeni sistema. Interne provjere računovodstvenih kontrola su bitne i interni revizori moraju biti uključeni u njih. interne i eksterne revizije. nezavisno od njihovog razloga i visine.revizija narodni standard revizije 610. Interni revizor vodi računa o svim vidovima šteta i pronevjera. njihove namjere i rezultati mogu varirati. interni revizori. Uloge i odgovornosti Porezni savjetnik veljača 2012. U tom smislu valja sagledati oblasti saradnje interne i eksterne revizije i kriterijume koji se pri toj saradnji koriste. Interna revizija postupa kao nezavisna aktivnost provjere operacija mjerenjem i ocjenom adekvatnosti kontrola. Ali. ali može da pokuša da razumije njihove specijalne potrebe. da zastupa eksterne revizore kompanije. U tome leži jedna od osnovnih razlika izmađu eksterne revizije i moderne interne revizije. i šta treba učiniti da bi koordinacija bila efektivna i efikasna. Ali. To stečeno iskustvo obezbjeđuje značajnu obuku pri razvoju programa revizije. da se primjenjuju isti principi. 3. pronalaženju grešaka i pripremi radnih dokumenata. kao i efektivnosti i efikasnosti izvršenja. rezultati mogu biti nedjelotvorni. kao i prethodne godine i da je imovina očuvana. moraju se uvjeriti da su izvještaji sastavljeni u skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima. Kontrola finansijskih aktivnosti je znatno poboljšana tokom godina. Gubici koji su prouzrokovani slabom proizvodnjom. Njihova funkcija je da snabdijevaju menadžere širom organizacije sa informacijama koje su potrebne da bi efektivno ispunili svoje obaveze. marketingom. rukovodstvo i bord direktora (njegov komitet za reviziju) će obično odobravati ovu saradnju. Interni revizori imaju drugačiju funkciju. 95 . izvršni menadžment. inžinjeringom.  Djelokrug internih i eksternih revizora Većina internih revizora su prvobitno bili eksterni revizori. razlike su mnogo veće od sličnosti zbog toga što su im različiti ciljevi. pažnja eksternih revizora nije usmjerena na štete i pronevjere koje su malog obimaj kao i one koje nemaju uticaja na finansijske pozicije. ili loše organizovanim inventarom. što se ne može reći i za ostale kontrole koje se vrše u organizaciji. kao i spoljni revizori su temeljac efikasnog korporativnog upravljanja. U ovom članku se diskutuje o pristupima kako da interni revizori uspostave bolje radne odnose sa eksternim revizorima. dvije klase pružalaca usluga uvjeravanja. svakako. Interna revizija ne može. mogu biti mnogo veći od gubitaka koji su posljedice finansijskih pronevjera. Namjera je odrediti da li iskazi istinito prikazuju finansijski položaj organizacije i rezultate njenih aktivnosti za određeni period. Tehnike koje se koriste pri finansijskoj reviziji kako internoj tako i eksternoj mogu biti istovjetne. ali to nije njihov jedini zadatak. kao što smo vidjeli.

U izvještaju fondacije IIA za istraživanja. u koje revizira. Interne revizore pokreće želja rukovodstva da se koncentrišu na procese koji se odvijaju unutar organizacije da bi obezbijedili tačnost. Oni nezavisno razvijaju i obavljaju analizu rizika. po pravilu. Ukoliko se obavlja zajednička revizija na ovom nivou. • Služi trećim licima kojima su potrebne pouzdane finansijske informacije. Ključne osobine svakog od ovih nivoa ukazuju upravo na to kako blisko ove dvije funkcije mogu sarađivati. u stvari. takođe. kao jasno odvojene i različite aktivnosti. Ključne razlike u ovim dvjema profesijama se odnose na osnovni razlog za dobijanje usluga. Ovaj nivo je nivo gdje se manje sarađuje nego što je to slučaj sa četvrtim nivoom. uzgred se bavi preven• Direktno je zainteresovan za cijom i otkrivanjem prevara. • Uopšte. Eksterni revizor • Je samostalni preduzetnik/ugovarač. godine. efikasnost i efektivnost poslovanja.  Nivoi odnosa između internih i eksternih revizora U skladu sa Institutom za standarde za interne revizore koji se odnose na profesionalnu praksu interne revizije. Za eksterne revizore pokretačka snaga su eksterni regulativni zahtjevi za nezavisno potvrđivanje objektivnosti finansijskih informacija koje se daju akcionarima 96 Porezni savjetnik februar 2012. U studiji se obrađuje prvi najniži nivo učešća “koegzistencija” (coexistence). Dok su eksterni revizori bili prvenstveno zainteresovani za reviziju finansijskih izvještaja. u tom slučaju spoljni revizor. Primarne razlika između internog i eksternog revizora su: Interni revizor • Zaposlen je u organizaciji. Na ovom nivou interni i eksterni revizori obavljaju potrebne misije. • Kontinuirano obavlja aktivnosti • Periodično pregleda evidencije koje pregleda. Koordinacija ukupnih revizijskih poslova: odnos između internih i eksternih revizora. ako prevare materijalno utiču na finansijske izvještaje. a ne samo provjeru svojih finansijskih poslova. utvrđuju se četiri nivoa odnosa između internih i eksternih revizora.revizija svakog od ovih temelja mogu da se često pojavljuju donekle zamršeno. . koji je nastao 1941. rade samostalno. nivou “partnerstva” (partnering) na kojem interni i eksterni revizori imaju zajedničku misiju koja obuhvata finansijsku reviziju. Mada se i na nivou “koordinacije” (coordination) analize. Iz ovog koncepta Institut za interne revizore. planiranje revizije i izvršavanje plana revizije. 4. I eksterni i interni revizori primjenjuju slične metode kada je u pitanju dokumentacija. na tom nivou se koriste zajedničke informacije o analizi rizika i pokušava da se uspostavi koordinacija planova revizije. • Fokusira se na tačnost i razumljivost istorijskih događaja koji su izraženi u finansijskim izvjštajima. i imaju sličan opšti pristup klijentima. posebno u današnjoj poslovnoj areni sa povećanim brojem propisa i većim očekivanjima od korporativne odgovornosti.obično jednom godišnje.direktora interne revizije). • Je nezavisan od aktivnosti • Je nezavisan od menadžmenta i nadzornog odbora i. podržavaju finansijsko izvještavanje . ali je spreman da odgovori na potrebe i želje svih mentalnom stavu. reviziju poslovanja i usaglašenost sa propisima i reviziju siste- • Fokusira se na buduće događaje procjenom dizajniranosti kontrola koje daju uvjeravanje da će se zadaci i ciljevi organizacije ostvariti. • Služi potrebama organizacije. Oni su željeli profesiju koja se bavi pružanjem nezavisne revizije cjelokupnog poslovanja organizacije. i finansijskoj zajednici. Na nivou “integracije” (integration) interni i eksterni revizori zajednički primjenjuju modele rizika i planove revizije i obavljaju ekstenzivnu zajedničku reviziju. odlučuje kada i gdje se takve aktivnosti obavljaju. Pravilna koordinacija treba da obezbijedi adekvatnu reviziju i da svede na minimum dupliranje napora. odnosno njegovi osnivači su zaista željeli da postignu poseban identitet u odnosu na eksterne revizore. koordinacija rada interne i eksterne revizije spada u odgovornost rukovodstva za reviziju (CAE . elemenata upravljanja. interni revizori su imali potrebu da procjenjuju sveukupno poslovanje. ali spriječavanje prevara u bilo kom obliku ili obimu u bilo ga se direktno tiče ovo pitanje kojoj aktivnosti pregleda.

Po- 97 . tj. Prema Sawyerovoj “Internoj reviziji”: Praksa moderne interne revizije. Međutim. Oni koji nisu upoznati sa procesom revizije često misle da je revizor revizor. Interni revizori mogu posebno da budu od pomoći eksternim revizorima tako što će razmijeniti ideje i obezbijediti mišljenje o uslovima i razvojima u organizaciji obilaženjem pogona i objašnjavanjem procesa i procedura. To prije znači da svako od njih treba uglavnom da zna što onaj drugi radi i planira posao tako da izbjegne svako očigledno dupliranje rada. Interna revizija treba da ima za cilj da koordinira rad sa svojim eksternim revizorima. Porezni savjetnik veljača 2012. bilo bi preklapanja i dupliranja. Dittenhofer. CPA i Mortimer A.CIA. što obje revizijske funkcije koriste u radu iste evidencije i osoblje organizacije postoji mogućnost nepotrebnog dupliranja rada ili neizbježnih prekomjernih zahtjeva kada je u pitanju osoblje organizacije ukoliko ne postoji izvjestan stepen koordinacije. njegovi rezultati ne bi imali isti kvalitet nezavisnosti. to često mnogi članovi rukovodstva ne znaju. čak iako interni revizor ima jedinstevnu (posebnu) ulogu u svakodnevnim revizijskim procesima. “Koordinacija između internih i eksternih revizora je značajna zato što povećava ekonomičnost. Mada svako od njih ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između ove dvije različite revizijske funkcije. oni treba da sarađuju kako bi se izbjeglo dupliranje posla. Ove dvije revizorske grupe imaju neke suštinski različite odgovornosti. J. I ako ove dvije revizije ne bi bile koordinisane. prema Sawyeru i Diffenhoferu. Ph. a efikasnost se unapređuje kada su rezultati revizije svake grupe na raspolaganju drugoj grupi prema potrebi. Najvažniji element u koordinaciji interne i eksterne revizije. Kada bi interni revizor vršio funkciju eksternog revizora. Funkcija internog revizora je da upozna sistem svog preduzeća. Na ovom nivou ove dvije funkcije zajedno rade sa ciljem da definišu korporativne revizijske potrebe i očekivanja i da ispune te zahtjeve kroz zajedničke i udružene napore.  Značaj koordinisanog rada dvaju revizija Organizacije koriste značajne revizorske usluge iz dva različita izvora: interne revizije i nezavisnih eksternih revizora. što bi neposredno povećavalo troškove revizije”. oni mogu imati utisak da su svi revizori isti. odnosno svoje organizacije kako bi vidio da li se poštuje politika preduzeća i da li sistem funkcioniše maksimalno efikasno uz minimalne troškove. Rezultati istraživanja su pokazali da su 62. upoznavanjem sa revizijskim aktivnostima i nalazima. ali je bolje da to radi neko ko mnogo bliže poznaje politike i praksu u preduzeća. To ne znači da oni moraju da rade zajedno na projektima ili da moraju da primjenjuju isti opšti pristup za svoje razne projekte.D.D. Nijedna od ovih revizijskih formi ne može zamijeniti jedna drugu. je bliska i stalna komunikacija između grupa. Eksterni revizor može da obavlja i funkciju internog revizora. na mnogo načina one utiču jedna na drugu. Lawrence B. 5. peto izdanje. efikasnost i efektivnost ukupne revizijske aktivnosti za preduzeće. Taj koordinisani rad na reviziji bi trebalo da obezbijedi efikasniji djelokrug revizije organizaciji kojoj se pružaju usluge.revizija ma. i menadžment interne revizije treba da se upozna sa njima i saopšti ih rukovodstvu u slučaju da postoje neke sumnje i nedoumice. Internu reviziju ne treba nikada posmatrati kao podgrupu ili mlađeg partnera eksternih revizora! Funkcija eksternog revizora je da upozna sistem svog klijenta kao osnov za oslanjanje na krajnje rezultate tog sistema kako bi mogao da izrazi mišljenje o finansijskim izveštajima. Sawyer. Oni stalno govore da primarni cilj nije samo ekonomski već da se postigne maksimalna efikasnost i efektivnost ukupnih napora u obavljanju revizije.3% interna revizora i 69% eksternih revizora koji su učestvovali u ovim istraživanjima i dali svoje odgovore podnosili izvještaje na ovom nivou “koordinacije”.. Mada interni revizor poznaje razlike između svojih ciljeva i ciljeva eksternih revizora. CIA. Pošto eksterni i interni revizori imaju toliko toga zajedničkog.

ali i da je to rad nižeg nivoa. ali prom. interni revizori mogu da daju svoj doprinos radu eksterne revizije. 98 Porezni savjetnik februar 2012. . eksterni revizor mora.  Profesionalni standardi kao podrška koordinisanom radu revizije Odnos internih revizora sa njihovim eksternim revizorima se mijenjao godinama i još uvijek se mijenja. U to vrijeme odjeljenja interne revizije su bila često blisko povezana u radu sa eksternim revizorima. jer ona predstavlja važnu organizacionu kontrolu u ukupnom sistemu internih kontrola. Ova saradnja sve više napreduje kako preduzeća budu sve više prihvatala Međunarodne računovodstvene standarde. Ovo skretanje sa aktivnosti interne revizije orijentisanih na finansijske izveštaje je oslabilo vezu sa eksternim revizorima i bliskost njihove koordinacije i saradnje. odnosno da ta saradnja bude kvalitetnija. takođe. po pravilu. Na primjer. biće vjerovatno potrebno manje vremena da eksterni revizori obave svoj posao. rad interne revizije u početku se sastojao od rada za koji su eksterni revizori smatrali da je potreban. oslanjanje na internu reviziju omogućava eksternoj reviziji da proširi obuhvatnost revizije preduzeća. godine. U nekim slučajevima ove dvije revizorske grupe su funkcionisale potpuno samostalno. što će uticati na visinu troškova koju preduzeće plaća za obavljanje eksterne revizije. oba zadatka za koje se koristilo dosta resursa. Pored toga. međutim. sa samo najobaveznijim kontaktom i koordinacijom. U 1941. Razvoji interne kontrole su još jednom vratile klatno unazad prema bliskoj.Institute of Internal Auditors) i profesija interne revizije je bila usmjerena ka konceptu moderne revizije poslovanja. ali da oduzima puno vremena. Uz pomoć interne revizije u ovim revizijskim postupcima rezultat je bio. Sa istorijske tačke gledišta okupiranost tadašnjim sve većim rastom odgovornosti nezavisne revizije i troškovi ovog rada su prouzrokovali da eksterni revizori preporuče klijentima stvaranje odjeljenja interne revizije. za ova prva odjeljenja interne revizije je bilo često većinom angažovano osoblje povučeno iz javne računovodstvene prakse. Ona im omogućava da bolje shvate aktivnosti i operacije preduzeća. ali je u tome interna revizije imala podređenu ulogu. Takođe. eksterni i interni revizori počeli su da sarađuju uporedo sa uvođenjem međunarodne računovodstvene prakse kojom se ove dvije aktivnosti približavaju. U našem poslovnom okruženju. Pored toga. U ovim početnim situacijama postojala je tendencija da internu reviziju sve strane posmatraju kao funkciju za podršku direktno ciljevima eksterne revizije. Koliko god blisko sarađivali. Ove zadatke je često eksterna revizija smatrala neophodnim. tada su oni smatrani da predstavljaju revizorske postupke uvjeravanja. zbog internog poznavanja preduzeća. sa jačim naglaskom na pružanje usluga menadžmentu – kao servis menadžmenta. da objektivno ocijeni rad interne revizije. Kao rezultat toga. godini osnovan je Institut internih revizora (IIA . a obje strane će imati sve veće koristi. Ovo postaje naročito korisno kada preduzeće nastavlja da širi asortiman svojih proizvoda i usluga. inače. morali da obave. interni revizori koji su radili kao podrška eksternim revizorima obavljali su usaglašavanja izvjesnih kontrolnih računa ili su obavljali testiranja popisa zaliha. Da bi se bolje razumjelo sadašnje okruženje za koordinisanje rada interne i eksterne revizije interesantno je posmatrati saradnju interne i eksterne revizije od 1942. tijesna saradnja između internih i eksternih revizora. saradnja sa internom revizijom preduzeća ima nekoliko prednosti.revizija Svođenje dupliranja posla na najmanju mjeru je uvek poželjno kako bi se smanjili troškovi i prekidanje i ometanje poslova koji su predmet revizije. Sa stanovišta eksternih revizora. Promjenljiva atmosfera 1970-ih i 80-ih godina ponovo je dovela do mnogo većeg fokusiranja na adekvatnost sistema internih računovodstvenih kontrola u organizaciji i veće saradanje između interne i eksterne revizije.enljivoj saradnji između internih i eksternih revizora u 6. i da smanje nivo testiranja koje bi njihovi revizori. što podrazumijeva i veći obim posla za reviziju.

3. 99 . ukoliko eksterna revizija želi da koordinira svoj rad sa internom revizijom. odnosno u onim slučajevima kada ima izgleda da interna revizija bude. zaključivanju i izvještavanju. Prema ovom kriterijima.1. • da li rukovodstvo na bilo koji način ograničava rad internih revizora. a interna revizija ne želi da sarađuje. 6. u onim slučajevima kada je interna revizija od značaja za revizorovu procjenu rizika. Interna revizija najčešće obavlja sljedeće poslove: • Pregled računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola i praćenje njihovog funkcionisanja. postoje značajni zajednički interesi za blisku saradnju između internih i eksternih revizora. ukoliko postoje. Za razumijevanje i procjenu funkcije interne revizije eksterni revizor uključuje sljedeće kriterijume: 1.  Baziranost saradnje na standardima eksterne revizije Međunarodni standardi revizije i Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije uspostavljaju standarde i pružaju smjernice internim i eksternim revizorima u koordinaciji njihovog posla. odnosno da li izvršava preporuke revizora. Mada interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije (zadatke). na postupke eksterne revizije. Od procjene funkcije interne revizije zavisi koliko će eksterni revizor modifikovati prirodu. 2. Revizijski standard eksterne revizije 610 primenjuje se samo na aktivnosti interne revizije koje su od značaja za reviziju finansijskih izveštaja. odmjeravanje. u određenim oblastima. zbog čega ona treba da bude detaljno razmotrena od interne revizije i njenog direktora. a eksterni revizori ne žele. od značaja za eksternu reviziju računovodstvenih izvještaja. Ciljevi i djelokrug interne revizije mogu biti različiti. Komitet za reviziju (Odbor za reviziju je njegov sinonim) i viši menadžment treba da budu konsultovani radi donošenja odluke. Porezni savjetnik veljača 2012. Suprotno tome. • da li Odjeljenje interne revizije slobodno planira obim i predmet revizije i podnosi izvještaj o rezultatima revizije. Eksterni revizor treba da razmotri aktivnosti interne revizije i njihove efekte. vrijeme i obim revizorskih postupaka koje planira da izvede u toku eksterne revizije. • Ispitivanje računovodstvenih i poslovnih informacija. efikasnosti i efektivnosti poslovanja. Organizacioni status interne revizije se posmatra u smislu pozicije interne revizije u organizacionoj shemi preduzeća i nivoima izvještavanja o obavljenim internim revizijama. Djelokrug funkcije interne revizije. procjenu funkcije interne revizije. 2. • kako rukovodstvo reaguje na izvještaje interne revizije. Ukoliko menadžment interne revizije želi da unaprijedi saradnju sa ciljem ukupne efikasnosti i uštede resursa. tokom procesa planiranja revizije. klasifikovanje i izvještavanje. Organizacioni status interne revizije. kao i ispitivanje poslovnih promjena i salda na pojedinim računima. Eksterni revizor treba da stekne dovoljno razumijevanje funkcije interne revizije radi identifikovanja i procjene rizika materijalne greške u finansijskim izvještajima i osmišljavanju i sprovođenju daljih revizorskih postupaka. ključna stvar odnosi se na podnošenje izvještaja internog revizora: • da li rukovodilac Odjeljenja interne revizije podnosi izvještaj najvišem nivou rukovodstva. U ovom standardu navode se tri značajna principa: 1. što je od značaja na nezavisnost i objektivnost internog revizora u prosuđivanju. a zavise od strukture organizacije i zahtjeva rukovodstva.revizija mnogim organizacijama. Eksterni revizor treba da izvrši. uključujući pregled metoda korišćenih za identifikovanje. u tom slučaju funkcija interne revizije može biti predmet ozbiljnih sumnji (nedoumica) od Komiteta za reviziju i višeg menadžmenta. • Analiza ekonomičnosti. • Ispitivanje usaglašenosti poslovanja sa zakonskom regulativom. politikom rukovodstva i preuzetim obavezama.

4. Kvalitet internih revizora se posebno ogleda kroz: • razumijevanje poslovanja preduzeća. 3. Drugim riječima. i nivo nadzora aktivnosti interne revizije. Prema njihovim standardima. Eksterni revizor treba da utvrdi kako interna revizija može da doprinese ukupnim ciljevima revizije kroz testiranje i druge procedure. takođe. Planiranje i koordinisanje rada sa internom revizijom. 2. Ovim se potvrđuje da je primarna odgovornost eksternog revizora da izrazi mišljenje o objektivnosti pregledanih finansijskih izvještaja. odnosno obezbjeđenja uslova za efikasnije poslovanje.revizija Za sve navedene oblasti koje su u djelokrugu interne revizije zainteresovan je i eksterni revizor. 1. i da se revizije obavljaju u skladu sa standardima IIA. revizija se može planirati i koordinisati. • radno iskustvo i profesionalne kvalifikacije. Funkcija interne revizije treba da ima priručnik za reviziju i programe rada. pomenuti standard eksterne revizije razmatra pitanja koja se odnose na korišćenje rezultata rada interne revizije od eksternih revizora pri reviziji računovodstvenih izvještaja. Ovaj postupak ispitivanja bi. kao i dokumentovanost revizorskih dokaza. Upoznavanje sa funkcijom interne revizije. eksterni revizori ne mogu upravo da . stručnu obuku i znanja neophodna za internog revizora. da interna revizija ima na raspolaganju proces uvjeravanja o kvalitetu. postoje mnoge sličnosti i razlike između interne i eksterne revizije. Slično Međunarodnom standardima eksterne revizije. Ovaj kriterijum odnosi se na adekvantu uređenost interne revizije internim politikama i procedurama i efikasno funkcionisanje revizije u skladu sa istim politikama i procedurama. američki SAS No. sa ocjenama za izvršavanje plana. U svakom slučaju. • znanje računovodstva i revizije. Dakle. internu reviziju rukovodstvo uvodi radi postizanja svojih ciljeva. eksterni revizor će željeti da se utvrdi da li organizacija interne revizije primjenjuje mnoge od standarda i praksi objašnjenih u Okviru profesionalne prakse interne revizije. 100 Porezni savjetnik februar 2012. Eksterni revizor će poželjeti da dobije uvjeravanje da interna revizija podnosi izvještaje odgovarajućim nivoima u organizaciji. Ocjenjivanje i testiranje efikasnosti rada interne revizije. odnosno sa ciljem da procijeni koliko one utiču na istinitost i objektivnost računovodstvenih izvještaja. čitljivost i logičnost sistematizacije. • iskustvo u radu u internoj reviziji. razmatra se stanje radnih papira. njihovo profesionalno iskustvo kao internih revizora. da su revizije adekvatno planirane. Kada eksterni revizor utvrdi da funkcija interne revizije zadovoljava standarde eksternog revizora koji se odnose na kvalitet rada. • relevantno radno iskustvo. Nadalje. ali sa drugim ciljem. Ocjenjivanje kompetentnosti i objektivnosti interne revizije. profesionalni certifikati. 65 usmjerava eksterne revizore da koriste sljedeće postupke prilikom razmatranja da li da koriste internu reviziju u svom radu. Ovim bi se obuhvatilo razmatranje nivoa obrazovanja osoblja. Pored upoznavanja sa organizacionom strukturom funkcije interne revizije eksterni revizor će poželjeti da ocijeni kompetentnost pojedinaca koji su angažovani u funkciji interne revizije i kvalitet njihovog rada. Zbog sličnog djelokruga. 4. ali i mogućnosti za njihovu saradnju. 3. kao što su CIA (Certified Internal Auditor) ili CPA (Certified Public Accountant). • politika angažovanja radnika i stručne obuke. Stručna kompetentnost internih revizora. Kompetentnost internih revizora se ogleda kroz profesionalne kvalifikacije. a oslanjanje eksternog revizora na rezultate njenog rada ima sekundaran značaj. Razmatranje uticaja interne revizije na plan eksternog revizora. obuhvatao ocjenjivanje kvaliteta radnih papira i izvještaja o reviziji. ali različitih ciljeva. Dužna profesionalna pažnja. i programi za kontinuirano profesionalno obrazovanje. 5.

Upravo kao što menadžment interne revizije treba da ispita rad revizora određenih za neki projekat. Uloga interne revizije u angažovanju eksternog revizira je determinisana standardom interne revizije 2050. da radi na način koji ignoriše ili zaobilazi internu reviziju. Tu se ne navodi da eksterni revizor mora da koristi internu reviziju u revizijama finansijskih izvještaja. Međutim. od eksternih revizora se. interna revizija ne treba nikada da se stavi u poziciju gdje eksterni revizori organizacije informišu Komitet za reviziju i menadžment da ne mogu da koriste internu reviziju zbog problema u vezi sa SAS No 65. Direktor interne revizije će morati da prodiskutuje o tim problemima sa partnerom odgovornim za angažman eksterne revizije ili čak sa Komitetom za reviziju. SAS No. U njemu je rečeno da prije nego što nadzroni odbor angažuje eksternog revizora za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. Ukoliko funkcija interne revizije i njeno rukovodstvo žele da podrže eksternog revizora u njegovim pregledima godišnjih finansijskih izvještaja. “je planiran da ima na raspolaganju dovoljno dokaza kao podršku za mišljenje o objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije”. Eksterni revizori mogu ponekad da zaključe da funkcije interne revizije nisu u skladu sa standardima IIA. međutim. utvrđen njihovim profesionalnim standardima. definisana su osnovna pravila koja eksterni revizori treba da koriste kada ocjenjuju funkciju interne revizije i donose odluku o korišćenju ovog važnog resursa. rukovodstvo interne revizije treba da prodiskutuje o ovim standardima za ocjenjivanje (SAS No. objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. takođe. Saradnja u obavljanju revizije može često biti veoma efikasan proces koji doprinosi ukupnom kontrolnom okruženju organizacije. zahtijeva da ocijene rad internih revizora koji sa njima sarađuju na projektu. 101 . Interna revizija treba uvijek da ima na umu da ona ima posebnu i važnu misiju (zadatak) da pruža svoje usluge menadžmentu (da bude servis menadžmentu). U nekim drugim slučajevima mogu da se pojave problemi u saradnji kada eksterni revizor odabere. Kada interna revizija obavlja posao za eksterne revizore u njihovoj reviziji finansijskih izvještaja interna revizija mora uvijek da zna da eksterna revizija ima krajnju odgovornost potvrđivanja objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. SAS No. 65 omogućava eksternim revizorima da im interna revizija obezbijedi direktnu podršku u nekom revizijskom zadatku. Funkcija interne revizije koja primjenjuje standarde i smjernice prema Okviru profesionalne prakse interne revizije ne bi trebalo da ima poteškoće da ispuni zahtjeve eksternog revizora. Interna revizija može da se saglasi da obavi posao za eksterne revizore u vezi sa njihovom godišnjom revizijom finansijskih izvještaja. U tom slučaju mogu da pretpostave da su sve funkcije interne revizije iste i da su manjkave što se tiče standarda. U mnogim slučajevima rukovodstvo interne revizije možda ne želi da posveti svoje resurse podršci eksternih revizora.2. Kada se diskutuje o saradnji između eksterne i interne revizije direktor interne revizije treba da opiše i objasni nivo usaglašenosti interne revizije sa standardima o reviziji. od eksternog revizora. iz bilo kog razloga. Korišćenje interne revizije za obezbjeđenje direktne pomoći eksternom revizoru.revizija planiraju da interna revizija obavi izvjesne procedure i da se zatim oslone na rezultate tog rada bez daljeg ispitivanja. 6. odbor može da traži od direktora interne revizije Porezni savjetnik veljača 2012. 65) sa svojim eksternim revizorima. resursa interne revizije za obezbjeđenje podrške za značajno potvrđivanje. Baziranost saradnje na standardima interne revizije Standardi IIA potvrđuju da “djelokrug rada interne revizije obuhvata finansijske i poslovne ciljeve i aktivnosti” dok djelokrug rada eksternog revizora. Rad obavljen od interne revizije radi pomoći eksternim revizorima u ispunjavanju njihovih odgovornosti podliježe svim relevantnim odredbama Standarda za profesionalno obavljanje interne revizije. 6. od eksternog revizora. 65 definiše ukupna pravila za korišćenje.

Eksterni pružaoci usluga mogu uključiti eksterne revizore. • Isporuka cjelokupne vrijednosti organizaciji. Međutim.revizija da procijeni performanse eksternih revizora. • Dostupnost specijalizovanih usluga. Druge zemlje omogućuju da se ugovori o spoljnom izvoru naprave sa isporučiocem koji je eksterni revizor i koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja ili neku drugu uslugu za preduzeće. nezavisnost eksternog revizora. • Značajna revizorska usklađivanja. Na osnovu takvog dogovora preduzeće treba da ima i iskusnog pojedinca višeg ranga kao šefa interne revizije i mali broj osoblja za internu reviziju. ako eksterni revizor pruža neke usluge preduzeću. U tim slučajevima direktor interne revizije razmatra aktivnosti koje je obavila eksterna revizija. • Pristup programima i radnim papirima ek102 Porezni savjetnik februar 2012. • Nelegalna djela. sternih revizora radi uvjeravanja da rad eksternih revizora može poslužiti za svrhe interne revizije. da se pribave znanja drugih pružalaca usluga uvjeravanja ili da se efikasno poveća pokrivenost rizika izvan plana interne revizije. • Procjenu rizika materijalnosti izvršenu od eksternih revizora. prema svojim profesionalnim standardima. U nekim slučajevima dogovori o korišćenju spoljnih izvora zahtijevaju od spoljnog izvora da praktično obavi sav posao interne revizije. pošto to može da kompromituje. preporučuje se da revior ili njegovo preduzeće ne obavlja istovremeno i reviziju finansijskih izvještaja. preglede specijalista ili nezavisnih revizorskih kuća. preporuke i da obave procedure revizije koje odobrava direktor interne revizije i da sa direktorom interne revizije obavje- . šef odjeljenja interne revizije treba da se postara. • Sudove rukovodstva i obračunske predračune. uključujući i to da se obrade područja za koja interna revizija nema dovoljno kompetentnosti. stepen i termine planiranog rada od eksternog revizora. Interni revizor može da se oslanja ili da koristi rad drugih eksternih pružalaca usluga uvjeravanja o upravljanju preduzećem. Spoljni izvor pomaže osoblju da utvrde rizike koji treba da se preispitaju. uključujući sljedeće: • Prirodu. Odluka o oslanjanju na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja može biti donijeta iz različitih razloga. treba da saopšti odboru. • Tehnike. • Poznavanje djelatnosti organizacije. • Predviđanje potreba ogranizacije i njihovo ispunjenje. Kada eksterni revizor završi reviziju finansijskih izvještaja on neka pitanja. metode i terminologiju eksternih revizora. Ta pitanja mogu da obuhvate sljedeće tačke: • Značajne slabosti u kontroli. kad god je to praktično. upravljanju rizikom i kontrolama. on ne može da obavlja reviziju njegovih finansijskih izvještaja. O tim pitanjima direktor interne revizije treba da komunicira sa eksternim revizorom da bi i on razumio stvari. Neke zemlje zahtijevaju od postavljenog stručnjaka da u svim stvarima bude u potpunosti nezavisan od revizije finansijskih izvještaja. • Greške i nepravilnosti. • Razuman nivo kontinuiteta angažovanja ključnog kadra. Pored toga. da bi se vidjelo da li taj rad zadovoljava standarde interne revizije. • Neslaganja sa upravom. Procjene performansi eksternih revizora treba da se zasnivaju na informacijama koje će biti dovoljne za podržavanje zaključaka eksternih revizora. potencijalno ili stvarno. vjerovatno tako što bi postojao jedan ili dva člana osoblja koji bi prisustvovali radu eksternog stručnjaka. • Teškoće na koje se nailazi u obavljanju revizije. da se znanje stručnjaka prenese na odjeljenje interne revizije. kao i profesora fakulteta. • Nezavisnost. Interna revizija može da koristi usluge eksternih revizora za uvjeravanje o aktivnostima koje su u domenu interne revizije. a obuhvataju sljedeće: • Profesionalno znanje i iskustvo. Odnosno. • Održavanje prikladnih poslovnih odnosa. • Izvršenje ugovornih obaveza.

kako bi bile uzete u obzir kod razmatranja okvira upravljanja rizicima. interni revizor treba da uključi u sveobuhvatni izvještaj o uvjeravanju koji podnosi odboru ili drugim ključnim interesnim stranama. Pod uslovom da postoji jedan broj alternativnih isporučilaca na polju interne revizije. takođe. Nadzorni organi očekuju od preduzeća da analiziraju uticaj koji će spoljni izvor imati na cjelokupni profil rizika i sistem interne kontrole u preduzeću. Međutim. rezultati rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja mogu uticati na ocjene rizika koje vrši interna revizija. treba da navede da se spoljni izvor angažuje na tome da će posvetiti zahtijevane resurse na efektivnom obavljanju zadatka na osnovu plana revizije.revizija štava o svojim rezultatima ili cjelokupni odbor ili komitet za reviziju. Prije nego Porezni savjetnik veljača 2012. Primjeri za procjenu stručnosti uključuju provjeru da li pružalac usluga uvjeravanja posjeduje odgovarajuće profesionalno iskustvo i kvalifikacije. uzimajući u obzir karakteristike određenog preduzeća. dokumentovan i pregledan. treba da postoji protokol za promjenu uslova ugovora. odnositi na alternativnog isporučioca. Ocjene drugih pružalaca usluga uvjeravanja koje se odnose na značajne rizike treba da budu saopštene relevantnim instancama u organizaciji. Rezultate rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja. posebno u vezi s proširenjem revizije ako se otkriju značajna pitanja. Interni revizor treba da procijeni sposobnosti i kvalifikacije pružaoca usluga koji obavlja posao uvjeravanja. uglavnom. preduzeće mora da razmotri da privremeno intenzivira rad na internoj reviziji. Pored toga. nadziran. objektivnosti. time se povećava poslovni rizik. Interni revizor treba da osigura da je rad drugih pružaoca usluga uvjeravanja na odgovarajući način planiran. Više rukovodstvo treba da osigura da preduzeće zaključi ugovor koji može da bude važeći tokom dovoljnog perioda. On treba da razmotri da li su revizorski dokazi odgovarajući i dovoljni kako bi odredio stepen upotrebe i oslanjanja na rad drugih pružalaca usluga uveravanja. Na osnovu vremena koje će biti potrebno novom isporučiocu. Ugovor. plan za nepredviđene situacije će se. Takođe. Spoljni izvor mora da bude kompetentna. Kada preduzeće stupi u ugovor o korišćenju spoljnog izvora. odnosno između klijenta angažovanja i pružaoca usluga. 103 . elemenata prakse. u mjeri u kojoj ti nalazi utiču na procjenu rizika i stepen revizorskog rada koji je potreban kao odgovor na te rizike. finansijski dobra firma sa odgovarajućim znanjem i stručnošću. da li ima važeću registraciju kod relevantnog tijela ili instituta i da li ima odgovarajuću reputaciju po kriterijumu stručnosti i integriteta u tom poslu. bilo bi neobično da velike međunarodno aktivne kompanije koriste spoljne izvore u svim ili velikom dijelu svoje funkcije interne revizije. Značajni nalazi pružalaca usluga uvjeravanja treba da budu razmotreni pri uvjeravanju i izvještavanju koje interna revizija pruža organizaciji. Nivo oslanjanja na druge pružaoce usluga uvjeravanja zavisiće od faktora koji su prethodno pomenuti: nezavisnosti. 7. Ugovor treba eksplicitno da obezbijedi da više rukovodstvo mora da daje svoje prethodno odobrenje za analizu rizika koju obavlja spoljni izvor na osnovu plana koji je ustanovljen. preduzeće treba da ima plan za nepredviđene situacije. sa spoljnim izvorom koji ima neophodnu profesionalnu stručnost. adekvatnosti izvršenja revizorskog rada i dovoljnosti revizorskih dokaza za podršku datom nivou uvjeravanja. Ugovor treba da definiše zadatke i odgovornosti spoljnog izvora. Cilj interne revizije treba da bude da razvije koordinisani rad koji predstavlja podršku za potrebe ove dvije revizorske grupe i Komiteta za reviziju i menadžment organizacije. stručnosti.  Efikasnost koordinacije interne i eksterne revizije Efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije počinje sa upoznavanjem sa njihovim primarnim i sekundarnim odgovornostima. Dobra je praksa da se ustanovi pismeni ugovor između preduzeća i spoljnog izvora. U slučaju da se dogovor odjednom okonča.

Potrebno je obavijestiti (posavjetovati) menadžment da ograničeni resursi interne revizije ne mogu da ispune njen sopstveni plan ukoliko oni stalno odgovaraju na zahtjeve eksterne revizije. Eksterni revizori baziraju veliki dio svog rada kod izbora revizija na konceptu materijalnog značaja. Za neke interne revizore. Rezultat ove saradnje bi bilo ekonomičnije i efikasnije potvrđivanje računa potraživanja korišćenjem resursa obaju revizorskih grupa. eksterni revizori imaju obavezu da traže nezavisna potvrđivanja (usaglašavanja) salda potraživanja kupaca. zakonom o računovodstvu ili reviziji). oni ne mogu da ispitaju svaki sistem ili račun u toj organizaciji. to ne bi bilo najefikasnije za korišćenje resursa interne revizije. uključujući nivo i kvalitet njegovih usluga. Menadžment može da traži od eksternog revizora savjet prilikom ocjenjivanja efikasnosti interne revizije. treba da bude zainteresovana za ukupnu dobrobit organizacije. Mada interna revizija nema potpunu odgovornost za preglede. oni mogu da ignorišu revizijske procedure kod izvjesnih računa bilansa stanja zato što su utvrdili da netačne tvrdnje o tim računima nisu od materijalog značaja za ukupne rezultate finansijskih izvještaja.1. oni bi često mogli obaviti ekonomičniji i efikasniji posao za obezbjeđenje ovih potvrđivanja da bi pomogli eksternim revizorima. Na primjer. materijalnosti. u skladu sa nekim zakonom ili iz drugih razloga Komitet za reviziju može da odluči da ograniči učešće interne revizije u procesu eksterne revizije. Eksterna revizija zna. naviknute na ekstenzivnija revizorska testiranja. Mada su eksterni revizori zainteresovani za ukupnu dobrobit organizacije.  Problemi koji ograničavaju saradnju u obavljanju revizije Zbog svoje uloge. uz specijalnu mogućnost u ovom slučaju da bolje upozna način na koji je obezbijeđen proizvod ili usluga od ovog posebnog provajdera. procedure eksterne revizije su često zasnovane na . Najefikasniji način da se obavi ova procedura je da se izvrši selekcija iz datoteke računa potraživanja i 104 Porezni savjetnik februar 2012. interna revizija treba da nastavi da koordinira rad kroz aspekte kao što su zajednički planovi revizije i izvještaji o reviziji. možda. uključuje ocjenu funkcije interne revizije. na primjer. prema mnogim standardima. tj. 7. ali ako bi to bilo regulisano nekim zakonom (npr. njihovog klijenta. Mada može biti donesena odluka da se ograniči učešće interne revizije u radu eksterne revizije.revizija što interna revizija može efikasno da koordinira svoj rad sa eksternom revizijom ona mora da ima jasno definisanu i da se dobro upozna sa svojom ulogom u organizaciji. Interna revizija. interna revizija često ima vremena i resurse da obavi neke neophodne revizijske aktivnosti na način koji je često ekonomičniji i efikasniji od eksterne revizije. takođe. a moraju da ocijene sve rizike kada obavljaju reviziju. Na primjer. da se pripreme zahtjevi za potvrđivanje korišćenjem kompjuterskog softvera. Iako samo eksterni revizori mogu samostalno potpisivati izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja na način priznat od spoljnog svijeta. tj. To. Eksterna revizija može samo da utvrdi kriterijume za selekciju i nadgleda rezultate procesa potvrđivanja (usaglašavanja). uključujući i to da eksterni revizor obezbijedi usluge na način koji ostvaruje dobru vrijednost za naplaćene naknade i da svede na minimum miješanje u druge tekuće aktivnosti organizacije. Ovo mogu prouzrokovati eksterni revizori koji su ponekad krivi što traže da interni revizori obavljaju ekstenzivne preglede oblasti na koje bi u normalnim situacijama bila obraćena minimalna pažnja u eksternoj reviziji. da će menadžment normalno očekivati – ako ne i insistirati – da oni što je više moguće uzmu u obzir i razmotre rad internih revizora dok obavljaju svoje revizije finansijskih izvještaja. funkcije interne i eksterne revizije imaju i druge zajedničke odgovornosti u obavljanju revizije. Interna revizija treba u ovom slučaju da ima isti osnovni interes kao i eksterni revizor kao što bi imala sa drugim provajderima. Iako bi ovo povećalo uvjeravanja eksterne revizije. Pored njihove zajedničke odgovornosti za ocjenjivanje sistema internih računovodstvenih kontrola. Neke od ovih mogu imati za rezultat konfliktne situacije.

000. Ova pitanja mogu prouzrokovati probleme u saradnji revizora. uključujući naknade koje zaračunava eksterna revizija. ne može da razumije zašto članovi osoblja eksterne revizije mogu da naplate svoje vrijeme $250 na čas. Stepen do koga Komitet za reviziju i CFO naglašavaju značaj učešća interne revizije i mogućnosti saradnje u obavljanju revizije mogu postati važan faktor u odlučivanju o tome u kojoj mjeri će eksterna revizija uzeti u obzir koordinisani rad. $80. Čak i ako rukovodstvo ograniči sve zajedničke projekte interne i eksterne revizije. Potrebno je uspostaviti pravilno ponašanje svake revizorske grupe. Da bi se postigla efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije. i da njihove firme imaju mnogo drugih troškova koji su ugrađeni u fakturnu cijenu po osobi. inertnost. Neki od ovih problema u saradnji često nastaju zbog naknada (honorara) za rad eksternih revizora u poređenju sa platama interne revizije. Važno je da se svaka grupa upozna sa djelokrugom i ciljevima one druge grupe da bi unaprijedila i učinila saradnju efikasnijom. Interni revizor zaboravlja da eksterni revizori ne mogu da obračunavaju 100% svog vremena. i odnosi se na iskrenost i srdačnost sa kojom ove dvije grupe gledaju jedna na drugu. većina se može riješiti kroz blisku saradnju između direktora interne revizije i partnera firme eksterne revizije koji je odgovoran za angažman za obavljanje revizije. CFO je osoba koja ima najdirektniji odnos sa partnerom firme koja je angažovana za obavljanje eksterne revizije. Profesionalci u oblasti revizije su ljudska bića upravo kao i druge osobe. po pravilu. Ono ide dalje od zajedničkih interesa koji su upravo opisani. interna revizija ima obavezu da pregleda planove i aktivnosti sa eksternim revizorom da bi se postigao izvjestan nivo saradnje. na primjer. Obje strane treba da budu spremne na opasnost i da se zalažu za pouzdaniji pristup problemu. a to su ponos. Kao dio pregovora koji se vode u vezi sa djelokrugom rada koji treba da se obavi i predloženim naknadama Komitet za reviziju i CFO mogu da insistiraju na izvjesnom nivou učešća interne revizije da bi se pomoglo da se smanje naknade eksterne revizije. PosebPorezni savjetnik veljača 2012. egocentričnost. CFO najčešće ima odgovornost za aktivnosti računovodstvene i finansijske kontrole koje čine sistem internih računovodstvenih kontrola. finansijskog i generalnog direktora (CFO i CEO). Isuviše često ovi problemi na neodgovarajući način spriječavaju efikasnu saradnju. i mogu biti podložni istim problemima (porivima). ljubomora. svakako. Međutim. Zdravo i prijateljsko ponašanje je neophodno za saradnju. Značajno je razumij evanje na nivou višeg menadžmenta. i predsedavajućeg Komiteta za reviziju. kako je prikazano u njihovom godišnjem prijedlogu i ovlašćenoj izjavi. Interni revizor brzo napravi računicu i pretpostavi da ovaj eksterni revizor mora da prima godišnju naknadu preko $500. po pravilu. Postoji mnogo drugih problema koji mogu da imaju uticaja na saradnju interne i eksterne revizije. CFO obično ima odgovorost za upravljanje ukupnim troškovima aktivnosti revizije. Ovaj uticaj je. ili će se ograničene procedure za ispitivanje i posmatranje pokazati neadekvatnim ili čak neodgovarajućim. nedostatak samopouzdanja i druge kontraproduktivne osobine. važno je pravilno razumijevanje svih uključenih pojedinaca. 105 . Članovi osoblja i interne i eksterne revizije su često nagrađivani sličnim (uporedivim) platama. Interni revizor koji zarađuje. sve veći kada menadžment ima dominantnu ulogu u pregovorima koji se odnose na naknade eksternog revizora. CFO.revizija malim uzorcima.000 godišnje. Mada će interna revizija utvrditi dovoljnu osnovu za ostvarenje efikasne saradnje postoji dalja potreba za tim da obje revizorske grupe imaju “korektno ponašanje”. prvo sarađuje sa eksternim revizorom da bi se dogovorili oko prirode i djelokruga pregleda koji obavlja eksterni revizor. Efikasna saradnja interne i eksterne revizije zahtijeva razumijevanje i podršku višeg menadžmenta. Ove aktivnosti kulminiraju u finansijskim izvještajima koje pregleda eksterni revizor. Razlika je u tome što interni revizori ne zaračunavaju (fakturišu) svoje vrijeme drugim odjeljenjima po fakturnoj cijeni eksterne revizije. U nastavku je dat interesantan primjer u SAD.

direktor interne revizije treba da obezbijedi da se ne duplira rad koji će obavljati interni revizori ispunjavajući standard 2050 sa radom eksternih revizora na koji se može osloniti u cilju pokrića interne revizije. U današnjem poslovnom svijetu.  Uloga direktora funkcije interne revizije Direktor interne revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa drugim internim i eksternim pružaocima usluga uvjeravnja i konsaltinga.2. Ovaj odnos uključuje razumijevanje da interna revizija ne funkcioniše prevashodno da pomaže eksternoj reviziji i da resursi eksterne revizije treba. uključujući i ukupne troškove revizije. Stvarna koordinacija trebalo bi da je u okviru zaduženja direktora interne revizije. odbor može da zatraži od direktora interne revizije da procijeni učinak eksternog revizora. takođe. a dupliranje posla svelo na minimum. uglavnom. Direktor interne revizije ima odgovornost da razume zahtjeve odbora i organizacije u pogledu nezavisnosti uvjeravanja. Svaka procjena od direktora interne revizije treba da se bazira na dovoljnom dokazu o efikasnosti rada eksternog revizora. upravljanju rizicima i kontrolnim procesima. u tom slučaju treba utvrditi specifične mjere. i pratiti ih da bi se obezbijedili rezultati. nadležan i za nadzor nad upravljanjem rizicima u organizaciji. Ove procjene mogu da obuhvate procjene ukupne efektivnosti i efikasnosti interne i eksterne revizije. Odbor treba da bude siguran da je ukupan proces uvjeravanja adekvatan i dovoljno snažan da potvrdi da se rizicima organizacije upravlja i o njima izvještava efikasno. uključujući koordinaciju sa internom revizijom je. odgovornost odbora. Ukoliko profesionalne i organizacione odgovornosti dozvoljavaju. 7. kako bi se obezbijedila adekvatna pokrivenost poslovnih područja. taj rukovodilac mora da razumije prirodu. Nadzor nad radom eksternog revizora. Direktor interne revizije će tražiti podršku odbora da bi ostvario efikasnu koordinaciju revizorskog rada. . Treba da se podsjetimo da je odbor za reviziju. interni revizori trebalo bi da sprovode ispitivanja na način koji dozvoljava maksimalnu koordinaciju i efikasnost revizije. 7. u svojim ukupnim nadležnostima. On mora da dobije informacije o aktivnostima uvjeravanja u vezi sa svim kategorijama rizika. obuhvat i stepen integrisanog uvjeravanja (interne revizije i eksterne revizije i drugih strana). da razmotri rad drugih pružalaca usluga prije nego što prezentuje opštu ocjenu o korporativnom upravljanju u 106 Porezni savjetnik februar 2012. da razjasni ulogu koju vrši interna revizija i stepen uvjeravanja koji ona pruža. upravljanje rizikom je bitno za ukupan uspjeh organizacije. Uloga odbora za reviziju U svojoj knjizi Sawyer i Diffenhofer ukazuju na to da “šire odgovornosti borda direktora povećavaju pritiske koji su potrebni da bi se izbjegla iznenađenja”. Oni sugerišu da se dobrom koordinacijom napora profesionalnih eksternih i internih revizora mogu uvjeriti zabrinuti članovi borda direktora da će slabosti u sistemima kontrole biti otkriveni. On je koordinator koordinacije između interne i eksterne revizije. Glavni interni revizor treba da saopšti rezultate ocjene koordinacije između internog i eksternog revizora rukovodstvu i bordu zajedno sa relevantnim komentarima o učinku eksternog revizora.3. Prilikom koordinacije rada internih revizora sa radom eksternih revizora. Ukoliko treba da dođe do takvog partnerstva između eksternih i internih revizora. U vršenju uloge nadzora. Posebno je važno da postoji visoki nivo pojedinačnog profesionalnog odnosa između interne i eksterne revizije. Direktor interne revizije treba da obavlja redovne procene koordinacije između internih i eksternih revizora. U organizacijama koje zahtijevaju sveobuhvatno mišljenje direktora interne revizije. da budu posvećeni unaprijeđenju usluga menadžmentu za postizanje poslovnih ciljeva.revizija no je potrebno razumijevanje odgovornosti i interesa svake revizorske grupe da bi se koordinisao rad revizije na način na koji će se ispuniti svi važniji ciljevi. organizaciji.

kako bi se obezbijedilo da uslovi i definicije budu jasno izraženi. izvještaje treba sastavljati na bazi faktora koji povećavaju vjerovatnoću rizika. Koordinacija raznih procesa ocjene rizika jasno ukazuje vrhunskom rukovodstvu na to šta je značajno. i treba da odluči kakva unaprijeđenja se mogu napraviti u budućnosti. Metodi za kvantifikovanje uticaja rizika na poslovnu jedinicu treba. Korišćeni pristupi i metodi koje koriste ove dvije grupe za utvrđivanje rizika treba da budu slični. mada će svaka grupa slijediti/nastaviti svoj sopstveni zadatak/misiju. odbor za reviziju treba da ocijeni nivo podrške koju pružaju ili koja se zahtijeva od eksternih i internih revizora za vrijeme sastanaka sa svakom od ovih grupa.revizija Stoga odbor za reviziju mora da vodi računa na koji način interni i eksterni revizori treba da pristupe ocjeni rizika. na primjer. Odbor za reviziju ima odgovornost da obezbijedi da se organizacija bavi rizikom. I standardi IIA i SAS No 65 objašnjavaju razne aktivnosti koorPorezni savjetnik veljača 2012. takođe. dalja koordinacija je potrebna da proces utvrđivanja i ocjene rizika ne stvori konfuziju kod rukovodilaca poslovnog entiteta zbog konfliktnih poruka. 107 . da koriste slične modele da bi se obezbijedio pravilan značaj koji se pridaje pitanju rizika. a postupak ocjene rizika bude sveobuhvatan i glatko obavljen. Organizacije sa najuspješnijim programima za upravljanje rizikom koriste u potpunosti ono što su naučile kroz ovaj postupak. i da li se isti zahtjevi primjenjuju i za interne revizore? Kakvu korist su organizacija i revizori izvukli kao rezultat koordinacije između internih i eksternih revizora? Da li su naknade spoljnih revizora manje zbog oslanjanja na rad internih revizora ili korišćenja resursa interne revizije? • • • Pored toga. One su. značajne i za interne i eksterne revizore u smislu usmjeravanja njihovih napora u radu. da obrate posebnu pažnju na moguće dupliranje napora i nepovezanost ovih dvaju grupa u pogledu modela.  Postupci za postizanje efikasne saradnje u obavljanju revizije Kada se donesu odluke o koordinisanom radu interne i eksterne revizije. izloženosti riziku i preduzetih mjera. unapređuje mogućnost rukovodstva da donosi odgovarajuće mudre odluke. vjerovatnoće. Pored toga. Eksterni i interni revizori treba da koordinišu svoja shvatanja rizika sa kojima se suočava i kompanija. ocjenjuje ga i upravlja njime. Ukoliko kompanija ima odjeljenje ili grupu za ocjenu rizika. Ove aktivnosti mogu biti različite zavisno od veličine i složenosti organizacije kao i od veličine ove dvije revizorske grupe. takođe. U svojim naporima da prati odnose saradnje između internih i eksternih revizora. Ocjena finansijskog i operativnog rizika. specifične komponente ili vrste praksi saradnje se moraju definisati. kao i za sveobuhvatni kvalitet usluga koje pružaju. radi konzistentne primjene. Ova razmjena obezbjeđuje bolje praćenje potencijalne izloženosti riziku koja zahtijeva nadzor i monitoring. 8. Odbor direktora treba da zahtijeva od odbora za reviziju da bude posebno odgovoran za ispitivanje nezavisnosti eksternih revizora. Postoje razni razlozi za ocjenu specifičnih rizika i razni načini da se dobro iskoriste ti rezultati. odbor za reviziju treba da postavi ova specifična pitanja: • • • • • • Koje metode interni i eksterni revizori koriste u koordinaciji svog rada? Kako eksterni revizori ocjenjuju rad internih revizora prilikom obavljanja njihove revizije finansijskih izvještaja? Koji specifičan posao obavljaju interni revizori kao pomoć eksternim revizorima? Na koji način se vrši razmjena rezultata rada internih i eksternih revizora? Koliko često se održavaju sastanci za koordinaciju i ko im prisustvuje? Kakva obuka se obavlja da bi se obezbijedilo da novi računovodstveni propisi budu na pravi način preneseni internim revizorima i organizaciji? Kakve kvalifikacije se koriste da bi se obezbijedilo pravo osoblje za godišnju finansijsku reviziju. Za neke će se izvjesne aktivnosti saradnje dogoditi kroz relativno jednostavne forme između ove dvije revizorske grupe.

Razmjena izvještaja između internih i eksternih revizora izgleda da predstavlja razumnu i. Oni čine važno sredstvo za informisanje eksterne revizije o nalazima i drugim aktivnostima interne revizije. to je problem koji je potrebno ispraviti zbog sopstvene greške. izvještaji treba da budu na raspolaganju internoj reviziji kao standardna praksa. Inače. • Zajedničko planiranje projekta revizije. • Praćenje nalaza revizije. Menadžment interne revizije treba da pokuša da zahtijeva pristup selektivnim eksternim radnim papirima kao dio koordinisanog procesa planiranja. opštu praksu.1. Direktna razmjena informacija doseže sveobuhvatniji nivo kada postoji stalna/tekuća razmjena ukupnih informacija o reviziji između ove dvije grupe. to bi bila vrlo neuobičajena situacija. U nekim slučajevima interni revizor može nevoljno da stavlja na raspolaganje radne papire koji ne zadovoljavaju željene standarde profesionalnog kvaliteta. Takođe. U još nekim drugim slučajevima u firmi za eksternu reviziju mogu da postoje problemi sa vremenom zbog procedura ispitivanja. eksterna revizija možda u nekim slučajevima se neće isuviše ponositi kvalitetom nekih svojih radnih papira. Logično je da eksterni rvizor mora da pregleda ove radne papire kao dio utvrđivanja stepena do kojeg se može osloniti na rad interne revizije. • Razmjena izvještaja. uglavnom. • Pomoć kroz zajednički rad. 8. takva raspoloživost treba da bude omogućena od eksterne revizije sem u slučajevima povjerljive prirode. osjećati da takva raspoloživost nije kompatibilna sa njihovim nezavisnim statusom i širim odgovornostima prema spoljnom svetu. U tipičnom angažmanu eksterne revizije izvještaji narativnog tipa uz redovno pismo sa mišljenjem o reviziji su manje uobičajeni i razlikuju se zavisno od terminologije pojedinačnih revizijskih angažmana. Tok (razmjena) ovih dokumenata između internih i eksternih revizora obuhvata sljedeće: • Razmjena radnih papira. Čak i tada eksterna revizija treba da obezbijedi kopije odabranih dijelova. U nekim slučajevima izvjesni izvještaji interne revizije mogu biti povjerljivi ili nisu stvarno za svrhu eksterne revizije. Slobodni108 Porezni savjetnik februar 2012. • Korišćenje zajedničke metodologije. po pravilu.2. Razmjena radnih papira interne revizije sa eksternom revizijom spada u zajednički koordinisani rad. Po pravilu. Ti izvještaji u narativnoj formi su obično od značaja za internu reviziju. Međutim. Dostavljanje izvještaja od interne revizije uključuje iste principe koji se odnose i na radne papire. Primjeri mogu obuhvatati informacije o izvjesnom novom standardu revizije. • Saradnja u obuci revizora. i u tom slučaju faktori troškova i rada zahtijevaju pažljivo razmatranje. Takvi izvještaji u narativnoj formi često obuhvataju specijalne preglede kontrola ili dodatne savjetodavne komentare za rukovodstvo. Šire potrebe mogu zahtijevati dodatni rad i trud da bi se obezbijedio odziv. mada neki izvještaji o eksternoj reviziji su povjerljive prirode. Razmjena dokumentacije revizije Ovo je jedan od osnovnih aspekata saradnje i obuhvata radne papire i izvještaje o reviziji. ili statusu novog kompjuterskog sistema u razvoju. 8. ja raspoloživost izgleda da je sve više prihvaćena praksa.revizija dinisanog rada revizije koji se može posmatrati kroz sljedećih sedam širih kategorija: • Razmjena dokumentacije revizije. Obrnuta aktivnost – stavljanje na raspolaganje radnih papira eksterne revizije internoj reviziji – je malo drugačiji problem. • Direktna (face-to-face) razmjena informacija. organizacionim promjenama. Izvještaji interne revizije treba da budu automatski dostavljani eksternoj reviziji. Međutim. Po pravilu. Direktna razmjena informacija Interni i eksterni revizori treba uvijek da sarađuju kroz svakodnevnu razmjenu potrebnih informacija. Neki eksterni revizori mogu. vjerovatnije je da će interna revizija ispitati stvari . ne može postojati zaista dobar razlog da interna revizija ne stavi na raspolagnje radne papire eksternoj reviziji. međutim. u principu.

4. po pravilu. Vjerovatno da je najbolji pristup potvrditi da je takva zajednička metodologija najkorisnija u situacijama finansijskog računovodstva. ove dvije grupe mogu da rade zajedno pod nadzorom jednog administrativnog rukovodioca na projektu kao što je prisustvovanje popisu (inventaru) zbog potrebe za tijesnom saradnjom i kontrolom. postupci uzorkovanja.revizija koje bi bile interesantne za eksternu reviziju. U svakom slučaju. Posebno značajan izvor inputa ovdje su diskusije koje nisu povjerljive prirode koje eksterni revizori. U ovom slučaju interna revizija ne učestvuje u nezavisnom radu sa eksternim revizorima već radi direktno pod njihovim nadzorom. detaljnijim i širim uključivanjem poslovnih aktivnosti interne revizije. To je bila uobičajenija praksa u ranijim godinama. vode sa višim rukovodiocima organizacije. Pošto taj pristup uzorkovanja može biti podržan od eksterne revizije – i stavljeni na raspolaganje kompjuterski programi i drugi materijali. 8. i da često postoji potreba za različitim pristupima za specifične revizijske zadatke. kada je naglasak na saradnji bio prevashodno da se smanje časovi i naknade eksternog revizora. mnoge od ovih diskusija mogu biti veoma povjerljive. Svaki takav angažman zajedničkog rada se mora tretirati sa krajnjom pažnjom. Mada je manje vjerovatno da eksterna revizija obezbjeđuje informacije koje su korisne za internu reviziju. Svakako. Alternativni pristupi uzorkovanja su “Sakupljanje dokaza kroz revizijsko uzorkovanje. Pomoć kroz zajednički rad U nekim slučajevima eksterna revizija može zahtijevati direktnu pomoć od interne revizije u obavljanju svog rada. neki interni revizori mogu smatrati takve zajedničke procedure kao relativno nevažne. ili jasnim dogovorom da taj Porezni savjetnik veljača 2012. i postupci revizije koji se primjenjuju za specijalne oblasti revizije. i koje ponekad mogu da budu na raspolaganju internoj reviziji. Ova ista situacija može. mora se priznati da su ciljevi interne revizije širi od ciljeva eksterne revizije. po pravilu. Logička osnova ovdje je da je na ovaj način lakše eksternoj reviziji da obavlja pregled i koristi rad internih revizora. postoji ista potreba i ista zajednička korist od te recipročne aktivnosti. Ovaj problem se može riješiti ponekad postojanjem funkcije interne revizije koja služi kao imenovani konsultant. međutim. uglavnom. uključujući i ocjenu kontrolnog rizika.3. Interni revizori treba da pružaju otpor kada su u pitanju bilo kakvi zadaci koji se odnose na drugorazredni status rada koji nije u skladu sa njihovom sopstvenom profesionalnom sposobnošću. Najuobičajeniji primjeri su planovi za format i indeksaciju radnih papira. da postoji u slučaju istraživanja prevara. Međutim. Zajednička metodologija je sredstvo koje treba koristiti sa razumnom pažnjom i opreznošću. ali da mišljenje mora biti izraženo u njenoj efektivnoj primjeni. U obliku najnižeg nivoa određeni interni revizori su mogli funkcionisati kao mlađi pomoćnici. takođe. Međutim. u suštini. zajednički pristupi ne treba da budu primijenjeni do takve krajnosti da se miješaju u način pojedinačnog rada za postizanje značajnih i korisnih rezultata revizije. kao dio njihovog osoblja. Interna revizija može da bude efikasna grupa koja ukazuje eksternoj reviziji na razvoje koji su relevantni za ukupan rad eksterne revizije. Takođe.” Neke firme za eksternu reviziju imaju jaku podršku u ovoj oblasti i mogu da odobre takav pristup. često je efikasno za internu reviziju da koristi isti pristup. 109 . Korišćenje zajedničke metodologije U mnogim situacijama interna revizija treba da se trudi da primjenjuje tehničke i dokumentacione procedure slične onima koje koriste eksterni revizori. shvataju i prihvataju obje strane. Važnije je što eksterna revizija može da obezbijedi internoj reviziji informacije o takvim aspektima kao što su novi računovodstveni ili revizijski standardi. 8. U više sofisticiranoj formi. eksterna revizija zavisi u velikoj mjeri od takvog toka korisnih informacija. i interna revizija ne treba da vrši pritisak na svoje partnere eksterne revizije da dobije informacije koje nisu javne po svojoj prirodi. i važnost ovakvog nivoa saradnje.

8. često je korisnije za svaku grupu da razvija i upravlja svojim sopstvenim programima za obuku. koja je predmet ispitivanja. Pored toga. revizori treba da budu veoma zainteresvani za sistem za monitoring svih revizijskih nalaza i koliko se efikasno upravlja njime. takođe. Takvi programi obuke su manje direktno povezani sa programom za koordinisanje revizije. Takođe. Kada materijal za obuku jedne grupe koristi druga grupa takvo korišćenje se obično obezbjeđuje uz minimalne naknade zbog zajedničkih interesa. Kao rezultat toga. . Eksterni i interni revizori treba da sarađuju na svaki mogući način da bi razmijenili informacije o svemu što je relevantno za tekuću i buduću efikasnost operativnih procedura organizacije posebno u oblastima koje se odnose na sistem interne kontrole. normalno na pojedine nalaze i preporuke koje daje eksterna revizija Komitet za reviziju i menadžment organizacije više obraćaju pažnju. U stvarnoj praksi. Firma za eksternu reviziju može da poželi da koristi takve materijale za rad članova svog osoblja koji rade na toj posebnoj reviziji.5. posebno razvija razne vrste programa revizije koje mogu biti korisne i internim revizorima njihovih klijenata. Interna revizija treba da ocijeni ove materijale na osnovu svojih snaga i treba uvijek da odabere najbolji izvor za obuku interne revizije čak i ako je obezbijeđen od neke druge revizorske firme. 8. interna revizija može organizovati sesije obuke ili pripremati druge materijale za obuku koji su jedinstveni za posebne klijente. imaju obuku koja je korisna za obje. iniciranje nalaza i kasnije praćenje od eksterne revizije treba da budu posebna briga svih zainteresovanih strana. 8. ovaj proces može trajati izvjestan broj godina i treba da bude prikazan djelimično u odobrenim budžetima. U drugim slučajevima. Praćenje nalaza revizije I eksterna i interna revizija pripremaju nalaze i preporuke koji utiču na aktivnosti organizacije 110 Porezni savjetnik februar 2012. i eksterni revizori neće biti uključeni u osnovne operativne postupke toliko temeljno kao interna revizija. Još jedno rješenje je postaviti najkvalifikovaniju osobu da bude odgovorna za zajednički rad bez obzira na to da li je to eksterni ili interni revizor i bez obzira ko na kraju ima na raspolaganju radne papire.  Zajedničko planiranje projekta revizije Kada interni i eksterni revizori zajedno rade da bi postigli efikasnu saradnju za obavljanje revizije oni će zaključiti da im je potrebno da sjednu zajedno da bi planirali odgovarajuće programe revizije prije stvarnog rada na reviziji. imaju programe obuke za interne revizore kao posebnu aktivnost. Međutim. međutim. Kao rezultat toga.7.6. eksterna revizija će obično imati manje revizijskih nalaza i preporuka u vezi sa tim operativnim procedurama. Eksterna revizija. pošto interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije. Po pravilu.  Saradnja u oblasti obučavanja revizora Obično obje grupe: interne i eksterne revizije. koja pruža usluge klijentima. Neke firme za eksternu reviziju. obje revizorske grupe treba da budu spremne na sve propuste i da rade na koordinisan način da bi pratile korektivne aktivnosti za navedene poslovne postupke. Primjer u ovom slučaju može biti kada se obuka odnosi na specijalne proizvodne procese ili kompjuterske sisteme koje treba da koristi eksterna revizija. eksterni revizor će biti uključen u manjoj mjeri u praćenje revizijskih preporuka od interne revizije. Primarni interes eksterne revizije je objektivnost prikazivanja finansijskih izvještaja organizacije. Mada linijsko osoblje organizacije pojedinačno i kolektivno ima osnovnu odgovornost za razmatranje takvih preporuka i odgovarajućih korektivnih aktivnosti. međutim. Proces planiranja uključuje Komitet za reviziju i dvije revizorske grupe. Zajedničkim radom oni najbolje obezbjeđuju primjenu potrebnu korektivnih mjera.revizija angažman obuhavata rad na istom nivou koji je privremene prirode da bi se zadovoljila jasno potvrđena potreba.

Zaključak Interna i eksterna revizija daju nadzornom odboru ili drugim tijelima određena uvjeravanja o stanju u organizaciji. ove procese ocjenjivanja rizika i planove revizije bazirane na posebnom djelokrugu revizije treba koordinisati. uz razmatranje podrške koju očekuje od interne revizije. dok djelokrug interne revizije je obično baziran na poslovnim oblastima ili procesima u oganizaciji. kako je definisano u SAS No 65. Kroz zajedničko planiranje mogu se usaglasiti potrebe svake grupe. Interna revizija treba da stimuliše unakrsno ocjenjivanje od eksterne revizije i da to u potpunosti iskoristi. Međutim. prije svega. za sljedeću godinu. kao i svi drugi menadžeri. To bi trebalo da bude standardna praksa u dobro uređenoj organizaciji interne revizije. interna revizija utvrđuje planove revizije na bazi rizika sa uvažavanjem potreba eksterne revizije. Naravno. može da pomogne da interna revizija dobije bolji organizacioni status i resurse. 9. Ocjenjivanje rada eksterne revizije od interne revizije je. zajedno sa njihovim bliskim kontaktom sa višim menadžmentom. zajedno sa činjenicom da oni posmatraju veliki dio rada onog drugog. i nivo do kojeg će moći da budu na raspolaganju za ovaj rad na reviziji. Interni i eksterni revizori posjeduju profesionalno iskustvo koje je vrlo slično u mnogim oblastima. Kod utvrđivanja tog mišljenja treba pravilno ocijeniti broj osoblja interne revizije. prihvatanje konstruktivnog uzajamnog ocjenjivanja je u skladu sa pristupom profesionalnog partnerstva opisanog prethodno. U procesu planiranja interna revizija utvrđuje djelokrug revizije za sve entitete ili jedinice koje su predmet revizije. obezbjeđuje jaku osnovu za efikasnu saradnju i unakrsno (uzajamno) ocjenjivanje. njeni sopstveni planovi se više fokusiraju na potrebu svake godine da se utvrdi prijedlog za angažman za sljedeću godinu koji zahtijeva odobrenje akcionara i borda direktora. Ovo je prihvaćena praksa u mnogim većim organizacijama i može postati standardni postupak u budućnosti. interes eksterne revizije da imaju dobru internu reviziju. Međutim. Da bi ukupna uvjeravanja Porezni savjetnik veljača 2012. Eksterni revizori treba da obave slično ocjenjivanje rizika na bazi djelokruga svog pregleda u odgovarajućoj organizaciji. Revizori. i Međunarodnim standardom revizije 610. u suštini. Ovo. Štaviše. zdravije ponašanje je priznati da uvijek postoji prostor za unapređenje i da često interna revizija može da da dobru i objektivnu ocjenu. U nekim situacijama eksterna revizija možda neće poželeti stvarnu dobrodošlicu ocjenjivanju od grupe interne revizije. njegove pokazane sposobnosti. Koncept djelokruga revizije se razlikuje za eksternu reviziju.revizija Mada će eksterna revizija normalno učestvovati u izvjesnoj mjeri u tom dugoročnom procesu planiranja. od eksterne revizije se očekuje da ocijeni rad internih revizora kada se oslanjaju na njihov rad. Zatim eksterna revizija utvrđuje mišljenje na bazi rizika o tome šta treba uraditi da bi se ispunile odgovornosti u vezi sa revizijom. obavlja analizu rizika na osnovu tog djelokruga da bi odabrala kandidate sa najvišim rizikom radi ispitivanja. Međutim. Štaviše. mada to može prouzrokovati neke teškoće i probleme. Rezultat ove koordinacije je stalni proces planiranja gdje se revizije za buduće godine dodaju planu i aktivnosti u tekućoj godini koji se dalje dotjeruju do nivoa izvodljivosti koji prethodi obavljanju stvarnog rada na reviziji. Koristi koje se dobijaju kao rezultat ove saradnje su. 111 . neizbježno i korisno. Koordinacija ovih planova revizije baziranih na riziku imaju za rezultat postizanje ukupnih ciljeva revizije i obezbjeđuje najbitniju osnovu za efikasan koordinisani rad revizije. takođe. treba da utvrde unaprijed šta žele da urade i kako dovesti do toga da željena budućnost postane realnost. i priprema tekući i dugoročni plan na bazi ocjene rizika. Ovo je stvarno nezavisno od toga da li takvi usaglašeni planovi mogu i treba da budu modifikovani u skladu sa promjenljivim uslovima. Može se očekivati da će biti više dvosmjernog ocjenjivanja u budućnosti. Njihov djelokrug će često biti baziran na raznim računima bilansa stanja ili finansijskim transakcijama. iste kao one koje se dobijaju bilo kojom vrstom planiranja unaprijed.

“Sawyer’s Internal auditing The Practice of Modern Internal Auditing”. Janet L. Statement of Auditing Standards No. sCI. AU Section 322.revizija bila efikasna potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju između ove dvije profesije. Odbor za reviziju treba da podstiče konsultaciju između internih i eksternih revizora kako bi njihova saradnja bila što efektivnija i efikasnija. sCI. The Institute of Internal Auditors.00 KM sa uključenim PDV-om 112 . Coordination between internal and exteral auditors. The Institute of Internal Auditors. DR. Colbert. American Institute of Certified Public Accountants. 65. Ako nema povjerenja. ŽELJKo RIčKA Literatura: 1. New York. Jim Scheiner. 2003. Paul Makosz. com/p/articles/mi_m4153/is_n2_v49/ai_12263849/ 2. LAJoŠ ŽAGER DR. Inc. IZ SadrŽaja: • MJESTO I ULOGA REVIZIJE U UPRAVLJANJU PODUZEĆEM • REVIZIJSKI TEORIJSKI OKVIR KAO ISHODIŠTE PROCESA REVIZIJE • PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • PROCES INTERNE REVIZIJE • POVEZANOST REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I INTERNE REVIZIJE • STANJE I PRAVCI RAZVOJA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI CIJENA: 79.Statement on Auditing Standards No. obje profesije mogu efikasno da ispune svoje uloge upravljanja kao temeljaca i pozitivno utiču na povjerenje javnosti. 65. sCI.with contributions by Anne Graham. International Professional Practices Framework (IPPF). metode i terminologiju. ne može da postoji ni saradnja. Schueler.com/p/articles/mi_m4153/is_n2_ v49/ai_12263853/ 4. U cilju efikasnog koordiniranja njihovog rada i međusobnog oslanjanja na posao koji je izvršila druga strana interni i eksterni revizori treba da koriste slične tehnike. Handbook of international auditing. DR. 5. Kada se primjenjuje nezavisnost. Porezni savjetnik februar 2012. Mort Difftenhofer. http://findarticles. 6. 5th Edition. and ethics pronouncements. The Auditor’s Consideration of the Internal Audit Function in an Audit of Financial Statements. USA 2006. The IIA Research Foundation. Lawrence Sawyer. International Federation of Accountants. gdje se svaka strana koncentriše na sopstvene odgovornosti. Statements on Auditing Standards. 65. assurance. U PRODAJI REVIZIJA podrška poslovnom upravljanju auTori: PRoF. 1991. Dennis R. uključujući odgovarajuću koordinaciju i saradnju. objektivnost i usaglašenost sa standardima. pravilima. Saradnja pretpostavlja odnos povjerenja između internog i eksternog revizora i odbora za reviziju. Saradnja između ove dvije profesije ima za cilj da obje uključene strane daju svoj doprinos na efikasniji i efektniji način kako bi se supervizija optimizovala. 2011. BoRIs TUŠEK PRoF.The Challenge of SAS 65 . propisima. 3. ttp://findarticles. IFAC. SAS No.

Povoljna je okolnost da to angažovanje traje 52 dana u godini. Ukoliko se odlučite za ugovor o djelu. koja je u radnom odnosu sa drugom firmom. kao i naknada za nesreće i vodna naknada.savjeti Angažman prokuriste imenovanog sudskim rješenjem ti sa prokuristom imenovanim po sudskom rješenju i koje su porezne obaveze u vezi sa primanjima koja ostvari prokurista po tako sklopljenom ugovoru? Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- na bruto osnovicu i to 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO (na teret isplatioca). na osnovu ugovora o djelu. Koji će oblik angažovanja prokuriste doći u obzir zavisi od vremenskog trajanja i načina njegovog angažovanja Ukoliko bi njegovo angažovanje bilo vremenski ograničeno i povremeno najpogodniji oblik angažovanja bio bi ugovor o djelu. U suprotnom. tj. s njim bi trebalo zaključiti ugovor o radu. ukoliko bi njegov rad bio trajniji. na koju bi se plaćali propisani porez na dohodak i puni doprinosi. na primanja po tom osnovu obračunavao bi se i plaćao porez na dohodak (10%). kao i koje su porezne obaveze u vezi sa naknadom za tu uslugu? Odgovor: Po svom karakteru. jedino ostaje mogućnost njenog angažovanja na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Oblik angažovanja za ovu vrstu rada može biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (sve su to instituti iz Zakona o radu). Porezni savjetnik veljača 2012.5% naknade za nesreće i opću vodnu naknadu na neto iznos isplate. može biti u radnom odnosu sa društvom. a može poslove za koje je dobio ovlaštenje obavljati i na drugi način. Pored toga biste vi kao isplatilac bili obavezni platiti na vaš teret i po 0. čišćenje prostorija ima tretman nesamostalnog rada. kao lice ovlašteno za poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun društva. tako da se zadovoljava i uslov iz Zakona o radu po kome trajanje ovih poslova može biti najviše 60 dana u toku kalendarske godine. Angažovanje čistačice koja je zaposlena u drugoj firmi ti sa ženom koju angažujemo na poslovima čišćenja jednom sedmično. npr. prokurist/zastupnik. uz umanjenje osnovice za priznate troškove od 20% i doprinosi Odgovor: Prema Zakonu o privrednim druš- Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- 113 . po osnovu koga bi ostvarivao plaću. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je već u radnom odnosu. u smislu propisa o porezu na dohodak. tvima.

Taj prostor želimo izdati u zakup tamošnjoj firmi. niste obveznici fiskalizacije za djelatnost posluživanja napicima u objektu zatvorenog tipa. tako da u konkretnom slučaju za rad u petak zaposleniku treba obračunati naknadu za topli obrok. 54/05 i 62/08). Ipak. uz napomenu da lice angažovano po ovom ugovoru nema pravo na odbitak troškova. nezavisno od načina plaćanja. Odgovor: Članom 4. br. U upitu navodite da vi. Posluživanje napitaka koji se plaćaju iz sredstava prikupljene članarine zaposlenika . za rad subotom i nedjeljom (ukoliko su to po aktima firme neradni dani). zaposlenik ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za procenat koji se utvrđuje aktima firme. niste registrovani za vršenje ugostiteljskih usluga zaposlenicima. a konkretizacija tog prava reguliše se internim aktima firme. pravo zaposlenika na topli obrok vezuje se za radno vrijeme. zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu. tj. zatim obračunati pripadujuću dnevnicu za službeno putovanje za vrijeme od 18 sati u petak do 22 sata u subotu (jedan dan + 4 sata = 1 dnevnica). Ova djelatnost nije registrovana. po našem mišljenju. broj 81/09) propisano je da obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica). Pošto u vašem slučaju putovanje traje 28 sati. Prema tome. odnosno za pružanje usluga klijentima. Postoji li neko ograničenje da mi iz BiH fakturiramo zakupninu Pitanje: Da li je ispravno zaposleniku koji je . Navedena prava regulisana su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije (“Službene novine Federacije BiH”. za prisustvo na poslu. Obaveza fiskalizacije čajne kuhinje sindikalne organizacije Pitanje: Sindikalna organizacija Direkcije (kao sastavni dio Sindikata elektroenergetskih radnika BiH) je u prostorijama Elektroprivrede organizovala distribuciju napitaka koji se plaćaju iz sredstava članarine članova sindikata. bilo bi dobro da o ovom pitanju zatražite zvaničan odgovor od Federalnog ministarstva finansija. rad u dane vikenda ne smatra se prekovremenim radom. u 18 sati i na putu ostao do subote do 22 sata obračunati naknadu za topli obrok za petak (dan kada je redovno radio). Porezni aspekt ovih naknada regulisan je propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH. ima svako lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet dobara. a krenuo je na službeni put istog dana 114 Porezni savjetnik februar 2012. za svaki slučaj. Naime. PDV tretman iznajmljivanja prostora u Crnoj Gori Pitanje: Naša firma je nedavno kupila poslovni prostor u Crnoj Gori. Da li se promet koji se obavi u čajnoj kuhinji mora registrovati putem fiskalnog uređaja? mima (“Službene novine Federacije”. prema članu 12. Općeg kolektivnog ugovora. kao i da li treba obračunavati prekovremene sate ili naknadu za rad u dane vikenda? Odgovor: U ovom slučaju ispravno je obračunati i topli obrok (za petak) i dnevnicu. Što se tiče drugog dijela pitanja. vi. s tim da to uvećanje ne može biti manje od 20% (dakle. nego se za takav rad obračunava uvećana naknada za rad u dane vikenda). jer se radi o čajnoj kuhinji izrazito zatvorenog tipa.savjeti Primanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 10% i “malim” doprinosima (4% iz naknade za zdravstvo i 6% na naknadu za PIO). s obzirom na to da ono i nema vlastitih troškova. za rad u dane sedmičnog odmora zaposleniku pripada pravo na povećanu plaću od najmanje 20% od bruto naknade. ukoliko službeno putovanje traje više od osam sati.članova sindikata ne može se smatrati pravim prometom. Zakona o fiskalnim siste- Topli obrok i dnevnica za isti dan i naknada za rad u dane vikenda radio u redovnom radnom vremenu u petak do 17 sati. kao sindikalna organizacija. Iz navedenih razloga.

imamo situaciju da imamo ugovor sa kompanijom “A” za obavljanje poslova u jednoj zoni i ugovor sa direktorom te kompanije za iste poslove u drugoj zoni. način oporezivanja je u oba slučaja isti i podrazumijeva obračun i uplatu poreza na dohodak po preračunatoj stopi od 11. sa naznakom: “Uplata za NN” (ime i prezime fizičkog lica). s tim da na njima ne biste zaračunavali bh. oporeziva je po drugom. tretira kao oporeziva novčana donacija fizičkom licu. Porezna uprava FBiH je u svom naknadnom stavu navela da se isplate novčanih donacija fizičkim licima smatraju oporezivim porezom na dohodak samim tim što nigdje nisu izričito izuzete od oporezivanja. preporučujemo da prethodno provjerite da li crnogorski propisi o PDV-u to zaista uređuju na takav način.direktora i njegove kompanije. Pri tome nije važno da li je to fizičko lice porezni rezident ili nerezident FBiH. opće vodne naknade. niti izričito predviđaju oporezivanje u ovakvim slučajevima. naš direktor je odlučio ponuditi tu ulogu direktoru kompanije “A” koja nam te iste poslove radi u drugoj zoni. nakon što je jedna od zona ostala bez svog zone-managera. u situaciji koju ste Porezni savjetnik veljača 2012. u obavezi da imenujete svog poreznog punomoćnika u Crnoj Gori koji bi u vaše ime ispostavljao te fakture tamošnjem zakupoprimcu i koji bi umjesto vas obračunavao tamošnji PDV. Sama činjenica da firma čiji je to lice direktor za vas radi iste poslove u drugoj zoni ne predstavlja smetnju sve dok te poslove ne rade u istoj zoni. tamošnji primatelj usluge (vaš zakupoprimac) je u obavezi da po vašim fakturama obračunava PDV u svojoj državi. Poseban angažman direktora partnerske firme znis je raspoređen tako da smo tržište BiH podijelili na određeni broj zona. tj. to bi moglo predstavljati sukob interesa između tog lica .savjeti za poslovni prostor u Crnoj Gori i na koji način to trebamo raditi? žnju na činjenicu da ovaj promet usluga (zakupnina prostora) u ovom slučaju podliježe oporezivanju prema PDV propisima Crne Gore. Za svaku zonu postoji po jedan zone-manager. ovdje se ne radi o oporezivoj “koristi” kao obliku dohotka od nesamostalne djelatnosti.) Međutim.11%. pošto se dotični poslovni prostor (nekretnina) nalazi na teritoriju Crne Gore. prema stavu Porezne uprave FBiH. Dakle. eventualno. kao i posebne naknade za nesreće. a ne nužno i sukob interesa s vaše tačke gledišta. u onoj zemlji gdje se nalazi dotična nekretnina. (Čak i u slučaju da rade u istoj zoni. ili ste vi. Napominjemo da na ovakve isplate nema obaveze obračunavanja i uplate bilo kakvih doprinosa. Međutim. Nema smetnji da vi ispostavljate fakture za zakup. Odgovor: S obzirom na to da se ne radi o Odgovor: Formalno. PDV (uz poziv na član 15. s obzirom na to da je riječ o usluzi (zakupu nekretnine) koja se oporezuje prema mjestu. s kojima su obaveze i prava definisani ugovorima. Kakav je porezni tretman ovog slučaja? vašem zaposleniku. ne postoje nikakve pre- 115 . Ipak. Iako ova isplata nije oporeziva porezom na dohodak po tom osnovu. našeg Zakona o PDV). tj. na osnovicu koju čini isplaćeni iznos. Odgovor: Osnovna stvar je skrenuti vam pa- Iako propisi o porezu na dohodak u FBiH (Zakon i Pravilnik) ne tretiraju izričito ovakve situacije. U skladu s tim. Naime. Sredstva će se uplatiti na račun Medicinskog fakulteta Beograd. Pitanje: Bavimo se direktnom prodajom i bi- Finansiranje odbrane doktorske disertacije nezaposlenika Pitanje: Prihvatili smo da sufinansiramo odbranu doktorske disertacije fizičkom licu koje nije zaposlenik naše firme. Da li je ovo moguće i dozvoljeno jer se radi o istoj vrsti usluga? preke da vi sa direktorom te kompanije zaključite ugovor o djelu za navedene usluge. isplata licu ili u korist lica sa kojima nemate zasnovan radni odnos ili neki drugi ugovor o njegovom angažmanu se.

iznosi 250.00 KM Od početka ove godine. 12 za decembar/prosinac 2010. godine.revicon. uz štampano. Prema svojoj koncepciji i sadržaju. Pretplatom na elektronsko izdanje dobit ćete mogućnost bržeg i jednostavnijeg pristupa sadržajima POREZNOG SAVJETNIKA. te mu se može pristupiti putem korisničke šifre koju dobijete pretplatom. potpune i pouzdane informacije kroz cjelovit pregled prečišćenih tekstova važećih zakona i pratećih propisa. vrijednosnih papira.00 KM 400.00 KM (s PDV-om). turizma.registar-propisa. carina. svim zainteresiranim na našem portalu www.00 KM www.00 KM (s PDV-om).info 116 Porezni savjetnik februar 2012. Cijena godišnje pretplate i na štampano i elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011.00 KM 150. bankarstva. trgovine. . CIjene (s PDV-om): Sistemski propisi: Budžet i proračun: Finansijki propisi i vrijednosni papiri: Porezi i carine: 200. pružajući brze. osiguranja. Trgovina. Ukoliko se odlučite na godišnju pretplatu na elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA. Federacije BiH i svih kantona-županija u Federaciji BiH iz sljedećih odabranih oblasti: poreza. Registar propisa je dostupan u elektronskom izdanju.info omogućujemo mjesec dana probnog. godinu iznosi 200.00 KM (s PDV-om).00 KM KOMPLET REGISTRA PROPISA: KOMPLET REGISTRA PROPISA za pretplatnike na Porezni savjetnik: 500. Registar propisa predstavlja jedinstven i nezaobilazan priručnik u poslovanju na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Godišnja pretplata na štampano izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. računovodstva. nudi i elektronsko izdanje stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK.ba www.00 KM 200.savjeti U PONuDI U PONuDI ELEKTRONSKO IZDANJE mjesečnog stručnog časopisa elektronsko izdanje Reviconov Registar propisa sadrži prečišćene tekstove svih zakonskih i podzakonskih akata Bosne i Hercegovine. Revicon Vam.00 KM 100. Tokom januara/siječnja 2011. radno-pravnih odnosa i budžeta-proračuna. dobit ćete svoje pristupne podatke putem kojih ćete moći i dalje koristiti ovu uslugu. besplatnog pristupa elektronskom izdanju POREZNOG SAVJETNIKA br. ugostiteljstvo i obrt: 100. Cijena elektronskog izdanja stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK za 2011. turizam. godinu iznosi 400. Registar propisa je uvijek ažuriran i pretplatnici na najbrži i najjednostavniji način dolaze do važećih i prečišćenih odredbi svih propisa iz navedenih oblasti u BiH.revicon.

savjeti
naveli, a u kojoj bi to fizičko lice “pokrivalo” potpuno drugu zonu u odnosu na onu koju prokriva firma u kojoj je to lice na funkciji direktora, ne postoje ni takve smetnje za zaključenje ugovora o djelu. U tom ugovoru trebate precizirati sva prava i obaveze obje strane, a način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i ostalih obaveza (opća vodna naknada i naknada za nesreće) će biti isti kao i u svim drugim slučajevima ugovora o djelu. upisuje samo oporezivi dohodak. Prema tome, porodiljska naknada, kao neoporezivi prihod u vidu socijalne pomoći iz člana 5. Zakona o porezu na dohodak, ne treba biti upisana u MIP1023. Osim toga, tu naknadu ne isplaćujete vi, pa i iz tog razloga ne trebate da je prijavljujete. Međutim, dodatak toj naknadi koji isplaćujete vi je nešto drugo. To je dohodak od nesamostalne djelatnosti i taj dio morate upisati u obrazac MIP-1023. S obzirom na to da se radi o isplati nečega što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, vi ćete u ovom obrascu odabrati šifru 1 (isplata plaće). Vi istovremeno prijavljujete pune doprinose koje uplatite. Pri tome se ne morate zamarati “štimanjem matematike” u obrascu. U obrazac MIP-1023 upisujete podatke onakvi kakvi jesu, odnosno stvarne iznose doprinosa. Obrazac ne zahtijeva matematičko poklapanje svih podataka, to je moguće samo u nekim idealnim situacijama. Ova situacija to, svakako, nije, ali nije ni pogrešno upisati podatke koji se ne poklapaju, jer su oni jedino takvi u skladu sa propisima. Ista stvar je i sa doprinosom za zdravstveno osiguranje koje vi plaćate samo djelimično. Vi ćete prijaviti taj dio koji ste uplatili, dok će “svoj” dio prijaviti sam centar. Inače, centar za socijalni rad je svakako dužan podnijeti MIP-1023 sa podacima o porodilji ukoliko je za nju izvršio bilo kakvu uplatu doprinosa.

Naknada za porodilje i obrazac MIP-1023
Pitanja:

1) Da li je potrebna posebna specifikacija za uplatu doprinosa za porodiljsku naknadu koju isplaćuje centar i da li u tu specifikaciju treba uvrstiti i 30% koje firma dodatno uplaćuje - ili je možda potrebno razdvojiti redovan rad i porodiljsku naknadu, pa još dodatno napraviti zbirnu specifikaciju? 2) Na koji način evidentirati porodiljsku naknadu kroz MIP-1023, tj. koju vrstu primanja označiti kada centar isplaćuje naknadu, a firma uplaćuje doprinose i još dodatno uplaćuje 30% na koje uplaćuje doprinose i eventualni porez? Kako u obrascu MIP-1023 evidentirati situaciju u kojoj centar uplati dio doprinosa za zdravstveno osiguranje, a firma uplaćuje razliku?
Odgovor: Firma za vlastite zaposlenike podnosi ili specifikaciju na obrascu 2001 (ako se radi o rezidentima FBiH) ili specifikaciju na obrascu 2001-A (ako se radi o licima iz RS ili BD BiH). Ona se podnosi zbirno za sve zaposlenike i obuhvata sve doprinose koji su za njih uplaćeni. Samim tim nije potrebno podnijeti posebnu specifikaciju za slučajeve uplate doprinosa kod porodiljske naknade, kao ni neku zbirnu poslije toga. Ovi doprinosi će se uključiti u ukupnu sumu koja se prijavljuje kroz redovnu specifikaciju. Što se tiče upisivanja porodiljske naknade u obrazac MIP-1023, važno je naglasiti da se u isti

Podnošenje MIP-1023 za zaposlenika u BD BiH
Distriktu BiH u kojoj su zaposleni radnici - rezidenti Distrikta. Sve obaveze iz plata se redovno uplaćuju (doprinos za PIO u FBiH, a svi ostali doprinosi i porez na dohodak u BD BiH). Imamo problem kod podnošenja obrasca MIP-1023. PU FBiH tvrdi da se ovi radnici moraju nalaziti na obrascu koji podnosimo u FBiH i da se na njemu vidi samo doprinos za PIO, a u BD BiH tvrde da MIP-1023 za iste radnike treba predavati i tamo. Ko je u pravu i kome stvarno treba predavati MIP-1023 za te radnike?
Porezni savjetnik veljača 2012.

Pitanje: Imamo poslovnu jedinicu u Brčko

117

savjeti
Odgovor: U pravu su i jedni i drugi. Naime, i propisi u FBiH i propisi u BD BiH zahtijevaju da se za te radnike podnosi obrazac MIP-1023. Pri tome je važno naglasiti da na taj način ne dolazi do duplog prijavljivanja, jer će se u oba slučaja na obrascu MIP-1023 unijeti samo ono što je i uplaćeno: na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u FBiH će se prijaviti samo doprinos za PIO koji je uplaćen u korist Federalnog zavoda za PIO/ MIO, dok će se na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u BD BiH prijaviti ostali doprinosi, porez na dohodak i sam dohodak, upravo zato što su i uplaćeni u Distriktu. Također, na obrascu MIP-1023 koji podnosite u FBiH trebate preskočiti polja koja se prijavljuju u BD BiH. I obratno, na obrascu MIP1023 koji podnosite u BD BiH treba ostaviti praznim polje doprinosa za PIO, s obzirom na to da nije ni uplaćen tamo. Prema tome, “matematika” obrasca se u takvoj situaciji jednostavno ne može poklapati i to ne treba ni pokušavati “naštimati”. Inače, suština podnošenja obrasca MIP1023 je da se poreznim upravama prijave istiniti podaci, tj. podaci onakvi kakvi zaista jesu bili. U vašem slučaju, doprinos za PIO se uplaćuje u FBiH i zbog toga se samo tamo i prijavljuje. Ostali doprinosi i porez nisu u nadležnosti poreznih organa FBiH pa se stoga ne prijavljuju u tom entitetu. Na isti način, porezne organe u BD BiH interesuju isključivo porez na dohodak i ostali doprinosi jer se to tamo uplaćuje.

kova ishrane na službenom putovanju. Uredba je, također, predvidjela i okolnosti u kojima se pripadajuća dnevnica umanjuje ili uvećava za određeni procenat. Konkretno, u članu 7. stav 3. Uredbe se navodi da se pripadajuća dnevnica umanjuje za 30% ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana. U toj Uredbi, međutim, ne stoji ništa detaljnije o tome da li se to umanjenje dnevnice za 30%, u slučaju smještaja u hotelu, odnosi samo na puni pansion (tj. sva tri dnevna obroka) i, eventualno, polupansion (doručak i večera), ali mislimo da ni u kom slučaju ne bi trebalo biti sporno da samo doručak (kao sasvim uobičajen aranžman većine hotela) ne dovodi do umanjenja dnevnice. Vjerovatno su i tumačenja inspektora na terenu o ovom pitanju različita, odnosno manje ili više tolerantna. Po našem mišljenju, upravo stoga što je noćenje s doručkom uobičajen hotelski aranžman, on se ne smatra “obezbijeđenom ishranom” i u tim slučajevima nema nikakvog razloga za umanjenje dnevnice.

Zamjena prekovremenog rada za slobodne dane
Pitanje: Imamo zaposlenike koji su radili prekovremeno, ukupno 26 dana u mjesecu. Nismo u mogućnosti plaćati prekovremene sate, pa je rečeno da oni, u zamjenu za te sate, mogu uzeti slobodne dane. Mora li postojati posebna odluka o zamjeni prekovremenih sati za slobodne dane? Kakva je naša obaveza prema tim zaposlenicima vezano za topli obrok, tj. da li im trebamo isplatiti topli obrok za 22 ili za 26 radnih dana?

Doručak je sastavni dio noćenja u hotelu
Pitanje: Svojim internim aktom smo odredili da dnevnica za službena putovanja u BiH iznosi 40,00 KM. Naš zaposlenik je sa službenog puta donio račun iz hotela na kome je fakturisana usluga noćenje s doručkom. Da li se u ovakvoj situaciji dnevnica umanjuje za 30%? Odgovor: Prema Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 75/04 do 63/10), zaposlenicima se isplaćuje dnevnica kao naknada troš118
Porezni savjetnik februar 2012.

zaposlenici za prekovremeni rad imaju pravo na uvećanu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH je u članu 12. rečeno da zaposlenici imaju pravo na povećanu plaću, najmanje 30% od bruto satnice za prekovremeni rad i najmanje 20% od bruto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Prema tome, to su prava zaposlenika koja biste vi kao poslodavac morali ispoštovati.

Odgovor: Formalno, prema Zakonu o radu,

savjeti
Međutim, zaposlenik se može i odreći nekih svojih prava, ili ih (kao u ovom slučaju) zamijeniti za neka druga prava. Dakle, ni u konkretnom slučaju ne postoje prepreke da vi sa zaposlenicima dogovorite da im zauzvrat ponudite slobodne dane. O tome je potrebno donijeti i posebnu odluku, a poželjno je da se i sami zaposlenici saglase s tim. Kada je u pitanju topli obrok, Općim kolektivnim ugovorom je utvrđeno da je poslodavac dužan obezbijediti zaposleniku ili ishranu u toku radnog vremena ili mu isplaćivati neku mjesečnu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom je određen i mjesečni minimum naknade za topli obrok (20% prosječne neto plaće u FBiH), a neoporezivi maksimum te naknade propisuje Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (što je trenutno iznos do visine 2% prosječne plaće u FBiH, dnevno, tj. za svaki dan proveden na radu). Stvarni iznos toplog obroka određuje poslodavac svojom internom odlukom i dužan ga je isplaćivati za sve dane koje zaposlenik provede na poslu. Dakle, topli obrok se i u ovom slučaju obračunava i isplaćuje za sve one dane koje je zaposlenik zaista proveo na radu, tj. u konkretnom slučaju za svih 26 dana. radi o prodaji pravnim licima i takav vid prometa se mora evidentirati preko fiskalnog sistema. Obaveze fiskalizacije su oslobođeni i svi oni “samostalci” koji su istovremeno i paušalni obveznici poreza na dohodak. Ipak, u ovom konkretnom slučaju to nije moguće, jer ovaj vid djelatnosti nije jedan od onih kojima je na raspolaganje stavljena mogućnost takvog načina plaćanja poreza. Inače, da bi i oni “samostalci” koji uopće imaju mogućnost paušalnog plaćanja poreza iskoristili svoje pravo na izuzeće od fiskalizacije, oni prethodno već moraju imati takav status, odnosno Porezna uprava FBiH im je morala prethodno dati rješenje o visini paušala koji bi mjesečno uplaćivali kao poreznu obavezu. Krug takvih djelatnosti nije veliki i određen je članom 49. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10 i 10/11). Prema istom, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim sami, tj. bez zaposlenih lica, i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne na sredstvima. Drugim riječima, kućna (domaća) radinost. Također, paušalci mogu biti i porezni obveznici koji obavljaju tradicionalne stare zanate iz Uredbe o zaštiti starih i tradicionalnih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/09) pod uslovom da tu djelatnost obavljaju sami ili sa najviše dva zaposlenika. I konačno, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i samostalni prevoznici koji djelatnost prevoza putnika obavljaju samo s jednim (vlastitim) vozilom ili prevoz tereta vrše sa samo jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona. Samo oni porezni obveznici iz ovih djelatnosti koji imaju status paušalca su oslobođeni obaveze fiskalizacije.

Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije?
Pitanje: Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije ako svoje proizvode fakturiše i naplaćuje žiralno? Da li ovi proizvođači mogu biti na paušalu? Ko može biti paušalac?

svoje proizvode naplaćuje žiralno i za to izdaje fakture je obveznik fiskalizacije. Zakon o fiskalnim sistemima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09) je u članu 5. stav 1. tačka a) kao izuzeće od obaveze fiskalizacije naveo samostalne poljoprivredne proizvođače koji svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na pijačnim tezgama i svojim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Međutim, u vašem slučaju se

Odgovor: Da, poljoprivredni proizvođač koji

Izdavanje fiskalnih računa za zakup pijačnog prostora
Pitanje: Pored naše osnovne djelatnosti, bavimo se i izdavanjem pod zakup pijačnog prostora. Pijaca je otvorenog tipa i funkcioniše tako što naš inkasant na osnovu pijačnih blokova naplaćuje
Porezni savjetnik veljača 2012.

119

Pijaca je udaljena od naše centrale u kojoj planiramo instalirati jednu fiskalnu kasu.savjeti dnevni ili mjesečni zakup. predstavljeni praktičnim neophodnim koracima. Međutim. U PRODAJI U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaga nju aplikantima iz BiH.00 KM sa uključenim PDV-om . zavisno od načina na koji obračunavate ovu naknadu. jer uglavnom i jeste tako. Ukoliko je to moguće (a iz upita nam se čini da jeste). a to je evidentiranje izvršenog prometa preko fiskalnog uređaja (koji je u ovom slučaju u “centrali”). €U FONDOVI AuTori JELENA MISITA MARTINA BELIĆ GoRDANA STOJANOVIĆ DžENITA MUTAP ZARA HALILOVIĆ BRANKA PEURAČA Reklamirani računi kod “masovnih usluga” građanima fakturišemo dnevno (zbirno) preko fiskalnog uređaja u “centrali”. da je unaprijed poznat iznos dnevne ili mjesečne zakupnine koju će inkasant naplatiti tako da bi ovakva mogućnost u potpunosti ispunila osnovni cilj. morate izdavati pojedinačne fiskalne račune za svakog klijenta. naime. Da li tada moramo reklamirati fiskalni račun i kako? Može li se reklamirani račun praviti mjesečno na osnovu prikupljenih reklamacija? Da li se na tom fiskalnom računu moraju navesti brojevi računa koji su uključeni? Da li se dnevni zbirni fiskalni račun mora ispostaviti svim građanima koji su njim obuhvaćeni? 120 Porezni savjetnik februar 2012. uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. inkasant bi sa sobom morao nositi mobilni fiskalni uređaj preko kojeg bi evidentirao sav izvršeni promet u momentu njegovog izvršenja. odnosno u ovim slučajevima ne postoji mogućnost izdavanja zbirnog dnevnog fiskalnog računa. vi biste u “centrali” mogli “unaprijed” izdati fiskalne račune koje bi vaš inkasant uručio zakupoprimcima na licu mjesta i kada izvrše plaćanje. u momentu naplate zakupnine. Pretpostavljamo. ukoliko iznos zakupnine nije unaprijed poznat i fiskalne račune iz tog razloga nije moguće izdati “unaprijed”. Da li moramo obezbijediti i pokretnu fiskalnu kasu na pijaci ili možemo dnevno izdate pijačne blokove donijeti u centralu i zbirno evidentirati uz jedan fiskalni račun? Odgovor: Postoje dva moguća rješenja. Međutim. tj. U oba slučaja. Pitanje: Dozvoljeno nam je da tipske usluge • O EU FONDOVIMA • NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA IPA U BOSNI I HERCEGOVINI • VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA • RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM • IZRADA BUDŽETA • PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE CIJENA: 69. Na računu se vodi da je plaćanje izvršeno gotovinom. dio naplatimo i žiralno.

već je uvedeno posebnim stavovima FMF za neke situacije u kojima bi izdavanje pojedinačnih fiskalnih računa bilo neracionalno. jer postoji samo jedan fiskalni račun koji će pokriti ukupan dnevni promet i koji će se izdati u vašoj “centrali”. (Nije moguće da se po osnovu jednog fiskalnog računa reklamira više od onoga što je na njemu sadržano. Naime. u slučaju da kupac vrati određeni proizvod. tj.. Osim toga. U vašem slučaju. a da ne odstupamo od propisa o PDV-u? Također. potvrditi da je on kod sebe izvršio korekciju eventualno korištenog ulaznog poreza i vi tek nakon toga možete ispraviti. također. ovdje se niti ne radi o reklamaciji prometa. Izuzetno. vi na osnovu originalnog fiskalnog računa koji je pratio taj promet morate izdati reklamirani račun. nego je samo došlo do “odstupanja” u podatku o načinu plaćanja. Kako pravilno provesti knjižne obavijesti. one se vrše putem reklamiranih fiskalnih računa. Ako je kupac vratio više od onoga što je sadržano na jednom fiskalnom računu. kupac vas (u skladu sa članom 20. Zakona o PDV) mora pismeno obavijestiti. Knjižne obavijesti i reklamirani računi kod povrata robe Pitanje: Preduzeće se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda s kratkim rokom trajanja. kada se naknadno odobrava sniženje cijene ili popust. vi ne morate tražiti konkretan fiskalni račun za koji ćete vezati naknadni reklamirani. a za neke uopće ni nemamo fiskalni račun. te onda na osnovu njih izdati i dva reklamirana računa. Izgled knjižne obavijesti nije formalno propisan. 121 . suština je u evidentiranju prometa nekog obveznika fiskalizacije. Međutim. Kako vezati fiskalni i reklamirani račun? Da li je dozvoljeno da reklamirani račun vežem za bilo koji fiskalni.. stornirati izlazni porez u svojim evidencijama. Kada su u pitanju reklamacije u sistemu fiskalizacije. kupci ne znaju ni po osnovu kojeg računa vraćaju proizvode. stav 12. tj. tada storno svog izlaznog poreza možete izvršiti i bez takve potvrde. kupci vrše povrate koji se često vežu za više fiskalnih računa. problem je u tome što su kupci imali više nabavki i što se nekad vraća roba sa više računa. Ukoliko neko vrati određenu količinu nekog proizvoda. u takvim situacijama nije potrebno ni uručiti fiskalni račun udaljenim klijentima (po pravilu fizičkim licima) – korisnicima vaših tipskih usluga. I tako dalje. On na sebi i sadrži broj fiskalnog računa po osnovu kojeg se vrši korekcija prometa. pa svakodnevno imamo povrate robe od kupaca za koje moramo praviti knjižne obavijesti.) Suština izdavanja reklamiranog fiskalnog računa je da se obim prometa na kraju slaže sa Porezni savjetnik veljača 2012. kupci vraćaju proizvode nakon što je već ispostavljena porezna faktura i vi ste im dužni izdati knjižno odobrenje čime će se izvršiti korekcija prvobitnog prometa. da je i izdavanje zbirnih dnevnih fiskalnih računa nešto što nije izričito predviđeno u propisima o fiskalizaciji. Prethodno. Dovoljno je naći bilo koji fiskalni račun prema tom kupcu koji je sadržavao posmatrani proizvod i izdati jedan reklamirani račun. Napominjemo. U slučaju iz upita. Ne samo da se to izričito ne zahtijeva u ovim situacijama već je praktično i nemoguće. ovdje treba gledati suštinu ispred forme. Osim toga. Međutim. Prije svega. s obzirom na to da je ona preduslov za korekciju vlastitog izlaznog poreza. a podatak o načinu plaćanja je u toj priči “sporedan”.savjeti Odgovor: Nije potrebno izdavati reklamirani fiskalni račun u tim situacijama. ako su kupci koji vrše povrat fizička lica ili druga lica koja nisu PDV obveznici (i koji stoga po vašim računima i nisu mogli ostvariti odbitak ulaznog poreza). ali je njen značaj veliki. dok je način plaćanja manje bitan i smatramo da bi izdavanje reklamiranih računa u ovakvim situacijama i samo zbog ove “nepodudarnosti” bilo potpuno bespotrebno. suština fiskalizacije je praćenje prometa. bez obzira što će nekad iznos na reklamiranom računu biti veći od onog na fiskalnom? Odgovor: Prema propisima o PDV-u. knjižna obavijest se izdaje u slučajevima kada kupac nakon ispostavljanja fakture vraća robu. Ponavljamo. trebate pronaći još jedan. kao i kada se eventualno naknadno primi neka dodatna uplata za isporučena dobra ili pruženu uslugu.

broj 4/11. a manje je bitno da li je korekcija izvršena na osnovu fiskalnog računa sa jednim ili drugim brojem računa. odnosno da to u svakom konkretnom slučaju zavisi od modaliteta samog angažmana zakupa. u zamjenu za uvećanu zakupninu). s tim da u svim takvim slučajevima (tj. ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom ulaganja u objekat koji je pod zakupom. bez obzira na okolnost što dotični objekt nije u vašem vlasništvu. ona je sasvim u skladu i sa propisima o PDV i sa stavom UIO. da li možemo to pravo ostvariti na “zaobilazan” način. stav UIO je da PDV obveznik. ostvarujete i pravo na odbitak punog (u ovom slučaju uvećanog) ulaznog poreza po ulaznim fakturama koje će vam vlasnik prostora izdavati na ime uvećane zakupnine. obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom nabavki dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara. te da na taj način na prvobitne račune za ova ulaganja. vlasniku objekta) ispostavi PDV faktura za vrijednost izvršenog ulaganja zakupodavcu. pod uslovom da ta dobra. takođe. nego ga koristite pod zakupom. uvijek!) postoji i obaveza da se (tj. imali pravo na odbitak ulaznog poreza. Zakona. a dodatni (formalni) uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi porezni obveznik mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza propisani su članom 63. tako da naša ulaganja fakturišemo najmodavcu – vlasniku objekta. Ukoliko vlasnik prostora prihvata vrijednost izvršenih ulaganja na svoj teret na ovaj način (tj. međutim. tj. inače. pošto UIO smatra da je ulaganjem u zakupljeni prostor zakupoprimac povećao vrijednost zakupodavčeve imovine i da je time (uvijek!) izvršio “uzvratni” promet usluga koji podliježe oporezivanju. pošto vi ulaganje u navedenu proizvodnu halu vršite za potrebe obavljanja svoje poslovne i oporezive djelatnosti. a da nam on po tom osnovu poveća najamninu kroz naredni period (što bi se regulisalo posebnim aneksom ugovora o najmu). od načina ugovaranja zakupnine. (Naš stav je da to nije uvijek slučaj. pored ukupnog ulaznog poreza po fakturama izvođača radova za izvršena ulaganja u unajmljeni objekat (na koji odbitak i. vi ćete mu ispostavljati PDV fakture (tj. kao PDV obveznik. sa izlaznim PDV-om. Poznato je. bez obzira na to što se radi o ulaganju u objekat koji je pod najmom. Naime. imate pravo). Dakle. te ukoliko su od izvođača radova primljene uredne i potpune ulazne PDV fakture. kao i da je isporuka obavljena obvezniku u poslovne svrhe. ipak.proizvodnu halu. nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. Zakona. Dakle. pa da stoga te usluge (uvijek!) podliježu oporezivanju na obje strane. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. stav UIO je takav da se u ovakvim slučajevima (uvijek!) radi o “razmjeni usluga”. po našem mišljenju. Ako se porez po ulaznim računima za ulaganja u tuđu imovinu ne može koristiti kao odbitna stavka. 122 Porezni savjetnik februar 2012. ispunjeni su svi uslovi da biste vi. prema članu 32. Zakona o PDV. a istovremeno će vam omogućiti da. nije opravdan u baš svim situacijama ulaganja u tuđe objekte.) Što se tiče namjere koju ste naveli u svom upitu. da UIO o ovom pitanju ima “specifičan” stav koji. ostvarimo pravo na odbitak ulzanog PDV-a? Odgovor: Prije svega. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u: da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55.savjeti stvarnim. napominjemo da prema propisima o PDV-u nema nikakvih smetnji da vi koristite ulazni porez po računima za ova ulaganja. od dužine perioda u kojem se objekat koristi itd. prefakturisati) sva izvršena ulaganja u unajmljeni prostor (što će za vas biti vaša izlazna Odbitak ulaznog PDV-a kod ulaganja u unajmljeni objekat Pitanje: Namjeravamo izvršiti ulaganja u unajmljeni građevinski objekat . od toga ko stvarno snosi troškove ulaganja. odnosno usluge koristi za svoje poslovne i oporezive svrhe (što je uslov koji je ispunjen i kod ulaganja u unajmljeni objekat koji se koristi ili će se koristiti u vaše poslovne i oporezive svrhe). da za primljene isporuke. . Prema članu 32. npr. o čemu smo više puta pisali i u Poreznom savjetniku.

o. a za vas odbitni ulazni porez). Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od poslodavca. iz prostog razloga što je zaposlenik (direktor) u obavezi da taj iznos “refundira” poslodavcu. prodajni blokovi i kontrolni blokovi i sl. Zakona o računo- 123 . na teret zaposlenika obračunavala i navedena kamata (pa bi on. Međutim. Odgovor: Ne. Zakonom o radu. “Korist” zaposlenika u ovom slučaju je samo u “besplatnom finansiranju” u periodu dok zaposlenik ne vrati za njega plaćeni iznos. 43/99. u ovom slučaju se faktički radi o beskamatnoj “pozajmici” koju je poslodavac “dao” tom zaposleniku (direktoru). U tom slučaju. ali samo u slučaju kada se to vrši i na teret sredstava i na teret troškova poslodavca. istog Zakona. između ostalog. ugovor o radu. Zapravo. Dakle. prestaje i istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. a za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad. U tom slučaju. se čuvaju Porezni savjetnik veljača 2012. porezni inspektor u ovom sluPitanje: Preduzeće (d. radi o “klasičnom” bolovanju. Ukoliko se. nemogućnost otkaza ugovora o radu uslijed bolovanja je. Da li je inspektor Porezne uprave u pravu ukoliko u ovom slučaju smatra da plaćena kazna za direktora od firme predstavlja njegovu “korist” na koju se trebaju obračunati porez na dohodak i doprinosi? čaju nije u pravu. može dati otkaz ako je on u međuvremenu na bolovanju ili se treba produžiti ugovor do isteka bolovanja? Odgovor: Prema članu 86.) je platilo kaznu za Otkaz ugovora o radu radniku koji je na bolovanju Pitanje: Da li se radniku s kojim je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. koji će firmi vratiti taj iznos svog direktora. što smo knjižili kao potraživanje od zaposlenih. Pitanje: Prema članu 32. onda ne bi bilo ni te “koristi” za zaposlenika.03%) na iznos koji se potražuje od zaposlenika. pak. a za njega odbitni ulazni porez). Prema članu 64. Ovdje se ne radi o izmirivanju ličnih troškova zaposlenika od poslodavca koje bi imalo tretman “koristi” zaposlenika. ima tretman “koristi” u smislu člana 10. ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je ugovor zaključen. istekom tog ugovora. ukoliko je zaposlenik u obavezi da vrati sredstva koja je za njega uplatio poslodavac (što je kod poslodavca potraživanje. Zakona o porezu na dohodak (na koju bi se morali obračunati porez na dohodak i doprinosi). pak. u pravilu.savjeti PDV obaveza. ugovor o radu bi se morao produžiti do isteka bolovanja. Plaćanje kazne za direktora.o. Dakle. firmi “refundirao” i tu kamatu). pomoćni obračuni. propisana samo za slučaj kada je ta privremena nesposobnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti. Rokovi čuvanja fiskalnih računa vodstvu i reviziji FBiH. br. pored iznosa kazne koji je za njega plaćen. 32/00 i 29/03). a on će vama ispostavljati fakture za zakupninu koja je uvećana po ovom osnovu (što će za njega biti izlazna PDV obaveza. onda nije u pitanju “korist” u tom smislu i na taj iznos nema obaveza za porez i doprinose. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”. jer će sredstva koja je za njega uplatio poslodavac zaposlenik vratiti poslodavcu u određenom periodu (odjednom ili na rate). Ukoliko bi se. a činjenica da je zaposlenik na takvom (“klasičnom”) bolovanju nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme nije prepreka za prekid radnog odnosa istekom roka iz ugovora. ugovor o radu se ne može otkazati zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. jer će plaćeni iznos direktor vratiti firmi (odjednom ili na rate). a ne rashod). stav 3. zaposlenikova “korist” (na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose) je u ovom slučaju samo kamata (u visini tržišne kamatne stope od 10. ugovor o radu se ne može otkazati ni kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme.

Da li se ova obaveza odnosi na blagajničke račune . između ostalog. se one ne moraju čuvati i u izvornom materijalom obliku. u skladu sa tim Zakonom. Zakona o računovodstvu i reviziji. uređuju se međusobnim ugovorom u kojem se.savjeti dvije godine. broj 81/09). prodajne i kontrolne blokove i sl. prema članu 31. svaki ulaz je dužan izabrati svog predstavnika koji. Ovaj ugovor predstavlja pravni osnov za isplatu takve naknade. u skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama (“Sl. je propisano da se čuvaju dvije godine. u saradnji sa upraviteljom i kućnim savjetom. koje se čuvaju najmanje sedam godina. uvažiti. čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirane. Fiskalni računi bi se mogli svrstati u knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se podaci unose u pomoćne knjige. obveznik je dužan. Također. propisano je da je obveznik dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirani. izvještaja i ostale dokumentacije propisani su u članu 32. novine FBiH”. rokovi čuvanja nekih fiskalnih dokumenata su propisani u Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije (“Sl. fiskalni dokumenti se trebaju čuvati u roku koji je definisan drugim propisima koji regulišu rok i način čuvanja ovakve vrste dokumentacije. ukoliko se interne knjigovodstvene isprave čuvaju u obliku elektronskog zapisa. Kada je u pitanju način. Prema članu 6. novine FBiH”. Izabrani predstavnik. moraju čuvati u izvornom materijalnom obliku ili je dovoljno da se čuvaju samo u obliku elektronskog zapisa? Da li primljene fiskalne račune od prodavca kupac kao pravno lice treba čuvati uz izdatu fakturu i u kojem roku? nim sistemima (“Sl. Iz navedenog nije moguće decidno zaključiti koji je rok čuvanja fiskalnih dokumenata koji bi obaveznici primjene Zakona o fiskalnim sistemima i Zakona o računovodstvu i reviziji trebali 124 Porezni savjetnik februar 2012. Što se tiče poreznog tretmana isplate po ovom osnovu. komunicira i donosi odluke od značaja za ulaz. Osim toga. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava. Za pomoćne obračune. one se mogu čuvati ili u izvornom materijalnom obliku ili u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu. odnosno koji je rok čuvanja fiskalnih računa? Da li se knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu (npr. tako da je rok čuvanja fiskalnih dokumenata utvrđen i u propisima o fiskalizaciji. novine FBiH”. Odgovor: Prema članu 43. interne knjigovodstvene isprave) koje se čuvaju najmanje 11 godina u izvornom materijalnom obliku. Zakona o fiskal- Porezni tretman isplata predstavniku etažnih vlasnika zgrade Pitanje: Naša firma se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada etažnih vlasnika. što bi značilo da. pa bi o ovom pitanju svoje zvanično tumačenje trebali dati nadležni organi. radi kontrole. broj 31/10). broj 83/09). stav 1. ima pravo na naknadu za svoje angažovanje u mjesečnom iznosu do 15% od uplate naknade za održavanje od etažnih vlasnika. Na osnovu Zakona o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama. te prava i oba- . prema članu 31. pa i nije neophodno da upravitelj ima poseban ugovor sa predstavnikom etažnih vlasnika u vezi sa isplatom naknade. ovakav angažman predstavnika etažnih Odgovor: Međusobni odnosi. novine KS”. poslovnih knjiga. odnosno forma čuvanja knjigovodstvenih isprava.kasa račune ili je rok čuvanja ove dokumentacije duži. tog Pravilnika. reguliše i pitanje naknade predstavniku etažnih vlasnika koja se naplaćuje proporcionalno uplati naknade za redovno održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama u toku jednog mjeseca. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH (“Sl. Zakona. Kako tretirati takve isplate naknade u smislu Zakona o porezu na dohodak? Da li je potrebno imati i ugovor sa predstavnikom u vezi sa ovakvim isplatama? veze etažnih vlasnika u zgradi. broj 39/07).

pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena.savjeti vlasnika koji je odlukom većine izabran od strane istih ima karakteristike povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. kao što su naučnici. ukoliko isplatilac snosi sve troškove u vezi sa angažmanom fizičkog lica. U smislu Zakona o računovodstvu i reviziji (član 14. stav (4) tačka 3. broj 40/10). ima određenih troškova koje snosi sam. a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. moglo bi se. dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom. novine FBiH”. stav 8.) Odgovor: U članu 2. pravo na umanjenje osnovice za priznate rashode je moguće ukoliko ugovoreni iznos naknade uključuje i troškove koji padaju na teret angažovanog lica primaoca naknade. 9/10 i 44/11). Elektronski potpis je. po osnovu svog rada. bez obzira na djelatnost kojom se bave. da li se neko angažuje po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru. Postoji više tehnologija elektronskog potpisa: skenirani ručni potpis. br. podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. Elektronski potpis i pečat na fakturi i pečata na fakturi isto što i skenirani potpis? Da li je skenirani potpis dozvoljen u smislu Zakona o računovodstvu? Pitanje: Da li je pojam elektronskog potpisa “Nova” odluka o formiranju cijena maloprodaji/veleprodaji mora imati “nova” odluka o formiranju cijena. br. stav 4. što zahtijevaju inspektori? Pitanje: Kojim propisom je utvrđeno da se u prema Zakonu o elektronskom potpisu (“Sl. 10/08. osnovica za obračun poreza i doprinosa je bruto iznos naknade. u skladu sa članom 15. a u drugom 30% od bruto iznosa. imaju samo ona lica koja ostvaruju autorske naknade. 125 . Ukoliko predstavnik. što znači da je isplatilac (upravitelj zgrade) dužan prilikom isplate obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). zapravo. eventualno. (Za koliko će se umanjiti osnovica po osnovu troškova zavisi od vrste angažmana. kao i opću vodnu naknadu i naknadu za nesreće (po 0. kao kod povremenih samostalnih djelatnosti iz člana 12. Odgovor: Pod pojmom “elektronski potpis”. pa su u prvom slučaju priznati rashodi 20%. Zakona o kontroli cijena (“Sl. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica. kao i memorisani elektronski zapis Porezni savjetnik veljača 2012. Zakona o porezu na dohodak. glasnik BiH”. što se ne odnosi na vaš slučaj. pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl.). novine Federacije BiH”. u skladu sa članom 12. ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena. novinari i slično. U vašem slučaju.5%). predstavnik etažnih vlasnika se angažuje imenovanjem na skupu etažnih vlasnika. a prava i obaveze po osnovu tog angažmana se utvrđuju njihovim međusobnim ugovorom. način plaćanja i isporuka. bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta. stav 2. tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena. biometrijski potpis i digitalni potpis. broj 91/06). niz znakova u elektronskom obliku koji ima istu pravnu snagu kao i ručni potpis. (Pravo na priznate rashode u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. bez prava na umanjenje po osnovu troškova. umjetnici. Također.) U protivnom. gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena. Zakona. Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Po pitanju priznavanja troškova (20% ili 30%). stručnjaci. knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani dokaz. Međutim. priznati pravo na umanjenje za priznate rashode u visini 20% ostvarenih prihoda. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”. tj.

.00 KM sa uključenim PDV-om CIJENA: 49. NOVA KNJIGA EVROPSKA UNIJA OSNIVANJE I RAZVOJ auTor NEVENKO MISITA EVROPSKA UNIJA INSTITUCIJE auTor NEVENKO MISITA • INSTITUCIJE I TIJELA EU • DONOŠENJE AKATA EU • FINANSIJSKO POSLOVANJE I ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE EVROPSKOM UNIJOM • EKONOMSKO-MONETARNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE • SOCIJALNA POLITIKA EU • OSNIVANJE EVROPSKIH ZAJEDNICA I INSTITUCIONALNA KONSOLIDACIJA • POLITIČKA I MONETARNA SARADNJA • KONSTITUISANJE EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA USTAVNOG OKVIRA • CILJEVI I NADLEŽNOSTI UNIJE • INSTITUCIJE I PRAVNI AKTI • LISABONSKI UGOVOR • NOVE SEKTORSKE POLITIKE • PRAVNI SISTEM • STRUKTURA EVROPSKE UNIJE CIJENA: 59. posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora.00 KM sa uključenim PDV-om 126 Porezni savjetnik februar 2012. koji preuređuje temelje EU.savjeti U PRODAJI Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija Evropske unije.

od 28. odnosno davalo različite odgovore. Praksa u ZDK po pitanju refundacije je bila takva da se refundira neto iznos naknade i ukupni doprinosi (izuzev 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje). Federalno ministarstvo finansija je zauzimalo različite stavove. bez doprinosa na osnovicu. a kantonalni zavodi su u praksi različito postupali. Refundiranje naknade za bolovanja preko 42 dana posleniku smo uplaćivali sve propisane obaveze. tako da se u pogledu visine naknade. faktura u elektronskom obliku sa skeniranim pečatom je. a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. naravno. potpisan od lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu isprave. što znači da su fakture u elektronskom obliku bez potpisa i pečata na njima sasvim validne u smislu propisa o PDV-u. za- 127 . problem je u tome što kod nas još uvijek nije zaživio Zakon o elektronskom potpisu (jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti). a prema st. stav 1. godine. pod uslovom da sadrže sve druge zahtijevane elemente. Da li su kantonalni zavodi u pravu kada ne refundiraju kompletne doprinose i porez na dohodak za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana? Odgovor: Po pitanju obračuna i isplata naknade za bolovanje preko 42 dana i refundacije Pitanje: Za vrijeme bolovanja do 42 dana. dato je mišljenje da je poslodavac obavezan za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana uplatiti sve doprinose (i iz i na osnovicu). osnovice za obračun naknade i dr. istog člana Zakona. odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. a među njima se ne navodi ni potpis ni pečat. na teret sredstava kantonalnih zavoda. Stavovi FMF-a po pitanju obaveza zavoda za refundaciju kada je u pitanju bolovanje preko 42 dana su se dosta razlikovali u prethodnom periodu. 01. stav 1) propisani obavezni elementi koje mora sadržavati porezna faktura.savjeti o nastalom poslovnom događaju. Napominjemo da su Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (član 107. 2011. u odgovoru FMF-a od 18. pravna i fizička lica obavezna su da obračunavaju i isplaćuju naknadu plaće i istekom 42 dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 10. 30/97. Na zahtjev za refundaciju naknade za bolovanje preko 42 dana. br. prema posebnoj odluci. ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave. Također. neposredno primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. Tako je npr. 7/02 i 70/08). novine FBiH”. od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Zenica smo dobili obrazloženje i istovremeno ispravku našeg zahtjeva da kantonalni zavod treba da refundira samo bruto naknadu koja se sastoji iz neto naknade i doprinosa IZ osnovice. Dakle. poslodavac je obavezan da obračunava i isplaćuje naknadu plaće za zaposlenika prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. jer predstavljaju trošak poslodavca i idu na njePorezni savjetnik veljača 2012. a da doprinosi NA osnovicu idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati. a najviše iznos od dvije prosječne plaće u FBiH. Međutim. 2010. godine dato mišljenje da zavod treba da refundira bruto naknadu (što znači sve doprinose). U nešto kasnijem stavu FMF-a. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. na teret poslodavca. Propisano je i to da je kantonalni zavod osiguranja dužan vratiti (refundirati) isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. validan dokument za knjiženje. knjigodstvenom ispravom se smatra i isprava primljena telefaksom. Prema članu 56. U Zeničko-dobojskom kantonu nije donesen poseban propis o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. a da kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu koja se sastoji od doprinosa iz osnovice i neto naknade (dakle. kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu. što znači da je iznos naknade koji se refundira 80% od osnovice koju čini plaća zaposlenika u mjesecu koji prethodi bolovanju. 3. u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji. tako da nije moguće izdati fakturu sa validnim elektronskim potpisom. s obzirom na to da se naknada isplaćuje na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. i 4.

06. godinu kod prethodnog poslodavca (s čim u vezi ima i pismenu potvrdu). Naime. Naime. vi ste dužni popunjavati obrazac P-OD i dostavljati ga Poreznoj upravi. Zakona o radu. u skladu sa članom 42. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog 128 Porezni savjetnik februar 2012. a kod prethodnog poslodavca nije koristila pravo na godišnji odmor za 2011. Usluga održavanja servera/softwarea koju vrši firma iz Srbije Pitanje: Svaki mjesec plaćamo uslugu održavanja servera/softwarea za našu web stranicu. nemate obavezu platiti porez po odbitku na ovakve usluge. tj. samo do iznosa koji se pripisuje toj poslovnoj jedinici). Bez obzira na to što. Zaposlenici koja nije imala prePitanje: Zaposlenica je 16. godinu. za porezni tretman ovakve usluge relevantne su odredbe ovog ugovora prema kojim ovakva usluga potpada pod tzv. tj. u skladu s navedenim. te se stoga ne mogu refundirati). što znači da nije imala prekid između dva radna odnosa. obične usluge koje se oporezuju kroz dobit od poslovanja samo u državi rezidentnosti (tj. Da li ova usluga podliježe plaćanju porez po odbitku i/ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Odgovor: Usluga mjesečnog održavanja servera/sofwarea za vašu web stranicu koju vam pruža firma iz Srbije bi bila predmetom oporezivanja porezom po odbitku kao prihod nerezidentnog pravnog lica ostvarenog na teritoriji Federacije. te da li postoji zakonska obaveza isplate regresa? kid radnog odnosa duži od osam dana. a uporište ima u navedenom mišljenju koje je dalo FMF o ovom pitanju. Korištenje godišnjeg odmora i isplata regresa kod novog poslodavca primljena na rad na neodređeno vrijeme. prekidom radnog odnosa smatra se prekid rada duži od osam dana u kom slučaju je potrebno čekati da prođe šest mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca da bi zaposlenik ostvario pravo na “puni” godišnji odmor (najmanje 18 radnih dana). 2011. ukoliko je ispunjen i uslov da je prethodno. državi isplatioca dohotka (u ovom slučaju u BiH). godine . dužni ste ovoj zaposlenici omoOdgovor: Da. ni u našim propisima o porezu na dobit nije naglašeno za ovakve vrste usluga) vjerovatno zahtijevati da se (osim dokaza o rezidentnosti) dostavi i pisana izjava da je primatelj isplaćenog iznosa po fakturi krajnji korisnik. u ovom slučaju u Srbiji (izuzev ako bi se poslovanje obavljalo preko stalne poslovne jedinice u BiH. Zakona o radu. Da li je novi poslodavac dužan. ovog ugovora. potrebno je (u skladu sa članom 33. Ovaj stav je u skladu sa obrazloženjem koji ste vi dobili od Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK. s obzirom na to da zaposlenica nije koristila godišnji odmor za 2011. Napominjemo da će Porezna uprava (iako to ni u sporazumu sa Srbijom. Na osnovu potvrde o nekorištenju godišnjeg odmora. omogućiti ovoj zaposlenici korištenje godišnjeg odmora. prema članu 7. lica kojem se vrši isplata u koje svrhe će poslužiti potvrda ovjerena od nadležnog poreznog organa iz Srbije. godine. u kontinuitetu. s obzirom na to da BiH ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom. firmi u Srbiji. u svrhu dokazivanja da se zaista radi o isplati licu koje dolazi iz države s kojom BiH ima zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. nema prekida radnog staža. Uz ovaj obrazac. u skladu sa članom 42.savjeti gov teret. u trajanju od najmanje 18 radnih dana. 2011. radila najmanje šest mjeseci. U vašem slučaju. a kod prethodnog poslodavca je prestala sa radom 15. prema federalnom Zakonu o porezu na dobit. novi poslodavac je dužan omogućiti korištenje godišnjeg odmora. već samo u državi rezidentnosti. u Srbiji). 06. utvrđeno je da zaposlenica nije koristila godišnji odmor kod prethodnog poslodavca. prihod/dohodak po osnovu ovakvih usluga se ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje.

u dogovoru sa poslodavcem i u zavisnosti od organizacije rada). točka 11.hotela u gruntu je ta fizička osoba (vlasnik preduzeća). koje se Porez po odbitku kod izvođenja radova u FBiH dova. Prema članku 6. Što se tiče regresa. u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima. dala jednom članu svog nadzornog odbora. br. što znači da poslodavac ima obavezu. montaže zaštitnih cijevi na idustrijskom objektu .11% (bez obaveze za doprinose). Postoji li obveza plaćanja 5% poreza na promet nekretnina? Odgovor: Ne. ukoliko međudržavnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je BiH potpisala sa dotičnom zemljom (koji ima prioritet u primjeni Porezni savjetnik veljača 2012. Pitanje: Fizička osoba je vlasnik d. Zakona o porezu na dohodak. oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina. znači da se na tržišnu vrijednost datog sata uvećanu za iznos poreza i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje (tj.silosu u FBiH. br. Vlasnik nekretnine . niti se radi o primanjima na koje se ne plaća porez na dohodak po članu 6. Što se tiče poreznog tretmana nagrade date dioničaru. ne bi trebalo biti. zaposlenici koja ima pravo na godišnji odmor (a u vašem slučaju ona je ovo pravo i ostvarila.inostrano pravno lice ostvari na teritoriji Federacije (po stopi od 10% na fakturisanu vrijednost pružene usluge). firma iz Srbije je izvršila usluge izvođenja utezačkih radova. a po osnovu rješenja o korištenju godišnjeg odmora. kako je prethodno pojašnjeno). 97/07. u skladu sa članom 19. kantonalnog/županijskog Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine HNK/ZHNŽ”. nadzornog odbora.savjeti gućiti da koristi godišnji odmor i ona ovo pravo može ostvariti odmah (naravno. Ta fizička osoba želi tu nekretninu (hotel) unijeti u kapital poduzeća. poreza na dohodak. a po drugom ugovoru je napravila kontrolni program i prijedlog sanacionih mjera na istom objektu. bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. 5/04 i 11/08). s obzirom na to da se radi o davanju koje nije naknada ni za kakav rad (ni samostalni ni nesamostalni). pod uslovom da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. Pitanje: Na osnovu ugovora o izvođenju ra- Porezni tretman datih satova članu nadzornog odbora i dioničaru firme koju je firma. pravo na regres se veže za pravo na korištenje godišnjeg odmora. 8/00. Općeg kolektivnog ugovora. poznato je da je Porezna uprava FBiH zauzela stav da se na bilo kakvo davanje trećim licima (koja nisu izričito izuzeta od oporezivanja u članu 5. u smislu poreznog tretmana ovakvog davanja. novine FBiH”. bruto naknada = tržišna vrijednost sata x koeficijent 1.o. 14/08 i 39/09). u vidu dva sata čija vrijednost premašuje 3. unos nekretnine u gospodarsko društvo kao osnivačkog uloga ili kao povećanje temeljnog kapitala.000 KM. Zakona). u ovom slučaju nema obveze za porez na promet nekretnina. porez po odbitku se obračunava na prihod koji nerezident . što. Zakona o porezu na dobit (“Sl. po našem mišljenju i u smislu važećih propisa o porezu na dohodak. Međutim. Kakav je tretman isplata firmi iz Srbije za navedene usluge s aspekta poreza po odbitku? Odgovor: Prema članu 41. kao i jednom dioničaru? članu nadzornog odbora smatra se sastavnim dijelom naknade koju to lice prima kao član Odgovor: Nagrada (sat) koju je firma dala Pitanje: Kako tretirati i oporezovati nagradu 129 . na isplaćeni iznos ili na datu vrijednost. treba obračunati i platiti porez na dohodak po preračunatoj stopi 11.o.15741) treba obračunati 10% poreza na dohodak i “mali” doprinosi (4% doprinosa iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). izvršiti isplatu regresa. Unos nekretnine kao osnivačkog uloga u HNK/HNŽ bavi hotelskom djelatnošću.

već samo u državi rezidentnosti (Srbiji). kao i radne snage iz RS i FBiH. Kada je riječ o angažovanju radne snage iz Republike Hrvatske. za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. Naime. u BiH. glasnik RS”. te? bit RS. tj. ukoliko bi radove izvodilo sa radnom snagom: a) iz Republike Hrvatske. Da li je to inozemno poduzeće obavezno plaćati porez na dobit u RS i kako može organizirati rad po tom ugovoru. prema propisima o porezu na dobit RS. Organizovanje rada poduzeća iz Hrvatske u RS Pitanje: Poduzeće iz Hrvatske je. broj 55/07). 31/09 i 1/11). koja bi se u FBiH smatrala obveznikom poreza na dobit koju ostvari u FBiH (a ne poreza po odbitku). uz poštivanje propisa RS. između ostalog. s tim da vi (kao isplatilac) treba130 Porezni savjetnik februar 2012. u ovom slučaju samo u Srbiji). c) iz RS. osim ako se poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda. ukoliko bi ugovoreni radovi u FBiH trajali duže od 12 mjeseci. temeljem međunarodnog ugovora. pošto se poreznim obveznikom u tom slučaju smatra ta poslovna jedinica nerezidenta). nerezident koji vrši te radove bi bio u obavezi da kod Porezne uprave FBiH registruje poslovnu jedinicu u FBiH.savjeti u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit) nije predviđen drugačiji način oporezivanja (u smislu primjene niže stope oporezivanja ili. smatra se da se u ovom slučaju radi o stalnom mjestu poslovanja navedene nerezidentne firme u RS. u državi isplatioca prihoda/dohotka). b) iz Federacije BiH. U konkretnom slučaju. građevinski. Poduzeće iz Hrvatske može organizovati svoj rad u Republici Srpskoj angažovanjem strane radne snage iz Hrvatske. kao generalno pravilo. tj. te da popunite i predate Poreznoj upravi FBiH obrazac P-OD. kao i prateći podzakonski akti. pod stalnom poslovnom jedinicom se. montažni ili instalacioni radovi ili nador u vezi sa tim aktivnostima. oporezivanje se vrši samo u državi rezidentnosti (tj. ali samo ukoliko takvi radovi ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. glasnik RS”. tako da se na predmetne usluge primjenjuju odredbe ovog ugovora. montaža zaštitnih cijevi na industrijskom objektu. Zakonom o stranim ulaga- Odgovor: U smislu Zakona o porezu na do- . to bi značilo da su predmetne usluge (utežački radovi. 120/08. tog ugovora (“Dobit od poslovanja”) se. br. Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik RS”. s obzirom na to da se radi o radovima koji se izvode u periodu dužem od 12 mjeseci. oslobađanja). kao i obveznikom obračunavanja. 128/06. U protivnom. smatraju i gradilište. Zakon o porezu na dohodak (“Sl. navodi da se takav prihod/dohodak ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje (tj. Dakle. broj 5/05). ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj jedinici. u članu 7. br. ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci. uz koji ćete (kao dokaz i osnov za neobračunavanje poreza po odbitku) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog lica iz Srbije kojem se vrši isplata. obveznikom poreza na dobit se smatra i strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS. Pri tome. BiH sa Srbijom ima zaključen i ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH međudržavni ugovori”. Konkretno. koje se samim tim smatra i obveznikom registracije kod Poreske uprave RS. 71/10 i 1/11). dobilo posao u Republici Srpskoj za izvođenje radova u periodu dužem od godinu dana. kao i izrada kontrolnog programa i prijedloga sanacionih mjera na istom objektu) koje vam fakturiše dobavljač iz Srbije oslobođene oporezivanja u državi izvora. a na radne odnose zaposlenih i prateće obaveze se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u Republici Srpskoj: Zakon o radu (“Sl. U skladu s tim. eventualnog. pa vi ni tada nemate obaveza po osnovu poreza po odbitku. na način da bi ta poslovna jedinica bila dužna da sačinjava i podnosi svoj porezni bilans prema propisima o porezu na dobit u FBiH (što znači da vi ni u tom slučaju ne biste imali obaveza po osnovu poreza po odbitku. prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit koju ostvari u RS. 91/06.

uz odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske. članovi komisija i članovi izvršnih odbora. Stranac. Porezni savjetnik veljača 2012. U slučaju angažovanja radne snage iz FBiH za rad na teritoriji RS. obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. tretiraju se kao prihod tih lica po osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti. uslova određenih kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca. imaju tzv. odnosno na isti način kao i naknade koje se isplaćuju po osnovu ugovora o djelu.00 KM 131 . u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju. u skladu sa izmijenjenim članom 14. nadležna prema sjedištu poslodavca. međuentitetski zaposlenici u smislu obaveza za porez na dohodak i doprinose. pored općih uslova utvrđenih zakonom. odnosno Bosne i Hercegovine. u skladu sa važećim propisima. potrebno je voditi računa o posebnom statusu koji. Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”. mora imati i radnu dozvolu koju na zahtjev poslodavca izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. KorporaTivNo upravLjaNjE principi i mehanizmi auTori: MANoJLo BAbIĆ SImIĆ MILIĆ AZIZ ŠUNJE MIRKo PULJIĆ Isplate sudijama.savjeti U PRODAJI njima RS je propisano da strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva. broj 97/04) kojim je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava. članovi komisija i članovi izvršnih odbora u sportskim savezima na prostoru FBiH? Da li se ove isplate smatraju prihodom po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i da li se može koristiti pravo na odbitak troškova (20%) kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa? osobama koje su angažirane kao sportske sudije. kao i kolektivnim ugovorima i općim aktima poslodavca. članovima komisija i izvršnih odbora u sportskom savezu knade za prevoz osobama koje su angažirane kao sportske sudije. Pitanje: Kako tretirati uplate dnevnica i na- Odgovor: Isplate dnevnice i naknade za prevoz sa uključenim PDV-om CIJENA: 70.

Sudeći po sadržaju vašeg upita. odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. ne podliježe oporezivanju PDV-om. trgovac na veliko koji u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke o zaduženju. u poreznom smislu. izvrši na teritoriji BiH. U skladu s tim. Prilikom isplate troškova službenog putovanja bilo kojim licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenika. Također. podliježe samo promet dobara i usluga koji registrirani PDV obveznik. ukoliko je upravo to i bilo povod vašeg upita. odnosno ukoliko podaci iz robnomaterijalnog knjigovodstva zajedno sa podacima iz finansijskog računovodstva omogućavaju sve tražene informacije. Dakle. Drugim riječima. za takvo nešto nemaju uporište) često oglušuju na navedene odredbe Zakona i Pravilnika i traže da i veletrgovci vode TKV u papirnoj formi. 132 Porezni savjetnik februar 2012. Pitanje: Da li su veletrgovci obavezni ručno . sudije i komesari mu mjesečno uplaćuju sudijske članarine i takse. kao takva. trebate skrenuti pažnju takvim inspektorima da. članarine i takse koje se ubiru mjesečno od svih članova sportskog saveza i koje su određene po istom kriteriju za sve članove ne podliježu oporezivanju PDV-om. Zato. bez pravo na umanjenje osnovice za bilo kakve priznate troškove (20%. Izuzetno. niste obavezni voditi TKV. razduženju i stanju robe. Međutim. uplaćuju dotičnom savezu kao svoju redovnu i uobičajenu člansku obavezu koja.savjeti Naime. to isto je odavno potvrđeno i zvaničnim stavom Federalnog ministarstva trgovine. Pravilnika o obliku. “Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu. novine FBiH”. radilo o naknadama na koju bi se morao obračunati PDV. nemaju osnova da od vas zahtijevaju ručno vođenu TKV. samo ukoliko bi u pozadini tih plaćanja bila isporuka nekog oporezivog dobra ili usluge od saveza. s obzirom na navedeno. Zakona o PDV-u. nije obavezan voditi TKV. kao i uvoz dobara u BiH. Uplate članarina i taksi sportskom savezu Pitanje: Sportski savez na teritoriji FBiH je registriran kao PDV obveznik i članovi tog saveza. Međutim. imaju status zaposlenika. Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. broj 40/10). Da li je taj savez obavezan da obračuna PDV na te uplate takse i članarina? Odgovor: Ne. u skladu sa članom 3. poznato je i to da se inspekcijske kontrole (mada. (Ne)obaveznost vođenja TKV voditi trgovačku knjigu na veliko. broj 28/06). ukoliko imate software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene. kod isplatioca tih naknada. o naknadi koja bi podlijegala oporezivanju PDV-om bi se radilo samo ukoliko bi se radilo o “taksama” i “članarinama” koje bi sportski savez ubirao kao protuvrijednost nekih svojih usluga ili isporučenih dobara i koja naknada bi zavisila od obima korištenja tih dobara ili usluga. isplata ovakvih i sličnih naknada licima koja su angažirana u raznim odborima i komisijama tretira se kao sastavni dio njihove ukupne naknade po osnovu članstva u tim odborima. tada bi se. tj. pravo na neoporezive naknade troškova službenih putovanja imaju samo ona lica koja. odnosno 30%). stav 3. komisijama i slično. isplatilac je dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% za zdravstvo i 6% za PIO). prema navedenom. Dakle. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. uz naknadu. sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. Konačno. novine FBiH”. ukoliko imaju uvezan software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene? Odgovor: Prema članu 25. prema članu 15. Oporezivanju PDV-om. kao članovi. a osnovica za obračun je ukupna naknada. trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom”. radi se o redovnim taksama i članarinama koje sudije i komesari.

a danas korisnici kredita vezanih za pomoć moraju imati najmanje 50% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga porijeklom iz Republike Austrije. Ova kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donatorskim organizacijama. Članom 5. dipl. Članom 6.u daljem tekstu: Sporazum. “Službeni glasnik BiH”. vodosnabdijevanja i obrazovanja su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”. U želji da dodatno promovišu bliske i prijateljske odnose koje vladaju između dvije zemlje. 2009. Filijala Banja Luka. ugovori sa Svjetskom bankom . 2006. vodosnabdijevanja i obrazovanja. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljem tekstu: Zakon) predviđeno je da ugovorni organ može donijeti odluku da dodijeli ugovor bez primjene postupaka javnih nabavki definisanih Zakonom kada su u pitanju ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih.1 Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-1457-4/06. infrastrukture. infrastrukture. 133 . 52/05. Najveći broj ugovornih organa iz oblasti zdravstva. pa su korisnici kredita morali da poštuju odnos od 60 : 40 u korist proizvoda koji imaju porijeklo iz Republike Austrije. broj 04/09. Sporazuma je početno propisano da će se zajmovi koji se odobre koristiti za kupovinu austrijskih roba i usluga koje mogu uključivati do 30% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga koje potiču izvan Austrije. br. nastojati da promovišu i prošire i finansijsku saradnju. usluga i radova koji se finansiraju iz sredstava Svjetske Porezni savjetnik veljača 2012. Vremenom je ovaj uslov smanjen.WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj . Nikole Tesle 13 Projekti koji će se finansirati iz kreditnih sredstava su prvenstveno iz oblasti zdravstva. 12/09 i 60/10) i korisnici su kreditnih sredstava po Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji. broj 11/06.) i Odluku o ratifikaciji izmjene sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-83938/09. Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) obično uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti izvršena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. propisa i politika. kao i međunarodnih obaveza. šire i produbljuju uspješnu saradnju na finansijskom planu i da doprinesu obnovi. 70/06. od 08. prvobitni uslov je bio da korisnici kreditne linije iz Bosne i Hercegovine moraju prilikom nabavke roba i usluga da nabavljaju najmanje 70% robe koja ima porijeklo iz Republike Austrije. da razvijaju. 49/04. oec. 24/06.) . Svjetska banka ima svoje vlastita pravila i procedure po kojima se provode postupci nabavke roba. Dakle. 19/05.EBRD). 1 Agencija za javne nabavke. 08/06. 05. od 21. u okviru svojih važećih zakona. “Službeni glasnik BiH”.javne nabavke NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM Tanja Zubović. ugovorne strane će. kreditnih ili donatorskih subjekata. 09.

nediskriminacije i transparentnosti između ponuđača koji mogu učestvovati u postupku u skladu sa sporazumom. stav (1) tačka c) Zakona. Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji nije predviđena posebna procedura dodjele ugovora. pri čemu će u tenderskoj dokumentaciji naglasiti da u postupku mogu učestvovati ravnopravno svi ponuđači. odnosno kojem ponuđaču će biti dodijeljen ugovor. s tim što je njihova primjena usmjerena isključivo na ponuđače koji nude predmete nabavke čije je porijeklo sa područja utvrđenog u tom sporazumu. kada sprazumom nije definisana posebna procedura dodjele ugovora. naravno. Zakona donosi odluka o tome koja ponuda će biti ocijenjena kao “najbolja”. Prema tome. . - ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i - ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. procedure nabavke međunarodnih. kreditnih ili donatorskih subjekata. ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure javne nabavke. Takođe. ugovorni organ može primijeniti izuzeće od primjene postupaka definisanih Zakonom. kreditnih ili donatorskih subjekata se primjenjuju kada se sporazumom zaključenim između državnih organa i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijeva primjena njihovih propisa. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka u skladu sa odredbama Zakona i podzakonskih akata. u potpunosti se primjenjuju procedure nabavke međunarodnih. ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe Zakona u slučaju: - ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (npr: WB. Takođe. Kada se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata. U protivnom. Dakle.javne nabavke banke. procjene vrijednosti javne nabavke definisane u članu 6. Zakona. Odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ na osnovu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom. u skladu sa članom 5. odnosno jednakog tretmana. konkretno iz Republike Austrije. ali i to da su svi dužni nuditi predmete nabavke čije je porijeklo u konkretnom slučaju sa područja utvrđenog u sporazumu i. te 134 Porezni savjetnik februar 2012. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka utvrđenih u Zakonu. Dakle. Isključivo na osnovu ispunjenosti uslova koje je ugovorni organ naveo u tenderskoj dokumentaciji donosi se odluka da li će se prihvatiti ponuda određenog ponuđača ili ne. ali je uslovljeno da se nabavke dijelom odnose na predmet nabavke čije je porijeklo sa određenog područja. Osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom. Ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora. I u tom slučaju ugovorni organ je dužan osigurati poštivanje principa pravične i aktivne konkurencije. to obrazložiti. EBRD itd). koji su tim ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. U tom slučaju. i Evropska banka za obnovu i razvoj ima definisana pravila i procedure za nabavke koje se finansiraju iz kreditnih sredstava te banke. Bitno je da u tenderskoj dokumentaciji zahtjevi ugovornog organa moraju biti postavljeni jasno i nedvosmisleno. dok se na osnovu kriterija za dodjelu ugovora iz člana 34. ukoliko je sporazumom definisana posebna procedura na osnovu koje će se dodjeljivati ugovori o nabavci finansirani tim sredstvima. ugovorni organi koji su korisnici kreditnih sredstava po sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji i koji provode postupke nabavke roba i za njih vezanih usluga moraju primjenjivati pravila Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

dipl.menadžment KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA Prof. Francuske. U drugim dijelovima svijeta se ne samo prakse već i čitav koncept menadžmenta mogu razlikovati. Vjerujemo da ćete uživati u ovom istinski originalnom pregledu pogleda na teoriju i praksu menadžmenta u različitim regionima svijeta. 135 . kao načina obogaćivanja teorija na nacionalnom nivou. University of Limburg. Jedna praktična primjena modela leži u demonstraciji relativne pozicije SAD u odnosu na druge dijelove svijeta. Čitalac ovog članka je pozvan na put oko svijeta. te konačno kontinentalne Kine. dr. mada situacija u svakoj zemlji ili regionu ima jedinstvene karakteristike koje ne može obuhvatiti nijedan model. a teorije potrebne da ga se shvati mogu značajno odstupati u odnosu na ono što se u SAD smatra normalnim i poželjnim. oec. prekomorskih kineskih zemalja. . Aziz Šunje i Emir Kurtić. Afrike. Jugoistočne Azije. naglasak na pojedincu. Napisao: Geert Hofstede.prvi dio - Menadžment kao riječ koja se danas koristi američki je izum. Spomenute su tri takve idiosinkrazije: naglasak na tržišnim procesima. te fokus na menadžere prije nego na radnike. Porezni savjetnik veljača 2012. a lokalne prakse i teorije menadžmenta objašnjene su iz različitih konteksta i historija Njemačke. U globalnoj perspektivi. Ponuđeno je opravdanje za internacionalizaciju ne samo biznisa već i teorija menadžmenta. idiosinkrazije. koje ne dijeli nužno menadžment na drugim mjestima. Model u kojem su razlike u nacionalnim kulturama kategorizirane prema pet nezavisnih dimenzija pomaže u objašnjavanju razlika u temeljima menadžmenta. ovaj članak donosimo u dva nastavka. Japana. američke teorije menadžmenta sadrže brojne jedinstvene karakteristike. Maastricht. Nizozemska 1 Preuzeto iz izvršnog pregleda datog u samom članku. Holandije.1 Zbog svog obima. Rusije.

hrabrosti! hrđa. Kako se i samo rezonovanje može.menadžment “Alisa u zemlji čudesa” Lewis-a Carroll-a sadrži čuvenu priču o Alisinoj partiji kriketa sa Kraljicom srca: “Alisa pomisli kako nikad u životu nije vidjela čudnijeg igrališta za kriket. sa svim njenim granicama. američkoj akademskoj literaturi je bilo potrebno mnogo više vremena da prihvati da ne samo prakse nego i validnost teorija može prestati na nacionalnim granicama. čini se. bolje da vam kažem svoj zaključak prije nego nastavim . ljeve. takođe. Francuz.). stoljeću Michel de Montaigne. Moj argument je da su naučnici menadžmenta. Među zahtjevima za ponovnim objavljivanjem članka više ih je stiglo iz Kanade nego iz Sjedinjenih Država. Ideja zaposlenika kao ljudi “otkrivena” je 1930-ih godina s pojavom Human Relations School. U članku tvrdim.). Pojam “komparativni menadžment” korišten je još od 1960ih. napisao jednu rečenicu koju je Blaise Pascal proslavio stoljeće kasnije: “Vérite en-deça des Pyrenées. Umjesto lopti . i njihove ideje ne mogu ukloniti već samo reflektovati ograničenja njihovog okruženja. oni su odrasli u određenom društvu u određenom periodu. uzvikuje (Čin prvi. mač! Budi . takođe. “management” i “manager” u engleskom jeziku su se pojavile u 16. a vojnici su morali da se potpuno presaviju i stoje na rukama i nogama. godine. Još je u 16. ljudi. TEORETIČARI MENADŽMENTA SU LJUDI Zaposlenici i menadžeri su ljudi. Jedino pravilo bilo je. Različitost u praksama menadžmenta širom svijeta prepoznata je u američkoj literaturi iz oblasti menadžmenta već više od trideset godina (članak napisan 1993. McClelland-ove. Ideja da je validnost teorije ograničena nacionalnim granicama očiglednija je u Evropi. Čitavo je bilo u grebenima i jarcima.. a čak se pitam da li bi se i danas svi složili sa ovom izjavom. U ovom članku krećemo na put oko svijeta kako bismo demonstrirali to da ne postoje takve stvari poput univerzalnih teorija menadžmenta. od deset svezaka. Herzberg-ove. njena lopta od ježa bi se odkolutala. s obzirom na to da su razvijeni unutar specifičnog kulturalnog konteksta. teoretičari i pisci. ono da Kraljica srca uvijek pobjeđuje. Koncepti dostupni za ove svrhe su sami po sebi živi uz kulturu. primijeniti na argumente u ovom članku. pod naslovom “Da li američke teorije vrijede u inostranstvu?” kreirao je više kontroverzi nego sam očekivao. Blake i Mouton-ove ne mogu biti ili mogu biti samo djelimično primijenjene izvan granica njihove zemlje porijekla . McGregor-ove..živi ježevi. op.Postoje istine sa ove strane Pirineja koje ne vrijede drugdje. da općenito prihvaćene američke teorije poput Maslow136 Porezni savjetnik februar 2012. OD DON ARMADO-ove LJUBAVI DO TAYLOR-ove NAUKE Prema sveobuhvatnom Oxford English rječniku (1971. erreur au-delà” . a njeni lukovi od presavijenih vojnika sve vrijeme bi šetali uokolo.uz pretpostavku da su primjenjive unutar ovih granica. u kojoj Don Adriano do Armando. Oni imaju tendenciju da vode naše razmišljanje prema našem željenom zaključku. Najstarija zabilježena upotreba riječi “manager” je u Shakespeare-ovom djelu “Love’s Labour’s Lost” iz 1588. na osnovu empirijskih dokaza. godine. nego u velikim zemljama bez granica kakve su Sjedinjene Države. No. stoljeću. Likert-ove. Članak koji sam objavio u Organizational Dynamics 1980. “Bihevioralna teorija firme”.” Vjerovatno znate kako priča ide: Alisini flamingosi bi okrenuli glavu kada god bi pokušala da udari loptu njihovom glavom. da bi svojim tijelima pravili lukove. scena druga): “Zbogom.kako bi se pravila moje igre razumjela. “fantastični Španac”.živi flamingosi. Menadžeri kao ljudi ideja je koja je uvedena kasnih 1940-ih godina Herbert Simon-ovom “ograđenom racionalnošću” i elaborirana u radu Richard-a Cyert-a i James-a March-a iz 1963. riječi “manage”. prev. Vroom-ove. umjesto štapova . Alisini problemi sa igranjem kriketa su dobre analogije pokušajima da se izgrade teorije menadžmenta oslobođene uticaja kulture.

Porezni savjetnik veljača 2012. radnik prima certifikat Facharbeiterbrief.1 potom je značenje prošireno na vješto upravljanje u opštem smislu riječi. da ih “motivira“. kroz motivaciju. Japanu. “management“ u američkom smislu – koji je od tada preuzet nazad od Britanaca – odnosi se ne samo na proces već i na menadžere kao klasu ljudi. Okrenimo se sada drugim dijelovima svijeta. kao što Don Armado ilustrira. dvije trećine radničke populacije u Britaniji uopšte nema profesionalne kvalifikacije. Ova klasa (1) ne posjeduje biznis ali prodaje svoje vještine kako bi djelovali u ime vlasnika i (2) ne proizvodi lično. No. Oni od svog šefa ili Meister-a očekuju da im dodjeljuje zadatke i da bude ekspert u rješavanju tehničkih problema. Holandiji. posebno Jugoistočna Azija i Afrika. što znači dril (trening) konja ka manježu. Visokoobučeni i odgovorni njemački radnici ne trebaju nužno menadžera. Škot Adam Smith. onda je inžinjer taj koji zauzima ulogu heroja. riječ je. Posmatraćemo menadžment u njegovom kontekstu u drugim uspješnim modernim ekonomijama: Njemačkoj. preko italijanskog izraza maneggiare. te među kineskim zemljama izvan Kine. Na kraju pripravničkog staža. Zatim ćemo ispitati menadžment u mnogo većem dijelu svijeta koji je još uvijek siromašan. britanskih i francuskih organizacija pokazuju da Nijemci imaju najviše stope osoblja u ulogama koje su produktivne i najniže stope leadership-a i administracijskog osoblja. kao što je upravljanje oružjem i muzičkim instrumentima. ali je nezamjenjiva kada je u pitanju poticanje drugih da proizvode. a posebno u Rusiji. Dok su Smith i Mill koristili riječ “management“ kako bi opisali proces. Članovi ove klase imaju visok status i mnogi američki 1 Jahanje se uči u manježu. nemalo je njemačkih predsjednika kompanija koji su svoj put ka vrhu započeli kroz pripravnički staž. “management” (čak i “loš management”) i “manager” kada bi spominjao procese i osobe uključene u djelovanje kompanija organizovanih kao dioničko društvo. te u novim političkim konfiguracijama istočne Evrope. bubnje! Jer tvoj manager je zaljubljen. a različiti menadžeri i kulture mogu koristiti različite akcente. Od 1880-ih riječ “management” se pojavljivala povremeno u pisanjima američkih inžinjera sve dok nije kanonizirana kao moderna nauka od Frederick-a W. Francuskoj. U Njemačkoj ova heterogenost nikada nije postojala. dječaci i djevojčice teže ka ovoj ulozi. američkog tipa. Elementi srednjovjekovnog sistema gildi preživjeli su historijski kontinuitet u Njemačkoj sve do današnjeg dana. da. Naučni menadžment Frederick-a Taylor-a nastao je u društvu imigranata – gdje je veliki broj radnika raznolikih korijena i vještina morao da radi zajedno. Oko dvije trećine njemačke radne populacije ima jedan takav certifikat i tome odgovarajući ponos vezan za zanimanje. Konkretno. Onda ćemo se vratiti u Sjedinjene Države preko kontinentalne Kine. Teatar savremenog menadžmenta sadrži elemente i manege-a i menage-a. koji je priznat u čitavoj zemlji. i u fabrikama i u uredima postoji veoma efektivan pripravnički sistem. ruka. Njemačka Menadžer nije kulturalni heroj u Njemačkoj. 137 . domaćinstvo.menadžment miran. Osnivač nauke o ekonomici. Komparacije radi. povezivana sa francuskim menage. Komparacije sličnih njemačkih.) slijedio je Smith-a u ovoj upotrebi i jasno izrazio svoje nepovjerenje na taj način angažovanim ljudima koji nisu bili motivirani vlasništvom. Zapravo. Ako je iko. Taylor-a u njegovom radu “Shop management” 1903. ili ekvivalent “mužstva” u smislu umjetnosti vođenja domaćinstva. Tek kad savladamo manješke radnje možemo bez poteškoća upravljati kretnjama konja održavajući ravnotežu. koristio je izraz “manage”. takođe. Britanski ekonomist John Stuart Mill (1806 – 1873.” Lingivističko porijeklo riječi dolazi od latinskog izraza manus. on voljah. Manjež je osnova za ujahivanje madog konja. u svojoj knjizi iz 1776. koji kombinira praktični rad i kurseve u učionici. a riječ “manager“ za osobe uključene u taj proces. godine i “Principi naučnog menadžmenta” iz 1911. godine “Bogatstvo naroda”. U Sjedinjenim Državama menadžer je kulturalni heroj.

“ U američkoj predškolskoj instituciji na svakih devetero djece dolazi jedna odrasla osoba. francuski istraživač Philippe d’Iribarne (1989) opisuje rezultate dubinskih opservacijskih i intervju studija metoda menadžmenta u tri tvornice iste francuske multinacionalne korporacije: u Francuskoj. Međutim. mnogi su Amerikanci tragali za tajnama japanskog menadžmenta nadajući se da će ih uspjeti kopirati. a za svo to vrijeme su plaćeni prema starosti prije nego prema poziciji. David Wu i Dana Danielson. Oni učestvuju u grupnim konsultacijskim sesijama japanskog tipa za donošenje važnih odluka.). predškolskoj instituciji. Američke teorije leadership-a nisu prikladne za japansku situaciju grupne kontrole. po imenu Hiroki. Njihovi rezultati su objavljeni i kao knjiga i kao video. Tri istraživača iz East-West Center sa University of Hawaii. uradili su opservacijsku studiju tipičnih institucija predškolskog uzrasta u tri zemlje: Kina. Francuska Menadžer. učinci. godine kada je američka konsultantska firma Booz. U Sjedinjenim Državama. takođe. Video prikazuje jednog posebno nemirnog dječaka. o tome da “Nijemci jednostavno nemaju veoma snažan koncept menadžmenta“. nažalost. Od 1973. Japan i Sjedinjene Države. a M na “Maintenance“ (održavanje). op. U japanskoj 138 Porezni savjetnik februar 2012. on se vraća nazad u historiju kako bi došao do korijena iznenađujuće različitih ponašanja u obavljanju istih zadataka. godine. Gdje je potrebno. Kada mala djevojčica nastoji da alarmira učitelja. Japanci su u velikoj mjeri kontrolisani od njihove grupe kolega prije nego od njihovog menadžera. iz mog ličnog iskustva. Ovaj razred ima svoje problematično dijete. koji odbija da pospremi svoje igračke. Ovo drugo se manje odnosi na brigu za pojedinačnog uposlenika.) Japanci su razvili svoju vlastitu “PM“ teoriju leadership-a. takođe. On identificira tri vrste osnovnih principa (logiques) menadžmenta. koliko na održavanje društvene stabilnosti. on povezuje sa općim informacijama koje ima o ova tri društva. angažovana od njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova. Allen & Hamilton. u kojoj se P odnosi na “Performance“ (performanse. Jedan od učitelja obavlja dugi razgovor sa njim i izolira ga u jedan ćošak. njemačka ekonomija je tokom ovog perioda imala superiornije performanse u odnosu na američku u gotovo svim aspektima. Tokom posljednje dvije decenije (članak napisan 1993. Izvještaj je izuzetno kritički nastrojen i piše. koje produžavaju vrijeme potrebno za donošenje odluke. Joseph Tobin.menadžment Poslovne škole su gotovo nepoznate u Njemačkoj. između ostalih stvari. koji se tuče sa drugom djecom i baca materijale za učenje sa balkona. op. ali garantuju brzu implementaciju nakon toga. jedan učitelj je vodio 28 četverogodišnjaka. radnici koji iz svih praktičnih razloga teže ka cjeloživotnom zaposlenju. Oni su drugačiji od nestalnih radnika . tako da je snažan koncept menadžmenta možda bio prije slabost nego snaga.. U veoma prosvjetljujućoj knjizi. Ono što otkriva. ne postoji ni u Francuskoj. prev. još uvijek neprevedenoj na engleski jezik. Sjedinjenim Državama i Holandiji. Glen-a. Japan Američki tip menadžera. Neprimjenjivost američkih koncepata menadžmenta bila je prilično očigledna 1973. Srž japanskog preduzeća jeste stalna grupa radnika. Originalno njemačke teorije menadžmenta koncentrišu se na formalne sisteme. Nije potrebno mnogo mašte da se uvidi da će upravljanje Hiroki-em trideset godina kasnije biti različit proces od upravljanja Glen-om. U . od linijskih do administrativnih kako se potreba pojavljuje. Univerzitetski diplomanti u Japanu prvo se pridružuju stalnoj grupi radnika i nakon toga popunjavaju različite pozicije. rezultati. ne postoji ni u Japanu. prev. sve dok Glen ne promijeni svoje mišljenje. napisala studiju njemačkog menadžmenta iz američke tačke gledišta. američkog stila.većina žena i timovi su angažovani na određeno vrijeme. ovaj odgovara: “Zašto me zoveš? Učini nešto po tom pitanju. situacija se nije mnogo promijenila. Proučavajući nevjerovatan uspjeh japanske ekonomije u posljednjih trideset godina. srž preduzeća jeste menadžerska klasa.

menadžment SAD. Ova lista potvrđuje d’Iribarne-ova otkrića po pitanju ugovornog radnog odnosa u Sjedinjenim Državama. studija Philippe-a d’Iribarne-a otkrila je da je menadžment prinicip koji je na snazi potreba za konsenzusom između svih strana. Ovo drugo ima korijene stare stoljećima. potpunom korištenju svojih vještina i sposobnosti. niti predodređena ugovornim odnosima. kako joj je oficijelno ime. svakog semestra primamo grupu američkih biznis studenata koji upisuju program evropskih studija. André Laurent. i časti njihove vlastite klase. Holandiji ili. prilikama za trening. Fayol je bio francuski inžinjer čija je karijera kao cadre supérieur-a kuliminirala pozicijom Président-Directeur-Général jedne rudarske kompanije. Taylor-ov rad se pojavio u francuskom prevodu 1913. dok je u Sjedinjenim Državama više manege (dril konja). u jednom kriticizmu od velikog francuskog pionira menadžmenta. koristeći listu 22 karakteristike posla. princip je fer ugovor između poslodavca i zaposlenika. on je formulisao svoja iskustva u čuveni tekst o organizaciji: Administration industrielle et générale. Od glavnog inžinjera u kompaniji koja se bavila čelikom. i model za američku republiku. cadres imaju privilegije više socijalne klase. On je predložio dijeljenje zadatka šefa prve linije u osam specijaliziranih radnji. osoba postaje cadre pohađajući odgovarajuće škole i ostaje to zauvijek. napredovanju. Zemlja je bila i još uvijek je Porezni savjetnik veljača 2012. konsultovanju sa njima od šefa u donošenju odluka. naspram konsenzualnog odnosa u Holandiji. te sigurnosti zaposlenja. ali i šokiran Taylorovim “poricanjem principa Jedinstva komande“ u slučaju sistema osam šefova. već bazirana na otvorenoj razmjeni stajališta i balansiranju interesa. organizacija u Holandiji je više menage (domaćinstvo). u kojem se fokusirao na izvore autoriteta. svaka izvođena od druge osobe. ali unutar ograničenja ovog principa. još jedan od Fayol-ovih sunarodnjaka.1925) upućenom njegovom američkom kolegi i savremeniku Frederick-u W. U Francuskoj princip je čast svake od klasa u društvu koje je uvijek bilo i ostalo ekstremno stratificirano. I od Amerikanaca i od odgovarajuće grupe holandskih studenata tražimo da opišu svoj idealni posao nakon diplomiranja. U smislu različitog porijekla riječi “manager“.1914). Taylor-u (1856 . već u smislu cadres i non-cadres. u kojem se nadređeni ponašaju kao superiorna bića a podređeni to prihvataju i očekuju. zapravo. University of Limburg u Maastricht-u. Nakon umirovljenja. Holanđani su više važnosti dali slobodi da usvoje vlastiti pristup poslu. bez obzira na stvarni zadatak. svjesni svog vlastitog nižeg nivoa u nacionalnoj hijerarhiji. otkrio je da su francuski menadžeri u jednom istraživanju reagovali veom žustro protiv prijedloga da jedan zaposlenik odgovara dvojici različitih šefova. Taylor je bio američki inžinjer koji je počeo svoju karijeru u industriji kao radnik i stekao svoje akademske kvalifikacije kroz večernju školu. što je ideja koja je u konačnici dovela do ideje matrične organizacije. Konflikt između francuskih i američkih teorija menadžmenta postao je očigledan početkom dvadesetog stoljeća. niti klasnim razlikama. Holandija U mojoj vlastitoj zemlji. postao je jedan od prvih menadžment konsultanata. Sedamdeset godina kasnije. Amerikanci su značajno više važnosti dali primanjima. davanju doprinosa uspjehu organizacije. Ovo je. tržište rada na kojem radnik prodaje svoj rad za neku cijenu. Taylor se uopće nije bavio pitanjem autoriteta. Razlika u karijernim putevima dvojice ljudi je iznenađujuća. zasnovanog na primanjima i karijernim prilikama.1810). Nizozemska je bila prva republika u Zapadnoj Evropi (1609 . takođe. i veoma je rijetko da non-cadre napreduje u smislu ranga. beneficijama. Na mom univerzitetu. godine. koji menadžeru daje značajne prednosti. njegov fokus bio je na efikasnosti. Nizozemskoj. te pomaganju drugima. ali. i Fayol ga je pročitao i bio generalno impresioniran. dobrim radnim odnosima sa šefom. Francuzi ne razmišljaju u smislu menadžera naspram nemenadžera. dok su američki menadžeri u istom istraživanju pokazali manje neslaganja. Matrična organizacija nikada nije postala popularna u Francuskoj kao što je u Sjedinjenim Državama. 139 . Henri Fayol-a (1841 .

često ugrožene i izložene etničkom nasilju. Njihova veličina se drži malom zbog pretpostavljenog izostanka lojalnosti zaposlenika koji nisu članovi porodice. Korijeni ovog sistema. uglavnom. Ne može se poreći da to funkcioniše. U smislu teorija menadžmenta. primjenjujući konfučijanske vrijednosti na štedljivosti i ustrajnosti. u proširenoj strukturi porodice. Malezije.). Ona su. Naklonost vlasti može se mijenjati na dnevnoj osnovi. 7 No. koji će. je veoma prilagođen njihovoj poziciji u zemljama u kojima čine etničke manjine. ali koji po povratku nastavljaju da vode porodični biznis na kineski način. Mediokracija i ljubomora su gotovo ugrađene u sistem. svaki novčić ima i drugu stranu. Odlučivanje je centralizovano u rukama jednog dominantnog člana porodice. ali se drugim članovima porodice mogu prepustiti nova preduzeća kako bi isprobali svoje vještine. Kineske zemlje izvan Kine Među šampionima ekonomskog razvoja u posljednjih trideset godina nalaze se tri zemlje. Ona su porodična. naseljene Kinezima koji žive izvan Kine: Tajvan. “prekomorski“ Kinezi igraju veoma važnu ulogu u ekonomijama Indonezije. postavši bogatim od siromašnih. Ako ništa drugo. uglavnom. tako da se nikome ne može vjerovati izuzev vlastitoj rodbini – kojih je. kao i vremenski obimne ritualne konsultacije kako bi se održao privid konsenzusa i skromnosti. što prevazilazi BNP Australije. 1993 Vol. ako imalo vrijede. “Prekomorski“ Kinezi preferiraju ekonomske aktivnosti u kojima se mogu ostvariti velike koristi uz manji broj ljudi. ipak. 1 . Međutim. Nažalost. britanskog dekana poslovne škole u Hong Kongu. u kojem nije bilo formalnih zakona. Hong Kong i Singapur – bili su ekonomski uspješniji od Japana. A. uz rast kroz diferencijaciju baziranu na prilikama. Oni upošljavaju malo profesionalnih menadžera. NAZIV ORIGINALA: “CULTURAL CONSTRAINTS IN MANAGEMENT THEORIES” Academy of Management Executive. Ona se uobičajeno fokusiraju na jedan proizvod ili tržište. Leadership u Holandiji pretpostavlja skromnost. ubrajajući se danas među bogate industrijske zemlje svijeta. veoma malo pažnje je posvećeno načinu na koji su njihova preduzeća vođena. izuzev njihovih sinova i ponekad kćerki koje su nekoć poslali na prestižne poslovne škole u inostranstvu. ili čak Japan i Koreju. i motivacija i leadership u Holandiji drugačiji su od onoga što predstavljaju u Sjedinjenim Državama. raditi u Holandiji nije u potpunosti tako divno. kao što su trgovina robom široke potrošnje i nekretnine. uobičajeno bilo mnogo. “The Spirit of Chinese Capitalism“ Gordon-a Redding-a (1990.menadžment vođena pažljivim balansiranjem interesa u višepartijskom sistemu. ekstremno fleksibilna. samo čekati i štedjeti sve dok ne pokrenu svoj vlastiti porodični biznis. potiču iz historije kineskog društva. Način poslovanja “prekomorskih“ Kineza. gdje predstavljaju etničke manjine. mali zmajevi – Tajvan. Filipina i Tajlanda. mala. ili – iz zapadnjačke perspektive – nedostatka sistema. Biznisi “prekomorskih“ Kineza koji slijede ovaj neprofesionalni pristup zaslužni su za zbirni bruto nacionalni proizvod od nekih 200 do 300 milijardi američkih dolara. Američkim preduzećima “prekomorskih“ Kineza nedostaju gotovo sve karakteristike modernog menadžmenta. bez odvajanja vlasničke i menadžerske funkcije tipičnog za Zapad. Niti u jednom američkoj leadership teoriji nema mjesta za to. izvrsna je knjiga o kineskom biznisu. Hong Kong i Singapur. Štaviše. Oni se ne ističu i ekstremno su svjesni troškova. u odnosu na pretpostavljenu determiniranost u Sjedinjenim Državama. takođe. kooperirajući po pitanju esencijalnih funkcija sa drugim malim organizacijama kroz mreže bazirane na ličnim odnosima. u ovome su 140 Porezni savjetnik februar 2012. samo formalne mreže moćnih ljudi vođenih općim principima konfučijanskih vrijednosti. Svoje uvide u kineski biznis on bazira na ličnim poznanstvima i dubinskim diskusijama sa velikim brojem “prekomorskih“ kineskih ljudi iz svijeta biznisa. na sreću.

sa isplatom primanja do 15. 10.2012.) 02.uplata PDV obaveze po prijavi za januar/siječanj 2012. 02.02. 10. 4. do 02. 02. (pon. po JCI 10. 2.02.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA BEZALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni .2012.02. 02. 5. 10. PDV prijava za februar/veljaču 2012. V 1. i 10. (pon. za svoje zaposlenike . i 10. 02.februar/veljača i mart/ožujak 2012. do 29. (pon. 12. 03. svim zaposlenicima Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (GPZ-1052) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti (SPR-1053) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-1054) Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Republika Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku Godišnje poreske prijave: Prijava poreza na imovinu (PP-PNI) Prijava za posebnu republičku taksu (PP-GRT) Poreska prijava za male preduzetnike (obrazac 1107) Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac 1004).02. 2012.za sve isporuke izvršene do 31. 2012. 2. 03. 02. (pon. 03. 02.2012. po JCI 10. primanja (sa dokazima o uplati obaveza) Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) Izvještaj MIP-1023 . Korisnici budžeta/proračuna i vanbudžetski/izvanproračunski fondovi Sva ostala pravna lica KADA najkasnije pod 31. do 29. i 10. 2012. 6.2012. 2. i 10.za januar/siječanj 2012. 6. 04. 02. 02. Porezni savjetnik veljača 2012. min. Podnošenje PDV prijave (Obrazac P PDV): PDV prijava za januar/siječanj 2012. pri preuzimanju markica 10. II 1.b) 1. 141 .2012. 02. 03.02.2012. 2012. 2012. 02. 04. 2012. U RS: Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja prijava poreza na dobit i porezni bilans: a) u Federaciji BiH b) u Republici Srpskoj POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Federacija BiH) . godine KOME kupcima kupcima UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Res.03. 04. 2.svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje). obrasci za ostala oporez.02. sa isplatom primanja istovr. 2012. 2012.za plaće isplaćene u II mjesecu 2012. prilikom uvoza.za plaće isplaćene u I mjesecu 2012. (pon. . 3.) do 02. (pon. prilikom uvoza. 10.c) 2.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA KAFU I PRERAĐEVINE OD KAFE Uvoznici POREZ NA DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit: a) u Federaciji BiH: . 02.02.za februar/veljaču 2012. 04. do 29. 03. 2012.samostalni poduzetnici (vlasnici radnji).1. I 1. .2012.2012. . 10. Godišnje prijave poreza na dohodak: Izvještaji GIP-1022.) do 02. 02. 2012.2012. 2012. 04.02. i 10. 2012.aktualnosti NE PROPUSTITE ROKOVE !!! .prijave PDA (proizvođači) AKCIZA NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . O B A V E Z A PDV Ispostavljanje faktura za izvršene isporuke dobara i usluga: .03.2. do 02.Zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici. najkasnije pod 29. 10. 4. 03.b. po JCI 29. 3. 2012. po JCI 10.2012. (pon. 2012. 03. za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća (sa dokazima o uplati poreza i doprinosa) Specifikacije i dr. 03.a) 1. do 15. 2012.2012. do 29. prilikom uvoza. 04. . 04.za januar/siječanj 2012. i AFIP/FIP AFIP/FIP R.03.02.za sve isporuke izvršene do 29. IV 1.) do 29. porez i dopr. 03. . i 10. 04. 03. 03. prop. 2012. 2012. 03. prilog 1005 (1006 i 1009) GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2011.2012. b) u Republici Srpskoj: .02. (pon. i 10. 02.uplata PDV obaveze po prijavi za februar/veljaču 2012. 2012. AKCIZE AKCIZA I PUTARINE NA NAFTNE DERIVATE Uvoznici: uplata akcize i putarina Proizvođači: prijave PDA Proizvođači: uplata akcize i putarina (odvojeno) AKCIZA NA DUHANSKE PRERAĐEVINE Uplata (svi obveznici: uvoznici i proizvođači u BiH) Mjesečni obračuni . 5.) istovrem. 02. 2012.2012. i 10.01. 2012.) do 02. 10.) istovremeno sa isplatom 10. 3. prilikom uvoza. 2. za svoje doprinose . i 10. sa isplatom plaća do 10-og u mjesecu do 10-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr. 2012. do 29. 2. prilikom uvoza. po JCI 10. VI 1.02.) 10. . 10. i 10.) 10. 2. 02.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA PIVO Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 2012.2012.za februar/veljaču 2012.2012. i 10. (pon. III 1.2012.01.

Britanije i S. Nizozemska. Crna Gora.67 x 2%) od 18. Armenija. 6. – 11. Azerbejdžan.1. Singapur Austrija. Portugal.04 KM dnevno 16. ako prijevoz nije organiziran i ako nije obezbjeđena mjesečna karta) Naknada za upotrebu osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla. DNR Koreja. 5. pod uslovom da se taj teren zavisno od uslova koji su obezbijeđeni zaposleniku nalazi izvan mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno: za rad na terenu.05. – 15.2010. Kina.01.2011. Jamajka. Tunis.2011.2011. (822. – 17. Litvanija. – 15.04. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA POREZNI TRETMAN Službena putovanja IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u zemlji 48 KM dnevno (vidi niže) Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u inozemstvu od 90 do 160 KM (vidi niže) Troškovi korištenog javnog prijevoza zaposlenika na službenom putovanju iznos stvarnih troškova (vozne karte.1.5 mjesečne karte javnog saobraćaja na odobrenoj relaciji do 2% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Sirija. Monako. Argentina. Slovenija Cipar. Ukrajina Australija Finska. ili prosječna tromjesečna neto plaća (sve dok se ne izmjeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) u FBiH u prethodna 3 mjeseca. – 22. Švicarska Norveška sve druge zemlje Troškovi prijevoza na posao i sa posla (najmanje 1 km.2011.2010. 3.12. Kirgistan. 4. Moldavija. samo za dane prisustva na poslu: 20. Japan. Gruzija. FBiH” 50/07). ako nema javnog prijevoza. Jordan. R Koreja. Francuska.01. 2. Hrvatska. Tadžikistan.46 KM dnevno 16. Čile. – 21.12. za budžetske korisnike 48 KM dnevno Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u inozemstvu do iznosa po Odluci (“Sl. (819.02.55 x 2%) 20. putovanju do 20% cijene 1 lit. Meksiko.aktualnosti DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH PO PROPISIMA FEDERACIJE BiH R.23 KM dnevno 16. i u slučaju smrti penzionisanog zaposlenika 90 KM dnevno 2. Liberija.70 x 2%) 21. I 1. Kuvajt.08.01.58 KM dnevno u visini stvarnih troškova sahrane. a najviše do cijene 1.10. – 22. (826. Mađarska. Kenija.2012. Indija.32 KM dnevno 16.ako je na terenu obezbjeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice (vidi niže) . Češka. – 17.2.2010.95 KM dnevno 16. – 19.2011. Makedonija. Malta. Uzbekistan Bjelorusija. Irske Island. Kazahstan. 7.93 x 2%) 16. Španija. Ujedinjeno Kraljevstvo V. a od 28.72 x 2%) 23. Kongo.01. i to: 16.08. . Estonija. Panama. prigradskog ili međugradskog prijevoza do 20% cijene 1 lit.28 KM dnevno 16.ako je na terenu obezbjeđena samo ishrana do 70% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) Troškovi prijevoza na teren (ako nije obezbjeđen prijevoz službenim vozilom) u stvarnom iznosu troškova prijevoza Regres za godišnji odmor 70% njegove plaće. zavisno šta je povoljnije Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u zemlji Neoporezivi iznos 48 KM dnevno Dozvoljeni iznos. Belgija.05. Rumunija. Iran.br.2011. Latvija.09 x 2%) Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže porodice. – 15.09.01. (814.12. Rusija. Turkmenistan. (797. Danska. utrošenog goriva po pređenom km Troškovi noćenja zaposlenika na službenom putovanju Iznos stvarnih troškova (po računima) Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi od 28. Jemen.03.2.2011. Peru. računi i dr) Naknada za korištenje osobnog automobila zaposlenika na služb. Etiopija. 142 Porezni savjetnik februar 2012.1.2011. nov.2011.2011.01. Egipat. 3.07. Indonezija. goriva po pređenom km na odobrenoj relaciji.: do iznosa od 70% dnevnice (neoporezivo) Dnevnice zaposlenika u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana umanjuju se za 30% Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaća.40 KM dnevno 16.85 x 2%) 22. Albanija. Mozambik.30 KM dnevno 16. Izrael. do objavljivanja novog podatka (829.89 x 2%) 16.ako su na terenu obezbjeđeni i smještaj i ishrana od strane poslodavca do 20% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) . 5. (801. Italija.2011. 6. II 1.88 x 2%) 19.2. Grčka. Filipini. (826. i to: . Kanada. saglasno internim aktima Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok). Bugarska. Pakistan.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 50% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za smještaj rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti 500 KM mjesečno . Luksemburg. Kuba.43 KM dnevno 16. Bolivija. i to: Afganistan. – 20.03. Libija.09.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 70% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za rad na terenu (terenski dodatak). – 18.21 KM dnevno 15.16 x 2%) 17.11. Kolumbija. Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugi samostalnih djelatnosti. 4. Senegal. Turska. Irak. (811. Poljska. Ujedinjeni Arapski Emirati Andora. (810. Alžir. Južnoafrička Republika.41 x 2%) 16.34 x 2%) 23.54 KM dnevno 16. Saudijska Arabija. 7. 100 KM dnevno 110 KM dnevno 120 KM dnevno 125 KM dnevno 130 KM dnevno 140 KM dnevno 150 KM dnevno 160 KM dnevno 90 KM dnevno do visine cijene mjesečne karte gradskog. Zeland. – 16. Srbija. Brazil. a) b) c) 2.11. (822. Libanon. Švedska.46 KM dnevno 16.96 x 2%) 12.02.53 KM dnevno 16. Hong Kong. Slovačka.06. N. Angola.2011. (821.2011. 4.06.2012.07.04. Malezija. a najviše do iznosa 4 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna 4 mjeseca 5. Sudan. (814. SAD.97 x 2%) 18. Irska. Neoporeziva primanja iz radnog odnosa IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Naknada za smještaj / odvojeni život od porodice: Naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika 300 KM mjesečno . (817. Njemačka.10.

u Fed.000 KM Naknade plaća za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv Kamate na štednju u bankama. 14. plaće u poslj.. i članova uže porodice Otpremnina kod odlaska zaposlenika u mirovinu Otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (do 28.50 za 35 godina staža smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) u visini 20% cijene 1 lit. u Fed. ako je to povoljnije u visini 1/3 pros. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA Novčana pomoć u slučaju: . 10. 12. razloga po preporuci ljekara Naknada troškova liječenja zaposlenika. povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubilija firme i sl. 3. 7.2010.1. stvarima. 11. 1. 1. 2.) Jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca. stav 4. 14. (član 15.teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice . neto pl. el. 143 . nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti zaposleniku ili članu nj. ukupno na godišnjem nivou vidi pod 10.2010. prop. i 10.5% opća vodna naknada (član 5.2010. 1. 2. uslugama i pravima. te na državne obveznice Primanja od poslodavca koja se ne oporezuju Pomoć za gubitke nastale kao poslj. V. i 2. 5. vrijednosti 1.. komisija.aktualnosti R. 2. najviše do iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak Nagrade za izuzetna dostignuća koje dodj. 3 mjes. neoporezivi iznos se utvrđuje na bazi posljednje objavljene prosječne plaće u FBiH za prethodna 3 mjeseca i to: Isplate pod 1. 5. sa PDV-om OPOREZUJU SE U CIJELOSTI 10% poreza + 4% za zdravstvo (iz) + 6% za PIO (na) + 0. Pravilnika o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja 9. bilo da su stečene u BiH ili inozemstvu Pomoć i dr. 4. VI 1.50 prosječne plaće za navršenih 5 godina staža. kao i isplate fiz.) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu (od 28. za svaku navrš. 10. za rad na teret vanbudžetskog fonda Prihodi invalidnih lica zaposlenih u društvu.25 za 15 god. 3. Porezni savjetnik veljača 2012. takmičenjima Prihodi zaposlenika na osnovu naknada. 2. propisima Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvrđene posebnim propisima Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost. stav 4. 6. 6.01. do trž. 4. igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe.. 10. Pravilnika. sl. osim plaće Socijalne pomoći. Naknade zastupnicima i vijećnicima (neprofesionalcima) Lična primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne oporezuju Prihodi od učešća u dobiti privrednih društava (dividende i udjeli) Penzije rezidenata. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 6. sistema.2. mj. 6. III 1.2. i kant. 2. 11. i na računima. 3.02. pod prop. naknada štete na imovini do iznosa za zamjenu ili popravku Nagrade u novcu. a od 27. plaće u FBiH po poslj.50 za 20 god.teške invalidnosti zaposelnika ( najmanje 60% invaliditeta) . 9.1. u visini 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem statističkom podatku. 2. asortimana. 8. propisima Prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe Naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda Osiguranje i dr. prije prest.00 za 10 god. god. 5. ako je to povoljnije za zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji 6 njegovih neto plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci ili prosječnih 6 neto plaća u FBiH.03% kamate na godišnjem nivou u visini izmirenih privatnih troškova u visini izmirene ili oproštene privatne obaveze u visini tržišne vrijednosti ili cijene. o radu. ug. 10... 5. invalida Naknade za tjelesna oštećenja. štedion. IV 1. 3.2010. ustanovi ili radionici za zap. 3 mj. 8. podatku.01. od 27. vidi pod IV. prema posljednjim objavljenom podatku Prihodi učenika i studenata putem zadruga. uslovima Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim fed.do 11. stvarima i/ili pravima na kvizovima i dr. 8.hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdrav. stečajnih upravitelja i dr. 9. pomoći i/ili nagrada. 5. najviše do iznosa 75% prosj.00 za 30 god. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 0.02. a od 28. neto pl.. koje se izvrše preko prednjih neoporezivih iznosa Sva ostala primanja zaposlenika iz ili po osnovu rada (osim isplata po čl. licima za liječenje i dr.5% za nesreće + 0. prije prestanka ugovora o radu. 10.. VI i VII) Korist zaposlenika po osnovu rada za poslodavca: Korištenje službenih vozila i drugih sredstava za lične potrebe Korištenje drugih dobara i usluga besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita s kamatom nižom od tržišne Izmirivanje privatnih troškova od strane poslodavca Izmirivanje ili oprost dužničke obaveze zaposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi zaposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Lična primanja od povremenih poslova i drugih samostalnih djelatnosti Primanja po osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih 20% troškova) Naknade za povremene i privremene poslove Autorske naknade (uz priznatih 30% troškova ili dokazane stvarne troškove) Naknade članovima odbora. 13. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu Neoporezive koristi od poslodavca. podatku Dobici ostvareni učešćem u nagr. iz vlastitog proiz. 10. mjes.75 za 25 god. žrtava rata. plaće u FBiH. porodice do visine utvrđene pos. do visine 2 prosj. VII 1. 3. a koje su u interesu obavljanja djelatnosti Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. 4. datuma Lična primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječ. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno do visine 30% prosj.. i 10. plaće zaposlenika u poslj. o pravima RVI i civ.br. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 10. 12. organi vlasti povodom znač.3. 12. ako je to neophodno u cilju obavljanja radnog zadatka Smještaj i plaćanje troškova smještaja za javne dužnosnike zaposlene u DKP u inozemstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu.3. prema posljednjem obj. 6. objavlj. Zakona i čl. 4.2010. 4. IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE jednokratno. mj. primanja po pos. 7. i 15. 1. goriva po "privatnom" km u visini zakupnine/cijene usluge po tržišnim cijenama u visini razlike do 10. 11. rada kod poslodavca do 70% prosj. godišnje Nagrade učenika i studenata osvojene na takmičenjima u okviru obraz. V 1.01. do 4 prosj. umanjenu radnu sposobnost i neimovinsku štetu Naknade štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu Nagrade članovima ANU BiH i nagrade za tehničko-tehnološke inovacije Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne Stipendije učenika i studenata na redovnom školovanju.

62/11 od 21. 2011.281 820 1. 6/12 od 24.316 1. 5/12 od 18.1. 60/11 od 26.41 822. + 1. 2011. I-XI 2011.89 817.27 1.96 821. I-IV 2011.72 819.01.06. 05.240 818 1.10.275 811 1. 2011.3 % + 2. 85/11 od 16. 2011. 224/11 od 15.4 % + 0. IV/2011.8 % + 2.234.8 % + 3. V/2011.4 % – 0.273 813 1. 2011.1 % + 4. 34/11 od 01.6 % + 2.8% U odnosu na XII/2010.8 % + 2.81 800. V/2011.18 1. BRČKO DISTRIKT BiH MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 790. 7.6 % + 3. 2011.5 % + 4. 2011.7 % + 3.341 REPUBLIKA SRPSKA PERIOD I-II 2011. 46/11 od 23.7 % + 4. 2011.2 % + 4.1 % + 4.03.10.3 % 0. 2011.2011. 2011.1. + 1.6 % + 1.1 % + 0.4 % + 0. 7. VI/2011. 26/11 od 16.08.08.9 % Saopštenje FZS broj: 7.12.9 % + 3. 7.5% U odnosu na XII/2010. IV/2011. IX/2011. 2012. 79/11 od 23.230. VIII/2011.2011.55 1. 52/11 od 12.9 % + 2.81 1.2011.254.2 % – 0.4 % + 3.8 od 15.2 % + 0.217. IV/2011.9 % + 3. 151/11 od 15.2011.1 % + 0.339 1.7 od 12. 12.2011. 200/11 od 17.251. 03.309 1. II/2011.07.253.08.240. I-IX 2011. 01.2011. 11/11 od 16.330 1.89 807.2011. 7.11 od 15. MJESEČNI PROSJEK NETO 798 804 807 803 816 817 811 813 807 802 813 BRUTO 1.05.97 822.09. VII/2011.1 % + 3.85 820. 98/11 od 03. 2011.1.2011. 2011. 85/11 od 25. III/2011.2011. III/2011.75 820. 07. III/2011.268 822 1.2011.3 % + 1.7 % + 4. XI/2011.1.257. 8/11 od 27. 2011.2011.4 % + 2.276. IX/2011. X/2011.259.4 % + 2.253. XI/2011. IV/2011. 66/11 od 18.06.63 1. X/2011. VIII/2011.12 od 16.aktualnosti PROSJEČNE PLAĆE: MJESEC PROSJEK 2010. I-VII 2011. IX/2011. 7.2011.16 826.7 % + 3. VIII/2011.2011.7 % + 0.1 % + 3. V/2011.04.249.10 813.4 od 16.83 1.03.322 1.0 % + 4.322 1.0 % REPUBLIKA SRPSKA U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.337 1.283 814 1.1 % + 2.2011.02. U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.08.226 821 1. V/2011. 2011.5 % + 2.0 % + 3.74 1. MJESEC I/2011.30 1. 43/11 od 18.324 Službeni glasnik Republike Srpske 20/11 od 02. 33/11 od 21. 2012.4 % 0. 2011.2011. IX/2011.2 % – 0.9 % + 3. VI/2011. 33/11 od 21.8 % – 0. V/2011. MJESEČNI PROSJEK NETO 804. I-VIII 2011. 102/11 od 26. IV/2011.278. 10.08.67 829.25 821.319 1.5 % + 0.3 % + 3.347 1.265. XI/2011.5 % + 0.44 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH 8/11 od 27. 11/11 od 17. 09.268 824 1. 7. 80/11 od 09. II/2011.7 % – 0.40 805.7 % + 4.04.269 1. 7.98 1.3 % + 0. U odnosu na prethodni mjesec + 1. 06. II/2011.10.26 FEDERACIJA BiH TROMJESEČNA NETO PLAĆA XI/10-I/11 XII/10-II/11 I-III/11 II-IV/11 III-V/11 IV-VI/11 V-VII/11 VI-VIII/11 VII-IX/11 VIII-X/11 IX-XI/11 816.09 BRUTO 1.65 810.9 % + 0. X/2011. VII/2011.05.03. UKUPAN INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA: MJESEC I/2011.05.20 813. VI/2011.2011. 119/11 od 01. XI/2011.77 783. 08. 108/11 od 02.28 811. VII/2011.1.10. X/2011.58 1.251.328 1.1. V/2011. 18/11 od 19. 01. 57/11 od 01. 2011.1 % FEDERACIJA BiH 2010/2009: + 1. 2011.88 819.246. XI/2011.213.85 814. IV/2011.10 od 15. 05.67 1.320 1.2011. 2011. 129/11 od 15. 2011. 77/11 od 27. MJESEC I/2011. X/2011. III/2011. 7.3 % – 0.290 1.05 1. 2011. 2011. 67/11 od 17.316 1. 18/11 od 19. VIII/2011. VI/2011. 08.223.31 805. 04.06.5 % + 0.2011. MJESEC I/2011.29 811.2011.266.2011.2011.55 797. 7.06.8 % – 0. VII/2011.232 799 1.6 % + 3. II/2011.56 1.4 % + 2. .11. I-III 2011. VI/2011.70 814. I-V 2011.85 1. 2011.5 % + 2.23 1. 51/11 od 27.12. 2011. 182/11 od 15. 04.12.1.9 od 14. 2011.73 1.239. 114/11 od 15. 38/11 od 22. 7.1. III/2011.2011.3 od 26. 3/12 od 23. 2011.225 1.1 % + 2. VIII/2011. XII/2011.1. III/2011. 04.321 1. VIII/2011. 87/11 od 29.05. 11/11 od 17.2011.21 55% prosječne plaće više se ne primjenjuje Službene novine Federacije BiH 8/11 od 23. 10.9 % + 4. 03.346 1. 07.6 od 15. 2011. I/2011. Bosna i Hercegovina MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 807 1. 06.1 K od 27.06.2 K od 27.6 % + 1.2011. VII/2011. 2011.04 1.2 % Saopštenje RZS broj: 45/11 od 23.2 % + 1. I-X 2011.2011. 243/11 od 15.5 od 15. 66/11 od 30.0 % + 0.37 810.09.10.2011. 2011. 31/11 od 25. 132/11 od 28. 2011.11.2 % 2010/2009: + 2.2012.60 820.01.9 % + 3. I-VI 2011.2011. 144 Porezni savjetnik februar 2012. 95/11 od 29. 2012.2011. 2011. 2011. 20/11 od 20. U odnosu na prethodni mjesec + 1. XII/2011. 90/11 od 16. 48/11 od 03. 39/11 od 23.2 % + 2.12.3 % + 1.24 1. 11.36 1. 7. 2011. 2011.06.08.7 % + 2. VI/2011.2011. II/2011.280 813 1. II/2011.07. 04. 12.1.26 819.325 1. 68/11 od 29.299 1.11. IX/2011. 11.05.5 % + 2. GODIŠNJI PROSJEK NETO 801 803 803 806 808 808 809 809 808 808 BRUTO 1. VII/2011.9 % MJESEC I/2011.04.41 822.1. 09.287 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 23/11 od 29.0 % + 3.1.0 % + 1.

.

a u FBiH ćemo postojeća iskustva prilagodili fiskalnim uređajima našeg poslovnog partnera. U RS-u POINT je već prisutan.FIS KA L JE IZA STI CI GL JA A Proces fiskalizacije je počeo. Postanite korisnik našeg poslovnog informacionog sistema POINT 2000 i riješite se svih briga oko fiskalizacije. . Ne dozvolite da fiskalizaciju dočekate nespermni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful