POšTARINA pLAĆeNA U pOšTI 71122 SARAJeVO

Revicon d.o.o. Envera Šehovića 14, Sarajevo

MJESEČNI

STRUČNI

ČASOPIS

broj 2 • februar/veljača 2012. • godina XV • cijena 25 KM

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 10/11, časopis POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. 02. 2012. 21. 02. 2012. 22. 02. 2012. 23. 02. 2012. 24. 02. 2012. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica

RADIONICA

Radionica je NAMIJENJENA svima onima koji vode poslovne knjige samostalnih podzetnika i koji vode računa o njihovim poreznim i drugim obavezama, ali i svim vlasnicima malih radnji, trgovcima, ugostiteljima, zanatlijama, ljekarima, stomatolozima, apotekarima, advokatima, notarima, poljoprivrednicima..., kao i svima onima koji bi to htjeli postati i žele znati više o mogućnostima i obavezama samostalnog poduzetništva. CILJ radionice je da kroz PRAKTIČAN RAD pojasnimo najčešće probleme sa kojima se poduzetnici i njihove računovođe susreću u praksi i da iznađemo rješenja i za one situacije koje nisu adekvatno pojašnjene u propisima, uz uvažavanje prakse poreznih i drugih inspekcija.
Oblici poduzetništva • Obrt kao osnovna / dopunska / dodatna djelatnost • Razlike između posebnih i vezanih obrta • Šta se može (pre)registrovati u kućnu radinost • Koje djelatnosti mogu biti registrovane “sezonski” • Specifičnosti registracije i poslovanja trgovaca, ugostitelja, ljekara, stomatologa, apotekara, advokata, notara i dr. samostalnih djelatnosti Opšti uslovi i pravila poslovanja • Provjerimo naša akta i dokumenta • “Inspektori traže...” Poslovne knjige poduzetnika • KPR-1041, KP-1042, PLDI -1043, EPO-1044 • Trgovačke knjige • Knjige ugostiteljske djelatnosti • Iskazivanje prihoda i rashoda: posebnosti za pojedine djelatnosti; godišnji popis – inventura kod samostalnih djelatnosti; viškovi i manjkovi; obračun amortizacije; lični izdaci i drugi (ne) priznati rashodi; zaključivanje poslovnih knjiga Porezne prijave • Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) • Utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti (GPZ-1052) • Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak • Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) • Korištenje ličnih odbitaka i olakšica • Godišnji izvještaji GIP-1022 i JS 3400 Doprinosi • Obračun plaća, poreza i doprinosa za zaposlenike • Osnovice za doprinose vlasnika djelatnosti • Specifičnosti za pojedine djelatnosti • Refundacija kod bolovanja preko 42 dana: koliko i u kojim uslovima? Ostale obaveze poduzetnika: • Obračun članarine obrtničkim komorama • Opća vodna naknada; naknada za zaštitu od nesreća; naknada za šume; članarine turističkim zajednicama Paušalci • Ko i kako može biti „paušalni porezni obveznik“ • Hoće li biti proširen krug paušalaca PDV • Kad se preduzetniku “isplati” ući u sistem PDV-a • Specifičnosti poslovanja neposredno prije ulaska u sistem Fiskalizacija poduzetničke djelatnosti • Praktična pitanja i odgovori u vezi fiskalizacije PRIMJERI PRAKTIČNIH SITUACIJA: – interaktivna rasprava o datom problemu i mogućim rješenjima – izbor najboljeg rješenja, komentari i odgovori na pitanja iz vaše prakse

.

22. podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini . 2012. 03. – 23.Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma procedure temeljene na procjeni rizika Fojnica.

poreza i dr.N O VO elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva. Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Revicon-ova !!! Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! www.revicon.info Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH broj: 09/12 Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE računovodstvene profesije u BiH .

Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www.revicon.info .

.

kfbih. Branislava Đurđeva br.com . Kratki prikaz tematskih cijelina: • • • • • • • • • • • • • • • Upravljanje kompanijom Uloga nadzornog odbora Računovodstvo u funkciji upravljanja Mikroekonomija Upravljanje marketingom kompanije Međunarodna trgovina i Suvremena prodaja Financijska tržišta i institucije Vrednovanje marke i poduzeća Korporatvne finacije Reinženjering kompanije Pravni aspekt poslovanja kompanije Nadzorni odbori koji stvaraju vrijednost Sistemi nagrađivanja u kompanijama Kompanija i makrookruženje Poslovna strategija. 71000 Sarajevo Tel: 033/ 566-333.OBAVEZNA CERTIFIKACIJA ČLANOVA NADZORNIH ODBORA I UPRAVA U skladu sa Uredbom Vlade FBiH. Program usavršavanja.kadic@kfbih. Dodatne informacije: Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH Ul. Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava.mail: e. 10. nastavlja se obavezna edukacija za predsjednike i članove nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa udjelom državnog kapitala. podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit. www. poslovna etika i društvena odgovornost kompanije.com/loc e.

iznosi 250. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d.o. faks.00 KM Cijena po primjerku časopisa 25. priručnike i druga izdanja i obavijesti. dipl. dipl. kontakt osoba) kako biste uredno primali naš časopis.u fokusu IZDAVAČ: Revicon d.d: 3383202200308627 Nova banka A.d: 3060350000444164 Volksbank a. godine pod rednim brojem 741. 1997. Uredništvo: Pretplata: Marketing: Računovodstvo: Savjetodavni servis: ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. oec. dipl. oec. oec.d: 1941011354700156 Raiffeisen Bank BiH d.00 KM . za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Envera Šehovića 14 BiH – 71000 Sarajevo. Mile Stanišić KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike Tanja Zubović. telefon.net.D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d. PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Goran Drakulić MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” (prvi dio) Mirela Mašić. 72 05 86 E-mail: revicon@revicon. dipl.info Podružnica Tuzla 75000 Tuzla. dr. Fojnica Pretplata za 2012. NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM 113 javne nabavke 133 135 141 menadžment aktualnosti Prof.d: 1610000060920085 Hypo Alpe Adria Bank d.d.revicon. oec. oec. Turalibegova 30 Telefon: ++ 387 35 26 50 30 Faks: ++ 387 35 26 50 31 E-mail: revicon. KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA (prvi dio) NE PROPUSTITE ROKOVE !!! . 12.tz@bih. oec.info Web-site: www. dipl. SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Mirko Radić. OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Goran Drakulić POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Osmo Polutak SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Amra Salihović. Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaših podataka (adresa. Aziz Šunje i Emir Kurtić.d. 1992400075053168 ID broj za indirektne poreze 200491380008 Za izdavača: Marin Ivanišević Glavni urednik: Marin Ivanišević Zamjenik glavnog urednika: Milan Dmitrović Uređuje: Uređivački kolegij Tehnički urednik: Adnan Mahmutović Štampa: Štamparija FOJNICA.u cijene je uključen PDV Za oglašavanje kontaktirajte Uredništvo. dipl. Telefon: ++ 387 33 72 05 80. POREZNA OSLOBAĐANJA KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Momir Stefanović. ++ 387 33 72 05 84 ++ 387 33 72 05 87 ++ 387 33 72 05 91 ++ 387 33 72 05 88 ++ 387 33 72 05 80 09 11 20 30 40 54 65 75 81 94  ilan Dmitrović M VALENTINOVO Marko Dmitrović. MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA porezi računovodstvo i finansije revizija savjeti Dr. 64 47 71 Faks: ++ 387 33 72 05 81.ba Žiro računi: Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995 UniCredit Bank d. dipl. oec. Časopis izlazi mjesečno.o.

ali je jedan od njih. pa se uskoro svijetom pronio glas da je rođena nova Venera/Afrodita! Toliko divljenje jednoj smrtnici izazva zavist i strašan gnjev božice Venere. a Apolon (bog svjetlosti. po rimskoj mitologiji sin božice ljepote Venere i boga rata Marsa (ili. koja zakle svog sina Amora da učini da se Psiha zaljubi u najnedostojnijeg i najružnijeg čovjeka.) A Erosova/Amorova/Kupidova ljubav zvala se – Psiha (što. Želim vam da i na Valentinovo i svih drugih dana volite i budete voljeni! Milan Dmitrović Priča uz Valentinovo: Amor i Psiha Simbol Valentinova je i Amor (originalno: Kupid. između ostalog. Radi prometa i zarade. predstavljeni kao krilati bogovi. eto. Luperkalije su vremenom izgubile na značaju. Dvije starije su našle muževe iz kraljevskih kuća. Merkura. Tog dana su se obilježavale pastirske svečanosti Luperkalije. čiji pogodak ne bi izazvao ljubav. a najmlađa. ipak potajno vjenčavao mlade parove. pak. I mada svi znaju da Amor znači “ljubav”. po drugoj verziji. rodni grad Romea i Julije. 269. Nastavak i glavni dio priče se događa u vrijeme cara Klaudija II (3. bog ljubavi.u fokusu VALENTINOVO Mnogi će reći da je “savremeni” način obilježavanja Valentinova. koji je izdao naredbu kojom je vojnicima zabranio zaruke i ženidbe. vremenom postali očajni jer Psihu.. Kada je otkriven bačen je u tamnicu. Psihini roditelji su. čija se ljepota nije mogla iskazati riječima. Misleći da je to stoga što njegovu kćer mrze bogovi. odmah u nju zaljubi (navodno se. Tu naredbu su morali poštovati i svećenici. a Valentinovo se i danas slavi kao Dan zaljubljenih. umjetnosti i Porezni savjetnik veljača 2012. nego ravnodušnost. Nihova priča. godine i pogubljen. a djevojka čije bi ime koji izvukao bi. I Amor i Eros su. a onaj koga pogodi ta čarobna (zlatna) strelica se odmah zaljubi! Otud i izreka “pogodila ga/ je Amorova strijela”. najčešće. zaštitnika stada i pastira. po drugoj verziji. Kupidon). Valentina spoje u jedan. znači “duša”). čak 15% čestitki za Valentinovo djevojke pošalju – same sebi?! U čemu je štos? Prapočeci obilježavanja Valentinova potiču iz vremena starog Rima. a zanimljivo je da su bili vezani za datum 15. koji su stavljani u vrč. po pravilu – crvenih ruža: djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo dobiju oko 50 miliona ruža. svakog Valentinova pristigne hiljade ljubavnih pisama – za Juliju! A postoji i podatak da u Americi (a gdje bi drugo?). Valentina. sa lukom i strijelom. Valentin. taj dan je imao i posebnu tradiciju po kojoj su se imena djevojaka ispisivala na komadiće papira. čim je vidio Psihu. Drugi će se. a 14.. 02.. Kasnije je odlučeno da se blagdani Luperkalije i Dan sv. stoljeće). Mladići su potom izvačili po jedan papirić. navodno. tj. glasnika bogova). trebala postati njegova supruga. Sa svih strana su dolazili ljudi da joj se dive. Na Valentinovo se (uz Dana žena) kupuje i najviše cvijeća. ide ovako: U jednom gradu živjeli kralj i kraljica i imali tri kćeri. niko da zaprosi. U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje oko bilion (milion miliona!) čestitki. Narod ga je ubrzo proglasio svecem. kaže legenda. iako je bila tako lijepa. otac zatraži savjet od proročišta u Miletu. 02. dan nakon sadašnjeg Dana sv. pak. osmjehnuti na podatak da u Veronu. sin Afrodite i Aresa (odnosno. Dana zaljubljenih. još nije bila udata. slučajno ubo na vlastitu zlatnu strelicu). Njegov pandan u grčkoj mitologiji je Eros. i Kupidos i Eros znači – “požuda”.. produkt potrošačkog društva. Hefesta). 9 . kako bi ih na taj način “osujetio” u želji da radije ostanu uz svoju dragu nego da idu u ratove. Od poklona. sivih strijela. Ali se Amor. (Manje je poznato da je u tom tobolcu bilo i drugih.. Uz narodno veselje. u čast boga Luperkusa. onako smeten i opčinjen njenom ljepotom.

nakon mnogo stradanja. Amor. Shvativši da je Psiha pogazila obećanje. sakupivši ostatke zlatnog runa sa žbunja uz rijeku na koju su ovce zlatnog runa dolazile na pojilo. Psiha pade u najveće očajanje koje se može zamisliti. bilo potrebno jer su je svi ovi događaji iscrpili (i oduzeli joj dio ljepote) te kako bi. što je alegorija na lutanja ljudske duše koja preko patnji i iskušenja dostiže najviše sfere i postaje besmrtna). Za to vrijeme. U protivnom će biti kažnjena tako da će je on zauvijek ostaviti i da ga nikada više neće vidjeti. u stvari. uspije pobjeći iz majčinog pritvora. na Amorovu molbu. zapadni vjetar. Amor i Psiha su vjenčani pred vijećem bogova. Veneri ni to nije bilo dosta. ali da za zeta ne očekuje čovjeka. I kao po(r)uka da je ljubav neophodna i ljudima i bogovima.. Kada bi pao mrak. sa palačom od srebra i zlata i mozaicima od dragih kamenja. lijegala bi u postelju u kojoj ju je posjećivao nevidljivi suprug. Amor je prokle i napusti. sve to i “organizirao”). već – strašno čudovište! Dok je drhtala od straha na toj stijeni. pa i to uspije učiniti. Upalivši svjetiljku. od kojih je svaki za sebe bilo nemoguće izvršiti. takođe uspjela. zbog sve ljepote i izobilja koje su tu vidjele. Kad je se dočepala. oprostile jedna drugoj. prosa. izliječila ranjenog Amora. navodno. njen muž. da ga ubije. Tobože je zamolila Psihu da siđe u Had (podzemno carstvo mrtvih) i da joj odatle donese kutiju sa djelićem ljepote Perzefone (supruge boga mrtvih). uspjela uz pomoć mrava koji su se sažalili nad njom. što je Veneri. u potrazi za Amorom (koja su se. Venera je zadala Psihi tri zadatka.. da će iz te veze roditi nakazu i da će zmaj proždrijeti i nju i dijete odmah po rođenju. Nakon što je sve saznala Venera je strašno izgrdila sina. graška i graha. naredio da se Amor oženi Psihom. navodno. Zefir donese sestre u palaču. rodila zavist.. pa joj zavidne sestre slagaše da je njen muž strašni zmaj. ali je Psiha i u tome uspjela. Dok ga je zaljubljeno gledala. kaže legenda. iz svjetiljke pade par kapi vreleg ulja na Amorovo rame. zadovoljstvo i radost. Roditelji i sestre tugovali su za Psihom. Prvi – da razvrsta gomilu pomiješanog ječma. Tada su počela i Psihina lutanja po svijetu. Čak su i Venera i Psiha. Amor (koji je. Dobila je ime Hedona ili Volupta (lat. koji se probudi.u fokusu znanja) mu naloži da Psihu opremi za svadbu i odvede na stijenu visoke planine. A evo i mali dodatak: Dijete koje je Psiha nosila pod srcem bijaše djevojčica. 10 Porezni savjetnik februar 2012. Treći – da joj donese vode iz podzemne rijeke Stiks. ne odolivši. ali je. užitak. ali i nasladu. sladostrašće. U čast Valentinova. što dotad nisu uspijevali ni najveći junaci (“Jason i Argonauti”). ograničila njegove moći i kretanje i odlučila da se osveti Psihi. Eto. Siđe u Had i odatle iznese kutiju ljepote. nježno uze Psihu i prenese je u dolinu punu cvijeća. ali se u njihovim srcima. sa sretnim krajem. maka. po savjetu riječnog boga. Psiha naivno pristane. Ovaj je pristao da joj ispuni tu želju. koji bi uvijek odlazio prije svanuća. .. Jedna od najstarijih i najljepših ljubavnih priča. pšenice. Nagovore je da sljedeće večeri u postelju ponese uljanu svjetiljku (kako bi se uvjerila u strahotu svog muža) i nož. što znači blaženstvo. bolovao u palači svoje majke. Drugi – da joj donese zlatno runo. ali pod uslovom da od sestara ne pokušava saznati ko je. Zefir. Što uz ljubav i ide i čega bez ljubavi i nema. uz pomoć orla kojeg joj je poslao vrhovni bog Jupiter/Zevs (ili uz pomoć sâmog Jupitera boga u obličju orla?). Voluptas). tako da Psiha nije ni znala da je to. ipak. jer ljudima-smrtnicima nije bilo dozvoljeno da gledaju bogove. ipak. krišom. Psiha je već bila u blagoslovenom stanju. a i ona je patila za njima. a Psiha je dobila besmrtnost i bila primljena među bogove. Nakon svega je vrhovni bog Jupiter. izbrisavši vječni san s njenog lica i stavivši ga natrag u kutiju. u kojoj su je služile nevidljive sluge i u kojoj je bilo svega u izobilju. pa je jedne noći zamolila muža da dozvoli da joj sestre dođu u posjetu. Psiha shvati da kraj nje spava – Amor. Ali. u stvari. što je Psiha. otvori i odmah padne kao mrtva. sretno završila. što je Psiha. zbog rane na ramenu i s ranom u srcu. koji se u međuvremenu oporavio. Amor je. Pronašao je Psihu i poljupcem je vratio među žive. kojoj nisu smeli pristupiti ni sami bogovi.

Rekapitulacija protekle godine. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. kontrole i naplate doprinosa. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. dipl.. sastavljanje posebnih izvještaja za rukovodstvo. kao i razni kantonalni porezi i takse koje se prijavljuju i plaćaju po posebnim propisima na tom nivou. one vrste poreza na dohodak koje zahtijevaju godišnje prijavljivanje i izvještavanje. Među svim navedenim obavezama. Tu u obzir dolaze porez na dobit. oec. prijavljivanje različitih poreza. Sve u svemu. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjePorezni savjetnik veljača 2012. a sve one moraju biti popunjene i predate Poreznoj upravi FBiH u par mjeseci koji slijede. početak godine nam donosi i onu koja se odnosi na sačinjavanje i podnošenje poreznih prijava.. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. Već je ta isprepletenost obaveza dovoljna da ovako ocijenimo početak godine.porezi PRIPREME ZA PRIJAVE POREZA I DOPRINOSA Marko Dmitrović. kontrole i naplate doprinosa. iz različitih razloga. Početak godine nam donosi i obavezu sačinjavanja i podnošenja poreznih prijava za prethodnu godinu: porez na dobit. Od ove godine u FBiH imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. broj prijava koji sve ovo obuhvata nije mali. P očetak svake godine računovođama donosi štošta. dok svemu dodatni teret daje i činjenica da se pri izvršavanju ovih obaveza u praksi uvijek suočavamo sa brojnim poteškoćama. sačinjavanje godišnjih finansijskih izvještaja. 11 . To su samo neke od obaveza koje početak godine pretvaraju u stresni period maksimalne angažovanosti. Od ove godine imamo i čitav set obrazaca koji je propisan Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije. Sve u svemu.

i ta pravna lica moraju izvršiti obavezu prijavljivanja i. bilo na osnovu konačne prijave poreza na dobit) nego i ona koja su oslobođena poreza po osnovu čl. S obzirom na to da je ovaj drugi rok kraj drugog mjeseca. Ona su svoj porezni bilans dužna podnijeti Poreznoj upravi FBiH sa prijavom PR-PD. već treća godina za koju se podnosi ova prijava. priložiti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju osnov za oslobađanje. pravna lica moraju pristupiti sačinjavanju poreznog bilansa radi utvrđivanja konačne obaveze poreza na dobit za proteklu godinu. Za oslobađanje po osnovu izvoza nužno je priložiti Statistički aneks godišnjeg izvještaja radi dokazivanja dostignutog cenzusa od 30% ukupnog prihoda. pri tome. postoji više obrazaca na koje treba obratiti posebnu pažnju. Na osnovu te prijave se utvrđuje da li je potrebno (do)platiti određenu razliku poreza na dobit za proteklu godinu ili je iznos uplaćenih akontacija možda doveo do preplate (koja može biti iskorištena za buduće porezne obaveze ili se po tom osnovu može tražiti povrat). a i sama fizička lica – obveznici poreza na dohodak će u mnogim situacijama biti dužni podnositi te prijave. • Bilans uspjeha. Zakona o porezu na dobit. 03. Vrijedi naglasiti da se obveznicima podnošenja poreznog bilansa i prijave poreza na dobit sma12 Porezni savjetnik februar 2012. a za svaku narednu od pet godina dokaze o realiziranim investicijama u tim godinama. dok su neki drugi obrasci obavezni prilozi za pojedine vrste poreznih obveznika. Uz prijavu PR-PD se prilažu: • porezni bilans (obrazac PB-DOB). Imajući u vidu da je 2011. kako bi se neko mogao “zaletjeti” i kako se to obično razumijeva). Stoga smatramo da je potrebno ovim kratkim tekstom napraviti podsjetnik na ono što nas čeka. kao i iznos akontacije poreza na dobit za naredni period. nužno je priložiti dokaze o ukupnom broju zaposlenih i broju lica koja ispunjavaju tražene uslove. 31. za oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. Prijave poreza na dohodak Porezne prijave iz oblasti poreza na dohodak su posebna priča. većina stvari ve- . Drugim riječima. Neki od obrazaca koji će biti spomenuti su zaista porezne prijave. pravna lica – poslodavci su dužni podnijeti odgovarajuće prijave za svoje zaposlenike. Ukoliko postoji potreba za doplatom poreza. ona mora biti izvršena do istog roka koji važi i za podnošenje ove prijave. koju podnose fizička lica – obveznici poreza na dohodak kako ona koja su to po propisima obavezna učiniti tako i ona koja za to imaju neki svoj interes. 03. Osnovna prijava u sistemu poreza na dohodak je Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051). kao i dokaze o ispunjavanju samih uslova. (a ne 31.porezi seci koji slijede. do 34. Za prvu godinu korištenja oslobađanja po osnovu investiranja u proizvodnju. U suštini. izdate od nadležnih organa (ne starije od godinu). obveznik je dužan priložiti dokaze o realiziranim investicijama u toj godini (najmanje četiri miliona KM). • Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti na obrascu IZ-DOB (ako je potrebno). slijedi da se porezni bilans i prijava PR-PD ima predati najkasnije do 30. I konačno. Rok za podnošenje obrasca PR-PD je trideset dana od roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna. Prijava poreza na dobit Privredna društva i druga pravna lica koja se tretiraju kao obveznici poreza na dobit imaju obavezu sačinjavanja poreznog bilansa i prijavljivanja poreza na dobit i to je nešto što ne treba posebno napominjati. Bilo kako bilo. Prije svega. nakon što su sačinjeni godišnji finansijski izvještaji. u kojoj se iskazuju podaci o utvrđenoj godišnjoj poreznoj obavezi i dotad plaćene akontacije. • Pregled nastalih. iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka na obrascu GU-DOB (ako je potrebno). a od konkretnih okolnosti zavisi koje i do kada. traju ne samo ona pravna lica koja su dužna plaćati porez na dobit (bilo kroz mjesečne akontacije.

Oni su tokom godine plaćali mjesečne akontacije (osim ako nije riječ o novoosnovanoj djelatnosti). "dohodak ostvaren iz više izvora” može značiti mnogo toga. Istina. jer su porezni obveznici . godini ostvarivali: • dohodak iz više izvora. 03. Ovakvi porezni obveznici moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu i na taj način sve te dohotke objedniti na jednom mjestu. po propisima o porezu na dohodak. 02. vrlo vjerovatno je porez na taj dohodak već plaćen tamo gdje je i ostvaren. Formalno. tj. neophodno je napomenuti one osnovne crtice koje se tiču obrasca GPD-1051. zbog značaja koji ima. Stoga prvo treba naglasiti koja su to fizička lica koja su (u svakom slučaju) dužna podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak GPD-1051. pak. oni ga moraju prijaviti u FBiH. a eventualno plaćeni porez izvan FBiH će se uzeti u obzir i umanjiće. Prema tome. 13 . tako što će sačiniti specifikaciju svojih prihoda i rashoda . Obrtnici i druga samostalna poduzetništva su tokom godine bili dužni voditi četiri knjige i evidencije propisane propisima o porezu na dohodak: Knjigu prihoda i rashoda. U tu specifikaciju se upisuju svi ostvareni prihodi i oni rashodi koji se mogu priznati na osnovu važećih propisa. a na osnovu tih evidencija. (odnosno najkasnije do 29. ostvaren bilo gdje u svijetu. To su oni porezni obveznici koji su u 2011. ovo je obaveza i onog poreznog obveznika koji kontinuirano i samostalno obavlja neku neregistrovanu djelatnost. to je jedini način da oni utvrde svoju konačnu godišnju obavezu po osnovu poreza na dohodak. „nema“ propisan rok za podnošenje. Neki drugi obveznici. bez obzira na to da li se radi o djelatnosti u statusu osnovnog. a koji su direktno vezani za posmatranu djelatnost. što znači da se SPR-1053 podnosi zajedno sa GPD-1051. dužan popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD-1051. Knjigu prometa. • dohodak direktno iz inostranstva. Dohodak je razlika između prihoda Porezni savjetnik veljača 2012. Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidenciju potraživanja i obaveza. To je poseban obrazac koji. • dohodak od samostalne djelatnosti obrta. Svi vlasnici obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti su. • dohodak od iznajmljivanja imovine i • dohodak od nesamostalne djelatnosti za koji poslodavac nije pravilno obračunavao i uplaćivao obaveze.rezidenti FBiH dužni da „podnose račun“ u FBiH za sav svoj dohodak. Po isteku godine. Na primjer. oni moraju utvrditi konačan rezultat te svoje djelatnosti i iznos poreza na taj rezultat. naravno. Međutim. Također. ali svejedno postoji obaveza prijavljivanja u FbiH. sam po sebi. dopunskog ili dodatnog zanimanja. ali je obavezan prilog uz godišnju poreznu prijavu takvih lica. u svakom slučaju. ali imaju interes u podnošenju ove godišnje porezne prijave jer je to jedini način da iskoriste svoje pravo na odbitke. a najčešće i anulirati poreznu obavezu u FBiH ukoliko se to adekvatno dokaže (kroz odgovarajuće potvrde nadležnih poreznih organa pod čijom nadležnošću je dohodak oporezovan). autorski honorari i sl) ili je uporedo imao registrovanu samostalnu djelatnost kao dopunsko zanimanje. ali kod dva ili više poslodavaca u toku iste godine. Godišnja porezna prijava će pokazati da li taj porezni obveznik ima nekih dodatnih obaveza za porez ili je možda čak i u preplati (što. obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su i svi oni koji su ostvarivali dohodak direktno iz inostranstva. no njihova prava i konačna porezna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. vidi okvir). u slučaju zajedničkog obrta. Može biti da se radi o obvezniku koji je pored redovnog zaposlenja i dohotka od nesamostalne djelatnosti imao i neka primanja “sa strane” (ugovori o djelu.obrazac SPR-1053. Ovo zahtijeva i dodatna pojašnjenja. najkasnije do 31. u inostranstvu. Zapravo. nisu dužni. Znatan broj poreznih obveznika – fizičkih lica je. dužni podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051.porezi zanih za popunjavanje je prilično poznata. zavisi od drugih podataka u prijavi). Može se desiti i da je riječ o pojedincu koji je ostvarivao samo dohodak od nesamostalne djelatnosti.

A zašto? Zato što su. Naknadno će svaki od partnera zasebno podnijeti svoju godišnju poreznu prijavu GPD-1051. tj. te taj iznos treba prepisati u obrazac GPD-1051. Tako će oni. na nju se. Naprotiv. Prilaže se kao prilog uz GPD-1051. primjenjuju sva pravila o vođenju poslovnih knjiga i evidencija prema propisima o porezu na dohodak. Ovdje se javlja još jedna posebnost. Ukoliko bi taj dohodak svaki od partnera prijavio u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. već dvije ili čak i više osoba zajedno. I dobar i loš. da bi se popunio GPZ-1052. Oni se tada javljaju kao partneri u poslu i. Specifičnost zajedničkih djelatnosti je poseban obrazac GPZ-1052. u obrazac upisati i sve odbitke. naime. No. Njihovi lični odbici se. kao obavezan prilog. Zajednički obrt kao cjelina je ostvario. specifikacija SPR1053 je bitna iz još jednog razloga: u njoj postoji i polje u kojem se računa akontacija za naredni porezni period. ispada. oni vjerovatno neće imati obavezu doplate. upravo zbog toga što se prilikom računanja mjesečne akontacije za naredni period (a na bazi rezultata protekle godine) ne uzimaju u obzir i lični odbici tih obveznika. isključivo na osnovu iskazanih podataka o ostvarenim prihodima i rashodima u godini koja je protekla. a on. Upravo zbog (tek sada iskorištenog) prava na odbitke. Ovaj obrazac ima za cilj da ostvareni rezultat takve. najčešće i dolazi. 14 Porezni savjetnik februar 2012. a kako je rok za podnošenje prvog obrasca kraj drugog mjeseca. . Umjesto toga. Osim toga što je osnov za utvrđivanje godišnjeg dohotka i dokaz prilikom podnošenja godišnje porezne prijave. bilo bi to dvostruko ili višestruko oporezivanje. obaveza prijavljivanja dohotka je nešto drugačija. priložiti i specifikaciju SPR-1053. „nema rok“. bez odbitaka. Naime. tj.porezi i rashoda. također. „uključuju u računicu“ tek u njihovoj godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051. neophodni podaci iz SPR-1053. Rjeđe se dešava da samostalnu djelatnost obavlja ne jedna. dohodak. zajedničke djelatnosti raspodijeli na partnere. dijele ostvareni rezultat. tj. logično. s tim da partneri moraju imenovati jednog od njih kao nosioca djelatnosti. Također. sada. čak i onda kada se u obrascu GPD-1051 pokaže da je obveznik u preplati. kao i već uplaćene akontacije. dok se visina akontacija za naredni period utvrđuje u samoj specifikaciji SPR-1053. imenovani nosilac djelatnosti će popuniti obrazac GPZ-1052 i predati ga u PU FBiH do kraja februara/ veljače. SPR-1053 se kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti mora popuniti ranije. Do toga. do kraja trećeg mjeseca. pa će se na kraju doći do nekog konačnog rezultata iz kojeg će se vidjeti da li taj porezni obveznik ima ikakvih dodatnih obaveza po osnovu poreza na dohodak. S obzirom na to da se radi o obrtničkoj djelatnosti. Iz toga slijedi da oni ne samo da imaju obavezu podnošenja obrasca GPD-1051 već zasigurno imaju i interes za to. postoji i obaveza sačinjavanja specifikacije SPR-1053. kao što je već rečeno. mora popuniti ranije. U takvim slučajevima. pored ostvarenog dohotka. Zajedničko obavljanje obrta ili druge samostalne djelatnosti Uobičajeno je da se obrtnička ili druga samostalna djelatnost obavlja samostalno i takva situacija je već opisana. uz koju će priložiti i SPR-1053 i GPZ-1052 (kojim se dokazuje njegov udio u ukupnom rezultatu zajedničkog obrta). drugi se kod zajedničke djelatnosti. a svako od njih pojedinačno će se i dalje smatrati zasebnim poreznim obveznikom. Vlasnici samostalnih djelatnosti moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu GPD1051 i uz nju. na žalost. pozitivan rezultat. „klasični“ obrtnici – pojedinci moraju popuniti samo SPR-1053. Ona će postojati čim je ostvareni rezultat pozitivan. na primjer. Možda najvažnija stvar za ove obveznike je činjenica da oni (tek) u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične tako i one dodatne. On će istupati ispred obrta.

Primjera radi. Nije važno da li je to poreznom obvezniku u interesu ili nije (a jeste. porezni obveznici koji su ostvarivali ovu vrstu dohotka moraju popuniti poseban obrazac sa oznakom PRIM-1054. Nešto kao i SPR-1053 kod vlasnika samostalne djelatnosti. Prije nego što podnesu godišnju prijavu. To je i njima jedini način utvrđivanja konačne godišnje porezne obaveze. On tu obavezu. Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi. U ovom slučaju. • da je taj jedini poslodavac pravilno obračunavao i uredno uplaćivao porezne obaveze po tom osnovu i • da je poslodavac za svaki dohodak od nesamostalne djelatnosti Poreznoj upravi FBiH uredno podnosio obrazac MIP-1023. konačna porezna obaveza se utvrđuje kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. može se odlučiti ili za priznavanje stvarnih rashoda (koje onda mora dokumentovati) ili za priznavanje rashoda u paušalnom iznosu u visini 30% tih prihoda. Preduslov je. a i oni (nevezano za to da li im je ovo jedina vrsta dohotka ili ne) imaju pravo na korištenje ličnih odbitaka. Međutim. Tu razliku potom treba upisati u odgovarajuće polje godišnje porezne prijave GPD-1051. kao i vlasnici samostalnih djelatnosti. godini ostvarivali samo dohodak od nesamostalne djelatnosti u najvećem broju slučajeva neće biti dužni podnositi godišnju poreznu prijavu GPD-1051. obrazac PRIM-1054 poreznim obveznicima – najmodavcima predstavlja osnov za popunjavanje godišnje porezne prijave GPD-1051. kao dohodak od iznajmljivanja pokretne ili nepokretne imovine. da obveznik ima važeću poreznu karticu. mogao bi postojati interes da i ovakvo lice podnese svoju godišnju poreznu prijavu. ni PRIM-1054 se ne podnosi samostalno. Prema tome. tom poreznom obvezniku taj dohodak uvijek predstavlja razlika između prihoda i rashoda. u onim slučajevima kada se to ne smatra samostalnom djelatnošću tog poreznog obveznika.porezi Obavezu podnošenja godišnje prijave GPD1051 uvijek imaju i fizička lica – porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarivali dohodak od iznajmljivanja imovine. U slučaju da nisu ispunjeni svi navedeni uslovi. tj. Dakle. ako je poslodavac Porezni savjetnik veljača 2012. Na primjer. Porezni obveznici – zaposlenici koji su u 2011. Dohodak ostvaren tim aktivnostima je posebna kategorija oporezivog dohotka koja uvijek podrazumijeva i obavezu podnošenja godišnje porezne prijave. 03. moraju izvršiti. Pri tome se misli na iznajmljivanje i pokretne i nepokretne imovine. porezni obveznik bi morao podnijeti godišnju poreznu prijavu kroz koju bi prijavio ostvareni dohodak. u većini slučajeva). ovi porezni obveznici će do 31. a primio je manji broj plaća. Podsjećanja radi. u isti će upisati ovaj i eventualne druge dohotke u 2011. • da je taj dohodak ostvarivao samo kod jednog poslodavca. U PRIM-1054 se navode svi ostvareni prihodi po ovom osnovu (što se dokazuje ili ugovorom o iznajmljivanju ili godišnjim izvještajem isplatioca) i rashodi koji se priznaju na jedan od dva moguća načina. porezni obveznik nema razlog za podnošenje godišnje porezne prijave. nego je i on samo prilog uz godišnju poreznu prijavu GPD-1051 u tim slučajevima. Pretpostavka za to je da je kumulativno ispunjeno nekoliko uslova: • da je porezni obveznik ostvarivao samo tu vrstu dohotka. obveznik poreza na dohodak po ovom osnovu ima mogućnost izbora. Za koju god varijantu da se odluči. godini. podnijeti GPD-1051 u Poreznu upravu FBiH. Isti principi važe i za rijetke situacije u kojima će se kroz godišnju poreznu prijavu prijavljivati dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava. naravno. ukoliko u toku protekle godine nije (iz bilo kojeg razloga) u cjelini iskoristilo pravo na svoje lične odbitke ili ako ima mogućnost korištenja prava na neki od dodatnih odbitaka koji se i mogu ostvariti samo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. kamate na stambeni kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje ili propušteni mjesečni odbici kod zaposlenika koji je radio svih dvanaest mjeseci. 15 . a „njegovo je“ da li će rashode utvrditi na jedan ili na drugi način.

Nije sasvim jasno zašto je to potrebno. POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. Svi oni koji su u 2011. moraju priložiti određene dokaze o ostvarenom dohotku i uplaćenom porezu.porezi tokom godine uplatio manje poreza od onoga što pokazuju podaci (npr.. vrlo važno za izdvojiti je i to da poslodavac obrazac GIP-1022 treba popuniti za sve osobe kojima je u toku godine isplatio plaću. pa tako i za one koji možda više nisu u radnom odnosu. 2012. podatak da je kod nas primio makar jednu plaću u 2011. 02. sasvim moguća situacija je da smo imali nekog zaposlenika koji je u međuvremenu prestao raditi za nas. 02. 29. Ipak. Obrasci GIP-1022 za 2011. 22. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”. no čini se da to ovdje ne igra posebnu ulogu. 02. 23. 02. broj 67/08) je pisalo da je poslodavac po isteku poreznog perioda dužan Poreznoj upravi podnijeti jedan primjerak obrasca GIP1022. no nije loše još jednom reći da se obračunate. u predstojećim (novim) izmjenama Pravilnika će se vratiti obaveza podnošenja GIP-ova (i) Poreznoj upravi. 2012. U njemu trebaju biti navedene sve isplate plaća i sve ono što se tretira kao dohodak od nesamostalne djelatnosti (dodatne isplate preko dozvoljenog neoporezivog iznosa. tj. pa ni ponovna obaveza njihove predaje PU FBiH nije neka prevelika “tragedija”. Osim ako morate ponovo nabavljati i instalirati programe za elektronsko podnošenje ovih prijava PU. godini ostvarivali dohodak od nesamostale djelatnosti moraju od svojih poslodavaca dobiti primjerak ovog obrasca. 2012. razumljivo. 2012. 02. stav 2. Također. 2011. Olakšavajuća okolnost u svemu je to što se obrasci GIP-1022 svakako moraju popuniti. kako stvari stoje. broj 86/10. Izmjenama Pravilnika objavljenim u “Službenim novinama Federacije BiH”. . godinu se (ipak) podnose i Poreznoj upravi U izvornom (početnom) tekstu člana 27. porezni obveznik kao pojedinac mora podnijeti prijavu i doplatiti porez za koji se ispostavi da nedostaje zbog neispravnih ranijih uplata.. Na primjer. oporezive koristi i sl). godine. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA 16 Porezni savjetnik februar 2012. a i sama Porezna uprava FBiH već sada napominje i opominje da će se GIP-ovi za 2011. Do sada smo se već ispraksirali u tome. ova odredba je izbrisana te trenutno. formalno. neopravdano je korišten neki odbitak na koji zaposlenik nije imao pravo). jer se svi ti podaci (pa i više od toga) već prijavljuju kroz mjesečne izvještaje (MIP-1023). a neisplaćene plaće ne upisuju u GIP-1022. Međutim. godini nas ujedno obavezuje da za njega popunimo obrazac GIP-1022 (s tom jednom plaćom) i da mu ga uručimo. Rok za popunjavanje i predaju ovih obrazaca zaposlenicima je kraj drugog mjeseca. To nam i jeste teži dio posla. I ovi obveznici. ne postoji obaveza podnošenja GIP-ova u PU FBiH. 2012. 24. 02. godinu obavezno predavati (i) Poreznoj upravi. Kod zaposlenika je to kopija obrasca GIP-1022. 21.

nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu (naravno. skupštinama. • obrazac PLDI-1043 (za iste slučajeve kao i kod SPR-1053). ostvarivalo samo te vrste dohotka i ništa drugo. te. naknade članovima predstavničkih organa vlasti i sl. što nikako ne treba shvatiti kao da to nije moguće uraditi i ranije.porezi Ne treba zaboraviti ni fizička lica koja su ostvarivala dohodak od obavljanja tzv. ova vrsta dohotka nema formalno propisane obrasce. a kao vodilja mogu poslužiti obrasci AUG-1031 i ASD-1032. krajnji rok je 31. Naime. komisijama. a nije pogrešno ni da sami isplatioci naprave svoju varijantu izvještaja. tu priča oko ovih vrsta dohotka završava. Na kraju. Porezni savjetnik veljača 2012. onda godišnju poreznu prijavu ne mora ni podnijeti. Jednom kada se plati porez. 03. i to onoliki broj koliko je porezni obveznik imao poslodavac u posmatranoj godini). kao i zbirni iznos. naknade po osnovu ugovora o djelu. Imajući u vidu da forma izvještaja nije propisana. Kakav god da je. podnose godišnju poreznu prijavu). Ne postoji obaveza podnošenja tog izvještaja Poreznoj upravi. recimo. također. a najkasnije do kraja drugog mjeseca. postoje i oni porezni obveznici koji su ostvarivali pojedine vrste dohotka koje se ne mogu upisati u GPD-1051 (jer se porez koji je već plaćen na te dohotke smatra konačnom poreznom obavezom). Ovaj godišnji pregled treba sadržavati sve isplate pojedinačno. nemaju ni obavezu njihovog upisivanja u GPD-1051 (u situacijama kada ta lica. Za razliku od drugih vrsta dohotka koje se upisuju u GPD-1051. sačine godišnje izvještaje o ovakvim isplatama i uruče ih svakom pojedincu prema kojem su vršena takve isplate. 2011. osiguranje) i • dohodak od nagradnih igara i igara na sreću. upisuje u posebno polje godišnje porezne prijave. propisi su obavezali isplatioce ovakvih primanja da po isteku godine. Šta to može biti. zatim autorski honorari. između ostalog. • dohodak od otuđenja nekretnina. Sve ovo su vrste dohotka na koje je jednom obračunati i plaćeni porez konačan. možete vidjeti u listi koja slijedi: • kopija obrasca GIP-1022 (za dohotke od nesamostalnih djelatnosti. • dohodak od prodaje imovinskih prava. pak. drugih samostalnih djelatnosti. zavisno od vrste isplate i da li se rashodi priznaju ili ne. samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. preostaje da se “snalazimo”. godine. Ako je neko lice. kao i od zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti). Ukratko. jer je njihov iznos (mjesečnog) poreza fiksan i ne postoji mogućnost bilo kakvih naknadnih izmjena po osnovu. odbitaka. samim tim. • dohodak od ulaganja kapitala (kamate. • obrazac GPZ-1052 (za dohodak od zajedničke obrtničke djelatnosti). Porezni obveznik tu nije imao pravo na korištenje odbitaka. kreveta i stanova turistima za koje je plaćena boravišna taksa. ukoliko uz to nisu ostvarivali još neke prihode koji se obavezno prijavljuju u godišnjoj poreznoj prijavi). kao ni obavezu kasnijeg prijavljivanja. • obrazac SPR-1053 (za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti slične obrtu. Oni. uopće. Sve je to ista podvrsta dohotka od samostalne djelatnosti i ona se. to su sljedeće vrste dohotka: • dohodak od iznajmljivanja kuća. ukoliko porezni obveznik posjeduje sve što mu je potrebno. Ovome je nužno dodati i paušalne obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. To mogu biti naknade koje je neko ostvarivao za članstvo u nadzornom ili upravnom odboru nekog društva. Čak nije isključeno da se ova dva obrasca i iskoriste kao podloga za ovakav izvještaj. Bitno je samo da taj izvještaj sadrži sve potrebne podatke. U nekim gradovima je bila praksa da Porezna uprava pripremi posebne tabele koje mogu poslužiti za ove potrebe. Ipak. to ne znači da ovi porezni obveznici neće dokazivati visinu ostvarenog dohotka. on će tim pojedincima koristiti kao prilog uz godišnju poreznu prijavu. 17 . Što se tiče onih koji moraju popuniti i podnijeti godišnju poreznu prijavu.

izvještaj isplatioca dohotka (za dohodak od imovine i ustupanja imovinskih prava. Oni se moraju posebno dokazivati i. neki dokaz kojim se potvrđuje visina plaćenih kamata u 2011. dokaz o plaćenom porezu u RS. Iako su u početku postojale brojne nedoumice. Prvi preduslov je da se tim kreditom prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika i njegove porodice. Oni. i ovdje je potrebno priložiti pisanu izjavu kojom se još jednom potvrđuje. ni tu nije kraj. kopije recepata. i ovo je potrebno dokazati. I konačno. svi odbici na koje obveznik ima pravo. drugih samostalnih djelatnosti). a ne da se radilo o neki zahvatima. Tu je kao dokaz potrebna samo kopija naloga o uplati premija dobrovoljnog osiguranja. dokazi o participaciji. iznosi već plaćenog poreza).porezi • • • • dokumentacija koja potvrđuje otuđenje djelatnosti (za one slučajeve u kojima se ovo desilo). uzevši u obzir obveznikovo zdravstveno stanje. račune) o kupovini zemljišta. Uglavnom će to biti općina prebivališta tog obveznika. fizičko lice – porezni obveznik podnosi obrazac GPD-1051 u „svoju“ općinsku ispostavu PU FBiH. zapravo. preparatima ili lijekovima koji su dio nekih eksperimentalnih ili estetskih tretmana. uglavnom. Izuzeci su samo situacije u kojima on obavlja obrtničku djelatnost (i ništa drugo) u općini različitoj od općine prebivališta ili kada općini različitoj od prebivališta iznajmljuje nepokretnu imovinu (i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka). Šta tek onda reći za dokazivanje troškova kamate na stambeni kredit. koliki je on bio i da postoji “opravdanost” za isti. pod punom odgovornošću. kao i da naknade po osnovu tzv. godini (npr. BD BiH ili u inostranstvu (za dohotke ostvarene izvan FBiH). Svi dokazi moraju glasiti na ime poreznog obveznika koji koristi ovu godišnju olakšicu ili na ime njegovog člana porodice za kojeg ove troškove može koristiti. znači da je to nešto što je bilo neophodno. Jednostavno. od osiguranja. Najlakše je dokazati troškove uplaćenih premija dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja. moraju sadržavati podatak o visini nastalih troškova i moraju biti izdati od ovlaštene zdravstvene institucije (o toj problematici smo govorili prethodnih godina). Opravdanost. Posebno mjesto zauzimaju dodatni odbici koji se mogu koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi. nije ih jednostavno dokazati. • No. to mogu biti računi o liječenju ili o nabavci lijeka i ortopedskih pomagala. Prema tome. da su svi prijavljeni podaci istiniti. dobije se rezultat koji pokazuje da li obveznik treba doplatiti porez (pa onda treba dokazati i izvršenu uplatu) ili je u preplati (pa može tražiti povrat ili preusmjeriti na izmirivanje budućih obaveza). poslodavca i sl. pa je to onda potrebno i dokazati. nabavki lijekova i ortopedskih pomagala je znatno zahtjevnije. Naravno. kojom garantuje da bilo koji od tih troškova nije finansiran iz doniranih sredstava. Tada se GPD-1051 predaje u općini sjedišta obrta ili u općini na čijoj teritoriji se nepokretna imovina nalazi. obveznik mora sačiniti i dodatnu izjavu (“svojim riječima”) 18 Porezni savjetnik februar 2012. također. sve ono što je neophodno da se za određenu situaciju dokaže da je trošak nastao. ugovor o iznajmljivanju ili ustupanju (za dohodak od imovine ili ustupanja imovinskih prava). . Zatim je potrebno priložiti ugovor o kreditu sa bankom. FMF je naknadno zauzelo mišljenje da je kriterij kako je prihvatljivo sve do 120 m2. Pored svega ovoga. Kada su svi potrebni dokazi prikupljeni. materijala i sl. propisani uslov je i da stambeni prostor ne smije biti veći od “potreba poreznog obveznika i njegove porodice”. otplatni plan banke). Već dokazivanje troškova liječenja. Povrh svega. obrazac PRIM-1054 (za dohodak od iznajmljivanja imovine). uvjerenje o invaliditetu itd. Kada se sve “sabere” na jednoj prijavi (razne vrste dohotka. Zbog toga je potrebno osigurati potvrdu općinskog suda da na njegovo ime (i imena njegovih članova porodice) ne postoji uknjižena neka nekretnina za stanovanje. a za slučajeve u kojima se kredit podiže radi izgradnje kuće treba i ugovor o gradnji i dokaze (tj.

02. za prethodnu godinu. 02. kao i M4. 19 . 02. ako smo redovno uplaćivali doprinose. djel. jer su iz Porezne uprave još u početku. kada je Zakon tek usvojen. Dakle. Čak mu je i forma vrlo slična i namjena mu je da se Poreznoj upravi prijave podaci o obračunatim doprinosima za (u ovom slučaju) 2011. 21. Za zajedničGPZ-1052 PU FBiH 29. zaposlenike POSLOVANJE I OBAVEZE SAMOSTALNIH DJELATNOSTI BIHAĆ SARAJEVO TUZLA MOSTAR ZENICA 20. odnosno obveznicima koji su od Godišnji Isplatioci njih ostvarivali dohotke 29. zaključak je da bi do tada već morali biti obračunati doprinosi za svih dvanaest mjeseci posmatrane godine. Na prvu. 2012. ako doprinose nismo redovno uplaćivali. upravo po ovom Zakonu. 03. 04. rekli da će podnošenje ove prijave biti ujedno i zaduživanje doprinosa u PU. podnošenjem obrasca JS-3400 mi sami sebe prijavljujemo i zadužujemo u PU za onaj dio doprinosa koji nije uplaćen. obrazac kao da je pravljen za idealne situacije kada je poslodavac redovno obračunavao i uplaćivao doprinose za svoje zaposlenike. 2012. Poslodavac podnosi jedan obrazac JS-3400 za sve svoje zaposlenike. nike FBiH SPR-1053 Vlasnici obrta Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 Nosilac zaj. nego Poreznoj upravi kojoj je. S obzirom na to da je rok za podnošenje ovog obrasca 30. 2012. godinu. Ipak. 2012. 02. broj 42/09) je uveo neke nove obrasce. PU FBiH 31. JS-3400 je prijava obračunatih i uplaćenih doprinosa. 02. 02. Hotel Park Hotel Holiday Inn Hotel Tuzla Hotel Ero Hotel Zenica RADIONICA Porezni savjetnik veljača 2012. ali za razliku od tog ukinutog obrasca. Međutim. 24. 02. ki obrt Fizičko lice PRIM-1054 Za sebe PU FBiH Uz GPD-1051 najmodavac Za obveznike.porezi Doprinosi Zakon o jedinstvenom sistemu registracije. Po svojoj suštini. Praktično. ovdje je posebno bitno izdvojiti onaj koji nosi oznaku JS-3400 (Godišnja prijava podataka o doprinosima). izvještaj dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i iznajmljivanja imovine Za JS-3400 Poslodavci PU FBiH 30. Iako ih ima preko deset. 23. u praksi nije važno da li su stvarno uplaćeni. to je to. on je vrlo sličan nekadašnjem obrascu M4. 04. ZaposleniZa zaposleGIP-1022 Poslodavci cima i PU 29. prebačena uloga kontrolora doprinosa. kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”. Pregled rokova za neke osnovne obrasce u FBiH OBRAZAC PR-PD GPD-1051 KO? Pravna lica Fizička lica ZA KOGA? Za sebe Za sebe KOME? DO KADA? PU FBiH 30. 22. s tim da se podaci o doprinosima vode odvojeno za svakog od njih. 2012. 03. 02. ovaj se ne podnosi Zavodu PIO/ MIO.

porezi MAKEDONSKI MODEL REFORME NAPLATE POREZA I DOPRINOSA: “Cela plata” Goran Drakulić . Makedonci su uspjeli da snize stope ključna tri doprinosa i da. Radi se o makedonskom reformskom modelu pod nazivom “Cela plata”.prvi dio - Ako sam išta naučio od reformi u čijem provođenju sam učestvovao. pritom. i umjesto da raščišćavaju situaciju. Zahvaljujući toj reformi. povećaju ukupan nivo naplate doprinosa u toku dvije (i to “krizne”) godine uzastopno! 1 O ovom je bilo dosta riječi u tekstu “Reforme naše nasušne” objavljenom u Poreznom savjetniku broj 12/10. samo stvaraju još veću konfuziju i nered. riješilo nekoliko pitanja od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo. Porezni savjetnik februar 2012. uz dosljedno provođenje. Sva ona rješenja koja se suviše oslanjaju na savjest bilo koje strane u bilo kojem reformskom procesu (a kod poreskih reformi su to dva glavna učesnika: poreski obveznici i poreski službenici). ili sam barem bio u prilici da posmatram njihove efekte (i “efekte”). šta čemu podliježe a šta ne podliježe.najbolja rješenja. to je da su sistemska rješenja . na kraju dovedu do toga da se te reforme pretvore u svoju suprotnost. 20 . kao i ona kada zbog raznih pravnih zavrzlama nije precizno definisano šta jeste a šta nije.1 U ovom i narednom broju vam predstavljam rješenje koje je. ko je od čega oslobođen a ko nije i sl. svojim sistemskim i sistematičnim pristupom.

eška su vremena, i svi teško žive ali, ako izuzmemo one koji nemaju nikakva redovna primanja, najteže je porodicama zaposlenih u proizvodnji i drugim djelatnostima gdje je prosječna plata oko 400 KM, a redovnost isplata tih mučno zarađenih novaca je... svi znamo kakva. Od 400 KM mjesečno (X2, ako su oba nosioca porodičnog domaćinstva zaposlena) se teško krpi kraj s krajem. Neredovne isplate plata Na jednom redovnom stručnom skupu u organizaciji IOTA-e (International Organization of Tax Administrations) novembra 2010. godine u Bukureštu, kome sam prisustvovao kao predstavnik Poreske uprave RS, diskusija je (iako su na dnevnom redu bile uglavnom teme iz područja IT) u jednom momentu skrenula na realnost situacije u većini zemalja na jugu i istoku Evrope. Diskutovali smo činjenicu da mnogi poslodavci izbjegavaju svoje obaveze prema radnicima i da čak i one niske plate koje ti radnici zarade, ovi neredovno isplaćuju, ili čak uopšte ne isplaćuju. Kolege iz Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunije, Mađarske... svi su oni sa razumijevanjem klimali glavama, potvrđujući da je i kod njih stanje isto ili vrlo slično, ali su kolege iz Austrije, Švajcarske, Švedske, naročito iz Holandije bili zapanjeni time što je tako nešto uopšte moguće! Kolega iz Holandije je izjavio kako je u holandskom društvu tradicionalna hrišćanska vrijednost da se radniku mora dati plata u tačnom iznosu i na vrijeme, tako da je u njegovoj zemlji ovakva situacija – nezamisliva! Sjećam se da je prije skoro deceniju u našoj zemlji proveden neki eksperiment u kojem je nekoliko odabranih političara trebalo da (pokuša da) preživi tri mjeseca sa mjesečnim primanjima od oko (sadašnjih) 450 KM. To im je, naravno, išlo eško. Eh, kako bi bilo dobro cijelu našu državnu administraciju (svih nivoa)

T

porezi
staviti malo u takvu situaciju, jer bi tada mnogo više cijenili svoja, uglavnom vrlo udobna, radna mjesta i redovna primanja. Još bi i više, kad bi se kako moglo, valjalo natjerati poslodavce koji voze “bijesna” kola i vode lagodan život, da žive sa onolikim primanjima koja imaju njihovi zaposleni, pa bi možda imali više razumijevanja i više discipline u ispunjavanju svojih obaveza prema njima. Svima je, na žalost, poznato da veliki i preveliki broj poslodavaca u našoj zemlji neredovno ispunjava svoje obaveze prema radnicima, a samo manji broj njih je na to stvarno prinuđen time što su su i sami, tj. njihove firme, u teškoj materijalnoj situaciji. Opšta privredna i društvena situacija u kojoj se s mukom uopšte dolazi do posla stvaraju dodatni pritisak na radnike istovremeno predstavljajući dobar “argument” nesavjesnim poslodavcima da ućutkaju nezadovoljne, naročito onda kada su s pravom nezadovoljni i kada su radni uslovi u kojima rade i redovnost isplata plata ispod svakog kriterijuma. “Na ulici ima 10 takvih kao ti, i samo čekaju...”, česta je priča koja se čuje u razgovorima “u četiri oka” između nadobudnih gazda i njihovih nadničara koji se drznu da traže neka svoja prava. Ako pitate bilo kojeg radnika kako mu je, svako će reći: “Ako je plata redovna i ako su uplate doprinosa redovne, dobro je!” Pravo je čudo kako naše političke elite nisu do sada uočile “izborni potencijal” činjenice da je redovna isplata, pa čak i najmizernijih plata (i uplata doprinosa) ključ za toliko željeni socijalni mir u ovim tzv. kriznim godinama. Spominjem “izborni potencijal” prosto zbog toga što je u današnjem stanju svijesti teško očekivati da išta drugo osim izbora, tj. sticanja ili zadržavanja političke moći, može da motiviše i pokrene političke snage za neke ozbiljne i korjenite reforme. (Briga za opšte dobro, savjest za zdravlje društva? Ma ko te pita!) Zato, hajde da se upoznamo s jednim, po mom mišljenju vrlo dobrim, i poprilično primjenjivim rješenjem, koje bi vjerujem i kod nas značajno promijenilo stanje stvari i uticalo na ozdravljenje privrednog ambijenta i društva u cjelini.
Porezni savjetnik veljača 2012.

21

porezi
Tvoj porez, tvoja budućnost
Poreske uprave širom svijeta pokušavaju da pronađu način da sa manje represije a više dobrovoljnosti u izvršavanju obaveza od obveznika napune državnu kasu. Slogan Uprave javnih prihoda Republike Makedonije (UJP RM): “Tvoj porez, tvoja budućnost” (u originalu:” Твој данок,2 твоја иднина!”) je makedonski pokušaj da se kod građana i poslovne zajednice razvije svijest o tome da se javne službe i dobra finansiraju iz javnih prihoda, i da je redovno plaćanje poreza i doprinosa, u stvari, ulaganje u sopstvenu budućnost i razvoj. Ali, kako već rekoh, promjene u svijesti se moraju graditi strpljivo godinama, a jedan od najefikasnijih načina za postizanje te promjene jeste uvođenje sistemskih rješenja koja naprosto onemogućavaju devijantno ponašanje. U Makedoniji, zemlji koja po bruto društvenom proizvodu, pa i po opštoj razvijenosti privrede, svakako, zaostaje za BiH, u jednom su se momentu stekli uslovi da se izvede jedan ozbiljniji reformski zahvat, koji bi “jednim udarcem” riješilo nekoliko otvorenih pitanja baš na onim poljima na kojima se, do tada, nikako nisu postizali zadovoljavajući rezultati: 1) Prijavljivanju i naplati doprinosa (radi likvidnosti fondova socijalnog osiguranja), 2) Prijavljivanju i naplati poreza na platu (kao jedne od značajnih stavki u svakom zdravom budžetu), 3) (Ne)redovnosti isplate plata (i/ili doprinosa i/ili poreza), 4) Registraciji obveznika uplate doprinosa. Pored svega ovoga, uočeno je i da je poresko opterećenje privrede dosta visoko, i da je to faktor koji nepovoljno utiče na ekonomski razvoj
2 Данок je makedonska riječ za porez koja, očigledno, dolazi od riječi “danak”, ali kad se već igramo riječima, posebno mi je simpatična podudarnost riječi plaćanje na makedonskom плаќање - sa riječju “plakanje”, jer se zaista tako i izgovara sa malo umekšanim “k”. Što jest – jest: mnogima izvršavanje finansijskih obaveza toliko teško pada da ovakva sličnost te dvije riječi nije nimalo čudna.
Porezni savjetnik februar 2012.

Republike Makedonije. Zato su vlasti u Makedoniji odlučile da ozbiljno “zasuču rukave” i prihvate se posla ne bi li se ti problemi riješili. Kada je, sredinom prošle decenije, započeta cijela ova priča u Makedoniji, situacija je bila veoma nalik na situaciju u BiH 2001. godine, neposredno pred poresku reformu (u sklopu koje su nastale današnje poreske uprave.). Naplatu doprinosa vršili su javni fondovi (Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje), a Uprava javnih prihoda je vršila naplatu poreza na lična primanja. Stari sistem zasnovan na Zavodu za platni promet (bivši SDK) je bio srušen, a “novi” nikako nije davao dovoljno dobre rezultate, pa je i u privrednom životu postojalo mnogo “sivila” i anarhije, što je podrazumijevalo i nizak nivo discipline u plaćanju poreza i doprinosa. Glavna inicijativa za reformu pokrenuta je u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Makedonije (FPIO RM) 2006. godine, sa prioritetnim ciljem ostvarivanja odgovarajućeg stepena likvidnosti tog fonda. Pristup je bio sasvim korektan: koristiti tehnološka dostignuća da se pojednostave i pojeftine procedure, a istovremeno da se uspostavi mnogo efikasniji sistem naplate. Kako sva svjetska iskustva pokazuju da nema efikasne naplate bez efikasnog sistema prijavljivanja obaveza, i to uz što veći obuhvat obveznika koji obaveze prijavljuju, akcenat u tehničkom rješenju je bačen baš na ta dva segmenta: registraciju obveznika i (elektronsko) prijavljivanje. Sistem registracije i elektronskog prijavljivanja, koji je temeljac ove reforme sa tehničkog aspekta, razvio je tim IT stručnjaka sa elektrotehničkog fakulteta u Skoplju po narudžbi FPIO RM. Konsultanti Svjetske banke i MMF-a, koji su se naknadno uključili u projekat, su zajedno sa domaćim snagama podigli reformu na viši nivo, pri čemu su razvili ovu osnovnu ideju i zaokružili je u njenom sadašnjem obliku, dajući glavnu ulogu u ovoj reformi Upravi javnih prihoda Republike Makedonije. Pri tome je jasno definisana uloga svih ostalih institucija kojih se ona tiče, dok je istovremeno na elegantan i efikasan način projektovano i povezivanje sa sistemom

22

porezi
za razmjenu platnih transakcija u unutrašnjem platnom prometu (UPP),3 čime je cijeli sistem u potpunosti zaokružen. Nakon obezbjeđivanja neophodne političke i finansijske podrške, ustanovljen je projektni tim sastavljen od vrlo sposobnih i marljivih ljudi, prije svega iz UJP RM, koji su sa mnogo entuzijazma, u dosta teškim uslovima i ekstremno kratkim rokovima, uspješno realizovali ovaj sistem na koji su sada, s punim pravom, veoma ponosni. Osnovna ideja cijele reforme sadržana je u samom njenom nazivu: “Cela plata.” To je sistemsko rješenje koje praktično onemogućava da se isplata ličnih primanja zaposlenima vrši odvojeno od plaćanja pripadajućeg poreza i doprinosa, odnosno zakonski je dosljedno implemantiran princip “bruto plata” - od ugovaranja, preko obračunavanja do isplaćivanja. To, reći ćete, i nije tolika novost, ali ovo jeste: zakonsko rješenje OBAVEZUJE sve poslodavce da do 10-tog u mjesecu obračunaju sva bruto lična primanja za sve svoje zaposlene (i druga lica kojima vrše isplate) za prethodni mjesec, da te obračune isključivo u elektronskom obliku podnose Upravi prihoda, koja te obračune verifikuje (ili vraća na doradu, ako nisu ispravni), a do 15-tog u mjesecu je rok da se izvrši plaćanje i to u cjelokupnom obračunatom iznosu, bez izuzetaka. Eto, to znači “Cela plata”! Ukoliko se do navedenog roka ne izvrši plaćanje svih pomenutih obaveza (a nemoguće je uplatu izvršiti djelomično: sve ili ništa), od 16-tog u mjesecu, pa nadalje se obračunava kamata od 0,03% dnevno, koja se pribraja prvom sljedećem obračunu i ulazi ravnopravno u masu novih obaveza. Kamata se odnosi samo na obaveze prema državi, dok se kamata na neto isplate radnicima ne obračunava (iako iz ove perspektive ne vidim razlog zašto je to tako i zbog čega radnik kojem se kasni sa isplatom ne bi imao pravo na naknadu zbog tog kašnjenja, kad već država to pravo priznaje sebi). Kazne za nepodnošenje mjesečnih prijava (tj. obračuna) su visoke, a postupak prinudne
3 Koji je vrlo nalik na onaj koji je realizovan i u BiH sa Giro Clearing i RTGS komponentom.

naplate (koji je znatno pojednostavljen), pokreće se nakon 10 dana od isteka roka za plaćanje. Dakle, svi sistemski instrumenti koji stoje na raspolaganju poreskim organima, posloženi su tako da apsolutno destimulišu neispunjavanje ili neredovno ispunjavanje obaveza i prema državi i prema zaposlenima. Na ovaj način se prevazilazi veliki problem koji je prisutan u sredinama kao što je naša, u kojima je nadležnost za nadzor nad provođenjem zakona iz domena poreza i doprinosa na poreskim, a nadležnost nad provođenjem zakona o radu (kojim su regulisane obaveze isplata plata i naknada radno angažovanim licima) na inspekcijskim organima. Sistem je sâm po sebi ustrojen tako da se onemogućavaju manipulacije kojima, inače, pribjegavaju nesavjesni poslodavci (koji koriste razdvojenost nadležnosti i nekoordinisanost akcija različitih državnih organa sa podijeljenim naležnostima), pri čemu je i nadzor veoma pojednostavljen, jer je lako otkriti one koji su obuhvaćeni sistemom, a koji ne izvršavaju bilo koju od svojih obaveza. Kada se drugim sistemskim rješenjima (u domenu registracije poslovnih subjekata i vršenju bankarskih transakcija) još onemogući ili znatno smanji vjerovatnoća za postojanje poslovnih subjekata koji su “izvan sistema”, jasno je da su, barem sa ovog aspekta, zaista stvoreni uslovi za jedan zdrav poslovni ambijent u kojem su svi u jednakom položaju i svi sistemom prinuđeni da redovno izvršavaju svoje obaveze, ali ne samo prema državi nego i prema svojim zaposlenicima (što smatram važnim iskorakom u odnosu na slične refome). Ovo je, definitivno, mnogo bolje, efikasnije i jeftinije rješenje za problem nesavjesnih poslodavaca, nego ideja koja se ovih mjeseci mogla čuti u Republici Srpskoj (koje je navodno “prepisana” iz Hrvatske, iako je i tamo to bila, čini mi se, obična predizborna tlapnja), da se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji ne isplaćuju plate svojim radnicima. Uvođenje krivične odgovornosti u ovaj domen bi proizvelo samo kontraefekat na terenu, uz ogroman broj novih administrativnih procedura i postupaka (dakle i državnih troškova) u segmentu državne administracije koji je u BiH
Porezni savjetnik veljača 2012.

23

u stvari. da nastavim sa predstavljanjem makedonskog reformskog modela. jednostavno.porezi vjerovatno najneažurniji i naproblematičniji. dopunjavati. može se naslutiti da se neka iskustva iz Makedonije. Ali. ali se. dok se političari i dalje kite svojom reformskom produktivnošću i efikasnošću. 4 Po nekim potezima koji se vuku posljednjih par godina. isto kao i Ministarstvo finansija FBiH.. Očito je da za ovakav potez nema spremnosti. ili. čudi me zašto nikoga u vladi RS to sve nije pokrenulo da se sjeti navedenog makedonskog modela. jer ga dobro poznajem. dok ću neke zakonske odredbe koje. U svemu tome. To je jednostavno odraz opšteg stanja svijesti koji proizvodi određeni (ne)kvalitet ljudi koji nas vode. ne postoji svijest o stvarnom značaju i mogućim dometima ovako korjenitog i temeljitog zahvata. Kakav haos to stvara u privrednom životu. jer se to može zaključiti po načinu na koji je u Ministarstvu pravde RS dočekana ta inicijativa potekla iz Saveza sindikata RS. ovdje govorim o stanju u Republici Srpskoj. podržavamo ovakvo stanje i ničim ne doprinosimo da se ono promijeni. još 2010. sve svodi na to da privrednici i građani gunđaju sebi u bradu. a to je sudstvo. I zato nam je onako kako je. samim tim i rješenja koja ti ljudi produkuju. ali “na mala vrata”. Zanemarimo za momenat registraciju 24 . Porezni savjetnik februar 2012. objasniti pojedine komponente sistema na jednom primjeru. Osnovne značajke poslovnog procesa integrisanog sistema naplate Slika 1 prikazuje osnovnu arhitekturu cjelokupnog informaciono-komunikacionog sistema na kojem se zasniva sistem integrisane naplate poreza na lična primanja i doprinosa i kompletna reforma “Cela plata”. strpano je pod tepih dok neko to pitanje ponovo ne potegne u javnosti). Ideja je načelno podržana. mogu biti interesantne (kao što su neka rješenja iz domena poreskog sistema. bez suvišnih tehničkih detalja. Slika 1.. godine detaljno upoznato sa njim. popravljati. Mislim da su toga svjesni i u Vladi Republike Srpske. takođe. preko koljena (i obično zbog nečije galame i halabuke) i bez međusobne koordinacije. Prikaz osnovne IKT infrastrukture sistema integrisane naplate Ukratko ću. a svi za to snosimo odgovornost. i kolike dodatne troškove to stvara zbog zakomplikovanih umjesto pojednostavljenih administrativnih procedura. socijalne politike i radnih odnosa) samo pomenuti ili sasvim zaobići da ne bih otišao suviše u širinu. u principu. jer je Ministarstvo finansija RS. Posljedica toga je da se netom doneseni zakonski projekti nakon samo nekoliko mjeseci moraju dorađivati.. segmentirano i bez integrisanog pristupa.4 Temeljitog. ali je onda “izmjena propisa u tom smislu uvrštena u plan rada za narednu godinu” (tj. gdje se važna pitanja (uz rijetke izuzetke) uređuju i rješavaju ad hoc. jer. Napominjem samo da ću se fokusirati na arhitekturu poslovnih procesa. ali bojim se da je ovako ili još gore i u Federciji BiH i u Brčko Distriktu. to je ključna riječ koja nedostaje svim reformskim procesima koji se provode u BiH. uz konstataciju da je krivična odgovornost “zadnje sredstvo koje treba koristiti u takvim situacijama”. naročito se to može reći za hiperprodukciju reformi i polureformi koja je prisutna u Republici Srpskoj već niz godina. pokušavaju primijeniti. ipak.. u javnosti otkriva samo povremena kuknjava Privredne komore RS. koji i jeste najjača strana makedonske reforme. Naravno. pojedinih poslodavaca i strukovnih udruženja poput Udruženja ekonomista RS SWOT.

vjerski službenici i sve institucije koje po bilo kom osnovu prijavljuju i plaćaju doprinose u ime i za račun fizičkih lica. i zaposleni. sistem integrisane naplate automatski kreira “paket” uplatnih naloga koji se proslijeđuju u sistem unutrašnjeg platnog prometa (sistem obrade u UJP RM i klirinška kuća KIBS6 su u direktnoj vezi). dok u Federaciji BiH. naravno. 25 . samozaposlena lica. Ona se zatim kriptuje (i tako nastaje konačna CRP datoteka). DVD. postoji zakonska obaveza korištenja sličnog softvera za firme koje imaju 10 i više zaposlenih. ili korisnika usluga). i podaci o računima za prikupljanje javnih prihoda. pa se tako zapakovana i kriptovana mjesečna prijava dostavlja u UJP RM na jedan od dva moguća načina: 1) putem elektronske pošte. lice kome se vrši isplata neto plate i u čije se ime plaćaju porez i doprinosi).   Slika 2. a. godine uradila Poreska uprava Republike Srpske. svojih. kada prijavu za doprinose podnosi poslodavac i kada na njoj iskazuje obračunatu platu i pripadajući porez i doprinose (zato ćemo privremeno usvojiti terminologiju: poslodavac. 5 Nešto slično je još 2007. Porezni savjetnik veljača 2012. vrši se njena obrada (uvjerio sam se na licu mjesta. kao i računi svih poslovnih subjekata. plaćanje poreza na račun za prikupljanje javnih prihoda i plaćanje doprinosa na odgovarajuće račune fondova (ili JP. s tim da je korištenje tog softvera i dan-danas na dobrovoljnoj bazi. Fokusirajmo se. folio broj). tj. bez obzira na način dostave. suština procesa se nimalo ne razlikuje. koja se sprema u odgovarajuću datoteku u XML formatu na računaru kod poslodavca. U prvom slučaju. Ukoliko je prijava ispravna (tj. USB memorija). Zanemarimo trenutno i pitanja autorizacije i autentikacije prijava koje se obavezno elektronski podnose (o tome ćemo malo kasnije). Klijentski softver za kreiranje mjesečnih prijava. a na shemi MPIN). takođe.zaposleni i ostali u čije ime se plaćaju doprinosi) i obveznika podnošenja prijava i uplate doprinosa (poslodavci. Nakon što službenik UJP ili e-mail server zaprime elektronsku prijavu. UJP RM je svim poslodavcima obezbijedila tzv. odnosno provjera ispravnosti izvršenog obračuna. a sastoji se iz niz naloga kojima se vrši isplata neto plata (na tekuće račune zaposlenih). Taj paket platnih naloga dobija svoj jedinstveni 22-cifreni identifikacioni broj sa bar-kod reprezentacijom (tzv. Podnošenje elektronskih mjesečnih prijava 6 Klirinška kuća KIBS AD Skoplje je akcionarsko društvo (akcionari su makedonske banke. dok je u drugom slučaju predstavnik poslodavca prinuđen da dođe na šalter UJP i donese prenosivi medij sa svojom prijavom na obradu. podnosilac prijave. ali to sada nije toliko ni bitno). računima trezora i sl. obračuna plata. događa se sljedeće: na osnovu verifikovanog ispravnog obračuna. učesnice unutrašnjeg platnog prometa). Međutim.5 koji je JEDINI način za kreiranje mjesečne prijave. Pretpostavimo i da u sistemu postoje i podaci o tekućim računima svih građana. dakle. i pretpostavimo da su odgovarajući registri potpuno ažurni i da su svi obeznici uredno registrovani. 2) na prenosivom mediju (CD. da tako kažem “štićenika”. poreza i doprinosa (zvaćemo ih “mjesečne prijave”. podaci o svim računima koji mogu da učestvuju i bilo kojoj platnoj transakciji koja se odigrava u sistemu.porezi obveznika plaćanja doprinosa (u Makedoniji su to fizička lica . to na šalteru traje oko minut i po). na najčešći i najzanimljiviji slučaj. i imaju status naloga na čekanju do momenta dok se aktiviraju na način koji će kasnije biti opisan. poljoprivrednici. godine. ukoliko je obračun izvršen u skladu sa propisima). komunikacija poslodavca sa UJP RM je potpuno elektronska. u kojoj je elektronsko podnošenje mjesečnih prijava uvedeno 2010. tj. tj. i obavlja iste funkcije koje kod nas obavljaju Giro Clearing i RTGS sistem Centralne banke BiH.

tj. prava na povrat i slično. Naime.porezi Nakon verifikacije prijave/obračuna i kreiranja naloga. . iskreirani na osnovu elektronske prijave. prijemna deklaracija se sastoji iz dva dijela (vidi sliku 3): 1) rekapitulacije obračuna sa verifikovane prijave sa zbirnim podacima o broju zaposlenih.jeste ona na zbirnom nalogu sa folio brojem kojeg poslodavac ovjerenog donosi na šalter svoje banke na dan kada odluči da “pusti” ta plaćanja (a po zakonu je to do 15-tog u mjesecu ili se suočava sa sankcijama u vidu kamate). koja predstavlja potvrdu o ispravnosti podnesene prijave. a jedina ovjera papirnog naloga koja je i dalje potrebna da se uradi . 2) zbirni platni nalog sa odgovarajućim folio brojem. kojim se kasnije u banci inicira realizacija platnih naloga. Nije moguće da se ti nalozi izvršavaju selektivno: ili svi ili nijedan! Uočavate već da je na ovaj način poslodavac oslobođen i od fizičkog ispisivanja i ovjeravanja “brda” platnih naloga svaki mjesec (ili izrade mnoštva pojedinačnih elektronskih naloga za one koji koriste e-banking). I bankarskim službenicima se na ovaj način znatno smanjuje obim posla. Ukoliko je sve u redu (naravno i ukoliko na računu sa kojeg se plaćanje vrši ima dovoljno sredstava). jer su svi nalozi i za plate i za poreze i za doprinose automatski “uneseni u sistem”. svaki mjesec “unose” samo po jedan platni nalog za jednog poslodavca za ovu konkretnu namjenu. Prijemna deklaracija 26 Porezni savjetnik februar 2012. U stvari. kreira se i predstavniku obveznika na licu mjesta uručuje (ili e-mailom elektronski dostavlja) poseban dokument tzv. porez i pojedine doprinose. sve što oni rade jeste da bar-kod čitačem očitaju folio-broj sa ovjerenog zbirnog naloga. jednostavnim klikom se “okida” izvršavanje svih naloga odjednom! Zaista. i da provjere da li se podaci iz sistema slažu sa fizičkim papirnatim primjerkom ovjerenim pečatom i potpisom koji im je uručen. ukupnom bruto iznosu koji se plaća i svim bitnim potkomponentama tog iznosa koji se odnose na plate. uključujući i obračunatu kamatu. ali ima još jednu vrlo važnu funkciju. mora se priznati! Vama prepuštam da sami proanalizirate na kojim tačkama i koje se   Slika 3. elegantno i vrlo inteligentno rješenje. Paket naloga koji je kreiran na osnovu verifikovane prijave “pušta” se onog časa kada poslodavac donese donji dio prijemne deklaracije (odnosno zbirni nalog sa folio brojem) u svoju banku. jer umjesto unosa mase platnih naloga. prijemna deklaracija”.

). odnosno ako sistem prepozna bilo kakvu grešku u prijavi (počev od neispravnog JMBG-a nekog radnika do neispravno primijenjenih propisa) sistem. dok subjekat registracije neposredan kontakt ima samo sa agencijom koja vrši registraciju. dana u mjesecu. Zbog toga je najveća “navala” podnošenja elektronskih prijava između 3. umjetnici. do sada. komore). tj.. registraciju u fondovima i statistici) se vrše razmjenom podataka između institucija. živaca.   Slika 4. generiše “prijemnu deklaraciju” samo što ona ne sadrži zbirni platni nalog (i ne dodjeljuje se folio-broj). i CD-medij na kojem se nalazi tajni (kriptografski) ključ i digitalni sertifikat koji sadrži tzv.porezi sve uštede materijala. Svi drugi slučajevi. u suštini. Registracija je organizovana po principu “one-stop-shop”. To je neophodno da bi se mogao koristiti klijentski softver (a kao što sam već rekao. jer oni koji budu imali greške u svojim prijavama imaju nekoliko dana da ih isprave. vremena. i 5. da se osvrnem na ostale najbitnije mehanizme koji. Registracija obveznika Važno je istaknuti da sistem integrisane naplate ima svoju sopstvenu “registraciju”. ako sve radi kako treba! To bi. jer svaki obveznik podnošenja prijava mora da dobije odgovarajući identifikacioni broj. autorizacija i autentikacija korisnika. samo podržavaju ovaj osnovni. i da bi se mogli implementirati sigurnosni mehanizmi kriptovanja prijava. njegovo korištenje je obavezno za sve osim za institucije koje svoje prijave podnose nešto drugačije). u najkraćem. bila srž ovog poslovnog procesa i osnovni mehanizam sistemskog rješenja “cela plata”. javni ključ. Na taj način. koji imaju određene specifičnosti. šta ako podnesena elektronska prijava nije ispravna (a to je moguće jer klijentski softver koji je dat na raspolaganje obveznicima ne može još na klijentskoj strani da provede sve neophodne kontrole iz prostog razloga što radi u off-line režimu)? Ukoliko prijava nije ispravna.. advokati i sl. sigurno već uočio šta je to što predstavlja najveći Porezni savjetnik veljača 2012. 27 . Registracija zaposlenih (i nezaposlenih) se vrši u Zavodu za zapošljavanje Republike Makedonije (AVRM). Na primjer. poslodavac koji je podnio neispravnu prijavu se brzo i efikasno obavještava o greškama koje može da ispravi do kraja roka za podnošenje prijava i da podnese ispravljenu prijavu. Registracija poslovnih subjekata (većine poslodavaca) se u Republici Makedoniji vrši u posebnoj državnoj agenciji DANIS koja vodi Centralni registar poslovnih subjekata (nešto nalik na situaciju u Srbiji npr. vrše odgovarajuće institucije (ministarstva. Naravno. bez puno detaljisanja. ali se i ti podaci redovno ažuriraju u sistemu integrisane naplate. takođe. Registracija određenih specifičnih djelatnosti kao što su poljoprivrednici. nego se generiše dodatni list na kojem su taksativno navedene greške zbog kojih je prijava odbijena. Neke specifičnosti i kritične tačke Pažljiv čitalac ovih redova je. postižu ovako lijepo osmišljenim i integrisanim sistemom. Sada ću. Registar imalaca žiro-računa (uključujući i fizička lica) se vodi u Narodnoj banci Republike Makedonije (NBRM). svode se na ovo osnovno rješenje u raznim varijacijama i sve je to riješeno klijentskim softverom i sistemom za prijem i obradu elektornskih prijava. sve ostale neophodne registracije (poresku. Sada je vrijeme i da se kaže koja riječ o registraciji učesnika ovog sistema i prikupljanju informacija neophodnih da ovaj sistem nesmetano i efikasno funkcioniše (jer bez ažurnosti registara i tačnosti podataka o svim obveznicima uključujući i podatke o njihovim žiro-računima nema kvalitetnog rada ovako visokoautomatizovanog sistema).

kad oluja prođe. velika vrijednost reforme jeste i to što je pristup bio integrisan. ili kada se preuzima nečije rješenje po sistemu “ključ u ruke”. pravljen potpuno ispočetka. neka rješenja su jednostavno dobra. Još jedna zanimljivost koju ću ovdje izdvojiti je ta da su Makedonci. u Makedoniji je uočen problem da se neke natprosječno visoke plate ne prijavljuju. kako je kod svih bitnih faktora (od političkih. sve se loše zaboravlja i ostaje samo krajnji rezultat: sistem koji je prošao “sito i rešeto”. u najmanju ruku. tako da su možda mogla biti i drugačija da je sistem 28 Porezni savjetnik februar 2012. Dakle. projektujući svoj sistem. do operativno tehničkih) postojala čvrsta volja i odluka da “nema nazad” i da je “dječije bolesti” (koje se uvijek mogu očekivati u izvođenju ovako ozbiljnih zahvata) potrebno prevazići. a možda i nigdje. U početnoj fazi implementacije ovog sistema u Makedoniji nekoliko mjeseci je bilo znatnih problema sa funkcionisanjem sistema i postizanjem dnevne ažurnosti. na vrijeme izvršavali svoje obaveze. jer su opterećenja na te plate bila vrlo visoka. osim na njihovim šarenim Power Point slajdovima. kada se određeni sistem pravi u potpunosti ispočetka bez tereta naslijeđa. Osim toga. Međutim. i ne treba od njih bježati samo zato što zvuče suviše “socijalistički”. ali provođenje reformi je uvijek bilo vještina komponovanja postojećih naslijeđenih elemenata da bi se dobio željeni rezultat.7 Neko će s punim pravom primijetiti da je ovaj model simulacija funkcionisanja nekadašnjeg SDK. objavljene u januaru tekuće godine)! Naime. Podsjećam vas na one poljoprivredne metafore o presađivanju biljaka i pripremi zemlje iz već pominjanog teksta “Reforme naše nasušne”. svi su napori usmjereni da se riješe nastali problemi. koji radi i koji daje rezultate! Makedonska reforma “Cela plata” zaista ima više od jednog zanimljivog rješenja koje odaje da se neko ozbiljno i studiozno posvetio svim aspektima i da je barem pokušao da nađe rješenje za otvorena pitanja koja su mučila makedonsko društvo. sasvim tačno. može da prouzrokuje probleme sa tim isplatama i kod onih poslodavaca koji su likvidni i savjesni i koji bi. tako da su zaposleni u UJP RM bukvalno danonoćno radili na tome da se dostigne projektovana dnevna ažurnost. odlučili da. Rijetki su slučajevi kada se počinje “sa ledine”. a ne zbog njih od svega odustajati. tako da je odgovarajuća ažurnost nakon četiri mjeseca uspostavljena i više nije narušavana. Naime.porezi rizik za bilo koju garnituru vlasti koja bi se usudila da pokrene ovakvu reformu. Kao i uvijek u ovakvim prilikama. tako da sve što prelazi taj limit nimalo ne utiče na iznos obračunatih doprinosa (nisam 7 Ovo je fakat kojeg naši vlastodršci jako teško usvajaju. ali je poznato i da zapadni konsultanti koji su upoznati sa tim sistemom izražavaju svoje divljenje ili. jeste da Uprava javnih prihoda (u našem slučaju to bi bila poreska uprava) mora da “verifikuje” svaku oporezivu isplatu koju poslodavci vrše svojim zaposlenima. I kako to već biva. a istovremeno predstavlja i rizičnu tačku. samo u uslovima kada je platni promet prešao na poslovne banke i kada su druge funkcije koje je nekad SDK obavljao sada “razbacane” po drugim institucijama. kada postoji čvrsta riješenost da se neki posao dovede do kraja. u stvari. neka rješenja su diktirana postojećom situacijom. . uvedu i najvišu osnovicu i to u iznosu od četiri prosječne neto plate (takođe. To je. Poznati su razlozi zašto je sistem sa SDK “razvaljen” i tu se sada ništa ne može. pored uobičajene najniže osnovice za uplatu doprinosa (koja za radnike sa punim radnim vremenom predstavlja 50% prosječne neto plate koju Državni zavod za statistiku Republike Makedonije objavi u januaru tekuće godine). ono što je u ovom makedonskoj reformi “Cela plata” naročito interesantno. poštovanje prema njegovoj racionalnosti i efikasnosti. pa su jednostavno odlučili da postave limit do kojeg nivoa se plata opterećuje doprinosima. tj. i zato lako podliježu površnim “Sales Managers” pričama i prezentacijama “svjetskih rješenja” koja savršeno rade “tamo negdje”. inače. tako da eventualna nefunkcionalnost ili zagušenost IT sistema koji vrši obradu podataka. što je projektovan sistem koji je zaokružen od početka do kraja i u kojem su do tada razuđeni elementi ukomponovani u jednu cjelinu.

Indeks naplate doprinosa i poreza na dohodak od ličnih primanja u Republici Makedoniji 2009/2008. a istovremeno je. smanjenje efektivnog “koštanja radne snage”). To je zaista dalo efekte na terenu u smislu obuhvata i tačnosti prijavljenih primanja. Porezni savjetnik veljača 2012. a da se istovremeno smanji opterećenje na privredu. čak bez prevelikog napora i rizika. vrlo dobra smjernica i za nas. Pri tom se nikako ne smije izgubiti iz vida ni efekat smanjenja indirektnih i sporednih troškova. To je možda kontraverzan potez.32% *godina stupanja na snagu reforme “Cela plata” Dakle. ali pri tom treba imati u vidu da su ovo podaci o cjelokupnoj naplati doprinosa na ZO.327 29. ili zadržan ili čak znatno povećan nivo naplate! Tabela 1. A definitivno smatram i da može i da treba. U sljedećim tabelama dat je primjer smanjenja opterećenja na primjeru prosječne plate od oko 290 €.000 MKD (oko 290 €) 11. do 2010. na koji način održati ili povećati likvidnost države i javnih fondova. dok je za državu i državne institucije najbitnija likvidnost budžeta i vanbudžetskih fondova. uključujući i administrativne troškove.018 26. ovdje ću samo kratko navesti činjenice koje ukazuju na to da je ova reforma u Makedoniji smanjila poresko opterećenje na privredu. zavisno od konkretnog doprinosa.18 100. 110. a na kraju ću dati i svoje viđenje kako se ovakav reformski potez može izvesti i kod nas. 8 Korišteni su materijali sa zvaničnih prezentacija reforme “Cela plata” koju je izradio projektni tim iz Uprave javnih prihoda Republike Makedonije. i da u Makedoniji pored osnovnog doprinosa za ZO postoji još nekoliko posebnih vrsta ovog doprinosa (doprinos za slučaj povrede na radu. Tabela 2. Iz rezultata reforme je sasvim jasno da je smanjenje stopa kompenzirano većim obuhvatom uplatilaca.* 2010.327 37. Smanjenje poreskog opterećenja na neto platu u Makedoniji od 2008. Iz tabele 2 vidljivo je da je jedino u naplati doprinosa za zdravstveno osiguranje bila prisutna minimalna stagnacija (još jednom podsjećam da su stope na sva tri doprinosa u 2009.847 8. ali mislim da se to ne odnosi i na porez). 18.018 8.97 32.63 / -5. 2009. koji pripremam za naredni broj “Poreskog savjetnika” u kojem ću se više zadržati na konkretnim iskustvima i preporukama kolega iz Makedonije.56 103.69 98. 29 . ali da biste uvidjeli koliko ovakav potez može da bude aktuelan. Doprinosi i porez na dohodak Doprinos za PIO Doprinos za ZO Doprinos za osiguranje u slučaju nezaposenosti Porez na dohodak od ličnih primanja Indeks 2009/2008. što je.13 Ključni efekti O efektima ove reforme. smatram. doprinos za slučaj invalidnosti ili teškog tjelesnog oštećenja nastalog povredom na radu ili usljed profesionalne bolesti i dr). Godina Neto plata radnika Poresko opterećenje (porezi i doprinosi. ali su u Makedoniji time željeli da eliminišu razlog da se ekstremno visoka primanja sakrivaju od sistema. sasvim je sigurno da su za privrednike najvidljiviji efekti smanjenja stopa doprinosa. a samim tim i smanjenje ukupnog opterećenja na neto platu zaposlenih (tj.porezi sasvim siguran. tako da to minimalno smanjenje može imati razloge koji nemaju mnogo veze sa ovom reformom nego sa drugim faktorima. u MKD) Ukupan trošak za poslodavca (u MKD) Poresko opterećenje u % Razlika u poreskom opterećenju u odnosu na prethodnu godinu 2008. godinu). godini bile osjetno manje u odnosu na 2008. kao i o njenoj primjenjivosti u našim uslovima ću više govoriti u sljedećem broju.8 i podaci o indeksu naplate poreza na lična primanja i doprinosa u prvoj godini provođenja reforme u odnosu na prethodnu. sličnostima i razlikama situacije u Makedoniji i BiH.02% -1.847 26.95 31. koji se u ovako koncipiranom sistemu sigurno postižu i u sistemu javne upave i u poslovnoj zajednici. *** Sasvim sam siguran da je ovo dovoljno da vam privuče pažnju na ovu interesantnu ideju i da ćete sa zanimanjem čitati i drugi dio ovog prikaza.

Porezni podsticaji kao instrument podsticanja konkurentnosti P 30 Porezni savjetnik februar 2012. onda se prvenstveno misli na instrumente u okviru poreza na dobit. tax holiday). ukoliko nije drugačije napomenuto. POREZNA OSLOBAĐANJA Porezni podsticaji imaju važnu ulogu u izgradnji konkurentnosti svake zemlje i privlačenja kako domaćih tako i stranih investitora.porezi KAO INSTRUMENT POREZNIH PODSTICAJA U SISTEMU POREZA NA DOBIT U BiH Mirela Mašić. ali činjenica je da relativno niske porezne stope mogu i znatnije u odnosu na druge podsticaje pozitivno uticati na privlačenje investitora. te 3) razne olakšice po osnovu ulaganja (engl. 2) porezni praznici (eng. Porezni podsticaji kod poreza na dobit mogu imati različite oblike. . U ovom tekstu ćemo dati osvrt na oblike poreznih oslobađanja koje poznaje sistem poreza na dobit u BiH. bilo u vidu niže porezne stope. Konstantno snižavanje poreznih stopa je posebno karakteristično za zemlje u traniziciji. da se povlaštene porezne stope koriste za preduzeća koja tek počinju s radom. dipl. Propisi o porezu na dobit u FBiH. U sklopu poreza na dobit moguće je koristiti različite vrste poreznih podsticaja. ili u obliku raznih poreznih oslobađanja. U svijetu se koristi veliki broj različitih poreznih podsticaja koji mogu imati različit učinak na izgradnju konkurentnosti. investment allowances). Najčešća podjela poreznih podsticaja kod poreza na dobit je sljedeća: 1) snižena stopa poreza na dobit. Kada se govori o poreznim podsticajima za investicije. ali svaki od njih podrazumjeva ili sniženje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. određenih poreznih pogodnosti prilikom priznavanja prihoda i rashoda prilikom utvrđivanja porezne osnovice. oec. orezni podsticaji kao instrument privlačenja investicija su fiskalna mjera koja predstavlja jedan od najčešćih oblika državne intervenciju u funkciji izgradnje konkurentnosti. Snižena porezna stopa sâma po sebi ne predstavlja niti olakšicu niti podsticaj. nije novost da menadžeri velikih multinacionalnih kompanija i međunarodnih institucija preferiraju opću nižu stopu poreza na dobit u odnosu na neke druge porezne podsticaje. Isto tako. odnosno propisi o porezu na dobit u Federaciji BiH. Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. RS i BD nisu predvidjeli mogućnost primjene niže stope poreza na dobit u određenim slučajevima. kako bi mogli steći sliku o privlačnosti same ideje investiranja u našoj zemlji. U našoj zemlji stopa poreza na dobit je ista na nivou oba entiteta i Distrikta i iznosi 10%. kao što je to u nekim zakonodavstvima slučaj sa firmama koje tek počinju sa radom. na primjer. Uobičajno je.

Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se vrijednost stalnih sredstava čija je nabavna vijednost manja od 1. kao blažom varijantom. razlike u poreznom opterećenju mogu biti značajne. Porezni savjetnik veljača 2012. zemljišta i ublažavanja buke.. 70% porez na dobit za drugu godinu. te za treću 30%. te - odbitak poreza po osnovu ulaganja ili investicijski porezni kredit. uglavnom. pod poreznim oslobađanjima se podrazumijevaju olakšice po osnovu ispunjavanja određenih zakonom propisanih uslova. ovo oslobađanje je prestalo da važi. godinu. Osim toga. stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dobit. 2007. pod uslovom da je stavljena u funkciju. koji se primjenjivao do 31.porezi Po tom osnovu. bilo je propisano da su novoosnovana društva oslobođena poreza na dobit: 100% za prvu godinu poslovanja. imajući u vidu da se način utvrđivanja porezne osnovice među entitetima i Disktriku razlikuje. jer se za iznos ranije porezno iskorištene amortizacije uvećava porezna osnovica u narednim godinama. Aktualno važeći propisi o porezu na dobit u BiH ne predviđaju ovakve porezne podsticaje.000 KM može u cijelosti odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu godine njihove nabavke i stavljanja u upotrebu. njena vrijednost može odbiti u cijelosti u godini nabavke. i 2009. dozvoljen je odbitak za ubrzanu amortizaciju mašine i opreme. I ovaj porezni podsticaj se. Također. što znači najkasnije da se moglo primijeniti po poreznim bilansima za 2008. I prema Zakonu o porezu na dobit u RS. te da je u ovom momentu i ovaj porezni podsticaj već “prošlost”. te da je jednako porezno opterećenje za sve porezne obveznike u entitetima i Distriktu. U ovim slučajevima. Isto kao i u Zakonu o porezu na dobit u FBiH. Isto važi i za nabavku hardvera i softvera. godine. Zakon o porezu na dobit u FBiH poznaje mogućnost priznavanja prava na ubrzanu amortizaciju pod određenih uslovima. a uobičajno se odnose na ulaganja koja mogu imati oblik: - ubrzane amortizacije. Zakonom o porezu na dobit u BD BiH. 31 . Međutim. ili se odobrava plaćanje niže stope poreza na dobit (što je u direktnoj vezi sa prvim poreznim podsticajem). dozvoljena je i mogućnost odbitka nabavne vrijednosti hardvera i softvera u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. te 30% poreza na dobit za treću godinu poslovanja. iz osnova ulaganja. Također. a čija je nabavna vrijednost manja od 1. veže za novoosnovana preduzeća. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za spriječavanje zagađivanja zraka. za drugu 30%. a 50% za rad u tri smjene). Međutim. kao i za sredstva koja služe za školovanje i obuku kadrova. pravo na “dodatnu” ubrzanu amortizaciju može se iskoristiti i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni (uvećanje od 25% od dozvoljene stope amortizacije za rad u dvije smjene. na prvi pogled bi se moglo zaključiti da su propisi o porezu na dobit na nivou BiH harmonizovani. mogućnost odbitka rashoda po osnovu ubrzane amortizacije je propisana na potpuno isti način kao i u RS. a ona se provodi po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. 12. jednaka nominalna porezna stopa ne znači da će biti jednako poreza plaćeno. za prvu godinu 40%. propisano je da se za imovinu koja se amortizuje. Po ranijem Zakonu o porezu na dobit u Federaciji BiH. postiže se jedna vrsta odgode plaćanja porezne obaveze. - umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja i odbitak poreza po osnovu ulaganja. Ubrzana amortizacija se može posmatrati kao svojevrsna porezna odgoda plaćanja porezne obaveze po osnovu priznavanja većih iznosa amortizacije u prvim godinama poslovanja. jer zbog razlike u širini porezne osnovice. vode. i 2007. odnosno od tada se (kao Astečeno pravo) moglo nastaviti primjenjivati samo na one obveznike koji su osnovani i počeli sa radom u toku 2006. Kada je riječ o trećem navedenom obliku poreznog podsticaja.000 KM. Porezni podsticaj u obliku “poreznih praznika” ili poreznog mirovanja predviđa period u kojem je obveznik oslobođen plaćanja poreza na dobit.

način na koji bi se naplata trebala izvršiti i slično. Uslov za priznavanje ovog poreznog oslobađanje je propisan članom 25.porezi Umanjenje osnovice po osnovu ulaganja omogućuje preduzeću da oporezivu dobit umanji za određeni postotak ili vrijednosti investicija u godini kada se investicija realizira. a to je da porezni obveznik uz porezni bilans podnese kopiju obrasca Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja kao dokaz o postignutom cenzusu. 32 Porezni savjetnik februar 2012. Dakle. kao i 3. kao (formalni) obveznici poreza na dobit prema federalnom Zakonu u cjelini su oslobođeni plaćanja poreza na dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH (mada su. Statističkog aneksa za tu godinu. Pri tome. br. Prihod od prodaje povezanim inolicima S obzirom na koncepciju obrasca Statističkog aneksa. investiranjem u proizvodnu djelatnost na teritoriji FBiH. ukoliko je iznos prihoda iskazan na red. 8. podnijeti i svoj porezni bilans). porezno oslobađanje (i to potpuno) važi i za poslovne jedinice koje na teritoriji Federacije BiH imaju pravna lica čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. Izvoz dobara i usluga Zakonom o porezu na dobit u FBiH je propisano da se obveznik koji je izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda u godini za koju se utvrđuje porez na dobit oslobađa (u cjelini) poreza na dobit za tu godinu. uz svoj bilans uspjeha. 97/07. poslovne jedinice firmi iz RS i BD. kao i uslove za njihovo ostvarivanje. Naime. 36/08 i 79/08). Pored navedenih poreznih podsticaja. br. 2. Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu iskazani na kontu 612 uključuju: - prihode od direktne prodaje proizvoda na stranom tržištu. što znači da se navedeni “cenzus” za ostvarivanje ovog poreznog oslobađanja utvrđuje na bazi prihoda iz inostranstva koji su iskazani u skladu sa računovodstvenim pravilima. kao značajnom instrumentu za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija. dok odbitak poreza po osnovu ulaganja podrazumijeva da se određeni dio investicije oduzima od iznosa utvrđene obaveze poreza na dobit. ipak. treba naglasiti da propisi o porezu ne zahtijevaju da se potraživanja iz inostranstva i naplate u određenom roku. - ostale prihode od prodaje učinaka na stranom tržištu. - prihode od prodaje usluga na stranom tržištu. porezni podsticaji i oslobađanja se unutar BiH razlikuju. U nastavku ćemo dati pregled poreznih oslobađanja u entitetima i Distriktu. br. po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. a ne od porezne osnovice. po osnovu izvoza dobara i usluga. 14/08 i 39/09) su: 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”. . kako bi mogli utvrditi sličnosti i razlike u oporezivanju dobiti po ovom osnovu. S obzirom na to da i oba entiteta (FBiH i RS) i Distrikt imaju svoje propise o porezu na dobit. dužne nadležnoj ispostavi PU FBiH. 1. - prihode od prodaje proizvoda preko izvoznika. Statističkog aneksa (prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu) za dotičnu godinu veći od 30% ukupnog prihoda iskazanog na red. 1. obveznik poreza na dobit stiče status “izvoznika” i oslobađa se porez na dobit za tu godinu. br. U poreznom sistemu BiH moguće je prepoznati određene oblike poreznih podsticaja i poreznih oslobađanja. prihod od prodaje dobara i usluga na inostranom tržištu po kojem osnovu obveznik dokazuje pravo na oslobađanje po osnovu izvoza Porezna oslobađanja u sistemu poreza na dobit u BiH FEDERACIJA BiH Porezna oslobađanja koja se mogu ostvariti po federalnom Zakonu o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”.

strogo formalizovano posmatranje obrasca bi moglo dovesti do zaključka da samo ono što je evidentirano na red. kao što je prethodno pojašnjeno. ovo se svodi na potanje da li obveznik poreza na dobit. oslobođen je onaj obveznik koji je u godini za koju utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% ukupno ostvarenog prihoda. Aneksa.) propisano je da kao dokaz o postignutom cenzusu za priznavanje prava na oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza obveznik uz porezni bilans podnosi i kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja. Za razliku od toga. 6. prevozne usluge povezane sa izvozom bi se mogle (za potrebe oslobađanje od poreza na dobit) smatrati “izvozom” samo ukoliko se. 33 . a koji uz to ima i neiskorištene porezne gubitke iz ranijih godina. i 8. kao usluge koje su u direktnoj vezi sa izvozom dobara. br. tj. kada eventualno ne bude imao mogućnost poreznog oslobađanja po osnovu izvoza? Prema relevantnim odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. da bi takav pristup bio suprotan suštinskom značenju oslobađanja od obaveze za porez na dobit po osnovu izvoza. Prevozne usluge koje su povezane sa izvozom su oslobođene plaćanja PDV. br. Zakona o PDV-u. Prihodi od prodaje dobara povezanim pravnim licima evidentiraju se na kontu 602. tačka 2. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit (član 25. Naime. 8. Iako se i u ovom slučaju nesporno i suštinski radi o prihodu ostvarenom na inostranom tržištu koji treba da ulazi u izvozni “cenzus”. eventualno. Drugim riječima. one nemaju tretman “izvoza” u smislu propisa o porezu na dobit. 5. u ovom slučaju kada se istovremeno radi i o izvozu i o prodaji povezanom licu (u inostranstvu). u smislu člana 27. u smislu oslobađanja od obaveze poreza na dobit. Međutim. mehanizam iskazivanja i korištenja poreznih gubitaka po poreznim olakšicama primjenjuje se automatski. fakturišu stranom pravnom licu (tj. radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu izvoza. br. de facto. prva naredPorezni savjetnik veljača 2012. Usluge prevoza robe povezane sa izvozom i oslobađanje poreza na dobit Jedno od pitanja koje se može pojaviti vezano za oslobađanje od poreza na dobit jeste da li se prevozne usluge koje su povezane sa izvozom mogu smatrati “izvoznom” uslugom u smislu oslobađanja od obaveze za porez na dobit u FBiH. a činjenica što se radi o izvozu povezanom pravnom licu koji se knjigovodstveno posebno evidentira nikako ne bi smjela uticati na prava u smislu Zakona o porezu na dobit. Aneksa bude podvedeno pod “izvoz”. Zakona o porezu na dobit.porezi veže se za prihode koji su evidentirani u okviru konta 612 – Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu i koji se unose na red. koji ima uslove za oslobađanje od poreza na dobit za neku godinu. u slučaju kada obveznik ima iskazan porezni gubitak po ranijim poreznim bilansima. Aneksa. odnosno na red. međutim. tamošnjem uvozniku) i ako se eventualno i naplaćuju od tog stranog pravnog lica. pa tek onda primijeniti porezni podsticaj po osnovu iznosa? U stvari. u smislu člana 31. stav 1. da li on prvo mora iskoristiti taj porezni gubitak i utvrditi preostalu poreznu obavezu za tu godinu. to ne znači da se ovako ostvaren prihod domaćeg pravnog lica – prevoznika po osnovu usluge prevoza izvršene drugom domaćem pravnom licu – izvozniku može smatrati prihodom ostvarenim po osnovu izvoza i po tom osnovu osloboditi obaveze za porez na dobit. ukoliko se ove usluge fakturišu domaćem pravnom licu – izvozniku i naplaćuju od njega. nema nikakve sumnje da obveznik može ostvariti pravo na porezno oslobađanje po osnovu izvoza. Preneseni porezni gubici i oslobađanje od poreza na dobit po osnovu izvoza Pitanje koje se može pojaviti u vezi sa korištenjem porezne olakšice po osnovu izvoza jeste. Jasno je. može te porezne gubitke “uštedjeti” i prenijeti u naredne godine. jer se. odnosno prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim osobama se evidentiraju na kontu 610 na red. plaćanja poreza na dobit. 5. U smislu propisa o porezu na dobit. br.

onda bi najkasnije uz porezni bilans za 2011. Dakle. godine (koja se u tom slučaju računa kao prva godina korištenja ovog poreznog oslobađanja) u navedene namjene već investirano najmanje 4.000.porezi na ostvarena oporeziva dobit se automatski (a i po “redoslijedu” iz samog obrasca poreznog bilansa) umanjuje za prenesene porezne gubitke iz prethodnih godina. gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. obveznik je dužan uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans podnijeti dokaze o realizovanim i plaćenim investicijama u toj godini (od čega u prvoj godini u propisanom minimalnom iznosu od četiri miliona KM). od čega najmanje četiri miliona u prvoj od tih pet godina. - dokaz (odluku) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika. dužan je platiti poreznu obavezu za tu godinu najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za tu godinu. koji u periodu od pet uzastopnih godina investiraju u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH najmanje 20 miliona KM. do 2015. . po poreznom bilansu za 2011. U protivnom. nakon čega se na eventualno preostalu osnovicu obračunava porez na dobit (10%). koji uz porezni bilans za 2011. Dakle. porezni obveznik želio da ovu poreznu stimulaciju počne koristiti 34 Porezni savjetnik februar 2012. Pravilnika. godinu. godine. Kao dokaz toga da je zaista izvršio investiranje u proizvodnu djelatnost. pa se tek na tako dobiveni iznos poreza primjenjuje porezno oslobađanje po osnovu izvoza. a neplaćeni porez u prethodnom periodu utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit uvećan za zateznu kamatu koja se plaća za neblagovremeno plaćene javne prihode. u 2011.000 KM. po tom osnovu se takvo lice oslobađa plaćanja poreza na dobit i za tu i za naredne četiri godine (dakle. ukoliko bi npr. Ukoliko se desi da obveznik već u prvoj godini (npr. Ukoliko porezni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus investicija. godine). ali i za “preostali” period od 2012. kao ni Pravilnik o primjeni tog Zakona. su sljedeći: - podnošenje plana investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije BiH na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina uz - prilaganje dokaza (odluke) da je taj plan investicija usvojio nadležni organ ili lice obveznika (tj. u ovom primjeru i za 2011.04% dnevno za svaki dan zakašnjenja).. Zakon o porezu na dobit u FBiH. ukoliko je porezni obveznik porezno oslobađanje po ovom osnovu počeo koristiti po poreznom bilansu za 2010. Uslovi za korištenje ovog poreznog oslobađanja.. godinu Poreznoj upravi morao podnijeti: - plan investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije na iznos od najmanje 20 miliona KM. nisu nigdje propisali rok u kojem se plan investicija i odluka o njihovom usvajanju moraju podnijeti Poreznoj upravi. i to uvećanu za propisanu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (0. a kao dokaze prilaže: - naloge za plaćanje ili - bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. Dakle. - dokaze da je već u toku 2011. uprava. utvrđeni su u članu 26. Drugim riječima. godinu ne dokaže da je 2. ne može “i jare i pare”. što znači da mogu podnijeti bilo kada. godinu.. za period od 2011.) u proizvodnu djelatnost investira ukupan iznos od 20 miliona KM i to dokaže prilaganjem vjerodostojih dokaza uz svoju poreznu prijavu i porezni bilans. oporeziva dobit se i u takvim slučajevima najprije treba umanjiti za iznos prenesenih poreznih gubitaka. odnosno direktor).  Investicije u proizvodnu djelatnost u FBiH Porezno oslobađanje po osnovu investicija u FBiH mogu ostvariti samo “veliki investitori” iz oblasti proizvođačkih djelatnosti. pa i uz sam porezni bilans po kojem se želi koristiti ova porezna stimulacija. ukoliko obveznik po isteku prve godine ne realizuje i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini. do 2015.

ukoliko ni do kraja pete godine obveznik ne bi realizirao i dokazao da je u proizvodnu djelatnost u tom periodu uložio najmanje 20 miliona KM. 3. godine zaista investirao najmanje četiri miliona. tj. odnosno pravno lice koje zapošljava više od 50% samo invalidnih lica je oslobođeno plaćanja poreza na dobit. Pri tome. Naime. poslovne jedinice koje se nalaze u FBiH. stav 8. Kao što se može zaključiti iz prethodno navedenog. 03. ukoliko se to ne bi desilo. tj. Zakona o porezu na dobit u FBiH. a čije matične firme imaju sjedište na teritoriji RS i BD BiH su oslobođene plaćanja porez na dobit za dobit ostvarenu na teritoriji FBiH. Dokazi koje je uz poreznu prijavu i porezni bilans potrebno predočiti Poreznoj upravi za priznavanje ovog poreznog oslobađanja propisani su članom 27. 12.04% x 365 dana). te - dokaz o radnom odnosu u periodu od 01. Minimalni iznos investicija propisan je. i ulaganja u proizvodnju. u skladu sa članom 28. U samom podnaslovu člana 27. Pravilnika. oni obveznici koji zapošljavanju više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% lica sa invaliditetom i posebnim potrebama. prema članu 33. samo za prvu godinu ulaganja. Pravilnika. prijaviti tako utvrđeni porez. ovo oslobađanje po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama podrazumijeva mogućnost zapošljavanja jedne i/ili druge kategorije u broju većem od 50% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. a to je sljedeće: 35 . gubi pravo na ranije iskorišteno oslobađanje od plaćanja poreza za 2010. Zakona o porezu na dobit u FBiH. ali je plaćanja poreza na dobit oslobođeno i ono pravno lice koje ima zaposlenih više od 50% lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama (kombinovano). godinu. one su dužne Poreznoj upravi FBiH podnijeti porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju ostvare na teritoriji Federacije BiH. između ostalog. od kojih broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama. do 31. on je dužan najkasnije u roku za podnošenje prijave za porez na dobit za 2011 godinu (do 30. ne stariji od godinu dana. ali ne i platiti ga. U tom slučaju. zakonodavac u Federaciji BiH je imao namjeru da stimuliše. godinu. Poslovne jedinice firmi iz RS i BD Prema članu 34. Pravilnika se kaže: “zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama”. ovaj porePorezni savjetnik veljača 2012. dakle.porezi u toku 2010. uvećeno za propisanu zateznu kamatu za neblagovremeno plaćene javne prihode (u skladu sa članom 26. u tom slučaju on bi izgubio pravo na ovo porezno oslobađanje za sve prethodne godine. 01. To bi značilo da bi on u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu bio dužan retroaktivno platiti i porez na dobit koji nije plaćao u ranijim godinama. što znači da je dozvoljena alternativa. Međutim.6% (0. 2012 godine) da plati i porez za dobit za 2010. 4. u skladu sa prethodno navedenim. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. uz - dokaze o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama. Pravilnika). pete godine ispuni punu propisnu kvotu investicija u visini od 20 miliona KM. kao i ono pravno lice koje zapošljava više od 50% samo lica sa posebnim potrebama. dok je za ostale godine bitno samo da (nakon što porezni obveznik zadovolji propisani minimum investicija od četiri miliona KM u prvoj godini) do kraja posljednje. što znači da su poslovne jedinice firmi iz RS i BD dužne utvrditi porez na dobit u skladu sa federalnim propisom. - evidencija ukupno zaposlenih. Međutim. plus zateznu kamatu na taj iznos po ukupnoj stopi od 14.  Zapošljavanje lica sa invaliditetom ili posebnim potrebama Obveznici poreza na dobit mogu po federalnom Zakonu o porezu na dobit ostvariti i oslobađanje po osnovu upošljavanja određenog broja lica sa invaliditetom. Bez obzira na to. imajući u vidu visoko postavljeni kriterij od 20 miliona KM.

što znači da matične firme iz FBiH i BD ostvaruju pravno na umanjenje obaveze za porez na dobit u FBiH. za tu poreznu obavezu u RS se. porezni obveznik ima pravo za iznos tog ulaganja umanjiti osnovicu poreza na dobit. 2011. Zakona je propisano da poreznom obvezniku koji na teritoriji Distrkta izvrši ulaganja u zemljište. podsticaj za zapošljavanje. u skladu sa Zakonom o porezu na dobit RS i pratećim Pravilnikom o primjeni tog Zakona.porezi zni podsticaj može djelovati poprilično destimulativno za ostale djelatnosti. navedene naprijed. prijavljivati i plaćati porez na dobit u RS. u izmjenama člana 38. na način kako je to predviđeno u federalnim propisima o porezu na dobit. u obrnutoj situaciji. godine). godine. koji je na snazi od 01. praktično. U tom smislu. jedini porezni podsticaji u obliku poreznih oslobađanja koji su postojali (prošlo vrijeme!) su bili propisani članom 72. jer predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. Zakona o porezu na dobit Brčko Distrikta je bilo propisano da po osnovu izvršenog ulaganja u nabavku mašina i opreme za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. u članu 38. Naime. obvezniku koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u mašine i opremu za obavljanje proizvodne djelatnosti ranije je bilo predviđeno umanjenje porezne osnovice za iznos ulaganja. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. za onaj dio poreza koji su njihove poslovne jedinice obavezne platiti u RS. građevinske objekte. To znači da. u FBiH i BD. 127/08. ranije važećeg Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske”. Podsticaj za investicije Prvobitno (tj. Naime. poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD koje posluju u RS su dužne obračunavati. godine. tj. koji su predviđeni novim Zakonom o porezu na dobit u BD (“Službeni glasnik BD BiH”. postrojenja i opremu (mašine). ali manje od propisanog cenzusa od 20 miliona KM. 1. propisana je mogućnost ostvarenja poreznog oslobađanja po osnovu ulaganja i u neka dodatna sredstva. ali i za proizvođače – mala i srednja preduzeća koja investiraju u proizvodnju. Međutim. Ovo pravo se ne odnosi na ulaganja u nabavku putničkih vozila i kancelarijskog namještaja. podsticaj za investicije i 2. BRČKO DISTRIKT BiH Porezni podsticaji koji stoje na raspolaganju poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost na teritoriji Brčko Distrikta BiH. u sistemu poreza na dobit u RS u ovom momentu ne postoji mogućnost ostvarenja nekih direktnih poreznih podsticaja. moglo bi se zaključiti da je federalni Zakon o porezu na dobit stimulativniji u odnosu na Zakon o porezu na dobit RS. odnosno Distriktu. REPUBLIKA SRPSKA U propisima o porezu na dobit Republike Srpske. U izmjenama Zakona koje su objavljene u “Sl. prije izmjene koje su se desile krajem 2011. . bez bilo kakvih dodatnih uslova. primjenjuje institut poreznog kredita. i 2008. broj 57/11. u slučaju kada se poslovna jedinica firme iz FBiH ili BD nalazi na teritoriji Republike Srpske. 60/10 i 57/11). br. br. 36 Porezni savjetnik februar 2012. ali su i propisani uslovi za ostvarenje ovog podsticaja. 5/10 i 104/10). ova mogućnost umanjenja porezne osnovice po osnovu ulaganja u mašine i opremu za vlastitu proizvodnju bila je ograničena samo na ulaganja koja su izvršena u toku porezne 2007. Dakle. jesu: 1. glasniku BD BiH”. 01. na- Poslovne jedinice firmi iz FBiH i BD Za razliku od poslovnih jedinica firmi iz RS koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i koje su oslobođene plaćanja poreza na dobit prema federalnom Zakonu o porezu na dobit za dobit koju ostvare na teritoriji FBiH. ona nije oslobođena plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit RS.

Porezni obveznik je dužan u slučaju otuđenja Poreznoj upravi prijaviti takvo otuđenje sredstava u roku od 30 dana od dana otuđenja sredstava. propisano je da se neamortizovana vrijednost mašine ili opreme koje su se otuđile prije isteka roka od pet godina dodaje na poreznu osnovicu one porezne godine u kojoj je mašina ili oprema otuđena. motela i restorana. Naime. U ovom slučaju. Podsticaj za zapošljavanje Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih radnika na neodređeno vrijeme u poreznoj godini porezni obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika. za putničke automobile i kancelarijski namještaj. s tim da porezni obveznik ovaj podsticaj nema pravo koristiti ukoliko već koristi podsticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu. Također. u slučaju ulaganja u nabavku putničkih automobila. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u BD (član. jer u tom slučaju porezni obveznik gubi pravo na ovaj porezni podsticaj.porezi mještaj i transportna sredstva za obavljanje vlastite registrovane djelatnosti. Prilikom umanjenja porezne osnovice u obzir se može uzeti u obzir samo cijena koštanja uloženih sredstava u toj godini. Međutim. obuku vozača i specijalni putnički automobile sa ugrađnim uređajima za bolesnike. bila predviđena Zakonom o porezu na dobit RS. utvrđeni su određeni dodatni uslovi. propisima o porezu na dobit u BD nije propisano oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na dobit koju poslovne jednice firmi iz RS i FBiH ostvare na teritoriji Distrkta. tj. Slična olakšica po osnovu ulaganja u mašine i opremu je. u izmjenama Zakona po pitanju sredstava koja su izuzeta iz mogućnosti da se po osnovu ulaganja za takva sredstva ostvari umanjenje porezne osnovice. porezna osnovica se može umanjiti za iznos izvršenog ulaganja u toj godini. što znači da su Porezni savjetnik veljača 2012. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit ovo ograničenje od pet godina nije bilo predviđeno. 2. godine. odnosno izuzeća. Dodatni uslov koji obveznik koji koristi pravo na ovaj porezni podsticaj jeste da se sredstvo u koje je izvršeno ulaganje ne smiju otuđiti. porezna osnovica se umanjuje za pozitivnu razliku između bruto plaća isplaćenih novozaposlenim radnicima i bruto plaća koje bi od dana raskida ugovora o radu do kraja poreznog perioda primili radnici sa kojim je raskinut ugovor o radu. odnosno ulaganjem u sljedeća sredstva moguće je ostvariti umanjenje porezne osnovice: putnički automobili koji se koriste za taksi prevoz. izmjenama Zakona koje su se desile krajem godine postavljeno je novo ograničenje na pet godina. 37 . izuzeće u vezi sa ulaganjem u kancelarijski namještaj se NE odnosi na namještaj za opremanje hotela. s tim da to umanjenje ne može biti veće od 50% oporezive osnovice. odnosno prodati ili prenijeti na drugo pravno lice. kako je prethodno navedeno. ovo izuzeće se NE odnosi na određene kategorije sredstava. prije isteka roka od pet godina. Poslovne jedinice firmi iz FBiH i RS Kao i u Zakonu o porezu na dobit RS. utvrđene u skladu sa Zakonom. rent-a-car. 60.) je propisano da je porezni obveznik dužan u svom računovodstvu posebno iskazati ulaganja po osnovu kojih je umanjio poreznu osnovicu i o tome obavijestiti Poreznu upravu. Naime. Osim toga. dok u Zakonu BD nije ograničen rok važenja ovog poreznog podsticaja. porezni obveznik ne gubi pravo na ovo porezno oslobađanje. ako u istom poreznom periodu zaposli više lica na neodređeno vrijeme nego što je broj zaposlenih s kojima je raskinut ugovor o radu. i u slučaju da se raskine ugovor o radu sa jednim brojem zaposlenih. s tim da je važila samo do decembra 2008. U izmjenama Zakona o porezu na dobit BD propisani su i neki novi uslovi za ostvarenje ovog poreznog podsticaja. Kako bi se utvrdila porezna obaveza. već je bilo propisano samo da se mašina i oprema u koje je izvršeno ulaganje ne smije otuđiti prije isteka njihovog vijeka korištenja.

Isplatilac ovakvog dohotka dužan je za poreznog obveznika obračunati. međusobno imaju udjele u drugima. ili. . kada se raspravlja o prvom navedenom pitanju (tj. bez obzira na datum isplate. RS i Distrikta. 38 Porezni savjetnik februar 2012. oporezivaće se u toj drugoj državi i porezni prihod će pripasti toj drugoj državi. odnosno oslobađanje plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi stranim investitorima kao instrument promicanja ulaganja. RS. samo jedno preduzeće ima udio u više drugih. U protivnom. Kada je riječ o poreznom sistemu BiH. 2010. po poreznim propisima te države. Izuzetno. odnosno RS. plaćaju nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji. u slučaju kada se ta dobit/dividenda ostvarena u BiH ne oporezuje u BiH. O drugom navedenom problemu se može raspravljati. Prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske. godine. pa u takvim slučajevima da bi dividenda došla do krajnjih vlasnika (fizičkih lica). tako plaćeni porez na teritoriji BD ima tretman poreznog kredita. isplate dividende fizičkim licima (bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima) su trenutno oslobođene oporezivanja. Ukoliko se radi o isplati dividende vlasnicima – fizičkim licima. u skladu sa propisima o porezu na dobit Distrikta. Prema Zakonu o porezu na dohodak Federacije BiH. Međutim. ili. bilo da se radi o rezidentnom ili nerezidenom pravnom licu. zašto bi se BiH (FBiH. kao i prema Zakonu Brčko Distrikta BiH. inače. o navodnoj “destimulaciji” stranih investitora time što se njihova dobit ili dividenda oporezuje tamo gdje je i ostvarena). prihodi od dividendi koje ostvaruju vlasnici – pravna lica su izuzeti od oporezivanja. To postižu primjenom snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji. obustaviti i uplatiti 10% poreza na dohodak prilikom isplate svakog pojedinačnog primanja. umanjuje za iznos poreza na dobit koji su njihove poslovne jedinice dužne platiti na teritoriji Distrikta. što znači da se obaveza za porez na dobit matičnih firmi u Federaciji BiH. dakle. februara 2011. Pored toga. odnosno ta dividenda stranih investitora svakako podliježe oporezivanju u njihovoj državi. Prema Zakonu o porezu na dohodak Republike Srpske (nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak u RS koje su na snazi od 01. kao dobit/ dohodak koji su oni kao rezidenti te države ostvarili u inostranstvu. prisutni su različiti pristupi o ovom pitanju. U slučaju da je ta dobit/dividenda ostvarena u BiH i oporezovana u BiH. Dakle: ako je porezna “stimulacija”. mora proći kroz više faza oporezivanja. 12. BD) odricala tog poreznog prihoda i prepuštala ga drugima? Posebni porezni podsticaj za investitore: oslobađanja od poreza po odbitku na dividende Mnoge zemlje koriste porez po odbitku. s obrazloženjem da se time destimulišu strani investitori. godine). na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. Zakon o porezu na dobit Federacije BiH nije predvidio oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi nerezidentnim pravnim licima. kao i po propisima o porezu na dobit RS. javlja se i problem dvostrukog oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti u slučaju grupe društava koja. oporezivim prihodom se smatra i prihod koji fizičko lice . Uvođenje oporezivanja dividendi porezom na dohodak u RS već je bilo predmet ozbiljnih analiza. različit tretman u propisima o porezu na dohodak FBiH.porezi poslovne jedinice u BD čije matične firme imaju sjedište na teritoriji FBiH i RS dužne obračunati. odnosno ovakve isplate podliježu oporezivanju po stopi od 5%. porez plaćen u BiH se tim stranim investitorima (prema općeprihvaćenim pravilima i u skladu sa međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) priznaje kao porezni kredit (tj. prijaviti i platiti porez na dobit u Brčko Distriktu. kao umanjenje njihove porezne obaveze) u njihovoj državi. takva isplata ima. nema obaveze za porez na dohodak. odnosno “destimulacija” po ovom pitanju ista i u BiH i u toj drugoj državi (pod pretpostavkom da je stopa oporezivanja dobiti/ dividendi ostvarenih u BiH ista i u BiH i u toj drugoj državi). I po propisima o porezu na dobit Federacije BiH. ne smije se izgubiti iz vida činjenica da ta njihova dobit.obveznik poreza na dohodak ostvari od dividendi i udjela u dobiti. takođe. kao i prema Zakonu o porezu na dobit Brčko Distrikta BiH.

nego još i više okolnosti da ne postoji ni potreban ni minimalan nivo spremnosti i volje da se ta rješenja ujednače. što je neizbježna posljedica ne samo činjenice da je ta oblast uređena na nivou entiteta i Distrikta. Propisi o porezu na dobit i porezu na dohodak Brčko Distrikta. u tome što BiH ni u ovoj oblasti nema jedinstvenih. bilo nerezidentu) neoporeziva u potpunosti. dok je isplata divedende fizičkim licima (nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak) oporeziva. može se zaključiti da je Zakon o porezu na dobit u Federaciji BiH. posmatrano u cjelini. tretirano “šaroliko”. Oporezivanje dividendi kao bitnog faktora za stimulisanje investicija je u BiH. od toga da je prema Zakonu o porezu na dobit FBiH isplata dividendi nerezidentnim investitorima . u potpunosti izuzeti od oporezivanja. i očekivalo da će se ići u pravcu favoriziranja benefita koji su predviđeni zakonom FBiH. bilo da se radi o isplati dividendi pravnim licima (rezidentnim i nerezidentnim) ili isplati dividendi fizičkim licima (rezidentnim i nerezidetnim). djeluju najstimulitivnije.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. a u potpunosti neoporeziva ukoliko je pitanju isplata dividende nerezidentom fizičkom licu. najstimulativniji po pitanju poreznih oslobađanja (u odnosu na Zakone o porezu na dobit RS i BD). U PRODAJI PRIMJENA NOVOG KonTnoG oKvIrA sa uključenim PDV-om CIJENA: 40. možemo zaključiti da je najveći problem. po pitanju dividendi. Iako je prvobitna intencija kod donošenja Akcionog plana u vezi sa izmjenama poreznih propisa u Brčko Distriktu bila da se u novom Zakonu o porezu na dobit BD ide u pravcu pružanja većih beneficija poreznim obveznicima koji posluju na teritoriju Distrikta i da se. po punoj poreznoj stopi. već samim tim što predviđa čak četiri vrste poreznih oslobađanja. do toga da je u RS isplata dividende pravnom licu (bilo rezidentu. na kraju je o ovom pitanju Zakon BD dosta bliži Zakonu RS u smislu manjih stimulacija kada su u pitanju porezni podsticaji.porezi Iz prethodno navedenog. možda. na žalost. Na kraju. jer su prihodi od dividendi. šta god da mislili o bilo kojem od rješenja i (de)stimulacija navedenih u ovom tekstu. po sniženoj stopi od 5%).pravnim licima oporeziva porezom po odbitku (doduše. 39 . pa ni harmoniziranih rješenja. takođe.

u svim navedenim slučajevima. povrat PDV-a se pod određenim propisanim uslovima i po propisanoj proceduri vrši i licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. U ovom tekstu se cjelovito tretira problematika povrata PDV-a.porezi OSNOVI I NAČINI POVRATA PDV-a Momir Stefanović. kao i za isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. dipl. . po osnovu međunarodnih ugovora. putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. 40 Porezni savjetnik februar 2012. diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. Osim povrata PDV-a po poreznim prijavama obveznika PDV-a (u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze). uzimajući u obzir i sve promjene do kojih je došlo u propisima o PDV-u. međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. odnosno u posebnim instrukcijama UIO. oec.

Sada se problematika povrata tretira cjelovito. odnosno u posebnim instrukcijama za primjenu propisa. Zakona o PDV. Dospjeli povrat. Porezni savjetnik veljača 2012. a to su: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih ugovora. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. Ukoliko se obveznik ne odluči za povrat PDV-a. pod uslovoma reciprociteta. Pored osnovnih propisa (Zakon o PDV-u i prateći Pravilnik) za efikasnije ostvarivanje prava na povrat UIO je propisala i posebna uputstva i dala dodatne instrukcije. Pored toga. broj 96/09). PDV propisi poznaju i povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i povrat PDV-a putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i iznose je iz BiH. što se zajedničkim imenom naziva refakcija PDV-a. ukoliko je tim ugovorima predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a. Ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne izvrši povrat u propisanom roku. 35/08 i 65/10). 9/05. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. redovni povrat. uzimajući u obzir sve promjene do kojih je došlo u propisima. isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim misijama i članovima tih misija. povrat PDV obveznicima po poreznim prijavama u slučaju kada je ulazni porez po PDV prijavi veći od porezne obaveze za porezni period. Zatezna kamata teče od dana isteka roka za povrat do dana izdavanja naloga za povrat. s tim što se iznos svakog porezng kredita koji se ne iskoristi u roku od šest mjeseci vraća. Povrat PDV-a po osnovu PDV prijave Povrat PDV-a i odobravanje poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave regulisan je: 41 . na zahtjev obveznika.06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. Dosada su u “Poreznom savjetniku” način i uslovi povrata poreza tretirani segmentarno po pojedinim korisnicima dobara i usluga. a način na koji se podnošenje dopunskih ili zamjenskih prijava odražava na povrat regulisan je navedenim Uputstvom. Isto tako. pravo na povrat PDV-a stiče se kada je iznos ulaznog PDV-a u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period. postoje i specifični slučajevi po osnovu kojih se vrši povrat PDV-a. Poznato je da se dopunjenim ili izmijenjenim (zamjenskim) poreznim prijavama može umanjiti ili povećati PDV obaveza. br. 21/06. tj. Prema članu 52.P porezi - odredbama člana 52. ta razlika se priznaje i odobrava kao porezni kredit. 6/07. Zakona o PDV (“Službeni glasnik BiH”. kao i isporuke dobara i usluga po međunarodnim projektima pružanja pomoći za koje se BiH obavezala da takvi projekti neće biti opterećeni PDV-om. zatim isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama i članovima tih organizacija po međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH. obavezna je prema članu 14. 60/06. 35/05 i 100/08). do 92. a postupak povrata po ranije podnesenoj poreznoj prijavi nije okončan. br. - Uputstvom o postupku povrata PDV-a i odobravanju poreznog kredita po osnovu podnošenja PDV prijave (“Službeni glasnik BiH”. - odredbama članova 89. 100/07. 93/05. po osnovu koje dolazi do promjene zahtjeva u pogledu iznosa za povrat. Povrat PDV-a ispoljava se u nekoliko pojavnih oblika. odluka o povratu se donosi i na osnovu podataka iz izmijenjene ili dopunjene prijave. a efikasnost i ažurnost Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u pogledu povrata PDV-a je jedan od značajnijih pokazatelja uspješnosti funkcionisanja sistema PDV-a u BiH u cjelini. ovrat poreza je značajan segment u sistemu PDV-a. Ukoliko obveznik ne unese navedenu oznaku u polje 80 smatra se da se opredijelio za porezni kredit. vrši se u roku od najkasnije 60 dana po isteku roka za predaju PDV prijave. broj 89/05) da plati zateznu kamatu po stopi od 0. Postupak povrata PDV-a pokreće se podnošenjem redovne ili izmijenjene porezne prijave na taj načun da se u polje 80 PDV prijave stavlja oznaka “X”. Ako obveznik PDV-a dostavi dopunjenu ili izmijenjenu poreznu prijavu. Najzastupljeniji je tzv.

održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava. odredbama člana 32.porezi Ako je dopunjena ili izmijenjena porezna prijava podnesena nakon okončanja postupka povrata PDV-a po ranije podnesenoj PDV prijavi. Zakona je propisano da obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV-a na: - nabavku. donosi se dopunska odluka. Pravilnika. koristi kao objekat za stanovanje. Za prevoz automobila iz inostranstva angažuje stranog prevoznika. imaju pravo na povrat PDV-a. - - Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu regulisan je članom 53. a ne npr. porezni obveznik-prevoznik iz inostranstva može ostvariti pravo na povrat ulaznog poreza obračunatog na uslugu popravke transportovanih sredstava. isplate zaposlenim u naturi. autobusa. jer ne ispunjava uslove iz člana 94. U vezi s pravom na povrat PDV-a pravnog lica koji nije registrovan za poslovanje u BiH navešćemo i dva interesantna slučaja. po kojim je i UIO zauzela stav: Slučaj 1: Preduzeće iz BiH bavi se uvozom i prodajom putničkih automobila. lica koja izlažu na sajmovima i dr) koja kupe dobra ili prime usluge od PDV obveznika s područja BiH. proizvodnju i uvoz putničkih automobila. ili kraće ako je ostatak poslovne godine. tj. pod uslovom da bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da djelatnost obavlja u BiH. ukoliko ispunjava uslove propisane članom 54. goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza. akciza. kao i dobra i usluge povezane s njima ili sa njihovom upotrebom. a u svrhu obavljanja djelatnosti u inostranstvu. Zakonu o PDV-u i članovima 93. - izdatke za poslovne zabave i smještaj. kazne) vrši UIO na račun u banci koji je PDV obveznik naveo u zahtjevu za registraciju. motocikla. Prema tim odredbama. stav 6. do 95. putarina. boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. . Pravo na povrat se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca. ne može obezbijediti dokaz o izvozu dobara (gorivo je u rezervoarima vozila. tj. s obzirom na to da se radi o stranom licu koje nije registrovano za poslovanje u BiH. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. Zakona o PDV-u. pri čemu se mora uzeti u obzir i ranije donesena odluka. Obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza ako dobra kupi ili uveze ili primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju obavlja u inostranstvu. kao i iznajmljivanje. Povrat razlike ulaznog PDV-a umanjenog za iznos dospjelog poreznog duga koji uključuje glavnu i sporednu obavezu (carina. da li to lice ima pravo na povrat PDV-a? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva. Podsjećanja radi. kamate. strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici. Postavlja se pitanje da li ta firma u navedenom slučaju ima pravo na povrat PDV-a? U konkretnom slučaju strani prevoznik koji toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH nema pravo na povrat PDV-a. pa se postavlja pitanje. Prilikom transporta dešava se da automobili budu oštećeni. stav 1. u buradima). Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Ugovorom je predviđeno da se otklanjanje pričinjene štete fakturiše prevozniku. Slučaj 2: Strana firma čije je sjedište izvan BiH toči gorivo u transportna sredstva na benzinskim pumpama u BiH. osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. - izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje 42 Porezni savjetnik februar 2012.

strano lice je dužno priložiti sljedeću dokumentaciju: • kopiju potvrde o registraciji obveznika PDVa i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri službena jezika u BiH. firme. povrat (refakcija) PDV-a se vrši na principu reciprotiteta. Monako. Francuska. Prije ovjere obrasca carinska služba provjerava da li su ispunjeni sljedeći uslovi: - da li su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca PDV-SL-2. Njemačka. usluge mobilne telefonije u roamingu i sl. Hrvatska. a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Zakona o PDV. ovaj obrazac popunjava i ovjerava (potpisom i pečatom) obveznik-prodavac u tri primjerka. Irska. pod uslovom da države potpisnice primjenjuju sistem PDV-a. kao i da ta roba nije korištena. zasad. U većini zemalja. originalne račune i popunjen originalni primjerak obrasca PDV-SL-2. • dokaz o plaćanju dobara i • dokaz o izvozu dobara. Izrael. • originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obračunat i plaćen PDV. što je različito od zemlje do zemlje (tako se sa Srbijom. Povrat PDV-a stranim državljanima Povrat PDV-a fizičkim licima koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH (stranim državljanima) regulisan je članom 54. Holandija. moguća u 23 zemlje svijeta s kojima je potpisan sporazuma o povratu. UIO. - da li je roba data na uvid istovjetna s robom navedenom na računu koji je označen na obrascu. Pravo na povrat PDV-a strani državljaninkupac ostvaruje ako pri napuštanju carinskog područja BiH stavi na uvid carinskoj službi kupljena dobra. Malta. Kanada. Danska. a to su: Australija. putarina i goriva. usluge simpozija i seminara. Povrat PDV-a se vrši sa Jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. Crna Gora. Slovačka. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH. Norveška. od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu. članovima 96. ovo pravo se ne odnosi na: • mineralna ulja. rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. povrat vrši samo za usluge sajmova). Najčešće se povrat vrši za usluge dorade i obrade proizvoda. Uz zahtjev. Za bh. • alkohol i alkoholna pića (bez obzira na veličinu pakovanja). Luksemburg. zahtjevi za povrat PDV-a iz prethodne godine se podnose do kraja juna tekuće godine. Italija. Na zahtjev stranog državljaninakupca. Porezni savjetnik veljača 2012. Srbija i Velika Britanija. Međutim. usluge hotelskog smještaja. 43 . Zakona o PDV propisano je da fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u BiH i iznesu je izvan BiH.porezi Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. do 105. - da li je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM. Carinska služba ovjerava primljeni obrazac PDV-SL-2. refakcija je. ulje za loženje ekstra lako i lako specjalno. kao i etil alkohol i • prerađevine od duhana. Finska. pod kojima se smatraju naftni derivati (petrolej. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin-kupac pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat na obrascu PDV-SL-2 (vidi Prilog 2). Za koje se vrste roba ili usluga može izvršiti povrat utvrđuje se samim sporazumom. U najvećem broju zemalja. koji je propisan Pravilnikom (Prilog 1 uz ovaj tekst). Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i posebnom Instrukcijom o povratu poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima (koja je objavljena na web stranici UIO). trenutno. na osnovu sklopljenih međunarodnih sporazuma. motorni benzin i bezolovni motorni banzin). Island. Belgija. iznajmljivanja automobila. dizel-gorivo. Članom 54. nakon provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a. Austrija.

kupac ili podnosilac zahtjeva (strani državljanin) dostavlja prodavcu broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza. - broj putne isprave stranog državljanina. Evidencija o izdanim obrascima PDV-SL-2 i o povratu stranim državljanima Datum primitka ovjerenog obrasca Iznos PDV-a koji je vraćen 85. Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat. a ako se uplata vrši na račun u banci. 2. prodavcu od kojeg je kupljeno dobro. Prodavac vrši povrat kupcu ili podnosiocu zahtjeva na osnovu ovjerenog obrasca PDV-SL-2 nakon provjere da podneseni zahtjev ispunjava propisane uslove. a za svoje potrebe zadržava kopiju obrasca PDVSL-2. po fakturi broj 102/11. plaćeni PDV se vraća ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa. Primjer: Strano fizičko lice za kupljena dobra u BiH od firme “Izvor” d. - da li je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac. Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi. Instrukcija je dotakla još neke obaveze i prava prodavca koji dobra 44 Porezni savjetnik februar 2012.00 85/00 27. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem desnom uglu. 3.11 500. rok za povrat je 15 dana od dana prijema zahtjeva.11. Prijem vraćenog iznosa poreza potvrđuje kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na originalnom primjerku obrasca PDV-SL-2.11 Iznos PDV-a . Broj putne isprave Evidencioni broj obrasca R. koje se vrši u poreznom periodu u kome je izvršen povrat. - datum prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2. Tako je precizirano da ovjereni original obrasca PDV-SL-2 s potpisom kupca. - datum povrata PDV-a. - broj i datum računa iz obrasca PDV-SL-2. koja treba da sadrži sljedeće podatke: - evidencioni broj obrasca PDV-SL-2. - iznos naknade za isporučena dobra bez PDV. Prodavac je izvršio povrat PDV-a iz blagajne. carinska služba ovjerava obrazac PDV-SL-2 potpisom i pečatom u donjem lijevom uglu i unosi datum prelaska dobara iz carinskog područja BiH.11. Ukoliko je isplata u gotovini. od 24.porezi - da li se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH. prodavac je dužan da povrat poreza izvrši odmah. 24/10 321RH542 10/10 24. 10. prodaje stranim državljanima.o. godine. kopiju računa i kopiju putne isprave stranog državljanina-kupca. odnosno podnosioca zahtjeva o prijemu vraćenog PDV-a gotovinom ili nalogom preko banke. Ukoliko se ovjereni obrazac upućuje poštom. u neto iznosu od 500. U vezi sa obrascem PDV-SL-2 propisana je i obaveza prodavca da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima. uz navođenje razloga na poleđini obrasca zbog čega strani državljanin ne ispunjava uslove za povrat PDV-a. služi prodavcu kao dokaz za umanjenje iznosa izlaznog PDV-a.00 KM podnosi blagovremeno zahtjev za povrat PDV-a na popunjenom obrascu kojeg je ovjerio carinski organ. br.o. dostavi original obrasca PDV-SL-2 ovjeren od Carinske uprave. Prodavac nema pravo na umanjenje izlaznog poreza ukoliko je carinski organ odbio da izvrši ovjeru u donjem uglu obrasca (čime je osporio pravo stranom državljaninu na povrat poreza).00 Iznos naknade bez PDV-a Datum fakture iz obrasca Broj fakture iz obrasca Datum povrata PDV-a 27. Povrat poreza vrši se u konvertibilnim markama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. U slučaju da propisani uslovi nisu ispunjeni.11.00 KM sa iznosom PDV-a od 85.10. Originalne račune i ovjeren obrazac carinska služba vraća stranom državljaninu-kupcu. čime potvrđuje da strani državljanin – kupac ne može ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog pri nabavci dobara u BiH. - iznos PDV sadržanog u naknadi za isporučena dobra. Pored navedenih. 2011. - iznos PDV koji je vraćen na ime povrata PDV-a. 1.

Nova Instrukcija o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Navedeni iznos ograničenja se odnosi i na tzv. uključujući i članove njihovih porodica (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH).porezi Knjiženje: ___________________________________________ IZNOS Red.. - članovima međunarodnih organizacija. ali imajući u vidu značajan protok vremena u odnosu na prvu instrukciju. Jedinstveni termini za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije koji se koriste u daljem tekstu su: misije. godine. osvrnućemo se na cjelinu instrukcije.00 Blagajna prodavnice 205. Uslovi za povrat PDV-a misijama i članovima misija Prvi uslov za pravo na povrat PDV-a plaćenog na dobra i usluge nabavljene u BiH misiji i članovima misije je da su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH. i primjenjuje se od 01. 2011. pored ukazivanja na izmjene sadržane u novoj instrukciji.00 Za povrat PDV-a ____________________________________________ 2. godine.00 Za umanjenje obaveze za PDV ____________________________________________ Povrat PDV-a međunarodnim misijama u BiH Način na koji se vrši povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima. dakle. bez ograničenja iznosa povrata. međunarodnim organizacijama i članovima međunarodnih organizacija prvobitno je bio uređen posebnom Instrukcijom UIO iz 2006. - međunarodnih organizacija (ako je to regulisano međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH). Ona nije donijela suštinske promjene u pogledu uslova i načina povrata poreza na dodatu vrijednost.00 KM godišnje. međunarodnim organizacijama i članovima misija (u daljem tek- stu: Instrukcija) objavljena je u “Službenom glasniku BiH”. Početkom ove godine donesena je nova Instrukcija UIO o ovom pitanju. Riječ “povrat” ne korespondira sa riječima “oslobađa se od plaćanja PDV-a”. Zakona o PDV-u propisano je da se vrši povrat PDV-a koji je plaćen za snabdijevanje dobrima i uslugama: - diplomatskih i konzularnih predstavništava. 85. Članovi misije mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog PDV-a samo po fakturama čiji je iznos (uključujući i PDV) veći od 200. Porezni savjetnik veljača 2012. PDV . a za članove međunarodnih organizacija: članovi misija. nego sa riječima “neopterećeno sa PDV-om”.Ostale obaveze 4788 85. Članom 29. To su lica i članovi njihovih porodica koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani BiH. U pogledu primjene Instrukcije bitno je znati ko se sve smatra osobljem misija i članova. kako bi podsjetili pod kojim se uslovima i na koji način vrši povrat PDV-a kod ove posebne kategorije učesnika u prometu. 45 .200. koji su akreditovani kod Ministarstva vanjskih poslova BiH na bazi uzajamnosti. ostali promet. Ovo ograničenje se ne primjenjuje u slučaju kada postoji uzajamnost (reciprocitet) između BiH i zemlje odakle je član misije (što je novina u odnosu na dosadašnju Instrukciju) ili je drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. koja podrazumijeva obavezu obračuna i plaćanja PDV-a. Za članove misije propisani su dodatni uslovi za ostvarivanje prava na povrat koji se sastoje u ograničenju u pogledu iznosa PDV-a koji treba da se povrati i u pogledu vrste dobara i usluga za koje se ne može tražiti povrat PDV-a.00 KM. sa pravom na naknadni povrat zaračunatog i plaćenog PDV-a. s tim što iznos povrata pojedincima u ovom slučaju ne može iznositi više od 1. broj O P I S Konto Duguje Potražuje ____________________________________________ 1. što je odrednica iz Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.00 PDV vraćen stranim državljanima 2780 85. broj 11/10. izuzev kod nabavke vozila kada se povrat PDV-a vrši u stvarno plaćenom iznosu. 02.

kako u pogledu visine iznosa iskazanog na fakturi (pa i ispod 200 KM) tako i u pogledu vrste dobara i usluga (pa i. inače.porezi Drugo ograničenje u pogledu povrata PDVa prilikom nabavki dobara i usluga za potrebe diplomatskog i konzularnog osoblja. donosi rješenje o povratu. uz ovjeru pečatom i potpisom. Izuzetno. stav 6. Vrste dokumenata koji se prilažu uz zahtjev su iste kao i u ranijoj Instrukciji. plin. kao i drugi dokaz o plaćanju. RC Mostar ili RC Banja Luka) prema sjedištu misije (s tim što će svi zahtjevi koji budu podneseni u drugim regionalnim centrima biti proslijeđeni na obradu u ured u RC u Sarajevu). koji sadrži elemente koji su propisani članom 107. Faktura mora biti originalna ili ovjerena kopija i ne starija od 12 mjeseci. voda. . stav 5. - faktura ili drugi dokument na kojima je iskazan PDV za koji se traži povrat. na primjer. uz koji se prilažu sljedeći dokumenti: - ispunjen obrazac CD-PDV 2 (Prilog 4) za misiju i za svakog člana misije. Zahtjev za povrat PDV-a se dostavlja mjesečno i može se podnijeti direktno Regionalnom centru UIO u Sarajevu (koji je. alkohola i alkoholnih pića. vina da se sada. kao validan dokument. članova međunarodnih organizacija i članova njihovih porodica. koji izdaje banka. tako da faktički žalba odlaže izvršenje. obroka u restoranima i hotelskog smještaja. Dosadašnja odredba iz Instrukcije da žalba ne odlaže izvršenje rješenja je brisana. Prvostepenu odluku po žalbi donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. a to može biti blagajnički račun. jeste da se povrat ne odobrava za nabavke duhanskih proizvoda. Takođe se napominje da se navedena ograničenja u pogledu iznosa PDV-a i u pogledu vrste dobara i usluga ne odnose na nabavke za službene potrebe misije. Kao dokaz da je PDV za koji se traži povrat plaćen služi uplatnica. telefon) ne mora biti ovjerena. za plaćene račune hotelskog smještaja za službene potrebe). pored fakture. podnose na obrascu CD-PDV 1 (Prilog 3 uz ovaj tekst). bez ograničenja. Kad je riječ o fakturi na osnovu koje se traži povrat. Nakon podnesenog zahtjeva. s tim što je no46 Porezni savjetnik februar 2012. Ako se plaćanje vrši kreditnom karticom. Na doneseno rješenje može se uložiti žalba. fotokopija fakture za režijske troškove (struja. u skladu sa odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. - dokaz o plaćenom PDV-u za koji se traži povrat. To znači da se povrat PDV-a može ostvariti za sve nabavke za službene potrebe misija. ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi iz Instrukcije. kolekcionarske predmete i antikvitete. kao dokaz da je izvršeno plaćanje može poslužiti isječak vrpce iz registar-kase ili izvod o stanju na bankovnom računu. povrat PDV-a ne može se vršiti ni za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj shemi za korištena dobra. po prethodno pribavljenom protokolu od Ministarstva vanjskih poslova BiH. - protokol Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ističemo da se navedena ograničenja ne primjenjuju ako je to drugačije regulisano međunarodnim ugovorom. Prema članu 54. šef grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo. odnosno misije ili člana misije. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (dakle elemente porezne fakture) i na kojem izdavalac može naknadno upisati naziv/ime i prezime kupca. fiskalni račun i drugo. Ukoliko se plaćanje vrši elektronski. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. umjetnička djela. ovlašten za donošenje rješenja o povratu u svim slučajevima) ili drugom nadležnom regionalnom centru UIO (RC Tuzla. kao dokaz da je izvršeno plaćanje služi obrazac “MT100”. Postupak povrata PDV-a Zahtjev za povrat PDV-a međunarodne misije i njihovi članovi. priznaje i “drugi dokument na kome je iskazan PDV”. prema članu 54. ona mora biti izdata od registrovanog PDV obveznika i pored obaveznih elemenata porezne fakture mora sadržavati naziv kupca. prehrambenih proizvoda. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. kao i predmete kupljene na aukciji.

zahtjev za povrat podnosi investitor nadležnom regionalnom centru UIO. Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za povrat treba biti na jednom od službenih jezika u BiH. stav 1. u skladu sa članom 29. godine (Instrukcija je objavljena na web stranici UIO). Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV i donesenom Instrukcijom prvobitno propisani postupak povrata PDVa značajno pojednostavljen. koja ne može biti starija od 24 mjeseca. takođe. pod brojem 02-1526/06. uz uslov da izvođač nema sjedište i stalnu poslovnu jedinicu u BiH). Zakona o PDV. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV. Zahtjev se podnosi na obrascu CD-PDV-1M (Prilog 5) jednom mjesečno. u skladu sa članom 13. nominalna vrijednost prelazi 10. Zakona o PDV. - kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat. vrši Sektor za poslovne usluge UIO. 2006. Uz zahtjev investitor obavezno prilaže: - faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca). U skladu sa odredbama navedene Instrukcije. Žalba izjavljena na rješenje o povratu ne odlaže izvršenje rješenja. od 08. Na rješenje o povratu može se izjaviti žalba. Zakona o PDV u kome je rečeno da povratu PDV-a podliježe i snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. 2007.porezi Povrat sredstava na osnovu donesenog rješenja vrši Sektor za poslovne usluge UIO. kao i posebnom Instrukcijom o načinu i uslovima povrata PDV. Kad su u pitanju konsultantske usluge. prema sjedištu investitora ili Regionalnom centru Sarajevo. Pored toga. U ovakvim slučajevima potrebno je da se strani izvođač registruje preko poreznog punomoćnika (naravno. 12. na osnovu donesenog rješenja. godine. od 24. kao i da konsultant bude iz te zemlje. ukoliko konsultant ne obezbijedi poreznog punomoćnika. uz prilaganje dokaza koji su nedostajali. sâm izvrši obračun i uplatu PDV-a. Procedura povrata PDV-a u ovim slučajevima propisana je članovima 57. i 58. a za fakture čija 47 . po kojoj odluku u prvom stepenu donosi šef Odsjeka za poreze u RC Sarajevo. objavljene na web stranici UIO). - dokaz o plaćanju PDV-a za koji se traži povrat (kopija naloga za plaćanje ili drugi dokumentovani dokaz o plaćanju). Porezni savjetnik veljača 2012. Troškove transakcije sredstava snosi UIO. Grupa za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo obavezna je da vodi posebnu evidenciju o podnesenim i o riješenim zahtjevima za povrat plaćenog PDV-a. a ukoliko to nije slučaj. donesene su i posebne Smjernice za primjenu Instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a za slučaj kad se projekti pružanja pomoći realizuju putem Evropske komisije (Smjernice. Povrat sredstava. kao i njenom izmjenom po brojem 17-4105-2/07. tačka 4. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći Bosni i Hercegovini Pravo na povrat PDV-a u sklopu projekata pružanja pomoći BiH uspostavljeno je članom 29. investitor mora putem sudskog tumača da obezbijedi prevod. koji se prilaže samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora. 03. Ukoliko je zahtjev za povrat odbijen zbog nedostatka nekog od dokumenata. šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. tačka 3. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi za povrat. Bitno je ukazati na to da u pojedinim međunarodnim ugovorima (najčešće onim o izgradnji i obnovi objekata) stoji da izvođač radova bude iz zemlje s kojom se potpisuje međunarodni ugovor. investitor je dužan da kao primalac usluge.000 KM i prije isteka tog perioda. zahtjev se može obnoviti.

ipak. ugovarač dostavlja EC dokaz o plaćanju PDV-a i to kod uvoza dobara kopiju Jedinstvene carinske isprave i bankovni izvod o uplati PDV-a. Donijeto rješenje dostavlja se EC i šalje Sektoru za poslovne usluge u Banjoj Luci na izvršenje. nakon uvida u fakture. EC obavještava ugovarača. putarine i dr). Kad se radi o uvozu dobara za EC i fakture stranih dobavljača glase na EC. stav 1. izvrši prebijanje odobrenog iznosa povrata sa evidentiranim dugom. Regionalni centar Sarajevo procesuira zahtjev. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi.porezi U skladu sa članom 56. se podnosi na obrascu CD-PDV-1M i uz njega se prilaže kopija obavijesti EC o plaćanju fakture ugovaraču i kopija ugovora na osnovu kojeg se traži povrat (samo uz prvi zahtjev za povrat u okviru jednog ugovora). Po izvršenom plaćanju fakture dobavljačima (sa PDV-om). koja je objavljena 26. između Delegacije EC u BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. koji vrši i uplatu PDV-a. privredna društva i udruženja građana. koji mogu biti strane i domaće nevladine organizacije. Zahtjev 48 Porezni savjetnik februar 2012. s obzirom na to da se po propisima o PDV na uvoz dobara za potrebe obnove plaća PDV (taj uvoz je oslobođen samo plaćanja carinskih dažbina). PDV. sa specifikacijom računa po kojima se traži povrat PDV-a. iznosom PDV-a i ukupnim iznosom za plaćanje). Po izvršenoj uplati PDV-a od špeditera. uz obavezu da. Praksa poznaje i situaciju da se implementacija projekata vrši i putem tzv. kontraktori dostavljaju EC fakture sa dokazima o plaćanju. na vrijednost tih dobara obračuna i uplati PDV. rješenjem o odobravanju povrata se nalaže da investitor-podnosilac zahtjeva ne može otuđiti nabavljena dobra prije isteka roka od tri godine od dana nabavke dobara u BiH. Pravilnika. stav 1. Uz fakture. tačka 4. . Zakona o postupku indirektnog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH”. U slučaju da se povrat vrši poreznom obvezniku koji ima neizmirenih obaveza po osnovu drugih indirektnih poreza (uvozne i izvozne dažbine. 2006. a EC. kontraktora EC. 04. izdaje kontraktorima potvrdu da se radi o projektu koji finansira EC i da se po tom osnovu može izvršiti povrat PDV-a. O rješenju koje je donijela UIO. akcize. uvoz obavlja porezni obveznik registrovan za zastupanje u vanjskotrgovinskom prometu-špediter. Po ispostavljenim fakturama EC vrši internu verifikaciju i plaća ugovaraču samo neto iznos fakture i u njegovo ime podnosi Regionalnom centru UIO Sarajevo zahtjev za povrat. Poseban postupak povrata PDV-a po projektima Evropske komisije Način povrata PDV-a u okviru projekata koje finansira Evropska komisija propisan je Smjernicama za primjenu instrukcija o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29. Zakona o PDV. Zakona o porezu na dodatu vrijednost. u skladu sa članom 41. Ograničenje otuđenja dobara ne odnosi se na dobra čija je pojedinačna vrijednost manja od 200 KM uključujući i PDV. broj 89/05). šef Grupe za pružanje usluga poreznim obveznicima u RC Sarajevo donosi rješenje o povratu. vrši provjere i izmjene po potrebi. Dozvoljeno je da se odbijeni zahtjevi isprave i ponovo predaju. godine. EC podnosi zahtjev u ime špeditera za povrat koji se vrši po postupku propisanom Smjernicama za primjenu Instrukcije o uslovima i načinu povrata u skladu sa članom 29. otuđi. ukoliko ta dobra. Tim Smjernicama je regulisano da porezni obveznik-ugovarač koji vrši isporuku dobara ili usluga Delegaciji Evropske komisije (u daljem tekstu: EC) u toku implementacije projekta dostavlja dva originala ili ovjerene kopije fakture na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (sa neto iznosom. Po dobijanju potvrde (cirkularnog pisma) kontraktori podnose zahtjev za povrat u skladu sa standardnom instrukcijom o povratu PDV-a po međunarodnim projektima. Uprava za indirektno oporezivanje je ovlaštena da. a kod unutrašnjeg prometa kopiju PDV prijave. a na osnovu granta između EC i kontraktora. tačka 4.

49 .porezi Prilog 1 PDV-SL-1 Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH Podnosilac zahtjeva: Identifikacioni broj: Adresa: Mjesto: Država: Broj računa otvoren u banci u BiH: Red. br. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno Datum: Podnosilac zahtjeva __________________________ Porezni savjetnik veljača 2012.

Potpis prodavca __________________________ Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Datum iznošenja dobara:________________ Potpis carinskog službenika______________ Ovjera carinskog organa: M. br. . Kupac ne ispunjava uslove za povrat Datum iznošenja dobara: Potpis carinskog službenika: Ovjera carinskog organa: M. P. .porezi Prilog 2 PDV-SL-2 Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime): Identifikacioni broj: Adresa: Broj putne isprave: Odredišna zemlja: Adresa: Mjesto: Broj računa u banci: Red.Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu. Datum fakture Broj fakture Ukupan iznos naknade bez PDV-a Ukupan iznos PDV-a Ukupan iznos naknade sa PDV-om Ukupno .Original obrazac.Ovaj obrazac popunjava prodavac . ovjeren od strane carinskog organa potrebno je dostaviti prodavcu u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa . 50 Porezni savjetnik februar 2012. P. P.Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu Datum popunjavanja obrasca: ______________________ M.

51 . tačke 1 . Pečat misije Potpis šefa misije: _______________ Porezni savjetnik veljača 2012. Zakona) za mjesec: ________________________ Broj protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH: Naziv misije: ____________________________________________________ _________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za misiju: _________________________________ Broj žiro-računa na koji se vrši povrat za članove misije: _________________________________ Adresa misije: ______________________________________ Mjesto: ____________________________________________ Broj: Datum: Ovim putem tražim: 1. povrat PDV-a za članove misije koji su/je isti platili/o za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2: Red.porezi Prilog 3 CD-PDV 1 ZAHTJEV ZA P O V R A T PDV-a (na osnovu člana 29.3. Ime i prezime člana misije Iznos PDV broj Ukupno: Izjavljujem da je roba namijenjena za službene potrebe misije ili za ličnu upotrebu člana misije. povrat PDV-a u iznosu od ______________ KM. stav 1. koji je MISIJA platila za nabavljena dobra i pružene usluge po računima navedenim u specifikaciji obrasca CD-PDV 2 2.

________________________________ Broj priloga Broj računa Datum računa Potpis člana misije: __________________ * Napomena: Obrazac koji popunjava član misije ne mora biti potpisan i ovjeren od strane šefa misije.52 Prilog 4 CD-PDV 2 Porezni savjetnik februar 2012. ________________________________________________ Specifikacija računa za mjesec: Dobavljač Iznos računa sa PDV Naziv PDV broj Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Pečat misije Potpis šefa misije: __________________ Naziv misije: __________________________________________________________ porezi Ime i prezime člana misije: Adresa misije: __________________________________________ Mjesto: ________________________________________________ Broj: ________________________________ Datum. .

_________________________________________________________________ Vrijednost po podugovoru: ___________________________ Mjesto izvođenja: __________________________________ Investitor projekta: _____________________________________________________ Adresa: ___________________________________ Sjedište: ___________________________________ Broj žiro-računa: _____________________________ Specifikacija računa Izvođač/implementator: Broj priloga Broj računa Datum računa Naziv PDV broj Iznos računa sa PDV Iznos PDV za koji se može ostvariti pravo na povrat Ukupno: Mjesto i datum: Potpis podnosioca zahtjeva: _____________________ Porezni savjetnik veljača 2012. _________________________________________________________________ 2. stav 1. _________________________________________________________________ Vrijednost ugovora: II Podugovor zaključen na osnovu međunarodnog ugovora (naziv projekta): ______________________________________________________________________ Broj i datum zaključivanja: ______________________ Zaključen između: 1. 53 . tačka 4. Zakona) Za mjesec: ________________________ I Naziv međunarodnog ugovora:__________________________________________ Broj i datum: ______________________ Zaključen između: 1.porezi Prilog 5 CD-PDV 1 M Z A H T J E V ZA P O V R A T PDV-a NA PROMET DOBARA I USLUGA U OKVIRU MEĐUNARODNIH PROJEKATA PRUŽANJA POMOĆI (na osnovu člana 29. _________________________________________________________________ 2.

ljude koji su posmatrajući sav taj užas počeli da stvaraju viziju jednog drugog. kao do sada.porezi POREZI: ISTORIJSKE LEKCIJE (11) Prosvjetiteljstvo “ima riječ” o oporezivanju Goran Drakulić Stara je istina da i na đubrištu ponekad izraste predivan cvijet. ti ljudi su izražavali svoje viđenje tih pojava. Evropa 17. Adamsa “Za dobro i zlo . prosvjetitelji govorili i pisali o ovoj temi. pa ni oporezivanje nije moglo ostati van fokusa tih briljatnih analitičara i vizionara. svijeta u kojem neće dominirati praznovjerje i glupost. .W. vjerujem da ćete i ovaj put na ovim stranicama pronaći dosta toga poučnog i korisnog. počela je da rađa sve blistavije umove. tu i tamo počnu sprovoditi u djelo. 54 Porezni savjetnik februar 2012. autorski tekst zasnovan na izvornicima. nego izbor fragmenata iz ove odlične knjige. sa minimalnim doradama. Posmatrajući društvene pojave kojima su bili okruženi. Proći će vremena dok se njihove ideje. nasilja. svijeta u kojem će ljudi biti slobodni i u kojem neće ometati jedni druge da žive svoje živote kako najbolje umiju. na način da doslovno prenesem odgovarajuće fragmente iz knjige C. vijeka. ovaj put istorijske lekcije nisu. ovaj nastavak istorijskih lekcija posvećujem baš njima.utjecaj poreza na dobro i zlo civilizacije”. ali je činjenica da su baš kompleksne životne okolnosti bile katalizator za razvoj takvih ideja. Smatrajući da je dragocjeno da se ima na umu to što su tzv. barem djelomično. i 18. koja je nakon srednjovjekovnog mraka ponovo potonula u mrak vladarskog apsolutizma. vjerskih netrpeljivosti i sve većih i krvavijih ratnih sukoba. boljeg i pravednijeg svijeta. Dakle. Ipak.

i to zbog njezine paramilitarne porezne policije koja je provodila prisilnu naplatu poreza i kažnjavala one koji nisu plaćali poreze. Veli­ ki pravni i politički mislioci tog doba. Takva mudrost u oporezivanju prevladavala je u razmišljanjima zapadne civi­ l izacije. Ljudi su često govorili o odnosu poreza i tiranije. Većina tih ideja nestala je iz današnjeg svijeta. u britanskom Parlamentu i u francuskoj Vladi mogu se vidjeti i osjeti­ ti ideje Lockea. Adama Smitha i ostalih velikih mislila­ c a prosvjetiteljstva. stoljeću na način na koji su Izaija i Jeremija go­ vorili svom narodu tijekom teškoća i ratova od 800. SAD i njihov Ustav osnovani su na načelima prosvjetiteljstva. Ti su se mislioci koristili prošlo­ šću kao vodičem u svojoj filozofiji. Ti mislioci govore 20. Amerikanci bi vjerojatno shvaćali oporezivanje mnogo ozbiljnije. nadzora i po­ s tizanja ravnoteže.F porezi posljedica bezbrižnosti. ilozofija 18. Razlog zbog ko­ jeg su Amerikanci toliko glupi može se naći u neposrednoj prošlosti u 19. Gledajući na porezne katastrofe iz svoje neposredne prošlosti. Također su govorili o utjecaju poreza na blagostanje. Da je njihova povijest 19. koje raspolaže mnogim spoznajama o prošlosti. Ni onda. U Engleskoj je zbačena monarhija i pogubljen kralj. stoljeća. Zbog šoka od šest velikih poreznih pobuna slom je doživjelo i veliko Španjolsko car­ stvo. Teško ih je optužiti zbog nekih njihovih stajališta od kojih se mnoga i danas poštuju. pa se čini da suvremeni stručnjaci u Porezni savjetnik veljača 2012. stoljeća koju poznajemo kao prosvjetiteljstvo prekinu­ la je doba praznovjerja i pokušala utvrditi razlog kao temelj svih vjero­ vanja i pravila političkog ponašanja. Uništavanja i razaranja koja je civilizaciji donijelo loše oporezivanje potaknula su ljude tog doba na razmišljanje nad ruševinama. godine pri­ je Krista. sudske i zakonodavne vlasti). Mudrost tog doba razuma izrasla je iz nasilja i sukoba 17. Američko nepoznavanje toga je 55 . Proučili su isku­ stva iz povijesti i prijašnje poteškoće s oporezivanjem i iskoristili ih za svoja najzrelija razmišljanja i razloge. Poznate su mnogobrojne mudre riječi tih ljudi. a da pritom ne prouči prošlost kako bi spoznalo što je pretjera­ no oporezivanje učinilo mnogim drugim narodima. stoljeće u raspravama u američkom Kongresu. stoljeća bila prepuna krvoprolića i gospo­ darske propasti zbog loših poreza. stoljeću otupjeli su njihove osjećaje prema zlu koje porezni sustav može na kraju stvoriti. jednostavno. a narod je patio zbog strašnog građanskog rata uzrokovanog oporezivanjem. U Francuskoj su zbog poreza posvuda bile krvave i okrutne pobu­ ne. Prvo. stoljeća te su se ideje izgubile u težnji za velikom vladom. imali su riječ po pitanjima oporezivanja. moralnost. pamet. Oni su istraživali poreze koji su u prošlosti bili učinkoviti. odabire put koji vodi sve većem oporezivanju i gotovo nevjerojatno visokim pore­ zima. Ljudi su u doba prosvjetiteljstva imali prednost koju današnji ljudi nemaju. pa čak i obični ljudi. kao i one koji to nisu bili. u Francuskoj je vjerojatno bilo najteže. Svi su vrlo dobro poznavali svoju povijest. što suvremeni kreatori poreza zanemaruju. do 600. kao i uništavanja slobode zbog poreza. Mir i niski porezi u 19. Poput starih proroka. a kojoj se barem djelomično može pripisati njihova dobra pro­ sudba. stoljeću. Kroz cijelo 19. ratova i nasilja uzrokovanih porezi­ ma. pravnu znanost i. ali ovdje navodimo samo deset najvažnijih točaka. kao ni danas. nije bilo lako odrediti pravedan i mudar porez. čini se neobičnim da pametno društvo poput današnjeg ame­ ričkog. Od svih zemalja. Na području poreza to je bila oznaka za po­ reznu mudrost. Montesquieua. zastupničke demokracije i ograničene vlasti. Ta su stajališta zastupala politički koncept razdvajanja moći (izvršne. Bili su prvi svjetski povjesničari porezne prakse. mislioci prosvjetiteljstva predvidjeli su što će se dogoditi s narodom ako se dopusti prevelika vlada i pretjera­n o oporezivanje. Početkom 20. spoznali su zla koja može stvoriti loše oporezivanje. velikim ratovima i velikom javnom potrošnjom.

preko njih se olako prelazi. “poreza je malo”. John Adams otišao je tako daleko da je rekao: “Bez Paineova pera. Sve dok ljudi vjeru­ ju u tu zabludu “ostvaruju se pretjerani javni prihodi”. Prekomjerno oporezivanje. je veliko ograničenje slobode. Paineove su tvrdnje naišle na veliko odobravanje među narodom. Možda je to primjer jednostavne istine o životu: što se dobije bez muke. jer su bile izraz 1. op. Paine se upisao kao zastupnik “siromašnih. koji su u to doba postojali u zemljama visokih poreza. on je. te da je.” Kada države nameću prevelike poreze. a ne nešto što su ljudi danas sami ostvarili ili postigli.” Paineova dominantna tema bila je da oporezivanje stvara tiraniju. ratara i svih drugih na koje 1 Iz potpuno istih motiva je i autor ovog serijala inicirao objavljivanje “istorijskih lekcija” u “Poreznom savjetniku” za što je Revicon imao osjećaj i razumijevanje! Porezni savjetnik februar 2012. koji ih na silu odvlače iz njihovih kuća ili ih pak tjeraju. stvarno pada porezni teret”. trgovaca. 56 . kao i veće osiromašenje zbog poreza a ne neprijatelja. “Vlada je”.država postaje pravi neprijatelj naroda. za­ pravo. G.što je jedino opravdanje za postojanje države . Dok je živio u Lon­ donu. Navodimo vrijednu ostavštinu prosvjetiteljskih mislilaca današnjim generacijama.). Washingtonov mač ne bi bio ubojit. postaje očito da su ti sustavi loši. godine napisao: “Postoje dvije različite klase u En­ gleskoj: ona koja plaća poreze i ona koja ih prima i živi od njih . isto onako podlo kao što to čine stra­ ni osvajači! Kada se prouče bijedni uvjeti ljudi pod (lošim) sustavom vlasti.. Franklin i Madison veoma su cijenili Painea zbog njegova dopri­ nosa poticanju Američke revolucije. državni aparat. Čak i ako naiđemo na njihove ideje. “čak i u najboljem slučaju nu­ žno zlo. naivnom odnosu naroda prema svojoj vladi vje­ rujući da je ona “neka prekrasna.). u načelu.D. bijesni porezni obveznici kojima je bilo dosta. Vlada je u najboljem slučaju nužno zlo Ljudi u doba prosvjetiteljstva nisu imali zabluda o vladi. Ono što ljude potiče na revoluciju najčešće su oporezivanje i prevelika vlada (tj. Paine je 1792. napisao je Thomas Paine (1737 – 1809.” Revolucija je u prvom redu bila potrebna zato da stvori vladu koja je “jeftinija i učinkovitija” ostvarujući vladavinu “mira. stoljeća u Europi i Americi prouzročili su. proizvođača. Kada je oporezivanje pretjerano. te prijetnja imovini i radinosti. kradu od svojih građana uzi­ majući plodove njihova rada i imovine. Slo­ boda i neovisnost koje ljudi danas uživaju su ostavštine prijašnjih ge­ neracija koje su ih izvojevale. nužna opća revolucija i stvaranje odgovarajuće državne vlasti. Revolucionar­ na previranja potkraj 18. Kada je Paine rekao da je oporezivanje tiranija. Današnja je sloboda ostavština. Umjesto da štiti slobodu i imo­ vinu naroda .) na prvoj stranici svog pamfle­ ta “Zdrav razum” (Common Sence) (1776. zapravo. kada je vlada pravedna. Srž problema je u glupom. a u najtežem nešto nepodnosivo”. olako se uzima. ono neizbježno razdvaja te dvije klase. General George Washington svojoj je vojsci podijelio Paineov pamflet u zimskom razdoblju ti­ jekom prvih godina američkog rata za otcjepljenje od Engleske. ograničenja slobode. Jefferson.porezi području poreza i države nisu svjesni što su naši preci ostavili potomstvu. naglasio da sva oporezivanja zahtijevaju određen stupanj tirani­ je.. zagonetna stvar”. ali u radovima današnjih “stručnjaka” nećemo naći veću potporu razmišljanjima prosvjetiteljskih mislilaca. Paine se posebno osvrnuo na monarhijske i aristokratske europske sustave.1 Možemo tražiti koliko god želimo. a na kraju više osi­ romašuje narod nego što su to činili strani neprijatelji. Sloboda se uzima olako i ljudi gotovo nisu svjesni kako ju je teško ponovno dobiti jednom kada se izgubi. Jedna­ ko oštra kritika nesumnjivo se može uputiti suvremenim birokratskim društvima u kojima su visoki porezi stvorili ekonomske teškoće i kaznene zakone. civilizacije i trgo­ vine”. Ukratko. “Golemi troškovi države prisilili su ljude da misle i nagnali ih na revoluciju. za­ pravo.

da ima stabilnu va­ lutu i da ne izgubi desetke tisuća mladih ljudi u vojnom pothvatu ute­ meljenom na paranoičnom strahu od komunizma. “neobuzdana želja isprazne slave” (moglo bi se to nazva­ ti zla kob Istoka) i “napad hirovitosti” (američka sposobnost da uspije ondje gdje je pala Francuska). bilo rezultat pomućenog uma. knjizi koja je uvelike utjecala na stvaraoce američkog Ustava iz 1787. ali svesrdno i sistematski podrivan od konkurentnog kapitalitisčkog sistema koji je težio za uspostavljanjem globalnog svjetskog tržišta bez nedodirljivh ostrva za carstva multinacionalnih kompanija.4 Adam Smith objašnja2 Na žalost. Vlada može samo predložiti. Sve je tu.” Višestoljetno rasipništvo i glupost vladajućih potvrđuju Montesqu-ieove navode. (primjedba G. koje je. Glasači su odbili Goldwaterovo “jastrebovsko” stajalište.. inače. ipak. Vlada Republike Srpske kupila “većinski paket akcija” i sa kojima se gazduje baš u skladu sa onim što je ovdje rečeno.  Država se ne smije miješati u gospodarstvo Najbolji suvremeni primjer zla koje se događa zbog upravljanja dr­ žavne birokracije gospodarstvom može se naći u socijalističkim i ko­ munističkim državama. (primjedba G. “Ko ni sebi ni svom”. osim stvarne želje naroda da se ne umiješa u kolonijalni rat na drugoj strani svijeta. U Švicarskoj narod neposredno odobrava državnu potrošnju i povećanje poreza.. Nacionalno samopoštovanje bilo je uništeno.D. neobuzdane želje za ispraznom slavom i određene nemoći duha nesposobnoga da se odupre pomodnosti i pretjeranosti. Trebale su godine patnje i mnoštvo izgubljenih života i zdravlja da bi se nacija izvukla iz 57 . pri­ vlačnosti izuzetnih projekata. ali narod ima zadnju riječ. U utvrđivanju tih prihoda na odgovarajući način treba uzeti u obzir i po­ trebe države i njezinih građana.D. koji bi se s vreme­ nom pokazao kao nesposoban gospodarski sustav koji se urušio sam od sebe.) u djelu “Duh zakona” (De l’Esprit de Lois). Slom Amerikanaca u Vijetnamu očit je primjer onoga što je Montesquieu imao na umu. vlada bi trebala smanjiti broj želja. izuzetnog izlaganja.porezi nečega što je bilo samo po sebi očito: on je vidio Ameriku kao zemlju velikih slo­ boda jer je (tada) bila zemlja niskih poreza. I sasvim sam siguran da drugačije nije ni u drugim sredinama u kojima država Porezni savjetnik veljača 2012. slabosti onih koji vladaju. kako je poslije otkriveno. ostavljam da ne narušim nit njegovog. 3 Sam od sebe. jer se kasnije pred našim očima pokazalo da Vijetnam nikako nije samo “izolovani incident” i neprijatnost koja se neće ponoviti. Izmišljeni zahtjev države Baron Charles-Louis de Secondat Montesquieu (1689 – 1755. Ako ima ograničena sredstva..2 Vijetnamski rat dobar je primjer Montesquieuova upozorenja. ali je.. rekao bi naš narod. Nakon što je preuzeo dužnost. Izmišljeni su zahtjevi posljedica strasti.3 3. “pri­ vlačnost izuzetnih projekata” (američka hegemonija nad južnoistočnom Azijom).. a čak su i kapitalističke zemlje. loše prošle. objašnjava taj problem ovako: “Javni prihodi dio su onoga što svaka osoba daje od svoje imovine za osi­ guranje ili za postojanje prihvatljivog uživanja ostalih. Predsjednik Johnson izabran je kao kandidat koji će se zauzimati za mir (“ispunit će stvarne želje naroda”). Primjer koji dokazuje koliko je to istina jesu bivša državna preduzeća u kojima je npr. Švicarska je jedina zemlja koja ima ustavnu odredbu o su­ zbijanju problema što ga je spomenuo Montesquieu. 2. besmislenog rata. koje su pokuša­ le s državnim vlasništvom u gospodarstvu. Johnson je želje naroda zamijenio “svojim viđenjem potre­ ba države”. ali ono što je Adam Smit govorio u narednom citatu i te kako stoji.). Nikada se ne smiju zanemariti stvarne potrebe naroda pred izmišljenim zahtjevima države. Sve ono što su proizvela državna poduzeća bilo je znatno slabije od proizvoda privatnog sektora. Često se događalo da su čelnici nemirne naravi zamišljali kako su zahtjevi države jednaki zahtjevima njihovih sitnih i neukih duša. čini se da je Adams poprilično naivan u svom viđenju američkog društva.) 4 I o ovom bi se moglo prilično polemisati. Donedavno je Sovjetski Savez plaćao cijenu potpunog državnog nadzora i planira­ nja. Očito je da se ne bih baš složio sa ovom konstatacijom Adamsa.

Na žalost. drugim riječima. koje potječe od Grka i starih Rimljana. prema Montesquieu. U njemu napominje da ljudi koji žive u slobodi dopuštaju da ih nadziru i podnose visoke poreze. povećati svoj imetak time što bi postali po­ duzetnici u običnim granama trgovine. ali to uglavnom biva neuspješno. Agenti nekog vladara smatraju bogatstvo svoga gospodara nei­ scrpnim. Zato je kruto i zatucano držanje zakona i onda kada se radi o čigledno besmislenim situacijama.” Kada Deklaracija neovisnosti govori o pravu doseljenika na osamo­ staljivanje od Velike Britanije i uspostavu njihove vlasti. Njihov je ustanak. Načela pravne znanosti u spornim pitanjima izrazio je Jotin Locke u Second Treatise on Civil Government: “Stoga je prirodni zakon vječni zakon svih ljudi. prihvaćaju ropstvo koje nisu nimalo željeli.D. zakonodavaca i onih drugih. oni ih žele podići do ne­ mogućih granica i. a to povratno zahtijeva jake kaznene mjere. Da ukratko ponovimo: ljudi u slobodarskim drža­ vama bez razmišljanja daju svojoj vladi pravo da uvodi visoke pore­ ze što izaziva utaju poreza. ali jednom kad su to dopustili spoznaju da se ne mogu vratiti u prijašnje stanje. (primjedba G. jer se često zaboravlja da nijedan zakon kojeg su ljudi sposobni da napišu ne može da obuhvati sve varijacije koje život može da priredi u praksi. kao i privatnici. Utaja poreza nije kriminalni čin Postojalo je doba kada su se veliki zakonodavni umovi prema kazne­ nom zakonu odnosili obzirno i s poštovanjem. Oni ne paze po kojoj cijeni prevoze vladarova dobra s jednog mjesta na drugo.” 5. ta se umjere­ nost zaboravlja: kako su razrezani veliki porezi. Medu tim velikim prednostima slobode jest i ta da se ona može zlouporabiti. bio u skladu s prirodnim zakonima.). Sloboda nosi klice vlastitog uništenja To je glavni zaključak koji je proizašao iz tog razdoblja. biti usklađena s priro­ dnim zakonom. što danas nedostaje. taj se usta­ nak opravdava pozivanjem na Lockeovu filozofiju “podrazumijevaju­ ći među silama na zemlji razdvajanje i jednak položaj koje im omogu­ ćavaju prirodni zakoni i Bog”. poreznik “mora imati iznimne mogućnosti ugnjetavanja i time je zemlja uništena”. 4. Oni gotovo nikada nisu uspjeli. Pravila koja oni stvaraju za djelovanje ljudi moraju. obveza na trgovinu bliža je slobodi jer nema tako neposredan odnos s osobom”. Kako umjerena vlada može činiti djela kojima se divi. a posljedica pretjeranih poreza je ropstvo. Logika toga. 15. Oni ne paze po kojoj cije­ ni prodaju. jednostavna je. vladari su se često upuštali u mnoge druge trgovačke pothva­te i htjeli su. odjeljak). Montesquieu je izrazio riječima: “Glavarina je po prirodi bliža ropstvu.5 Kralj je imao moć da 5 Kod nas je to isto božansko načelo sakriveno u pojmu “pravna država”. nije bilo omiljeno u monarhističkoj Europi. gdje je prevladavalo božansko pravo kraljeva. Jedanput kada je u slobodarski usmjerenim društvima dopušteno pretjerano oporeziva­ nje. 6. kao i njiho­ vo osobno postupanje i postupanje drugih ljudi. Rasipanje koje uvijek prati vladarove poslove razlog je što oni ne uspi­ jevaju. Posljedica tih kaznenih mjera je uništavanje zemlje. 58 . očigledan primjer kada je pisanim ljudskim zakonima potrebno pretpostaviti prirodne zakone i zdrav razum (primjedba G. bar ne onoliko uspješno koliko bi moglo biti da se ne radi o “tuđe babe brašnu”. Dr­ žava nema pravo nazivati “kriminalom” ono što nije usklađeno s pri­ rodnim zakonima i što bi se danas moglo nazvati “uobičajenim općim prekršajem”.D. a posredni znak slobode To vjerovanje.porezi va taj problem je­ dnako dobro kao bilo koji pisac nakon njega: “Međutim. pokušava da “spašava” određene privredne subjekte. Montesquieu u svojoj knjizi ima odjeljak Zloporaba slobode (knjiga XIII. kako to “cjelokupno ljudsko djelova­ nje i treba biti”. Sloboda stvara pretjerane poreze.  Neposredni su porezi znak ropstva. Oni ne paze po kojoj cijeni kupuju. nezahvalni su za ruku slobode koja im je to omogući­ la. Locke-ovo viđenje. koliko god je imalo jak utjecaj i bilo temelj SAD-a.) Porezni savjetnik februar 2012. većina današnjih pravnika je “operisana” od razumijevanja ove činjenice.

prema kojoj su oni koji žive u uvjetima slobode skloni oporezivati do ropstva.. jer se inače uništava svaki razmjer prema krivnji i ubojica izjednačava s onima koji nisu prekršili prirodne zakone. U vezi s poreznom evazijom. Montesquieu je 1751. godine. Lockeova se fi­ lozofija uzdigla iznad moći vlasti da po želji određuje kaznene zakone.” 7. poput onoga za zločine koji se kažnjavaju smrću. Jedna od odredbi bio je i zakon protiv prosjačenja. tiskano je klasično djelo Adama Smitha “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”.6 Ako iznenađuje ideja prosvjetiteljskih mislilaca. Montesquieu kaže: “Potrebno je stoga izbjegavati pretjerano kažnjavanje. pa je stoga normalno biti podvrgnut uskraćivanju ili ograničavanju autori­ teta koje ih dodjeljuje. U slučaju njihova nepoštovanja. stoga. (. što je od svih stvari na svijetu u najvećoj suprotnosti s duhom suvremene vlasti. “odmah postaju slobodni ljudi. to je u suprotnosti sa zakonima prirodne pravde.. Lockeovi su sljedbenici ima­ li čvrsto stajalište. 1776.” Često se čudim kako su Amerikanci na Jugu izbjegavali poštovati to bitno načelo britanskog prava. Blackstone podržava Lockeova i Montesquieuova stajališta: “Pažnja mora biti usmjerena na to da se spriječi izuzetno kažnjavanje.. sma­ tra izmišljenim ili neprirodnim prekršajem. a u svakom bi pogledu “. često je nesposoban za povredu kaznenog zakona.D. već da su sva prava koja imaju zakonska i dogovorena. 59 . da je Bog obdario čovjeka nekim neotuđivim pravima i da je sloboda je­ dno od njih. (primjedba G. Henrik VIII donio je gotovo 200 manjih odredbi koje su za počinjena kaznena djela predviđale vješanje.) Porezni savjetnik veljača 2012.” Petnaest godina poslije Blackstone je napisao svoje veliko djelo “Napo­ mene o zakonima u Engleskoj” (Commentaries of the Laws of England). Utajivač poreza.porezi nešto proglasi kriminalom i tu nije bilo mjesta za prirodne zakone. “Čak i crni robovi. Tada nestaje svaki razmjer kažnjava­ nja prema krivnji. Kao zločinci kažnjeni su ljudi koji se stvarno ne mogu smatrati lošima.) Iznenađuje.bio odličan građanin da zakoni njegove zemlje nisu učinili zločinom ono što priroda nikada nije namjeravala učiniti zločinom. Poreznici se njome često ko­ riste za kažnjavanje radinosti.  Najveća prijetnja slobodi: samovolja u oporezivanju “Samovolja je opasnija od svih poreza. čak i za zločine koji se kažnjavaju smrću. Ako se taj prekršaj proglasi kriminalom. kaže Smith.” “Pozitivan prekršaj” je onaj koji je proglasila država i ne zaslužuje da se nazove pravim kriminalom. Po­ rezna je evazija posljedica pretjeranog oporezivanja koje potiče pore­ zne obveznike na utaju poreza zbog “izuzetno velike koristi” koju viso­ ke porezne stope donose utajivaču poreza. nego su samo počinili pozitivan prekršaj. u kojemu na mnogo mjesta posvećuje pozornost slobodama Engleza. da danas gotovo nitko ne vjeruje kako čovječanstvo ima ikakvih pri­ rodnih prava.” Albert Jay Nock u svojoj izuzetnoj knjizi “Država naš neprijatelj” (Our Enemv the State) slijedi zakone prirodne pravde: “Teorija slobode temelji se na doktrini zakona prirodne pravde i uvijek sam smatrao da je Deklaracija neovisnosti usklađena s tom doktrinom. Ali. ne prihvaćajući poreznu evaziju kao kriminalni čin. Time ne završavamo s dvojicom divova pravne znanosti. Deset go­ dina poslije. On poreznu evaziju. godine utemeljio stajalište budućih mislilaca. U onim po­ kvarenim vladama gdje postoji bar opća sumnja da ima mnogo nepotre­ bnih rashoda i loše upotrebe javnih prihoda malo se poštuju zakoni koji ih čuvaju. Ali svijet se brzo udaljava od staromodnih ljudi poput mene i poznato mi je da je ta doktrina pod upitnikom i sada potpuno napušte­ na. također.. još više mo­ že uzbuditi njihovo vjerovanje da samovolja 6 Citat iz već pomenute Nock-ove knjige. Spominjanje navoda “kažnjava smrću” vjerojatno se odnosi na neke od Walpoleovih okrutnih zakona protiv utajivača poreza.” ističe Blackstone 1766. Vlade to ne smiju činiti jer zakoni trebaju biti podređeni prirodnim zakonima. Istaknuo je da se te slobode odnose na svakoga tko je stupio na engle­ sko tlo. da ona postoji me­ du civiliziranim ljudima”.

. godine piše da je pravo biti oporezivan samo uz pristanak “najbitnija uporišna točka slobode”. Svaki je drugi pokušaj nepravda i bilo tko to radi. stoljeća doživio velike promjene. Prvo načelo podrazumijeva da je za oporezivanje potreban prista­ nak.porezi u oporezivanju opravda­ va evaziju. Jedini zaista demokratski način bi bio poput onog švajcarskog: referendum! (primjedba G. a ne u ko­ lonijama. oružanu pobunu i nasilno svrgavanje vlasti. Porezi su dobrovoljan dar i samo ustupak stanovnika. Koncept je tijekom 18. Oporezivanje i zastupanje usko su povezani i od najveće su važnosti za ustavnost. pa i poreske propise donose u skladu sa svojim interesima. i 1770. Ti su ljudi bili tako osjetljivi na važnost stvarnog bona fide pristanka da su se skupštine u Novoj Engleskoj suzdržavale od oporezivanja gra­ dova koji nisu poslali svoje predstavnike. Koja načela? U zapisima iz doba prosvjetiteljstva kao važna se isti­ ču tri načela. Porezni obveznik u Marvland Gazette 1748. ovim je riječima objasnio taj koncept: “Oporezivanje nije dio vladine ili zakonodavne moći. odbacuje i uništava razliku između slobode i ropstva. ne sjede predstavnici naroda nego predstavnici interesnih grupa. da su oporezivanje i zastupanje nerazdvojivi jer se temelje na prirodnom zakonu. stoljećem i građanskim ratom u Britaniji. a najoštroumniji i najpronicaviji mislioci bili su u Velikoj Britaniji. To je bila opasnost koja se. i pomogao da se opozove Zakon o biljezima (Stamp Act). Na nesreću. godi­ ne guverner Georgije nije dopustio predstavnicima četiriju novih župa da prisustvuju skupštini. što drugi zakoni nisu trebali imati. Oporezivanje uz pristanak.” Poduprli su ga brojni vodeći engleski političari. u istoj mjeri mora biti oslabljena ili ugušena sloboda. političkih i ekonomskih.. Da bi bio samovoljan. ponavljam i ostat ću dosljedan tome do za­ dnjeg časa. odnosno to je samo po sebi čak vječni prirodni za­ kon.D. jedna je od najistaknutijih oznaka britanske slobode. koji je pred­ sjedao Trgovačkom ko- 60 . nije potpuno jasno njegovo puno značenje. zakonodavstvo ih nije oporezovalo. na žalost. opasnijim od svakog drugog zla. jer što nekomu pripada.. kao ni to zašto se smatralo zakletim neprijateljem slo­ bode. provodi pljačku. koju može izraziti on sam ili njegov predstavnik. koji je služio između 1776. to je potpuno njegovo i nitko nema pra­ vo da mu to oduzme bez njegove suglasnosti. Pitanje suglasno­ sti u Britaniji je bilo riješeno Pove­ ljom o pravima (The Bill of Right). Ali. odnosila na sve vrste oporezivanja koje nisu ozakonjene ili se njima nije upravljalo na odgovarajući način. koji sve.) Porezni savjetnik februar 2012. Tomu su podređena sva ostala prava. Država može donijeti sve mo­ guće vrste zakona i odredbi za dobro zajednice. prvo i najosnovnije od svih ljudskih prava. koji je oštro poku­ šavao spriječiti revoluciju u kolonijama. pa čak i ministar fi­ nancija lord Camden. kada 1769. pa sve dok se to ne ostvari. time nije bilo riješeno i za Engle­ ze koji su živjeli u kolonijama u Sjevernoj Americi.7 Za prosvjetiteljske je mislioce pravo da se biva oporezivan uz su­ glasnost. U današnje doba to nije bio predmet intenzivni­ jeg proučavanja. otpor. Čini se da se nije odnosilo samo na jednu vrstu oporezivanja ili na određeni nedostatak koji može iza­ zvati loše oporezivanje. i ako krši ta načela. čini se. izdaju. Na primjer.. štoviše njezina duša i tijelo za narod ili (a to je isto) za njegove predstavnike. Lord Wiliam Pitt. Koncept suglasnosti stavio je oporezivanje izvan uobičajenog postupka izrade zakona i zakonodavstva.” 7 Za mene izglasavanje poreza u narodnoj skupštini nikako se ne može smatrati oporezivanjem sa pristankom. ali kada je riječ o pore­ zima. I to se danas zove demokratija. pojam im se činio sam po sebi razumljivim tako da ga nisu definirali. da posje­ duje moć samostalnog čuvanja lisnice. oporezivanje se smatra samovoljnim. uglavnom.” Drugi vodeći britanski politički vođa lord Shelburne. Puno značenje pojma samovoljno oporezivanje sto­ga nije posve jasno. kaže taj pisac . nasilje. a čim je ona oslabljena ili uništena. da sam sudi koliko se od njega može uzimati i da sam odlučuje o raspolaganju prikupljenim sredstvi­ma. Camden navodi: “Moje je mišljenje o tome. porezni zakoni moraju imati suglasnost poreznih obveznika. Locke je naglašavao načelo suglasnosti koju možemo pove­ zati sa 17. jer u skupštini. i to samo uz osobnu suglasnost. porez je morao kršiti na­ čela.

što je onda? Sudac Cooley ie.” Američku je revoluciju pokrenula rasprava o tome što znači “sugla­ snost na oporezivanje”.” Osim suglasnosti. Parlament je “dao suglasnost” za svakoga. Njihove strasti. oni će je zloupotrijebiti.) teže. rekao je Shelburne. Thomas Cooley. srpnja 1782. Bona fide8 zastupanje više nije bilo potrebno. potpuno dobronamjerno.D. predrasude. temeljna sloboda na kojoj se zasnivaju i o kojoj ovise sve ostale slobode. morala pokoriti porezniku. Blackstone u svojim Napomenama navodi mnoge slobode Engleza i isti­ če načela oporezivanja uz suglasnost u kojemu porezni obveznik ima “svog predstavnika”. Država je poput velikog posjeda s mnogo vlasnika. kada se napusti načelo razmjernog raspoređivanja poreznog tere­ ta. (ipso facto) samovoljno. treba platiti ono što se dobi­ va. nakon što je opozvan Stamp Act. stoljeće. za one koji su imali pravo glasa i za one koji ga nisu imali. 61 . kao što veliki posjed štiti zemlju. Svaka samovolja ili diskrecija u oporezivanju ugrožava duh slobode. a ta je suglasnost nedostajala u doba kada su u bri­ tanskoj povijesti porezi bili “iznuđivani bez stvarne i dragovoljne su­ glasnosti”. pravilo jednakosti vodeće je načelo pravednog po­ reznog sustava. ili barem po­ znavalac koji je poštovao temelje suvremene ekonomije. Ukratko. Smith je rekao da se. koji su svi obvezni pridonosi­ li u skladu sa svojim udjelima u posjedu. “u očuvanju svih ostalih povlastica i oslobođenja. ulazi u carstvo iznuđivanja. Treće je načelo jednakosti. David Hume kaže: “Sigurno je da se svaki čovjek nastoji osloboditi tereta bilo kojeg poreza koji mu je nametnut i prenijeti ga na druge. Iznuđivanje koje se provodi bez poslova­ nja bilo kakvog pravila o razmjernom razrezu stoga nije porez. treba platiti troškove očuvanja razmjerno veličini pojedinačnog vlasništva. za muškarce i žene. koncept je bio i te kako živ. ali kako joj je trebalo sredstava. suglasnost se. kao i cijelo 19. u New Yorku: “Kad god se bilo kojoj grupi ljudi pruži diskrecijska moć u vezi s imovinom njihovih susjeda. objasnio je značenje samovoljnog oporezivanja: “Porezi se razlikuju od samovoljnog razreza po tome što se nameću u skladu s (nekim) pravilom koje razmjerno raspoređuje porezni teret medu poreznim obveznicima. “To je jedina po­ vlastica na koju se možemo osloniti”. a kako je najvažnija dužnost države zaštititi nacionalno bogatstvo. vjerojatno je bio sljedbenik Adama Smitha. poput mnogih drugih u 19. pri­ stranosti. Potrebno je stoga da prema utvrđenom i općem pravilu svatko zna koliki dio njegove imovine zahtijeva država. stoljeću. vodeći pravnik tog doba za ustavna pitanja.. Osoba koja ima pet puta veći posjed od neke druge treba platiti pet puta više.” Porezni savjetnik veljača 2012. nesklonosti imat će glavnu ulogu u odmjeravanju sposobnosti onih na koja se ta moć pro8 Doslovno “u dobroj vjeri”. kršćane i Židove. ona u stvarnosti ne može postojati sve dok se nastavi sa (samovoljnim) razrezivanjem poreza. godine u Fishkillu. U nedostatku tih pravila oporezivanje je. Tako je ona stvorila izmišljenu su­ glasnost. zapra­vo. one u zemlji i one izvan nje. Je li to samo vanjska forma? Je li to i bit stvari? Britanska je vlada vjerovala u suglasnost isto onako kako su to vjerova­ li Amerikanci. iskreno i bez ikakvih zadnjih misli i namjera. Hamilton je ovako objasnio taj koncept u svom govoru 4.” Drugo je načelo da porezi trebaju biti razrezani prema utvrđenom standardu ili pravilu. To je načelo Adam Smith objasnio ovako: “Rashodi države za pojedince velikog naroda jesu poput rashoda uprave za zajedničke zakupnike velikog posjeda. tj. Kojom god slobodom da se hvalimo u teoriji. koje je nužno da bi se spriječila opća sklo­ nost prenošenja poreza na nekoga drugog. U pridržavanju ili zanemariva­ nju toga načela sadržano je ono što se naziva jednakošću ili nejednakošću oporezivanja.porezi morom i bio državni tajnik za kolonijalne poslo­ ve. Edmund Burke je tvrdio da Englezi ne bi bili dobri građani “ako bi imali bilo kakvu mogućnost da spriječe podvrgavanje porezima za koje nisu dali svoju suglasnost..” Stotinu godina poslije. rekao je da je načelo suglasnosti za oporezivanje prva i najtemeljitija sloboda Britanaca.” Ako to nije porez. u tome se nisu složili najveći pravni umovi. Ali. (primjedba G. baš kao i sloboda.

Prema novom zakonodavstvu iz 1986.) Porezni savjetnik februar 2012.”10 Zastu­pnici teorije ponude vjeruju da niže porezne stope potiču zaradu.) 62 . pa se onda čini da svoju sreću traže samo u nemarnosti i neradu. 4:3235) kada je opisivan život prvih hrišćanskih zajednica! (primjedba G. koji je živio u doba britanskoga građanskog rata. 8. kako to če­ sto priznaju njezini zastupnici. potječe iz davnine. progresija ne pruža načelo koje poka­ zuje koliki treba biti relativni teret različitih osoba .. Novom Zavjetu. Kada je potkraj 10 Na primjeru engleske kraljice Elizabete I.. Istina. ako su javni prihodi jedini cilj. to ipak mora biti uz osobni pristanak.. vidi se koliko ovo može biti tačno! Makedonska reforma “Cela plata” o kojoj govorim u posebnom tekstu savremeni je primjer dobre prakse u kojoj se smanjenjem stopa postiže bolji efekat i u naplati poreza i doprinosa i u podsticanju razvoja ekonomije. prije nego što se zaplijeni sav dohodak iznad određenog iznosa. naznačio to načelo ovim riječima: “Treće. gle čuda. već plaćanje za dobivene koristi. ne smi­ je biti samovoljan i ne smije biti jednostavna pljenidba pod krinkom op­ orezivanja. Ali.D. stoljeća načelo ravnomjernosti postalo je samo po sebi razum­ ljivo.D. najkorisnijima pokazali umjereni porezi. nikakva viša sila ne može nikomu uzeti dio njegove imovine bez njegove osobne suglasnosti. Ali.  Zdrav razum ekonomike: zastupnici ekonomike ponude Ekonomika ponude sa svojom naizgled apsurdnom teorijom da sma­ njivanje poreznih stopa povećava javni prihod uopće nije nova teorija već. Ono je samo preuzeto iz dogme Karla Marxa: Od svakoga prema njegovim mogućnostima. Ali. možda je 1690. država se ne može održavati bez ve­ likog troška. Montesquieu je to objasnio jednostavnim riječima: “Priroda je pravedna prema svim ljudima nagrađujući ih za njihovu mar­ ljivost.” 9 Možda će se neko iznenaditi.” Porezi plaćeni u skladu s tim konceptom nisu teret. (primjedba G. šte­ dnju i investicije. Bogati su to bili sposobni plaćati. jer zabilježeno u. Ona je našla zastupnike i u prosvjetiteljstvu. vjerovalo se da je 28% odgovarajuća “sposobnost plaćanja” najvišega dohodovnog razreda. argument uteme­ ljen na pretpostavljenoj pravednosti progresije nema granica. . mogućnost plaćanja uopće nije načelo.. Apologeti suvremenih sustava “progresivnog oporezivanja” tvrde da je vodeće načelo prije “mogućnost plaćanja” nego razmjer ili jednako­ st u oporezivanju. Na primjer. Za te je ljude porez morao biti utemeljen na načelu razmjera.” Do 19. iznesenom u 9. godine. nastavku ovog serijala. ali načelo “od svakog prema mogućnostima. oni počinju osjećati odbojnost prema radišnosti.. razvijajući time gospodarsku djelatnost i povećavaju­ ći ukupan nacionalni oporezivi dohodak ili bogatstvo. kako ćemo vidjeti.” Treba naglasiti da je “umjereno oporezivanje” u doba prosvjetitelj­ stva prema današnjim standardima bilo vrlo maleno. a onaj niži od njega ostavlja neoporezovanim. Progresivno oporezivanje izrodilo se u samovolju u oporezivanju u svom najpogubnijem obliku. U svom razmatranju 1788. u Djelima apostolskim (2: 44-45. ali o tome će još biti riječi. Zašto onda ja imam imovinu koju ne­ tko drugi može s pravom uzeti kada mu se to svidi. a ona ih drži radišnima dodajući nagrade razmjerno veličini nji­hova rada.9 Friedrich Hayek u svom djelu “Ustrojstvo slobode” ističe varljivost ovakvog razmišljanja: “Za razliku od proporcionalnosti. godine nepoznati au­ tor to ukratko objašnjava ovako: “Možemo dodati da su se..porezi John Locke. ako samovoljno oporezivanje liši ljude naknade dobivene od prirode. svakom prema potrebama” je mnogo starije od Karla Marksa. Očuvanje imovine krajnji je cilj države i zato ljudi stupaju u zajednicu . zakonodavac u Americi 1950-ih je vjerovao da je 91% pravedna stopa za najviši dohodovni razred. i posve je opravdano da svatko tko uživa svoj dio zaštite mora platiti iz svoje imovine razmjerno njezinu očuvanju. čak i izvan konteksta tvrdnje: “Svatko je obvezan pridonositi ja­ vnim prihodima razmjerno koristima koje prima pod zaštitom države.

on time može umanjiti ili možda i uništiti neke fondove koji bi im omogućavali da lakše plaćaju”. Lord Henry Home Kames (1686 – 1782.). “jer zapljenama i drugim kaznama često može uništiti one nesretnike koji neuspješno nastoje izbjeći porez. a zatim kažnjava one koji mu podlegnu. djelo engleskog teologa i filozo­ fa Williama Paieya (1743 -1805.D. Porezni savjetnik veljača 2012. U filozofiji.” • 9. Adam Smith navodi broj­ na stajališta o porezima i to. (primjedba G. Kamesova “pravila koja treba poštovati pri oporezivanju” jesu: • Gdje god postoji mogućnost za izbjegavanje njihova plaćanja.  Što bi trebao biti dobar porezni sustav: šest pravila lorda Kamesa Današnji znanstvenici u području povijesti. “Suprotno svim uobičajenim 11 Činjenica je da naši poreski obveznici malo cijene to što imaju ovakav “dar s neba”. izda­ je 1769.. to se smatralo stra­ šnim. 25% i 40%. a time može nestati i korist koju bi zajednica mogla imati od upotre­ be njihova kapitala. Nije bio toli­ ko zainteresiran za pitanja slobode. Dok sili ljude da plaćaju.11 Prosvjetiteljski mislioci nisu bili samo pravi zastupnici teorije ponu­ de nego i ono što bi se moglo nazvati gorljivim sljedbenicima tog pri­ stupa. socijalna politika i sl) do neke mjere opravdavaju ovolika poreska izdvajanja. u Hrvatskoj su stope progresivne 12%.) Na neki od ta četiri različita načina porezi su često mnogo teži na­ rodu nego što koriste vladaru.) “Načela morala i političke filozofije” (The Principles of Moral and Political Philosophy) sadržava vrijedne teoret­ ske i moralne rasprave o poreznim pitanjima. također. 63 . po­ rezi moraju biti umjereni. u Americi su ove stope progresivne i kreću se od 0% do 35%.porezi 18. koji je uvelike preuzeo njegova stajališta. Četiri Smithove točke jesu: • Porez je loš ako je za njegovo ubiranje potreban velik broj činovnika. političkih znanosti. Danas bi se takva stopa smatrala darom s neba. Oni su vjerovali da prava vrsta umjerenog oporezivanja čak ko­ risti poslovanju: “Ako su razrezani na odgovarajući zakonski način. Rekorder je Danska u kojoj se stope kreću od 38% do skoro nevjerovatnih 59%! Ipak. stoljeća uveden 10-postotni porez na dohodak. filo­ zofije i morala malo pozornosti i vremena.” pravnim načelima.” Izbjegavanje poreza.” Porez je loš ako “ljude podvrgava čestim posjetima i omraženim ispitivanjima poreznika. kaže Smith. već ga ubrzavaju i snaže. o dobrim i lošim porezima. čime su porezni obveznici izloženi mno­ gim nepotrebnim uznemiravanjima.. stoljeću stručnjaci opore­ zivanje smatrali bitnim predmetom u tim i drugim bliskim znanstve­ nim područjima. 10. • Porez je loš ako “može ometati radinost naroda i obeshrabriti ga da se posveti određenim gospodarskim djelatnostima u kojima bi mo­ gao zaposliti i uzdržavati velik broj ljudi. • Porez je loš ako potiče izbjegavanje plaćanja (evaziju). neprilikama i ugnjetavanju . koliko je bio usredotočen na razu­ mne poreze koji čine dobro svima na koje se odnose. jer nisu svjesni koliko ga žele oni koji ga nemaju i čije su stope poreza na dohodak mnogo veće. dok su u 18. kao kad znalačka ruka kreše grane drveća kako bi mu se sačuvalo zdravlje i pro­ dužio život. zakon najprije dovodi u ku­ šnju. koji posvećuje porezima.. ono što poreski obveznici dobiju od svoje države u Danskoj (usluge javnih službi. porezi po svojoj pri­ rodi ne uzrokuju slabljenje poslovanja. istaknuti filozof tog doba i sudac u Edinburghu. posvećuju poreznim pitanjima. ako se uopće time i bave. godine “Naznake o povijesti čovjeka” (Sketches on the History of Man) u kojima naširoko raspravlja o poreznim pitanjima. je loše.  Oznake lošeg poreznog sustava: četiri točke Adama Smitha U prvom dijelu. na primjer. Npr. • Treba izbjegavati poreze čije je ubiranje skupo. Njegova je knjiga osjetno utjecala na Adama Smitha..

a ne ugnje­tavati”. a kako ćemo vidjeti čak je i pojam “jednakost” postao odbojan u filozo­ fiji poreza. Marksizam je prije bilo silovanje nego zavođenje. paternalizama. stoljeća politička je filozofija prešla s ograničene vlade na vladu paternalizma. Riječi koje su nekada predstavljale najplemenitije ideale zapadnjačke civilizacije do­ bile su neprijateljsko značenje. godi­ ne osudio upotrebu prisege pri prikupljanju poreza. Kada u bogobojaznim zajednicama prisežu. . ljudi se odriču Božje milosti i podliježu Božjoj osveti ako prekrše prisegu. pa je zbog neplaćanja poreza završio u zatvoru. Kao da to nije bilo dovoljno. Treba izbjegavati poreze koji osiromašuju narod. njemačkom nacionalsocijalizmu i velikoj japanskoj osvajačkoj politici. ponašanje našeg zakonodavstva: umjesto zakona o promjeni i poboljšanju morala. Italijanski diktator Mussolini izrazio je temeljno uvjere­ nje svih i okrutnih i dobroćudnih. rekavši da je najbolja ona vlada koja malo vla­ da ili uopće ne vlada. tvrdnjom: “Mi smo prvi utvrdili da veća moraju biti ograničenja pojedinačnih sloboda što je složeniji oblik civilizacije. Čak je i američki Vrhovni sud tek 1885. U 20. prihvaćena su i dodatna zla na koja su upozoravali mudri ljudi.” Davanje prisege pri ubiranju poreza. Dvadeset pet godina prije Kamesa veliki je pjesnik Alexsander Pope rekao da je vladi možda i dopustivo nametanje “teških i upropaštavajućih poreza”... jer nikada nije širo­ ko prihvaćen. Iznos koji treba platiti odre­ đen je “nejasnim i pretpostavljenim mišljenjem drugih”. ali je zahtijevanje prisege “sramotna i nečasna stvar”. Ali. Korištenje takvog sredstva za prikupljanje poreza nije samo pokvareno već i bogohulno. David Ricar64 Porezni savjetnik februar 2012. Pojavili su se vukovi u janjećoj koži. Osuđivanje upotrebe prisege pri ubiranju poreza razmatrao je i sredinom 19. siromašni trebaju biti oslobođeni svakog većeg poreznog tereta. Potkraj 19. i to je “društvena pravda” ili “podjela dobiti”. Thoreau predlaže građanski neposluh. Adam Smith i njegovi porezni sljedbenici nastavili su posvuda dominirati ekonomskom i poreznom filozofijom i praksom. ne­ umjesno umnožavanje prisega (pri prikupljanju poreza) ne samo da je proširilo pokvarenost među svim slojevima već ga je i poništavanjem. koje je bilo uobičajeno u doba prosvjetiteljstva. Takvi su porezi u “suprotnosti sa samom prirodom države koja treba štititi. osuđivano je još u doba kraljice Elizabete. Ako vlada ne izvršava svoje dužnosti.. Ako se preispitaju mnoga stajališta iz ovog odjeljka. ko još sluša upozorenja mudrih ljudi!? Dok ne postane suviše kasno i stvari ne odu predaleko. Prisega je sve­ ti čin. u stvarnosti ne postoje ni umjerene vlade ni umjereno oporezivanje (to dvoje ide jedno s drug­ im). moći prisege nad savješću učinilo i neučinkovitim. Država može pod krinkom oporeziva­ nja uzeti svačiju imovinu. • • Kames je rekao: “Krivokletstvo se pretvorilo u lako oprostiv grijeh i vrlo se rijetko sma­ tra lošom čovjekovom osobinom. do nastavio je ondje gdje je stao Adam Smith. naprotiv. McCulloch. Ideje prosvjetiteljstva o porezima i vladi protezale su se kroz cijelo sljedeće stoljeće. U svom okrutnijem obliku paternalizam je našao izraz u italijanskom fašizmu. spoznat ćemo da je danas odbijeno sve što su zastupali teoretičari prosvjetiteljstva. stoljeću zapadnjaci su bili zavedeni filozofijom socijalizma i zaštitničkih (skrbničkih rastrošnih) država blagostanja. stoljeća vodeći ekonomist J. koji je tvrdio da je gubitak morala među ljudima po­ sljedica te loše prakse. R. a to je i sam činio. pa su u tom zavođenju zaboravljena stajališta prosvjetiteljskih mislilaca.porezi • • Samovoljni su porezi "svima odbojni". Treba izbjegavati poreze koji zahtijevaju prisegu poreznog obvezni­ ka. Četiri točke Adama Smitha o lošem poreznom sustavu djeluju punom snagom u današnjem poreznom sustavu. Otužno je. a nakon njega John Stuart Mill. Henry David Thoreau dao je potporu Paineovu kon­ ceptu ograničene vlade..” Iako se prosvjetiteljske ideje danas hvale. Komunističke su se diktature nazivale “demokratskim republikama”. Radi ublažavanja socijalnih nejednakosti (nejednakosti bogatstva).

osvrnuli smo se na njihove ciljeve. ne podudaraju. te javnost). Za rad su korišteni propisi koji reguliraju ovu oblast. UVOD lobalizacija svjetskog tržišta i slobodan protok roba. te ukazali na regulatorni okvir u FBiH i temeljne pretpostavke na kojima su zasnovani. usluga i kapitala nameće potrebu za pristup finansijskim informacijama. gdje. 65 . kupci. država i njezine agencije. Budući da finansijski izvještaji privrednih/ gospodarskih društava imaju dominantnu ulogu u prosuđivanju i donošenju ekonomskih odluka. uprava društva i posebna skupina zainteresiranih povjerilaca (zaposlenici. koliko i na koji način investirati. MSFI/ Porezni savjetnik veljača 2012. razumljive i uporedive informacije i doprinose bržem kretanju roba. Finansijski izvještaji se pripremaju G i objavljuju za potrebe tri osnovne skupine korisnika čiji se interesi. usluga i kapitala ne samo na domaćem nego i na internacionalnom nivou. Finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa propisima i MRS/MRSFI trebalo bi da pružaju istinite i objektivne podatke o stanju i likvidnosti društva. značaj i svrhu. zaduženosti i profitabilnosti i da se može na osnovu njih vršiti sveobuhvatna analiza i definirati uzroci i simptomi finansijskih problema u društvu. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi pružaju upotrebljive. analize i donošenje ekonomskih odluka kada. dobavljači i ostali vjerovnici. njihove korisnike. finansijskoj stabilnosti. zajmodavci. karakteristike i elemente.računovodstvo i finansije SVRHA I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Osmo Polutak 1. u pravilu. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) postaju obavezna osnova finansijskog izvještavanja. To su dioničari (investitori). odnosno kompanija ima značajnu ulogu u funkcionisanju tržišta kapitala. Predviđanja. baziraju se na informacijama iz finansijskih izvještaja. Kvalitetno finansijsko izvještavanje pravnih subjekata.

Društva su obavezna godišnje finansijske izvještaje predati ovlaštenoj instituciji koja obavlja kontrolu i obradu najkasnije do posljednjeg dana februara/veljače tekuće godine za prethodnu godinu. promjenama u kapitalu i novčanim tokovima društva koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. finansijski izvještaji se sačinjavaju i prezentuju da se zadovolje informacione potrebe postojećih i potencijalnih korisnika tih izvještaja. zajedno s drugim informacijama u bilješkama. Cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju. - obavezama. Odredbama člana 33. Pri obradi teme polazi se od finansijskih izvještaja opšte namjene. REGULATORNI OKVIR Sastavljanje. Priznavanje i valorizacija efekata izvršenih transakcija i poslovnih promjena u momentu njihovog nastanka. tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu. do 31. Ove informacije. - kapitalu. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i drugim podzakonskim aktima i pravilima.računovodstvo i finansije MRS i druga dostupna literatura u ovoj oblasti. Zakona o privrednim društvima. Informacije iz finansijskih izvještaja korisnicima mogu biti i najčešće i jesu osnov za donošenje poslovnih odluka. - prihodima i rashodima. Konceptualni okvir MSFI za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: Okvir) ističe dvije temeljne pretpostavke na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja uključujući i prezentaciju finansijskih izvještaja. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) i prateća uputstva. kao i postojeća empirija u radu. vrednovanja i objavljivanja elemenata finansijskih izvještaja. MSFI i MRS daju upute. . te osobito u određivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti. prezentacija i objavljivanje finansijskih izvještaja u Federaciji BiH regulisani su: Zakonom o privrednim društvima. - uplatama vlasnika i isplatama vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika i - novčanim tokovima subjekta. Finansijski izvještaji i druge finansijske informacije u Federaciji BiH se izražavaju u novčanoj jedinici i na službenim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji BiH. 12. finansijski izvještaji pružaju temeljne informacije o: - imovini. Prema odredbama ovog člana privredno društvo (u daljem tekstu: društvo) je dužno sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. Formu i sadržaj finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentuju prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziju u FBiH propisuje federalni ministar finansija. Radi ispunjavanja tih ciljeva. Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH regulisano je da se pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvještaja primjenjuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS). objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS). finansijskoj uspješnosti. 01. a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati.  CILJ I TEMELJNE PRETPOSTAVKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su dio procesa finansijskog izvještavanja. Pretpostavke na kojima je zasnovano finansijsko izvještavanje. objašnjenja. pomažu korisnicima u predviđanju budućih novčanih tokova društva. principe i pravila priznavanja. Društva godišnje finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu od 1. Obaveza sačinjavanja finansijskih izvještaja sadržana je i u članu 44. odnosno izrada i prezentacija finansijskih izvještaja su: - nastanak poslovnog događaja i - vremenske neograničenosti poslovanja. 66 Porezni savjetnik februar 2012. mjerenja. je temeljna pretpostav- 2. Prema tome. Predmet ovog rada nije detaljna elaboracija elemenata finansijskih izvještaja. 3. uključujući dobitke i gubitke.

država i njezine agencije. na primjer. Država. Javnost. o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. Investitori su najzainteresiraniji korisnici finansijskih izvještaja. prava na penziju i mogućnosti zapošljavanja. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili različite potrebe za informacijama.računovodstvo i finansije ka na kojima počiva proces finansijskog izvještavanja.  KORISNICI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači. finansijski izvještaji ne uključuju stavke kao što su izvještaji direktora i analize uprave i slične stavke koje mogu biti uključene u druge finansijske izvještaje ili godišnje izvještaje. Informacije iz finansijskih izvještaja pomažu upravi u planiranju i kontroli i pri odlučivanju. određivanja poreznih politika. prema tome. a. te javnost. Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosi koji im se duguju biti plaćeni kada dospiju. te o resursima za koje se očekuje priliv gotovine u budućnosti. odnosno stalnosti poslovanja je značajna. odnosno na akrualnoj (obračunskoj) osnovi. i kamate koje idu uz njih. kupci. Dobavljači i ostali povjerioci. te informacije treba objaviti. 67 . Zajmodavci. Zaposlenici i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije • Uprava ima primarnu odgovornost za pripremanje i objavljivanje finansijskih izvještaja društva. shodno tome. Društva. te brigu nad lokalnim dobavljačima. Kupci su zainteresirani za informacije o nastavku poslovanja društva. pa. To. odnosno da će nastaviti poslovanje u predvidivoj budućnosti. Ukoliko društvo namjerava prestati sa radom. Pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja podrazumijeva da su finansijski izvještaji pripremljeni na bazi kontinuiteta poslovanja i pretpostavci da će društvo neodređeno trajati. Finansijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim dostignućima u prosperitetu društva. i finansijski izvještaji društva. uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi. Oni su. Okvir navodi sljedeće korisnike informacija: • Investitori-ulagači. Ulagači kapitala i njihovi savjetnici zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven. Porezni savjetnik veljača 2012. također. zajmodavci. Država i njeni organi i agencije. Oni trebaju informacije da im pomognu odrediti da li trebaju kupiti. odnosno izvršiti likvidaciju ili nema uslova za nastavak rada. Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju odrediti hoće li njihovi zajmovi. mjerenja i vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja pretpostavka kontinuiteta. zahtijevaju informacije u svrhu regulisanja aktivnosti društva. Međutim. Sa stanovišta efekata priznavanja. praktično. i finansijski izvještaji pripremljeni na pretpostavci “nastanka događaja”. te povrata od tih ulaganja. zaposlenici. te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika. posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose ili su ovisni o tom subjektu. Kupci. odnosno njeni organi i agencije zainteresirane su za alokaciju resursa i stoga za aktivnost društva. • • • • 4. dobavljači i ostali povjerioci. uprava. • Zaposlenici. zainteresirani za informacije koje im omogućavaju procijeniti sposobnost društva da osigura plaće. Oni. biti plaćeni na vrijeme (po dospijeću). držati ili prodati. Društva utječu na javnost na različite načine. kao i informacije o obavezama društva koje će u budućnosti rezultirati odlivom gotovine. Finansijski izvještaji pripremljeni na ovoj osnovi obezbjeđuju informacije o prošlim transakcijama i poslovnim promjenama u kojima su uključeni i plaćanja i primici. mogu značajno pridonijeti lokalnoj privredi na mnogo načina. također. osim ako su ovisni o nastavku poslovanja društva kao svojeg glavnog kupca. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje društva na kraće razdoblje nego zajmodavci. te o rasponu njegovih aktivnosti. znači da su evidencije izvršenih transakcija i poslovnih događaja.

Opreznost. ako se informacija ne objavi pravovremeno već se čeka da svi aspekti budu poznati. odnosno neopravdano povećanje obaveza ili rashoda. Osnovna obilježja/osobine sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja su: Razumljivost. . Relevantnost. Oni korisnici koji žele ocijeniti rukovođenje uprave ili njenu odgovornost čine to radi donošenja ekonomskih odluka. na primjer. Kvalitativno obilježje finansijskih izvještaja razumljivosti podrazumijeva informacije koje su razumljive korisnicima. Informacije objavljene u finansijskim izvještajima su pouzdane ukoliko u njima nema značajnijih grešaka i pristrasnosti. Finansijski izvještaji trebaju prezentirati informacije na način da odražavaju ekonomsku stvarnost. Ovo načelo. Informacije u finansijskim izvještajima trebaju biti kompletne u granicama značajnosti i troška. Informacije su korisniku relevantne kada utječu na njihove odluke i ukoliko na osnovu njih mogu da procijene prošle. Uporedivost. odnosno u koje se korisnici mogu pouzdati da ona nešto vjerodostojno prezentira. U nastojanju da pravovremeno osigura informaciju. Ukoliko informacija nije kompletna. Informacije u finansijskim izvještajima su pouzdane ako ne sadrže značajne greške koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka ili odluka korisnika. ali nemaju koristi ukoliko su korisnici već donijeli odluku. između ostalog. Ovo ograničenje podrazumijeva 5. iskazuju i objavljuju. Na relevantnost informacija poseban utjecaj imaju priroda informacije i njena značajnost. može se okvalifikovati kao nepouzdana ili nedovoljna za procjene i donošenje odluka. Korisnicima finansijskih izvještaja informacije prezentirane u finansijskim izvještajima su korisne ukoliko se. U kontekstu pouzdanosti informacija naglašavaju se načela fer 68 Porezni savjetnik februar 2012. Međutim. Korisnicima ne bi trebalo prezentirati informacije na sugestivan ili subjektivan način koji može utjecati na ciljano donošenje odluka ili procjena. na način da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a obaveze i rashodi precijenjeni. odnosno načelo opreznosti podrazumijeva uključivanje stepena opreza u procjeni i iskazivanju podataka u uslovima neizvjesnosti. Ovo obilježje podrazumijeva da se informacije o istim ili suštinski sličnim transakcijama i poslovnim događajima dosljedno i na isti način mjere. Pouzdanost. posebno u pogledu relevantnosti i pouzdanosti. sadašnje ili predviđaju buduće tokove i događaje. prezentacije i suština prije forme. U izradi i prezentaciji finansijskih izvještaja bitno je da se postigne ravnoteža između kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja. vrednuju.računovodstvo i finansije Finansijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornost uprave za povjerene im resurse. ne dopušta prekomjerna rezervisanja i namjerno potcjenjivanje sredstava ili prihoda. odnosno stavki u finansijskim izvještajima vjerodostojno i realno prezentirano korisnicima. Kompletnost. To znači da je vrednovanje poslovanih promjena i transakcija. takve informacije su pouzdane. ili treba zamijeniti upravu. Kvalitativno obilježje. međutim. mogu porediti sa informacijama iz prethodnih obračunskih perioda ili sa informacijama drugih subjekata. Informacija iz finansijskih izvještaja korisnicima može biti razumljiva ukoliko posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima društva i o računovodstvu i imaju dobru volju da ih prouče s dovoljno pažnje.  KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Kvalitativne karakteristike sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja su kvalitativna obilježja koje informacije u finansijskim izvještajima čine upotrebljivim korisnicima. Primjena MRS-a i objavljivanje računovodstvenih politika pomažu da se postigne uporedivost finansijskih izvještaja. da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u subjekt. uprava često objavi informaciju prije nego su poznati svi aspekti transakcije i poslovne promjene. Subjekti pripreme i prezentacije finansijskih izvještaja trebaju voditi računa da postignu ravnotežu između koristi i troška. evidentiraju. ove odluke mogu uključiti pitanja. Korisnicima finansijskih izvještaja informacija može biti korisna ako je relevantna.

000 6.100. U bilansu stanja koji se primjenjuje u FBiH se objavljuju informacije po načelu rastuće likvidnosti (kod sredstava).700. 6. a za čije se izmirenje realno očekuje odliv resursa poslov- MRS1 . 69 . obaveza i kapitala koje sadrži obrazac ovog izvještaja. Zakona o računovodstvu i reviziji u FbiH.12. Kod izvora sredstava (pasiva) najprije se iskazuje vlastiti kapital (trajni izvori) i rezerve. Red. Društva su u bilansu stanja dužna objaviti informacije za tekući i uporedni period za sve raspoložive elemente (pozicije) imovine. materijalna i finansijska imovina). a od koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi.000. odnosno korisnicima.2.000 600. prema članu 33.dug poslovnog subjekta koji je rezultat prethodnih poslovnih događaja i izvršenih transakcija.000 800. Pojednostavljena forma Bilansa stanja 6. 3. Uspješnost poslovanja za određeni period se prvenstveno ogleda u bilansu uspjeha i nužno ga je posmatrati sa dinamičkog aspekta za procjenu sposobnosti društva da kontroliše resurse i uspješno posluje u budućnosti.  OBJAVLJIVANJE I ELEMENTI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Obaveza objavljivanja finansijskih izvještaja regulisana je Zakonom o privrednim društvima. a nakon toga tekuća ili kratkoročna imovina (zalihe potraživanja. Bilans stanja Bilans stanja predstavlja sistematizovani pregled stanja i strukture sredstava (imovine). sposobnosti da odgovori svojim finansijskim obavezama u dužem (solventnost) i kraćem roku (likvidnost) i sposobnosti prilagođavanja promjenama u okruženju.000 3.800.000 2.09.). a očituje se kroz ekonomske resurse koje kontroliše.računovodstvo i finansije da koristi koje poizilaze iz informacije trebaju biti veće od njihove pripreme (test: trošak-korist) i zasnovano je na procjeni uprave. Objavljivanje informacija iz finansijskih izvještaja predstavlja aktivnost društva kojom informacije postaju dostupne javnosti. Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Bilans uspjeha Bilans uspjeha (koji se još naziva i račun dobiti i gubitka) prikazuje rezultate poslovanja . Porezni savjetnik veljača 2012.500. Ovo načelo zahtijeva da se najprije iskazuje dugoročna imovina (stalna nematerijalna. Okvir definiše elemente bilansa stanja na sljedeći način: Imovina (sredstva) je resurs koji poslovni subjekt kontroliše kao rezultat prošlih poslovnih događaja. 2.000 500.000 3.000 3. gotovina i ekvivalenti gotovine). potraživanja i obaveza. tačka 9. Međunarodni računovodstveni standardi definišu finansijske izvještaje kao strukturirani prikaz finansijskog položaja i finansijske uspješnosti subjekta (MRS 1. Elementi Stalna sredstva Tekuća sredstva Imovina (1 + 2) Obaveze Kapital Obaveze i kapital (4 + 5) Stanje na dan 31. 4. Obaveze se definišu kao obaveze .000 900.700. bilans uspjeha. odnosno po načelu rastućeg dospijeća ili ročnosti obaveza. Cjelovit skup finansijskih izvještaja.10. 6. obaveza i kapitala na određeni datum. nog subjekta koji omogućuje ostvarivanje ekonomskih koristi. Kapital (odnosno glavnica) predstavlja ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza.1.000 2. 5. izvještaj o gotovinskim tokovima. ulaganja.prihode.500. rashode i finansijski rezultat za tekući i uporedni prethodni period. zatim dugoročne i na kraju kratkoročne obaveze društva. 3. strukturi i ročnosti sredstava.Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva minimum informacija koje se trebaju naći u bilansu stanja što ne znači da se u sam obrazac ne mogu uvrstiti i dodatne pozicije.700. broj 1. izvještaj o promjenama na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje sa obrazloženjima.000 3. 31 12. Finansijski položaj društva se prvenstveno ogleda u bilansu stanja.000 3. čine: bilans stanja.

000 200. Između bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji čvrsta poveznost. Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim/gotovinskim tokovima pruža informacije o sposobnosti društva da u određenom periodu stvara novac i novčane ekvivalente.000. 13. obaveza i kapitala.000 100. 3. isplate zaposlenim. 1. 18.000 60. tač. MRS 7 . Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu konvertovati u unaprijed poznate iznose novca i koji nisu podložni značajnom riziku promjene vrijednosti (MRS 7.000 25. 7. br. 6. - novčane tokove iz finansijskih aktivnosti.000 220.Izvještaj o novčanom toku definiše novčane tokove kao prilive i odlive novca i novčanih ekvivalenata. 4. ostalih aktivnosti. 15. usluga.000 -50. 6. odnosno broj elemenata Bilansa uspjeha direktno se odražava na kvantitet informacija koje pruža bilans uspjeha. 12. 70 Porezni savjetnik februar 2012. Poslovne aktivnosti su redovne aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda. dobavljačima itd).000 80.200.000 20. 09. posebno o njegovoj profitabilnosti.000 30. Informacije o uspješnosti su korisne i u predviđanju mogućnosti subjekta da stvara novčane tokove.31.31. i 7. .000 35. 17.000 200.000 -10. Naime. Pojednostavljena forma Bilansa uspjeha Informacije o uspješnosti subjekta. 14.000 90. 10. 6. obaveza i kapitala rezultiraju pojavom prihoda i rashoda i obrnuto. a novac kao gotovinu u blagajni i depozite po viđenju na računima društva. te dobit.000 40. . kao i procjene efikasnosti sa kojom subjekt koristi resurse. promjene koje se u obračunskom periodu odražavaju na vrijednost i strukturu imovine. Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili trošenja sredstava što rezultira smanjenjem kapitala. naknade i provizije. 2. 9.000 2. 1. potrebne su korisnicima radi procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će subjekt vjerojatno kontrolirati u budućnosti. kao i način upotrebe ovih sredstava i potrebe društva za novcem i ekvivalentima novca.000 120. U Izvještaju o novčanim tokovima aktivnosti kojima se ostvaruju prilivi i odlivi novca tokom perioda se razvrstavaju na: - novčane tokove iz poslovnih aktivnosti. 12. 1.000 20. 1.000 200.000 30.000 1. 8. 19.).000 -20.000 1.000 250.000 10. 11.000 165. 5. - novčane tokove iz ulagačkih aktivnosti.000 50.000 300.000 260. R. usklađivanja vrijednosti sredstava. Sadržaj.900.računovodstvo i finansije Prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi u obliku priliva sredstava ili smanjenja obaveza što rezultira povećanje kapitala u određenom obračunskom periodu. porez na dobit i odloženi porez na dobit.000     0 20. 2.000 25.800. Elementi Poslovni prihodi Poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Finansijski prihodi Finansijski rashodi Gubitak od finansijskih aktivnosti Ostali prihodi Ostali rashodi Dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda Prihodi od usklađivanja vrijednosti Rashodi od usklađivanja vrijednosti Gubitak od usklađivanja vrijednosti DOBIT NEPREKINUTOG POSLOVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT PERIODA Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Ostala sveobuhvatna dobit Odloženi porez na sveobuhvatnu dobit Ukupna neto sveobuhvatna dobit Za period 1. kao i informacije o dobicima i gubicima utvrđenih direktno u kapitalu i sveobuhvatnu dobit. 12.000 -20.000 40.000 20. 16. nastanak prihoda i rashoda odražavaju se na vrijednost i strukturu imovine. 10.000     0 U novim obrascima bilansa uspjeha se iskazuju i podaci o zaradama po dionici i broju zaposlenih. finansijskih aktivnosti.3. Obrasci koji se trenutno primjenjuju u FBiH sadrže odvojene podatke o prihodima i rashodima i rezultatima poslovanja od poslovnih aktivnosti. uključujući i aktivnosti koje nisu ulagačke ili finansijske. roba. 20. .

Neto dobit (gubitak) za period 2.000 110. Odlivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 7.indirektna metoda Informacije koje se tiču novčanih tokova društva korisne su pri procjenjivanju njegovih ulagateljskih.000 -40.000 170. prodaja vlastitih dionica.000 -160. UKUPAN PRILIV GOTOVINE 12.000 130.000 85.000 60.000 71 . Odlivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 10.000 -70. 6.000 80.000 2010. Te su informacije korisne. iskazujući odvojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa.000 150. UKUPAN ODLIV GOTOVINE 13. Pojednostavljena forma Izvještaja o gotovinskom toku . odnosno ostalih ulaganja koja nisu obuhvaćena u kategoriji novčanih ekvivalenata. Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti 11. odnosno promjene neto vrijednosti društva tokom obračunskog perioda.000 90.000 0 70. Ovi tokovi imaju za posljedicu promjene u vrijednosti i strukturi kapitala i finansijskih obaveza društva. transakcije koje su evidentirane direktno na teret ili u korist kapitala (isplata dividendi.000 20. kao i načina upotrebe ovih sredstava. Izvještaj o promjenama u kapitalu Izvještaj o promjenama u kapitalu odvojeno prikazuje strukturu.000 -120. Direktna metoda podrazumijeva objavljivanje ključnih stavki bruto novčanih priliva i bruto novčanih odliva.000   100. svih razgraničenja ili obračunatih a neplaćenih obaveza. finansijskih i poslovnih aktivnosti u toku izvještajnog perioda.računovodstvo i finansije Ulagačke (investicijske) aktivnosti obuhvataju stjecanja i otuđenja/prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Gotovina na početku izvještajnog perioda 16. Ova sposobnost se ogleda u procjeni da li društvo može da blagovremeno izmiruje svoje obaveze po njihovom dospijeću (dobavljačima. 165. efekti procjena ili usklađivanja. Elementi broj 1. NETO PRILIV GOTOVINE 14. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 5. - učinke retroaktivne primjene promjena računovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i - usklađenost između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja.000   60. Red. ispravke temeljnih grešaka i efekti promjena računovodstvenih politika) i kapitalne transakcije koje rezultiraju povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala.000 -70. Prema MRS 1 . Povećanje/smanjenje sredstava i obaveza 4.000 40. Društvo treba prezentirati novčane tokove od poslovnih aktivnosti primjenom direktne ili indirektne metode.) subjekt je dužan u izvještaju o promjenama kapitala iskazati: - ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja. efekti revalorizacije. Na visinu kapitala utiču: rezultati poslovanja (dobit ili gubitak). te za novčane prilive i odlive od ostalih aktivnosti.000 70.000 -20.  državi. 220. drugim povjeriocima i isplati dividende vlasnicima). Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti 8. vrijednost i promjene na komponentama kapitala na početku i na kraju obračunskog perioda.000 130.000 20. jer omogućavaju korisniku procjenu sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente. Indirektna metoda polazi od finansijskog rezultata koji se prilagođava za efekte transakcija novčane ili nenovčane prirode.000 40.000 100.000 100.000 -20.000 200. Usklađivanje za nenovčane i novčane tokove 3. U novčane tokove od finansijskih aktivnosti se uvrštavaju prilivi i odlivi novca za pribavljanje izvora finansiranja društva i isplatu obaveza po ovim izvorima. NETO ODLIV GOTOVINE 15.4.Prezentacija finansijskih izvještaja (tačka 106. Prilivi gotovine iz finansijskih aktivnosti 9. Gotovina na kraju izvještajnog perioda Iznos 2011. uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz: (i) dobiti ili gubitka (ii) svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i Porezni savjetnik veljača 2012. zaposlenicima. Prilivi gotovine iz ulagačkih aktivnosti 6.

društva u bilješkama trebaju objaviti i druge informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumi- 6. Obrazac je prilagođen i zahtjevima konsolidiranih finansijskih izvještaja. nama u kapitalu i novčanim tokovima. obavezama. emisija kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala) kroz i u toku izvještajnog perioda i prethodne godine. - rezime primijenjenih i eventualnih promjena računovodstvenih politika. - pouzdane tako da vjerno prezentiraju rezultate poslovanja i finansijski položaj društva. učinci revalorizacije dugoročnih finansijskih plasmana. Obrazac Izvještaja o promjenama u kapitalu sadrži informacije i o stanju i promjenama po osnovama i vrstama promjena (efekti promjena računovodstvenih politika. Prema odredbama tačke 10. U bilješkama se tekstualno opisuju ili raščlanjuju značajne i skupne stavke objavljene u izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvještajima. dok se u kolonama na pozicijama pojavnih oblika kapitala (dionički i drugi oblici kapitala. kursne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti. imovini. ostali dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha. bilansa uspjeha. Bilješke uz finansijske izvještaje Bilješke uz finansijske izvještaje (u daljem tekstu: bilješke) se objavljuju i prezentiraju u svrhu detaljnije razrade i dopune podataka iz bilansa stanja. - rizike. ostale rezerve. - rezervisanja. - razlike između računovodstvene i porezne dobiti. izvještaja o promje72 Porezni savjetnik februar 2012. kao i pripadajući iznos po dionici. prenesene rezerve.5. prihodima. u bilješkama treba objaviti informacije koje su: - relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika. između ostalog. koje nisu prikazane u finansijskim izvještajima i pružaju dodatne informacije koje nisu prezentirane u finansijskim izvještajima. Subjekt je dužan. jer sadrži informacije o kapitalu koji pripada vlasnicima matičnog društva i dio koji pripada manjinskim interesima. računovodstvenoj politici. U bilješkama se: prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje finansijskih izvještaja i primijenjenim računovodstvenim politikama. MRS-a 8. efekti ispravki grešaka. menadžmentu i poslovnoj politici. - izjavu o usklađenosti sa MRSFI/MRS-a. akumulirana neraspoređena dobit/ nepokriveni gubitak i vlastite dionice) iskazuju navedene promjene. Bilješke bi uz logičan redoslijed i na sistematizovan način pomogle korisnicima finansijskih izvještaja ukoliko. obuhvataju: - osnovne informacije o privrednom društvu. uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice.računovodstvo i finansije (iii) transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika. Bilješke trebaju pružiti dodatne pouzdane i razumljive informacije o privrednom društvu. Ne ograničavajući se na navedeno. Informacije iz Izvještaja o promjenama u kapitalu prezentiraju korisnicima učinke promjena u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja društva na vrijednost vlasničkog kapitala. . odnosno finansijski položaj. revalorizacione rezerve. te promjenama finansijskog položaja tokom obračunskog perioda. učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava. bilo u izvještaju o promjenama kapitala ili u bilješkama. prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja. objavljuju informacije koje nalažu MSFI-jevi. ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela finansijskih izvještaja. - dodatne informacije o značajnijim promjenama i stavkama iz finansijskih izvještaja i njihovom utjecaju na finansijski rezultat. potencijalne obaveze i ugovorene obaveze koje nisu priznate. kapitalu. objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokrića gubitka. procjene učinaka neizvjesnih događaja i druge nefinansijske informacije itd. te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole. rashodima i dobiti.

One su. ostalih korisnika finansijskih izvještaja) čiji se ciljevi. a time i finansijske izvještaje u cjelini trebaju karakterisati razumljivost. njegova finansijska struktura. struktura imovine. podaci o poslovanju i 73 . odnosno uspjeha. Izrada i prezentacija finansijskih izvještaja može se definisati kao proces u kome se primjenom različitih metoda i tehnika. Prema tome. MRS i MSFI uključujući i Konceptualni okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja imaju važnu ulogu u izradi i prezentaciju finansijskih izvještaja. a poštujući propise. Prosuđivanje i donošenje ekonomskih odluka korisnika i potencijalnih korisnika. odnosno računa dobiti i gubitka sadrži informacije koje su korisnicima interesantne sa stanovišta procjene da li društvo kontroliše i efikasno koristi resurse i kako će poslovati u budućnosti. oblik organizovanja. likvidnost i solventnost. odnosno poslovni rezultat ili finansijski položaj. Najveći dio informacija za potrebe upravljanja i donošenja poslovnih odluka nalaze se u finansijskim izvještajima kao finalnom proizvodu računovodstva. odnosno objavljivanja finansijskih izvještaja jeste da se zadovolje informacione potrebe korisnika finansijskih izvještaja u cilju analize. Informacije iz bilansa stanja o ekonomskim resursima koje kontrolira subjekt. Svako pravno lice. uglavnom. imovinu i obaveze koje nisu priznate u bilansu stanja. Forma. a često mogu biti konfliktni. Stoga svako pravno lice treba bazirati svoje finansijsko izvještavanje na njihovoj dosljednoj primjeni. U tom kontekstu je bitno da su finansijski izvještaji zasnovani na temeljnim pretpostavkama koje je definisao Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. Najčešće one ne sadrže relevantne. transakcijama pretvaraju u upotrebljive informacije značajne za upravljanje i donošenje odluka korisnicima tih informacija. smisao izrade i prezentacije. njegova stabilnost. odnosno privredno društvo kreira vlastite bilješke u kojima se pojašnjavaju i kvalifikuju značajnije promjene i vrijednosti. standarde i pravila. ZAKLJUČCI Tržište kapitala i upravljanje poslovanjem društva u savremenim tržišnim uslovima nemoguće je zamisliti bez odgovarajuće informacijske podloge. potencijalnom utjecaju nepriznatih stavki na bilans stanja i bilans uspjeha itd. povjerioca. razlikuju. po pravilu. 7. te potencijalni utjecaj na druge pozicije. također. informacije u finansijskim izvještajima. pouzdane i kompletne informacije koje mogu pomoći korisnicima u boljem razumijevanju finansijskih izvještaja. U našoj poslovnoj praksi prisutna je pojava da se bilješke formalno prilažu uz finansijske izvještaje.računovodstvo i finansije jevanju finansijskog položaja i rezultata poslovanja privrednog društva. relevantnost. obaveza i kapitala itd). Informacije iz Izvještaja o novčanim tokovima korisne su u predviđanju sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente u budućnosti. prosuđivanja i na kraju donošenja ekonomskih odluka. Sadržaj i struktura bilješki ovise o specifičnosti svakog pojedinog društva (djelatnost. te njegova sposobnost da se prilagodi promjenama okruženja u kojem djeluje. veličina društva. korisne pri predviđanju kakva će biti vjerojatna uspješnost subjekta u pribavljanju daljnjih finansijskih sredstava. Na finansijski položaj subjekta odražavaju se ekonomski resursi kojeg on kontrolira. Bilans uspjeha. InPorezni savjetnik veljača 2012. sadržaj i način objavljivanja informacija nije unaprijed određena niti je propisima definisana. dioničara. Bilješke mogu sadržavati: informacije o rizicima i neizvjesnostima koje utiču na društvo. Također. uporedivost i druga obilježja predviđena MSFI-a. Zbog toga smatramo da je potrebno posvetiti više pažnje ne samo njihovoj prezentaciji već i sadržaju. se bazira na informacijama iz finansijskih izvještaja društva. Propisi. i o njegovoj sposobnosti u prošlosti da prilagođava te resurse pomažu u procjenama finansijskog položaja društva. Informacije sadržane u finansijskim izvještajima su u fokusu pozornosti različitih interesnih skupina (uprave. kreditora. pouzdanost.

Jahić: “Finansijsko računovodstvo MRSFIMRS-PDV”. M. sc. Posljedice takvog stanja su negativne za sadašanje i potencijalne investitore i druge korisnike što se odražava na stepen razvijenosti tržišta kapitala i zainteresovanosti za ulaganja u naša privredna društva. Bilješke u finansijskim izvještajima. odnosno dostupnost finansijskih informacija može se povezati sa stepenom razvijenosti tržišta kapitala. sc.računovodstvo i finansije formacije o likvidnosti i solventnosti korisne su za predviđanja sposobnosti subjekta da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju.00 KM sa uključenim PDV-om 74 Porezni savjetnik februar 2012. U našoj poslovnoj praksi se nedovoljno i/ ili nedosljedno primjenjuju sve odredbe MRS/ MDFI uključujući i Okvir za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja. Babić. 2006. 2008. Sarajevo. U PRODAJI VrijEdNoSNi papiri Investicije i instrumenti financiranja auTor SILVIJE ORsAG • Mehanizam tržišta kapitala • Financiranje i financijske strukture • Osnovne dileme financiranja • Financiranja poslovanja emisijom vrijednosnih papira • Obveznice • Dionice • Izvedenice • Struktura kapitala i politika dividendi Literatura: - “Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS)”. dr. prof. M. - Prof. Šunje i prof. Tvrtković i M. dr. Puljić: “Korporativno upravljanje”. M. Ž. M. prate odluke investitora i na taj način tržište postaje efikasnije. prof. Savez računovođa i revizora i finansijskih radnika FBiH. Revicon. - Prof. količina i kvalitet javno raspoloživih informacija na tržištu utječe na ponašanje investitora i formiranje cijena dionica. posebno vlasničkog. Simić. dr. Udruženje revizora FBiH. Stoga je važno da društva a priori dobrovoljno. CIJENA: 104. Naime. dr. 2006. Cijene dionica. ne daju kvalitetne i dopunske informacije i objašnjenja koja nalažu MRS/MSFI. V. objavljuju gotovo sve raspoložive finansijske informacije. dr. Bošnjak: “Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FBiH”. S. Sarajevo. Informacije o promjenama na kapitalu korisne su u procjenama efekata promjena u bilansu stanja i uspjeha na pozicije kapitala. 2005. Revicon. - Mr. Sarajevo. a onda i u skladu sa propisima. po pravilu. . A. Na temelju tih informacija investitori će prosuđivati i donositi odluke. uglavnom. Dmitrović: “Vodič za primjenu MSFI-a i MRS-a”. dr. 2008. Objavljivanje. Fircon. Mostar. - Prof. Belak i mr.

Porezni savjetnik veljača 2012. Naime. kod naknadnog vrednovanja stalnih sredstava MRS/MSFI predviđaju različite metode pri čemu ne preferiraju nijednu od ponuđenih. 75 . Ipak.Kod biološke imovine situacija je drugačija u tom smislu što se kod vrednovanja na datum bilansa zahtijeva primjena metode fer vrijednosti. Kod godišnjeg obračuna poljoprivrednih preduzeća posebna pažnja se posvećuje vrednovanju biološke imovine na datum bilansa i obračunu proizvodnje. Predbilansne radnje kod poljoprivrednih preduzeća (popis i drugi kontrolno-analitički postupci) načelno su iste kao i u drugim djelatnostima. već daju diskreciono pravo pravnim licima da odaberu onu koja u datim okolnostima pruža najobjektivniju prezentacuiju predmetne imovine. osim u rijetkim slučajevima kada je fer vrijednost nemoguće pouzdano utvrditi (kod početnog priznavanja proizvoda koji su predmet ubiranja uvijek se zahtijeva primjena metode fer vrijednosti). što je predmet posebne pažnje ovog napisa.računovodstvo i finansije SPECIFIČNOSTI GODIŠNJEG OBRAČUNA U POLJOPRIVREDI Amra Salihović. oec. kod utvrđivanja stanja imovine i zaliha biološke imovine vrijede drugačija pravila u odnosu na druge pozicije aktive. dipl.

bezuslovna državna davanja vezana za biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje treba priznati kao prihod onda i samo onda kad nastane potraživanje po osnovu državnih davanja. MRS41 zahtijeva različiti tretman u odnosu na onaj koji propisuje MRS-a 20. Za obračun proizvodnje i ispravno vrednovanje zaliha i iskazane troškove u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) bitno je jesu li direktni troškovi ispravno priznati i iskazani za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje. računovodstvenim politikama i poreznim propisima. U kontrolno-analitičkim postupcima provjeravaju se knjiženja i priznavanja pojedinih poslovnih događaja kako bi se utvrdilo da li su u skladu sa računovodstvenim standardima. vezanim za biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje. koja su uslovljena (uključujući i zahtjev da subjekt ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost). treba imati u vidu da se u poljoprivredi odvijaju određeni biološki postupci koji utiču na način naknadnog vrednovanja proizvoda. Odabir određenog obračuna zavisi od vrste proizvodnje za koju se žele utvrditi navedene vrijednosti. Pri izračunavanju cijene proizvodnje mogu se koristiti različiti tipovi obračuna. Međutim. Ako se radi o državnim davanjima. ako se državno davanje odnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do tačke prodaje ili državno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u određenu specifičnu poljoprivrednu aktivnost. Pravila priznavanja i naknadnog vrednovanja pojedinih pozicija aktive. rashoda i kapitala MRS/MSFI propisuju tako da kod bilansiranja i ovdje vrijedi opšte pravilo da sve bilansne pozicije trebaju biti iskazane fer i objektivno. pšenice ili zobi biološki proces 76 Porezni savjetnik februar 2012. a nakon toga MRS 2 – Zalihe. preduzeće treba priznati takvo davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. Pri praćenju poljoprivredne proizvodnje. u pravilu. . uglavnom.računovodstvo i finansije P redbilansni kontrolno-analitički postupci koji prethode sastavljanju godišnjih finansijskih izvještaja u poljoprivredi. za praćenje plodova poljoprivredne proizvodnje. državno davanje može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrađuje manje od pet godina. preduzeće priznaje dio državnog davanja kao prihod na osnovu vremenske proporcije. koji moraju voditi računa o prirodi imovine koju popisuju i procjenjuju. Ipak. Kod poljoprivrednih preduzeća. Činjenica je. pravna lica trebaju uvažavati odredbe MRS-a 41 – Poljoprivreda do momenta ubiranja plodova i u samom momentu ubiranja. Na primjer. Ako se državna donacija odnosi na biološku imovinu koja se ne mjeri po fer vrijednosti nego po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje primjenjuju se odredbe MRS-a 20 . su jednaki onima u drugim djelatnostima. međutim. Praćenje poljoprivredne proizvodnje zavisi od vrste kulture koja se uzgaja. državne donacije. ako davanje dozvoljava zadržavanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena. Kod uzgoja npr. tako da popis i procjena vrijednosti imovine i proizvoda nakon ubiranja ovdje predstavlju veoma zahtjevnu i kompleksnu aktivnost koja zahtijeva angažovanje stručnjaka različitih profila. obaveza. da poljoprivredna djelatnost ima svoje specifičnosti koje se posebno očituju kod provođenja predbilansnih radnji.Računovodstvo državnih davanja i objavljivanje državne pomoći. odnosno pomoći se. drugačije računovodstveno obuhvaćaju u odnosu na druga preduzeća. Naime. ali ih je ponekad prihvatljivije rasporediti na pojedine vrste proizvodnje nego ispostavljati knjigovodstvene isprave (izdatnice i sl). U ovom slučaju državno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne prođe pet godina. takođe. jer kod nekih kultura proces proizvodnje traje duže od biološkog procesa. mjerljivi. prihoda. Direktni troškovi su. odnosno takva donacija se knjiži kao odloženi prihod i “prenosi” na prihode srazmjeno obračunatom trošku amortizacije.

tj. Takvo mjerenje je trošak na datum bilansa od kojeg se primjenjuje MRS 2 Zalihe ili drugi odgovarajući standard. vino preradom grožđa itd) vrednuje se prema MRS-u 2 – Zalihe. Dugoročna biološka imovina (osnovno stado. obrade zemljišta za pripremu sadnje. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”. Vrijednost proizvoda koji se dobiju preradom poljoprivrednih proizvoda (brašno mljevenjem žita. višegodišnji zasadi) mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje na svaki datum bilansa. Procjena stanja poljoprivrednih kultura dio je popisa imovine na kraju godine. Shodno odredbama člana 15. prema kome se takva biološka imovina treba mjeriti po svom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja. Na primjer. Porezni savjetnik veljača 2012. npr. troškove sadnje i sadnica. onda se ona mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. U poljoprivrednoj je proizvodnji bitno utvrditi troškove proizvodnje. Troškovi (procijenjeni) do točke prodaje su prevozni i slični troškovi. 77 . u trenutku ubiranja. No. S obzirom na to da biološka imovina u toku proizvodnje predstavlja imovinu čiju fer vrijednost (prodajnu vrijednost) nije moguće pouzdano utvrditi. nužno je smanjivanje vrijednosti proizvodnje u toku. Kad zasad počne davati komercijalni rod. troškovi u vezi sa održavanjem zasada priznaju se kao proizvodni troškovi. U nekim slučajevima troškovi mogu prelaziti vrijednost uroda obračunatog po prodajnim cijenama umanjenim za procijenjene troškove prodaje. ozima pšenica koja će smanjiti urod u narednoj godini.po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti. Specifičnost poljoprivredne proizvodnje je da se poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere po fer vrijednosti. podizanja i njegovanja priznaju se kao ulaganja u dugoročnu biološku imovinu. a završava u drugoj kalendarskoj godini. 36/08 i 79/08). zaštita od bolesti i štetnika i sl. zavisno od toga što je niže. zbog vremenskih nepogoda ili drugih razloga mogu nastati znatne štete na jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. Troškovi vezani za podizanje zasada najčešće se odnose na troškove ravnanja terena. poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s MRS-om 2 – Zalihe. vinogradima. gnojidba. ukoliko je moguće utvrditi fer vrijednost (ako to nije slučaj tada se biološka imovina amortizira i testira na umanjenje na svaki datum bilansa u procijenjenom vijeku korištenja). Dakle. naknade brokerima i dilerima. br. Troškovi na pripremi zemljišta i sadnji zasada. Proizvodnja u višegodišnjim zasadima Proizvodnja s višegodišnjim zasadima (voćnjacima. povrće ili urod neke druge poljoprivredne kulture) se mjere po fer vrijednosti. određene propisane dažbine i sl. ako fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi. zavisno od toga šta je niže. treba primijeniti odredbe MRS-a 41. tada se biološka imovina mjeri po trošku nabavke umanjene za ispravku vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) u skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda.3%. Ako se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilansa. MRS 41). umanjenoj za troškove do točke prodaje. jer u našim uslovima na svaki datum bilansa nije moguće utvrditi njihovu fer vrijednost. Poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja (voće. vrijednost proizvodnje u toku kao i vrijednost ubranih proizvoda. višegodišnji zasadi cvijeća i sl) obično započinje podizanjem višegodišnjih zasada koji su dugoročna biološka imovina na koju u vijeku trajanja treba primijeniti amortizacijski postupak i umanjivanje za gubitke vrijednosti (paragraf 30. a nakon ubiranja mjere se po trošku nabavke ili neto tržišnoj vrijednosti.računovodstvo i finansije započinje u jednoj. Obično je to onda kada vremenske nepogode nanesu štete i smanje urod kada treba smanjiti vrijednost proizvodnje u toku. za biološku imovinu (višegodišnje zasade) koja se amortizuje maksimalna porezno dopustiva stopa amortizacije je 14.

045 Biološka sredstva u pripremi 4320 Ob. 1.00 uprave i administracije Ostali 20.700.000.400. U slučaju najma zemljišta.400.priprema 4321 zemljišta 4322 Obaveze prema dobavljaču zakupnina 4323 Obaveze prema dobavljaču sadnice 4324 Obav.000.00 600.000.000.00 kg voća.000.000.00 600.00 3. nakon čega se očekuje normalan i isplativ prinos.00 za mašine Troškovi 126.000.00 28.00 304.400.700.00 100. priznavati u vrijednost zasada koja se amortizira.200. prema dobavljaču .00 183.00 3.400.000. 5200 Bruto plaće proizvodnih radnika 45 Obaveze za plaće 5201 Plaće radnika uprave i administr.00 2.00 356.00 1.00 163.00 9.000. mašina Gorivo 1.00 Potražuje Duguje 289. 5. 10.00 150.000.000.00 28.00 2.900.400.00 183.00 6.00 polj. vrijednost treba priznati kao prihod interne realizacije (grupa 62).300. 520 Plaće administracije 45 Obaveze za plaće i doprinose administr.000.200.000. u skladu s amortizacijskim vijekom ili ih.00 11. 031 Višegodišnji zasadi 035 Biološka sredstva u pripremi Knjiženja za 4. godina 60.000.000.300.900.00 11.00   257.00 Duguje 60.00 Potražuje Priprema 10.300.000.00 448.000.300.00 1.000.00 403.00   183. godina   9.00     163. prema dobavljaču zaštitna sredstva Obaveze prema dobavljaču -gorivo 2. godina ukupo 1-3 god.00 2. 045 Biološka sredstva u pripremi 520 Plaće 540 Amortizacija 4. 533 Zakupnine 511 Troškovi zaštitnih sredstava 512 Troškovi goriva 539 Ostali troškovi 543 Dobavljači 2.00 Troškovi Trošk.00 sredstva Plaće sa 101.100.00 180.00 183.00 4.300.00 6.000.200.000. godina Sadnice 68. Primjer: Preduzeće je počelo sa pripemom zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada za proizvodnju voća.000.000.500.00 127.000.00 KM. 1.00 6.00 1.00 23. godina   60.00 163.400.00 28.000. Preduzeće posjeduje pet hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta i unajmilo je još pet hektara na rok od 20 godina uz mjesečnu zakupninu od 5. Ako je ulaganje u zasad finansirano tuđim novcem.000.00 1 63.00 zemljišta Zakup 60.000.00 ukupo 1-3 god.00 doprinosima Amortizacija 2. 539 Ostali rashodi 4329 Dobavljači 6.000. godinu: R.900.000.700.00 10.000.00 3.000.100.00 33.00 183.500.000.00 2.00 3.600.000.00 Knjiženja za prve tri godine kada se računovodstveno vodi ulaganje u biološku imovinu: R.00 101.000.400.200.700. uprave proizvodnje i prodaje 60. Pregled nastalih troškova: OPIS Zakup zemljišta Zaštitna sredstva Plaće sa porezom i doprinosima Amortizacija polj.000.000.računovodstvo i finansije Ako se ulaže vlastiti rad.000.00 1.00 163.00 403. Prvi urod se očekuje u četvrtoj godini u iznosu od 65. primjenom sličnog postupka propisanog za kapitalizaciju kamata. Izvršena su ulaganja kako sljedi: OPIS 1.000.00 2.300.000.00 1.00   11. Konto Opis br.00 191. 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.100.100. 520 Plaće 45 Obaveze za plaće 540 Amortizacija 0228 Ispravka vrijednosti 3.700.000.00 troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 399.000.000. Nakon prvog komercijalnog roda započinje se s amortizacijom zasada.300. mašina Gorivo za mašine Troškovi uprave i administracije Ostali troškovi koji nisu u vezi sa zasadom Ukupno 4.   68.000.00 zemljišta OPIS 1.00 304.00 2. .700. Obavljenje su pripreme i izvršena je sadnja voća.000.00 76.000.00 304.700. troškovi kamata mogu povećati nabavnu vrijednost zasada.000.000.00 28.00   1.300. godina 2.00 323. iznose najamnine zemljišta trebalo bi priznati kao unaprijed plaćene troškove i postupno otpisivati nakon početka roda. godina   60.00 68.00 76.00 28. Konto Opis br.300.500.00 180.000. 45 Obaveze za plaće rad uprave i administr.00 28. godina   60.000.00 Zaštitna 10.079.00 101.00 2.00 311.000.00   2.900.00 6.00 78 Porezni savjetnik februar 2012.00 76. pri čemu interni učinci ne mogu sadržavati dobitke niti administrativne i druge troškove koji se ne mogu uključiti u vrijednost imovine.000.000.00 403.700.00 1.00 448. godina   11.00 4.400.00 304.000.

00 Potražuje ve prodaje. a to su zavisni troškovi (utovar. 2011. u skladu s računovodstvenom politikom preduzeća.00 257. 79 .000 mašinskih sati od čega 1. Prihodi ili rashodi nastali u momentu početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti priznaju se u Bilansu uspjeha (Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) u periodu kada su nastali. odnosno 0. 1.700.700. Troškovi mehanizacije raspoređuju se na nosioce troškova prema ostvarenim mašinskim satima rada.50 KM po kg. Plodovi jednogodišnjih poljoprivrednih kultura se u trenutku ubiranja vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troško- PRIZMA R E G I O N A L N I P O S LO V N I MAG A Z I N Porezni savjetnik veljača 2012. Troškovi silosa nastali u vezi sa skladištenjem zobi i ječma (trošak silosa) smatraju se.00 257.00 kg što daje cijenu koštanja od 3. Tokom obračunskog perioda nastali su troškovi evidentirani na kontima klase 5 koji su raspoređeni na mjesta troškova i nosioce troškova. knjiže se prihodi od prodaje i smanjenje zaliha po cijeni proizvodnje (posredstvom konta 5961). Fer vrijednost je iznos za koju se neka imovina može razmijeniti između stranaka koje suspremne obaviti transakciju. Poslije početnog priznavanja. a u Bilansu stanja se može pojaviti kao proizvodnja u toku (ako proces proizvodnje nije dovršen) ili kao gotovi proizvodi (npr.700. istovar. proizvodnja zobi u toku (iz 2010.45 KM po kg nakon umanjenja za troškove do trenutka prodaje. 120 Gotovi proizvodi 110 Proizvodnja u toku 3. Kada se prodaju proizvodi.60 KM. 5951 Povećanje vrijednosti zaliha goto5960 vih proizvoda Smanjenje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku Duguje 257. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura Jednogodišnje poljoprivredne kulture su one kod kojih je biološki proces kraći od jedne godine (12 mjeseci). Prodajna cijena zobi je 0. Ukupno je mehanizacija radila 4. 1. plodovi na zalihi se vrednuju u skladu s MRS 2 – Zalihe. prijevoz).000 kg zobi i 270.00 257.računovodstvo i finansije Knjiženje: R. Ukupni troškovi proizvodnje su 257.00 257.) je 19.00 KM a proizvedeno je 65.700. ali može započeti u jednoj godini (sjetva) i završiti u drugoj (žetva). Prodajna cijena ječma je 0. Primjer: Utvrđivanje cijene proizvodnje u ratarstvu Poljoprivredno preduzeće “X” se bavi uzgojem zobi i ječma. Konto Opis br.96 KM. 1.00 257. žitarice u silosu).443 mašinska sata za proizvodnju ječma i 802 mašinska sata odnose se na otpremu proizvoda kupcima.755 mašinskih sati za proizvodnju zobi.00 KM.000 kg ječma. odnosno umanjeno za troškove do trenutka prodaje 0. Obavljena se žetva skladišti u silosu – 360.55 KM.0000.525. Vrijednost ulaganja u proizvodnju iskazuje se po trošku nabavke na osnovu primljenih računa dobavljača za dobra i usluge koja su korištena u procesu proizvodnje.700.700. Na dan 1. 110 Proizvodnja u toku 5950 Povećanje vrijednosti zaliha proizvodnje u toku 2.700. troškovima perioda. Ulaganje u proizvodnju žitarica evidentira se kao kratkoročna imovina (proizvodnja).

000. poljoprivredna proizvodnja se prati jednako kao i druge vrste proizvodnje.00 112.00 113.00 52.00 136.000.000.435. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Gotovi proizvodi – ječam Proizvodnja u toku – ječam Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.435.00 8.00 : 360.500.000.00 = 1755 x 45.00 31.00 41.45 = 121. Konto 110 1100 1101 5950 5951 120 110 641 595 596 120 110 641 595 596 Opis Saldo proizvodnje u toku Proizvodnja u toku .00 Ukupno Mjesto troška i nosioci troška Proizvodnja Silos Mehaniz.00 3.475. te je bitno osigurati zasade i sam urod.00 KM Fer vrijednost ječma = 270.00 42.000. dijelovi Sitan inventar Premije osigur.000.00 20.525. za čišćenje Uredski mater. Radi što preciznijeg i realnijeg iskazivanja vrijednosti uloženog u zasade i poljoprivredne kulture. S računovodstvenog gledišta.00 7.000.00 8.000 sati = 45 KM7 sat.000.00 18.00 7. Amortizacija Ostali troškovi Ukupno Ukupno 1 Proizvodnja zobi 10/11.00 180. 0.00 136.000.000.000.000.435. 24.000.00 121.000.000.00 47.000.00 39.000.435.00 7.00 7.00 20.00 32.000.00 113. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij. s obzirom na to da urod jednim dijelom zavisi od vremenskih uslova.000.00 15.00 + 136. 1.000 KM / 4.00 11. u računovodstvu treba posebno pratiti nastale troškove po nosiocima troškova i mjestima njihova nastanka.000.00 11.525.000 kg = 0.065.00 296.000 kg x 0.00 = 156.00 KM 80 Porezni savjetnik februar 2012.435.00 17.00 24.00 Vrijednost mašinskog sata rada = 180.000. energija Rez.računovodstvo i finansije Konto 511 511 511 511 511 512 513 514 552 559 520 540 539 Vrijednost troška Sjeme Gnojivo Sr.00 33.000 kg = 0.00 44.000.00 39.000.00 426. a posebna pravila praćenja određuju standardi.000.zob Proizvodnja u toku .ječam Povećanje vrij. .00 41.00 113.00 78.00 57.000.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg zobi = 156.090.000.000 kg x 0. 3.475.000. Utr.00 12.00 113.000.500.00 102.000. br. Ostale usluge Plaće i doprin.00 49. 78.000.00 18.000.000.00 180.00 15.00 36090. zaliha proizvodnje u toku Gotovi proizvodi – zob Proizvodnja u toku – zob Dobici od procjene biološke imovine Povećanje vrij.00 121.000.000.935.000.00 Potražuje Fer vrijednost zobi (umanjena za troškove do trenutka prodaje) = 360.475.00 64. zaliha gotovih proizvoda Smanjenje vrij.00 29.975.000.000.500. Uprava i prodaja ječma 2011.00 39.475.000.000.000.00 Knjiženje: R.000. zaliha proizvodnje u toku Povećanje vrij.00 121.00 14. 2.000.000.000.435. Zaključak Uzgoj jednogodišnjih ili višegodišnjih zasada za pravno lice predstavlja rizičan posao.000.00 136.00 32.00 3.00 676.435.00 13.000.500.00 28.500.00 117.50 =180.00 22.000.00 KM Cijena proizvodnje zobi = 19. zaliha proizvodnje u toku Za uskladištenje gotovih proizvoda Duguje 19.065.435.00 136.00 10.000.00 136.00 10.000.975.00 113.000. 11.00 15.00 : 270.000.00 27.475.000.00 KM Cijena proizvodnje ječma = 113.00 43.00 15.475.000.42/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 8.00 136.00 17.000.475.43 KM/kg = Dobitak od priznavanja fer vrijednosti 24.00 113.000.000.500.000.00 48.000. za zaštitu Sr.00 KM Cijena proizvodnje 1 kg ječma = 113.001 676.

što sistem prinudne naplate preko transakcijskih računa kod banaka čini neefikasnim. da ne postoji zakonski osnov da se mjenica. tj. U istom kontekstu. objavljen je autorski tekst o temi “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. 81 . broj 01/11. kao i entitetskih zakona o izvršnom postupku. Porezni savjetnik veljača 2012. u kome je dat kritički osvrt na postojeća zakonska rješenja u vezi sa prinudnom naplatom preko dužnikovih računa kod poslovnih banaka i konkretni prijedlozi za do- gradnju Zakona o platnim transakcijama na nivou države BiH i entiteta. oec. odnosno nalozi za naplatu po dospjelim mjenicama zavode u evidenciji o redoslijedu plaćanja. Konstatovano je da je neefikasnost prinudne naplate preko dužnikovih bankovnih računa jedna od najvećih manjkavosti nedovoljno afirmisanog unutrašnjeg platnog prometa u BiH i zajednički imenitelj svim slabostima u postupku izvršenja. dipl. pošto blokada jednog dužnikovog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa koje je otvorio kod drugih bh. U POREZNOM SAVJETNIKU. pažnja je posvećena i mjenici “kao instrumentu prinudne naplate”. Ovdje donosimo kritički osvrt u kojem se. banaka.računovodstvo i finansije MJENICA NIJE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA Mirko Radić. kojom bi se “nesolventnom dužniku mogao blokirati transakcijski račun zadržavanjem mjenice u službi UPP-a dužnikove banke”. tvrdi da nema zakonskog osnova za blokadu transakcijskog računa zadržavanjem mjenice u službi UPPa dužnikove banke. isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici.

” Svoj prijedlog za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju autor. .R. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. “Poseban član novog poglavlja o prinudnoj naplati u okviru novog ili dopunjenog ZPT-a trebao bi da propiše da se prinudna plaćanja sa računa nesolventnog poslovnog subjekta vrše prema vremenu prijema osnova za plaćanje u dužnikovu banku. carinskih i drugih nadležnih organa. Po mišljenju autora. kojom je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). anulirala bi se pravna praznina nastala nakon što je dana 20. broj 1/11 (“Kako do efikasnije prinudne naplate?”).nadalje: Zakon o UPP-u). po mom mišljenju. što omogućava nesavjesnom dužniku da nesmetano izvršava svoje obaveze preko računa u drugim bankama i dr). 2) izvršenje odluka/rješenja sudskih organa i organa uprave. sa konstatacijom da su postojeća zakonska rješenja neefikasna. 3) nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: • mjenica. To. autor navodi da “tu nepravdu prema povjeriocima mogao bi da izmijeni izmijenjeni ZPT na način što bi se kroz mehanizam izvršavanja prinudne naplate u UPP-u izvršila blokada svih bankovnih računa insolventnog dužnika koje je otvorio u bilo kojoj banci”. ali nikako za njegovo ukidanje. Prinudna naplata trebala bi se vršiti po sljedećim osnovama i prioritetima: 1) izvršenje rješenja poreznih. • drugih vrijednosnih papira (npr. naročito da preuzme odredbe: - člana 15. Pri tome se dužnikova banka treba pridržavati redova prioriteta utvrđenih po grupama prioriteta i osnovama. može biti dobar razlog za dogradnju ili dopunu Zakona o finansijskom poslovanju. godine ukinut federalni Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine FBiH”. 82 Porezni savjetnik februar 2012. kao i način na koji je riješeno pitanje prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. novog poglavlja o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata. kojom je bilo regulisano da naloge za plaćanje mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica.računovodstvo i finansije U kontekstu teme koja je objavljena u POREZNOM SAVJETNIKU. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. kao i ostalih naloga za plaćanje svih javnih prihoda. jer ovaj zakon uređuje ukupno finansijsko poslovanje pravnih lica na teritoriji Federacije BiH. takođe. zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u. zakonodavcu stoji na raspolaganju više opcija za rješavanje problema prinudne naplate. čekova). u Zakon (zakone) o platnim transakcijama. zasniva na prisutnim problemima kod prinudne naplate preko dužnikovih bankarskih računa. 10. stav 1. (ukinutog) federalnog Zakona o UPP-u. broj 56/04 . a rješenje vidi u ukidanju entitetskih zakona o finansijskom poslovanju i “ugradnji”. 4) ostali nalozi za plaćanje i osnovi za naplatu. - člana 18. Nakon ukidanja pomenutog zakona. Nakon ukazivanja na nedostatke koji se pojavljuju u postupku prinudne naplate (blokada jednog dužnikovog transakcijskog računa ne znači automatsku blokadu svih njegovih bankovnih računa. sa konstatacijom da su postojeća zakonodavna rješenja neefikasna u uslovima kada pravna lica imaju otvorene transakcijske račune u više banaka. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. autor je naveo postojeću zakonodavnu regulativu. • neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. 63).) Dalje je navedeno: “Shodno izloženom. 2003. Drugim Prijedlog za dogradnju Zakona o platnim transakcijama i za ukidanje entitetskih zakona o finansijskom poslovanju Prema navedenom tekstu (str.” (podvukao M.

odnosno nigdje se posebno ne spominju nalozi (naredbe) povjerilaca po osnovu dospjelih: mjenica. - OOPP. niko nije ovlašten. u slučaju da oni ne izvrše svoje obaveze. u skladu sa ovim zakonom. odnosno dužnik i povjerilac imaju mogućnost a ne i obavezu da ugovore obezbjeđenje plaćanja. po prijedlogu autora. vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja uredi sporazumno. odnosno banka kod koje se vode računi dužnika. ček po odredbama Zakona o čeku. kao i osnovnim principima koji vrijede u zemljama tržišne orijentacije (koje treba da primjenjuje i naša država) prema kojima je vlasničko pravo i raspolaganje sredstvima od vlasnika. poslovanje preko transakcijskih računa i dr). ugradilo u ZPT. ček. ne uzima u obzir sljedeće: - U uslovima tržišne privrede. Pod finansijskim poslovanjem. a da mjesto. drugih vrijednosnih papira (npr. pa onda na red dolaze nalozi za plaćanje po izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa. kojim je bilo regulisano da naloge za plaćanje sa računa dužnika mogu dati i povjerioci po osnovu mjenica. Odredbama člana 17. Zakona o finansijskom poslovanju propisano je da povjerilac može ugovoriti da mu dužnik preda mjenicu. Osnovne karakteristike sistema obezbjeđenja plaćanja. - rokove uručivanja instrumenata povjerilac i dužnik uređuju sporazumno. kako je predloženo u navedenom autorskom prilogu. nije ovlaštena da izvrši protest određenih instrumenata obezbjeđenja plaćanja zbog nemogućnosti naplate na dan dospijeća (mjenica i ček). bankarsku garanciju ili da plaćanje obezbijedi na drugi način u skladu sa zakonom. pa ni država. novine FBiH”. br. koja se vode na (svim njegovim) računima kod te OOPP. To može samo sud Porezni savjetnik veljača 2012. mogle bi se sistematizovati na sljedeći način: - obezbjeđenje plaćanja je ugovorna kategorija.računovodstvo i finansije riječima. Zakonom o mjenici. a ne obaveza zasnovana na sili zakona. a na zahtjev povjerioca obavještava ga o redoslijedu naplate njegovog potraživanja. te bankarsku garanciju i akreditiv po odredbama Zakona o obligacionim odnosima. OOPP vodi evidenciju o redoslijedu prijema osnova za naplatu i naloga za plaćanje istog prvenstva prema satu i danu njihovog prijema i po tom redoslijedu ih izvršava. 2/95. 83 . trajni i privremeni izvori finansiranja.) kojim je bilo propisano da se svi nalozi za prinudnu naplatu i nalozi povjerilaca po osnovu instrumenata obezbjeđenja plaćanja (mjenica) izvršavaju iz svih sredstava učesnika (UPP-a). čekova) i neopozivih pismenih ovlaštenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu. Oba ova poglavlja su značajna i ne može ih zamijeniti novo poglavlje o prinudnoj naplati sa računa poslovnih subjekata koje bi se. Prema članu 16. Zakon o finansijskom poslovanju je sistemski zakon i ne treba ga posmatrati samo iz ugla prinudne naplate. Kod utvrđenog redoslijeda plaćanja zakonodavac prioritet daje nalozima za plaćanje i osnovima za naplatu javnih prihoda. Zakon o finansijskom poslovanju ne bavi se detaljnijim regulisanjem instrumenata obezbjeđenja plaćanja. jer zakonodavac do danas nije reagovao na način da izmjenama i dopunama federalnog ZPT-a preuzme održive i neophodne odredbe ukinutog federalnog Zakona o UPP-u (član 15. Pored navedenog. nego to prepušta posebnim zakonima: priznaje samo mjenicu izdatu po odredbama Zakona o mjenici. drugih hartija od vrijednosti i propisanih ili ugovornih ovlaštenja. postojećeg Zakona o finansijskom poslovanju (“Sl. niti da propisuje redoslijed plaćanja tih obaveza sa računa pravnog lica. kao i plaćanje i održavanje solventnosti. odnosno od pravnog lica neprikosnoveno. da propisuje izvršavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije je obezbjeđenje plaćanja izdata mjenica. podrazumijeva se finansiranje poslovanja (pribavljanje sredstava. Navedena konstatacija da je ukidanjem federalnog Zakona o UPP-u nastala pravna praznina. i (član 18. avaliste i garanta nije ovlaštena da naplatu po mjenici i garanciji vrši sa računa avaliste i garanta. Takođe. stav 1. 13/00 i 29/00). u smislu ovog zakona.). u suprotnosti sa postojećim Zakonom o finansijskom poslovanju. dakle. Navedeni prijedlog je.

odnosno poštovane su odredbe Zakona o mjenici koje propisuju obavezujuće mjenične radnje.. i u periodu primjene navedenog zakona neizvršeni nalozi povjerilaca izdati na teret računa dužnika nisu se mogli zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja. susrećemo samo glavne mjenične dužnike i njihove avaliste (regresni dužnici se zasada rijetko javljaju)”.: “polazeći od činjenice da u našoj mjeničnoj praksi. . a zapostaviti upotrebu. Problem poslovanja sa mjenicom se. na kojima na mjeničnom blanketu na mjestu predviđenom pored oznake “plaćanje”. protiv njega ne postoje mjeničnopravni zahtjevi. Domicilijant (podružnica ZPP u kojoj je otvoren račun izdavaoca mjenice) nije mjenični dužnik. odnosno indosiranjem još uvijek nije zaživjela u praksi. čak bi se moglo reći da se Zakon o mjenici posmatra kao “neobavezujuće štivo”. Mjenica nije platni nalog i ne nema zakonskog osnova da se poslije isteka roka za naplatu zadržava u banci i zavodi u evidenciju o redoslijedu plaćanja U kontaktima sa našim pretplatnicima često su prisutna pitanja o načinu naplate mjenice u slučaju kada je račun dužnika blokiran. U vrijeme primjene Zakona o UPP-u. na osnovu čega je država i mogla da na navedeni način reguliše izdavanje naloga povjerioca na teret računa dužnika i po osnovu onih ugovorenih obaveza za čije obezbjeđenje plaćanja je izdata mjenica. korektne prijedloge koji proizilaze iz problematike koja je bila tema pomenutog teksta. može se izvući zaključak da se problem u vezi sa funkcionisanjem mjenice kao instrumenta obezbjeđenja plaćanja u pomenutom tekstu posmatra isključivo sa stanovišta vlastite (domicilirane) mjenice u kojoj je 84 Porezni savjetnik februar 2012. 69. 66. nego isključivo na osnovu sudskih rješenja o izvršenju. odnosno prijedlogom da “banka može obustaviti prinudnu naplatu po nalogu povjerioca iz osnova dospjelih mjenica. odnosno plaćanje obaveza putem izdavanja i indosiranja trasirane mjenice.99% u društvenom (državnom) vlasništvu. 15. računi pravnih lica su se vodili kod ZPP i većina mjenica se isplaćivala preko tog računa. iz čega bi se mogao izvući zaključak da su u pitanju vlastite mjenice koje služe za obezbjeđenje naplate kredita. Taj princip zadržan je i u još uvijek važećem federalnom Zakonu o finansijskom poslovanju. Treba napomenuti da je to samo jedna od mogućnosti za isplatu mjenice po njenoj dospjelosti. u ukinutom Zakonu o UPP-u FBiH preuzete su iz Zakona o SDK bivše SFRJ. čekova i drugih hartija od vrijednosti . ne smije posmatrati tako usko. pomenutog teksta) potpuno se zanemaruju odredbe Zakona o mjenici i propisane mjenične radnje. smatra se da se u zemljama tržišne privrede preko 3/5 robnog prometa realizuje mjeničnim plaćanjem. koji zakon je donesen u uslovima kada su pravna lica bila 99. Takve mjenice. odnosno - - Na osnovu navedenog. Navodom. što devalvira i ostale. a da trasirana mjenica i izmirivanje obaveza njenim izdavanjem.računovodstvo i finansije donošenjem rješenja o izvršenju ako mjenica nije plaćena u zakonskom roku i ako su preduzete mjenične radnje u skladu sa Zakonom o mjenici (protest zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice). Prema nekim autorima. Međutim.. tj. domicilijant poslovna banka kod koje se vode računi pravnog lica sa kojih se vrši isplata nakon dospijeća mjenice. kome se u imperativu nalaže da plati mjenicu ili njenim indosiranjem. koje je dužnik dao svojoj banci i svom povjeriocu” (str. Odredbe čl. odnosno izdavanjem mjenice na teret dužnika (trasata). sadrže naznaku da se isplata vrši preko računa pravnih lica koji se vode kod ZPP su domicilirane mjenice. uglavnom. kada je proizvođač-kupac robe u mogućnosti da svoju obavezu prema povjeriocu-prodavcu umjesto novcem izmiruje svojim potraživanjem od svog dužnika prenosom prava iz mjenice na njega. i 18. samo sa stanovišta domicilirane mjenice (plaćanje preko računa banke u kojoj izdavalac mjenice ima otvoren račun). ali dospjelu mjenicu imalac je morao prezentirati baš njemu a isplata mjenice se obavljala virmanom. Da je to tako potvrđuje i navod na str. međutim.

računovodstvo i finansije
da li banke ispravno postupaju kada naloge za naplatu sume naznačene na mjenici zavode u evidenciju o redoslijedu plaćanja? Bilo bi normalno da odgovor na to pitanje daju banke koje primjenjuju takvu praksu i koje treba da navedu pravni osnov za takvo postupanje. Moram priznati da u Zakonu o mjenici nisam našao pravno uporište za takav postupak banaka. U pomenutom autorskom prilogu navedeno je i sljedeće uporište po kome se, prema mišljenju autora (koje i banke, vjerovatno, primjenjuju u praksi), nalozi po osnovu dospjelih mjenica mogu zavoditi u evidenciju o redoslijedu plaćanja (podvukao M.R): • ..."čekovni i mjenični povjerilac su vlasnici čeka i mjenice. Oni su, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, stekli i svojinsko i tražbeno (obligaciono) pravo nad tim hartijama od vrijednosti. To znači da vlasnici čeka i mjenice imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu (erga omnes), bilo prema čekovnim i mjeničnim dužnicima (koji su se potpisali kao trasanti, trasati ili akceptanti), bilo prema OOPP-u koji vodi dužnikove račune i koji je samo transmisija u isplati čeka i mjenice. Samo vlasnik/imalac može slobodno da upravlja sa mjenicom i čekom i da odlučuje o sudbini svog vlastitog potraživanja. U takvoj situaciji, dužnikova banka (kao OOPP) ne bi mogla nametati svoju volju nad nečim što nije vlasnik. Banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična i čekovna svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 4. tačka 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; • prema odredbama člana 2. entitetskih zakona o čeku, odnosno člana 1. entitetskih zakona o mjenici, i ček i mjenica su sredstvo plaćanja (a mjenica još i instrument osiguranja plaćanja). Danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju. Mjenica i ček, u suštini, i jesu ovlaštenje dužnika dato povjeriocu. Dakle, čekovni i mjenični dužnici ovlastili su povjerioce-vlasnike tih vrijednosnih papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. Kada povjerilac inicira platnu transakciju-debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu uručenog čeka i mjenice, prijemna-dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju sljedeće odredbe ZPT-a: - odredba člana 10. (zadnja rečenica) entitetskih ZPT-a, kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, i - odredba člana 11. stav 5. entitetskih ZPTa, kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji.” U citiranom tekstu, s pozivom na obligacione odnose, autor zaključuje da mjenični povjerioci imaju stvarno-pravna ovlaštenja nad tim hartijama koja su apsolutnog dejstva i djeluju prema svakom trećem licu, što je nesporno i sa stanovišta primjene Zakona o mjenici, gdje važi princip po kome “pravo na papir sadrži pravo iz papira”. Na osnovu navedenog i s pozivom na član 1. i član 3. tačka 2. Zakona o mjenici, u citiranom tekstu se izvode sljedeći zaključci/konstatacije: 1) Prema odredbama člana 1. entitetskih zakona o mjenici, mjenica je sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, a sa danom uručenja mjenice ili čeka dužnik je (kao vlasnik mjenice) ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju; 2) Banka mora poštovati sadržaj mjenice, koji sadrži bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati
Porezni savjetnik veljača 2012.

85

računovodstvo i finansije
određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici; 3) Mjenica, u suštini, i jeste ovlaštenje dužnika dato povjeriocu kojim su mjenični dužnici ovlastili povjerioce - vlasnike mjenice kao vrijednog papira da mogu inicirati debit-transfer radi naplate svog dospjelog potraživanja. 4) Kada povjerilac inicira platnu transakciju debit transfer na osnovu dužnikovog ovlaštenja datog u vidu mjenice, prijemna - dužnikova banka je obavezna da bezuslovno izvrši pravilno popunjen platni nalog povjerioca. Na to je obavezuju odredbe člana 10. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da svaki nalog za plaćanje nalaže da banka primalac mora izvršiti platnu transakciju po uputama iz naloga za plaćanje nalogodavca, kao i člana 11. stav 5. entitetskih ZPT-a kojom je propisano da je banka primalac obavezna izvršavati instrukcije sadržane u nalogu ili bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan valute ako on postoji. Međutim, odredba člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, po kojoj mjenica, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja, opšteg je karaktera i nema osnova da se na osnovu nje mjenica poistovjećuje sa platnim nalogom, niti se može smatrati datim ovlaštenjem povjeriocu na osnovu kojeg ovaj može da ispostavlja nalog za plaćanje sa računa dužnika. Prema načelu pismenosti, mjenična obaveza se procjenjuje prema onome što je naznačeno u mjenici, a ne na osnovu nekih drugih dokaza. Otuda se kod mjenice mogu dokazivati samo činjenice unijete u mjenično pismeno i obaveze samo onih lica koja su se na njemu potpisala. S obzirom na to, banke ne mogu na osnovu navedenih propisa tretirati mjenicu kao instrument plaćanja, odnosno kao platni nalog (posebno ne kao nalog povjerioca izdat na teret računa dužnika) i zadržavati mjenicu u banci, odnosno u evidenciji o redoslijedu plaćanja, jer ona nije nalog za plaćanje, što obrazlažem sljedećim:
86
Porezni savjetnik februar 2012.

Zakon o mjenici ne daje definiciju mjenice, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je mjenica pismena isprava u propisanoj formi, kojom jedno lice nalaže drugom da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati označenu sumu novca licu imenovanom u toj ispravi (ili po njegovoj naredbi), obavezujući se da i sâmo izvrši isplatu, ako to ne učini lice koje je označeno da to učini. U navedenom slučaju radi se o vučenoj (trasiranoj) mjenici. Za razliku od trasirane mjenice, obavezu da izvrši isplatu mjenice po sopstvenoj mjenici ima sâm izdavalac mjenice. Mjenica je hartija od vrijednosti sa formalno strogo određenim bitnim sastojcima. Po svojoj ekonomskoj prirodi, mjenica je kreditna vrijednosna hartija (nju izdaje onaj ko nema novca, tj. ko traži kredit), a može da služi i kao sredstvo za plaćanje putem indosamenta od svakog imaoca mjenice (kada se obaveze izmiruju izvan platnog prometa, odnosno plaćanje se ne vrši preko bankovnih računa). Tvrdnja da banka mora poštovati sadržaj čeka i mjenice, koji sadrže bezuvjetnu uputu-nalog da se isplati određena mjenična svota novca iz dužnikovog pokrića, shodno odredbama člana 3. stav 1. tačka 2. entitetskih zakona o mjenici, ne može se povezati sa odredbama navedenog člana, kojima su samo definisani bitni sastojci trasirane mjenice i koje ne tretiraju davanje ovlaštenja povjeriocu da izdaje nalog na teret transakcijskog računa mjeničnog dužnika. Prema članu 3. Zakona o mjenici, trasirana mjenica sadrži: 1) oznaku da je mjenica, napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena, 2) bezuvjetni uput da se plati određena svota novca, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) označenje dospjelosti, 5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti, 6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), 7) označenje dana i mjesta izdavanja mjenice, 8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant). Prema tački 3., bitni sastojak mjenice je i ime onoga koji treba platiti (trasat), koji nije

računovodstvo i finansije
povjerilac, nego glavni mjenični dužnik, ali tek po akceptiranju mjenice. Prema tome, tvrdnja da je danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da, kao nalogodavac, može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju, nije zasnovana na odredbama Zakona o mjenici (nego je u suprotnosti sa tim zakonom) i banka ne samo da nije obavezna da izvrši nalog povjerioca koji nije izdat u skladu sa zakonom, nego je dužna da odbije izvršenje takvog naloga. Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”, “nalažem da platite”, “platiti za ovu ____ mjenicu” i sl., znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova, a mjenična svota mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. Ime onoga koji treba da plati mjeničnu svotu (trasat) je, takođe, bitni sastojak mjenice, a trasat nije povjerilac, nego ako i kada akceptira mjenicu postaje glavni mjenični dužnik. Nalog za isplatu na mjenici ne smije sadržavati nikakvo pozivanje na građanskopravni odnos, koji je poslužio kao osnov za izdavanje mjenice, s obzirom na to da je mjenična obaveza apstraktna. Upotreba mjenice je zasnovana na formalnoj i materijalnoj strogosti. Formalna strogost mjenice sastoji se u tome što su njen oblik i bitni sastojci određeni propisima, i bez tih sastojaka ne smatra se mjenicom. Pored toga, u formalnu strogost spadaju i propisi o skraćenom sudskom postupku prilikom vođenja mjeničnih sporova. Materijalna strogost mjenice sastoji se u tome što njen zakoniti imalac ne treba da dokazuje svoja potraživanja ničim drugim nego mjenicom, a svaki novi potpisnik čini mjenicu sigurnijom za naplatu, jer potpisom na mjenici on postaje dužnik. Praktično, što prođe kroz više ruku mjenica kao instrument postaje sigurnija po pitanju naplate. Prema načelu mjenične strogosti povjerilac ima pravo da traži naplatu po kratkom postupku u kojem se ne utvrđuje materijalna, već samo formalna istina, pa se i mjenični platni nalog donosi na osnovu onoga što proizlazi iz mjeničnog pismena (donosi ga sud), bez saslušanja dužnika. Strogost mjenice ogleda se i u tome što mjenični dužnici moraju platiti mjenicu ukoliko je ne plati glavni dužnik. Materijalno-pravna strogost proizlazi iz apstraktnosti mjenice, jer je mjenica apstraktni pravni posao iz koje se ne vidi kauza. Trenutkom izdavanja mjenice, obaveza iz mjenice potpuno se odvaja od građanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je izdata, ona je neovisna o njemu, pravna egzistencija i prestanak mjenične obaveze su samostalni, a svaki potpisnik mjenice odgovara za mjeničnu obavezu na osnovu svog potpisa. Onog momenta kad je neko stavio svoj potpis na mjenicu, postao je dužnik. Nikoga se ne tiče da li je on za to dobio pokriće ili ne. Mjenica je strogo formalna isprava o dugu i ne dopušta isticanje prigovora koji su u redovnom postupku dozvoljeni i kojima dužnik može na razne načine da odugovlači donošenje pravosnažnog rješenja. Ostvarivanje mjenično-pravnih potraživanja vrši se u skraćenom sudskom postupku, što znači da nema parnice, nema saslušanja stranaka, nema ročišta, nema presuda. Sudska odluka je uvijek u vidu platnog naloga, a ne u obliku presude. Navedena svojstva mjenice omogućavaju povjeriocu po mjenici (remitent ili indosatar) da svoje potraživanje mogu lako i brzo da unovče i prije roka njenog dospijeća indosiranjem mjenice ili njenog eskontovanja kod banke, ali mu ne daju pravo da izdaje nalog na teret bankovnog računa dužnika. Navedene osobine mjenice čine je izrazito povoljnim instrumentom u kreditnom poslovanju. Takođe, banke vrše eskontovanje mjenice, pod čim se podrazumijeva isplata mjenice imaocu mjenice prije roka njenog dospijeća, uz odbitak eskonta. Eskont je, u stvari, davanje kredita na bazi mjeničnog jemstva. Kupovinom mjenice prije roka dospijeća, banka od mjenične sume odbija (eskontuje) kamatu i proviziju, računajući je od dana kupovine do roka dospijeća, a podnosiocu isplaćuje čist iznos mjenice, odnosno njenu vrijednost na taj dan. Upotrebom mjenice ostvaruju se razni poslovni ciljevi, odnosno njenim korištenjem mogu se obezbijediti krediti, kupovati roba, plaćati usluge i druge obaveze.
Porezni savjetnik veljača 2012.

87

(2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio. mišljenja smo da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno procijenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. uslov za ostvarivanje regresa jeste pravovremeno podizanje protesta. ZPT-a predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. imalac mjenice gubi regresna prava protiv regresnih dužnika. Ukoliko je takvu klauzulu stavio trasant. imalac mjenice 88 Porezni savjetnik februar 2012. Ako se propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. Prema tome. Ukoliko postupe suprotno tome. oslobađa njenog imaoca obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate. “Blokada svih dužnikovih računa po neisplaćenim vrijednosnim papirima” (str. - za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili zbog neisplate. Za to vrijeme svi dužnikovi računi moraju biti blokirani. imalac mjenice gubi svoja regresna prava protiv indosanta. takva izjava oslobađa imaoca mjenice od obaveze da radi ostvarenja regresa podiže protest zbog neakceptiranja ili neisplate.2. bez pravnog osnova. i 11. Pored navedenog. protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. u pomenutom tekstu se. - za podnošenje na isplatu mjenice koja sadrži odredbu “bez troškova”. U vezi s tim. i 11. iako imalac mjenice nije pravovremeno podnio protest. u predmetnom tekstu se navodi: “Citirane odredbe članova 10. ZPT-a ujedno predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćenog čeka ili mjenice u dužnikovoj banci. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. sami snose troškove protesta. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta. “bez protesta” ili neki drugi izraz sa istim značenjem koju trasant. gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja. a na osnovu pismenog zahtjeva čekovnog. 65). Pošto je mjenična obaveza akceptanta bezuslovna.računovodstvo i finansije Propuštanjem propisanih rokova za naplatu i protest mjenica gubi svojstvo vjerodostojne isprave na osnovu koje sud može donijeti rješenje o izvršenju(ne primjenjuje se skraćeni sudski postupak) U poglavlju 3.” U citiranom tekstu se konstatuje da odredbe članova 10. trasanta i protiv ostalih mjeničnih dužnika. Klauzula “bez troškova”. indosant ili avalista napišu i potpišu na mjenici. osim akceptanta. pri čemu se zanemaruju odredbe člana 54. ako propusti određene rokove za podnošenje mjenice po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. a kojima je uređeno sljedeće: (1) Sa protekom rokova: - za podnošenje mjenica po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju. osim ako iz sadržaja odredbe ne proizilazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. odnosno mjeničnog povjerioca. Takva izjava je obavezujuća prema svim potpisnicima mjenice. Zakona o mjenici koje to ne dozvoljavaju. Ako imalac mjenice propusti podizanje protesta zbog neakceptiranja. on ostaje i dalje mjenično pravno odgovoran. ZPT treba dopuniti odredbom da se prinudna naplata po pomenutim vrijednosnim papirima može obustaviti samo na osnovu pismenog zahtjeva povjerioca. (3) Ako je rok za podnošenje određen u nekom indosamentu. kao i kada propusti rokove za podizanje protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice. Ako u tome ne bi uspio. Isplata povjeriocu vršila bi se sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune. onda se time može poslužiti samo indosant koji je indosament napisao. Prema navedenim odredbama Zakona o mjenici. odnosno mjeničnog povjerioca. navodi da će vlasnik vrijednosnog papira imati interesa (ali ne postoji pravni osnov za to) da zadrži ček ili mjenicu u evidenciji dužnikove banke ako je realno proci- .

u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. Zahtjevi imaoca mjenice protiv trasanta i indosanta zastarijevaju za godinu dana. ostvarivanje mjenično-pravnih zahtjeva u toku parnice. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. Zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. Zakona o mjenici. 89 . Zakona o mjenici (sa kraćim komentarom). Institut zastarjelosti ima veliki značaj u pravu. pozivanje u zaštitu. navode se odredbe člana 80. odnosno pitanje rokova zastare u mjeničnopravnim odnosima zavisi od toga ko je dužnik. i svrha mu je da povjerilac svoje potraživanje realizuje u zakonskom roku. Kao dodatni argument za to jeste da se po tužbi donosi presuda na osnovu koje se donosi nalog o izvršenju. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. (3) Mjeničnopravni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastarijevaju za šest mjeseci. Obavijest se saopštava preko suda ili neposredno preporučenim pismom. ako tuženi ne postupi po presudi. Porezni savjetnik veljača 2012. Najduži rok zastare je određen za akceptanta. a ako se u mjenici nalazi odredba “bez troškova”. Pored toga. ima “rezervnu” varijantu – pokušaj naplate u izvršnom postupku na osnovu čeka i mjenice kao vjerodostojnih isprava. s pozivom na odredbe člana 80. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. koji uređuje zastaru mjeničnopravnih regresnih zahtjeva protiv akceptanta i protiv indosanta i protiv trasanta i indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta. rok zastare od tri godine važi samo za akceptanta. obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. dok u skraćenom sudskom postupku nema presude nego se donosi nalog o izvršenju. zbog čega se primjenjuje vanredan pravni lijek “institut zastare”. odnosno ne može se primijeniti u odnosu na trasanta i indosanta i na njihove međusobne zahtjeve. odnosno likvidaciji.računovodstvo i finansije jenio da može očekivati njihovu naplatu s aktivnog računa. Vrijeme zastarijevanja mjeničnopravnih zahtjeva zavisi od mjeničnog obveznika u odnosu na koga se takvi zahtjevi mogu da postavljaju. primijeniti skraćeni sudski postupak. prema odredbama člana 81. te da. Prema ovom članu. s pozivom na rok zastare. Sa tužbom se izjednačavaju: prijava mjeničnog potraživanja u stečaju. u kom se slučaju dan kada je pismo predato pošti uzima kao dan saopštenja. računajući od dospjelosti. jer su propuštene obavezujuće radnje za naplatu mjenice u zakonskom roku. ne može se. Pošto je svrha podnošenja protesta da se od zakonitog imaoca mjenice zadrži regresno pravo da mjeničnu obavezu naplati od drugih mjeničnih dužnika. Na taj način dužnik se štiti od neizvjesnosti do kada će biti dužan. i drugim radnjama koje se izjednačavaju sa tužbom. računajući od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega kod suda postupljeno. u slučaju da glavni mjenični dužnik nije izvršio mjeničnu obavezu. onda od dospjelosti. odnosno likvidaciji. a osnov za to je mjenica kao vjerodostojna isprava i dokumenat o protestu mjenice. kojima je uređeno sljedeće: (1) Svi mjeničnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine. Pošto se prekid zastare ostvaruje tužbom. zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. odnosno po njenoj dospjelosti. ako u tome ne bi uspio. taj odnos nije više pravno zaštićen. protiv koga mjenično-pravni zahtjevi zastarijevaju za tri godine. Zakona o mjenici. stav 1. računajući od dana pravodobno podignutog protesta. (2) Mjeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastarijevaju za godinu dana. Ukoliko do naplate potraživanja ne dođe u roku predviđenom za nastupanje zastarjelosti. pozivanje u zaštitu. Da nije sve tako jednostavno. računajući od dospjelosti. po kome se naplata vrši na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice).

avaliste. Zakona o mjenici. Takođe. može se. sve do isteka roka zastarjelosti. Dužnost je imaoca mjenice da mjenicu podnese na isplatu akceptantu u mjestu plaća90 Porezni savjetnik februar 2012. Kada glavni mjenični dužnik isplati mjenicu gase se obaveze svih mjeničnih dužnika.. bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. gase se obaveze regresnih dužnika (trasanta. odluči da je isplati na dan dospijeća. odnosno trasat odbije da isplati mjenicu. a ako na računu dužnika nema sredstava za isplatu iste. Ukoliko mjenica nije akceptirana. a sljedbenik nikad ne odgovara prethodniku. tada nema glavnog mjeničnog dužnika. imalac mjenice je dužan da se za isplatu mjenice obrati trasatu. može se tražiti isplata od regresnih dužnika kao solidarnih mjeničnih dužnika. iako je ovaj odbio da je akceptira. ona se mora podnijeti u tom mjestu. i mada je odbio da akceptira mjenicu. To će se desiti ako mu je trasant u međuvremenu obezbijedio pokriće za isplatu mjenice. sa komentarom: Prema odredbama člana 39. kao i lični identitet imaoca mjenice. mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja. ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. podnijeti na isplatu trasantu. ali ju je Odredbe Zakona o mjenici Kao ilustraciju da konstatacije navedene u pomenutom tekstu nisu u skladu sa Zakonom o mjenici. i člana 44. kako bi ovaj mogao blagovremeno da preduzme propisane mjenične radnje (protestiranje mjenice). od dana svršetka stečajnog postupka. Uslov da se može tražiti isplata mjenice od regresnih dužnika je da je imalac mjenice prethodno podigao protest zbog neisplate. člana 43. 2) u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji. nja mjenice. Isplatom mjenice na redovan način gase se mjenična prava i mjenične obaveze. nakon dana izdavanja ili viđenja. tj. Domicilirana mjenica se podnosi na isplatu licu na koje je mjenica domicilirana. U mjeničnoj obavezi trasat koji je akceptirao mjenicu (akceptant) ostaje i dalje glavni mjenični dužnik. indosanta. . Ako mjenica dospijeva na dan koji je neradni (zakonom utvrđeni praznici). od dana osporenja. Mjenica se ima isplatiti na dan njene dospjelosti ili u toku dva radna dana koji dolaze neposredno iza dana dospjelosti mjenice.računovodstvo i finansije U istom smislu su i odredbe člana 82. Zakona o mjenici. jer je pravilo da prethodnik odgovara sljedbeniku. U slučaju da trasat ne prihvati isplatu mjenice. u nastavku se navode i odredbe člana 39. Tek ako akceptant. njihovih avalista i intervenijenta). kada mu se mjenica podnese na isplatu. neprekinuti niz indosamenata. Protest je dokaz da je mjenični povjerilac tražio od mjeničnog dužnika činidbu. Mjenicu na naplatu podnosi njen zakoniti imalac – remitent. njena isplata se može zahtijevati sljedećeg radnog dana. Ako mjenica dospijeva u dane praznika. ako se ni u jednom ni u drugom slučaju parnica ne nastavi. provjeri formalnu ispravnost mjenice. Zakona. računajući od dana dospjelosti. koji iznosi tri godine. da bi povjerilac naplatio mjenicu mora je podnijeti dužniku radi isplate. od dana kad se parnica pravomoćno završi. može se desiti da se trasat u međuvremenu predomislio. kada prekinuta zastara počinje ponovo teći: 1) u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u toku parnice. stav 1. Prema navedenim odredbama. ta činjenica se konstatuje na mjeničnom blanketu i mjenica vraća vlasniku. odnosno indosatar koji je u posjed mjenice došao neprekidnim nizom indosamenata. Trasat je dužan da. od dana posljednje parnične radnje. prije protestiranja. a u slučaju kad se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljeno potraživanje. jer odbijanje akceptiranja od trasata ne znači i odbijanje od isplate. mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. Ukoliko je u mjenici određeno platište. Propuštanjem podnošenja mjenice na isplatu u roku njene dospjelosti. njena isplata se može tražiti tek prvog radnog dana poslije praznika. stav 1. 3) u slučaju pozivanja u zaštitu i saopćenja o podnesenoj tužbi.

imalac mjenice može ostvariti regres protiv indosanta. Zakona o mjenici. podiže kod nadležnog suda u mjestu u kome se nalazi prebivalište lica protiv kojeg se podiže protest. U ovom slučaju mjenica se nalazi u opasnosti jer trasat ne pristaje da bude glavni mjenični dužnik. ako se mjenica ne podnese na isplatu u roku koji je označen u članu 39. remitent ili indosatar. Naplata od tih solidarnih dužnika naziva se regresom. U ovom slučaju rok dospjelosti nije još nastupio. saglasno članu 71. Po tom načelu se mjenični dužnici rangiraju kao: 1) glavni mjenični dužnici (akceptant i njegov avalista) i 2) regresni dužnici (trasant i njegov avalista. Do naplate od regresnih dužnika može doći samo u predviđenim slučajevima u zakonu: - u slučaju odbijanja potpunog ili djelomičnog akceptiranja mjenice. Za deponovanje se ne mora tražiti pristanak imaoca mjenice. Jedno od osnovnih mjeničnih načela je načelo solidarnosti. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. trasat. trasanta i ostalih obveznika: - po dospjelosti. na trošak. Ako glavni mjenični dužnik ne isplati mjenicu tada dolazi do izražaja solidarno jemstvo ostalih mjeničnih obveznika. nakon što je tražio da se izvrši činidba po mjenici. ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. U ovom slučaju. 91 . Zakona o mjenici. Da bi se mogao naplatiti potrebno je da podigne protest kod protestnog organa. bilo u cjelini ili djelomično. avalista) od njegove obaveze kao da su izvršili isplatu. Regres prije dospjelosti može se vršiti i u slučaju da na mjenici stoji klauzula koju je stavio trasant «bez protesta». imalac mjenice nije dužan da čeka rok dospjelosti nego može tražiti naplatu od regresnih dužnika. Protest se. 2) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. Mjenično pravo poznaje dvije vrste regresa: - regres prije dospjelosti i - regres po dospjelosti. ili ako trasat obustavi plaćanja. Deponovanje mjenične svote oslobađa dužnika (akceptant. odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. U slučaju da mjenicu ne isplati glavni mjenični dužnik. i ako ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom. koji će u protestnom aktu da utvrdi da akceptant nije u potpunosti ili djelomično akceptirao mjenicu. U slučaju da imalac mjenice neće da primi mjeničnu svotu ili ne traži da mu se mjenica isplati o roku. odnosno likvidacija nad imovinom trasata. Protestni postupak pokreće imalac mjenice – povjerilac. - regres prije dospjelosti zbog obustave plaćanja zbog toga što je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj. ovog zakona. a već postoji mogućnost da se vrši naplata od regresnih dužnika. indosant i njegov avalista. odnosno regres mjenice znači naplatu od regresnih dužnika. što potvrđuje protestom mjenice. svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostepenog redovnog suda.računovodstvo i finansije ovaj odbio. ili ako on obustavi plaćanja. Regres prije dospjelosti mjenice ostvaruje se prije isteka roka dospjelosti mjenice. Prema odredbama člana 44. naplata mjenice se može vršiti od regresnih dužnika. intervenijent). Porezni savjetnik veljača 2012. bilo potpuno bilo djelimično. 3) ako je otvoren stečaj. Zakona o mjenici. - i prije dospjelosti: 1) ako je akceptiranje odbijeno. ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelimično. Prema članu 43. pa i kada ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno. opasnost i štetu imaoca mjenice. tada glavni mjenični dužnik ima pravo da mjeničnu svotu deponuje kod suda na rizik i trošak imaoca mjenice. «bez troškova» ili drugi izraz koji znači to isto.

može naložiti njegovoj (dužnikovoj) banci da bezuvjetno izvrši zadatu platnu transakciju” je suprotna samoj suštini mjenice. mora da bude naznačeno na mjenici. stav 1. ZPT predstavljaju pravnu osnovu za zadržavanje neisplaćene mjenice u dužnikovoj banci. 2) Nema zakonskog osnova ni za tvrdnju da odredbe članova 10. koje mjenicu može naplatiti na dan njenog dospijeća ili prije dospijeća prenijeti svoje pravo iz mjenice na treće lice putem indosamenta. Kada regresni dužnik izvrši isplatu mjenice ima pravo nadoknade od svojih prethodnika. a na osnovu “pismenog zahtjeva mjeničnog povjerioca”. u smislu Zakona o mjenici. navodim sljedeće: 1) Tvrdnja da je “danom uručenja mjenice dužnik ovlastio svog povjerioca da. “nalažem da platite”. što znači da obaveza da se plati određena mjenična svota mora da bude određena u imperativu bez ikakvih uslova i mora biti unijeta u mjenici u brojčanom obliku. i 11. tada se vrši protest mjenice. 92 Porezni savjetnik februar 2012. s pozivom na odredbe čl. broj 1/11. koja. pri čemu je problem prinudne naplate preko bankovnih računa u BiH posmatran isključivo sa stanovišta primjene Zakona o mjenici. Remitent ima mogućnost da svoje pravo na mjenici. što se radi sa uobičajenom klauzulom “platite (platiti) za ovu ____ mjenicu po naredbi”. ali niko ne može izdati platni nalog na teret računa trasata . Kod sopstvene mjenice obavezu da isplati mjenicu ima njen izdavalac. Zaključak U ovom teksu je dat kritički osvrt na tekst objavljen u PS. Do prava na regres u ovom slučaju dolazi zbog neisplate mjenice. predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja. ali imaocu takve mjenice stoje na raspolaganju regresni mjenični dužnici. Mjenica je vrijednosni papir sačinjen u zakonski propisanoj formi.računovodstvo i finansije Regres po dospjelosti mjenice dolazi kada mjenica dospije za naplatu.akceptanta bez njegovog pismenog ovlaštenja. takođe. putem indosiranja mjenice. takođe. odnosno lice na mjenici kome se ima platiti mjenični iznos ili po čijoj se naredbi taj iznos mora platiti. koji postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. Takođe. i kada proteknu dva dana iza dospijeća ako mjenicu ne plati glavni mjenični dužnik. pod naslovom “Kako do efikasnije prinudne naplate?”. bitni elemenat mjenice i ono mora biti naznačeno na mjenici. Zakona o mjenici. ovaj ovlašten da na osnovu mjenice može izdati platni nalog za naplatu svog potraživanja od trasanta izdavanjem platnog naloga na teret računa trasata. Nema nikakvog zakonskog osnova za tumačenje da je izdavanjem mjenice i uručenjem iste svom povjeriocu (remitentu). Ime remitenta je. Ime lica koje treba da plati mjenični iznos (trasat). 80. nema osnova za tumačenje da je stavljanjem klauzule na vlastitoj mjenici “platiću”. Kao rezime. posebno to ne može naložiti trasant (izdavalac mjenice). Remitent je mjenični povjerilac. i da se isplata povjeriocu može vršiti sukcesivno dok se sredstva u cijelosti ne namire iz budućeg priliva na dužnikove račune i da se to može primjenjivati sve do isteka roka zastare potraživanja prema akceptantu mjenice. . Bezuslovan nalog za isplatu na mjenici glasi “platite”. “platiti za ovu ____ mjenicu” i slično. a kod trasirane (vučene) mjenice izdavalac mjenice (trasant) daje nalog drugom licu (trasatu) da plati mjenicu trećem licu (remitentu). trasant ovlastio remitenta da sam ispostavlja nalog na teret njegovog računa. u kojoj jedno lice (trasant) poziva drugo lice (trasata) ili mu izdaje bezuslovan uput (nalog) da to lice isplati trećem licu (remitentu) određeni iznos novca u određenom roku i na određenom mjestu. prenese na drugo lice. kao nalogodavac. što je dovoljno obrazloženo u prethodnom tekstu. u kom slučaju mjenica se pojavljuje kao instrument plaćanja. pa onda dolazi ime remitenta.

komentar • PODZAKONSKI AKTI • smjernice za ponuđaČe • EVROPSKA PRAKSA • OBRASCI sa uključenim PDV-om CIJENA: 94.računovodstvo i finansije Nakon svega navedenog. s pozivom na odredbe ovog člana.00 KM Porezni savjetnik veljača 2012. 93 . 2) Treba raditi na afirmaciji trasirane mjenice. u slučaju kolizije ovog zakona sa drugim zakonima iz ove oblasti primjenjuju se odredbe ovog zakona. kada su pravna lica poslovala preko transakcijskih računa otvorenih kod SDK/ZPP i kada su mjenici davana svojstva koja ona nije imala po Zakonu o mjenici. odnosno Zakonom o izvršnom postupku.a) Zakona o mjenici. tj. imala bi prednost u odnosu na prioritete utvrđene Zakonom o finansijskom poslovanju. mjenicu trebalo naplati u roku dospijeća i dati joj prioritet u odnosu na ostale naloge i osnove za naplatu koji dospijevaju tog dana. kada dužnik (trasant) svoju obavezu prema povjeriocu (remitentu) plaća svojim potraživanjem od svog dužnika (trasata). odnosno prema navedenim odredbama naplata mjenice na dan dospijeća ili kada proteknu dva dana iza dospijeća. izmiruju izdavanjem ili indosiranjem mjenice. U PRODAJI Zakon o javNim NaBavkama komentar i primjena auTori: ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ ZAKoN o JAVNIM NABAVKAMA ŽELJKo RIČKA HAJRUDIN BUZA STIPo PETRIČEVIĆ MARKo STANAREVIĆ komentar i primjena IZ SadrŽaja: • ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA BiH . Odredbu ovog člana treba posmatrati i u kontekstu poboljšanja efikasnosti naplate mjenice sa računa mjeničnog dužnika. na tome da se međusobne obaveze i potraživanja između pravnih lica. odnosno ZPP. odnosno državnog vlasništva. kada za to postoje uslovi. odnosno kada je primjenjivan automatizam prilikom njene naplate preko žiro-računa otvorenih kod SDK. kada na tom računu prilikom podnošenja mjenice na naplatu u zakonskom roku ima sredstava. To znači da bi. može se postaviti pitanje kako afirmirati mjenicu kao sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja i kako upotrebom mjenice unaprijediti izmirivanje obaveza i na taj način doprinijeti efikasnijem obavljanju platnog prometa? Odgovor je u sljedećem: 1) Treba dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o mjenici i zaboraviti rješenja iz prethodnog perioda i iz vremena preovlađujućeg društvenog. 3) Prema članu 111.

disciplinovan pristup procjeni i unaprijeđenju adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizikom. I jedna i druga revizija koristi usluge druge. Iako svaka od ovih dvaju različitih revizorskih funkcija ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između njih. postoje i mnoge sličnosti između njih. a svođenja dupliranja poslova na minimum. osao interne i eksterne revizije treba da se koordinira kako bi se osigurala adekvatna revizijska pokrivenost oblasti a duplo obavljanje posla svelo na minimum. Ključne riječi: interna revizija. Koordinisanje je podržano profesionalnim standardima interne i eksterne revizije. eksterna revizija. a sa gledišta eksterne revizije među- P 1. takođe. u određenim slučajevima jedna drugoj ocenjuju rad. kontrole i upravljanja organizacijom. zbog čega je potrebno vršiti koordinaciju rada ovih profesija.revizija KOORDINACIJA IZMEĐU INTERNIH I EKSTERNIH REVIZORA Dr. Glavnu odgovornost za koordinaciju ima odbor za reviziju i direktor interne revizije. Sa gledišta interne revizije parametre za ocjenjivanje uspostavlja međunarodni standard interne revizije za profesionalnu praksu 2050. I ako su interna i eksterna revizija dvije različite profesije. Respektujući sličnosti i razlike njihovog djelokruga postoji potreba koordinisanja njihovog rada u cilju što adekvatnijeg pokrivanja usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga. koordinacija interne i eksterne revizije 94 Porezni savjetnik februar 2012. Uvod . Djelokrug rada eksterne revizije odnosi se na reviziju finansijskih izvještaja organizacije i davanje uvjeravanja da su oni istiniti i objektivni. Djelokrug rada interne revizije podrazumijeva sistematičan. Mile Stanišić Rezime Mnoge organizacije koriste istovremeno usluge interne i eksterne revizije.

Interna revizija ne može. razlike su mnogo veće od sličnosti zbog toga što su im različiti ciljevi. marketingom. što se ne može reći i za ostale kontrole koje se vrše u organizaciji. nezavisno od njihovog razloga i visine. Interne provjere računovodstvenih kontrola su bitne i interni revizori moraju biti uključeni u njih. Takvi revizori mogu promašiti poentu cjelokupne revizije. kao što smo vidjeli. Namjera je odrediti da li iskazi istinito prikazuju finansijski položaj organizacije i rezultate njenih aktivnosti za određeni period. analiziranju transakcija. interni revizori. Pronevjere štete firmi. Rezultat svega je da imamo dvije različite profesije koje moraju da se uzajamno respektuju i sarađuju. u osnovi. i šta treba učiniti da bi koordinacija bila efektivna i efikasna. Uloge i odgovornosti Porezni savjetnik veljača 2012.revizija narodni standard revizije 610. ili loše organizovanim inventarom. Interna i eksterna revizija su.  Djelokrug internih i eksternih revizora Većina internih revizora su prvobitno bili eksterni revizori. Ali. njihovom nivou nezavisnosti od aktivnosti za koje obezbjeđuju uvjeravanje i obimu tog uvjeravanja. inžinjeringom. kao i efektivnosti i efikasnosti izvršenja. Takođe. zahtjeve i probleme da bi se postigao efikasni koordinisani rad na reviziji. Povrh toga. ali neprikladno upravljanje njenim dobrima mogu je dovesti do bankrota. Uloge i odgovornosti Nadzorni odbor. ali može da pokuša da razumije njihove specijalne potrebe. To stečeno iskustvo obezbjeđuje značajnu obuku pri razvoju programa revizije. kao i spoljni revizori su temeljac efikasnog korporativnog upravljanja. se mogu preklapati u oblasti provjere računovodstvene kontrole. moraju se uvjeriti da su izvještaji sastavljeni u skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima. Interni i eksterni revizor moraju koordinirati svoje aktivnosti. pažnja eksternih revizora nije usmjerena na štete i pronevjere koje su malog obimaj kao i one koje nemaju uticaja na finansijske pozicije. pronalaženju grešaka i pripremi radnih dokumenata. koje se razlikuju po interesnim stranama kojima služe. U ovom članku se diskutuje o pristupima kako da interni revizori uspostave bolje radne odnose sa eksternim revizorima. ukoliko se u projektima interne revizije primjenjuju tehnike eksternog revizora. i da se razmotri njihova uloga u skladu sa standardima interne i eksterne refvizije. da se primjenjuju isti principi. rukovodstvo i bord direktora (njegov komitet za reviziju) će obično odobravati ovu saradnju. 95 . Primarna odgovornost eksternih revizora je provjera finansijskih izvještaja organizacija. da zastupa eksterne revizore kompanije. izvršni menadžment. U tom smislu valja sagledati oblasti saradnje interne i eksterne revizije i kriterijume koji se pri toj saradnji koriste. Interni revizor vodi računa o svim vidovima šteta i pronevjera. ocjeni sistema. 2. Gubici koji su prouzrokovani slabom proizvodnjom. a kod druge je djelokrug mnogo širi. Ali. U tome leži jedna od osnovnih razlika izmađu eksterne revizije i moderne interne revizije. 3. rezultati mogu biti nedjelotvorni. Kontrola finansijskih aktivnosti je znatno poboljšana tokom godina. Njihova funkcija je da snabdijevaju menadžere širom organizacije sa informacijama koje su potrebne da bi efektivno ispunili svoje obaveze. ali to nije njihov jedini zadatak. Mada interna revizija ne može da diktira eksternim revizorima do kojeg nivoa oni treba da koordiniraju svoj rad. Aktivnosti ove dvije discipline. prva je usko fokusirana. kao i prethodne godine i da je imovina očuvana. Tehnike koje se koriste pri finansijskoj reviziji kako internoj tako i eksternoj mogu biti istovjetne. mogu biti mnogo veći od gubitaka koji su posljedice finansijskih pronevjera. Interni revizori imaju drugačiju funkciju. dvije klase pružalaca usluga uvjeravanja. Ona je šira i dublja nego kod eksternih revizora. Ali. njihove namjere i rezultati mogu varirati. Interna revizija postupa kao nezavisna aktivnost provjere operacija mjerenjem i ocjenom adekvatnosti kontrola. interne i eksterne revizije. svakako.

obično jednom godišnje. ali je spreman da odgovori na potrebe i želje svih mentalnom stavu.revizija svakog od ovih temelja mogu da se često pojavljuju donekle zamršeno. Ključne razlike u ovim dvjema profesijama se odnose na osnovni razlog za dobijanje usluga. Ukoliko se obavlja zajednička revizija na ovom nivou. efikasnost i efektivnost poslovanja. I eksterni i interni revizori primjenjuju slične metode kada je u pitanju dokumentacija.direktora interne revizije). Oni nezavisno razvijaju i obavljaju analizu rizika. Koordinacija ukupnih revizijskih poslova: odnos između internih i eksternih revizora. Primarne razlika između internog i eksternog revizora su: Interni revizor • Zaposlen je u organizaciji. i finansijskoj zajednici. ali spriječavanje prevara u bilo kom obliku ili obimu u bilo ga se direktno tiče ovo pitanje kojoj aktivnosti pregleda. Iz ovog koncepta Institut za interne revizore. u stvari. Eksterni revizor • Je samostalni preduzetnik/ugovarač. 4. podržavaju finansijsko izvještavanje . Interne revizore pokreće želja rukovodstva da se koncentrišu na procese koji se odvijaju unutar organizacije da bi obezbijedili tačnost. Na nivou “integracije” (integration) interni i eksterni revizori zajednički primjenjuju modele rizika i planove revizije i obavljaju ekstenzivnu zajedničku reviziju. uzgred se bavi preven• Direktno je zainteresovan za cijom i otkrivanjem prevara. na tom nivou se koriste zajedničke informacije o analizi rizika i pokušava da se uspostavi koordinacija planova revizije. rade samostalno. • Fokusira se na tačnost i razumljivost istorijskih događaja koji su izraženi u finansijskim izvjštajima. planiranje revizije i izvršavanje plana revizije. nivou “partnerstva” (partnering) na kojem interni i eksterni revizori imaju zajedničku misiju koja obuhvata finansijsku reviziju. Za eksterne revizore pokretačka snaga su eksterni regulativni zahtjevi za nezavisno potvrđivanje objektivnosti finansijskih informacija koje se daju akcionarima 96 Porezni savjetnik februar 2012. Ovaj nivo je nivo gdje se manje sarađuje nego što je to slučaj sa četvrtim nivoom. • Kontinuirano obavlja aktivnosti • Periodično pregleda evidencije koje pregleda. • Je nezavisan od aktivnosti • Je nezavisan od menadžmenta i nadzornog odbora i. • Služi potrebama organizacije. takođe. posebno u današnjoj poslovnoj areni sa povećanim brojem propisa i većim očekivanjima od korporativne odgovornosti. po pravilu. ako prevare materijalno utiču na finansijske izvještaje. odlučuje kada i gdje se takve aktivnosti obavljaju. U izvještaju fondacije IIA za istraživanja. a ne samo provjeru svojih finansijskih poslova. Mada se i na nivou “koordinacije” (coordination) analize. odnosno njegovi osnivači su zaista željeli da postignu poseban identitet u odnosu na eksterne revizore. koji je nastao 1941. i imaju sličan opšti pristup klijentima. utvrđuju se četiri nivoa odnosa između internih i eksternih revizora. • Služi trećim licima kojima su potrebne pouzdane finansijske informacije. elemenata upravljanja. u koje revizira. Dok su eksterni revizori bili prvenstveno zainteresovani za reviziju finansijskih izvještaja. u tom slučaju spoljni revizor. Oni su željeli profesiju koja se bavi pružanjem nezavisne revizije cjelokupnog poslovanja organizacije. . godine. Ključne osobine svakog od ovih nivoa ukazuju upravo na to kako blisko ove dvije funkcije mogu sarađivati. Pravilna koordinacija treba da obezbijedi adekvatnu reviziju i da svede na minimum dupliranje napora. koordinacija rada interne i eksterne revizije spada u odgovornost rukovodstva za reviziju (CAE . Na ovom nivou interni i eksterni revizori obavljaju potrebne misije. U studiji se obrađuje prvi najniži nivo učešća “koegzistencija” (coexistence). reviziju poslovanja i usaglašenost sa propisima i reviziju siste- • Fokusira se na buduće događaje procjenom dizajniranosti kontrola koje daju uvjeravanje da će se zadaci i ciljevi organizacije ostvariti. interni revizori su imali potrebu da procjenjuju sveukupno poslovanje.  Nivoi odnosa između internih i eksternih revizora U skladu sa Institutom za standarde za interne revizore koji se odnose na profesionalnu praksu interne revizije. • Uopšte. kao jasno odvojene i različite aktivnosti.

i menadžment interne revizije treba da se upozna sa njima i saopšti ih rukovodstvu u slučaju da postoje neke sumnje i nedoumice. Eksterni revizor može da obavlja i funkciju internog revizora.3% interna revizora i 69% eksternih revizora koji su učestvovali u ovim istraživanjima i dali svoje odgovore podnosili izvještaje na ovom nivou “koordinacije”. na mnogo načina one utiču jedna na drugu. Oni stalno govore da primarni cilj nije samo ekonomski već da se postigne maksimalna efikasnost i efektivnost ukupnih napora u obavljanju revizije. peto izdanje.revizija ma.  Značaj koordinisanog rada dvaju revizija Organizacije koriste značajne revizorske usluge iz dva različita izvora: interne revizije i nezavisnih eksternih revizora.. “Koordinacija između internih i eksternih revizora je značajna zato što povećava ekonomičnost. odnosno svoje organizacije kako bi vidio da li se poštuje politika preduzeća i da li sistem funkcioniše maksimalno efikasno uz minimalne troškove. Po- 97 . što bi neposredno povećavalo troškove revizije”. prema Sawyeru i Diffenhoferu. ali je bolje da to radi neko ko mnogo bliže poznaje politike i praksu u preduzeća. Mada interni revizor poznaje razlike između svojih ciljeva i ciljeva eksternih revizora. bilo bi preklapanja i dupliranja. Oni koji nisu upoznati sa procesom revizije često misle da je revizor revizor. To ne znači da oni moraju da rade zajedno na projektima ili da moraju da primjenjuju isti opšti pristup za svoje razne projekte. Prema Sawyerovoj “Internoj reviziji”: Praksa moderne interne revizije. Interna revizija treba da ima za cilj da koordinira rad sa svojim eksternim revizorima. CPA i Mortimer A. što obje revizijske funkcije koriste u radu iste evidencije i osoblje organizacije postoji mogućnost nepotrebnog dupliranja rada ili neizbježnih prekomjernih zahtjeva kada je u pitanju osoblje organizacije ukoliko ne postoji izvjestan stepen koordinacije. Pošto eksterni i interni revizori imaju toliko toga zajedničkog. Ph. Sawyer. tj.D. Na ovom nivou ove dvije funkcije zajedno rade sa ciljem da definišu korporativne revizijske potrebe i očekivanja i da ispune te zahtjeve kroz zajedničke i udružene napore. efikasnost i efektivnost ukupne revizijske aktivnosti za preduzeće. Funkcija internog revizora je da upozna sistem svog preduzeća. Kada bi interni revizor vršio funkciju eksternog revizora. Najvažniji element u koordinaciji interne i eksterne revizije.CIA. Nijedna od ovih revizijskih formi ne može zamijeniti jedna drugu. a efikasnost se unapređuje kada su rezultati revizije svake grupe na raspolaganju drugoj grupi prema potrebi. Ove dvije revizorske grupe imaju neke suštinski različite odgovornosti. oni mogu imati utisak da su svi revizori isti. je bliska i stalna komunikacija između grupa. Dittenhofer. čak iako interni revizor ima jedinstevnu (posebnu) ulogu u svakodnevnim revizijskim procesima. Mada svako od njih ima veoma različite odgovornosti postoje zajednički ciljevi koji obezbjeđuju osnovu za saradnju između ove dvije različite revizijske funkcije.D. I ako ove dvije revizije ne bi bile koordinisane. 5. J. Internu reviziju ne treba nikada posmatrati kao podgrupu ili mlađeg partnera eksternih revizora! Funkcija eksternog revizora je da upozna sistem svog klijenta kao osnov za oslanjanje na krajnje rezultate tog sistema kako bi mogao da izrazi mišljenje o finansijskim izveštajima. Interni revizori mogu posebno da budu od pomoći eksternim revizorima tako što će razmijeniti ideje i obezbijediti mišljenje o uslovima i razvojima u organizaciji obilaženjem pogona i objašnjavanjem procesa i procedura. Porezni savjetnik veljača 2012. Taj koordinisani rad na reviziji bi trebalo da obezbijedi efikasniji djelokrug revizije organizaciji kojoj se pružaju usluge. njegovi rezultati ne bi imali isti kvalitet nezavisnosti. to često mnogi članovi rukovodstva ne znaju. CIA. Rezultati istraživanja su pokazali da su 62. upoznavanjem sa revizijskim aktivnostima i nalazima. oni treba da sarađuju kako bi se izbjeglo dupliranje posla. To prije znači da svako od njih treba uglavnom da zna što onaj drugi radi i planira posao tako da izbjegne svako očigledno dupliranje rada. Međutim. Lawrence B.

morali da obave. zbog internog poznavanja preduzeća. godine. Takođe. U to vrijeme odjeljenja interne revizije su bila često blisko povezana u radu sa eksternim revizorima. interni revizori mogu da daju svoj doprinos radu eksterne revizije. rad interne revizije u početku se sastojao od rada za koji su eksterni revizori smatrali da je potreban. odnosno da ta saradnja bude kvalitetnija. međutim. saradnja sa internom revizijom preduzeća ima nekoliko prednosti. sa samo najobaveznijim kontaktom i koordinacijom. ali je u tome interna revizije imala podređenu ulogu. za ova prva odjeljenja interne revizije je bilo često većinom angažovano osoblje povučeno iz javne računovodstvene prakse. Da bi se bolje razumjelo sadašnje okruženje za koordinisanje rada interne i eksterne revizije interesantno je posmatrati saradnju interne i eksterne revizije od 1942. da objektivno ocijeni rad interne revizije. oslanjanje na internu reviziju omogućava eksternoj reviziji da proširi obuhvatnost revizije preduzeća. Na primjer. i da smanje nivo testiranja koje bi njihovi revizori. 98 Porezni savjetnik februar 2012. takođe. godini osnovan je Institut internih revizora (IIA . Razvoji interne kontrole su još jednom vratile klatno unazad prema bliskoj. interni revizori koji su radili kao podrška eksternim revizorima obavljali su usaglašavanja izvjesnih kontrolnih računa ili su obavljali testiranja popisa zaliha. U 1941. što podrazumijeva i veći obim posla za reviziju.enljivoj saradnji između internih i eksternih revizora u 6. po pravilu. Ona im omogućava da bolje shvate aktivnosti i operacije preduzeća. oba zadatka za koje se koristilo dosta resursa. eksterni i interni revizori počeli su da sarađuju uporedo sa uvođenjem međunarodne računovodstvene prakse kojom se ove dvije aktivnosti približavaju. tijesna saradnja između internih i eksternih revizora. tada su oni smatrani da predstavljaju revizorske postupke uvjeravanja. U našem poslovnom okruženju. sa jačim naglaskom na pružanje usluga menadžmentu – kao servis menadžmenta. Pored toga. eksterni revizor mora. inače. . ali i da je to rad nižeg nivoa. Kao rezultat toga. ali prom. biće vjerovatno potrebno manje vremena da eksterni revizori obave svoj posao.revizija Svođenje dupliranja posla na najmanju mjeru je uvek poželjno kako bi se smanjili troškovi i prekidanje i ometanje poslova koji su predmet revizije. Pored toga. U nekim slučajevima ove dvije revizorske grupe su funkcionisale potpuno samostalno. Sa stanovišta eksternih revizora. Ovo postaje naročito korisno kada preduzeće nastavlja da širi asortiman svojih proizvoda i usluga. Sa istorijske tačke gledišta okupiranost tadašnjim sve većim rastom odgovornosti nezavisne revizije i troškovi ovog rada su prouzrokovali da eksterni revizori preporuče klijentima stvaranje odjeljenja interne revizije. Ova saradnja sve više napreduje kako preduzeća budu sve više prihvatala Međunarodne računovodstvene standarde. jer ona predstavlja važnu organizacionu kontrolu u ukupnom sistemu internih kontrola. Uz pomoć interne revizije u ovim revizijskim postupcima rezultat je bio. Ove zadatke je često eksterna revizija smatrala neophodnim. ali da oduzima puno vremena. Promjenljiva atmosfera 1970-ih i 80-ih godina ponovo je dovela do mnogo većeg fokusiranja na adekvatnost sistema internih računovodstvenih kontrola u organizaciji i veće saradanje između interne i eksterne revizije. Koliko god blisko sarađivali. Ovo skretanje sa aktivnosti interne revizije orijentisanih na finansijske izveštaje je oslabilo vezu sa eksternim revizorima i bliskost njihove koordinacije i saradnje. a obje strane će imati sve veće koristi. što će uticati na visinu troškova koju preduzeće plaća za obavljanje eksterne revizije.Institute of Internal Auditors) i profesija interne revizije je bila usmjerena ka konceptu moderne revizije poslovanja.  Profesionalni standardi kao podrška koordinisanom radu revizije Odnos internih revizora sa njihovim eksternim revizorima se mijenjao godinama i još uvijek se mijenja. U ovim početnim situacijama postojala je tendencija da internu reviziju sve strane posmatraju kao funkciju za podršku direktno ciljevima eksterne revizije.

Suprotno tome. ukoliko postoje. klasifikovanje i izvještavanje. ukoliko eksterna revizija želi da koordinira svoj rad sa internom revizijom. što je od značaja na nezavisnost i objektivnost internog revizora u prosuđivanju. tokom procesa planiranja revizije. Revizijski standard eksterne revizije 610 primenjuje se samo na aktivnosti interne revizije koje su od značaja za reviziju finansijskih izveštaja. u određenim oblastima. Ukoliko menadžment interne revizije želi da unaprijedi saradnju sa ciljem ukupne efikasnosti i uštede resursa. 2. Prema ovom kriterijima. Porezni savjetnik veljača 2012. procjenu funkcije interne revizije. Za razumijevanje i procjenu funkcije interne revizije eksterni revizor uključuje sljedeće kriterijume: 1. U ovom standardu navode se tri značajna principa: 1. odnosno da li izvršava preporuke revizora.  Baziranost saradnje na standardima eksterne revizije Međunarodni standardi revizije i Međunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije uspostavljaju standarde i pružaju smjernice internim i eksternim revizorima u koordinaciji njihovog posla.revizija mnogim organizacijama. u onim slučajevima kada je interna revizija od značaja za revizorovu procjenu rizika. Organizacioni status interne revizije se posmatra u smislu pozicije interne revizije u organizacionoj shemi preduzeća i nivoima izvještavanja o obavljenim internim revizijama. zaključivanju i izvještavanju. • da li rukovodstvo na bilo koji način ograničava rad internih revizora. odnosno u onim slučajevima kada ima izgleda da interna revizija bude. uključujući pregled metoda korišćenih za identifikovanje. 99 . 2. u tom slučaju funkcija interne revizije može biti predmet ozbiljnih sumnji (nedoumica) od Komiteta za reviziju i višeg menadžmenta. postoje značajni zajednički interesi za blisku saradnju između internih i eksternih revizora. Organizacioni status interne revizije. • Analiza ekonomičnosti. vrijeme i obim revizorskih postupaka koje planira da izvede u toku eksterne revizije. 6. Eksterni revizor treba da stekne dovoljno razumijevanje funkcije interne revizije radi identifikovanja i procjene rizika materijalne greške u finansijskim izvještajima i osmišljavanju i sprovođenju daljih revizorskih postupaka. a eksterni revizori ne žele. Eksterni revizor treba da izvrši. zbog čega ona treba da bude detaljno razmotrena od interne revizije i njenog direktora. na postupke eksterne revizije. • da li Odjeljenje interne revizije slobodno planira obim i predmet revizije i podnosi izvještaj o rezultatima revizije. odmjeravanje. a interna revizija ne želi da sarađuje. Mada interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije (zadatke). a zavise od strukture organizacije i zahtjeva rukovodstva. Ciljevi i djelokrug interne revizije mogu biti različiti. Od procjene funkcije interne revizije zavisi koliko će eksterni revizor modifikovati prirodu. Djelokrug funkcije interne revizije. efikasnosti i efektivnosti poslovanja. politikom rukovodstva i preuzetim obavezama. Eksterni revizor treba da razmotri aktivnosti interne revizije i njihove efekte. • Ispitivanje računovodstvenih i poslovnih informacija.1. 3. • Ispitivanje usaglašenosti poslovanja sa zakonskom regulativom. kao i ispitivanje poslovnih promjena i salda na pojedinim računima. ključna stvar odnosi se na podnošenje izvještaja internog revizora: • da li rukovodilac Odjeljenja interne revizije podnosi izvještaj najvišem nivou rukovodstva. • kako rukovodstvo reaguje na izvještaje interne revizije. Interna revizija najčešće obavlja sljedeće poslove: • Pregled računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola i praćenje njihovog funkcionisanja. Komitet za reviziju (Odbor za reviziju je njegov sinonim) i viši menadžment treba da budu konsultovani radi donošenja odluke. od značaja za eksternu reviziju računovodstvenih izvještaja.

• politika angažovanja radnika i stručne obuke. Kompetentnost internih revizora se ogleda kroz profesionalne kvalifikacije. 2. takođe. i programi za kontinuirano profesionalno obrazovanje. Ovaj postupak ispitivanja bi. Prema njihovim standardima. 4. Planiranje i koordinisanje rada sa internom revizijom.revizija Za sve navedene oblasti koje su u djelokrugu interne revizije zainteresovan je i eksterni revizor. Ocjenjivanje i testiranje efikasnosti rada interne revizije. Zbog sličnog djelokruga. i nivo nadzora aktivnosti interne revizije. Eksterni revizor će poželjeti da dobije uvjeravanje da interna revizija podnosi izvještaje odgovarajućim nivoima u organizaciji. • relevantno radno iskustvo. njihovo profesionalno iskustvo kao internih revizora. 4. 5. profesionalni certifikati. Dužna profesionalna pažnja. ali različitih ciljeva. • znanje računovodstva i revizije. kao što su CIA (Certified Internal Auditor) ili CPA (Certified Public Accountant). a oslanjanje eksternog revizora na rezultate njenog rada ima sekundaran značaj. sa ocjenama za izvršavanje plana. razmatra se stanje radnih papira. Kada eksterni revizor utvrdi da funkcija interne revizije zadovoljava standarde eksternog revizora koji se odnose na kvalitet rada. Ovim se potvrđuje da je primarna odgovornost eksternog revizora da izrazi mišljenje o objektivnosti pregledanih finansijskih izvještaja. Ovaj kriterijum odnosi se na adekvantu uređenost interne revizije internim politikama i procedurama i efikasno funkcionisanje revizije u skladu sa istim politikama i procedurama. Razmatranje uticaja interne revizije na plan eksternog revizora. kao i dokumentovanost revizorskih dokaza. odnosno obezbjeđenja uslova za efikasnije poslovanje. 100 Porezni savjetnik februar 2012. Kvalitet internih revizora se posebno ogleda kroz: • razumijevanje poslovanja preduzeća. ali sa drugim ciljem. Stručna kompetentnost internih revizora. revizija se može planirati i koordinisati. pomenuti standard eksterne revizije razmatra pitanja koja se odnose na korišćenje rezultata rada interne revizije od eksternih revizora pri reviziji računovodstvenih izvještaja. 3. stručnu obuku i znanja neophodna za internog revizora. ali i mogućnosti za njihovu saradnju. američki SAS No. čitljivost i logičnost sistematizacije. Ovim bi se obuhvatilo razmatranje nivoa obrazovanja osoblja. da su revizije adekvatno planirane. • iskustvo u radu u internoj reviziji. internu reviziju rukovodstvo uvodi radi postizanja svojih ciljeva. i da se revizije obavljaju u skladu sa standardima IIA. 1. • radno iskustvo i profesionalne kvalifikacije. Pored upoznavanja sa organizacionom strukturom funkcije interne revizije eksterni revizor će poželjeti da ocijeni kompetentnost pojedinaca koji su angažovani u funkciji interne revizije i kvalitet njihovog rada. postoje mnoge sličnosti i razlike između interne i eksterne revizije. 65 usmjerava eksterne revizore da koriste sljedeće postupke prilikom razmatranja da li da koriste internu reviziju u svom radu. obuhvatao ocjenjivanje kvaliteta radnih papira i izvještaja o reviziji. da interna revizija ima na raspolaganju proces uvjeravanja o kvalitetu. U svakom slučaju. eksterni revizor će željeti da se utvrdi da li organizacija interne revizije primjenjuje mnoge od standarda i praksi objašnjenih u Okviru profesionalne prakse interne revizije. Slično Međunarodnom standardima eksterne revizije. 3. Eksterni revizor treba da utvrdi kako interna revizija može da doprinese ukupnim ciljevima revizije kroz testiranje i druge procedure. odnosno sa ciljem da procijeni koliko one utiču na istinitost i objektivnost računovodstvenih izvještaja. Nadalje. Upoznavanje sa funkcijom interne revizije. eksterni revizori ne mogu upravo da . Funkcija interne revizije treba da ima priručnik za reviziju i programe rada. Dakle. Drugim riječima. Ocjenjivanje kompetentnosti i objektivnosti interne revizije.

U mnogim slučajevima rukovodstvo interne revizije možda ne želi da posveti svoje resurse podršci eksternih revizora. Uloga interne revizije u angažovanju eksternog revizira je determinisana standardom interne revizije 2050. 65 definiše ukupna pravila za korišćenje. U njemu je rečeno da prije nego što nadzroni odbor angažuje eksternog revizora za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja. Funkcija interne revizije koja primjenjuje standarde i smjernice prema Okviru profesionalne prakse interne revizije ne bi trebalo da ima poteškoće da ispuni zahtjeve eksternog revizora. U tom slučaju mogu da pretpostave da su sve funkcije interne revizije iste i da su manjkave što se tiče standarda. Kada interna revizija obavlja posao za eksterne revizore u njihovoj reviziji finansijskih izvještaja interna revizija mora uvijek da zna da eksterna revizija ima krajnju odgovornost potvrđivanja objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. zahtijeva da ocijene rad internih revizora koji sa njima sarađuju na projektu. 65 omogućava eksternim revizorima da im interna revizija obezbijedi direktnu podršku u nekom revizijskom zadatku. Međutim. od eksternog revizora. od eksternog revizora. Rad obavljen od interne revizije radi pomoći eksternim revizorima u ispunjavanju njihovih odgovornosti podliježe svim relevantnim odredbama Standarda za profesionalno obavljanje interne revizije. utvrđen njihovim profesionalnim standardima. SAS No. rukovodstvo interne revizije treba da prodiskutuje o ovim standardima za ocjenjivanje (SAS No. Eksterni revizori mogu ponekad da zaključe da funkcije interne revizije nisu u skladu sa standardima IIA. definisana su osnovna pravila koja eksterni revizori treba da koriste kada ocjenjuju funkciju interne revizije i donose odluku o korišćenju ovog važnog resursa. Direktor interne revizije će morati da prodiskutuje o tim problemima sa partnerom odgovornim za angažman eksterne revizije ili čak sa Komitetom za reviziju. Tu se ne navodi da eksterni revizor mora da koristi internu reviziju u revizijama finansijskih izvještaja.2. Saradnja u obavljanju revizije može često biti veoma efikasan proces koji doprinosi ukupnom kontrolnom okruženju organizacije. 6. odbor može da traži od direktora interne revizije Porezni savjetnik veljača 2012. Korišćenje interne revizije za obezbjeđenje direktne pomoći eksternom revizoru. Upravo kao što menadžment interne revizije treba da ispita rad revizora određenih za neki projekat. resursa interne revizije za obezbjeđenje podrške za značajno potvrđivanje.revizija planiraju da interna revizija obavi izvjesne procedure i da se zatim oslone na rezultate tog rada bez daljeg ispitivanja. U nekim drugim slučajevima mogu da se pojave problemi u saradnji kada eksterni revizor odabere. od eksternih revizora se. da radi na način koji ignoriše ili zaobilazi internu reviziju. 6. međutim. Kada se diskutuje o saradnji između eksterne i interne revizije direktor interne revizije treba da opiše i objasni nivo usaglašenosti interne revizije sa standardima o reviziji. “je planiran da ima na raspolaganju dovoljno dokaza kao podršku za mišljenje o objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije”. objektivnosti finansijskih izvještaja organizacije. SAS No. 101 . Ukoliko funkcija interne revizije i njeno rukovodstvo žele da podrže eksternog revizora u njegovim pregledima godišnjih finansijskih izvještaja. iz bilo kog razloga. Interna revizija može da se saglasi da obavi posao za eksterne revizore u vezi sa njihovom godišnjom revizijom finansijskih izvještaja. Baziranost saradnje na standardima interne revizije Standardi IIA potvrđuju da “djelokrug rada interne revizije obuhvata finansijske i poslovne ciljeve i aktivnosti” dok djelokrug rada eksternog revizora. Interna revizija treba uvijek da ima na umu da ona ima posebnu i važnu misiju (zadatak) da pruža svoje usluge menadžmentu (da bude servis menadžmentu). 65) sa svojim eksternim revizorima. takođe. interna revizija ne treba nikada da se stavi u poziciju gdje eksterni revizori organizacije informišu Komitet za reviziju i menadžment da ne mogu da koriste internu reviziju zbog problema u vezi sa SAS No 65.

metode i terminologiju eksternih revizora. • Poznavanje djelatnosti organizacije. • Nezavisnost. sternih revizora radi uvjeravanja da rad eksternih revizora može poslužiti za svrhe interne revizije. Spoljni izvor pomaže osoblju da utvrde rizike koji treba da se preispitaju. preporuke i da obave procedure revizije koje odobrava direktor interne revizije i da sa direktorom interne revizije obavje- . a obuhvataju sljedeće: • Profesionalno znanje i iskustvo. nezavisnost eksternog revizora. Odnosno. • Procjenu rizika materijalnosti izvršenu od eksternih revizora. Na osnovu takvog dogovora preduzeće treba da ima i iskusnog pojedinca višeg ranga kao šefa interne revizije i mali broj osoblja za internu reviziju. uključujući sljedeće: • Prirodu. Interni revizor može da se oslanja ili da koristi rad drugih eksternih pružalaca usluga uvjeravanja o upravljanju preduzećem. preglede specijalista ili nezavisnih revizorskih kuća. treba da saopšti odboru. vjerovatno tako što bi postojao jedan ili dva člana osoblja koji bi prisustvovali radu eksternog stručnjaka. ako eksterni revizor pruža neke usluge preduzeću.revizija da procijeni performanse eksternih revizora. • Neslaganja sa upravom. šef odjeljenja interne revizije treba da se postara. da se znanje stručnjaka prenese na odjeljenje interne revizije. • Pristup programima i radnim papirima ek102 Porezni savjetnik februar 2012. prema svojim profesionalnim standardima. • Sudove rukovodstva i obračunske predračune. Kada eksterni revizor završi reviziju finansijskih izvještaja on neka pitanja. • Teškoće na koje se nailazi u obavljanju revizije. Međutim. stepen i termine planiranog rada od eksternog revizora. kao i profesora fakulteta. da se pribave znanja drugih pružalaca usluga uvjeravanja ili da se efikasno poveća pokrivenost rizika izvan plana interne revizije. Procjene performansi eksternih revizora treba da se zasnivaju na informacijama koje će biti dovoljne za podržavanje zaključaka eksternih revizora. kad god je to praktično. U nekim slučajevima dogovori o korišćenju spoljnih izvora zahtijevaju od spoljnog izvora da praktično obavi sav posao interne revizije. Interna revizija može da koristi usluge eksternih revizora za uvjeravanje o aktivnostima koje su u domenu interne revizije. Ta pitanja mogu da obuhvate sljedeće tačke: • Značajne slabosti u kontroli. pošto to može da kompromituje. upravljanju rizikom i kontrolama. • Izvršenje ugovornih obaveza. • Greške i nepravilnosti. • Dostupnost specijalizovanih usluga. • Održavanje prikladnih poslovnih odnosa. • Tehnike. U tim slučajevima direktor interne revizije razmatra aktivnosti koje je obavila eksterna revizija. on ne može da obavlja reviziju njegovih finansijskih izvještaja. • Nelegalna djela. uključujući i to da se obrade područja za koja interna revizija nema dovoljno kompetentnosti. • Razuman nivo kontinuiteta angažovanja ključnog kadra. preporučuje se da revior ili njegovo preduzeće ne obavlja istovremeno i reviziju finansijskih izvještaja. • Predviđanje potreba ogranizacije i njihovo ispunjenje. O tim pitanjima direktor interne revizije treba da komunicira sa eksternim revizorom da bi i on razumio stvari. Odluka o oslanjanju na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja može biti donijeta iz različitih razloga. potencijalno ili stvarno. Eksterni pružaoci usluga mogu uključiti eksterne revizore. • Isporuka cjelokupne vrijednosti organizaciji. Druge zemlje omogućuju da se ugovori o spoljnom izvoru naprave sa isporučiocem koji je eksterni revizor i koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja ili neku drugu uslugu za preduzeće. Pored toga. Neke zemlje zahtijevaju od postavljenog stručnjaka da u svim stvarima bude u potpunosti nezavisan od revizije finansijskih izvještaja. da bi se vidjelo da li taj rad zadovoljava standarde interne revizije. • Značajna revizorska usklađivanja.

dokumentovan i pregledan. treba da postoji protokol za promjenu uslova ugovora. 7. plan za nepredviđene situacije će se. adekvatnosti izvršenja revizorskog rada i dovoljnosti revizorskih dokaza za podršku datom nivou uvjeravanja. interni revizor treba da uključi u sveobuhvatni izvještaj o uvjeravanju koji podnosi odboru ili drugim ključnim interesnim stranama. On treba da razmotri da li su revizorski dokazi odgovarajući i dovoljni kako bi odredio stepen upotrebe i oslanjanja na rad drugih pružalaca usluga uveravanja. Interni revizor treba da procijeni sposobnosti i kvalifikacije pružaoca usluga koji obavlja posao uvjeravanja. Spoljni izvor mora da bude kompetentna. elemenata prakse. bilo bi neobično da velike međunarodno aktivne kompanije koriste spoljne izvore u svim ili velikom dijelu svoje funkcije interne revizije. objektivnosti. Cilj interne revizije treba da bude da razvije koordinisani rad koji predstavlja podršku za potrebe ove dvije revizorske grupe i Komiteta za reviziju i menadžment organizacije. stručnosti. uzimajući u obzir karakteristike određenog preduzeća. Ugovor treba eksplicitno da obezbijedi da više rukovodstvo mora da daje svoje prethodno odobrenje za analizu rizika koju obavlja spoljni izvor na osnovu plana koji je ustanovljen. Nadzorni organi očekuju od preduzeća da analiziraju uticaj koji će spoljni izvor imati na cjelokupni profil rizika i sistem interne kontrole u preduzeću. preduzeće mora da razmotri da privremeno intenzivira rad na internoj reviziji. odnositi na alternativnog isporučioca. Interni revizor treba da osigura da je rad drugih pružaoca usluga uvjeravanja na odgovarajući način planiran. Kada preduzeće stupi u ugovor o korišćenju spoljnog izvora. posebno u vezi s proširenjem revizije ako se otkriju značajna pitanja. nadziran. Takođe. U slučaju da se dogovor odjednom okonča. finansijski dobra firma sa odgovarajućim znanjem i stručnošću.  Efikasnost koordinacije interne i eksterne revizije Efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije počinje sa upoznavanjem sa njihovim primarnim i sekundarnim odgovornostima. treba da navede da se spoljni izvor angažuje na tome da će posvetiti zahtijevane resurse na efektivnom obavljanju zadatka na osnovu plana revizije. Na osnovu vremena koje će biti potrebno novom isporučiocu. Primjeri za procjenu stručnosti uključuju provjeru da li pružalac usluga uvjeravanja posjeduje odgovarajuće profesionalno iskustvo i kvalifikacije. Značajni nalazi pružalaca usluga uvjeravanja treba da budu razmotreni pri uvjeravanju i izvještavanju koje interna revizija pruža organizaciji. kako bi bile uzete u obzir kod razmatranja okvira upravljanja rizicima. time se povećava poslovni rizik. Prije nego Porezni savjetnik veljača 2012. u mjeri u kojoj ti nalazi utiču na procjenu rizika i stepen revizorskog rada koji je potreban kao odgovor na te rizike. Više rukovodstvo treba da osigura da preduzeće zaključi ugovor koji može da bude važeći tokom dovoljnog perioda. Dobra je praksa da se ustanovi pismeni ugovor između preduzeća i spoljnog izvora. Nivo oslanjanja na druge pružaoce usluga uvjeravanja zavisiće od faktora koji su prethodno pomenuti: nezavisnosti. Ugovor treba da definiše zadatke i odgovornosti spoljnog izvora. preduzeće treba da ima plan za nepredviđene situacije. da li ima važeću registraciju kod relevantnog tijela ili instituta i da li ima odgovarajuću reputaciju po kriterijumu stručnosti i integriteta u tom poslu. takođe. 103 . Rezultate rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja. Pored toga.revizija štava o svojim rezultatima ili cjelokupni odbor ili komitet za reviziju. sa spoljnim izvorom koji ima neophodnu profesionalnu stručnost. Ocjene drugih pružalaca usluga uvjeravanja koje se odnose na značajne rizike treba da budu saopštene relevantnim instancama u organizaciji. rezultati rada drugih pružalaca usluga uvjeravanja mogu uticati na ocjene rizika koje vrši interna revizija. Pod uslovom da postoji jedan broj alternativnih isporučilaca na polju interne revizije. Ugovor. Međutim. odnosno između klijenta angažovanja i pružaoca usluga. uglavnom.

Iako samo eksterni revizori mogu samostalno potpisivati izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja na način priznat od spoljnog svijeta. To. Najefikasniji način da se obavi ova procedura je da se izvrši selekcija iz datoteke računa potraživanja i 104 Porezni savjetnik februar 2012. interna revizija često ima vremena i resurse da obavi neke neophodne revizijske aktivnosti na način koji je često ekonomičniji i efikasniji od eksterne revizije. njihovog klijenta. Za neke interne revizore. Iako bi ovo povećalo uvjeravanja eksterne revizije. Mada interna revizija nema potpunu odgovornost za preglede. zakonom o računovodstvu ili reviziji). na primjer. funkcije interne i eksterne revizije imaju i druge zajedničke odgovornosti u obavljanju revizije. uključujući i to da eksterni revizor obezbijedi usluge na način koji ostvaruje dobru vrijednost za naplaćene naknade i da svede na minimum miješanje u druge tekuće aktivnosti organizacije. možda. ali ako bi to bilo regulisano nekim zakonom (npr. oni ne mogu da ispitaju svaki sistem ili račun u toj organizaciji. Potrebno je obavijestiti (posavjetovati) menadžment da ograničeni resursi interne revizije ne mogu da ispune njen sopstveni plan ukoliko oni stalno odgovaraju na zahtjeve eksterne revizije. Interna revizija. a moraju da ocijene sve rizike kada obavljaju reviziju. Na primjer.revizija što interna revizija može efikasno da koordinira svoj rad sa eksternom revizijom ona mora da ima jasno definisanu i da se dobro upozna sa svojom ulogom u organizaciji. da se pripreme zahtjevi za potvrđivanje korišćenjem kompjuterskog softvera.  Problemi koji ograničavaju saradnju u obavljanju revizije Zbog svoje uloge. Mada može biti donesena odluka da se ograniči učešće interne revizije u radu eksterne revizije. Interna revizija treba u ovom slučaju da ima isti osnovni interes kao i eksterni revizor kao što bi imala sa drugim provajderima. Na primjer. treba da bude zainteresovana za ukupnu dobrobit organizacije. naviknute na ekstenzivnija revizorska testiranja. Pored njihove zajedničke odgovornosti za ocjenjivanje sistema internih računovodstvenih kontrola. Menadžment može da traži od eksternog revizora savjet prilikom ocjenjivanja efikasnosti interne revizije. procedure eksterne revizije su često zasnovane na . prema mnogim standardima. to ne bi bilo najefikasnije za korišćenje resursa interne revizije. Eksterni revizori baziraju veliki dio svog rada kod izbora revizija na konceptu materijalnog značaja. Mada su eksterni revizori zainteresovani za ukupnu dobrobit organizacije. u skladu sa nekim zakonom ili iz drugih razloga Komitet za reviziju može da odluči da ograniči učešće interne revizije u procesu eksterne revizije. oni mogu da ignorišu revizijske procedure kod izvjesnih računa bilansa stanja zato što su utvrdili da netačne tvrdnje o tim računima nisu od materijalog značaja za ukupne rezultate finansijskih izvještaja. 7.1. Neke od ovih mogu imati za rezultat konfliktne situacije. materijalnosti. takođe. oni bi često mogli obaviti ekonomičniji i efikasniji posao za obezbjeđenje ovih potvrđivanja da bi pomogli eksternim revizorima. interna revizija treba da nastavi da koordinira rad kroz aspekte kao što su zajednički planovi revizije i izvještaji o reviziji. Rezultat ove saradnje bi bilo ekonomičnije i efikasnije potvrđivanje računa potraživanja korišćenjem resursa obaju revizorskih grupa. Eksterna revizija zna. tj. tj. Ovo mogu prouzrokovati eksterni revizori koji su ponekad krivi što traže da interni revizori obavljaju ekstenzivne preglede oblasti na koje bi u normalnim situacijama bila obraćena minimalna pažnja u eksternoj reviziji. Eksterna revizija može samo da utvrdi kriterijume za selekciju i nadgleda rezultate procesa potvrđivanja (usaglašavanja). uključuje ocjenu funkcije interne revizije. uz specijalnu mogućnost u ovom slučaju da bolje upozna način na koji je obezbijeđen proizvod ili usluga od ovog posebnog provajdera. uključujući nivo i kvalitet njegovih usluga. eksterni revizori imaju obavezu da traže nezavisna potvrđivanja (usaglašavanja) salda potraživanja kupaca. da će menadžment normalno očekivati – ako ne i insistirati – da oni što je više moguće uzmu u obzir i razmotre rad internih revizora dok obavljaju svoje revizije finansijskih izvještaja.

Čak i ako rukovodstvo ograniči sve zajedničke projekte interne i eksterne revizije. Neki od ovih problema u saradnji često nastaju zbog naknada (honorara) za rad eksternih revizora u poređenju sa platama interne revizije. važno je pravilno razumijevanje svih uključenih pojedinaca. kako je prikazano u njihovom godišnjem prijedlogu i ovlašćenoj izjavi.000. Isuviše često ovi problemi na neodgovarajući način spriječavaju efikasnu saradnju. Interni revizor koji zarađuje. i mogu biti podložni istim problemima (porivima). finansijskog i generalnog direktora (CFO i CEO). ili će se ograničene procedure za ispitivanje i posmatranje pokazati neadekvatnim ili čak neodgovarajućim. i predsedavajućeg Komiteta za reviziju. a to su ponos. CFO obično ima odgovorost za upravljanje ukupnim troškovima aktivnosti revizije. i odnosi se na iskrenost i srdačnost sa kojom ove dvije grupe gledaju jedna na drugu. CFO je osoba koja ima najdirektniji odnos sa partnerom firme koja je angažovana za obavljanje eksterne revizije. CFO najčešće ima odgovornost za aktivnosti računovodstvene i finansijske kontrole koje čine sistem internih računovodstvenih kontrola. ne može da razumije zašto članovi osoblja eksterne revizije mogu da naplate svoje vrijeme $250 na čas. Ono ide dalje od zajedničkih interesa koji su upravo opisani. Postoji mnogo drugih problema koji mogu da imaju uticaja na saradnju interne i eksterne revizije. Interni revizor zaboravlja da eksterni revizori ne mogu da obračunavaju 100% svog vremena. Zdravo i prijateljsko ponašanje je neophodno za saradnju. Međutim. Profesionalci u oblasti revizije su ljudska bića upravo kao i druge osobe. PosebPorezni savjetnik veljača 2012. Ovaj uticaj je. po pravilu. uključujući naknade koje zaračunava eksterna revizija. inertnost. egocentričnost. ljubomora. i da njihove firme imaju mnogo drugih troškova koji su ugrađeni u fakturnu cijenu po osobi. interna revizija ima obavezu da pregleda planove i aktivnosti sa eksternim revizorom da bi se postigao izvjestan nivo saradnje. CFO. Značajno je razumij evanje na nivou višeg menadžmenta.revizija malim uzorcima. Ova pitanja mogu prouzrokovati probleme u saradnji revizora. Da bi se postigla efikasna saradnja u aktivnostima interne i eksterne revizije. Interni revizor brzo napravi računicu i pretpostavi da ovaj eksterni revizor mora da prima godišnju naknadu preko $500. većina se može riješiti kroz blisku saradnju između direktora interne revizije i partnera firme eksterne revizije koji je odgovoran za angažman za obavljanje revizije. Kao dio pregovora koji se vode u vezi sa djelokrugom rada koji treba da se obavi i predloženim naknadama Komitet za reviziju i CFO mogu da insistiraju na izvjesnom nivou učešća interne revizije da bi se pomoglo da se smanje naknade eksterne revizije. 105 .000 godišnje. Efikasna saradnja interne i eksterne revizije zahtijeva razumijevanje i podršku višeg menadžmenta. $80. Razlika je u tome što interni revizori ne zaračunavaju (fakturišu) svoje vrijeme drugim odjeljenjima po fakturnoj cijeni eksterne revizije. U nastavku je dat interesantan primjer u SAD. Mada će interna revizija utvrditi dovoljnu osnovu za ostvarenje efikasne saradnje postoji dalja potreba za tim da obje revizorske grupe imaju “korektno ponašanje”. Članovi osoblja i interne i eksterne revizije su često nagrađivani sličnim (uporedivim) platama. Stepen do koga Komitet za reviziju i CFO naglašavaju značaj učešća interne revizije i mogućnosti saradnje u obavljanju revizije mogu postati važan faktor u odlučivanju o tome u kojoj mjeri će eksterna revizija uzeti u obzir koordinisani rad. Obje strane treba da budu spremne na opasnost i da se zalažu za pouzdaniji pristup problemu. Važno je da se svaka grupa upozna sa djelokrugom i ciljevima one druge grupe da bi unaprijedila i učinila saradnju efikasnijom. sve veći kada menadžment ima dominantnu ulogu u pregovorima koji se odnose na naknade eksternog revizora. Potrebno je uspostaviti pravilno ponašanje svake revizorske grupe. na primjer. prvo sarađuje sa eksternim revizorom da bi se dogovorili oko prirode i djelokruga pregleda koji obavlja eksterni revizor. Ove aktivnosti kulminiraju u finansijskim izvještajima koje pregleda eksterni revizor. po pravilu. svakako. nedostatak samopouzdanja i druge kontraproduktivne osobine.

i pratiti ih da bi se obezbijedili rezultati.2. da budu posvećeni unaprijeđenju usluga menadžmentu za postizanje poslovnih ciljeva. Uloga odbora za reviziju U svojoj knjizi Sawyer i Diffenhofer ukazuju na to da “šire odgovornosti borda direktora povećavaju pritiske koji su potrebni da bi se izbjegla iznenađenja”. On mora da dobije informacije o aktivnostima uvjeravanja u vezi sa svim kategorijama rizika. direktor interne revizije treba da obezbijedi da se ne duplira rad koji će obavljati interni revizori ispunjavajući standard 2050 sa radom eksternih revizora na koji se može osloniti u cilju pokrića interne revizije. Direktor interne revizije ima odgovornost da razume zahtjeve odbora i organizacije u pogledu nezavisnosti uvjeravanja. Nadzor nad radom eksternog revizora. 7. uključujući i ukupne troškove revizije. Prilikom koordinacije rada internih revizora sa radom eksternih revizora. nadležan i za nadzor nad upravljanjem rizicima u organizaciji. U današnjem poslovnom svijetu. Ukoliko treba da dođe do takvog partnerstva između eksternih i internih revizora. uglavnom. uključujući koordinaciju sa internom revizijom je. Direktor interne revizije treba da obavlja redovne procene koordinacije između internih i eksternih revizora. Direktor interne revizije će tražiti podršku odbora da bi ostvario efikasnu koordinaciju revizorskog rada. takođe. kako bi se obezbijedila adekvatna pokrivenost poslovnih područja. organizaciji. Ove procjene mogu da obuhvate procjene ukupne efektivnosti i efikasnosti interne i eksterne revizije. . upravljanje rizikom je bitno za ukupan uspjeh organizacije. On je koordinator koordinacije između interne i eksterne revizije. odgovornost odbora. 7. taj rukovodilac mora da razumije prirodu. Svaka procjena od direktora interne revizije treba da se bazira na dovoljnom dokazu o efikasnosti rada eksternog revizora. a dupliranje posla svelo na minimum. da razmotri rad drugih pružalaca usluga prije nego što prezentuje opštu ocjenu o korporativnom upravljanju u 106 Porezni savjetnik februar 2012. interni revizori trebalo bi da sprovode ispitivanja na način koji dozvoljava maksimalnu koordinaciju i efikasnost revizije. u svojim ukupnim nadležnostima. U organizacijama koje zahtijevaju sveobuhvatno mišljenje direktora interne revizije. Glavni interni revizor treba da saopšti rezultate ocjene koordinacije između internog i eksternog revizora rukovodstvu i bordu zajedno sa relevantnim komentarima o učinku eksternog revizora. odbor može da zatraži od direktora interne revizije da procijeni učinak eksternog revizora. Ukoliko profesionalne i organizacione odgovornosti dozvoljavaju. Stvarna koordinacija trebalo bi da je u okviru zaduženja direktora interne revizije. Ovaj odnos uključuje razumijevanje da interna revizija ne funkcioniše prevashodno da pomaže eksternoj reviziji i da resursi eksterne revizije treba. U vršenju uloge nadzora. Odbor treba da bude siguran da je ukupan proces uvjeravanja adekvatan i dovoljno snažan da potvrdi da se rizicima organizacije upravlja i o njima izvještava efikasno. Posebno je važno da postoji visoki nivo pojedinačnog profesionalnog odnosa između interne i eksterne revizije.revizija no je potrebno razumijevanje odgovornosti i interesa svake revizorske grupe da bi se koordinisao rad revizije na način na koji će se ispuniti svi važniji ciljevi.  Uloga direktora funkcije interne revizije Direktor interne revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa drugim internim i eksternim pružaocima usluga uvjeravnja i konsaltinga. upravljanju rizicima i kontrolnim procesima. u tom slučaju treba utvrditi specifične mjere.3. Treba da se podsjetimo da je odbor za reviziju. Oni sugerišu da se dobrom koordinacijom napora profesionalnih eksternih i internih revizora mogu uvjeriti zabrinuti članovi borda direktora da će slabosti u sistemima kontrole biti otkriveni. da razjasni ulogu koju vrši interna revizija i stepen uvjeravanja koji ona pruža. obuhvat i stepen integrisanog uvjeravanja (interne revizije i eksterne revizije i drugih strana).

revizija Stoga odbor za reviziju mora da vodi računa na koji način interni i eksterni revizori treba da pristupe ocjeni rizika. Postoje razni razlozi za ocjenu specifičnih rizika i razni načini da se dobro iskoriste ti rezultati. kao i za sveobuhvatni kvalitet usluga koje pružaju. unapređuje mogućnost rukovodstva da donosi odgovarajuće mudre odluke. ocjenjuje ga i upravlja njime. Koordinacija raznih procesa ocjene rizika jasno ukazuje vrhunskom rukovodstvu na to šta je značajno. Za neke će se izvjesne aktivnosti saradnje dogoditi kroz relativno jednostavne forme između ove dvije revizorske grupe. odbor za reviziju treba da postavi ova specifična pitanja: • • • • • • Koje metode interni i eksterni revizori koriste u koordinaciji svog rada? Kako eksterni revizori ocjenjuju rad internih revizora prilikom obavljanja njihove revizije finansijskih izvještaja? Koji specifičan posao obavljaju interni revizori kao pomoć eksternim revizorima? Na koji način se vrši razmjena rezultata rada internih i eksternih revizora? Koliko često se održavaju sastanci za koordinaciju i ko im prisustvuje? Kakva obuka se obavlja da bi se obezbijedilo da novi računovodstveni propisi budu na pravi način preneseni internim revizorima i organizaciji? Kakve kvalifikacije se koriste da bi se obezbijedilo pravo osoblje za godišnju finansijsku reviziju. vjerovatnoće. kako bi se obezbijedilo da uslovi i definicije budu jasno izraženi. specifične komponente ili vrste praksi saradnje se moraju definisati. odbor za reviziju treba da ocijeni nivo podrške koju pružaju ili koja se zahtijeva od eksternih i internih revizora za vrijeme sastanaka sa svakom od ovih grupa. a postupak ocjene rizika bude sveobuhvatan i glatko obavljen. Korišćeni pristupi i metodi koje koriste ove dvije grupe za utvrđivanje rizika treba da budu slični. 8. takođe. i treba da odluči kakva unaprijeđenja se mogu napraviti u budućnosti. da obrate posebnu pažnju na moguće dupliranje napora i nepovezanost ovih dvaju grupa u pogledu modela. Ova razmjena obezbjeđuje bolje praćenje potencijalne izloženosti riziku koja zahtijeva nadzor i monitoring. Ocjena finansijskog i operativnog rizika. mada će svaka grupa slijediti/nastaviti svoj sopstveni zadatak/misiju. Organizacije sa najuspješnijim programima za upravljanje rizikom koriste u potpunosti ono što su naučile kroz ovaj postupak. Metodi za kvantifikovanje uticaja rizika na poslovnu jedinicu treba. da koriste slične modele da bi se obezbijedio pravilan značaj koji se pridaje pitanju rizika. radi konzistentne primjene. Ove aktivnosti mogu biti različite zavisno od veličine i složenosti organizacije kao i od veličine ove dvije revizorske grupe.  Postupci za postizanje efikasne saradnje u obavljanju revizije Kada se donesu odluke o koordinisanom radu interne i eksterne revizije. I standardi IIA i SAS No 65 objašnjavaju razne aktivnosti koorPorezni savjetnik veljača 2012. Eksterni i interni revizori treba da koordinišu svoja shvatanja rizika sa kojima se suočava i kompanija. Pored toga. na primjer. značajne i za interne i eksterne revizore u smislu usmjeravanja njihovih napora u radu. U svojim naporima da prati odnose saradnje između internih i eksternih revizora. One su. izloženosti riziku i preduzetih mjera. 107 . takođe. izvještaje treba sastavljati na bazi faktora koji povećavaju vjerovatnoću rizika. dalja koordinacija je potrebna da proces utvrđivanja i ocjene rizika ne stvori konfuziju kod rukovodilaca poslovnog entiteta zbog konfliktnih poruka. Odbor direktora treba da zahtijeva od odbora za reviziju da bude posebno odgovoran za ispitivanje nezavisnosti eksternih revizora. i da li se isti zahtjevi primjenjuju i za interne revizore? Kakvu korist su organizacija i revizori izvukli kao rezultat koordinacije između internih i eksternih revizora? Da li su naknade spoljnih revizora manje zbog oslanjanja na rad internih revizora ili korišćenja resursa interne revizije? • • • Pored toga. Odbor za reviziju ima odgovornost da obezbijedi da se organizacija bavi rizikom. Ukoliko kompanija ima odjeljenje ili grupu za ocjenu rizika.

Takođe.2. Menadžment interne revizije treba da pokuša da zahtijeva pristup selektivnim eksternim radnim papirima kao dio koordinisanog procesa planiranja. mada neki izvještaji o eksternoj reviziji su povjerljive prirode. uglavnom. Oni čine važno sredstvo za informisanje eksterne revizije o nalazima i drugim aktivnostima interne revizije. osjećati da takva raspoloživost nije kompatibilna sa njihovim nezavisnim statusom i širim odgovornostima prema spoljnom svetu. opštu praksu. U tipičnom angažmanu eksterne revizije izvještaji narativnog tipa uz redovno pismo sa mišljenjem o reviziji su manje uobičajeni i razlikuju se zavisno od terminologije pojedinačnih revizijskih angažmana. 8. to bi bila vrlo neuobičajena situacija. u principu. vjerovatnije je da će interna revizija ispitati stvari . Izvještaji interne revizije treba da budu automatski dostavljani eksternoj reviziji. Ti izvještaji u narativnoj formi su obično od značaja za internu reviziju. i u tom slučaju faktori troškova i rada zahtijevaju pažljivo razmatranje.revizija dinisanog rada revizije koji se može posmatrati kroz sljedećih sedam širih kategorija: • Razmjena dokumentacije revizije. • Zajedničko planiranje projekta revizije. Tok (razmjena) ovih dokumenata između internih i eksternih revizora obuhvata sljedeće: • Razmjena radnih papira. izvještaji treba da budu na raspolaganju internoj reviziji kao standardna praksa. Direktna razmjena informacija Interni i eksterni revizori treba uvijek da sarađuju kroz svakodnevnu razmjenu potrebnih informacija. Međutim. Razmjena izvještaja između internih i eksternih revizora izgleda da predstavlja razumnu i. • Korišćenje zajedničke metodologije. Međutim. Logično je da eksterni rvizor mora da pregleda ove radne papire kao dio utvrđivanja stepena do kojeg se može osloniti na rad interne revizije. to je problem koji je potrebno ispraviti zbog sopstvene greške.1. Primjeri mogu obuhvatati informacije o izvjesnom novom standardu revizije. Po pravilu. • Razmjena izvještaja. eksterna revizija možda u nekim slučajevima se neće isuviše ponositi kvalitetom nekih svojih radnih papira. takva raspoloživost treba da bude omogućena od eksterne revizije sem u slučajevima povjerljive prirode. • Saradnja u obuci revizora. Dostavljanje izvještaja od interne revizije uključuje iste principe koji se odnose i na radne papire. Obrnuta aktivnost – stavljanje na raspolaganje radnih papira eksterne revizije internoj reviziji – je malo drugačiji problem. • Direktna (face-to-face) razmjena informacija. ili statusu novog kompjuterskog sistema u razvoju. Po pravilu. Slobodni108 Porezni savjetnik februar 2012. Čak i tada eksterna revizija treba da obezbijedi kopije odabranih dijelova. ne može postojati zaista dobar razlog da interna revizija ne stavi na raspolagnje radne papire eksternoj reviziji. • Pomoć kroz zajednički rad. Razmjena radnih papira interne revizije sa eksternom revizijom spada u zajednički koordinisani rad. Inače. U nekim slučajevima izvjesni izvještaji interne revizije mogu biti povjerljivi ili nisu stvarno za svrhu eksterne revizije. U nekim slučajevima interni revizor može nevoljno da stavlja na raspolaganje radne papire koji ne zadovoljavaju željene standarde profesionalnog kvaliteta. Neki eksterni revizori mogu. po pravilu. međutim. organizacionim promjenama. • Praćenje nalaza revizije. Šire potrebe mogu zahtijevati dodatni rad i trud da bi se obezbijedio odziv. ja raspoloživost izgleda da je sve više prihvaćena praksa. U još nekim drugim slučajevima u firmi za eksternu reviziju mogu da postoje problemi sa vremenom zbog procedura ispitivanja. 8. Takvi izvještaji u narativnoj formi često obuhvataju specijalne preglede kontrola ili dodatne savjetodavne komentare za rukovodstvo. Razmjena dokumentacije revizije Ovo je jedan od osnovnih aspekata saradnje i obuhvata radne papire i izvještaje o reviziji. Direktna razmjena informacija doseže sveobuhvatniji nivo kada postoji stalna/tekuća razmjena ukupnih informacija o reviziji između ove dvije grupe.

Pošto taj pristup uzorkovanja može biti podržan od eksterne revizije – i stavljeni na raspolaganje kompjuterski programi i drugi materijali. shvataju i prihvataju obje strane. Najuobičajeniji primjeri su planovi za format i indeksaciju radnih papira. Međutim. Takođe. vode sa višim rukovodiocima organizacije. postoji ista potreba i ista zajednička korist od te recipročne aktivnosti. po pravilu. postupci uzorkovanja. 8. kada je naglasak na saradnji bio prevashodno da se smanje časovi i naknade eksternog revizora. zajednički pristupi ne treba da budu primijenjeni do takve krajnosti da se miješaju u način pojedinačnog rada za postizanje značajnih i korisnih rezultata revizije. kao dio njihovog osoblja. Važnije je što eksterna revizija može da obezbijedi internoj reviziji informacije o takvim aspektima kao što su novi računovodstveni ili revizijski standardi. Svaki takav angažman zajedničkog rada se mora tretirati sa krajnjom pažnjom.” Neke firme za eksternu reviziju imaju jaku podršku u ovoj oblasti i mogu da odobre takav pristup. Zajednička metodologija je sredstvo koje treba koristiti sa razumnom pažnjom i opreznošću. U ovom slučaju interna revizija ne učestvuje u nezavisnom radu sa eksternim revizorima već radi direktno pod njihovim nadzorom. Ovaj problem se može riješiti ponekad postojanjem funkcije interne revizije koja služi kao imenovani konsultant.revizija koje bi bile interesantne za eksternu reviziju. Interna revizija može da bude efikasna grupa koja ukazuje eksternoj reviziji na razvoje koji su relevantni za ukupan rad eksterne revizije. ili jasnim dogovorom da taj Porezni savjetnik veljača 2012. 109 .4. Korišćenje zajedničke metodologije U mnogim situacijama interna revizija treba da se trudi da primjenjuje tehničke i dokumentacione procedure slične onima koje koriste eksterni revizori. da postoji u slučaju istraživanja prevara. uglavnom. i da često postoji potreba za različitim pristupima za specifične revizijske zadatke. po pravilu. u suštini. i važnost ovakvog nivoa saradnje. ali da mišljenje mora biti izraženo u njenoj efektivnoj primjeni. Ova ista situacija može. Vjerovatno da je najbolji pristup potvrditi da je takva zajednička metodologija najkorisnija u situacijama finansijskog računovodstva. detaljnijim i širim uključivanjem poslovnih aktivnosti interne revizije. Interni revizori treba da pružaju otpor kada su u pitanju bilo kakvi zadaci koji se odnose na drugorazredni status rada koji nije u skladu sa njihovom sopstvenom profesionalnom sposobnošću. Svakako. U svakom slučaju. i postupci revizije koji se primjenjuju za specijalne oblasti revizije. Logička osnova ovdje je da je na ovaj način lakše eksternoj reviziji da obavlja pregled i koristi rad internih revizora. U obliku najnižeg nivoa određeni interni revizori su mogli funkcionisati kao mlađi pomoćnici. Alternativni pristupi uzorkovanja su “Sakupljanje dokaza kroz revizijsko uzorkovanje. U više sofisticiranoj formi. 8.3. mnoge od ovih diskusija mogu biti veoma povjerljive. uključujući i ocjenu kontrolnog rizika. Mada je manje vjerovatno da eksterna revizija obezbjeđuje informacije koje su korisne za internu reviziju. često je efikasno za internu reviziju da koristi isti pristup. mora se priznati da su ciljevi interne revizije širi od ciljeva eksterne revizije. Međutim. Posebno značajan izvor inputa ovdje su diskusije koje nisu povjerljive prirode koje eksterni revizori. To je bila uobičajenija praksa u ranijim godinama. i interna revizija ne treba da vrši pritisak na svoje partnere eksterne revizije da dobije informacije koje nisu javne po svojoj prirodi. Pomoć kroz zajednički rad U nekim slučajevima eksterna revizija može zahtijevati direktnu pomoć od interne revizije u obavljanju svog rada. i koje ponekad mogu da budu na raspolaganju internoj reviziji. eksterna revizija zavisi u velikoj mjeri od takvog toka korisnih informacija. međutim. takođe. ove dvije grupe mogu da rade zajedno pod nadzorom jednog administrativnog rukovodioca na projektu kao što je prisustvovanje popisu (inventaru) zbog potrebe za tijesnom saradnjom i kontrolom. neki interni revizori mogu smatrati takve zajedničke procedure kao relativno nevažne.

i eksterni revizori neće biti uključeni u osnovne operativne postupke toliko temeljno kao interna revizija. Po pravilu. Proces planiranja uključuje Komitet za reviziju i dvije revizorske grupe. međutim. Primjer u ovom slučaju može biti kada se obuka odnosi na specijalne proizvodne procese ili kompjuterske sisteme koje treba da koristi eksterna revizija. revizori treba da budu veoma zainteresvani za sistem za monitoring svih revizijskih nalaza i koliko se efikasno upravlja njime. ovaj proces može trajati izvjestan broj godina i treba da bude prikazan djelimično u odobrenim budžetima. Takvi programi obuke su manje direktno povezani sa programom za koordinisanje revizije. pošto interni i eksterni revizori imaju različite primarne misije. 8. koja pruža usluge klijentima. takođe. Kao rezultat toga. Eksterni i interni revizori treba da sarađuju na svaki mogući način da bi razmijenili informacije o svemu što je relevantno za tekuću i buduću efikasnost operativnih procedura organizacije posebno u oblastima koje se odnose na sistem interne kontrole. Eksterna revizija. eksterni revizor će biti uključen u manjoj mjeri u praćenje revizijskih preporuka od interne revizije. Firma za eksternu reviziju može da poželi da koristi takve materijale za rad članova svog osoblja koji rade na toj posebnoj reviziji. imaju obuku koja je korisna za obje. Kao rezultat toga. međutim.5. interna revizija može organizovati sesije obuke ili pripremati druge materijale za obuku koji su jedinstveni za posebne klijente. iniciranje nalaza i kasnije praćenje od eksterne revizije treba da budu posebna briga svih zainteresovanih strana. često je korisnije za svaku grupu da razvija i upravlja svojim sopstvenim programima za obuku. U drugim slučajevima. posebno razvija razne vrste programa revizije koje mogu biti korisne i internim revizorima njihovih klijenata. eksterna revizija će obično imati manje revizijskih nalaza i preporuka u vezi sa tim operativnim procedurama. Praćenje nalaza revizije I eksterna i interna revizija pripremaju nalaze i preporuke koji utiču na aktivnosti organizacije 110 Porezni savjetnik februar 2012.6. Neke firme za eksternu reviziju. 8. Takođe.  Zajedničko planiranje projekta revizije Kada interni i eksterni revizori zajedno rade da bi postigli efikasnu saradnju za obavljanje revizije oni će zaključiti da im je potrebno da sjednu zajedno da bi planirali odgovarajuće programe revizije prije stvarnog rada na reviziji.7. normalno na pojedine nalaze i preporuke koje daje eksterna revizija Komitet za reviziju i menadžment organizacije više obraćaju pažnju. koja je predmet ispitivanja. imaju programe obuke za interne revizore kao posebnu aktivnost. . Primarni interes eksterne revizije je objektivnost prikazivanja finansijskih izvještaja organizacije. Još jedno rješenje je postaviti najkvalifikovaniju osobu da bude odgovorna za zajednički rad bez obzira na to da li je to eksterni ili interni revizor i bez obzira ko na kraju ima na raspolaganju radne papire. obje revizorske grupe treba da budu spremne na sve propuste i da rade na koordinisan način da bi pratile korektivne aktivnosti za navedene poslovne postupke. 8. Mada linijsko osoblje organizacije pojedinačno i kolektivno ima osnovnu odgovornost za razmatranje takvih preporuka i odgovarajućih korektivnih aktivnosti.  Saradnja u oblasti obučavanja revizora Obično obje grupe: interne i eksterne revizije. Kada materijal za obuku jedne grupe koristi druga grupa takvo korišćenje se obično obezbjeđuje uz minimalne naknade zbog zajedničkih interesa. Zajedničkim radom oni najbolje obezbjeđuju primjenu potrebnu korektivnih mjera.revizija angažman obuhavata rad na istom nivou koji je privremene prirode da bi se zadovoljila jasno potvrđena potreba. Međutim. Pored toga. U stvarnoj praksi. Interna revizija treba da ocijeni ove materijale na osnovu svojih snaga i treba uvijek da odabere najbolji izvor za obuku interne revizije čak i ako je obezbijeđen od neke druge revizorske firme.

Interni i eksterni revizori posjeduju profesionalno iskustvo koje je vrlo slično u mnogim oblastima. iste kao one koje se dobijaju bilo kojom vrstom planiranja unaprijed. njeni sopstveni planovi se više fokusiraju na potrebu svake godine da se utvrdi prijedlog za angažman za sljedeću godinu koji zahtijeva odobrenje akcionara i borda direktora. treba da utvrde unaprijed šta žele da urade i kako dovesti do toga da željena budućnost postane realnost. Međutim. Štaviše. Štaviše. Zaključak Interna i eksterna revizija daju nadzornom odboru ili drugim tijelima određena uvjeravanja o stanju u organizaciji. zdravije ponašanje je priznati da uvijek postoji prostor za unapređenje i da često interna revizija može da da dobru i objektivnu ocjenu. Interna revizija treba da stimuliše unakrsno ocjenjivanje od eksterne revizije i da to u potpunosti iskoristi. Ovo. mada to može prouzrokovati neke teškoće i probleme. Njihov djelokrug će često biti baziran na raznim računima bilansa stanja ili finansijskim transakcijama. To bi trebalo da bude standardna praksa u dobro uređenoj organizaciji interne revizije. takođe. Kroz zajedničko planiranje mogu se usaglasiti potrebe svake grupe. Koordinacija ovih planova revizije baziranih na riziku imaju za rezultat postizanje ukupnih ciljeva revizije i obezbjeđuje najbitniju osnovu za efikasan koordinisani rad revizije. prije svega. i Međunarodnim standardom revizije 610. 111 . Revizori. i nivo do kojeg će moći da budu na raspolaganju za ovaj rad na reviziji. Koristi koje se dobijaju kao rezultat ove saradnje su.revizija Mada će eksterna revizija normalno učestvovati u izvjesnoj mjeri u tom dugoročnom procesu planiranja. i priprema tekući i dugoročni plan na bazi ocjene rizika. prihvatanje konstruktivnog uzajamnog ocjenjivanja je u skladu sa pristupom profesionalnog partnerstva opisanog prethodno. interes eksterne revizije da imaju dobru internu reviziju. Rezultat ove koordinacije je stalni proces planiranja gdje se revizije za buduće godine dodaju planu i aktivnosti u tekućoj godini koji se dalje dotjeruju do nivoa izvodljivosti koji prethodi obavljanju stvarnog rada na reviziji. Naravno. za sljedeću godinu. Zatim eksterna revizija utvrđuje mišljenje na bazi rizika o tome šta treba uraditi da bi se ispunile odgovornosti u vezi sa revizijom. Međutim. Međutim. Kod utvrđivanja tog mišljenja treba pravilno ocijeniti broj osoblja interne revizije. Eksterni revizori treba da obave slično ocjenjivanje rizika na bazi djelokruga svog pregleda u odgovarajućoj organizaciji. U procesu planiranja interna revizija utvrđuje djelokrug revizije za sve entitete ili jedinice koje su predmet revizije. dok djelokrug interne revizije je obično baziran na poslovnim oblastima ili procesima u oganizaciji. 9. obezbjeđuje jaku osnovu za efikasnu saradnju i unakrsno (uzajamno) ocjenjivanje. njegove pokazane sposobnosti. interna revizija utvrđuje planove revizije na bazi rizika sa uvažavanjem potreba eksterne revizije. zajedno sa njihovim bliskim kontaktom sa višim menadžmentom. Da bi ukupna uvjeravanja Porezni savjetnik veljača 2012. Ovo je prihvaćena praksa u mnogim većim organizacijama i može postati standardni postupak u budućnosti. od eksterne revizije se očekuje da ocijeni rad internih revizora kada se oslanjaju na njihov rad. uz razmatranje podrške koju očekuje od interne revizije. Ovo je stvarno nezavisno od toga da li takvi usaglašeni planovi mogu i treba da budu modifikovani u skladu sa promjenljivim uslovima. može da pomogne da interna revizija dobije bolji organizacioni status i resurse. kako je definisano u SAS No 65. U nekim situacijama eksterna revizija možda neće poželeti stvarnu dobrodošlicu ocjenjivanju od grupe interne revizije. kao i svi drugi menadžeri. Koncept djelokruga revizije se razlikuje za eksternu reviziju. obavlja analizu rizika na osnovu tog djelokruga da bi odabrala kandidate sa najvišim rizikom radi ispitivanja. u suštini. ove procese ocjenjivanja rizika i planove revizije bazirane na posebnom djelokrugu revizije treba koordinisati. zajedno sa činjenicom da oni posmatraju veliki dio rada onog drugog. Može se očekivati da će biti više dvosmjernog ocjenjivanja u budućnosti. Ocjenjivanje rada eksterne revizije od interne revizije je. neizbježno i korisno.

sCI. 2003. 2011. 5th Edition. New York. “Sawyer’s Internal auditing The Practice of Modern Internal Auditing”. and ethics pronouncements.with contributions by Anne Graham. sCI. LAJoŠ ŽAGER DR. Paul Makosz.The Challenge of SAS 65 .00 KM sa uključenim PDV-om 112 . Janet L. SAS No. U cilju efikasnog koordiniranja njihovog rada i međusobnog oslanjanja na posao koji je izvršila druga strana interni i eksterni revizori treba da koriste slične tehnike. DR. sCI. The IIA Research Foundation. pravilima. 65. 65. Dennis R. Kada se primjenjuje nezavisnost. USA 2006.revizija bila efikasna potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju između ove dvije profesije. The Institute of Internal Auditors. Inc. objektivnost i usaglašenost sa standardima.com/p/articles/mi_m4153/is_n2_ v49/ai_12263853/ 4. BoRIs TUŠEK PRoF. 65. Odbor za reviziju treba da podstiče konsultaciju između internih i eksternih revizora kako bi njihova saradnja bila što efektivnija i efikasnija. Jim Scheiner. uključujući odgovarajuću koordinaciju i saradnju. Saradnja pretpostavlja odnos povjerenja između internog i eksternog revizora i odbora za reviziju. 5. Ako nema povjerenja. propisima. Lawrence Sawyer. The Auditor’s Consideration of the Internal Audit Function in an Audit of Financial Statements. gdje se svaka strana koncentriše na sopstvene odgovornosti. Colbert. Statement of Auditing Standards No. com/p/articles/mi_m4153/is_n2_v49/ai_12263849/ 2. http://findarticles. Saradnja između ove dvije profesije ima za cilj da obje uključene strane daju svoj doprinos na efikasniji i efektniji način kako bi se supervizija optimizovala. U PRODAJI REVIZIJA podrška poslovnom upravljanju auTori: PRoF. International Professional Practices Framework (IPPF). 3. ne može da postoji ni saradnja. American Institute of Certified Public Accountants. Statements on Auditing Standards. International Federation of Accountants. ŽELJKo RIčKA Literatura: 1. assurance. Schueler. 6. DR. Handbook of international auditing. obje profesije mogu efikasno da ispune svoje uloge upravljanja kao temeljaca i pozitivno utiču na povjerenje javnosti. IZ SadrŽaja: • MJESTO I ULOGA REVIZIJE U UPRAVLJANJU PODUZEĆEM • REVIZIJSKI TEORIJSKI OKVIR KAO ISHODIŠTE PROCESA REVIZIJE • PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • PROCES INTERNE REVIZIJE • POVEZANOST REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I INTERNE REVIZIJE • STANJE I PRAVCI RAZVOJA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BOSNI I HERCEGOVINI CIJENA: 79. The Institute of Internal Auditors. Porezni savjetnik februar 2012. AU Section 322.Statement on Auditing Standards No. metode i terminologiju. ttp://findarticles. IFAC. Mort Difftenhofer. Coordination between internal and exteral auditors. 1991.

prokurist/zastupnik. na primanja po tom osnovu obračunavao bi se i plaćao porez na dohodak (10%). kao i koje su porezne obaveze u vezi sa naknadom za tu uslugu? Odgovor: Po svom karakteru. čišćenje prostorija ima tretman nesamostalnog rada. po osnovu koga bi ostvarivao plaću. može biti u radnom odnosu sa društvom. Porezni savjetnik veljača 2012. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je već u radnom odnosu. koja je u radnom odnosu sa drugom firmom. Ukoliko se odlučite za ugovor o djelu. kao lice ovlašteno za poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun društva. Povoljna je okolnost da to angažovanje traje 52 dana u godini. Pored toga biste vi kao isplatilac bili obavezni platiti na vaš teret i po 0. jedino ostaje mogućnost njenog angažovanja na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima.savjeti Angažman prokuriste imenovanog sudskim rješenjem ti sa prokuristom imenovanim po sudskom rješenju i koje su porezne obaveze u vezi sa primanjima koja ostvari prokurista po tako sklopljenom ugovoru? Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- na bruto osnovicu i to 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO (na teret isplatioca). u smislu propisa o porezu na dohodak. ukoliko bi njegov rad bio trajniji. s njim bi trebalo zaključiti ugovor o radu. tako da se zadovoljava i uslov iz Zakona o radu po kome trajanje ovih poslova može biti najviše 60 dana u toku kalendarske godine. tvima. Angažovanje čistačice koja je zaposlena u drugoj firmi ti sa ženom koju angažujemo na poslovima čišćenja jednom sedmično. kao i naknada za nesreće i vodna naknada.5% naknade za nesreće i opću vodnu naknadu na neto iznos isplate. tj. uz umanjenje osnovice za priznate troškove od 20% i doprinosi Odgovor: Prema Zakonu o privrednim druš- Pitanje: Koju vrstu ugovora trebamo zaključi- 113 . U suprotnom. Koji će oblik angažovanja prokuriste doći u obzir zavisi od vremenskog trajanja i načina njegovog angažovanja Ukoliko bi njegovo angažovanje bilo vremenski ograničeno i povremeno najpogodniji oblik angažovanja bio bi ugovor o djelu. Oblik angažovanja za ovu vrstu rada može biti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (sve su to instituti iz Zakona o radu). a može poslove za koje je dobio ovlaštenje obavljati i na drugi način. na osnovu ugovora o djelu. npr. na koju bi se plaćali propisani porez na dohodak i puni doprinosi.

Odgovor: Članom 4. za rad u dane sedmičnog odmora zaposleniku pripada pravo na povećanu plaću od najmanje 20% od bruto naknade. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica). zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu. Prema tome. broj 81/09) propisano je da obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja. Ova djelatnost nije registrovana. prema članu 12. odnosno za pružanje usluga klijentima. rad u dane vikenda ne smatra se prekovremenim radom. kao sindikalna organizacija. uz napomenu da lice angažovano po ovom ugovoru nema pravo na odbitak troškova. tj. ukoliko službeno putovanje traje više od osam sati. Posluživanje napitaka koji se plaćaju iz sredstava prikupljene članarine zaposlenika . pravo zaposlenika na topli obrok vezuje se za radno vrijeme. tako da u konkretnom slučaju za rad u petak zaposleniku treba obračunati naknadu za topli obrok. 54/05 i 62/08). U upitu navodite da vi. za svaki slučaj. s tim da to uvećanje ne može biti manje od 20% (dakle. Obaveza fiskalizacije čajne kuhinje sindikalne organizacije Pitanje: Sindikalna organizacija Direkcije (kao sastavni dio Sindikata elektroenergetskih radnika BiH) je u prostorijama Elektroprivrede organizovala distribuciju napitaka koji se plaćaju iz sredstava članarine članova sindikata. Općeg kolektivnog ugovora. Naime. ima svako lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet dobara. br. u 18 sati i na putu ostao do subote do 22 sata obračunati naknadu za topli obrok za petak (dan kada je redovno radio). niste obveznici fiskalizacije za djelatnost posluživanja napicima u objektu zatvorenog tipa. Navedena prava regulisana su Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije (“Službene novine Federacije BiH”. zaposlenik ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za procenat koji se utvrđuje aktima firme. Porezni aspekt ovih naknada regulisan je propisima o porezu na dohodak u Federaciji BiH.članova sindikata ne može se smatrati pravim prometom. Postoji li neko ograničenje da mi iz BiH fakturiramo zakupninu Pitanje: Da li je ispravno zaposleniku koji je . a konkretizacija tog prava reguliše se internim aktima firme. niste registrovani za vršenje ugostiteljskih usluga zaposlenicima. nezavisno od načina plaćanja. za prisustvo na poslu. PDV tretman iznajmljivanja prostora u Crnoj Gori Pitanje: Naša firma je nedavno kupila poslovni prostor u Crnoj Gori. kao i da li treba obračunavati prekovremene sate ili naknadu za rad u dane vikenda? Odgovor: U ovom slučaju ispravno je obračunati i topli obrok (za petak) i dnevnicu. Iz navedenih razloga. zatim obračunati pripadujuću dnevnicu za službeno putovanje za vrijeme od 18 sati u petak do 22 sata u subotu (jedan dan + 4 sata = 1 dnevnica). vi. po našem mišljenju. Da li se promet koji se obavi u čajnoj kuhinji mora registrovati putem fiskalnog uređaja? mima (“Službene novine Federacije”. s obzirom na to da ono i nema vlastitih troškova. Pošto u vašem slučaju putovanje traje 28 sati. bilo bi dobro da o ovom pitanju zatražite zvaničan odgovor od Federalnog ministarstva finansija.savjeti Primanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima podliježu oporezivanju porezom na dohodak po stopi od 10% i “malim” doprinosima (4% iz naknade za zdravstvo i 6% na naknadu za PIO). Taj prostor želimo izdati u zakup tamošnjoj firmi. za rad subotom i nedjeljom (ukoliko su to po aktima firme neradni dani). jer se radi o čajnoj kuhinji izrazito zatvorenog tipa. Ipak. Zakona o fiskalnim siste- Topli obrok i dnevnica za isti dan i naknada za rad u dane vikenda radio u redovnom radnom vremenu u petak do 17 sati. Što se tiče drugog dijela pitanja. a krenuo je na službeni put istog dana 114 Porezni savjetnik februar 2012. nego se za takav rad obračunava uvećana naknada za rad u dane vikenda).

Poseban angažman direktora partnerske firme znis je raspoređen tako da smo tržište BiH podijelili na određeni broj zona. opće vodne naknade. ne postoje nikakve pre- 115 . nakon što je jedna od zona ostala bez svog zone-managera. Napominjemo da na ovakve isplate nema obaveze obračunavanja i uplate bilo kakvih doprinosa. s obzirom na to da je riječ o usluzi (zakupu nekretnine) koja se oporezuje prema mjestu. ovdje se ne radi o oporezivoj “koristi” kao obliku dohotka od nesamostalne djelatnosti. (Čak i u slučaju da rade u istoj zoni. niti izričito predviđaju oporezivanje u ovakvim slučajevima. a ne nužno i sukob interesa s vaše tačke gledišta.) Međutim. Odgovor: Osnovna stvar je skrenuti vam pa- Iako propisi o porezu na dohodak u FBiH (Zakon i Pravilnik) ne tretiraju izričito ovakve situacije. Nema smetnji da vi ispostavljate fakture za zakup. PDV (uz poziv na član 15.savjeti za poslovni prostor u Crnoj Gori i na koji način to trebamo raditi? žnju na činjenicu da ovaj promet usluga (zakupnina prostora) u ovom slučaju podliježe oporezivanju prema PDV propisima Crne Gore. U skladu s tim. tj. kao i posebne naknade za nesreće. Iako ova isplata nije oporeziva porezom na dohodak po tom osnovu. Pri tome nije važno da li je to fizičko lice porezni rezident ili nerezident FBiH. u obavezi da imenujete svog poreznog punomoćnika u Crnoj Gori koji bi u vaše ime ispostavljao te fakture tamošnjem zakupoprimcu i koji bi umjesto vas obračunavao tamošnji PDV. isplata licu ili u korist lica sa kojima nemate zasnovan radni odnos ili neki drugi ugovor o njegovom angažmanu se. Odgovor: S obzirom na to da se ne radi o Odgovor: Formalno. to bi moglo predstavljati sukob interesa između tog lica .11%. ili ste vi. Za svaku zonu postoji po jedan zone-manager. Dakle. Da li je ovo moguće i dozvoljeno jer se radi o istoj vrsti usluga? preke da vi sa direktorom te kompanije zaključite ugovor o djelu za navedene usluge. sa naznakom: “Uplata za NN” (ime i prezime fizičkog lica). naš direktor je odlučio ponuditi tu ulogu direktoru kompanije “A” koja nam te iste poslove radi u drugoj zoni. našeg Zakona o PDV). oporeziva je po drugom. tj. Sama činjenica da firma čiji je to lice direktor za vas radi iste poslove u drugoj zoni ne predstavlja smetnju sve dok te poslove ne rade u istoj zoni. u onoj zemlji gdje se nalazi dotična nekretnina. Pitanje: Bavimo se direktnom prodajom i bi- Finansiranje odbrane doktorske disertacije nezaposlenika Pitanje: Prihvatili smo da sufinansiramo odbranu doktorske disertacije fizičkom licu koje nije zaposlenik naše firme. Međutim. imamo situaciju da imamo ugovor sa kompanijom “A” za obavljanje poslova u jednoj zoni i ugovor sa direktorom te kompanije za iste poslove u drugoj zoni. Kakav je porezni tretman ovog slučaja? vašem zaposleniku. tamošnji primatelj usluge (vaš zakupoprimac) je u obavezi da po vašim fakturama obračunava PDV u svojoj državi. preporučujemo da prethodno provjerite da li crnogorski propisi o PDV-u to zaista uređuju na takav način. Naime. način oporezivanja je u oba slučaja isti i podrazumijeva obračun i uplatu poreza na dohodak po preračunatoj stopi od 11. s kojima su obaveze i prava definisani ugovorima. eventualno. Sredstva će se uplatiti na račun Medicinskog fakulteta Beograd. Porezna uprava FBiH je u svom naknadnom stavu navela da se isplate novčanih donacija fizičkim licima smatraju oporezivim porezom na dohodak samim tim što nigdje nisu izričito izuzete od oporezivanja. prema stavu Porezne uprave FBiH. u situaciji koju ste Porezni savjetnik veljača 2012. s tim da na njima ne biste zaračunavali bh. tretira kao oporeziva novčana donacija fizičkom licu.direktora i njegove kompanije. pošto se dotični poslovni prostor (nekretnina) nalazi na teritoriju Crne Gore. Ipak. na osnovicu koju čini isplaćeni iznos.

00 KM 200. te mu se može pristupiti putem korisničke šifre koju dobijete pretplatom. Federacije BiH i svih kantona-županija u Federaciji BiH iz sljedećih odabranih oblasti: poreza.00 KM 400.00 KM KOMPLET REGISTRA PROPISA: KOMPLET REGISTRA PROPISA za pretplatnike na Porezni savjetnik: 500.00 KM Od početka ove godine. 12 za decembar/prosinac 2010. godine. . ugostiteljstvo i obrt: 100. nudi i elektronsko izdanje stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK. Registar propisa je uvijek ažuriran i pretplatnici na najbrži i najjednostavniji način dolaze do važećih i prečišćenih odredbi svih propisa iz navedenih oblasti u BiH.info omogućujemo mjesec dana probnog.00 KM (s PDV-om). Cijena godišnje pretplate i na štampano i elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. Registar propisa je dostupan u elektronskom izdanju. Godišnja pretplata na štampano izdanje POREZNOG SAVJETNIKA za 2011. uz štampano. Trgovina. CIjene (s PDV-om): Sistemski propisi: Budžet i proračun: Finansijki propisi i vrijednosni papiri: Porezi i carine: 200. Tokom januara/siječnja 2011. besplatnog pristupa elektronskom izdanju POREZNOG SAVJETNIKA br. radno-pravnih odnosa i budžeta-proračuna. godinu iznosi 400. iznosi 250. Ukoliko se odlučite na godišnju pretplatu na elektronsko izdanje POREZNOG SAVJETNIKA. carina.registar-propisa. turizam. vrijednosnih papira. Cijena elektronskog izdanja stručnog časopisa POREZNI SAVJETNIK za 2011. turizma.00 KM (s PDV-om). Revicon Vam.ba www.00 KM 100.00 KM 150.00 KM www. dobit ćete svoje pristupne podatke putem kojih ćete moći i dalje koristiti ovu uslugu.revicon.revicon. Pretplatom na elektronsko izdanje dobit ćete mogućnost bržeg i jednostavnijeg pristupa sadržajima POREZNOG SAVJETNIKA. pružajući brze. potpune i pouzdane informacije kroz cjelovit pregled prečišćenih tekstova važećih zakona i pratećih propisa. osiguranja. računovodstva. godinu iznosi 200. svim zainteresiranim na našem portalu www. bankarstva.savjeti U PONuDI U PONuDI ELEKTRONSKO IZDANJE mjesečnog stručnog časopisa elektronsko izdanje Reviconov Registar propisa sadrži prečišćene tekstove svih zakonskih i podzakonskih akata Bosne i Hercegovine.00 KM (s PDV-om). trgovine.info 116 Porezni savjetnik februar 2012. Prema svojoj koncepciji i sadržaju. Registar propisa predstavlja jedinstven i nezaobilazan priručnik u poslovanju na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

savjeti
naveli, a u kojoj bi to fizičko lice “pokrivalo” potpuno drugu zonu u odnosu na onu koju prokriva firma u kojoj je to lice na funkciji direktora, ne postoje ni takve smetnje za zaključenje ugovora o djelu. U tom ugovoru trebate precizirati sva prava i obaveze obje strane, a način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i ostalih obaveza (opća vodna naknada i naknada za nesreće) će biti isti kao i u svim drugim slučajevima ugovora o djelu. upisuje samo oporezivi dohodak. Prema tome, porodiljska naknada, kao neoporezivi prihod u vidu socijalne pomoći iz člana 5. Zakona o porezu na dohodak, ne treba biti upisana u MIP1023. Osim toga, tu naknadu ne isplaćujete vi, pa i iz tog razloga ne trebate da je prijavljujete. Međutim, dodatak toj naknadi koji isplaćujete vi je nešto drugo. To je dohodak od nesamostalne djelatnosti i taj dio morate upisati u obrazac MIP-1023. S obzirom na to da se radi o isplati nečega što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, vi ćete u ovom obrascu odabrati šifru 1 (isplata plaće). Vi istovremeno prijavljujete pune doprinose koje uplatite. Pri tome se ne morate zamarati “štimanjem matematike” u obrascu. U obrazac MIP-1023 upisujete podatke onakvi kakvi jesu, odnosno stvarne iznose doprinosa. Obrazac ne zahtijeva matematičko poklapanje svih podataka, to je moguće samo u nekim idealnim situacijama. Ova situacija to, svakako, nije, ali nije ni pogrešno upisati podatke koji se ne poklapaju, jer su oni jedino takvi u skladu sa propisima. Ista stvar je i sa doprinosom za zdravstveno osiguranje koje vi plaćate samo djelimično. Vi ćete prijaviti taj dio koji ste uplatili, dok će “svoj” dio prijaviti sam centar. Inače, centar za socijalni rad je svakako dužan podnijeti MIP-1023 sa podacima o porodilji ukoliko je za nju izvršio bilo kakvu uplatu doprinosa.

Naknada za porodilje i obrazac MIP-1023
Pitanja:

1) Da li je potrebna posebna specifikacija za uplatu doprinosa za porodiljsku naknadu koju isplaćuje centar i da li u tu specifikaciju treba uvrstiti i 30% koje firma dodatno uplaćuje - ili je možda potrebno razdvojiti redovan rad i porodiljsku naknadu, pa još dodatno napraviti zbirnu specifikaciju? 2) Na koji način evidentirati porodiljsku naknadu kroz MIP-1023, tj. koju vrstu primanja označiti kada centar isplaćuje naknadu, a firma uplaćuje doprinose i još dodatno uplaćuje 30% na koje uplaćuje doprinose i eventualni porez? Kako u obrascu MIP-1023 evidentirati situaciju u kojoj centar uplati dio doprinosa za zdravstveno osiguranje, a firma uplaćuje razliku?
Odgovor: Firma za vlastite zaposlenike podnosi ili specifikaciju na obrascu 2001 (ako se radi o rezidentima FBiH) ili specifikaciju na obrascu 2001-A (ako se radi o licima iz RS ili BD BiH). Ona se podnosi zbirno za sve zaposlenike i obuhvata sve doprinose koji su za njih uplaćeni. Samim tim nije potrebno podnijeti posebnu specifikaciju za slučajeve uplate doprinosa kod porodiljske naknade, kao ni neku zbirnu poslije toga. Ovi doprinosi će se uključiti u ukupnu sumu koja se prijavljuje kroz redovnu specifikaciju. Što se tiče upisivanja porodiljske naknade u obrazac MIP-1023, važno je naglasiti da se u isti

Podnošenje MIP-1023 za zaposlenika u BD BiH
Distriktu BiH u kojoj su zaposleni radnici - rezidenti Distrikta. Sve obaveze iz plata se redovno uplaćuju (doprinos za PIO u FBiH, a svi ostali doprinosi i porez na dohodak u BD BiH). Imamo problem kod podnošenja obrasca MIP-1023. PU FBiH tvrdi da se ovi radnici moraju nalaziti na obrascu koji podnosimo u FBiH i da se na njemu vidi samo doprinos za PIO, a u BD BiH tvrde da MIP-1023 za iste radnike treba predavati i tamo. Ko je u pravu i kome stvarno treba predavati MIP-1023 za te radnike?
Porezni savjetnik veljača 2012.

Pitanje: Imamo poslovnu jedinicu u Brčko

117

savjeti
Odgovor: U pravu su i jedni i drugi. Naime, i propisi u FBiH i propisi u BD BiH zahtijevaju da se za te radnike podnosi obrazac MIP-1023. Pri tome je važno naglasiti da na taj način ne dolazi do duplog prijavljivanja, jer će se u oba slučaja na obrascu MIP-1023 unijeti samo ono što je i uplaćeno: na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u FBiH će se prijaviti samo doprinos za PIO koji je uplaćen u korist Federalnog zavoda za PIO/ MIO, dok će se na obrascu MIP-1023 koji se podnosi u BD BiH prijaviti ostali doprinosi, porez na dohodak i sam dohodak, upravo zato što su i uplaćeni u Distriktu. Također, na obrascu MIP-1023 koji podnosite u FBiH trebate preskočiti polja koja se prijavljuju u BD BiH. I obratno, na obrascu MIP1023 koji podnosite u BD BiH treba ostaviti praznim polje doprinosa za PIO, s obzirom na to da nije ni uplaćen tamo. Prema tome, “matematika” obrasca se u takvoj situaciji jednostavno ne može poklapati i to ne treba ni pokušavati “naštimati”. Inače, suština podnošenja obrasca MIP1023 je da se poreznim upravama prijave istiniti podaci, tj. podaci onakvi kakvi zaista jesu bili. U vašem slučaju, doprinos za PIO se uplaćuje u FBiH i zbog toga se samo tamo i prijavljuje. Ostali doprinosi i porez nisu u nadležnosti poreznih organa FBiH pa se stoga ne prijavljuju u tom entitetu. Na isti način, porezne organe u BD BiH interesuju isključivo porez na dohodak i ostali doprinosi jer se to tamo uplaćuje.

kova ishrane na službenom putovanju. Uredba je, također, predvidjela i okolnosti u kojima se pripadajuća dnevnica umanjuje ili uvećava za određeni procenat. Konkretno, u članu 7. stav 3. Uredbe se navodi da se pripadajuća dnevnica umanjuje za 30% ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana. U toj Uredbi, međutim, ne stoji ništa detaljnije o tome da li se to umanjenje dnevnice za 30%, u slučaju smještaja u hotelu, odnosi samo na puni pansion (tj. sva tri dnevna obroka) i, eventualno, polupansion (doručak i večera), ali mislimo da ni u kom slučaju ne bi trebalo biti sporno da samo doručak (kao sasvim uobičajen aranžman većine hotela) ne dovodi do umanjenja dnevnice. Vjerovatno su i tumačenja inspektora na terenu o ovom pitanju različita, odnosno manje ili više tolerantna. Po našem mišljenju, upravo stoga što je noćenje s doručkom uobičajen hotelski aranžman, on se ne smatra “obezbijeđenom ishranom” i u tim slučajevima nema nikakvog razloga za umanjenje dnevnice.

Zamjena prekovremenog rada za slobodne dane
Pitanje: Imamo zaposlenike koji su radili prekovremeno, ukupno 26 dana u mjesecu. Nismo u mogućnosti plaćati prekovremene sate, pa je rečeno da oni, u zamjenu za te sate, mogu uzeti slobodne dane. Mora li postojati posebna odluka o zamjeni prekovremenih sati za slobodne dane? Kakva je naša obaveza prema tim zaposlenicima vezano za topli obrok, tj. da li im trebamo isplatiti topli obrok za 22 ili za 26 radnih dana?

Doručak je sastavni dio noćenja u hotelu
Pitanje: Svojim internim aktom smo odredili da dnevnica za službena putovanja u BiH iznosi 40,00 KM. Naš zaposlenik je sa službenog puta donio račun iz hotela na kome je fakturisana usluga noćenje s doručkom. Da li se u ovakvoj situaciji dnevnica umanjuje za 30%? Odgovor: Prema Uredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 75/04 do 63/10), zaposlenicima se isplaćuje dnevnica kao naknada troš118
Porezni savjetnik februar 2012.

zaposlenici za prekovremeni rad imaju pravo na uvećanu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH je u članu 12. rečeno da zaposlenici imaju pravo na povećanu plaću, najmanje 30% od bruto satnice za prekovremeni rad i najmanje 20% od bruto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Prema tome, to su prava zaposlenika koja biste vi kao poslodavac morali ispoštovati.

Odgovor: Formalno, prema Zakonu o radu,

savjeti
Međutim, zaposlenik se može i odreći nekih svojih prava, ili ih (kao u ovom slučaju) zamijeniti za neka druga prava. Dakle, ni u konkretnom slučaju ne postoje prepreke da vi sa zaposlenicima dogovorite da im zauzvrat ponudite slobodne dane. O tome je potrebno donijeti i posebnu odluku, a poželjno je da se i sami zaposlenici saglase s tim. Kada je u pitanju topli obrok, Općim kolektivnim ugovorom je utvrđeno da je poslodavac dužan obezbijediti zaposleniku ili ishranu u toku radnog vremena ili mu isplaćivati neku mjesečnu naknadu. Općim kolektivnim ugovorom je određen i mjesečni minimum naknade za topli obrok (20% prosječne neto plaće u FBiH), a neoporezivi maksimum te naknade propisuje Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (što je trenutno iznos do visine 2% prosječne plaće u FBiH, dnevno, tj. za svaki dan proveden na radu). Stvarni iznos toplog obroka određuje poslodavac svojom internom odlukom i dužan ga je isplaćivati za sve dane koje zaposlenik provede na poslu. Dakle, topli obrok se i u ovom slučaju obračunava i isplaćuje za sve one dane koje je zaposlenik zaista proveo na radu, tj. u konkretnom slučaju za svih 26 dana. radi o prodaji pravnim licima i takav vid prometa se mora evidentirati preko fiskalnog sistema. Obaveze fiskalizacije su oslobođeni i svi oni “samostalci” koji su istovremeno i paušalni obveznici poreza na dohodak. Ipak, u ovom konkretnom slučaju to nije moguće, jer ovaj vid djelatnosti nije jedan od onih kojima je na raspolaganje stavljena mogućnost takvog načina plaćanja poreza. Inače, da bi i oni “samostalci” koji uopće imaju mogućnost paušalnog plaćanja poreza iskoristili svoje pravo na izuzeće od fiskalizacije, oni prethodno već moraju imati takav status, odnosno Porezna uprava FBiH im je morala prethodno dati rješenje o visini paušala koji bi mjesečno uplaćivali kao poreznu obavezu. Krug takvih djelatnosti nije veliki i određen je članom 49. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10 i 10/11). Prema istom, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti porezni obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim sami, tj. bez zaposlenih lica, i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne na sredstvima. Drugim riječima, kućna (domaća) radinost. Također, paušalci mogu biti i porezni obveznici koji obavljaju tradicionalne stare zanate iz Uredbe o zaštiti starih i tradicionalnih obrta (“Službene novine Federacije BiH”, broj 66/09) pod uslovom da tu djelatnost obavljaju sami ili sa najviše dva zaposlenika. I konačno, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i samostalni prevoznici koji djelatnost prevoza putnika obavljaju samo s jednim (vlastitim) vozilom ili prevoz tereta vrše sa samo jednim prevoznim sredstvom nosivosti do osam tona. Samo oni porezni obveznici iz ovih djelatnosti koji imaju status paušalca su oslobođeni obaveze fiskalizacije.

Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije?
Pitanje: Da li je poljoprivredni proizvođač obveznik fiskalizacije ako svoje proizvode fakturiše i naplaćuje žiralno? Da li ovi proizvođači mogu biti na paušalu? Ko može biti paušalac?

svoje proizvode naplaćuje žiralno i za to izdaje fakture je obveznik fiskalizacije. Zakon o fiskalnim sistemima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/09) je u članu 5. stav 1. tačka a) kao izuzeće od obaveze fiskalizacije naveo samostalne poljoprivredne proizvođače koji svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na pijačnim tezgama i svojim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Međutim, u vašem slučaju se

Odgovor: Da, poljoprivredni proizvođač koji

Izdavanje fiskalnih računa za zakup pijačnog prostora
Pitanje: Pored naše osnovne djelatnosti, bavimo se i izdavanjem pod zakup pijačnog prostora. Pijaca je otvorenog tipa i funkcioniše tako što naš inkasant na osnovu pijačnih blokova naplaćuje
Porezni savjetnik veljača 2012.

119

a to je evidentiranje izvršenog prometa preko fiskalnog uređaja (koji je u ovom slučaju u “centrali”). predstavljeni praktičnim neophodnim koracima. u momentu naplate zakupnine. tj. U PRODAJI U ovoj knjizi su obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaga nju aplikantima iz BiH. €U FONDOVI AuTori JELENA MISITA MARTINA BELIĆ GoRDANA STOJANOVIĆ DžENITA MUTAP ZARA HALILOVIĆ BRANKA PEURAČA Reklamirani računi kod “masovnih usluga” građanima fakturišemo dnevno (zbirno) preko fiskalnog uređaja u “centrali”. odnosno u ovim slučajevima ne postoji mogućnost izdavanja zbirnog dnevnog fiskalnog računa. Pretpostavljamo. Međutim. uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. inkasant bi sa sobom morao nositi mobilni fiskalni uređaj preko kojeg bi evidentirao sav izvršeni promet u momentu njegovog izvršenja. Ukoliko je to moguće (a iz upita nam se čini da jeste). Na računu se vodi da je plaćanje izvršeno gotovinom. vi biste u “centrali” mogli “unaprijed” izdati fiskalne račune koje bi vaš inkasant uručio zakupoprimcima na licu mjesta i kada izvrše plaćanje. U oba slučaja. da je unaprijed poznat iznos dnevne ili mjesečne zakupnine koju će inkasant naplatiti tako da bi ovakva mogućnost u potpunosti ispunila osnovni cilj.00 KM sa uključenim PDV-om . ukoliko iznos zakupnine nije unaprijed poznat i fiskalne račune iz tog razloga nije moguće izdati “unaprijed”. morate izdavati pojedinačne fiskalne račune za svakog klijenta. jer uglavnom i jeste tako. Pitanje: Dozvoljeno nam je da tipske usluge • O EU FONDOVIMA • NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA IPA U BOSNI I HERCEGOVINI • VRSTE NATJEČAJA I NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA • RAZVOJ PROJEKTA – UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM • IZRADA BUDŽETA • PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE CIJENA: 69.savjeti dnevni ili mjesečni zakup. Pijaca je udaljena od naše centrale u kojoj planiramo instalirati jednu fiskalnu kasu. Da li tada moramo reklamirati fiskalni račun i kako? Može li se reklamirani račun praviti mjesečno na osnovu prikupljenih reklamacija? Da li se na tom fiskalnom računu moraju navesti brojevi računa koji su uključeni? Da li se dnevni zbirni fiskalni račun mora ispostaviti svim građanima koji su njim obuhvaćeni? 120 Porezni savjetnik februar 2012. zavisno od načina na koji obračunavate ovu naknadu. naime. Međutim. dio naplatimo i žiralno. Da li moramo obezbijediti i pokretnu fiskalnu kasu na pijaci ili možemo dnevno izdate pijačne blokove donijeti u centralu i zbirno evidentirati uz jedan fiskalni račun? Odgovor: Postoje dva moguća rješenja.

tj. 121 . u takvim situacijama nije potrebno ni uručiti fiskalni račun udaljenim klijentima (po pravilu fizičkim licima) – korisnicima vaših tipskih usluga. Ponavljamo. ako su kupci koji vrše povrat fizička lica ili druga lica koja nisu PDV obveznici (i koji stoga po vašim računima i nisu mogli ostvariti odbitak ulaznog poreza). trebate pronaći još jedan. dok je način plaćanja manje bitan i smatramo da bi izdavanje reklamiranih računa u ovakvim situacijama i samo zbog ove “nepodudarnosti” bilo potpuno bespotrebno. suština fiskalizacije je praćenje prometa. a za neke uopće ni nemamo fiskalni račun. u slučaju da kupac vrati određeni proizvod. a podatak o načinu plaćanja je u toj priči “sporedan”. također. ovdje treba gledati suštinu ispred forme. Knjižne obavijesti i reklamirani računi kod povrata robe Pitanje: Preduzeće se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda s kratkim rokom trajanja. s obzirom na to da je ona preduslov za korekciju vlastitog izlaznog poreza. stornirati izlazni porez u svojim evidencijama. već je uvedeno posebnim stavovima FMF za neke situacije u kojima bi izdavanje pojedinačnih fiskalnih računa bilo neracionalno. Naime. a da ne odstupamo od propisa o PDV-u? Također. kupci vrše povrate koji se često vežu za više fiskalnih računa. kada se naknadno odobrava sniženje cijene ili popust. jer postoji samo jedan fiskalni račun koji će pokriti ukupan dnevni promet i koji će se izdati u vašoj “centrali”. (Nije moguće da se po osnovu jednog fiskalnog računa reklamira više od onoga što je na njemu sadržano. Izgled knjižne obavijesti nije formalno propisan. tada storno svog izlaznog poreza možete izvršiti i bez takve potvrde. Međutim. kao i kada se eventualno naknadno primi neka dodatna uplata za isporučena dobra ili pruženu uslugu. Kada su u pitanju reklamacije u sistemu fiskalizacije. Izuzetno. potvrditi da je on kod sebe izvršio korekciju eventualno korištenog ulaznog poreza i vi tek nakon toga možete ispraviti. kupci vraćaju proizvode nakon što je već ispostavljena porezna faktura i vi ste im dužni izdati knjižno odobrenje čime će se izvršiti korekcija prvobitnog prometa. Zakona o PDV) mora pismeno obavijestiti. Prije svega.) Suština izdavanja reklamiranog fiskalnog računa je da se obim prometa na kraju slaže sa Porezni savjetnik veljača 2012. U slučaju iz upita. Međutim. Osim toga. ali je njen značaj veliki. ovdje se niti ne radi o reklamaciji prometa. Ako je kupac vratio više od onoga što je sadržano na jednom fiskalnom računu. Ukoliko neko vrati određenu količinu nekog proizvoda. one se vrše putem reklamiranih fiskalnih računa. bez obzira što će nekad iznos na reklamiranom računu biti veći od onog na fiskalnom? Odgovor: Prema propisima o PDV-u. Kako vezati fiskalni i reklamirani račun? Da li je dozvoljeno da reklamirani račun vežem za bilo koji fiskalni. U vašem slučaju. kupci ne znaju ni po osnovu kojeg računa vraćaju proizvode. da je i izdavanje zbirnih dnevnih fiskalnih računa nešto što nije izričito predviđeno u propisima o fiskalizaciji. problem je u tome što su kupci imali više nabavki i što se nekad vraća roba sa više računa.savjeti Odgovor: Nije potrebno izdavati reklamirani fiskalni račun u tim situacijama. Osim toga.. Napominjemo. vi na osnovu originalnog fiskalnog računa koji je pratio taj promet morate izdati reklamirani račun. On na sebi i sadrži broj fiskalnog računa po osnovu kojeg se vrši korekcija prometa. knjižna obavijest se izdaje u slučajevima kada kupac nakon ispostavljanja fakture vraća robu. vi ne morate tražiti konkretan fiskalni račun za koji ćete vezati naknadni reklamirani. Kako pravilno provesti knjižne obavijesti. te onda na osnovu njih izdati i dva reklamirana računa. I tako dalje. stav 12. kupac vas (u skladu sa članom 20. Prethodno.. tj. nego je samo došlo do “odstupanja” u podatku o načinu plaćanja. Ne samo da se to izričito ne zahtijeva u ovim situacijama već je praktično i nemoguće. Dovoljno je naći bilo koji fiskalni račun prema tom kupcu koji je sadržavao posmatrani proizvod i izdati jedan reklamirani račun. pa svakodnevno imamo povrate robe od kupaca za koje moramo praviti knjižne obavijesti. suština je u evidentiranju prometa nekog obveznika fiskalizacije.

pošto UIO smatra da je ulaganjem u zakupljeni prostor zakupoprimac povećao vrijednost zakupodavčeve imovine i da je time (uvijek!) izvršio “uzvratni” promet usluga koji podliježe oporezivanju.savjeti stvarnim. Ako se porez po ulaznim računima za ulaganja u tuđu imovinu ne može koristiti kao odbitna stavka.proizvodnu halu. bez obzira na okolnost što dotični objekt nije u vašem vlasništvu. tj. Ukoliko vlasnik prostora prihvata vrijednost izvršenih ulaganja na svoj teret na ovaj način (tj. ispunjeni su svi uslovi da biste vi. inače. ostvarimo pravo na odbitak ulzanog PDV-a? Odgovor: Prije svega. a manje je bitno da li je korekcija izvršena na osnovu fiskalnog računa sa jednim ili drugim brojem računa. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. Zakona. imali pravo na odbitak ulaznog poreza. stav UIO je takav da se u ovakvim slučajevima (uvijek!) radi o “razmjeni usluga”. pored ukupnog ulaznog poreza po fakturama izvođača radova za izvršena ulaganja u unajmljeni objekat (na koji odbitak i. od načina ugovaranja zakupnine. a istovremeno će vam omogućiti da. te ukoliko su od izvođača radova primljene uredne i potpune ulazne PDV fakture. prefakturisati) sva izvršena ulaganja u unajmljeni prostor (što će za vas biti vaša izlazna Odbitak ulaznog PDV-a kod ulaganja u unajmljeni objekat Pitanje: Namjeravamo izvršiti ulaganja u unajmljeni građevinski objekat .) Što se tiče namjere koju ste naveli u svom upitu. bez obzira na to što se radi o ulaganju u objekat koji je pod najmom. pa da stoga te usluge (uvijek!) podliježu oporezivanju na obje strane. a da nam on po tom osnovu poveća najamninu kroz naredni period (što bi se regulisalo posebnim aneksom ugovora o najmu). nego ga koristite pod zakupom. obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom nabavki dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara. o čemu smo više puta pisali i u Poreznom savjetniku. vi ćete mu ispostavljati PDV fakture (tj. po našem mišljenju. napominjemo da prema propisima o PDV-u nema nikakvih smetnji da vi koristite ulazni porez po računima za ova ulaganja. ostvarujete i pravo na odbitak punog (u ovom slučaju uvećanog) ulaznog poreza po ulaznim fakturama koje će vam vlasnik prostora izdavati na ime uvećane zakupnine. odnosno usluge koristi za svoje poslovne i oporezive svrhe (što je uslov koji je ispunjen i kod ulaganja u unajmljeni objekat koji se koristi ili će se koristiti u vaše poslovne i oporezive svrhe). takođe. 122 Porezni savjetnik februar 2012. kao i da je isporuka obavljena obvezniku u poslovne svrhe. imate pravo). da li možemo to pravo ostvariti na “zaobilazan” način. a dodatni (formalni) uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi porezni obveznik mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza propisani su članom 63. sa izlaznim PDV-om. od dužine perioda u kojem se objekat koristi itd. da za primljene isporuke. Prema članu 32. Dakle. ipak. u zamjenu za uvećanu zakupninu). pošto vi ulaganje u navedenu proizvodnu halu vršite za potrebe obavljanja svoje poslovne i oporezive djelatnosti. kao PDV obveznik. s tim da u svim takvim slučajevima (tj. stav UIO je da PDV obveznik. prema članu 32. Zakona. npr. ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom ulaganja u objekat koji je pod zakupom. te da na taj način na prvobitne račune za ova ulaganja. vlasniku objekta) ispostavi PDV faktura za vrijednost izvršenog ulaganja zakupodavcu. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u: da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55. (Naš stav je da to nije uvijek slučaj. da UIO o ovom pitanju ima “specifičan” stav koji. tako da naša ulaganja fakturišemo najmodavcu – vlasniku objekta. nije opravdan u baš svim situacijama ulaganja u tuđe objekte. Zakona o PDV. broj 4/11. međutim. odnosno da to u svakom konkretnom slučaju zavisi od modaliteta samog angažmana zakupa. nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. od toga ko stvarno snosi troškove ulaganja. ona je sasvim u skladu i sa propisima o PDV i sa stavom UIO. Poznato je. uvijek!) postoji i obaveza da se (tj. pod uslovom da ta dobra. . Naime. Dakle.

može dati otkaz ako je on u međuvremenu na bolovanju ili se treba produžiti ugovor do isteka bolovanja? Odgovor: Prema članu 86. prodajni blokovi i kontrolni blokovi i sl. između ostalog. Rokovi čuvanja fiskalnih računa vodstvu i reviziji FBiH. firmi “refundirao” i tu kamatu). ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je ugovor zaključen. U tom slučaju. Zapravo. pak. br. U tom slučaju. stav 3. a on će vama ispostavljati fakture za zakupninu koja je uvećana po ovom osnovu (što će za njega biti izlazna PDV obaveza. Zakona o računo- 123 . zaposlenikova “korist” (na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose) je u ovom slučaju samo kamata (u visini tržišne kamatne stope od 10. pomoćni obračuni. Ukoliko se. Dakle. Prema članu 64. u pravilu. Pitanje: Prema članu 32. a za vas odbitni ulazni porez).03%) na iznos koji se potražuje od zaposlenika. Ukoliko bi se. porezni inspektor u ovom sluPitanje: Preduzeće (d. ukoliko je zaposlenik u obavezi da vrati sredstva koja je za njega uplatio poslodavac (što je kod poslodavca potraživanje. Plaćanje kazne za direktora. Ovdje se ne radi o izmirivanju ličnih troškova zaposlenika od poslodavca koje bi imalo tretman “koristi” zaposlenika. 32/00 i 29/03).) je platilo kaznu za Otkaz ugovora o radu radniku koji je na bolovanju Pitanje: Da li se radniku s kojim je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. iz prostog razloga što je zaposlenik (direktor) u obavezi da taj iznos “refundira” poslodavcu. ugovor o radu se ne može otkazati ni kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme. ali samo u slučaju kada se to vrši i na teret sredstava i na teret troškova poslodavca. Zakona o porezu na dohodak (na koju bi se morali obračunati porez na dohodak i doprinosi). nemogućnost otkaza ugovora o radu uslijed bolovanja je.o. jer će sredstva koja je za njega uplatio poslodavac zaposlenik vratiti poslodavcu u određenom periodu (odjednom ili na rate). ugovor o radu se ne može otkazati zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti. Međutim. onda ne bi bilo ni te “koristi” za zaposlenika. u ovom slučaju se faktički radi o beskamatnoj “pozajmici” koju je poslodavac “dao” tom zaposleniku (direktoru). a za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad. što smo knjižili kao potraživanje od zaposlenih. Izmirivanje ličnih troškova zaposlenika od poslodavca. jer će plaćeni iznos direktor vratiti firmi (odjednom ili na rate).o. “Korist” zaposlenika u ovom slučaju je samo u “besplatnom finansiranju” u periodu dok zaposlenik ne vrati za njega plaćeni iznos. ugovor o radu. onda nije u pitanju “korist” u tom smislu i na taj iznos nema obaveza za porez i doprinose. pak.savjeti PDV obaveza. Zakona o radu (“Sl. ima tretman “koristi” u smislu člana 10. novine FBiH”. prestaje i istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. na teret zaposlenika obračunavala i navedena kamata (pa bi on. istekom tog ugovora. Da li je inspektor Porezne uprave u pravu ukoliko u ovom slučaju smatra da plaćena kazna za direktora od firme predstavlja njegovu “korist” na koju se trebaju obračunati porez na dohodak i doprinosi? čaju nije u pravu. 43/99. propisana samo za slučaj kada je ta privremena nesposobnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti. se čuvaju Porezni savjetnik veljača 2012. ugovor o radu bi se morao produžiti do isteka bolovanja. radi o “klasičnom” bolovanju. a ne rashod). koji će firmi vratiti taj iznos svog direktora. a činjenica da je zaposlenik na takvom (“klasičnom”) bolovanju nakon isteka vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme nije prepreka za prekid radnog odnosa istekom roka iz ugovora. pored iznosa kazne koji je za njega plaćen. istog Zakona. a za njega odbitni ulazni porez). Dakle. Odgovor: Ne. Zakonom o radu.

odnosno koji je rok čuvanja fiskalnih računa? Da li se knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu (npr. izvještaja i ostale dokumentacije propisani su u članu 32. tog Pravilnika. pa bi o ovom pitanju svoje zvanično tumačenje trebali dati nadležni organi. u skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama (“Sl. se one ne moraju čuvati i u izvornom materijalom obliku. čuvati kontrolne trake i sve popunjene memorije sa elektroničkim žurnalom minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirane. moraju čuvati u izvornom materijalnom obliku ili je dovoljno da se čuvaju samo u obliku elektronskog zapisa? Da li primljene fiskalne račune od prodavca kupac kao pravno lice treba čuvati uz izdatu fakturu i u kojem roku? nim sistemima (“Sl. novine FBiH”. komunicira i donosi odluke od značaja za ulaz. Zakona o računovodstvu i reviziji. broj 81/09). rokovi čuvanja nekih fiskalnih dokumenata su propisani u Pravilniku o postupcima i redoslijedu radnji u procesu fiskalizacije (“Sl. poslovnih knjiga. Izabrani predstavnik. u saradnji sa upraviteljom i kućnim savjetom. koje se čuvaju najmanje sedam godina.savjeti dvije godine. uvažiti. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH (“Sl. Kako tretirati takve isplate naknade u smislu Zakona o porezu na dohodak? Da li je potrebno imati i ugovor sa predstavnikom u vezi sa ovakvim isplatama? veze etažnih vlasnika u zgradi. one se mogu čuvati ili u izvornom materijalnom obliku ili u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu. uređuju se međusobnim ugovorom u kojem se. prema članu 31. Također. propisano je da je obveznik dužan na prodajnom mjestu čuvati sve fiskalne račune koji su reklamirani minimalno do kraja poslovne godine u kojoj su kreirani. ukoliko se interne knjigovodstvene isprave čuvaju u obliku elektronskog zapisa. svaki ulaz je dužan izabrati svog predstavnika koji. je propisano da se čuvaju dvije godine.kasa račune ili je rok čuvanja ove dokumentacije duži. ima pravo na naknadu za svoje angažovanje u mjesečnom iznosu do 15% od uplate naknade za održavanje od etažnih vlasnika. odnosno forma čuvanja knjigovodstvenih isprava. broj 83/09). radi kontrole. ovakav angažman predstavnika etažnih Odgovor: Međusobni odnosi. prema članu 31. Osim toga. obveznik je dužan. fiskalni dokumenti se trebaju čuvati u roku koji je definisan drugim propisima koji regulišu rok i način čuvanja ovakve vrste dokumentacije. Odgovor: Prema članu 43. Zakona. novine KS”. u skladu sa tim Zakonom. novine FBiH”. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava. Kada je u pitanju način. između ostalog. tako da je rok čuvanja fiskalnih dokumenata utvrđen i u propisima o fiskalizaciji. broj 31/10). Ovaj ugovor predstavlja pravni osnov za isplatu takve naknade. Iz navedenog nije moguće decidno zaključiti koji je rok čuvanja fiskalnih dokumenata koji bi obaveznici primjene Zakona o fiskalnim sistemima i Zakona o računovodstvu i reviziji trebali 124 Porezni savjetnik februar 2012. reguliše i pitanje naknade predstavniku etažnih vlasnika koja se naplaćuje proporcionalno uplati naknade za redovno održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama u toku jednog mjeseca. novine FBiH”. Za pomoćne obračune. Fiskalni računi bi se mogli svrstati u knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se podaci unose u pomoćne knjige. Što se tiče poreznog tretmana isplate po ovom osnovu. interne knjigovodstvene isprave) koje se čuvaju najmanje 11 godina u izvornom materijalnom obliku. broj 39/07). Prema članu 6. Zakona o fiskal- Porezni tretman isplata predstavniku etažnih vlasnika zgrade Pitanje: Naša firma se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada etažnih vlasnika. Da li se ova obaveza odnosi na blagajničke račune . te prava i oba- . Na osnovu Zakona o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama. stav 1. što bi značilo da. prodajne i kontrolne blokove i sl. pa i nije neophodno da upravitelj ima poseban ugovor sa predstavnikom etažnih vlasnika u vezi sa isplatom naknade.

stav 8. novinari i slično. u skladu sa članom 15. (Pravo na priznate rashode u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta. br. (Za koliko će se umanjiti osnovica po osnovu troškova zavisi od vrste angažmana. stav 4. kao kod povremenih samostalnih djelatnosti iz člana 12. br. a u drugom 30% od bruto iznosa. bez prava na umanjenje po osnovu troškova. stručnjaci. predstavnik etažnih vlasnika se angažuje imenovanjem na skupu etažnih vlasnika. Elektronski potpis je. Zakona. pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena. novine Federacije BiH”. Zakona o porezu na dohodak. niz znakova u elektronskom obliku koji ima istu pravnu snagu kao i ručni potpis. gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena. Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena.) U protivnom.). eventualno.) Odgovor: U članu 2. Elektronski potpis i pečat na fakturi i pečata na fakturi isto što i skenirani potpis? Da li je skenirani potpis dozvoljen u smislu Zakona o računovodstvu? Pitanje: Da li je pojam elektronskog potpisa “Nova” odluka o formiranju cijena maloprodaji/veleprodaji mora imati “nova” odluka o formiranju cijena. način plaćanja i isporuka. ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena. novine FBiH”. glasnik BiH”. Po pitanju priznavanja troškova (20% ili 30%). kao i memorisani elektronski zapis Porezni savjetnik veljača 2012. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica. Ukoliko predstavnik. pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. po osnovu svog rada. imaju samo ona lica koja ostvaruju autorske naknade. knjigovodstvenom ispravom se smatra pisani dokaz. novine FBiH”. bez obzira na djelatnost kojom se bave. da li se neko angažuje po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru. a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Zakona o kontroli cijena (“Sl. U vašem slučaju. što se ne odnosi na vaš slučaj. broj 40/10). 9/10 i 44/11). tj. umjetnici. moglo bi se. Također. kao i opću vodnu naknadu i naknadu za nesreće (po 0.savjeti vlasnika koji je odlukom većine izabran od strane istih ima karakteristike povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. što zahtijevaju inspektori? Pitanje: Kojim propisom je utvrđeno da se u prema Zakonu o elektronskom potpisu (“Sl. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. ima određenih troškova koje snosi sam. a prava i obaveze po osnovu tog angažmana se utvrđuju njihovim međusobnim ugovorom. Odgovor: Pod pojmom “elektronski potpis”. priznati pravo na umanjenje za priznate rashode u visini 20% ostvarenih prihoda.5%). pravo na umanjenje osnovice za priznate rashode je moguće ukoliko ugovoreni iznos naknade uključuje i troškove koji padaju na teret angažovanog lica primaoca naknade. Postoji više tehnologija elektronskog potpisa: skenirani ručni potpis. pa su u prvom slučaju priznati rashodi 20%. 125 . stav 2. 10/08. Međutim. što znači da je isplatilac (upravitelj zgrade) dužan prilikom isplate obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO). podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. broj 91/06). zapravo. u skladu sa članom 12. ukoliko isplatilac snosi sve troškove u vezi sa angažmanom fizičkog lica. biometrijski potpis i digitalni potpis. osnovica za obračun poreza i doprinosa je bruto iznos naknade. kao što su naučnici. stav (4) tačka 3. dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom. U smislu Zakona o računovodstvu i reviziji (član 14.

savjeti U PRODAJI Knjiga koja na jednom mjestu donosi pregled i tumačenja svih institucija Evropske unije. koji preuređuje temelje EU. NOVA KNJIGA EVROPSKA UNIJA OSNIVANJE I RAZVOJ auTor NEVENKO MISITA EVROPSKA UNIJA INSTITUCIJE auTor NEVENKO MISITA • INSTITUCIJE I TIJELA EU • DONOŠENJE AKATA EU • FINANSIJSKO POSLOVANJE I ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE EVROPSKOM UNIJOM • EKONOMSKO-MONETARNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE • SOCIJALNA POLITIKA EU • OSNIVANJE EVROPSKIH ZAJEDNICA I INSTITUCIONALNA KONSOLIDACIJA • POLITIČKA I MONETARNA SARADNJA • KONSTITUISANJE EVROPSKE UNIJE I DOGRADNJA USTAVNOG OKVIRA • CILJEVI I NADLEŽNOSTI UNIJE • INSTITUCIJE I PRAVNI AKTI • LISABONSKI UGOVOR • NOVE SEKTORSKE POLITIKE • PRAVNI SISTEM • STRUKTURA EVROPSKE UNIJE CIJENA: 59. . posebno u svjetlu Lisabonskog ugovora.00 KM sa uključenim PDV-om 126 Porezni savjetnik februar 2012.00 KM sa uključenim PDV-om CIJENA: 49.

u odgovoru FMF-a od 18. istog člana Zakona. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. 2011. a kantonalni zavodi su u praksi različito postupali. Dakle. novine FBiH”. a najviše iznos od dvije prosječne plaće u FBiH. faktura u elektronskom obliku sa skeniranim pečatom je. a da doprinosi NA osnovicu idu na teret poslodavca i ne mogu se refundirati. neposredno primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. 10. pravna i fizička lica obavezna su da obračunavaju i isplaćuju naknadu plaće i istekom 42 dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 30/97. 7/02 i 70/08). ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave. potpisan od lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu isprave. Praksa u ZDK po pitanju refundacije je bila takva da se refundira neto iznos naknade i ukupni doprinosi (izuzev 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje). u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji. U Zeničko-dobojskom kantonu nije donesen poseban propis o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. stav 1. Stavovi FMF-a po pitanju obaveza zavoda za refundaciju kada je u pitanju bolovanje preko 42 dana su se dosta razlikovali u prethodnom periodu. s obzirom na to da se naknada isplaćuje na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. pod uslovom da sadrže sve druge zahtijevane elemente. za- 127 . Na zahtjev za refundaciju naknade za bolovanje preko 42 dana. U nešto kasnijem stavu FMF-a. od 28. što znači da je iznos naknade koji se refundira 80% od osnovice koju čini plaća zaposlenika u mjesecu koji prethodi bolovanju. br. a prema st. problem je u tome što kod nas još uvijek nije zaživio Zakon o elektronskom potpisu (jer nisu doneseni potrebni podzakonski akti). odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. godine dato mišljenje da zavod treba da refundira bruto naknadu (što znači sve doprinose). Međutim. odnosno davalo različite odgovore. 01.savjeti o nastalom poslovnom događaju. 2010. od kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Zenica smo dobili obrazloženje i istovremeno ispravku našeg zahtjeva da kantonalni zavod treba da refundira samo bruto naknadu koja se sastoji iz neto naknade i doprinosa IZ osnovice. tako da se u pogledu visine naknade. Federalno ministarstvo finansija je zauzimalo različite stavove. stav 1) propisani obavezni elementi koje mora sadržavati porezna faktura. Refundiranje naknade za bolovanja preko 42 dana posleniku smo uplaćivali sve propisane obaveze. a da kantonalni zavod treba da refundira bruto naknadu koja se sastoji od doprinosa iz osnovice i neto naknade (dakle. dato je mišljenje da je poslodavac obavezan za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana uplatiti sve doprinose (i iz i na osnovicu). na teret sredstava kantonalnih zavoda. bez doprinosa na osnovicu. osnovice za obračun naknade i dr. Prema članu 56. godine. Napominjemo da su Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (član 107. Tako je npr. i 4. tako da nije moguće izdati fakturu sa validnim elektronskim potpisom. što znači da su fakture u elektronskom obliku bez potpisa i pečata na njima sasvim validne u smislu propisa o PDV-u. Propisano je i to da je kantonalni zavod osiguranja dužan vratiti (refundirati) isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. knjigodstvenom ispravom se smatra i isprava primljena telefaksom. Također. 3. kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu. validan dokument za knjiženje. poslodavac je obavezan da obračunava i isplaćuje naknadu plaće za zaposlenika prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. na teret poslodavca. a među njima se ne navodi ni potpis ni pečat. naravno. prema posebnoj odluci. jer predstavljaju trošak poslodavca i idu na njePorezni savjetnik veljača 2012. Da li su kantonalni zavodi u pravu kada ne refundiraju kompletne doprinose i porez na dohodak za radnike koji su na bolovanju preko 42 dana? Odgovor: Po pitanju obračuna i isplata naknade za bolovanje preko 42 dana i refundacije Pitanje: Za vrijeme bolovanja do 42 dana.

u svrhu dokazivanja da se zaista radi o isplati licu koje dolazi iz države s kojom BiH ima zaključen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog 128 Porezni savjetnik februar 2012. a uporište ima u navedenom mišljenju koje je dalo FMF o ovom pitanju. Naime. tj. potrebno je (u skladu sa članom 33. s obzirom na to da BiH ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom. Zakona o radu. u kontinuitetu. te se stoga ne mogu refundirati). Napominjemo da će Porezna uprava (iako to ni u sporazumu sa Srbijom. Naime. Korištenje godišnjeg odmora i isplata regresa kod novog poslodavca primljena na rad na neodređeno vrijeme. Zaposlenici koja nije imala prePitanje: Zaposlenica je 16. a kod prethodnog poslodavca je prestala sa radom 15. godinu. firmi u Srbiji. 2011. 2011. lica kojem se vrši isplata u koje svrhe će poslužiti potvrda ovjerena od nadležnog poreznog organa iz Srbije. omogućiti ovoj zaposlenici korištenje godišnjeg odmora. u skladu sa članom 42. već samo u državi rezidentnosti. obične usluge koje se oporezuju kroz dobit od poslovanja samo u državi rezidentnosti (tj. u skladu s navedenim. samo do iznosa koji se pripisuje toj poslovnoj jedinici). a kod prethodnog poslodavca nije koristila pravo na godišnji odmor za 2011. 06. Zakona o radu. Bez obzira na to što. ni u našim propisima o porezu na dobit nije naglašeno za ovakve vrste usluga) vjerovatno zahtijevati da se (osim dokaza o rezidentnosti) dostavi i pisana izjava da je primatelj isplaćenog iznosa po fakturi krajnji korisnik.savjeti gov teret. nemate obavezu platiti porez po odbitku na ovakve usluge. prema federalnom Zakonu o porezu na dobit. Da li je novi poslodavac dužan. za porezni tretman ovakve usluge relevantne su odredbe ovog ugovora prema kojim ovakva usluga potpada pod tzv. u trajanju od najmanje 18 radnih dana. u ovom slučaju u Srbiji (izuzev ako bi se poslovanje obavljalo preko stalne poslovne jedinice u BiH. Uz ovaj obrazac. godine . što znači da nije imala prekid između dva radna odnosa. ovog ugovora. u skladu sa članom 42. 06. državi isplatioca dohotka (u ovom slučaju u BiH). te da li postoji zakonska obaveza isplate regresa? kid radnog odnosa duži od osam dana. Ovaj stav je u skladu sa obrazloženjem koji ste vi dobili od Zavoda za zdravstveno osiguranje ZDK. godine. godinu kod prethodnog poslodavca (s čim u vezi ima i pismenu potvrdu). novi poslodavac je dužan omogućiti korištenje godišnjeg odmora. u Srbiji). Usluga održavanja servera/softwarea koju vrši firma iz Srbije Pitanje: Svaki mjesec plaćamo uslugu održavanja servera/softwarea za našu web stranicu. U vašem slučaju. prihod/dohodak po osnovu ovakvih usluga se ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje. tj. utvrđeno je da zaposlenica nije koristila godišnji odmor kod prethodnog poslodavca. dužni ste ovoj zaposlenici omoOdgovor: Da. radila najmanje šest mjeseci. vi ste dužni popunjavati obrazac P-OD i dostavljati ga Poreznoj upravi. nema prekida radnog staža. s obzirom na to da zaposlenica nije koristila godišnji odmor za 2011. Da li ova usluga podliježe plaćanju porez po odbitku i/ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Odgovor: Usluga mjesečnog održavanja servera/sofwarea za vašu web stranicu koju vam pruža firma iz Srbije bi bila predmetom oporezivanja porezom po odbitku kao prihod nerezidentnog pravnog lica ostvarenog na teritoriji Federacije. Na osnovu potvrde o nekorištenju godišnjeg odmora. prekidom radnog odnosa smatra se prekid rada duži od osam dana u kom slučaju je potrebno čekati da prođe šest mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca da bi zaposlenik ostvario pravo na “puni” godišnji odmor (najmanje 18 radnih dana). prema članu 7. ukoliko je ispunjen i uslov da je prethodno.

u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima. 5/04 i 11/08). Općeg kolektivnog ugovora. kao i jednom dioničaru? članu nadzornog odbora smatra se sastavnim dijelom naknade koju to lice prima kao član Odgovor: Nagrada (sat) koju je firma dala Pitanje: Kako tretirati i oporezovati nagradu 129 . točka 11. 97/07. u skladu sa članom 19. firma iz Srbije je izvršila usluge izvođenja utezačkih radova. porez po odbitku se obračunava na prihod koji nerezident . Ta fizička osoba želi tu nekretninu (hotel) unijeti u kapital poduzeća. novine FBiH”. pravo na regres se veže za pravo na korištenje godišnjeg odmora. s obzirom na to da se radi o davanju koje nije naknada ni za kakav rad (ni samostalni ni nesamostalni). a po drugom ugovoru je napravila kontrolni program i prijedlog sanacionih mjera na istom objektu. Unos nekretnine kao osnivačkog uloga u HNK/HNŽ bavi hotelskom djelatnošću. u ovom slučaju nema obveze za porez na promet nekretnina. Postoji li obveza plaćanja 5% poreza na promet nekretnina? Odgovor: Ne. 8/00. Što se tiče poreznog tretmana nagrade date dioničaru. kantonalnog/županijskog Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine HNK/ZHNŽ”. montaže zaštitnih cijevi na idustrijskom objektu . a po osnovu rješenja o korištenju godišnjeg odmora. pod uslovom da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom. kako je prethodno pojašnjeno). Kakav je tretman isplata firmi iz Srbije za navedene usluge s aspekta poreza po odbitku? Odgovor: Prema članu 41. treba obračunati i platiti porez na dohodak po preračunatoj stopi 11. bruto naknada = tržišna vrijednost sata x koeficijent 1. br. nadzornog odbora. niti se radi o primanjima na koje se ne plaća porez na dohodak po članu 6.11% (bez obaveze za doprinose). na isplaćeni iznos ili na datu vrijednost. poreza na dohodak. unos nekretnine u gospodarsko društvo kao osnivačkog uloga ili kao povećanje temeljnog kapitala. Zakona o porezu na dohodak.15741) treba obračunati 10% poreza na dohodak i “mali” doprinosi (4% doprinosa iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO).inostrano pravno lice ostvari na teritoriji Federacije (po stopi od 10% na fakturisanu vrijednost pružene usluge). poznato je da je Porezna uprava FBiH zauzela stav da se na bilo kakvo davanje trećim licima (koja nisu izričito izuzeta od oporezivanja u članu 5.000 KM. Zakona). po našem mišljenju i u smislu važećih propisa o porezu na dohodak.savjeti gućiti da koristi godišnji odmor i ona ovo pravo može ostvariti odmah (naravno. Pitanje: Fizička osoba je vlasnik d.hotela u gruntu je ta fizička osoba (vlasnik preduzeća). dala jednom članu svog nadzornog odbora. Međutim. znači da se na tržišnu vrijednost datog sata uvećanu za iznos poreza i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje (tj. u dogovoru sa poslodavcem i u zavisnosti od organizacije rada). oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina. br. Zakona o porezu na dobit (“Sl. što znači da poslodavac ima obavezu.o. zaposlenici koja ima pravo na godišnji odmor (a u vašem slučaju ona je ovo pravo i ostvarila. u vidu dva sata čija vrijednost premašuje 3. ne bi trebalo biti. bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. izvršiti isplatu regresa.o. Pitanje: Na osnovu ugovora o izvođenju ra- Porezni tretman datih satova članu nadzornog odbora i dioničaru firme koju je firma. koje se Porez po odbitku kod izvođenja radova u FBiH dova. što. Prema članku 6.silosu u FBiH. 14/08 i 39/09). Što se tiče regresa. ukoliko međudržavnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je BiH potpisala sa dotičnom zemljom (koji ima prioritet u primjeni Porezni savjetnik veljača 2012. u smislu poreznog tretmana ovakvog davanja. Vlasnik nekretnine .

tj. Pri tome. navodi da se takav prihod/dohodak ne može oporezovati u državi u kojoj nastaje (tj. a na radne odnose zaposlenih i prateće obaveze se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u Republici Srpskoj: Zakon o radu (“Sl. u BiH. U konkretnom slučaju. Dakle. tog ugovora (“Dobit od poslovanja”) se. na način da bi ta poslovna jedinica bila dužna da sačinjava i podnosi svoj porezni bilans prema propisima o porezu na dobit u FBiH (što znači da vi ni u tom slučaju ne biste imali obaveza po osnovu poreza po odbitku. 91/06. Da li je to inozemno poduzeće obavezno plaćati porez na dobit u RS i kako može organizirati rad po tom ugovoru. te? bit RS. smatra se da se u ovom slučaju radi o stalnom mjestu poslovanja navedene nerezidentne firme u RS. br. Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik RS”. 71/10 i 1/11).savjeti u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit) nije predviđen drugačiji način oporezivanja (u smislu primjene niže stope oporezivanja ili. kao generalno pravilo. broj 5/05). obveznikom poreza na dobit se smatra i strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u RS. oslobađanja). montažni ili instalacioni radovi ili nador u vezi sa tim aktivnostima. Zakon o porezu na dohodak (“Sl. Konkretno. osim ako se poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice u državi izvora prihoda. pod stalnom poslovnom jedinicom se. temeljem međunarodnog ugovora. c) iz RS. tj. ukoliko bi radove izvodilo sa radnom snagom: a) iz Republike Hrvatske. pa vi ni tada nemate obaveza po osnovu poreza po odbitku. ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci. u državi isplatioca prihoda/dohotka). 31/09 i 1/11). BiH sa Srbijom ima zaključen i ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (“Službeni glasnik BiH međudržavni ugovori”. u ovom slučaju samo u Srbiji). eventualnog. koja bi se u FBiH smatrala obveznikom poreza na dobit koju ostvari u FBiH (a ne poreza po odbitku). ukoliko bi ugovoreni radovi u FBiH trajali duže od 12 mjeseci. to bi značilo da su predmetne usluge (utežački radovi. U skladu s tim. br. oporezivanje se vrši samo u državi rezidentnosti (tj. građevinski. montaža zaštitnih cijevi na industrijskom objektu. ali samo do iznosa koji se pripisuje toj stalnoj jedinici. kao i obveznikom obračunavanja. Poduzeće iz Hrvatske može organizovati svoj rad u Republici Srpskoj angažovanjem strane radne snage iz Hrvatske. smatraju i gradilište. tako da se na predmetne usluge primjenjuju odredbe ovog ugovora. glasnik RS”. 120/08. s tim da vi (kao isplatilac) treba130 Porezni savjetnik februar 2012. glasnik RS”. Kada je riječ o angažovanju radne snage iz Republike Hrvatske. uz koji ćete (kao dokaz i osnov za neobračunavanje poreza po odbitku) priložiti i dokaz o rezidentnosti pravnog lica iz Srbije kojem se vrši isplata. broj 55/07). kao i izrada kontrolnog programa i prijedloga sanacionih mjera na istom objektu) koje vam fakturiše dobavljač iz Srbije oslobođene oporezivanja u državi izvora. u članu 7. dobilo posao u Republici Srpskoj za izvođenje radova u periodu dužem od godinu dana. koje se samim tim smatra i obveznikom registracije kod Poreske uprave RS. te da popunite i predate Poreznoj upravi FBiH obrazac P-OD. s obzirom na to da se radi o radovima koji se izvode u periodu dužem od 12 mjeseci. prema propisima o porezu na dobit RS. kao i radne snage iz RS i FBiH. za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. već samo u državi rezidentnosti (Srbiji). uz poštivanje propisa RS. Naime. pošto se poreznim obveznikom u tom slučaju smatra ta poslovna jedinica nerezidenta). 128/06. ali samo ukoliko takvi radovi ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. Organizovanje rada poduzeća iz Hrvatske u RS Pitanje: Poduzeće iz Hrvatske je. između ostalog. U protivnom. nerezident koji vrši te radove bi bio u obavezi da kod Porezne uprave FBiH registruje poslovnu jedinicu u FBiH. b) iz Federacije BiH. Zakonom o stranim ulaga- Odgovor: U smislu Zakona o porezu na do- . prijavljivanja i plaćanja poreza na dobit koju ostvari u RS. kao i prateći podzakonski akti.

Stranac. KorporaTivNo upravLjaNjE principi i mehanizmi auTori: MANoJLo BAbIĆ SImIĆ MILIĆ AZIZ ŠUNJE MIRKo PULJIĆ Isplate sudijama. članovi komisija i članovi izvršnih odbora. odnosno na isti način kao i naknade koje se isplaćuju po osnovu ugovora o djelu. odnosno Bosne i Hercegovine. Zapošljavanje stranaca regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (“Službeni glasnik RS”. obaveze i odgovornosti po osnovu rada kao i domaći državljani. pored općih uslova utvrđenih zakonom. međuentitetski zaposlenici u smislu obaveza za porez na dohodak i doprinose. U slučaju angažovanja radne snage iz FBiH za rad na teritoriji RS. članovi komisija i članovi izvršnih odbora u sportskim savezima na prostoru FBiH? Da li se ove isplate smatraju prihodom po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i da li se može koristiti pravo na odbitak troškova (20%) kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dohodak i doprinosa? osobama koje su angažirane kao sportske sudije. uz odobreni boravak na teritoriji Republike Srpske.00 KM 131 .savjeti U PRODAJI njima RS je propisano da strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva. Pitanje: Kako tretirati uplate dnevnica i na- Odgovor: Isplate dnevnice i naknade za prevoz sa uključenim PDV-om CIJENA: 70. Porezni savjetnik veljača 2012. kao i kolektivnim ugovorima i općim aktima poslodavca. broj 97/04) kojim je predviđeno da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava. u skladu sa važećim propisima. imaju tzv. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. uslova određenih kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca. u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju. nadležna prema sjedištu poslodavca. tretiraju se kao prihod tih lica po osnovu drugih vrsta samostalnih djelatnosti. članovima komisija i izvršnih odbora u sportskom savezu knade za prevoz osobama koje su angažirane kao sportske sudije. u skladu sa izmijenjenim članom 14. potrebno je voditi računa o posebnom statusu koji. mora imati i radnu dozvolu koju na zahtjev poslodavca izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

tj. Zakona o unutrašnjoj trgovini (“Sl. u poreznom smislu. trgovac nije obavezan posebno voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe i obavezne elemente kalkulacije cijene propisane podzakonskim aktom”. prema navedenom. broj 28/06). za takvo nešto nemaju uporište) često oglušuju na navedene odredbe Zakona i Pravilnika i traže da i veletrgovci vode TKV u papirnoj formi. novine FBiH”. s obzirom na navedeno. broj 40/10). odnosno u poslovnom prostoru držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko. uplaćuju dotičnom savezu kao svoju redovnu i uobičajenu člansku obavezu koja. trgovac na veliko koji u svom knjigovodstvu obezbjeđuje sve podatke o zaduženju. članarine i takse koje se ubiru mjesečno od svih članova sportskog saveza i koje su određene po istom kriteriju za sve članove ne podliježu oporezivanju PDV-om. ukoliko je upravo to i bilo povod vašeg upita. poznato je i to da se inspekcijske kontrole (mada. samo ukoliko bi u pozadini tih plaćanja bila isporuka nekog oporezivog dobra ili usluge od saveza. (Ne)obaveznost vođenja TKV voditi trgovačku knjigu na veliko. ukoliko imate software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene. kao članovi. a osnovica za obračun je ukupna naknada. Pitanje: Da li su veletrgovci obavezni ručno . Prilikom isplate troškova službenog putovanja bilo kojim licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenika.savjeti Naime. odnosno ukoliko podaci iz robnomaterijalnog knjigovodstva zajedno sa podacima iz finansijskog računovodstva omogućavaju sve tražene informacije. nemaju osnova da od vas zahtijevaju ručno vođenu TKV. sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. razduženju i stanju robe. odnosno 30%). Zakona o PDV-u. trebate skrenuti pažnju takvim inspektorima da. izvrši na teritoriji BiH. radilo o naknadama na koju bi se morao obračunati PDV. isplata ovakvih i sličnih naknada licima koja su angažirana u raznim odborima i komisijama tretira se kao sastavni dio njihove ukupne naknade po osnovu članstva u tim odborima. to isto je odavno potvrđeno i zvaničnim stavom Federalnog ministarstva trgovine. uz naknadu. Međutim. Međutim. ukoliko imaju uvezan software pomoću kojeg se evidentiraju sve promjene? Odgovor: Prema članu 25. “Trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu. nije obavezan voditi TKV. tada bi se. Izuzetno. 132 Porezni savjetnik februar 2012. Oporezivanju PDV-om. Uplate članarina i taksi sportskom savezu Pitanje: Sportski savez na teritoriji FBiH je registriran kao PDV obveznik i članovi tog saveza. Dakle. Da li je taj savez obavezan da obračuna PDV na te uplate takse i članarina? Odgovor: Ne. Konačno. komisijama i slično. bez pravo na umanjenje osnovice za bilo kakve priznate troškove (20%. Drugim riječima. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. stav 3. novine FBiH”. ne podliježe oporezivanju PDV-om. isplatilac je dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak i “male” doprinose (4% za zdravstvo i 6% za PIO). kao takva. Također. Zato. Sudeći po sadržaju vašeg upita. podliježe samo promet dobara i usluga koji registrirani PDV obveznik. Pravilnika o obliku. radi se o redovnim taksama i članarinama koje sudije i komesari. sudije i komesari mu mjesečno uplaćuju sudijske članarine i takse. o naknadi koja bi podlijegala oporezivanju PDV-om bi se radilo samo ukoliko bi se radilo o “taksama” i “članarinama” koje bi sportski savez ubirao kao protuvrijednost nekih svojih usluga ili isporučenih dobara i koja naknada bi zavisila od obima korištenja tih dobara ili usluga. kao i uvoz dobara u BiH. Dakle. niste obavezni voditi TKV. imaju status zaposlenika. U skladu s tim. prema članu 15. pravo na neoporezive naknade troškova službenih putovanja imaju samo ona lica koja. kod isplatioca tih naknada. u skladu sa članom 3.

1 Agencija za javne nabavke. Filijala Banja Luka. 08/06. broj 04/09. Najveći broj ugovornih organa iz oblasti zdravstva. šire i produbljuju uspješnu saradnju na finansijskom planu i da doprinesu obnovi. 09. 49/04. Svjetska banka ima svoje vlastita pravila i procedure po kojima se provode postupci nabavke roba.1 Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-1457-4/06. Sporazuma je početno propisano da će se zajmovi koji se odobre koristiti za kupovinu austrijskih roba i usluga koje mogu uključivati do 30% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga koje potiču izvan Austrije. usluga i radova koji se finansiraju iz sredstava Svjetske Porezni savjetnik veljača 2012. ugovori sa Svjetskom bankom . 19/05.) . kao i međunarodnih obaveza. u okviru svojih važećih zakona. Članom 6. pa su korisnici kredita morali da poštuju odnos od 60 : 40 u korist proizvoda koji imaju porijeklo iz Republike Austrije. 2009. 24/06. “Službeni glasnik BiH”. vodosnabdijevanja i obrazovanja su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama BiH (“Službeni glasnik BiH”. Vremenom je ovaj uslov smanjen. 52/05. broj 11/06. od 21. 70/06. Članom 5. nastojati da promovišu i prošire i finansijsku saradnju. “Službeni glasnik BiH”. Ovo odražava međunarodnu praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija (kreditor ili donator) i korisnika (države koja prima pomoć) obično uključuju i stavku po kojoj dodjela ugovora o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti izvršena u skladu sa postupcima te određene organizacije (npr. da razvijaju. vodosnabdijevanja i obrazovanja. od 08. Dakle. a danas korisnici kredita vezanih za pomoć moraju imati najmanje 50% kapitalnih roba i za njih vezanih usluga porijeklom iz Republike Austrije. infrastrukture. U želji da dodatno promovišu bliske i prijateljske odnose koje vladaju između dvije zemlje. infrastrukture.u daljem tekstu: Sporazum. 133 . Nikole Tesle 13 Projekti koji će se finansirati iz kreditnih sredstava su prvenstveno iz oblasti zdravstva. 2006. ugovorne strane će. 12/09 i 60/10) i korisnici su kreditnih sredstava po Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji. Ova kategorija uključuje ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa postupcima o međunarodnom kreditiranju ili donatorskim organizacijama. br. oec.EBRD). kreditnih ili donatorskih subjekata.javne nabavke NABAVKA ROBA I USLUGA IZ KREDITNE LINIJE PO SPORAZUMU SA AUSTRIJOM Tanja Zubović. propisa i politika. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljem tekstu: Zakon) predviđeno je da ugovorni organ može donijeti odluku da dodijeli ugovor bez primjene postupaka javnih nabavki definisanih Zakonom kada su u pitanju ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih.) i Odluku o ratifikaciji izmjene sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji (Odluka broj: 01-011-83938/09. 05. prvobitni uslov je bio da korisnici kreditne linije iz Bosne i Hercegovine moraju prilikom nabavke roba i usluga da nabavljaju najmanje 70% robe koja ima porijeklo iz Republike Austrije. dipl.WB ili Evropskom bankom za obnovu i razvoj .

u skladu sa članom 5. . I u tom slučaju ugovorni organ je dužan osigurati poštivanje principa pravične i aktivne konkurencije. Takođe. procedure nabavke međunarodnih. Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji nije predviđena posebna procedura dodjele ugovora. odnosno jednakog tretmana. ili kreditnim ili donatorskim sporazumom jasno i nedvosmisleno definišu procedure javne nabavke. - ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i - ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka. ukoliko je sporazumom definisana posebna procedura na osnovu koje će se dodjeljivati ugovori o nabavci finansirani tim sredstvima. nediskriminacije i transparentnosti između ponuđača koji mogu učestvovati u postupku u skladu sa sporazumom. kreditnih ili donatorskih subjekata. Kada se ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata. Dakle. Dakle. ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe Zakona u slučaju: - ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (npr: WB. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka u skladu sa odredbama Zakona i podzakonskih akata. koji su tim ponuđačima dovoljni za pripremu svojih ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. U protivnom. to obrazložiti. te 134 Porezni savjetnik februar 2012. Takođe. Ugovorni organ će u tenderskoj dokumentaciji dati potpune informacije o uslovima ugovora i postupcima dodjele ugovora.javne nabavke banke. kreditnih ili donatorskih subjekata se primjenjuju kada se sporazumom zaključenim između državnih organa i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija eksplicitno zahtijeva primjena njihovih propisa. stav (1) tačka c) Zakona. Odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ na osnovu ispunjenosti uslova propisanih Zakonom. konkretno iz Republike Austrije. s tim što je njihova primjena usmjerena isključivo na ponuđače koji nude predmete nabavke čije je porijeklo sa područja utvrđenog u tom sporazumu. Prema tome. Zakona. Bitno je da u tenderskoj dokumentaciji zahtjevi ugovornog organa moraju biti postavljeni jasno i nedvosmisleno. odnosno kojem ponuđaču će biti dodijeljen ugovor. ali je uslovljeno da se nabavke dijelom odnose na predmet nabavke čije je porijeklo sa određenog područja. ugovorni organ je dužan provesti jedan od postupaka utvrđenih u Zakonu. dok se na osnovu kriterija za dodjelu ugovora iz člana 34. ugovorni organi koji su korisnici kreditnih sredstava po sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Austrije o finansijskoj saradnji i koji provode postupke nabavke roba i za njih vezanih usluga moraju primjenjivati pravila Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. ali i to da su svi dužni nuditi predmete nabavke čije je porijeklo u konkretnom slučaju sa područja utvrđenog u sporazumu i. EBRD itd). naravno. u potpunosti se primjenjuju procedure nabavke međunarodnih. Isključivo na osnovu ispunjenosti uslova koje je ugovorni organ naveo u tenderskoj dokumentaciji donosi se odluka da li će se prihvatiti ponuda određenog ponuđača ili ne. U tom slučaju. i Evropska banka za obnovu i razvoj ima definisana pravila i procedure za nabavke koje se finansiraju iz kreditnih sredstava te banke. kada sprazumom nije definisana posebna procedura dodjele ugovora. procjene vrijednosti javne nabavke definisane u članu 6. Zakona donosi odluka o tome koja ponuda će biti ocijenjena kao “najbolja”. pri čemu će u tenderskoj dokumentaciji naglasiti da u postupku mogu učestvovati ravnopravno svi ponuđači. ugovorni organ može primijeniti izuzeće od primjene postupaka definisanih Zakonom. Osnovni uslov za primjenu izuzeća je da se međunarodnim sporazumom.

Jedna praktična primjena modela leži u demonstraciji relativne pozicije SAD u odnosu na druge dijelove svijeta. Jugoistočne Azije. Maastricht.prvi dio - Menadžment kao riječ koja se danas koristi američki je izum. University of Limburg. kao načina obogaćivanja teorija na nacionalnom nivou. U drugim dijelovima svijeta se ne samo prakse već i čitav koncept menadžmenta mogu razlikovati. te konačno kontinentalne Kine. 135 . Čitalac ovog članka je pozvan na put oko svijeta. oec. Holandije. američke teorije menadžmenta sadrže brojne jedinstvene karakteristike. U globalnoj perspektivi. dipl. a teorije potrebne da ga se shvati mogu značajno odstupati u odnosu na ono što se u SAD smatra normalnim i poželjnim. Napisao: Geert Hofstede. Vjerujemo da ćete uživati u ovom istinski originalnom pregledu pogleda na teoriju i praksu menadžmenta u različitim regionima svijeta. Spomenute su tri takve idiosinkrazije: naglasak na tržišnim procesima. Model u kojem su razlike u nacionalnim kulturama kategorizirane prema pet nezavisnih dimenzija pomaže u objašnjavanju razlika u temeljima menadžmenta. Rusije. mada situacija u svakoj zemlji ili regionu ima jedinstvene karakteristike koje ne može obuhvatiti nijedan model. Japana.menadžment KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA Prof. Ponuđeno je opravdanje za internacionalizaciju ne samo biznisa već i teorija menadžmenta. ovaj članak donosimo u dva nastavka. Aziz Šunje i Emir Kurtić. Francuske. naglasak na pojedincu. Nizozemska 1 Preuzeto iz izvršnog pregleda datog u samom članku. . prekomorskih kineskih zemalja. Afrike. a lokalne prakse i teorije menadžmenta objašnjene su iz različitih konteksta i historija Njemačke. koje ne dijeli nužno menadžment na drugim mjestima. idiosinkrazije.1 Zbog svog obima. te fokus na menadžere prije nego na radnike. dr. Porezni savjetnik veljača 2012.

Članak koji sam objavio u Organizational Dynamics 1980. Likert-ove. godine.kako bi se pravila moje igre razumjela. a njeni lukovi od presavijenih vojnika sve vrijeme bi šetali uokolo. stoljeću Michel de Montaigne. Različitost u praksama menadžmenta širom svijeta prepoznata je u američkoj literaturi iz oblasti menadžmenta već više od trideset godina (članak napisan 1993. OD DON ARMADO-ove LJUBAVI DO TAYLOR-ove NAUKE Prema sveobuhvatnom Oxford English rječniku (1971. Jedino pravilo bilo je.. Najstarija zabilježena upotreba riječi “manager” je u Shakespeare-ovom djelu “Love’s Labour’s Lost” iz 1588. erreur au-delà” . McGregor-ove. Francuz. Još je u 16. čini se. njena lopta od ježa bi se odkolutala. s obzirom na to da su razvijeni unutar specifičnog kulturalnog konteksta. godine. Oni imaju tendenciju da vode naše razmišljanje prema našem željenom zaključku. U članku tvrdim. a vojnici su morali da se potpuno presaviju i stoje na rukama i nogama. stoljeću. riječi “manage”. ono da Kraljica srca uvijek pobjeđuje.Postoje istine sa ove strane Pirineja koje ne vrijede drugdje..” Vjerovatno znate kako priča ide: Alisini flamingosi bi okrenuli glavu kada god bi pokušala da udari loptu njihovom glavom. sa svim njenim granicama. Pojam “komparativni menadžment” korišten je još od 1960ih. da općenito prihvaćene američke teorije poput Maslow136 Porezni savjetnik februar 2012. Moj argument je da su naučnici menadžmenta. Alisini problemi sa igranjem kriketa su dobre analogije pokušajima da se izgrade teorije menadžmenta oslobođene uticaja kulture. scena druga): “Zbogom. teoretičari i pisci.). nego u velikim zemljama bez granica kakve su Sjedinjene Države.živi flamingosi. Menadžeri kao ljudi ideja je koja je uvedena kasnih 1940-ih godina Herbert Simon-ovom “ograđenom racionalnošću” i elaborirana u radu Richard-a Cyert-a i James-a March-a iz 1963. No. Blake i Mouton-ove ne mogu biti ili mogu biti samo djelimično primijenjene izvan granica njihove zemlje porijekla . i njihove ideje ne mogu ukloniti već samo reflektovati ograničenja njihovog okruženja. TEORETIČARI MENADŽMENTA SU LJUDI Zaposlenici i menadžeri su ljudi. “management” i “manager” u engleskom jeziku su se pojavile u 16. oni su odrasli u određenom društvu u određenom periodu. Kako se i samo rezonovanje može. Umjesto lopti . na osnovu empirijskih dokaza. Vroom-ove. Ideja da je validnost teorije ograničena nacionalnim granicama očiglednija je u Evropi. mač! Budi . “Bihevioralna teorija firme”. hrabrosti! hrđa. ljeve. primijeniti na argumente u ovom članku. op.uz pretpostavku da su primjenjive unutar ovih granica. američkoj akademskoj literaturi je bilo potrebno mnogo više vremena da prihvati da ne samo prakse nego i validnost teorija može prestati na nacionalnim granicama.). umjesto štapova . da bi svojim tijelima pravili lukove. Koncepti dostupni za ove svrhe su sami po sebi živi uz kulturu.menadžment “Alisa u zemlji čudesa” Lewis-a Carroll-a sadrži čuvenu priču o Alisinoj partiji kriketa sa Kraljicom srca: “Alisa pomisli kako nikad u životu nije vidjela čudnijeg igrališta za kriket. “fantastični Španac”. takođe. a čak se pitam da li bi se i danas svi složili sa ovom izjavom.živi ježevi. Čitavo je bilo u grebenima i jarcima. takođe. od deset svezaka. McClelland-ove. uzvikuje (Čin prvi. Ideja zaposlenika kao ljudi “otkrivena” je 1930-ih godina s pojavom Human Relations School. Herzberg-ove. napisao jednu rečenicu koju je Blaise Pascal proslavio stoljeće kasnije: “Vérite en-deça des Pyrenées. Među zahtjevima za ponovnim objavljivanjem članka više ih je stiglo iz Kanade nego iz Sjedinjenih Država. pod naslovom “Da li američke teorije vrijede u inostranstvu?” kreirao je više kontroverzi nego sam očekivao. prev. bolje da vam kažem svoj zaključak prije nego nastavim . u kojoj Don Adriano do Armando. U ovom članku krećemo na put oko svijeta kako bismo demonstrirali to da ne postoje takve stvari poput univerzalnih teorija menadžmenta. ljudi.

koristio je izraz “manage”. da. Njemačka Menadžer nije kulturalni heroj u Njemačkoj. Naučni menadžment Frederick-a Taylor-a nastao je u društvu imigranata – gdje je veliki broj radnika raznolikih korijena i vještina morao da radi zajedno. domaćinstvo. posebno Jugoistočna Azija i Afrika. Članovi ove klase imaju visok status i mnogi američki 1 Jahanje se uči u manježu.) slijedio je Smith-a u ovoj upotrebi i jasno izrazio svoje nepovjerenje na taj način angažovanim ljudima koji nisu bili motivirani vlasništvom. Posmatraćemo menadžment u njegovom kontekstu u drugim uspješnim modernim ekonomijama: Njemačkoj. ali je nezamjenjiva kada je u pitanju poticanje drugih da proizvode. Od 1880-ih riječ “management” se pojavljivala povremeno u pisanjima američkih inžinjera sve dok nije kanonizirana kao moderna nauka od Frederick-a W. kao što Don Armado ilustrira. Zapravo. godine i “Principi naučnog menadžmenta” iz 1911. on voljah. No. Onda ćemo se vratiti u Sjedinjene Države preko kontinentalne Kine. Škot Adam Smith. Elementi srednjovjekovnog sistema gildi preživjeli su historijski kontinuitet u Njemačkoj sve do današnjeg dana. koji je priznat u čitavoj zemlji. u svojoj knjizi iz 1776. godine “Bogatstvo naroda”. takođe.1 potom je značenje prošireno na vješto upravljanje u opštem smislu riječi. ruka. Japanu. Francuskoj. dvije trećine radničke populacije u Britaniji uopšte nema profesionalne kvalifikacije. bubnje! Jer tvoj manager je zaljubljen. Dok su Smith i Mill koristili riječ “management“ kako bi opisali proces. “management” (čak i “loš management”) i “manager” kada bi spominjao procese i osobe uključene u djelovanje kompanija organizovanih kao dioničko društvo. a riječ “manager“ za osobe uključene u taj proces. da ih “motivira“. Komparacije sličnih njemačkih. Ako je iko.” Lingivističko porijeklo riječi dolazi od latinskog izraza manus. i u fabrikama i u uredima postoji veoma efektivan pripravnički sistem. 137 . Visokoobučeni i odgovorni njemački radnici ne trebaju nužno menadžera. Osnivač nauke o ekonomici. Manjež je osnova za ujahivanje madog konja. a posebno u Rusiji.menadžment miran. a različiti menadžeri i kulture mogu koristiti različite akcente. dječaci i djevojčice teže ka ovoj ulozi. britanskih i francuskih organizacija pokazuju da Nijemci imaju najviše stope osoblja u ulogama koje su produktivne i najniže stope leadership-a i administracijskog osoblja. kao što je upravljanje oružjem i muzičkim instrumentima. U Sjedinjenim Državama menadžer je kulturalni heroj. Porezni savjetnik veljača 2012. preko italijanskog izraza maneggiare. Holandiji. Tek kad savladamo manješke radnje možemo bez poteškoća upravljati kretnjama konja održavajući ravnotežu. Teatar savremenog menadžmenta sadrži elemente i manege-a i menage-a. “management“ u američkom smislu – koji je od tada preuzet nazad od Britanaca – odnosi se ne samo na proces već i na menadžere kao klasu ljudi. Konkretno. Komparacije radi. Zatim ćemo ispitati menadžment u mnogo većem dijelu svijeta koji je još uvijek siromašan. Oni od svog šefa ili Meister-a očekuju da im dodjeljuje zadatke i da bude ekspert u rješavanju tehničkih problema. te među kineskim zemljama izvan Kine. što znači dril (trening) konja ka manježu. Na kraju pripravničkog staža. Taylor-a u njegovom radu “Shop management” 1903. koji kombinira praktični rad i kurseve u učionici. povezivana sa francuskim menage. U Njemačkoj ova heterogenost nikada nije postojala. Oko dvije trećine njemačke radne populacije ima jedan takav certifikat i tome odgovarajući ponos vezan za zanimanje. riječ je. radnik prima certifikat Facharbeiterbrief. nemalo je njemačkih predsjednika kompanija koji su svoj put ka vrhu započeli kroz pripravnički staž. kroz motivaciju. te u novim političkim konfiguracijama istočne Evrope. onda je inžinjer taj koji zauzima ulogu heroja. Ova klasa (1) ne posjeduje biznis ali prodaje svoje vještine kako bi djelovali u ime vlasnika i (2) ne proizvodi lično. Britanski ekonomist John Stuart Mill (1806 – 1873. američkog tipa. Okrenimo se sada drugim dijelovima svijeta. ili ekvivalent “mužstva” u smislu umjetnosti vođenja domaćinstva.

David Wu i Dana Danielson. Kada mala djevojčica nastoji da alarmira učitelja. Gdje je potrebno. Oni učestvuju u grupnim konsultacijskim sesijama japanskog tipa za donošenje važnih odluka. Ovaj razred ima svoje problematično dijete. Tri istraživača iz East-West Center sa University of Hawaii. između ostalih stvari. takođe. Američke teorije leadership-a nisu prikladne za japansku situaciju grupne kontrole. nažalost. Allen & Hamilton. Video prikazuje jednog posebno nemirnog dječaka. Neprimjenjivost američkih koncepata menadžmenta bila je prilično očigledna 1973. koje produžavaju vrijeme potrebno za donošenje odluke.menadžment Poslovne škole su gotovo nepoznate u Njemačkoj. jedan učitelj je vodio 28 četverogodišnjaka. a M na “Maintenance“ (održavanje). koliko na održavanje društvene stabilnosti. takođe.. Tokom posljednje dvije decenije (članak napisan 1993. U Sjedinjenim Državama. rezultati. ali garantuju brzu implementaciju nakon toga. Japanci su u velikoj mjeri kontrolisani od njihove grupe kolega prije nego od njihovog menadžera. u kojoj se P odnosi na “Performance“ (performanse. Izvještaj je izuzetno kritički nastrojen i piše. mnogi su Amerikanci tragali za tajnama japanskog menadžmenta nadajući se da će ih uspjeti kopirati. U . Proučavajući nevjerovatan uspjeh japanske ekonomije u posljednjih trideset godina. tako da je snažan koncept menadžmenta možda bio prije slabost nego snaga. sve dok Glen ne promijeni svoje mišljenje. Originalno njemačke teorije menadžmenta koncentrišu se na formalne sisteme. Njihovi rezultati su objavljeni i kao knjiga i kao video. ne postoji ni u Japanu. Ovo drugo se manje odnosi na brigu za pojedinačnog uposlenika.“ U američkoj predškolskoj instituciji na svakih devetero djece dolazi jedna odrasla osoba. on povezuje sa općim informacijama koje ima o ova tri društva. učinci. Japan Američki tip menadžera. uradili su opservacijsku studiju tipičnih institucija predškolskog uzrasta u tri zemlje: Kina. situacija se nije mnogo promijenila. napisala studiju njemačkog menadžmenta iz američke tačke gledišta. godine kada je američka konsultantska firma Booz. koji odbija da pospremi svoje igračke. Jedan od učitelja obavlja dugi razgovor sa njim i izolira ga u jedan ćošak. ovaj odgovara: “Zašto me zoveš? Učini nešto po tom pitanju. Nije potrebno mnogo mašte da se uvidi da će upravljanje Hiroki-em trideset godina kasnije biti različit proces od upravljanja Glen-om. prev. još uvijek neprevedenoj na engleski jezik.većina žena i timovi su angažovani na određeno vrijeme. U veoma prosvjetljujućoj knjizi. Francuska Menadžer. Srž japanskog preduzeća jeste stalna grupa radnika. U japanskoj 138 Porezni savjetnik februar 2012. Sjedinjenim Državama i Holandiji. američkog stila. srž preduzeća jeste menadžerska klasa. Univerzitetski diplomanti u Japanu prvo se pridružuju stalnoj grupi radnika i nakon toga popunjavaju različite pozicije. predškolskoj instituciji. o tome da “Nijemci jednostavno nemaju veoma snažan koncept menadžmenta“. prev. angažovana od njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova. Glen-a. Japan i Sjedinjene Države. a za svo to vrijeme su plaćeni prema starosti prije nego prema poziciji. op. Oni su drugačiji od nestalnih radnika . njemačka ekonomija je tokom ovog perioda imala superiornije performanse u odnosu na američku u gotovo svim aspektima.) Japanci su razvili svoju vlastitu “PM“ teoriju leadership-a. ne postoji ni u Francuskoj. Od 1973. koji se tuče sa drugom djecom i baca materijale za učenje sa balkona. On identificira tri vrste osnovnih principa (logiques) menadžmenta. radnici koji iz svih praktičnih razloga teže ka cjeloživotnom zaposlenju. od linijskih do administrativnih kako se potreba pojavljuje. iz mog ličnog iskustva. po imenu Hiroki. Joseph Tobin. francuski istraživač Philippe d’Iribarne (1989) opisuje rezultate dubinskih opservacijskih i intervju studija metoda menadžmenta u tri tvornice iste francuske multinacionalne korporacije: u Francuskoj.). Međutim. on se vraća nazad u historiju kako bi došao do korijena iznenađujuće različitih ponašanja u obavljanju istih zadataka. godine. Ono što otkriva. op.

konsultovanju sa njima od šefa u donošenju odluka. Holanđani su više važnosti dali slobodi da usvoje vlastiti pristup poslu. U Francuskoj princip je čast svake od klasa u društvu koje je uvijek bilo i ostalo ekstremno stratificirano. on je formulisao svoja iskustva u čuveni tekst o organizaciji: Administration industrielle et générale. Konflikt između francuskih i američkih teorija menadžmenta postao je očigledan početkom dvadesetog stoljeća. niti predodređena ugovornim odnosima. otkrio je da su francuski menadžeri u jednom istraživanju reagovali veom žustro protiv prijedloga da jedan zaposlenik odgovara dvojici različitih šefova. u kojem se fokusirao na izvore autoriteta. Nizozemskoj. ali. već bazirana na otvorenoj razmjeni stajališta i balansiranju interesa. Ovo drugo ima korijene stare stoljećima. postao je jedan od prvih menadžment konsultanata. Ova lista potvrđuje d’Iribarne-ova otkrića po pitanju ugovornog radnog odnosa u Sjedinjenim Državama. studija Philippe-a d’Iribarne-a otkrila je da je menadžment prinicip koji je na snazi potreba za konsenzusom između svih strana. Taylor se uopće nije bavio pitanjem autoriteta. u kojem se nadređeni ponašaju kao superiorna bića a podređeni to prihvataju i očekuju. Ovo je. Od glavnog inžinjera u kompaniji koja se bavila čelikom. i model za američku republiku. ali i šokiran Taylorovim “poricanjem principa Jedinstva komande“ u slučaju sistema osam šefova. svjesni svog vlastitog nižeg nivoa u nacionalnoj hijerarhiji. te sigurnosti zaposlenja. zasnovanog na primanjima i karijernim prilikama. Nizozemska je bila prva republika u Zapadnoj Evropi (1609 .1914). tržište rada na kojem radnik prodaje svoj rad za neku cijenu. Taylor je bio američki inžinjer koji je počeo svoju karijeru u industriji kao radnik i stekao svoje akademske kvalifikacije kroz večernju školu.1810). još jedan od Fayol-ovih sunarodnjaka. Na mom univerzitetu. Holandiji ili. bez obzira na stvarni zadatak. potpunom korištenju svojih vještina i sposobnosti. cadres imaju privilegije više socijalne klase. prilikama za trening. Holandija U mojoj vlastitoj zemlji. i Fayol ga je pročitao i bio generalno impresioniran. Sedamdeset godina kasnije. ali unutar ograničenja ovog principa. što je ideja koja je u konačnici dovela do ideje matrične organizacije. zapravo. University of Limburg u Maastricht-u. Zemlja je bila i još uvijek je Porezni savjetnik veljača 2012. Taylor-u (1856 . 139 . u jednom kriticizmu od velikog francuskog pionira menadžmenta.menadžment SAD. Amerikanci su značajno više važnosti dali primanjima. već u smislu cadres i non-cadres. osoba postaje cadre pohađajući odgovarajuće škole i ostaje to zauvijek. svaka izvođena od druge osobe. i časti njihove vlastite klase. te pomaganju drugima. davanju doprinosa uspjehu organizacije. naspram konsenzualnog odnosa u Holandiji. Nakon umirovljenja. niti klasnim razlikama. beneficijama. I od Amerikanaca i od odgovarajuće grupe holandskih studenata tražimo da opišu svoj idealni posao nakon diplomiranja. godine. dobrim radnim odnosima sa šefom. On je predložio dijeljenje zadatka šefa prve linije u osam specijaliziranih radnji. princip je fer ugovor između poslodavca i zaposlenika. takođe. svakog semestra primamo grupu američkih biznis studenata koji upisuju program evropskih studija. kako joj je oficijelno ime. Fayol je bio francuski inžinjer čija je karijera kao cadre supérieur-a kuliminirala pozicijom Président-Directeur-Général jedne rudarske kompanije. André Laurent.1925) upućenom njegovom američkom kolegi i savremeniku Frederick-u W. Henri Fayol-a (1841 . organizacija u Holandiji je više menage (domaćinstvo). Taylor-ov rad se pojavio u francuskom prevodu 1913. Razlika u karijernim putevima dvojice ljudi je iznenađujuća. i veoma je rijetko da non-cadre napreduje u smislu ranga. Francuzi ne razmišljaju u smislu menadžera naspram nemenadžera. koristeći listu 22 karakteristike posla. napredovanju. dok su američki menadžeri u istom istraživanju pokazali manje neslaganja. U smislu različitog porijekla riječi “manager“. dok je u Sjedinjenim Državama više manege (dril konja). njegov fokus bio je na efikasnosti. Matrična organizacija nikada nije postala popularna u Francuskoj kao što je u Sjedinjenim Državama. koji menadžeru daje značajne prednosti.

Hong Kong i Singapur. Međutim. kao i vremenski obimne ritualne konsultacije kako bi se održao privid konsenzusa i skromnosti. kao što su trgovina robom široke potrošnje i nekretnine. 7 No. ali koji po povratku nastavljaju da vode porodični biznis na kineski način. samo čekati i štedjeti sve dok ne pokrenu svoj vlastiti porodični biznis. uz rast kroz diferencijaciju baziranu na prilikama. u kojem nije bilo formalnih zakona. Ne može se poreći da to funkcioniše. Štaviše. primjenjujući konfučijanske vrijednosti na štedljivosti i ustrajnosti. Kineske zemlje izvan Kine Među šampionima ekonomskog razvoja u posljednjih trideset godina nalaze se tri zemlje. gdje predstavljaju etničke manjine. postavši bogatim od siromašnih. uobičajeno bilo mnogo. Oni upošljavaju malo profesionalnih menadžera. Nažalost.). U smislu teorija menadžmenta. kooperirajući po pitanju esencijalnih funkcija sa drugim malim organizacijama kroz mreže bazirane na ličnim odnosima. na sreću. Ona se uobičajeno fokusiraju na jedan proizvod ili tržište. “prekomorski“ Kinezi igraju veoma važnu ulogu u ekonomijama Indonezije. Leadership u Holandiji pretpostavlja skromnost. britanskog dekana poslovne škole u Hong Kongu. ako imalo vrijede. Oni se ne ističu i ekstremno su svjesni troškova. Hong Kong i Singapur – bili su ekonomski uspješniji od Japana. Korijeni ovog sistema. veoma malo pažnje je posvećeno načinu na koji su njihova preduzeća vođena. Američkim preduzećima “prekomorskih“ Kineza nedostaju gotovo sve karakteristike modernog menadžmenta. Način poslovanja “prekomorskih“ Kineza. 1993 Vol. često ugrožene i izložene etničkom nasilju. ili – iz zapadnjačke perspektive – nedostatka sistema. i motivacija i leadership u Holandiji drugačiji su od onoga što predstavljaju u Sjedinjenim Državama. ili čak Japan i Koreju. 1 . izuzev njihovih sinova i ponekad kćerki koje su nekoć poslali na prestižne poslovne škole u inostranstvu. naseljene Kinezima koji žive izvan Kine: Tajvan. ekstremno fleksibilna. ali se drugim članovima porodice mogu prepustiti nova preduzeća kako bi isprobali svoje vještine. Odlučivanje je centralizovano u rukama jednog dominantnog člana porodice. Ona su. Biznisi “prekomorskih“ Kineza koji slijede ovaj neprofesionalni pristup zaslužni su za zbirni bruto nacionalni proizvod od nekih 200 do 300 milijardi američkih dolara. bez odvajanja vlasničke i menadžerske funkcije tipičnog za Zapad. Malezije. mali zmajevi – Tajvan. “Prekomorski“ Kinezi preferiraju ekonomske aktivnosti u kojima se mogu ostvariti velike koristi uz manji broj ljudi. je veoma prilagođen njihovoj poziciji u zemljama u kojima čine etničke manjine. Mediokracija i ljubomora su gotovo ugrađene u sistem. potiču iz historije kineskog društva. A.menadžment vođena pažljivim balansiranjem interesa u višepartijskom sistemu. izvrsna je knjiga o kineskom biznisu. Niti u jednom američkoj leadership teoriji nema mjesta za to. takođe. koji će. Njihova veličina se drži malom zbog pretpostavljenog izostanka lojalnosti zaposlenika koji nisu članovi porodice. Ako ništa drugo. Filipina i Tajlanda. samo formalne mreže moćnih ljudi vođenih općim principima konfučijanskih vrijednosti. ubrajajući se danas među bogate industrijske zemlje svijeta. NAZIV ORIGINALA: “CULTURAL CONSTRAINTS IN MANAGEMENT THEORIES” Academy of Management Executive. što prevazilazi BNP Australije. u odnosu na pretpostavljenu determiniranost u Sjedinjenim Državama. uglavnom. u ovome su 140 Porezni savjetnik februar 2012. Svoje uvide u kineski biznis on bazira na ličnim poznanstvima i dubinskim diskusijama sa velikim brojem “prekomorskih“ kineskih ljudi iz svijeta biznisa. u proširenoj strukturi porodice. ipak. “The Spirit of Chinese Capitalism“ Gordon-a Redding-a (1990. tako da se nikome ne može vjerovati izuzev vlastitoj rodbini – kojih je. raditi u Holandiji nije u potpunosti tako divno. Naklonost vlasti može se mijenjati na dnevnoj osnovi. mala. Ona su porodična. svaki novčić ima i drugu stranu. uglavnom.

c) 2. po JCI 10. 02. 02. 10. 03. . najkasnije pod 29. I 1.03. po JCI 10.02.02. sa isplatom primanja do 15. 6.) istovrem. 03. 2012. 04. U RS: Mjesečna obavještajna prijava za porez po odbitku Godišnja prijava poreza na dobit i porezni bilans: a) u Federaciji BiH b) u Republici Srpskoj POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Federacija BiH) .za sve isporuke izvršene do 31. sa isplatom plaća do 10-og u mjesecu do 10-og u mjesecu na dan isplate ili idući dan na dan isplate ili idući dan istovr. i 10. porez i dopr.02.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA BEZALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 03. .) 10. 02.2012. 2012. 04. i 10. 02. 3.2012. do 02.) do 02.02.uplata PDV obaveze po prijavi za januar/siječanj 2012.03. 3.za sve isporuke izvršene do 29. i 10. do 29. 2012. 2012.za januar/siječanj 2012. 10. 04.za plaće isplaćene u II mjesecu 2012. 10.2012. sa isplatom primanja istovr. 02. prilikom uvoza.) 10. do 29.02. 03. za svoj porez i doprinose Specifikacije plaća (sa dokazima o uplati poreza i doprinosa) Specifikacije i dr. PDV prijava za februar/veljaču 2012. i 10. 2. 2012. 02. po JCI 10. 02.01. 2. obrasci za ostala oporez.2012. za svoje zaposlenike . 02. i AFIP/FIP AFIP/FIP R. 2012. (pon. 02.) istovremeno sa isplatom 10. 04. 4. 2012. 2012. 02. Porezni savjetnik veljača 2012.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA KAFU I PRERAĐEVINE OD KAFE Uvoznici POREZ NA DOBIT Mjesečne akontacije poreza na dobit: a) u Federaciji BiH: . Korisnici budžeta/proračuna i vanbudžetski/izvanproračunski fondovi Sva ostala pravna lica KADA najkasnije pod 31. V 1.) 02.2012. prilikom uvoza. 03. prilog 1005 (1006 i 1009) GODIŠNJI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA 2011. III 1. do 29. 10. i 10. 2012. i 10. O B A V E Z A PDV Ispostavljanje faktura za izvršene isporuke dobara i usluga: . Godišnje prijave poreza na dohodak: Izvještaji GIP-1022.a) 1.2. 6. (pon. 02. po JCI 10.aktualnosti NE PROPUSTITE ROKOVE !!! .za januar/siječanj 2012. godine KOME kupcima kupcima UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun UIO (RC) Jedinstveni račun Jedinstveni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun uplatni račun Poreska uprava Porezna uprava Poreska uprava uplatni račun uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun uplatni račun Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava Porezna uprava uplatni račun Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Poreska uprava Res. prilikom uvoza. i 10. 02. 2012. 2012. do 29. 10. 03. za svoje doprinose .b. 03. 03. pri preuzimanju markica 10. svim zaposlenicima Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (GPZ-1052) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti (SPR-1053) Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine (PRIM-1054) Godišnja prijava poreza na dohodak (GPD-1051) POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI (Republika Srpska) Uplata poreza na dohodak i doprinosa Mjesečne prijave poreza po odbitku Godišnje poreske prijave: Prijava poreza na imovinu (PP-PNI) Prijava za posebnu republičku taksu (PP-GRT) Poreska prijava za male preduzetnike (obrazac 1107) Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac 1004).2012. IV 1.02. prop. 2012. (pon. 2. 02. do 29. 12. 04. 2012. min. VI 1. b) u Republici Srpskoj: .2012.februar/veljača i mart/ožujak 2012. primanja (sa dokazima o uplati obaveza) Posebni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Opća vodna naknada (osim budžetskih korisnika) Izvještaj MIP-1023 . 03. do 15.za februar/veljaču 2012.2012.01. 2.2012. .2012. 2.2012. (pon. 141 .2012. 03. 2012.samostalni poduzetnici (vlasnici radnji). (pon.02. 2012.1. AKCIZE AKCIZA I PUTARINE NA NAFTNE DERIVATE Uvoznici: uplata akcize i putarina Proizvođači: prijave PDA Proizvođači: uplata akcize i putarina (odvojeno) AKCIZA NA DUHANSKE PRERAĐEVINE Uplata (svi obveznici: uvoznici i proizvođači u BiH) Mjesečni obračuni .2012.2012.prijave PDA (proizvođači) AKCIZA NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 3. 4.) do 02. 04. (pon. 5. 02.uplata PDV obaveze po prijavi za februar/veljaču 2012. .2012. 02. 2. 04. prilikom uvoza.02. 10. po JCI 29.za februar/veljaču 2012.) do 29. 03. 2.) do 02.02. 2012. 2012.svi poslodavci (pravna lica i samostalne radnje). do 02. 2012. i 10. 2012. .b) 1. i 10.Zaposleni kod nerezidenata i drugi obveznici. 2012. (pon. i 10. 10.2012. 5.02. 2012. 03. . 2012.prijave PDA Proizvođači: uplata akcize AKCIZA NA PIVO Uvoznici Proizvođači: mjesečni obračuni . 04. Podnošenje PDV prijave (Obrazac P PDV): PDV prijava za januar/siječanj 2012.03. (pon.za plaće isplaćene u I mjesecu 2012. II 1. 10.02. (pon. prilikom uvoza. i 10.

Kenija. računi i dr) Naknada za korištenje osobnog automobila zaposlenika na služb. Libija. .10. Malezija. Hong Kong.12. Grčka.01. Južnoafrička Republika. Panama. Sirija. Malta.30 KM dnevno 16. Kirgistan.05. Sudan.2011. Britanije i S.28 KM dnevno 16. do objavljivanja novog podatka (829. 3. putovanju do 20% cijene 1 lit.2011. pod uslovom da se taj teren zavisno od uslova koji su obezbijeđeni zaposleniku nalazi izvan mjesta zaposlenja i da traje duže od 20 radnih dana neprekidno: za rad na terenu.2. Danska. i to: Afganistan.2010.01.12.2011.46 KM dnevno 16. utrošenog goriva po pređenom km Troškovi noćenja zaposlenika na službenom putovanju Iznos stvarnih troškova (po računima) Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi od 28. Pakistan. Neoporeziva primanja iz radnog odnosa IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Naknada za smještaj / odvojeni život od porodice: Naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika 300 KM mjesečno . Italija. 4. II 1. a najviše do cijene 1. Armenija.2011. Argentina. Njemačka. Senegal. Gruzija. (814.23 KM dnevno 16. Slovačka.55 x 2%) 20. Peru. Čile. Rusija. Slovenija Cipar.aktualnosti DRUGA PRIMANJA ZAPOSLENIH PO PROPISIMA FEDERACIJE BiH R. – 19. Portugal.11.53 KM dnevno 16. R Koreja.10. Albanija. Litvanija.2011.70 x 2%) 21.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 70% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za rad na terenu (terenski dodatak). 5. – 18. Irske Island. 142 Porezni savjetnik februar 2012. – 16. 4.89 x 2%) 16.88 x 2%) 19. DNR Koreja. i to: . 3. – 17.07.2011. Kuba. Irak. Belgija. 7.01. Irska. Azerbejdžan.dodatna naknada na ime troškova odvojenog života 50% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH Naknada za smještaj rukovodilaca federalnih organa izvršne vlasti 500 KM mjesečno .54 KM dnevno 16.2012. I 1. Liberija. Ujedinjeno Kraljevstvo V. Bolivija. Rumunija. Srbija.58 KM dnevno u visini stvarnih troškova sahrane. Hrvatska.11.2012. Zeland. Kolumbija.2011.2011. (797. Švicarska Norveška sve druge zemlje Troškovi prijevoza na posao i sa posla (najmanje 1 km.2011. (819.04.03. Poljska. – 15. Etiopija. Libanon.: do iznosa od 70% dnevnice (neoporezivo) Dnevnice zaposlenika u slučaju kada je obezbijeđena besplatna ishrana umanjuju se za 30% Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaća.21 KM dnevno 15.46 KM dnevno 16.93 x 2%) 16. (826. Jamajka.05. Turkmenistan.12.2011. – 22.1. – 17.09 x 2%) Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže porodice.16 x 2%) 17.2. – 20. za budžetske korisnike 48 KM dnevno Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u inozemstvu do iznosa po Odluci (“Sl. 100 KM dnevno 110 KM dnevno 120 KM dnevno 125 KM dnevno 130 KM dnevno 140 KM dnevno 150 KM dnevno 160 KM dnevno 90 KM dnevno do visine cijene mjesečne karte gradskog.2010. a) b) c) 2. Bugarska. (822. 6. ako prijevoz nije organiziran i ako nije obezbjeđena mjesečna karta) Naknada za upotrebu osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla. Ujedinjeni Arapski Emirati Andora. Crna Gora. zavisno šta je povoljnije Dnevnice za službena putovanja zaposlenika u zemlji Neoporezivi iznos 48 KM dnevno Dozvoljeni iznos. 5. Alžir. Brazil. Uzbekistan Bjelorusija.1. saglasno internim aktima Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok). Filipini. Latvija. Saudijska Arabija.01.02.95 KM dnevno 16.br. 7. goriva po pređenom km na odobrenoj relaciji.40 KM dnevno 16. Estonija. Nizozemska. SAD.96 x 2%) 12.ako je na terenu obezbjeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice (vidi niže) .34 x 2%) 23. Iran. Moldavija. FBiH” 50/07). (821. (801. Tadžikistan. 6. Angola. 2.85 x 2%) 22. – 11. Španija. a od 28. nov. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA POREZNI TRETMAN Službena putovanja IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u zemlji 48 KM dnevno (vidi niže) Dnevnice zaposlenika za službena putovanja u inozemstvu od 90 do 160 KM (vidi niže) Troškovi korištenog javnog prijevoza zaposlenika na službenom putovanju iznos stvarnih troškova (vozne karte. (822. Mađarska. Kazahstan.41 x 2%) 16. (817. (814.2010. samo za dane prisustva na poslu: 20. Meksiko.5 mjesečne karte javnog saobraćaja na odobrenoj relaciji do 2% prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Tunis.43 KM dnevno 16.2011. 4.2.2011.07. ili prosječna tromjesečna neto plaća (sve dok se ne izmjeni Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) u FBiH u prethodna 3 mjeseca. i u slučaju smrti penzionisanog zaposlenika 90 KM dnevno 2. Mozambik.09. Švedska.72 x 2%) 23. Ukrajina Australija Finska. – 15. – 15. Kina.ako je na terenu obezbjeđena samo ishrana do 70% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) Troškovi prijevoza na teren (ako nije obezbjeđen prijevoz službenim vozilom) u stvarnom iznosu troškova prijevoza Regres za godišnji odmor 70% njegove plaće.08.04. Indija.08. Jemen.03.06. Kongo. – 22. Makedonija. Egipat. (826.01. Češka. N.01. Turska. Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugi samostalnih djelatnosti. Luksemburg. Indonezija.2011.04 KM dnevno 16. Kuvajt.1.ako su na terenu obezbjeđeni i smještaj i ishrana od strane poslodavca do 20% od iznosa propisane dnevnice (vidi niže) .06.97 x 2%) 18.32 KM dnevno 16. (810. Izrael. Kanada. Monako. Singapur Austrija.02. Japan.67 x 2%) od 18. prigradskog ili međugradskog prijevoza do 20% cijene 1 lit. Jordan. Francuska. ako nema javnog prijevoza.09. (811. i to: 16. a najviše do iznosa 4 prosječne neto plaće u FBiH za prethodna 4 mjeseca 5. – 21.

do visine 2 prosj.3. bilo da su stečene u BiH ili inozemstvu Pomoć i dr. sistema. vidi pod IV..50 za 20 god. 10.2.. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 10. 12. porodice do visine utvrđene pos. sl.teške invalidnosti zaposelnika ( najmanje 60% invaliditeta) . i 10. u visini 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem statističkom podatku.2010. o radu. i na računima. 143 . 9. 12. pod prop. Porezni savjetnik veljača 2012. 1.. ako je to povoljnije u visini 1/3 pros. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja (član 6.00 za 10 god. o pravima RVI i civ.25 za 15 god. a od 28. licima za liječenje i dr. a koje su u interesu obavljanja djelatnosti Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. prema posljednjem obj. ukupno na godišnjem nivou vidi pod 10. podatku Dobici ostvareni učešćem u nagr. najviše do iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak Nagrade za izuzetna dostignuća koje dodj.01.50 prosječne plaće za navršenih 5 godina staža. i članova uže porodice Otpremnina kod odlaska zaposlenika u mirovinu Otpremnina kod prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (do 28. propisima Prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe Naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda Osiguranje i dr. Zakona i čl. kao i isplate fiz.do 11. i 2. razloga po preporuci ljekara Naknada troškova liječenja zaposlenika. 3. 11. goriva po "privatnom" km u visini zakupnine/cijene usluge po tržišnim cijenama u visini razlike do 10. od 27.3. i 10.2010. III 1. 2. koje se izvrše preko prednjih neoporezivih iznosa Sva ostala primanja zaposlenika iz ili po osnovu rada (osim isplata po čl. objavlj. te na državne obveznice Primanja od poslodavca koja se ne oporezuju Pomoć za gubitke nastale kao poslj.. propisima Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok utvrđene posebnim propisima Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost. ustanovi ili radionici za zap. osim plaće Socijalne pomoći. mj. VRSTE ISPLATE/PRIMANJA Novčana pomoć u slučaju: . igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe. 1. žrtava rata. u Fed. 3. 10. do 4 prosj. 6.teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice . 2.. godišnje Nagrade učenika i studenata osvojene na takmičenjima u okviru obraz. 8. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 0. 11. i kant.2010. 4.. uslugama i pravima. 6. 4. 13..01. ako je to neophodno u cilju obavljanja radnog zadatka Smještaj i plaćanje troškova smještaja za javne dužnosnike zaposlene u DKP u inozemstvu i druge naknade isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu. i 15.. IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE jednokratno. iz vlastitog proiz. a od 27. nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti zaposleniku ili članu nj.02. 4. stvarima. VI i VII) Korist zaposlenika po osnovu rada za poslodavca: Korištenje službenih vozila i drugih sredstava za lične potrebe Korištenje drugih dobara i usluga besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita s kamatom nižom od tržišne Izmirivanje privatnih troškova od strane poslodavca Izmirivanje ili oprost dužničke obaveze zaposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi zaposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Lična primanja od povremenih poslova i drugih samostalnih djelatnosti Primanja po osnovu ugovora o djelu (uz paušalno priznatih 20% troškova) Naknade za povremene i privremene poslove Autorske naknade (uz priznatih 30% troškova ili dokazane stvarne troškove) Naknade članovima odbora.1. 3. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu Neoporezive koristi od poslodavca. do trž. komisija. V 1. neto pl. 10. štedion. 10. VI 1.50 za 35 godina staža smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) smatraju se plaćom (porez i svi doprinosi) u visini 20% cijene 1 lit. plaće zaposlenika u poslj. uslovima Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim fed. prije prest. prop. god. stečajnih upravitelja i dr. ug.01.br. 1. ako je to povoljnije za zaposlenika u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji 6 njegovih neto plaća isplaćenih u prethodnih 6 mjeseci ili prosječnih 6 neto plaća u FBiH.03% kamate na godišnjem nivou u visini izmirenih privatnih troškova u visini izmirene ili oproštene privatne obaveze u visini tržišne vrijednosti ili cijene. plaće u poslj.) Jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca.2010. 5. 12. Naknade zastupnicima i vijećnicima (neprofesionalcima) Lična primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne oporezuju Prihodi od učešća u dobiti privrednih društava (dividende i udjeli) Penzije rezidenata.00 za 30 god. 4. u Fed.aktualnosti R. prije prestanka ugovora o radu.5% za nesreće + 0. 8. 3. 6. umanjenu radnu sposobnost i neimovinsku štetu Naknade štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu Nagrade članovima ANU BiH i nagrade za tehničko-tehnološke inovacije Naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne Stipendije učenika i studenata na redovnom školovanju. invalida Naknade za tjelesna oštećenja. V. neto pl. sa PDV-om OPOREZUJU SE U CIJELOSTI 10% poreza + 4% za zdravstvo (iz) + 6% za PIO (na) + 0. povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubilija firme i sl. najviše do iznosa 75% prosj. 5. IV 1. stav 4. za rad na teret vanbudžetskog fonda Prihodi invalidnih lica zaposlenih u društvu.) Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu (od 28. 2. 1. naknada štete na imovini do iznosa za zamjenu ili popravku Nagrade u novcu. 5. plaće u FBiH po poslj. neoporezivi iznos se utvrđuje na bazi posljednje objavljene prosječne plaće u FBiH za prethodna 3 mjeseca i to: Isplate pod 1.000 KM Naknade plaća za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv Kamate na štednju u bankama. 8. (član 15. Zakona o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno do visine 30% prosj. 3. 14. 11. 10. 2. 3 mjes. vrijednosti 1. stvarima i/ili pravima na kvizovima i dr. datuma Lična primanja na koja se ne plaća porez na dohodak Naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječ. VII 1. 2. takmičenjima Prihodi zaposlenika na osnovu naknada. el. organi vlasti povodom znač. mj. primanja po pos. 7. 4.2. 5. 9. Pravilnika o porezu na dohodak) oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja oslobođeno oporezivanja 9. stav 4.2010. pomoći i/ili nagrada. za svaku navrš. plaće u FBiH. 7. Pravilnika.1.75 za 25 god.5% opća vodna naknada (član 5. asortimana. 2. 5. 14. podatku. 6. 10. 3 mj. mjes.02.hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdrav. prema posljednjim objavljenom podatku Prihodi učenika i studenata putem zadruga. rada kod poslodavca do 70% prosj.

1.06.72 819.9 % + 2.2011.10 813. II/2011.85 1. 200/11 od 17.30 1. 04.77 783. 09. IV/2011.11. 04. .7 % + 4.6 % + 2. 2011. 2011.81 800. 2011. 7. 12.2011.9 % + 3.7 od 12.56 1. 2011.10.41 822.8% U odnosu na XII/2010.1.2 % – 0. 2011. U odnosu na prethodni mjesec + 1. 77/11 od 27.5% U odnosu na XII/2010. Bosna i Hercegovina MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 807 1.316 1. 18/11 od 19.12 od 16.217.2 % + 1.05. 57/11 od 01. UKUPAN INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA: MJESEC I/2011. I-VII 2011.2011. 2011. 2011.268 824 1.321 1. XII/2011.3 % + 2.10.281 820 1. IX/2011. 60/11 od 26. XI/2011.347 1. + 1. I-III 2011.2011. III/2011.265. II/2011. 2011. IX/2011.08.08.2 % 2010/2009: + 2. III/2011.05. I-VI 2011.5 % + 2. 51/11 od 27.5 % + 2.10. 2011. 2011.2011. MJESEC I/2011. 2011. I/2011. V/2011.322 1. 7. III/2011.16 826. 5/12 od 18.02. 90/11 od 16. I-VIII 2011. 132/11 od 28.88 819.246. 102/11 od 26.05 1.01.67 1.41 822.1 % + 3. 6/12 od 24. IV/2011.2011.09.85 820.1. V/2011. U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2. 7. 08.9 % + 4. 07. 04. 2011.320 1. VI/2011. 10. 11. BRČKO DISTRIKT BiH MJESEČNI PROSJEK NETO BRUTO 790.1 % + 0.2 % + 2. 79/11 od 23.9 % + 0. 66/11 od 30. I-XI 2011. VIII/2011. + 1.5 % + 4. II/2011.1 % + 3.03. VIII/2011.96 821. 85/11 od 16. VI/2011. IV/2011.251.1.234.63 1.67 829. 33/11 od 21. 01.3 % + 1.1.287 Službeni glasnik Bosne i Hercegovine 23/11 od 29.89 817.2 K od 27. 129/11 od 15. 31/11 od 25.2011.85 814. 108/11 od 02.06.309 1. 03.322 1.1. 2011. 39/11 od 23.89 807.253.7 % + 4. 34/11 od 01.8 % – 0. VII/2011.73 1. 2011. 7. VIII/2011.1 % + 0.1. 2011.12. VII/2011.5 % + 0.273 813 1. 06.254. 11/11 od 17. 08.5 % + 2. V/2011.10. 85/11 od 25.239. 38/11 od 22.2 % + 4.1 % + 4.2011.81 1.2011.37 810. VII/2011. II/2011.04.6 % + 3.2 % Saopštenje RZS broj: 45/11 od 23. 2011. 2012.12. VII/2011.05.3 % – 0.06.7 % + 3.65 810. VIII/2011. 2011. 2011.2011.08.08.26 819.10. 243/11 od 15. 7. MJESEC I/2011.2011. VI/2011.27 1. I-V 2011.4 % + 2. 46/11 od 23.316 1.9 % + 3.2011. 11/11 od 16.2011.55 797. VIII/2011.5 % + 0.3 % + 1.225 1.232 799 1.24 1. 48/11 od 03.9 % MJESEC I/2011. 2011.20 813.2011. MJESEC I/2011. 2011.7 % + 2.7 % + 4. 12. IX/2011.5 % + 0.3 % + 3.268 822 1.44 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH 8/11 od 27.09 BRUTO 1.6 od 15. 80/11 od 09.6 % + 1.2011. 04. X/2011.1 % FEDERACIJA BiH 2010/2009: + 1. 2011. XI/2011. 144 Porezni savjetnik februar 2012. VI/2011. V/2011.240 818 1.2 % + 0.8 % + 2.4 % + 0.7 % + 3.0 % + 0.251.2011. 7. XI/2011. 2011. GODIŠNJI PROSJEK NETO 801 803 803 806 808 808 809 809 808 808 BRUTO 1.06. 2011. 224/11 od 15. XI/2011. 07. X/2011. 2011.339 1. 01. VI/2011.9 od 14. 67/11 od 17.253. 2011.11 od 15. 26/11 od 16.325 1.0 % + 1.74 1. XI/2011.05.257.2011.4 % + 2.3 % 0.249. I-X 2011.25 821.09. 66/11 od 18.23 1.280 813 1.1.230.299 1.7 % – 0. 2011.1 % + 2. 95/11 od 29.341 REPUBLIKA SRPSKA PERIOD I-II 2011. 98/11 od 03. 2011.31 805.1 % + 4.11. 7.0 % + 4. 09. 2011.223. 05.4 % + 3.6 % + 3. II/2011. III/2011.55 1.1.98 1.259.07.213.70 814.1. 2011. 33/11 od 21. V/2011.6 % + 1.28 811. 10.2011.04 1. X/2011. U odnosu na prethodni mjesec + 1.1.226 821 1. 7.06.275 811 1.03.10 od 15.3 % + 0. IX/2011.4 od 16. VI/2011.8 % + 3.8 % + 2.9 % Saopštenje FZS broj: 7. X/2011.8 od 15.283 814 1. 11. II/2011. 52/11 od 12.21 55% prosječne plaće više se ne primjenjuje Službene novine Federacije BiH 8/11 od 23. 06.01. VIII/2011. 119/11 od 01.08. 2012. 7.3 od 26.97 822.36 1. 2011. IV/2011.58 1.0 % + 3. IX/2011.2 % – 0.1 % + 2. 11/11 od 17. 7.2011.40 805.03.18 1.07. 05.0 % + 3.2012.75 820. VII/2011.290 1. 87/11 od 29. 2011. 8/11 od 27.12. I-IV 2011. IV/2011.0 % REPUBLIKA SRPSKA U odnosu na isti mjesec prethodne godine + 2.1.5 od 15. 3/12 od 23. III/2011.2011.08. XII/2011.2011. 2012. 03.2011.269 1.330 1.266. 2011.346 1.328 1.2011.aktualnosti PROSJEČNE PLAĆE: MJESEC PROSJEK 2010. 2011.11. 18/11 od 19.2011.2011.06.276. X/2011. 68/11 od 29.29 811.337 1.26 FEDERACIJA BiH TROMJESEČNA NETO PLAĆA XI/10-I/11 XII/10-II/11 I-III/11 II-IV/11 III-V/11 IV-VI/11 V-VII/11 VI-VIII/11 VII-IX/11 VIII-X/11 IX-XI/11 816.4 % – 0.2011. MJESEČNI PROSJEK NETO 804.05.9 % + 3.4 % 0.1 K od 27.12. III/2011.4 % + 0. V/2011.240. MJESEČNI PROSJEK NETO 798 804 807 803 816 817 811 813 807 802 813 BRUTO 1.8 % – 0. VII/2011.319 1.2011.278. 7. 182/11 od 15.4 % + 2. 43/11 od 18. IV/2011. 151/11 od 15. 114/11 od 15.04.60 820.7 % + 0. 20/11 od 20.2011.2011.83 1. 62/11 od 21.04. I-IX 2011.324 Službeni glasnik Republike Srpske 20/11 od 02.9 % + 3.

.

. a u FBiH ćemo postojeća iskustva prilagodili fiskalnim uređajima našeg poslovnog partnera. Postanite korisnik našeg poslovnog informacionog sistema POINT 2000 i riješite se svih briga oko fiskalizacije. Ne dozvolite da fiskalizaciju dočekate nespermni. U RS-u POINT je već prisutan.FIS KA L JE IZA STI CI GL JA A Proces fiskalizacije je počeo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful