HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema.F. (S. klju~ni za operaciju Lutka. Po svemu sude}i. I SLOBODNA BOSNA 5 . kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. (M. direktor Zubac je sam sebi. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora.2012. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}.) 6.12.. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM.M. Naime. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka.

Svi su oni. Veljka SLOBODNA BOSNA I 6.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. Tek prividno. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. O mnogim je svojim. lojalni. odgovorni. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. . fizi~ki. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. jedino relevantno. “high class“. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . Dapa~e.Fiću Muslimovića. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. Istini za volju.. čak i da je htio. ~ak i da je htio. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a.najprije nekompetencija. Enveru Mujezinovi}u. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. prema njegovim saznanjima. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. obavje{tajni ratni sufler. suradnicima.2012. general Aleksandar Vasiljević. zapravo. ovo je. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. kazao je Vasiljevi}. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. zatamnjenja u pam}enju. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . dr`avne potrebe. general Aleksandar Vasiljevi}. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u. reklo bi se. Nije ba{ nekoj. vanserijski obavje{tajac. nije mogao. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno.Fi}u Muslimovi}a. od jutra do sutra. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. bili uzorni.12. Tolimir.. bezveznoj pijaci. siromah. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije. radili su vrijedno. nego kultnoj pijaci na Stupu. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. kao {to znamo. da ne ka`em kao krtice. Vasiljevi}. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . vi{estruka kompromitiranost. ovo je va`no. M e|utim. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). omatorjeli {ef KOS-a. manje-vi{e dragim suborcima. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. nije mogao. dok su slu`bovali u KOS-u. ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. oba{ka. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. Ali. Nakon {to je ~asno. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. uop}e. Seadu Reki}u. a potom i te{ka. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. generala Aleksandra Vasiljevi}a. strana~ke. principijelno i nepovratno. nekoliko kopalja iznad svih njih. “Nakon toga je. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“. uporno kao mravi. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. Dapače.

medijski cenzor. na su|enju “bugojanskoj grupi“. islamski mistik. kada je direktno (“siromah“. Izetbegovi}. korumpiran“. Muslimovi}. Ali on u to. stru~ne.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija. stereotipiziranih proizvoljnosti. poraditi na “vi{im razlozima“. kasnije armijski ideolog. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. bezdu{ni..NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. prije svih iranskim.“vojni ekspert“. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije.2012. Za{to trebaju. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. Muslimovi}.) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. geostrate{ki. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. ^itao je. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. a postoje sna`ne indicije da jeste. ipak. 7 . Frenkija Simatovi}a... Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu.. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. moralista. Marti}a.12. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. [e{elja.. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost. treba. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. jeneaevski spletkaro{. promiskuitetan. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog.. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. KOS. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. skreno. nacionalni. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“. “jednostavno ne veruje“.. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH. ~injenicama potkrijepljenih. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. kameleonski sivomaslinasti. vjerski. {to je mnogo va`nije. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal.. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a). A u osnovi je ostao isti rigidni.pov. osim ako postoji neki vi{i razlog. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. nimalo povr{nih opa`anja. ali i niz lucidnih. U Sudu Bosne i Hercegovine. Tu`iteljstvo je u 6. koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a. Bakiru Izetbegovi}u. Arkana. morala bi i trebala biti ozbiljnija. iranska obavje{tajna zajednica. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. Haag.

1. bijesan. gun|a prosje~ni srpski doma}in. Mislim .” Ali. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. bila {ta zamjera. 30. najvi{e na sebe samog. manje od samostalnosti. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. SUBOTA. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. ja ti ni{ta ne zamjeram. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. drugi tabloidni (ili. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. novinar iz RS-a. izri~it je. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. autonomija Kosova. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. tako. 5. dobrodu{no me umiruje: “ali. Na sve sam ljut. ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. moja zapovijedna odgovornost. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. zamjeram ja sebi. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. pornoidni. “dovi|enja Marijana!”. koji je. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke.ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. zamjeram Sarajevu. a ne za optu`ene. 3. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} . Danas je. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. 2. novinar Dana. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke.. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu.ni{ta! A sad adio. mi smo za konfederalni model. 29. uhapsile. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke.” Mora da su grdne pare zgrnuli . ko halva. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora.. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.12. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. ili ne zamjera. Ratni komandir policije na Palama. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. 4.” Vrlo sli~no. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. novinarka iz Zagreba. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. ukabulio ili ne. I precizno pojasnio. ogor~en. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. mudrog. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. ESAD HE]IMOVI]. kada su kasnije istinskog mirotvorca. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa.2012. a nije nego je za~et u Beogradu. sa Thacijem i Haradinajem . Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. SLOBODNA BOSNA I 6. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. Htio. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI].” Taman tako: sa Vlasijem.SVAKA MI JE ZLATNA. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. PETAK. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. priznao. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim.Slovenci su za federaciju. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. VI[NJA STARE[INA. sa Rugovom vi{e od autonomije. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. navodno. ZORAN @U@A. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK. Maleti}a. i ja. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA. po~eo iz Slovenije. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu.

.

45 sati. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. Kako saznajemo.M. Kako je navedeno u saop}enju. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu.B. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo.) SLOBODNA BOSNA I 6. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. novembra.2012. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. Kako doznajemo. kada je u prime time terminu. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. a dr`avni javni servis. usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa. ali je kulminirao prije nekoliko dana. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. No. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona. Bevanda je. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. decembra. u subotu (1. Mehmedi} je samoinicijativno. ina~e. ostvari prihod od 150 KM?! (S.12. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. u 22. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. predsjednika FS RS. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. u 13. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. bez zananja Stranke. da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. decembra). Josip Bevanda 10 .) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. Bevanda. Naime. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH.

dru{tvu. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. radi op{te generalne prevencije.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon.12. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. kao kandidat iz istog kantona. blago re~eno. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja.2012. preziru. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. no taj im je plan neslavno propao. ~ime bi bio eliminiran Begi}. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. SDS. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. Po svemu sude}i. (N. Van Hercegovine i dijela RS. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. SDP i SBB. No. (M.H.A. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. Dodika i Lagumd`ije. SDA i SBiH. dugogodi{nji kadar SDA. No. Trebalo bi. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . I SLOBODNA BOSNA 11 . Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. NE Mislim da su kazne neprimjerene. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo.

.12.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.2012.

{to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. stanje u dr`avi nije vanredno. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. I SLOBODNA BOSNA 13 . s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. primjerice. Osim toga. Istina. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. ma kako izgledala logi~na i racionalna. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. dulje vremena otvorena pitanja. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. u jesen 2014. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. Tihi}eva argumentacija. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. Osim toga. Sli~ne. u narednoj godini. statutarni ustroj Mostara. godine. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. koja }e. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. ali nije ni daleko od toga. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. i Tihi} smatra da }e SDA. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke.12. SDP. po svoj prilici. ali i op}enito najve}e partije u BiH. ali ni bilo koja druga demokratska partija. sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. Njihov glavni politi~ki rival. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“.2012. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. kao {to su. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine.

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. sticajem razli~itih okolnosti. demonizirati SDA kao “deni~arsku“.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. “islamisti~ku“ partiju koja }e. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. Terzi} je promijenio strana~ki dres. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. godine. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. prema strana~kom Statutu. proveo punih 16 godina. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. rješavat će se neka izrazito teška. U me|uvremenu. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. mora usvojiti Glavni odbor. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa.. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. godine. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. ako bi bio izabran.2012. do odr`avanja kongresa 2013. Na proteklom kongresu. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. dakle godinu kra}e nego {to }e. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. SDP i SBB. “radikalnu“. primjerice. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. Tihi} je imao dva protukandidata . . predvodnik tzv. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga.12. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. statutarni ustroj Mostara. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. kao što su. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. ako preuzme vlast. dakle u maju 2013. SLOBODNA BOSNA I 6. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. koji preferira konvenciju. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. Tihi} je popustio. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. U me|uvremenu. na kojem bi. ako se uop}e ponovo kandidira. ili }e pak. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. dulje vremena otvorena pitanja. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a.

.

a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. zastupa optu`nicu. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a. . Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. Komesaru ]osi}u se. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. nadalje. 16 I podsjetimo. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. u me|uvremenu.12.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su.2012. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}. Konstruiraju}i. na (ne)milost okorjelim kriminalcima. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. navodni skandal. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6.

Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. novembra ukinuti policijsku za{titu. prema istoj odluci. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. najdu`e desetak dana. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. komesar ]osi} je 13. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. komesar ]osi} je 17 . a onda i medijska haranga. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. I mada je. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. ali nije dobio pozitivnog odgovora. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom.12. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. niti zakonskog upori{ta. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. decembra. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. po potrebi. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. No. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. novembra poslao dopis da }e 19.2012. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. uklju~uju}i i stalni 6. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. dan poslije. i to jo{ sredinom oktobra.

Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. Prema toj se Uredbi. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH.12. iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. izme|u ostalog. Kako. podrazumijevaju i goleme tro{kove. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu.2012.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. tak o|er. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. nisu imali nikakvih neugodnosti. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. da situacija bude jo{ apsurdnija. niti njegova obitelj. No. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. Procedura. izme|u ostalog. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. SLOBODNA BOSNA I 6. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. me|utim. No. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . policija. u sarajevskom kafi}u Pravda. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. naime. 18 . mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata.

.

. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi. SLOBODNA BOSNA I 6. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina.2012. godine.12. ostat će nekažnjeni. Pored Milana. Ipak.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve. do augusta 1994. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. u skoro 20 godina postojanja.

a u Pionirskoj 53). Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. I SLOBODNA BOSNA . dvije starije `ene. sa svojim vojnicima.. godine u Fo~i) tokom 1992. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila.. pored ostalog. te ih spalio u `ivoj loma~i. Milan je. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. otkinuti su mi dijelovi u{iju. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. koja je djelovala u Vi{egradu. kao {to su Albanija. U tom periodu.. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. trenutno. protjerivanje i druga nehumana djela. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. Bilo je nekoliko starijih ljudi. a i za njihovu smrt je kriv. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. U neke od tih zemalja. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. Na kraju su ku}u zapalili”. dva-tri starija ~ovjeka. Milan Luki} kriv je za progon.2012. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. slave svoje zlo~ine. decembra ove godine. U nekim slu~ajevima. a ruke su hendikepirane sto posto. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi.. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. godine. satjerao na desetine civila. Na ku}u su najprije bacali kamenje. pijani i bijesni. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. Tribunal. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. te ubistvo Hajre Kori}. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. Poljska i Slova~ka. potom ru~ne bombe. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici. ubistva. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena.12.

Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer.12. biv{eg policajca iz Vi{egrada. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. ali su koristili i prostorije stanice policije. a potom ubijeno. Izme|u ostalih. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. logoru za `ene. Slobodanu Praljku. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. Brunu Stoji}u. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. a prona|ena su tijela tek nekolicine. a dio njih i procesuiran. godine imala 24 godine. Milovoju Petkovi}u. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne .MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. Jasmina je 1992. On je 2010. da bude oslobo|en. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. . koji je osu|en na 15 godina zatvora. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. oko 200 djevojaka i `ena. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru.2012. godine. koji se sam branio. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. 22 SLOBODNA BOSNA I 6.Jadranku Prli}u. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Pre`ivjele su ~etiri. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. a Tolimir. Bosni i Vojvodini. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. Za razliku od Luki}a. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. banji u blizini Vi{egrada. godine u jezeru Peru}ac. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini.

najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Dragan Nikoli} (Su{ica). U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Mile Mrk{i} (Vukovar). Miroslav Bralo (La{vanska dolina). “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”.5 do 10 godina. Esad Land`o (^elebi}i). Du{ko Sikirica (Keraterm). Milorad Krnojelac (Fo~a). Radomir Kova~ (Fo~a). Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. Hazim Deli} (^elebi}i). Ranko ^e{i} (Br~ko). Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. tu`iteljica Carla del Ponte. 6. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu. Mladen Naletili} (Mostar). u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28.12.2012. Vinko Martinovi} (Mostar).KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. Dario Kordi} (La{vanska dolina). Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3.500 ljudi. Momir Nikoli} (Srebrenica). a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. I SLOBODNA BOSNA 23 . Blagoje Simi} (Bosanski [amac). Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Vidoje Blagojevi} (Srebrenica).

HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu. Guenael Mettraux.. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda.2012. ali i uzdrmale region. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. jer je jasno da je zlo~in po~injen. Ovo sigurno nije pravda“. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. biv{i vo|a OVK. rekla je. general Ante Gotovina. Zlo~in. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA. ovo je negiranje velikog zlo~ina. Ja se sla`em s njihovim izjavama.12. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. duboko su uvrijedili oslobođene. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala. Ramush Haradinaj. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. generalnom sekretaru UN-a. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima..POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. Ne mogu to prihvatiti. . Biv{a tu`iteljica. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. kao i Ramushu Haradinaju. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina.

Biv{a tu`iteljica. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja.2012. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . ali takva sum6. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. pa i kad joj mandat prestane. biv{eg generala Armije BiH. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. Na pitanje.12.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. mislite li da je politika. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. dok traje postupak pred Sudom”. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a. rekla je: “Ne znam. i Ljube Bo{koskog. biv{eg makedonskog ministra policije. Hrvatska. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. novac ili lobiranje uticalo na presudu. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. a kao tu`iteljica.

Gospodine Mettraux. godine Ramusha Haradinaja. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. izme|u ostalog. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama. Prevelikom broju ljudi. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. generalu Seferu Halilovi}u. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. Gotovine. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim.2012. progona stanovnika srpske nacionalnosti. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. na kraju. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Obrovca. . ina~e desnu ruku Hashima Thacija. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Da li ste posjedovali tzv.12. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito.

nagraditi hrvatskim ostrvom. Niti ostrvo. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. Ramush Haradinaj. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. koju je podigla Carla del Ponte. po mom mi{ljenju. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. Idriz Balaj. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. a da on nije. 27 6. Kako sam rekao ranije. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Ivan Čermak. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. kako na{ list saznaje. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. Ni{ta. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. I SLOBODNA BOSNA . Podsjetimo. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. ve}ina u pravu. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Greg Kehoe i Payam Akhavan. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. Samo }u re}i da je. Ali. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. bio bih nagra|en milion puta vi{e. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. Sefer Halilovi}. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. Ako bi to bila posljedica su|enja. Luka Mi{eti}. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima.12. puno propusta u svom radu.2012. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. Lahi Brahimaj. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. a to su Ante Gotovina. Vi{e od toga ne tra`im. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. Limaj i drugima 2003. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Mladen Marka~.

ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”. Me|utim.. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. Ona je to arogantno i bijesno odbila. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. kako je Geoffrey Nice. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. “Tu`ila{tvo. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. slu~aj Grabovica. . jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom.2012. Istina. “Nepotrebni deal“. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. Milo{evi}a. Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Hrvatski. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. ljudski resursi itd. u predmetu Halilovi}. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. jer je ona. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. zahvaljuju}i Carli del Ponte.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}.12. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. kazao je Nice. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. vrijeme. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. Kao njenu popustljivost prema Srbima. ali i od vlastite javnosti. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. SLOBODNA BOSNA I 6. isti~e Nice. Recimo. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. insistirala da ih podigne. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. kako bi se u{tedio novac. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. kao i nje i drugih tu`ilaca. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. lupaju}i {akom po stolu.

Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. dakle. jer je navodno. puno prija spornog glasanja. A povrh svega. me|utim. Federalni ministri. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij .premijer i dva dopremijera . I SLOBODNA BOSNA No. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. 6. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa.12. On. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima.2012. Pored ostalog. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. napustio salu. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa. ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu.

aprila 1993. i maltretiranje dvije osobe koje je. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16.2012. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. .ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. pucala u `ene i djecu. izru~ile bh. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je.12. pod prijetnjom smr}u. podsjetimo. 30. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. ranjavanje `ena i djece. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. tri vojnika.

POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“.. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. An|elku [agolj i njezinog sina. koji su se ranije predali. koji je u to vrijeme imao 66 godina. Zolja je odmah pucala u njega. naime. po~ela nasumice pucati po sobi. kada je zapo~eo napad Armije BiH.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. strijeljala vojnike 6. N ed`ada Hod`i}a. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. skru{eno je. No. Svjedokinja-pokajnica je. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. po~inila. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. priznala da je. a nakon {to je pao mrtav.2012. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. Osim {to je. stara samo dvije godine. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. k}erka Anica Kre{o. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. Zdravka i Franju Drlju.12. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. te civile @eljka Bla`evi}a. UBOJICA. Anica Bla`evi}. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. odnosno oca.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. susjeda An|elka [agolj. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. D `evada Sal~ina. gdje su. aprila ‘93. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. skupa sa svojim pratiocem. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. DOMA]ICA. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. Nedeljka i Peru Kre{u. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. te vojnike Mensura Memi}a. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. Potom je. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. doimaju}i se poput skromne doma}ice. zajedno s djecom. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. u podmakloj `ivotnoj dobi. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava.

Guido Puletti. iako se o~ekivalo da }e je. . skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. U istrazi protiv Mensura Memi}a. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca.2012. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. natjerala je da skine hla~e. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. a mogu}e i istog dana. Petorica Talijana: Fabio Moreno. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. No. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu. Me|utim. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. Sergio Lana. kako bi provjerila da li je musliman. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika.12. ~ak i da je nije imenovao. dakako. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“. mjesec dana poslije pokolja u Trusini. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. svjedokinje Delinac. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. Zolji.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. neka vas ubiju va{i. kazao je svjedok. saznao da ima nadimak Zolja“. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. pravosu|u sti}i i primjerena kazna.

Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). UBOJICA. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. gdje je `ivjela kratko. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. u dopisu koji je 2009. dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. promijenila prezime u Yetisen. DOMA]ICA. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. me|utim. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. Sve do aprila pro{le godine. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. nakon ~ega je. Hanefija Priji} Paraga je 2001. budu}i da je ve} 6. emigrirala u SAD. I SLOBODNA BOSNA 33 . Razumljivo. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. Potom su skrenuli na sporedni put. brigade ARBiH. 1998. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji.12. i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. dok su on. godine. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. Iako su brojni svjedoci. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. januara 1998. kada je uhap{ena. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi.2012. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. koji je uz pomo} SFOR-a. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu.

Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije.116 KM. Iz izuzete dokumentacije. (1.3 miliona KM.12. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”.a.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6. TRO[IMO TU\E. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38. .LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede.3 miliona KM. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. vi{e od milion maraka. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. op. po nalogu tu`ila{tva. Ubjedljivo najvi{e novca. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}.039.2012. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38.

Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. ispla}eno 326.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. Me|u medijima kojima su 2012. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. Navodno. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede.12. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. prema izuzetoj dokumentaciji. kojoj duguju 83 hiljade maraka.000 KM. Naime. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka.o. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Radio Zenit Zenica. Pored spomenutih. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. postavljenih u gotovo svim kantonima.-RSA. odnosno njegove biv{e supruge Azre. Pored TV1.V. i ostalih gradova FBiH. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. Studio 88 Mostar. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. vodoprivrede i {umarstva 2011.430 KM. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM.o. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. Ministarstvo poljoprivrede. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. vlasnik marketin{ke agencije S. JP RTV BPK Gora`de. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. vodoprivrede i {umarstva. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. s Best Grude. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. Naime. Obi~an radio Mostar. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. u 2012. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. 35 . a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. godine sa ra~una ministarstva. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. Radio Studio N Livno. u dva navrata. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. godini. direktorica Tim Systema.2012. dok je medijskim druge strane. s jedne. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. na ra~un njene agencije je u 2011. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH.

.

.

.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.2012.12.

te sjajnoj budu}nosti.” Nakon toga. novembra. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. zemlji rijetke pro{losti. ~uvar vjere. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. I SLOBODNA BOSNA 39 . vidi se. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. prava. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. u stvarnosti sve poskupljuje. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta. kojim sebi. broj socijalnih slučajeva raste. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. ali pouzdano se zna .zamazivanje o~iju javnosti. na {to nema dalje `albe”. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. novembra. Mnogo je ljudi smijenjeno. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. [tampa i uop}e svi mediji...12. ni~im izazvan. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza.vidi se.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. koji re`im prenosi. ljudi masovno gube posao. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija.2012. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. Kairo je bez turista. nakon izbora u septembru. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. kako demonstranti parolama sada upu}uju . kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. Me|utim. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. Zapravo se radi o prikrivanju. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. pa o ljubavi. a novi predsjednik. veli~ine. kao ponovno bu|enje revolucije. kada je famozni predsjednik. kona~no je odgovorio. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. te pozvala na demonstracije. skre}u}i sa usijane teme. ljudi masovno gube posao. kada je po svrgavanju Mubaraka. Muslimansko bratstvo.. broj socijalnih slu~ajeva raste. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. Novi sukobi u Egiptu. kulture. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. Sedam dana poslije. izvr{ioci. potvrdio da ni on.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. da je sve vi{e ljudi na ulici. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. kao {to ga je imao i prethodni re`im. 29. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. koji opstruiraju reformske procese. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. krenule su 22. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. pouzdano se zna. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti. nazivaju}i ih faraonizacijom. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. ina~e hafiz. vezane lancima u }eliji. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. Demonstracije. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. a njegove figure.

Historiju ne mo`emo izbje}i. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja.2012. a od sino} (4. koji je njima odgovarao. pjevanje. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. povoljna za ihvanije i salafiste. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. ve} imali pripremljen. u povratak islamu. cilj revolucije bio bi ispunjen. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. Da su uspjeli to napraviti. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. Me|u njima. ne bi imali nikakva 40 prava. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. kao i kr{}ana. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. koalicija. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. godine. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. a ne jednopartijsku ve}inu. jer je Morsi za 15. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima.kinematografija. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. i}i naprijed u povratak!). Uvezav{i se sa salafistima. decembar) i na ulicama Heliopolisa. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. Hvale}i novi Ustav. koji `ivi i radi u Kataru. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. . decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. stranaka. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. ako SLOBODNA BOSNA I 6. javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. prodaju alkohola. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. koliko ih je u Egiptu. Ne prave}i takti~ke gre{ke. koje organiziraju Morsijeve pristalice. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. nezavisnih. kao nikada bolji. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. zabraniti no}ni `ivot. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. dao rok do februara 2013. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. Iza ovakve retorike. Kako su nacrt Ustava. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. Pakistan ili Sudan. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat .oduvijek bila i uvijek }e biti. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini.12. da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. a nemuslimani smatrali nevjernicima. kojom su dominirali islamisti. po njima. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. muslimana i onih koji nisu muslimani. Naravno. sloboda. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). iskori{tena je situacija. trbu{ni ples. Amr Moussa. `enama zabranila vo`nja. pro{li ograde od bodljikave `ice. a policija je uzvratila suzavcem. Stvarnost nas sve doti~e. Glad vlastodr`aca je nezasita .

godine. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. Ka`e: “Dolazi. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija. Revolucija nije zavr{ena. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. nikoga nije prisiljavao. djecom i `ivotima. tipa Irana. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi. Al-Azhar. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. Dok je Bo`iji Poslanik s. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). citirani Član 2. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini).a. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. do{ao na ~elo dr`ave. Zna~i. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. juna. glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo.s mirno pozivao u islam. Prava i slobode su u 6. ko ne vidi.12. koje su samo {utjele i pljeskale. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. ostala u svojoj vjeri. U svakom slu~aju. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). 24. jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. bradate likove u d`elabejama. Branit }emo ga na{im imecima. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima. Egipat vas sada treba. koja je rodila Ibrahima. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. Arapski je zvani~ni jezik. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati.) Zaista je drskost kada neko sa strane. ~ak mu je i `ena Marija. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. koga su se i u svijetu “upla{ili”. 41 . recimo iz bo{nja~kih krugova. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. Bez namjere da uvrijedim. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. Prema toj usporedbi. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije.w. Na`alost. nema prisile u islamu. va{im `enama.2012. ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima. pa mu treba otvoriti o~i. jer ne `ele diktaturu.

u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u.EVROPA. ovo je pobuna. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza. Ptuju. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Celju..000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. Mariboru. Ovo nisu protesti.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. U Mariboru. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem.” Zapadni Balkan. . bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu.2012. prvenstveno Kosovo. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. po~etkom sedmice u Briselu. op}enarodni ustanak . biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima. a “veliko finale” najavljuje se za 21. decembar. u slovenskim gradovima. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove..12. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. Crna Gora.

e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). ali za to ipak nije bilo osnova. (D. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. taj se proces opstuira na politi~kom nivou. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. BiH uvjetno primljena u MAP. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. koristilo Ministarstvo odbrane BiH. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. Osim toga. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. koju bi. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. U tehni~kom smislu. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. smatra Hennessy. poru~ili su Mary Ann Hennessey. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. marta. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo.12. I SLOBODNA BOSNA 43 . koja je ~lanica NATO-a postala 2009. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. godine. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. Hrvatska. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH.2012. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. Tija Memi{evi}. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. Pripreme za knji`enje imovine. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. I dalje se ~eka da bh. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. ina~e.

kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. {to je prije svega posljedica postupnog. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice.2012. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6. nakon punih sedam godina. pa je na kraju 2011. Stani}i su dijelili masovne otkaze. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. Uz izravnu podr{ku SDP-a. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a.Vladi Federacije BiH. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. Stani}i su investirali svega 1. Do ju~er uzorna ekonomija.5 milijardi dolara godi{nje. godine. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. dakle 2004. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom.11.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . predsjednik Nadzornog odbora Agencije.12. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. No. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde.5 miliona KM. godine. Kantonalni sud u Sarajevu. poput Gr~ke. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu. pasti na teret Evropske unije. To je na koncu i potvr|eno.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza .6 miliona KM. PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine. i Bo`idar Mati}. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog. Osam godina kasnije. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. .federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}.3 milijarde ameri~kih dolara. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. ali time problem nije bio rije{en. SLOBODNA BOSNA I 6. Ukratko. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije. direktor Agencije. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. sa 11 na 15 milijardi dolara.

prije svih BiH i Hrvatska. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije.3 milijarde KM. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. No. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod.12. nalaze se najbli`a tr`i{ta. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. nakon modernizacije i pro{irenja. Pan~evo. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. Zarube`njeft.2012. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. 6. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH. sasvim logi~no. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu.6 milijardi KM. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. ~iji su proizvodni kapaciteti. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. I SLOBODNA BOSNA 45 . a u 2012. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007.

2012.12. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela. pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti.PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj. .

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. otac im je branio da treniraju. bio je iznimno talentiran za ovaj sport.. niko sa sigurno{}u ne zna. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. Dodiku je. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. ba{ kao i njegov brat Goran. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. a trener novinarima po zavr{etku me~a. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. naselju pored Lakta{a. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo.12. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. ~ini se. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. kako tvrde. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu. u majici sa natpisom Ruski obraz. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. godine zvao Potkozarje. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am.2012. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan.Keja. kazao je jedan od njih.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. ~ini se. jer on voli sport. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Ljubi{a Varda. Me|utim. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub.. U njemu su igrali Milorad Dodik. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . Miloradov brat Goran Dodik. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. njegov `ivotni projekat. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o... Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”. ministar zdravlja Ranko [krbi}. pa se ~inilo kako Igokea. ali {to se Dodika ti~e. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici.. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. Sada{nji predsjednik kluba. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. Iskusna. igra na gostovanju u Beogradu. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. Rade Grgi}.. Boris Spasojevi}. Predrag Vranje{. sada{nji predsjednik kluba. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. volim ga kao ~oveka. I SLOBODNA BOSNA 51 . a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. ovaj Igokea“. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. Goran Dodik. “Mile Dodik je navija~ Partizana. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. predsjednik RS-a. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga.

“ Goran je zvani~no predsjednik tima. godine. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. ne samo kada je o ko{arci rije~. izi{ao iz dvorane.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. Gradnja je po~ela u augustu 2008. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. otvorena je 2010. barem ove sezone. Milorad Dodik izi{ao je na teren. Nezvani~no. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa.129. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. Uo~i utakmice. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. Kako su tada tvrdili mediji. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. vlasnicom istoimenog sportskog radija. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. Dodik. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. . ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. uz neizostavna tri prsta. Igokea nema finansijskih problema. Me~ je pratio iz prvog reda. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. ali to tada nije smatrao posebnim problemom.12. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja.2012. odmah do terena. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. Na`alost. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. Zvani~no. Savjet za razvoj Republike Srpske. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. ko{tala je deset i po miliona maraka. jednog od osniva~a SNSD-a. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee.

Da bi se to desilo.12.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH.“ Jasno. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put.2012... Dru`imo se nakon me~a. Ginemo jedan za 6. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. “Bude me pijetlovi“. ulo`en ogroman novac. od Turske do Hrvatske. ne `eli govoriti o Euroligi. pojasnio je Edwards.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju. zapravo. a kako stvari stoje. o ostalom ne razmi{ljamo. nezvani~no. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. trenutno najbolji playmaker ABA lige. “Mogu}e je. Nekada{nji igra~ Zadra. klju~ Igokeinih uspjeha. uz zeni~ku Arenu. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Da. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. Zato valjda i igra tako dobro“. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. [irokog i Splita u`iva. igrao od [panije do Kine. vidjet }emo“. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. Idemo polako. za tim na terenu. To su razlozi na{eg uspjeha. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. ne bi bilo ~udno da se to i desi. trebaju igrati finale ABA lige. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. I SLOBODNA BOSNA 53 . Iako su ugovori tajna. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. Baji} je oprezan. ka`e nam je Sini{a [temberger. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima. No. ZAJEDNO SMO RASLI.“ drugog. Igokea privatna zabava. svakako je. pored izvanredne organizacije kluba. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. Dokle }emo do}i. Za razliku od mnogih timova. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. iz utakmice u utakmicu. Cliff Hammond. Pomalo iznena|uju}e. To su glavni ciljevi. za ove prilike.

IN MEMORIAM U Beogradu je 3. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ. kada se igrala predstava Bure baruta.. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu. 1971. “teta s benom”. decembra u 59. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar. . izme|u ostalih i ostalog.12. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. te oktobarske ve~eri 2001. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. pomislili su mnogi. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6.2012.

Vreme odnosi sve. tokom kockanja sli~icama u haustorima. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. I SLOBODNA BOSNA . . I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”. pro|o{e scenom i nestado{e. pozori{tu i televiziji. zbog Marije se mrelo. odnosno Marija i Tihi. februara 1954. Zapravo. Lazar Ristovski . nije koliko je mogla. u ostvarenju Buba{inter. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. svih ovih na{ih prostora. No. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. pa i lepotu. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. vjerovatno. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. pa i lepotu. za njenu decu i decu njene dece. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove.ZLATA PETKOVI] (1954. a zbog Marije se. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. Bilo je to 1972. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. Bogdan Dikli}. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda.12. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. radio i televiziju. Ljiljana Stjepanovi}. Bila je jedna tako dobra.2012.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. pozitivna osoba. da bi potom upisala glumu. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. Sne`ana Savi} . Ili. Bila je to. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. i majka dva sina. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u.2012. tuklo. ~etiri godine kasnije. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. Ro|ena je 11. Tek nakon {to je diplomirala. godine. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. film. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno.

” Zlata Petkovi} preminula je 3. Kasnije. {est puta. nego mislim i na prijateljske varijante.. ne biramo mi. na`alost. Bekim Fehmiu. Mislim da Zlata. Zlata. obilje`ila.” SLOBODNA BOSNA I 6. ali se nisam vidjela sa Zlatom. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Vi{ak lepote. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. decembra u Beogradu. tada Avdi}. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona. {to je za pozori{te jako veliki uspeh. godini od posljedica mo`danog udara.2012. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. mislim da se bila razvela. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. koju je re`irao Branko Ple{a. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. Ljubi{a Samard`i}. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine .. kao tog jutra dan. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. po~elo je 21. Grlom u jagode. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. u 59. naro~ito na filmu. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. I. uvijek se sje}am nje. ta predstava je imala jedan dug `ivot. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. “Bila je tako lijepa. Zlata je bila najvrednija kao osoba. ja. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti. Zlata je ba{ bila zlatna. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. naprosto. najpoznatija je kao Marija. Iako je u pitanju Alfred de Mise. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta.12. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. Jednostavno.. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. ba{ kao prave prijateljice. Igrana je sedamdeset pet. tvrdi Gor~in Stojanovi}. pak. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. Tu je ona postavila neke norme. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu. brojnim {ou programima Televizije Beograd. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. upravo tako kako joj ime govori”.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka.. Ta uloga ju je. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. Hajrudina [ibe Krvavca. Ali. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. ali i mnogi drugi. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. bila je tako lijepa.” Voja Brajovi}. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. Faruk Begolli. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. odakle je krenula Zlata.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. Mada je imala uspehe.. maja 1977. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. naravno. Partizanskoj eskadrili. Bila je divna. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . a sin joj je ostao u Beogradu. Jer. Me|utim. nas biraju.

.

te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. studentice germanistike iz Beograda. . `ena i djece. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. a njegov prevodilac. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. a baviti se njihovim moralnim posrnućima.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. Rusiji i Njema~koj. Gr~koj. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. na 15.2012. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. HEROJ. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u. Prvi se dogodio u no}i sa 14. koje je sudbina spojila u Berlinu. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti.. ve}inom staraca. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. juna 1992. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. Ljubi} je ro|en 1971. godine u Zagrebu. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. a za druge zlo~inac. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu.12. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. Süddeutsche Zeitung i Geo. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. godine. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. Drugi. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a.

Međutim. pa tako i ovog. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . ispri~ao je Nicol Ljubi}. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. ratne traume se artikuliraju. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. kad se radi o zločincima.12. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. primjera radi. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. U njoj sam pisao o svom ocu. “Prije nekoliko godina. misao po misao.2012. u k}er takvog ~ovjeka. na kraju napisao ~itav roman“. I tako sam. da bi na kraju dospio u Njema~ku. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. 2006.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. a za druge ratni zlo~inac. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. i to prije svega iz vizure žrtve. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom.

obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu. . Njegova drama Oluja. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. nagradu Amnesty Internationala. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . ka`e ovaj autor. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. a osvojio je. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. kao i ostali likovi u romanu. bri`an otac. jer su sposobni u~initi nepojmljivo . Njema~ke. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu... omiljeni profesor i {ekspirolog.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. izme|u ostalih. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. Danske. “P Po~eo sam od fikcije. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju.. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ . a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“.ubiti nedu`no dijete ili `enu. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. Prikazan je na festivalu u Berlinu. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH.on je intelektualac {irokih svjetonazora.2012.. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. nagradu njema~kih art kina. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja.12. Holandije i [vedske. a zavr{io u Den Haagu. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard.

odijevanje. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji.. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. voza~i. gestikulaciju.12. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. kako ka`e. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. Njeni likovi. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. Sakupljaju}i materijal za knjigu.. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. Reakcije 6. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. dakle izrodima od ljudskog roda. Drugo. Tako rje{avamo dva problema: prvo. jesmo li sami sposobni za zlo~in.2012. vr{njaka njezine k}eri koji je. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. Goran Jelisi}. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva.. Dra`en Erdemovi}. prema svjedo~enjima. Ratko Mladi}. godine. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. kad se radi o zlo~incima. je li zlo dio ljudske prirode itd. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. pretvorili u krvolo~ne ubice. policajci. Biljana Plav{i}. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. osu|en na 40 godina zatvora. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. za razliku od Ljubi}evih. s monstrumima. I SLOBODNA BOSNA 61 . a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“. Radislav Krsti}.“ javnosti. ratne traume artikuliraju. Me|utim. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. ka`e Slavenka Drakuli}. Zanimljivo je da su njena knjiga. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. Posebno joj je to. patolo{ki slu~ajevi. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. ustvari hladnokrvni ubojica. konobari. pa tako i ovog. “prave}i tako budale od svih nas“. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. nisu bili izmi{ljeni. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. kao i Ljubi}ev roman.. i to prije svega iz vizure `rtve. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima. govor. a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. Sli~no kao Ljubi}. Dakle. objavljenoj 2003. analiziraju}i njihove reakcije.

EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. izgleda. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. Sama nominacija za Nagradu ne mora. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ. veli Peji}.12. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. naravno. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno.2012. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. . ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu. Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. široj javnosti gotovo nepoznat. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja.

ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”. a drugu knjigu pjesama. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta.. kako sam ranije rekao. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. knjiga pjesama za deset godina. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. prestao je smi{ljati zamke. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. Ta me ideja nije napustila. a 1985. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. obja{njava Milorad Peji}. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman. godine. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. O~i klju~aonica. Koliko znam.. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. Sporo i po malo. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj.2012. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. kulturu na vrhunskom nivou. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. knjigama. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. pitamo njenog autora. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli.. filmskim festivalima. unato~ svemu.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. dvadeset godina stanovnik [vedske. pozori{nim predstavama.. 63 . zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku. ka`e Peji}. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. bez imalo pretjerivanja. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni.12. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. neprevodiv. Njemu ne treba ‘reklama’. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. sistemati~ni i veoma dobro informisani. objavio je prije jedanaest godina. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Toliko hrabrosti nemam.. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. ~ak sam napisao i dva poglavlja. ali ne i na {vedski. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom.u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”.. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima.. nisu primje}ivali. {ta je Hyperborea. @ivot je postao prazan i besmislen. “Ja sam uvijek pisao poeziju. prestao je {pijunirati kom{ije. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. izlo`bama. ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. Amerika je odahnula.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku.

BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. SLOBODNA BOSNA I 6. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. Dru`e}i se sa piscima. “Pepeljuga“. od usamljenih starica u bolnici. u jednoj dalekoj zemlji. a pojačavajući nasilje. djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. bri`ni roditelji. Jacob i Wilhelm. “Snjeguljica“. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku.12.2012. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. feministice. “Carevo novo ruho“. antifa{isti. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. davno. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. do drugarica njihovih sestara. . `ivjela su dva brata. “Crvenkapica“. “Trnoružica“...

Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju.“. ka`e se na kraju. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. me|utim. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. privu~en mirisom. Pou~ena prvim iskustvom. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. ka`e njema~ki profesor. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo. Obdareni knji`evnim darom. nego produ`i kod bake. 1812.200. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar. kao i darom za jezik. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava.. a starica smisli kako da ga se rije{e... Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi.. ne upusti se sa njim u razgovor. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.2012. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata.12. prije dvije stotine godina. dora|ivali po svom ukusu. upadne u njega i udavi se. Wilhelm Grimm je. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka.. oti{ao u penziju. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. I SLOBODNA BOSNA . a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a..und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. Za 2015. ispunjavale. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki.. Dvadesetog decembra 1812. Me|utim.“. neke pri~e su prepravljali.

Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. Uprkos svim prigovorima. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. .BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca.2012. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. djeca. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. ot~ara i pretvori u krasnog princa. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. Krajem Drugog svjetskog rata. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. na`alost. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. ali je. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. U pravoj bajci. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem.12. Tako }e 12. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti.

obja{njava profesor Uther. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. opsjednuta strahom. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. dublja ili alegori~na zna~enja. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. “Bajke su knji`evna remek-djela.12. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. i ona koja zaostaju u razvoju. ponekad ~ak i sadisti~ka. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. zatvoreni prostor je vagina. uspijeva posti}i nemogu}e. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. predstavljaju polne organe. zlo ka`njeno. i prosje~na. tehnologija filma se razvijala. I to sva djeca. Po njegovom mi{ljenju. Djeca to vole. ali nisu recept za `ivot“. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje.2012. {ira... Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja. godine. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. destruktivna. preko animiranog filma. pravda pobje|uje. dobro bude nagra|eno. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm. on zapravo ostvaruje svoje `elje. nego otjelovljuje i sve asocijalne. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. animalne tendencije u nama. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a.200. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. knjiga Djeci trebaju bajke. a okretanje klju~a u bravi polni akt. I SLOBODNA BOSNA 67 .

Michelangela. jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. recimo. Cezanneu. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. U ~ast ovom. stolje}a. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. Goye. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25.tradicija i kreativnost”. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. Brojni Cezannovi radovi. Delacroixa. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6. 25. tako je govorio Paul Cezanne. Chardina. 18.2012. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . ve} utiske o njemu do~arati bojom”.12. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. . otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat.

. Vjen~ali su se tek 1886. ~lanovi obitelji. ipak. Jedina od pet verzija Karta{a. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. Albertina iz Be~a. Njeni portreti.. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. poti~e iz imu}ne obitelji. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839.. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti. i 1877. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. koje se danas nalaze u muzejima. prepoznati Cezanne. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. {vajcarsku akademiju. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela.. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. poput francuskog pisca Emila Zole.. prodata je krajem pro{le godine. prijatelji. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. u ~ijem }e se glavnom liku. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an . nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu.. nastavlja slikati. Umro je 22. ipak. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. i 20. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje.. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne.. napu{ta Pariz. 69 . gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. oktobra 1906. 1882.12. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. godine. od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. za nevjerovatnih 250 miliona dolara. Cezanne je za ovu sliku. te portret gospo|e Cezanne u plavom. Cezanne. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu.ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. 1853. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. a od vremena kada je upisao College Bourbon. Pushkinovog muzeja u Moskvi. mrtvih priroda. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886. saop{tio majci. portreta od 1870. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. Ova pomo}. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. Cezanne. odlazio u duge {etnje.. prelazi na Académie Suisse. 6. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a. Musée du Louvre. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. Ovaj vrsni slikar krajolika. te nasljedstvo nakon o~eve smrti.. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. stolje}a. Cezanne je ovo. u Aixu.. Pored navedenih. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. izabran za ~lana suda. To }e mu po}i za rukom svega jednom. koja je ostala u privatnim rukama. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878.. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika.2012.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. godine. The National Gallery i British Museum u Londonu.

preporuke su za album Anastasis. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. 6. Album sadr`i dvanaest pjesama. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. ~ini ga jedanaest pjesama. okitili su se brojnim nagradama. a otvara ga pjesma Children Of The Sun.12. Kad se sve zbroji. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Duboke poruke o prolaznosti `ivota. to ne umanjuje njegovu vrijednost. 2.. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. sa istoimenim albumom. koja je u nekoliko navrata prekidana. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Two Gallants: My love won’t wait 10. 7. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili.2012. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. Za one malo mla|e. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. . Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. U karijeri. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. 2006. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. jedan vrijedi posebno izdvojiti. Album traje ne{to manje od sat vremena. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. evo jo{ nekoliko informacija. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. 4. Volksmetal band. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Album zatvara pjesma All In Good Time. a dobio je opre~ne kritike. 3. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Saznali smo i cijene kompilacija. 5. obilje`ile su pjesmu. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. u Melbourneu. to je australski duo sa londonskom adresom. Nakon Nakon 2006. Slijedi naslovna tema. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. Band je oformljen 1981. (M. Iako ga ~ini samo osam pjesama. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji.

bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. Molio bih trenutak potpune pa`nje. (D.. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. Marvel. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. Pictures. godine. scenarij je napisao Don McKellar. Sve to uz pticu koja je uz njega. a baziran je na romanu Josea Saramaga. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka. Continental film) 5. nje`na. fizi~ki nemo}na? Da. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. re`iser te koscenarist filma. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. obiteljskom. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Ina~e. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. Osvetnici (Joss Whedon. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. zavi~aja. Boudewijn Koole. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. Izbacuje pticu.. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos.. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. Skyfall (Sam Mendes) 3. za prvi dugometra`ni film. Kauwboy (2012.) i 6. nije rije~ o “dje~ijem. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. tragediji. Po~inje da mrzi. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. jer su nedu`na. Me|u tamo izoliranim ljudima. autor. 2012.) je njegov debitantski film. Prebitno je. Izuzetno zanimljiv film. Dakle.{tete. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik. Lincoln (Steven Spielberg) 5. Juan. Arthur Bo`i} (Sarah Smith. Trauma zbog smrti majke nestaje.2012. 20th Century Fox/Continental film) 4. svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. Continental film) 71 . Dobar film. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska.. Continental film) 3. Promislite. Dakle. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. VIDEOTEKAMA 1. dje~ak Jojo je bolje.). Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. ispalu iz gnjezda. neupu}ena. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Otac ne dopu{ta to.” filmu. Dje~ak tuguje. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. Sony Pictures Animation. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista.). Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e. Titanic (James Cameron. Dobiva ideje za agresivne stvari. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. Aardman Animations. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. mrtva. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. na`alost.. Warner Bros. koju spa{ava. uklju~uju}i Gilliard (1998. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. dijete.12. Paramount. Blitz film i video) 2. I{~ekuju}i koncert. Rije~ je o drami. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007.

“Uvijek i ne ide sve kako treba.12. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. Tada sam napravio gre{ku. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. ka`e ]ati}. Zbog toga }u se boriti“. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. tamnozelenu i crnu metalik. izjavio je ]ati}. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. koja je rodila tre}eg sina. Iako je bila dosta preciznija. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. Me|utim. “To je smije{no. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. Dakle. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. {iri i ni`i od svog prethodnika. Mo`da suci ne razlikuju boje. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. iako je po ocjeni mnogih.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. kao zamjena. ka`e ]ati}. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Sve mi ovo li~i na dogovor. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. Dobro ih pla}amo. bila bolja. Taj poraz prihva}am. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. To je o~igledno. Me|utim.2012. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. Nakon toga. alias Felix Sturm. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. Svaki po~etak je te`ak. u kojem je svladala Susi Kentikian. 72 . (priredio: N. Naime. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. na{ novac vjerojatno smrdi. 97:93. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). I na kraju Susi Kentikian. Ni jedan {ampion nije pao s neba“. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. ali ne i sudaca. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. Carina Moreno je iz ringa. ka`e ]ati}. iza{la kao pobjednica. Susi nije izgubila. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. “Bila je to tijesna pobjeda.

Ove godine u potpunosti su izostala. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. ali nagore“. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. ali i kupovnu mo}. decembra 2006. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. niti zvani~na statistika. tvrde stru~njaci za marketing. kao i u ve}ini zemalja svijeta. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. bosioka i zelenog ~aja.000 osoba. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. FIZI^KE. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. godine. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. 73 . te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. uslugama podr{ke. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. obilje`en je 3. kako se druga~ije naziva. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. a u Federaciji BiH 250. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom.000 osoba s invaliditetom. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. Na`alost.000 objavljenih vijesti. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. zdravstvu. izvr{ni direktor centra Lotos. te od materijala dobijenih recikliranjem.12. decembar. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. “Kao odgovor na krizu. dodaje Zahirovi}. (Priredila: M. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. I ove godine u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj.000 posjeta i vi{e od 5. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja.2012. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. maja 2008. ka`e Suvad Zahirovi}. godine. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno. Konvencija je stupila na snagu 3. a {to je neprihvatljiv odnos“. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. poput pristupa obrazovanju. godine.

Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. ve} veoma ekstremnom mlado{}u. bile vrlo uobi~ajene. Moj film je ozna~io prekretnicu . velika ve}ina ne dobija velike honorare. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. na na~in na koji razvijena `ena.2012. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. Ve}im dijelom to je zabavan posao. po~inje Sara svoju ispovijest. A opet. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. Ta opsesija ne samo mlado{}u. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. sa bokovima i grudima. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. dobila sam 300 sati materijala. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke.niti treba tome da te`i. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama. Drugi problem su uslovi rada. od 14. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. kao grisini. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N. ne mo`e . Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja.12. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato.i dobrih i lo{ih. 74 .KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. je problem. Tokom pet godina. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. na`alost. U`ivam u manekenstvu.

a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. dr. godine. dr. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. Jugoslavija. (Priredila: M. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. Prema rije~ima organizatora. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. a 2020. a tokom njenog trajanja kroz debate. Jovo Baki}. Vladimir Petrovi}.2012. koja je otvorena u Stacionu . obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. posebno ’70-ih i ’80ih. Istra`ivanje nije zavr{eno. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. navode autori izlo`be. Hrvoje Klasi}. Kada je koncept usvojen.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. nagla{avaju autori. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. te preno}io u zatvoru. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. Naime. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. menjala ime i granice. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. 75 . Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. Ivana Dobrivojevi}. prijetio jednom djelatniku teatra. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. koji ~ine sociolog dr. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. godine. vijeku. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. prema signalima iz Brisela. Markovi} iz Srbije. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene.12. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej. JUGOSLAVIJA. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. Odluka }e biti objavljena 2016. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. njihov grad. istori~ari dr. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. politi~ko i dru{tveno ure|enje. dr. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime.

do 2012. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. samo u 12 sati. 10. INFO Premijera filma Body Complete.12. decembra? [ta ka`ete. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012.. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. Karma Guru. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. u 19 sati. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. internacionalne. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. bi}e odr`ana 6. Odli~ni plakati. {ta }emo. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. . a 2012. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. ni{ta. Ajla Cabrera. Samo naprijed! EDINA PAPO. Adnan Goro i Edhem Husi}.Sloga. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena.U ^ETIRI OKA BH. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . Je l’ ono smak svijeta 21. Adi Hrustemovi}. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. Dramaturg je Segor Had`agi}. D`ana Pinjo. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. {ta }emo sad? A. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. Igraju: Alen Muratovi}. Iz Tuzle su. producent Robert Hofferer. U ponedjeljak. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. nezavisne. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. Tako je. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu.2012. Istog dana. jeste? Pa. Pobijedili su ovi drugi. Sanin Milavi}. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}. pisali smo ve}. Mirza Dervi{i}. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. Senad Ba{i}. te glumci Asli Bayram. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. ali sat kasnije.. Elma Ahmetovi}. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. godine. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. decembra.Sloga u Sarajevu 30. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. Tu no}. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo.

[ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf.. trendova. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme. A evo sada. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. me|usobnog nepovjerenja. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. postajemo hladni i tupi.. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. [utnju smo. decembra. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. odgovara Edina Papo. Münchenu. Dakle.12. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Pa. u Sarajevu. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. u 19. I. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . 77 6.Sloga 6. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije.. ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. obja{njava Edina Papo.30 sati. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. da tako ka`em. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. dakle. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. hajde. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. gdje ste vi? Tu smo. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. da tako ka`em. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. Je li O slobodi uvod u va{ novi. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u.. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. I SLOBODNA BOSNA . u Bosni i Hercegovini”. naravno.HAMO SALIHBEGOVIĆ. iza kulisa. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. konzumerizma. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu.2012. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno.

Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. 14.2012. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom.. begova ili {kembe ~orba? Begova. 19. 5. duboko udahnem i krenem dalje. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir.. rajevu? 15. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. {ta biste bili? Psiholog.. 8. Da je danas smak svijeta. 3. 7. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. 17. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. u ulozi Hanne. Da niste to {to jeste. 6. 10. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. Mo`da i “on” jednom stigne. 13. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. 18. 4. 2013. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog.. A. . Tange ili badi}? Tange. 12. 21. 9. 11. Balans je bitan. opereta Vesela udovica. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja.12. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. bar ne trenutno..by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. definitivno. Da imate 15 minuta vlasti. 16. 2. 20. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem.

i pazi. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. tvrde Oni Pametni Ljudi. pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu. otpjevali bi Kemo i Prijatelji. Oti{la sam. Bajro i ja svako malo namudrujemo. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. prave i la`ne. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci.. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. Ide Selidba. a on mi ujutro za kafom. bogati. u plemenu ju`nih Slavena. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. sav eufori~an. otpadne . nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. u plemenu južnih Slavena. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. glasom smiruju}im i uvjerljivim. Pa se onda smjestiti. Ja nisam kazao ni{ta. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. i pazi. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. i za sve ostale. 79 ..za što god uhvatim. A i njima je padala ki{a. u martu ~ini mi se. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). otpadne .za {to god uhvatim. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. Ovaj put }e biti nafakali. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. ti ode{ taksijem u “novi” stan. Pred spavanje. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. Ja mo`da i ne znam. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. jer bez crnih nema ni bijelih. Pa se i ja obeznanim od sre}e. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. i u du{u se znamo. samo malo dotegni. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. Trenutno je crnjak prazan. ni{ta to nije. samo malo dotegni.12. Pod jedan. Kad ima{ pozitivan stav. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. prvi put vas selim po ki{i. On je uvijek u pravu. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. godinu. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. jednom gorit. bogati. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. moj dragi. eto. ništa to nije. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. jedva sam je zakačio adala je ki{a. mrke i sive. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. jer je vlastita. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese.evo ih s nabusitim: Ma. Pod dva. onda ti se i najgora mora okrene na dobro. Kao. Tre}e. jedva sam je zaka~io. Usudiš li se kazati . Proljetos. nemoj ovu roletnu da mi oboriš. Toliko o tome. Usudi{ li se kazati . u njega su pare za/Crne dane.evo ih s nabusitim: Ma. rebnu li me. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. kazao je Bajro. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. pa .. jer kraj je do{ao svemu.. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. nemoj ovu roletnu da mi obori{. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu.2012.

Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. mra~an lavirint izolovanih odaja. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. isti~e portparolka istoimene fondacije. jedan za drugim. ili bi je batinali. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. prisjetila se.12. samo mrak. dan za danom. ispri~ala je. izgubila povjerenje u svoju porodicu. “Plakala sam i plakala“. “[to sam drugo mogla?“. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. A nije imala ni 10 godina. kada ju je stranac odvukao sa ulice. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. zatvarane u kov~ege. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina.“ I {utila je. Lo~ova je pobjegla od ku}e.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. “Nisam mogla da vidim svjetlost. To je ustvari bio bordel. “@eljela sam da umrem. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. primoravali na seks. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. Mislim da me ne voli“. koje su bile drogirane. Me|u lokalnim stanovni{tvom. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. Nije mi vjerovala.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. . jer je. Ukoliko ne bi pristala na seks. Ponovio je istu prijetnju. rekla je. Te godine je jo{ jednom silovana. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. pita Lo~ova. A onda ju je na{la banda. ali zloslutno iznutra. rekla je. mu~ili elektro{okovima. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. bra}a siluju svoje sestre. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. rekla je.2012. “Udarila me. “U Kambod`i. rekla je nje`nim glasom.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. uskra}ivali joj hranu i vodu. Bila sam upla{ena“. SLOBODNA BOSNA I 6. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. u`asnog mirisa“. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. “Bila sam mala. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. kako ka`e. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. Po{to je ispri~ala svoju pri~u.

Muhamed S. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. od 29. Mujki}. godine. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. 75/02 od 1.12. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . u Slobodnoj Bosni. preduze}u Laser. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. novembra 2002. majka petero (`enske) djece. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. broju 838. Garnizonu JNA. U ovom slu~aju. br. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. Hotel Posavini. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora.januar 1993. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. Mujki} . imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. P. P. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. koji je od aprila 1992. Hajrudinom Muzurovi}em. Svjestan te ~injenice. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura. br. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. koje su odmah izvr{avane. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. Zajedno sa Draganom Veseli}em. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. koji su P. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke.2012. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. sa ekipama sara6. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. npr. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}.11. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. godine). U aprilu 1992. godine. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. \oki} (kao druga li~nost srpske policije). do januara ’93. SB. . nad Huseinom Kr{om.tu`itelja i sudija. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“.2012. junu i julu 1992. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. U periodu od 1986. SB.Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92.REAGIRANJA Muhamed S. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. bili su u maju. na~elnikom SJB Br~kog. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. br. U toku maja 1992. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. te donosili nezakonite kaznene presude.. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. Amirom Novali}em. unapre|enja demokratskog dru{tva.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . Br~ko izvje{tavanja. Ahmetom Had`i}em. itd. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. uglavnom Bo{njaka. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. juna 1992. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. Goran Jelisi}. uklju~uju}i i smrtne kazne. koja je formirana 2. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). podrumima Bolnice i Doma zdravlja. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste.

.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura.o. Bosna i Hercegovina.ba www. ime i prezime. Sarajevo. “Slobodna Bosna”. Sarajevo.bos@bih. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD. Danijela Ozme 3. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice.. ^ekalu{a ~ikma 6.ba Vi znate za{to smo najbolji! . odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o. SWIFT CODE: RZBABA2S. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er. ta~nu adresu i kontakt telefon.net.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank.o.slobodna-bosna.slobodna-bosna. Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful