P. 1
Tabela Energetskih Vrijednosti Namirnica

Tabela Energetskih Vrijednosti Namirnica

|Views: 14|Likes:
Published by naidkadusic

More info:

Published by: naidkadusic on Nov 14, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/24/2014

pdf

text

original

Bjelančevine

Bjelančevine su najvažniji biološki sastojci svake žive stanice i glavni građevni materijal neophodan za rast i obnavljanje tkiva, a uključene su u gotovo sve biokemijske procese stanica. Zbog toga se o bjelančevinama iz hrane govori kao o zaštitnim prehrambenim tvarima. Od ukupne tjelesne mase odraslog čovjeka bjelančevine čine oko !" # $. Osim što su glavni građevni elementi stanica, bjelančevine mogu također služiti i kao izvor energije, a jedan gram bjelančevina daje % k& 'kilo &oule"a, čita se (kilodžula)*, odnosno + kilokalorije. ,ao izvor energije bjelančevine nisu isplative, jer su namirnice koje su bogate bjelančevinama uglavnom relativno skupe, stoga je energiju bolje namiriti iz ugljikohidrata i masti. Bjelančevine su građene od lanaca aminokiselina. -ko je opskrba organizma energijom i dušikom zadovoljavaju.a, neke od aminokiselina organizam može sintetizirati, pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline. /ruge aminokiseline koje organizam nije u mogu.nosti sintetizirati potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. 0 skupinu esencijalnih aminokiselina spadaju valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, 1enilalanin, treonin i tripto1an. Ovoj listi pridodan je i histidin nakon što je utvrđeno da je potreban tijekom rasta djece. 2sencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki 'grah, le.a, soja*. 3skorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. 4to je on sličniji aminokiselinskom sastavu bjelančevina ljudskog organizma, iskoristivost, odnosno biološka vrijednost bjelančevina je to ve.a. 5ajve.u biološku vrijednost imaju bjelančevine majčinog mlijeka i bjelančevine jaja, budu.i da se nakon resorpcije u organizmu gotovo u potpunosti, tj. 66 posto iskorištavaju. Bjelančevine biljnog porijekla, osim onih koje su sadržane u mahunarkama, imaju nižu biološku vrijednost, jer im neke esencijalne aminokiseline nedostaju, ili su pak prisutne u nedostatnim količinama. 0tvrđeno je da se njihovo iskorištavanje u organizmu znatno pove.ava ako ih u prehrani kombiniramo s bjelančevinama životinjskog porijekla. 7toga je za planiranje prehrane, naročito kada su ekonomske prilike i nedovoljna proizvodnja limitiraju.i čimbenici u opskrbi namirnicama, važno dobro poznavanje njihovog aminokiselinskog sastava radi mogu.nosti kombinacije bjelančevina biljnog i životinjskog porijekla i osiguranja dnevnih 1izioloških potreba organizma na esencijalnim aminokiselinama. Za odraslu osobu koja uzima miješanu prehranu u kojoj je biološka iskoristivost bjelančevina najmanje %6$, a bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla su zastupljene u omjeru 8 , dnevne potrebe iznose oko 6.% g9kg tjelesne mase, za djecu i mladež u vrijeme intenzivnog rasta " .: g9kg, a za dojenčad oko ; g9 kg tjelesne težine.

Ugljikohidrati
<lavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje se iz ugljikohidrata. &edan gram ugljikohidrata daje + kcal odnosno % kl. =rehrambene potrebe ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko + grama 9kg tjelesne mase. =reporučuje se da oko :6"!6$ ukupne energije namirimo iz ugljikohidrata. 5ajvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla. =rema molekularnoj gradi ugljikohidrati se dijele na monosaharide, disaharide i polisaharide, a prema probavljivosti na probavljive i neprobavljive. Probavljivi ugljikohidrati su škrob i še.eri, jer se u organizmu hidroliziraju do jednostavnih še.era glukoze, 1ruktoze i galaktoze, resorbiraju putem tankog crijeva i metaboliziraju na način da se postigne relativno konstantna koncentracija glukoze u krvi. >išak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i miši.ima, a preostali dio nakon popunjenja tih rezervi pretvara se u mast i kao energetska rezerva deponira u masno tkivo. 0 skupinu probavljivih ugljikohidrata uvršteni su i polioli, alkoholni še.eri sorbitol, manitol i inozitol. Oni se prirodno nalaze u nekim namirnicama, ali se i proizvode sintetskim putem, te kao takvi uglavnom koriste u dijetetskim proizvodima. Neprobavljivi ugljikohidrati su polimeri ugljikohidrata uglavnom biljnog porijekla, koji se u organizmu pod djelovanjem probavnih enzima ne mogu hidrolizirati i iskoristiti kao izvor energije. 0 tu skupinu spadaju vlaknaste tvari koje izgrađuju stanične stjenke biljaka, a najve.im dijelom to su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima. 5avedene tvari danas se skupnim imenom nazivaju prehrambena vlakna. Biokemijskim i epidemiološkim istraživanjima utvrdena je važnost prehrambenih vlakna u prehrani ljudi. Op.enito se može re.i da hrana koja sadrži ve.e količine prehrambenih vlakana pove.ava volumen stolice, pojačava peristaltiku crijeva i ubrzava njihovo pražnjenje. 5a taj način se smanjuje koncentracija i ubrzava odstranjivanje po zdravlje potencijalno štetnih sastojaka. 0 vodi topljiva vlakna 'pektini i gume* imaju veliku sposobnost bubrenja i pove.anja viskoziteta, a tu sposobnost zadržavaju i nakon termičke pripreme i konzumacije hrane. =rehrambena vlakna, pogotovo u vodi netopljiv lignin, adsorbiraju 'vežu* organske tvari poput žučnih kiselina i mnogih lijekova. 5ije potpuno razjašnjeno utječe li vezanje žučnih kiselina na vlakna i na metabolizam kolesterola. 5aime, neke vrste vlakana, prvenstveno pektini i gume, imaju hipokolesteremički

učinak, dok posije nemaju. 5ajve.e količine prehrambenih vlakana sadržane su povr.u i vo.u, te žitaricama i proizvodima od žitarica, naročito onih od punog zrna. 7toga se spomenute namirnice preporučuju kao najbolji izvori tzv. složenih ugljikohidrata. 7tručnjaci preporučuju da odrasle osobe u miješanoj prehrani dnevno konzumiraju barem ;:"?: grama prehrambenih vlakana, odnosno oko 6,% g9kg tjelesne 0 suvremenoj prehrani masti predstavljaju koncentrirani i uz še.ere najje1tiniji izvor energije, budu.i da g masti daje energiju od ?% k&, odnosno # kcal. Osim što su bogati izvor energije, masti su važne u prehrani i stoga što omogu.uju apsorpciju tvari topljivih u mastima, prvenstveno vitamina -, /, 2 i ,. 3zvor su esencijalnih masnih kiselina linolne i arahidonske, prema starijoj nomenklaturi poznatih i pod skupnim imenom vitamin @, a važne su i za sintezu nekih hormona mase. 3ako se organizam može prilagoditi i ve.em unosu, nije preporučljivo pretjerivati jer se mogu pojaviti probavne smetnje i pojačani gubitak minerala putem stolice.

Masti
. =o pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, glavninu kojih u hrani čine trigliceridi, a uključuje i 1os1olipide, sterole itd. Aasti su po kemijskom sastavu esteri masnih kiselina i u prirodi se javljaju u dva agregatna stanja" teku.em i krutom. 0 teku.em stanju to su ulja, uglavnom esteri nezasi.enih masnih kiselina, pretežito oleinske kiseline. /obivaju se iz namirnica biljnog porijekla kao što su plodovi maslina i razne vrste sjemenja 'suncokreta, uljane repice, lana, bu.e, kukuruznih i pšeničnih klica*. 7va biljna ulja, osim palminog i od kikirikija, najve.im dijelom sadrže nezasi.ene masne kiseline. Aasti životinjskog porijekla 'osim ribljeg ulja* su u krutom stanju " svinjska mast, mast peradi, loj i maslac. 0glavnom su to esteri zasi.enih masnih kiselina, palmitinske i stearinske i glicerola. Znanstvenim istraživanjima je dokazana uzročna povezanost između vrste i količine konzumiranih masti kao rizičnog čimbenika u razvoju nekih kroničnih bolesti, prvenstveno srčanožilnih, dijabetesa, pretilosti i nekih sijela raka. 7toga stručnjaci preporučuju da se u prehrani pretežito koriste biljna ulja bogata nezasi.enim mastima, a da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne premašuje više od ;:"?6$ energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 6 $ namiruje iz masti životinjskog porijekla 'zasi.enih masti*. 0 prehrani djece i mladeži, kao i u osoba čije su energetske potrebe pove.ane, udio masti u ukupnoj energiji može se pove.ati na ?:$. =rilikom planiranja prehrane treba voditi računa da osim masti koje služe za pripremu hrane 'dodane, vidljive masti*, postoje i tzv. nevidljive masti sadržane u namirnicama, poglavito u mesu i mesnim proizvodima.

Vitamini i minerali
>itamini i minerali potrebni su organizmu u značajno manjim količinama nego bjelančevine, masti i ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer sudjeluju u nizu biokemijskih procesa važnih za normalno 1unkcioniranje organizma. Željezo Aanjak željeza u prehrani uzrokuje sideropeničnu anemiju ili slabokrvnost koja je karakterizirana smanjenom koncentracijom hemoglobina te smanjenim brojem ili veličinom eritrocita. Ovaj tip anemije najčeš.e nastaje uslijed nedostatnog unosa željeza putem hrane, poreme.aja apsorpcije željeza, dugotrajnog gubitka krvi 'menoragije, metroragije, krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, hematurije* ili pove.anih potreba organizma za željezom 'rast, trudno.a, dojenje*. -nemija dovodi do tromosti i pospanosti 'nizak radni kapacitet*, problema u učenju, slabog rasta i razvoja, pove.anog pobola i maternalne smrtnosti, posebno za vrijeme poroda. 5ajbolji izvori željeza su8 meso, riba, perad i jetrica, ali željeza također ima u mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povr.u i suhom vo.u. Beljezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira tako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog porijekla. Bio"iskoristivost željeza, naročito iz namirnica biljnog porijekla, poboljšava se ako se u obroku kombiniraju namirnice koje su bogati izvori vitamina C. Vitamin A =otreban je za rast i di1erencijaciju epitelnog tkiva dišnog, urogenitalnog i probavnog sustava. Dakođer je veoma važan za učinkovito 1unkcioniranje imunološkog sustava. 5edostatak vitamina - može dovesti do oslabljenog vida no.u 'no.no9kokošije sljepilo*. >itamin - u svojoj aktivnoj 1ormi 'retinol* se prirodno nalazi samo u hrani životinjskog podrijetla. 3ma ga u jetricama, jajima i mnogim mliječnim proizvodima te majčinom mlijeku. Anoge vrste vo.a i povr.a tamnijih boja sadrže pigmente, tzv. karotene, koji prelaze u vitamin - tijekom resorpcije u crijevima.

Tiamin ribo!lavin nia"in B# !olna kiselina pantotenska kiselina B$% i biotin pripadaju onome što se ponekad naziva kompleks vitamina B. >itamini B"skupine su neophodni za pretvorbu ugljikohidrata, masti i proteina u energiju kao i za njihovo korištenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Aanjak ovih vitamina može dovesti do ozbiljnih posljedica uključuju.i8 slabost miši.a, paralizu, mentalnu kon1uziju, poreme.aje živčanog sustava, probavne smetnje, ispucalu i ljuskavu kožu, tešku anemiju i poreme.aj rada srca. /ostatan dnevni unos B" vitamina je važan. 5amirnica bogate vitaminima B" skupine su8 tamnozeleno povr.e, grah, grašak, žitarice, meso, riba i jaja. Vitamin & pospješuje apsorpciju željeza iz hrane, tvorbu kolagena 'vezivno tkivo* koji povezuje tjelesne stanice, a djeluje i kao antioksidans. >e.ina vo.a, posebno agrumi i kiEi, te mnoge vrste povr.a, uključuju.i i krumpir, su dobri izvori vitamina C. Vitamin ' je posebno važan za iskorištavanje kalcija u organizmu. 3ma ga u ribljem ulju, jajima i mlijeku, a stvara se i u organizmu kada je koža izložena sunčevom svjetlu. 5edostatak vitamina / kod male djece može dovesti do rahitisa. (od je važan za pravilan rast i razvoj. 5edostatak joda može uzrokovati gušavost 'pove.ana štitnjača* i mentalnu zaostalost. Bogati izvor joda su namirnice podrijetlom iz mora ali i neke druge namirnice sadrže manje količine joda. >rlo važan izvor joda u prehrani su i namirnice oboga.ene jodom npr. kuhinjska sol.

Planiranje prehrane
Jedite u skladu sa svojim prehrambenim potrebama =ravilna prehrana mora zadovoljavati nekoliko temeljnih postavki8 • • • sadržavati dovoljne količine energije, svih potrebnih prehrambenih i zaštitnih tvari u skladu s prehrambenim potrebama pojedinca ili populacijske skupineF osigurati uravnotežen odnos krutih i teku.ih namirnica koje su lako probavljiveF osigurati osje.aj sitosti i zadovoljstva nakon uzimanja obroka.

=laniranje prehrane podrazumijeva sastavljanje plana o vrsti namirnica i obroka za jedan ili više dana prema energetskim i prehrambenim potrebama korisnika, primjenjuju.i prehrambene standarde. =rehrambeni standardi predstavljaju preporučeni dnevni unos energije, hranjivih i zaštitnih tvari neophodnih za održavanje 1izioloških 1unkcija organizma i zdravlje pojedinca 'tablica br. *. 0 tablici br.;. prikazani su neki primjeri potrošnje energije pri različitim vrstama aktivnosti. 0mjerenost je zlatno pravilo. &edenje u umjerenim količinama, kombinirano s umjerenom tjelesnom aktivnosti je najbolji izbor za svakoga. Gedovna tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana pomažu ljudima da ostanu u dobroj 1ormi i zdravi. =rilikom planiranja prehrane treba voditi računa da se u dnevni plan obroka uključe raznovrsne namirnice iz svih skupina namirnica kako bi se osigurao potreban unos svih prehrambenih i zaštitnih tvari 'tablica br.?.*. Gadi 1izioloških procesa probave potrebno je hranu raspodijeliti u nekoliko obroka dnevno, u razmaku od tri do četiri sata. Dreba naglasiti važnost prvog jutarnjeg obroka. =reporučljivo je da se dnevni unos energije raspodijeli prema niže navedenim omjerima8 )ajutrak i doručak oko 9? dnevnog energetskog unosa *bjed oko 9? dnevnog energetskog unosa U+ina i večera oko 9? dnevnog energetskog unosa

,P-&./.0N*,T. P1-21AMB-N.2 P*T1-BA P*(-'.N.2 ,3UP.NA
7vako razdoblje života ima svoje speci1ičnosti, stoga je potrebno voditi računa kako bi se osiguralo upravo onoliko energije, prehrambenih i zaštitnih tvari koliko je potrebno. Dakvu prehranu nazivamo pravilnom prehranom.

4-5 OBROKA DNEVNO

2 OBROKA DNEVNO

Stablizira razinu šećera u krvi !obol"šava kon entra i"u Do#rinosi bu$nosti i $obro% ras#olo&en"u

Razina šećera u krvi os ilira Slaba kon entra i"a Os"eća" u%ora i nevol"kosti

Tablica br. 1. Preporučeni dnevni unos energije - izraženo u kcal
'(E)ESNA 'E*+NA, DOB k. D(E0A 41"un 71se# D(E8A0+ 421$e 46-45 49-43 D(EVO(8+0E 421$e 46-45 49-43 :;<KAR0+ ;:(ERENO AK'+VN+ *ENE ;:(ERENO AK'+VNE 65 43,3 54 95 55 92 52 46 49 42 2652 2432 2642 6222 2222 69,3 54,6 92,3 74 57 43 2922 2322 6272 22,2 25,4 34 75 4562 2432 na k./'' $nevno na osobu/$nevno ENER-+(A ENER-+(A

Tablica br. 2. Potrošnja energije (kcal na sat aktivnosti za žene teške 55 kg
Aktivnost S#avan"e <ivan"e Ra$ u ure$u !ran"e su>a :eten"e Ku=an"e ?o$an"e !ran"e rubl"a na ruke Riban"e #o$ova !l"evl"en"e korova 'e&ak ra$ Vršen"e &ita +.ran"e no.o%eta 0i"e#an"e $rva Oko#avan"e ili ko#an"e ?o$an"e uzbr$o s tereto% k al/= 55 92 95 52 36 35 455 474 474 276 234 625 627 662 654 452

Tablica br. !. "zvori pre#ra$beni# tvari po skupina$a na$irnica
!RO+@VOD+ OD *+'AR+0A !OVRAE + VOAE :)+(EKO + :)+(E8N+ !RO+@VOD+ :ESO + @A:(ENE

B"elanBevine ;.l"iko=i$rati Bil"na vlakna 'ia%in CB4D RiboElavin ;.l"iko=i$rati Bil"na vlakna 'ia%in CB4D Vita%in 0 Vita%in A

B"elanBevine :asti

B"elanBevine :asti

RiboElavin CB2D Vita%in B42 Vita%in A Vita%in D Kal i"

'ia%in CB4D RiboElavin CB2D Vita%in B42

Nia in, Eolati *el"ezo 0ink :a.nezi"

Folati *el"ezo :a.nezi" 0ink :a.nezi"

Nia in, Eolati *el"ezo 0ink :a.nezi"

Trudni"e i dojilje

'ru$noća #re$stavl"a #ovećani na#or za ti"elo &ene, #a "e #ravilna #re=rana vrlo va&na1 'rebali biste "esti $ovol"no #ri"e i ti"eko% tru$noće $a #riskrbite $o$atnu ener.i"u, b"elanBevine i =ran"ive tvari ko"e su #otrebne Va%a i $a Vašo" bebi o%o.uće na"bol"i start u &ivotu1 Vita%ini i %inerali Cosobito &el"ezo, "o$, kal i", Eolna kiselina i vita%ini A, 0 i KD su #osebno va&ni1 (e$ite razne vrste voća i #ovrća, osobito naranBaste bo"e i ta%nozeleno lisnato #ovrće1 Ako $o"ite, Vaše #otrebe za =ran"ivi% tvari%a su Bak veće ne.o ti"eko% tru$noće1 Osi.ura"te raznovrsnu #re=ranu s $ovol"no na%irni a ko"e sa$r&e visoki #ostotak ener.i"e, b"elanBevina, voća i #ovrća1 'rebali biste #iti $osta tekućine, %li"eka i voćni= sokova1

*drasle osobe
'"elesno aktivne o$rasle osobe treba"u "esti više, a neaktivni %an"e, $a bi za$r&ali #ri%"erenu t"elesnu te&inu1 Ako ste t"elesno veo%a aktivni, "e$ite više =rane bo.ate u.l"iko=i$rati%a, $a biste %o.li tako nastaviti1 C Dto ste aktivni"i to više u.l"iko=i$rata %o&ete "esti1 *ene treba"u uzi%ati $ovol"ne koliBine kal i"a ti"eko% &ivota kako bi s%an"ile .ubitak koštane %ase1 ; il"u s#r"eBavan"a osteo#oroze #otrebno "e znati $a #reven i"a osteo#oroze #oBin"e u %la$osti, u vri"e%e na"br&e. rasta kosti1

,tarije osobe
Anogo starijih ljudi danas vodi aktivan život, ali pothranjenost za njih može biti ozbiljan problem. 5a primjer, bolest ili gubitak osje.aja okusa mogu smanjiti apetitF gubitak zubi može otežati žvakanje, smanjuje se mogu.nost apsorpcije u crijevu, tjelesna ošte.enja, kronične bolesti i slabost udružene sa siromaštvom, usamljenoš.u i depresijom mogu otežati nabavljanje i pripremanje hrane. 7tarije osobe trebaju obratiti pozornost na to da u obrocima koji su niže ukupne energetske vrijednosti osiguraju dostatne količine bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i biljnih vlakana.

V*'.T- 1A0UNA * T(-4-,N*( T-Ž.N.

,oličina energije koja je potrebna da se postigne i održi poželjna tjelesna težina ovisi o8 dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti osobe pa i klimatskim uvjetima. =otrebe za energijom široko variraju. 3oja tjelesna te+ina je po+eljna5 0običajena metoda za ocjenu prehrambenog stanja odraslih osoba je izračunavanje indeksa tjelesne mase '3DA*. 3ndeks tjelesne mase računa se tako da se težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. @ormula je8 Dežina u kg 3DA H """""""""""""""""""""""""" 'visina u metrima*; ,riteriji 7vjetske zdravstvene organizacije za ocjenu prehrambenog stanja prema vrijednosti 3DA odraslih osoba 'osim trudnica*8 I ispod J,: H pothranjenost I J,: " ;+,# H poželjna težina I ;:,6 " ;#,# H pove.ana težina I ?6,6 " ?+,# Hstupanj 3 pretilosti I ?:,6 " ?#,# H stupanj 33 pretilosti I iznad +6 H stupanj 333 pretilosti /akle, osoba u navedenom primjeru, ima nešto pove.anu tjelesnu težinu. Gadi brzog odredivanja 3DA i prehrambenog statusa možete se poslužiti kalkulatorom koji se nalazi na ovoj stranici.

*"jena prehrambenog stanja i rasta dje"e 7like i ; prikazuju krivulje rasta za dječake i djevojčice u dobi od ;" J godina. 7pomenute krivulje temelje se na međunarodno priznatim re1erentnim vrijednostima koje se koriste za ocjenu postignute visine i težine za određenu dob djeteta. >isine i težine poželjno uhranjene djece obično padaju između ;: i %: " tog percentila, a djecu čije su vrijednosti visine i9ili težine ispod :"og i iznad #:"og percentila potrebno je dodatno pratiti i savjetovati se s nadležnim liječnikom. ,orištenje percentila nam omogu.ava da usporedimo težinu i visinu određenog djeteta s vrijednostima vršnjaka. 5a primjer, ako djetetova težina i9ili visina odgovara J6"om percentilu onda je to dijete teže, odnosno više od J6 $ druge djece iste dobi. /a bi ste koristili ove dijagrame, izmjerite djetetovu težinu i visinu, a potom na odgovaraju.em dijagramu za dječake 'slika * ili djevojčice 'slika ;*, pronađite njegovu dob na vodoravnoj osi, a visinu 'cm* ili težinu na okomitoj osi te označite točku u kojoj se sijeku. Dada odredite gdje točka pada u odnosu na krivulje percentila na dijagramu. Zdrava, dobro uhranjena djeca rastu normalno i trebalo bi ih vagati i mjeriti redovno, barem jednom godišnje.

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

%a$irnica (1&& g Mlijeko (0,9 % mas i! Mlijeko (&,' % mas i! Jog)* (o+i,-i! Kiselo .*/-je 1la ko .*/-je P)2i-g o2 ,okola2e 1i*-i -ama3i ('&% mas i! 4o5lje-i si* (%( % mas i! 4.*2i si* (%(% mas i! 1.je6i k*a.lji si*

'nergija kJ kcal "#$ %0 '$( ## &#0 %0 000 "9' "&00 &"$ (#0 "&% %00 ""( "'$( &0( "((( &$' "0" $'

() g %,$ %,$ ( & ' '" # # & %

*jelančevine g &,& &,& % & & &,( "& "% '( "(

+asti g 0,9 &,' % "0 &' % ( '% '0 &

ME1O I ME1NE PRER78EVINE %a$irnica (1&& g 9)+*e3i ( ele:i! ;*e-o.ke (go.e2i-a < s.i-je i-a! ;*e-o.ke (5ile:e! Ja-je i-a (s*e2-je mas-a! Je *a ( ele:a! Je *e-a 5a= e a Ko+asica (5*osje,-o! Ko-je i-a K*.a.ice K)-i: Mes-i -a*e3ak (s.i-jsko meso! Mlje.e-o, mije=a-o meso O.,e i-a Pile i-a (+ijelo meso +e3 kos ij)! P)*e i-a (+ijelo meso +e3 kos ij)! 1alama 5a*i3e* 1alama, 5ile:a, 5)*e:a 1la-i-a 1*-e i-a 1.i-je i-a >)-ka 2imlje-a i 5*=) >)-ka (k)/a-a! >)-ka 5)*e:a?5ile:a 4ele i-a 'nergija kJ kcal (0( "'" "&(0 &'0 "000 '(0 0$( '"" ($( "&$ "0#0 %%0 "&(( &'% &$0 09 "$00 %'% ((0 "&' "$00 %'% "0#0 '(& "0(0 '%# #00 "%% 9$0 '&" '"90 ('& 0'0 "9$ '(&0 #0( ("( "'& "%%( &%( "#(& &0( ""%( '$% ('( "'0 &90 "0( () g " ' $ 0 % " " 0 0 " % 0 0 0 0 " " 0 0 0 0 0 0 0 *jelančevine g "( "" "& "9 "0 "' "" "# "& "# "' '0 "& '" '' "$ "# 0 '" "0 "0 "9 "9 '" +asti g # '9 '0 "( % %0 &0 ' &9 # %0 "9 '% & ( %$ "% #0 & '$ && '0 ( &

RI97

%a$irnica (1&& g 9akala* Dag-ja @*ge, ;a*i-ga I-:)Jas og Jeg)lja Kame-ica (os *iga! Lig-ja Losos Pas *.a 1a*2i-e ) )lj) 1k)=a >a*a>kam5i > )ka 4)-j ) )lj)

'nergija kJ kcal '9( $# '$0 ## '9( $( #(0 "(( &"0 09 &0( 0# 0$( '09 ''( %9 '9( $$ 9"0 '"$ %$0 ""' "00( '%0 0'0 "9( '$0 #( &"0 9" &0( 0( "'$0 &0&

() g 0 ' 0 0 0 " " % " 0 0 " 0 0 0 0 0

*jelančevine g "$ "' "( "& "$ "# 9 # "# '0 "0 '% "9 "0 "$ "$ '%

+asti g " ' ' "0 & ' "0 " " "% ' "% "' & ' ' '"

PROIZVODI OD AI47RIB7 %a$irnica (1&& g B*-i k*)/ D.o5ek @*i3 Kola,i o2 samog ijes a Kokice K*)/ sa cijelim 3*-ima K)k)*)3-i k*)/ K)k)*)3-e 5a/)ljice M)sli Pol)+ijeli k*)/ P=e-i,-o +*a=-o Ra6e-o +*a=-o Ri6a lj)= e-a Ri6a -elj)= e-a 1oja ) 3*-) 1oji- si* ( oC)! 4jes e-i-a sa jajima Zo+e-e 5a/)ljice 'nergija kJ kcal "0%# '(0 "(90 &9$ "((0 &$0 "&"( &"% "(00 &$# "00% '%0 9"( ''0 "#'( &00 "((0 &$" "0(( '(' "((0 &$0 "%90 &(# "(%0 &#0 "((0 &$" "$0( %'$ '0( $' "#&0 &90 "#00 %0' () g (" $$ $( &9 $' %# &" 0& #0 (' $" &( $9 $( '# ' $' ## *jelančevine g # "0 "0 $ "& $ ( # "" & "' 9 $ $ &0 0 "& "% +asti g " " " "& % " 9 " # " ' " " ' "9 % & $

KRDMPIR I PROIZVODI OD KRDMPIR7

%a$irnica (1&& g Či5s o2 k*)m5i*a K*)m5i* K)/a-i .alj)=ci o2 k*)m5i*o.a ijes a PomC*i

'nergija kJ kcal '&$( (#0 &(( 0( %90 ""$ ""&0 '$0

() g (0 "9 '$ &%

*jelančevine g ( ' " %

+asti g %0 0 0 "'

VOEE %a$irnica (1&& g 7-a-as 9a-a-e 9o*o.-ice 9*esk.e Di-je @*o6Fe @*ej5 Ja+)ka Jago2e Ki.i K*)=ke L)+e-ica Mali-e Ma-2a*i-e Ma*elice Na*a-,e Ri+i3l (c*.e-i! Ri+i3l (c*-i! >lji.e 4*e=-je 'nergija kJ kcal '&0 (# %"0 99 '#0 #' "9' %# "00 '% '9( $0 "00 %' '"0 (' "(0 &# '&0 (( '&0 (( "00 '% "$0 %0 '00 %0 '&0 (% ''# (% "90 %( '#0 #& '%( (0 '%0 ($ () g "& '& "% "" ( "# "0 "' $ "" "' ( 0 "" "' 9 "0 "% "% "& *jelančevine g 0 " " " " " " 0 " " 0 " " " " " " " " " +asti g 0 0 " 0 0 0 0 0 0 " 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

J7J7 %a$irnica (1&& g Bijelo jaje A) a-jak 9jela-jak 'nergija kJ kcal $00 "#$ "(00 &$$ '&0 (% () g " 0 " *jelančevine g "& "# "" +asti g "" &' 0

POVREE

%a$irnica (1&& g 7* i,oke 9*ok)la Bikla B.je a,a Bele* @*a/ @*a=ak Kelj K*as a.ci K)5)s (kiseli! K)5)s (sla ki! L)k M*k.a Pa5*ika Pa li26aPo*il)k Raj,ica >am5i-jo-i >5a*oga >5i-a Zele-a sala a Zelje

'nergija kJ kcal 90 '& "%0 && "(0 &$ ""$ '0 "(9 &0 %00 ""0 &09 9& "90 %# %' "0 "09 '# '"0 (' "$( %' "%# &( ""$ '0 ""0 '# "#0 &0 00 "9 "0" '% 00 '0 9# '& (9 "% "00 '(

() g ( % 0 % $ '" "% ( ' % $ 9 $ ( ( # & & & ' ' %

*jelančevine g " & ' ' ' $ $ % " ' % " " " " ' " & ' ' " "

+asti g 0 0 0 0 0 " " " 0 0 " 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

M71NOEE %a$irnica (1&& g Maslac Ma*ga*iMajo-e3a Majo-e3a lig/ 1.i-jska mas 9ilj-a mas 4a* a* )mak Dlje masli-o.o Dlje *e5i-o Dlje o2 s)-cok*e a Dlje o2 k)k)*)3-i/ klica 'nergija kJ kcal &"90 $(( &0%0 $'0 &'00 $#" "%%0 &%" &000 900 &"(0 $(& "9$( %00 &000 900 &000 900 &00( 9'0 &09" 9&0 () g 0 0 & # 0 9 ' 0 0 0 0 *jelančevine g " 0 " " 0 "% " 0 0 0 0 +asti g 0& 0" 00 &( "00 $% (' "00 "00 "00 "00

1L74KI>I

%a$irnica (1&& g 9isk.i mas-i 9om+o-i .*2i o+i,-i 9om+o-i .o:-i Čokola2a mlije,-a Čokola2a 3a k)/a-je Čokola2-i +om+o-i Čokola2-i -ama3 G -) ella @)ma 3a 6.aka-je @)me-i +om+o-i Kakao 5*a/ Keks sa ,okola2-im 5*elje.om Ma*mela2a Me2 Na5oli a-ke Pi=ko i Pla3ma keks P)2i-g ) 5*a/) >e:e* k*is al

'nergija kJ kcal "9%( %#' "#&0 &90 "''0 '9' '&(( (#& '&(( (#% "90( %90 '''0 (&% ""$0 '00 "%(0 &%( 9$0 '&' ''00 (&0 "090 '#" "'$( &0& '&0( ((0 "#&( &9& "0"0 %%0 "#00 &00 "#(0 &9"

() g (' 9" $& (( #& #0 (9 $0 00 (( #0 ## 0" #' $0 $0 9( "00

*jelančevine g ( 0 0 9 "% ( $ 0 0 '0 # 0 0 % "' "' 0 0

+asti g '# 0 0 && '0 '' &0 0 0 "% '0 0 0 &' $ "' 0 0

PIE7 %a$irnica (1&& g Lim)-a2a 1ok o2 ja+)ke 1ok o2 -a*a-,e 1ok o2 g*ej5a 1ok o2 *i+i3a 1ok o2 m*k.e 1ok o2 g*o6Fa 1.ije lo 5i.o B*-o .i-o 9ijelo .i-o Rakija Pje-)=a.o .i-o Viski 'nergija kJ kcal '"0 %9 '00 %$ '00 %$ "$0 %0 '"0 (0 "'0 '0 &00 $" "90 %( '00 ## '90 $0 $$0 "0( &(0 0% "0(0 '(0 () g "' "' "" 9 "' # "0 % 0 0 0 & 0 *jelančevine g 0 0 " " 0 " 0 " 0 0 0 0 0 +asti g 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ener.etske vri"e$nosti #o"e$ine =rane C k al G 4222 kalori"a D, kao i sastav C ;? Gu.l"iko=i$rati D

Vrijednosti se odnose na $66 gr

M-,* Namirni"a kj k"al

&agnje.e meso

6??

;+!

<oveđe meso 7vinjsko meso Aljeveno, ešano 4kembi.i /žigerica =ačije meso <uščije meso =ečeno pile.e meso ,uvano pile.e meso ,rvavica /žigernjača ,obasica >iršle =resna šunka M-,N. NA1-,&. ,uvana šunka 7lanina =arizer ,uvana slanina Aesnata slanina Aleko 7latka pavlaka &ogurt M4-3* . M4-0N. P1*.)V*'. =uter 7ir " masni 7ir " posni ,ravlji kiseli sir ,isela pavlaka V*7&abuka ,ajsija Banana Borovnica Breskva 4ljiva <rožđe ,ruška >išnje <rejp1rut

%;! ;# JJ; +6% :%: %6 J + +:6 J+6 #++ ;6!! 6!% 6:6 ++: : ?:+? 6!? !#% ; 6+ :: ;%% ;:; ? % %+? 6!? J%+ !:# ;6 ; 6 ;:! ;:; %! ; 6 ;#+ ;:! ;? !J

%? ;!# ; 6 #% ?% !% #+ 6% ;66 +!? +#; ;:+ ;:6 ?++ ;%+ J++ ;:? %;; J++ ?% ?6+ !6 %:: + : ;:? ;6J :% +J :6 ! !6 +; :6 %6 ! :: +6 ,*3*V. . NAP.T&. A43*2*4NA P.7A P*V173*8TUN.0AV * V.7-

/inja Kubenica 7mokva Badem Kešnik Orasi ,ikiriki ,rompir ,ar1iol <rašak Boranija ,rastavac Zelena salata Crni luk Gotkvice Zelena paprika Crveni kupus =aradajz Celer ,iseli kupus =ečurke ,elj Damno pivo 6,:l 7vijetlo pivo 6,:l Crno vino 6,:l Bijelo vino 6,:l 4ampanjac 6,:l Gakija 6,:cl >ermut,viski 6,:cl >otka, džin 6,:cl ,onjak, liker 6,:cl 7ok od narandže 7ok od limuna ,oka"kola Laj bez še.era ,a1a bez še.era #6 "

%! ?6 6#; ;%%: ;J#6 ;#:6 ;%;6 ?:% %6 :: ?6 ?6 +; #; J+ #; 66 %! !? 6# : 6: !#? #+: ++: ;%% %! +!! :6+ 6:6 6:6 +#! ;:; ;6; 6 6

+; ? ;!+ !: !#6 %6: !? J: % ?% ? % 6 ;; ;6 ;; ;+ J : ;! J ;: !: ;;: ?++ ?6+ ;J6

;6 ;:6 ;:6 J !6 +J 6 6

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->