HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

M.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema. (M.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. (S. Naime. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}. Po svemu sude}i. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine..2012. I SLOBODNA BOSNA 5 .) 6. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. direktor Zubac je sam sebi. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije.F. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. klju~ni za operaciju Lutka.12.

nekoliko kopalja iznad svih njih. . suradnicima.. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. uop}e.Fi}u Muslimovi}a. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. Svi su oni. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. odgovorni. vi{estruka kompromitiranost. bili uzorni. Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. bezveznoj pijaci. ~ak i da je htio. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. uporno kao mravi. generala Aleksandra Vasiljevi}a. zatamnjenja u pam}enju. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. lojalni. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. kazao je Vasiljevi}. zapravo. prema njegovim saznanjima. dr`avne potrebe. od jutra do sutra. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . Nakon {to je ~asno. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. manje-vi{e dragim suborcima. M e|utim. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. oba{ka. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. dok su slu`bovali u KOS-u. kao {to znamo. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. “Nakon toga je. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. Ali. radili su vrijedno.. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. ovo je va`no. principijelno i nepovratno. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu. da ne ka`em kao krtice.2012. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. omatorjeli {ef KOS-a. obavje{tajni ratni sufler. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. nego kultnoj pijaci na Stupu. “high class“. Istini za volju. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. siromah.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je. general Aleksandar Vasiljevi}. Dapače. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“. nije mogao. general Aleksandar Vasiljević. fizi~ki. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a.Fiću Muslimovića. Dapa~e. Nije ba{ nekoj. Tek prividno. a potom i te{ka. jedino relevantno. reklo bi se. čak i da je htio. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. vanserijski obavje{tajac. ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . strana~ke. O mnogim je svojim.12. nije mogao. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. Seadu Reki}u. ovo je. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Tolimir.najprije nekompetencija. Enveru Mujezinovi}u. Vasiljevi}.

Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. nimalo povr{nih opa`anja. koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a. Bakiru Izetbegovi}u. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH. Arkana.. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost.. stereotipiziranih proizvoljnosti. promiskuitetan. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. bezdu{ni. ali i niz lucidnih. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a). njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. Haag. islamski mistik. Frenkija Simatovi}a. 7 . “jednostavno ne veruje“. Tu`iteljstvo je u 6. geostrate{ki... Za{to trebaju. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. morala bi i trebala biti ozbiljnija. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. moralista. skreno.) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. treba. Izetbegovi}. jeneaevski spletkaro{. vjerski. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. stru~ne. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. ipak. U Sudu Bosne i Hercegovine. medijski cenzor. [e{elja. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju. osim ako postoji neki vi{i razlog. korumpiran“. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. Marti}a. Muslimovi}. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. ^itao je. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a.2012. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. kada je direktno (“siromah“. a postoje sna`ne indicije da jeste. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija. na su|enju “bugojanskoj grupi“. kasnije armijski ideolog.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta.. Ali on u to. prije svih iranskim. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog.. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. Muslimovi}. iranska obavje{tajna zajednica. {to je mnogo va`nije. A u osnovi je ostao isti rigidni. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. nacionalni.“vojni ekspert“. KOS.. poraditi na “vi{im razlozima“.12.pov. ~injenicama potkrijepljenih. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}.. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. kameleonski sivomaslinasti.

navodno. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. novinar iz RS-a. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik.2012. mudrog. novinarka iz Zagreba. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija.” Ali. “dovi|enja Marijana!”. tako. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. najvi{e na sebe samog. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. mi smo za konfederalni model. a nije nego je za~et u Beogradu. ili ne zamjera. sa Rugovom vi{e od autonomije. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”. pornoidni. bila {ta zamjera. zamjeram ja sebi. priznao.. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. autonomija Kosova. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. 3. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. manje od samostalnosti. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. a ne za optu`ene. SUBOTA. ZORAN @U@A. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA.12.” Taman tako: sa Vlasijem. uhapsile.. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. gun|a prosje~ni srpski doma}in. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. moja zapovijedna odgovornost. drugi tabloidni (ili. I precizno pojasnio. Mislim . sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. po~eo iz Slovenije. izri~it je. 30. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. i ja. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. kada su kasnije istinskog mirotvorca. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. 2. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} . vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. ukabulio ili ne.” Mora da su grdne pare zgrnuli . NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. 5. ko halva. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. 29. VI[NJA STARE[INA. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti.” Vrlo sli~no.ni{ta! A sad adio. dobrodu{no me umiruje: “ali. ja ti ni{ta ne zamjeram. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim. Danas je. Maleti}a. ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. sa Thacijem i Haradinajem .ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. Htio. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. novinar Dana. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke.Slovenci su za federaciju. PETAK. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome.SVAKA MI JE ZLATNA. ESAD HE]IMOVI]. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. SLOBODNA BOSNA I 6. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. koji je. Ratni komandir policije na Palama. Na sve sam ljut. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. bijesan. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. zamjeram Sarajevu. ogor~en. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. 1. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. 4.

.

da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. Kako je navedeno u saop}enju. Josip Bevanda 10 . decembra). dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. u 13. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. ostvari prihod od 150 KM?! (S. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. kada je u prime time terminu. Bevanda. No.) SLOBODNA BOSNA I 6. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”.12. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. ina~e. ali je kulminirao prije nekoliko dana. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa. a dr`avni javni servis. predsjednika FS RS. u subotu (1. Mehmedi} je samoinicijativno. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u.M. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. Kako doznajemo. Bevanda je. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. Kako saznajemo. bez zananja Stranke. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Naime.45 sati. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH.B. decembra.2012. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona. novembra.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. u 22. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa.

kao kandidat iz istog kantona. Trebalo bi. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. Dodika i Lagumd`ije. SDS. dru{tvu. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . blago re~eno. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. radi op{te generalne prevencije.H. SDA i SBiH.12. preziru. Po svemu sude}i. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. SDP i SBB. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri.2012.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. no taj im je plan neslavno propao. (M. (N. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. No. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. NE Mislim da su kazne neprimjerene. No. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika.A. dugogodi{nji kadar SDA. I SLOBODNA BOSNA 11 . Van Hercegovine i dijela RS. ~ime bi bio eliminiran Begi}.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD.

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.2012. .12.

{to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. i Tihi} smatra da }e SDA. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. ali nije ni daleko od toga. Osim toga. statutarni ustroj Mostara. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. koja }e. Sli~ne. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. Njihov glavni politi~ki rival. dulje vremena otvorena pitanja. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. po svoj prilici. sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. ali i op}enito najve}e partije u BiH. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. u jesen 2014. kao {to su. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. I SLOBODNA BOSNA 13 . ma kako izgledala logi~na i racionalna. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. u narednoj godini.2012. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. Istina.12. stanje u dr`avi nije vanredno. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. Osim toga. Tihi}eva argumentacija. godine. ali ni bilo koja druga demokratska partija. SDP. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. primjerice. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi.

te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. ako preuzme vlast. “radikalnu“. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. SLOBODNA BOSNA I 6. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. . Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. kao što su. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. godine. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. Na proteklom kongresu. “islamisti~ku“ partiju koja }e. Tihi} je popustio. prema strana~kom Statutu. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. mora usvojiti Glavni odbor. predvodnik tzv. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. koji preferira konvenciju. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. sticajem razli~itih okolnosti. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. na kojem bi. Terzi} je promijenio strana~ki dres. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. U me|uvremenu. ako bi bio izabran. U me|uvremenu. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. dulje vremena otvorena pitanja. dakle godinu kra}e nego {to }e. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. SDP i SBB. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran.2012. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. ili }e pak. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. godine. primjerice. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}.12. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. proveo punih 16 godina. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. Tihi} je imao dva protukandidata . statutarni ustroj Mostara. dakle u maju 2013. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. do odr`avanja kongresa 2013. ako se uop}e ponovo kandidira. rješavat će se neka izrazito teška. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. demonizirati SDA kao “deni~arsku“.. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga.

.

na (ne)milost okorjelim kriminalcima. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. navodni skandal. Komesaru ]osi}u se. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. nadalje. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. u me|uvremenu.12. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. 16 I podsjetimo. zastupa optu`nicu.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su.2012. . Konstruiraju}i. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}.

budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. prema istoj odluci. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. ali nije dobio pozitivnog odgovora. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. novembra poslao dopis da }e 19. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. dan poslije. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. uklju~uju}i i stalni 6. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. a onda i medijska haranga. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. po potrebi. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. I mada je. i to jo{ sredinom oktobra. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. komesar ]osi} je 13. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. No.2012. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}. novembra ukinuti policijsku za{titu.12. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. najdu`e desetak dana. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. decembra. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. niti zakonskog upori{ta. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. komesar ]osi} je 17 . koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u.

osim glavnog dr`avnog tu`itelja. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH. Kako. Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. tak o|er.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. SLOBODNA BOSNA I 6. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita.12. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. 18 . nala`e da glavni dr`avni tu`itelj .RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. No. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. me|utim. u sarajevskom kafi}u Pravda. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. izme|u ostalog. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. naime. podrazumijevaju i goleme tro{kove. No. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji.2012. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. izme|u ostalog. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. nisu imali nikakvih neugodnosti. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana. iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. da situacija bude jo{ apsurdnija. Procedura. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. policija. Prema toj se Uredbi. niti njegova obitelj.

.

Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi. do augusta 1994. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. . ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. Ipak. godine. u skoro 20 godina postojanja.12. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji.2012. Pored Milana. SLOBODNA BOSNA I 6. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. ostat će nekažnjeni. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu.

Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici.2012.. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici.. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. kao {to su Albanija. potom ru~ne bombe. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. pijani i bijesni. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. I SLOBODNA BOSNA . otkinuti su mi dijelovi u{iju. koja je djelovala u Vi{egradu. ubistva. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. te ih spalio u `ivoj loma~i. a u Pionirskoj 53). U neke od tih zemalja. Bilo je nekoliko starijih ljudi. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. a i za njihovu smrt je kriv. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. satjerao na desetine civila. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. Tribunal. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. dva-tri starija ~ovjeka. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. U nekim slu~ajevima. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. godine. pored ostalog. Poljska i Slova~ka. slave svoje zlo~ine.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. Milan je. Na ku}u su najprije bacali kamenje. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60.. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. dvije starije `ene. U tom periodu. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. sa svojim vojnicima. Na kraju su ku}u zapalili”..12. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. Milan Luki} kriv je za progon. trenutno. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. decembra ove godine. a ruke su hendikepirane sto posto. te ubistvo Hajre Kori}. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. godine u Fo~i) tokom 1992. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. protjerivanje i druga nehumana djela.

a Tolimir. Bosni i Vojvodini. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. a prona|ena su tijela tek nekolicine.Jadranku Prli}u. 22 SLOBODNA BOSNA I 6. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. oko 200 djevojaka i `ena. da bude oslobo|en. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. On je 2010. banji u blizini Vi{egrada. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. ali su koristili i prostorije stanice policije. Pre`ivjele su ~etiri. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. Jasmina je 1992. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. godine u jezeru Peru}ac. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Brunu Stoji}u. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u.2012. koji se sam branio.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. a dio njih i procesuiran. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne .12. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. godine imala 24 godine. Za razliku od Luki}a. biv{eg policajca iz Vi{egrada. Slobodanu Praljku. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. koji je osu|en na 15 godina zatvora. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. logoru za `ene. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. a potom ubijeno. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. godine. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru. Izme|u ostalih. . Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. Milovoju Petkovi}u.

Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3. Radomir Kova~ (Fo~a). Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. Mladen Naletili} (Mostar). u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Ranko ^e{i} (Br~ko). Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. Dragan Nikoli} (Su{ica). Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. Blagoje Simi} (Bosanski [amac).500 ljudi.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Esad Land`o (^elebi}i). Milorad Krnojelac (Fo~a). Vinko Martinovi} (Mostar). I SLOBODNA BOSNA 23 . Du{ko Sikirica (Keraterm).2012.12. Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. Miroslav Bralo (La{vanska dolina). te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Hazim Deli} (^elebi}i). 6. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu. Vidoje Blagojevi} (Srebrenica).5 do 10 godina. Mile Mrk{i} (Vukovar). najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. tu`iteljica Carla del Ponte. a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Dario Kordi} (La{vanska dolina). Momir Nikoli} (Srebrenica).

Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in.12. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda. duboko su uvrijedili oslobođene. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. jer je jasno da je zlo~in po~injen. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA.. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a.. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. Ne mogu to prihvatiti. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. rekla je. Biv{a tu`iteljica.2012. Zlo~in. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. Ovo sigurno nije pravda“. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. ali i uzdrmale region. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. kao i Ramushu Haradinaju. Ja se sla`em s njihovim izjavama. biv{i vo|a OVK. general Ante Gotovina. ovo je negiranje velikog zlo~ina. Ramush Haradinaj. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. generalnom sekretaru UN-a. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. Guenael Mettraux. . HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji.

Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. Hrvatska. ali takva sum6.2012. biv{eg makedonskog ministra policije. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. Na pitanje. pa i kad joj mandat prestane. dok traje postupak pred Sudom”. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere.12. Biv{a tu`iteljica. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana. i Ljube Bo{koskog. rekla je: “Ne znam. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. biv{eg generala Armije BiH. a kao tu`iteljica. mislite li da je politika. novac ili lobiranje uticalo na presudu. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja.

Obrovca. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. izme|u ostalog. progona stanovnika srpske nacionalnosti. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. Gospodine Mettraux.2012. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6.12. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. godine Ramusha Haradinaja. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. generalu Seferu Halilovi}u. Gotovine. . ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. na kraju. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. Prevelikom broju ljudi. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. Da li ste posjedovali tzv.

Ako bi to bila posljedica su|enja. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Niti ostrvo. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. Ivan Čermak. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. puno propusta u svom radu. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu.12. bio bih nagra|en milion puta vi{e. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. nagraditi hrvatskim ostrvom. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. ve}ina u pravu. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. koju je podigla Carla del Ponte. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata.2012. Podsjetimo. Limaj i drugima 2003. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. Vi{e od toga ne tra`im. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. Ramush Haradinaj. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. po mom mi{ljenju. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. Sefer Halilovi}. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. a to su Ante Gotovina. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. a da on nije. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. 27 6. Luka Mi{eti}. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. I SLOBODNA BOSNA . nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. Mladen Marka~. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be. Idriz Balaj. Ni{ta. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. Kako sam rekao ranije. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. kako na{ list saznaje. Greg Kehoe i Payam Akhavan. Ali. Samo }u re}i da je. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. Lahi Brahimaj. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu.

nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. Milo{evi}a. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”. kao i nje i drugih tu`ilaca. kazao je Nice. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. Recimo. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. Istina. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti.2012. insistirala da ih podigne. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. “Nepotrebni deal“. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. slu~aj Grabovica. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. Ona je to arogantno i bijesno odbila. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Me|utim.12. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. kako je Geoffrey Nice. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. kako bi se u{tedio novac. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. lupaju}i {akom po stolu. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. “Tu`ila{tvo. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. Hrvatski. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. vrijeme. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. . Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. ali i od vlastite javnosti. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. u predmetu Halilovi}. ljudski resursi itd. Kao njenu popustljivost prema Srbima. isti~e Nice. jer je ona. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. zahvaljuju}i Carli del Ponte. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja..POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. SLOBODNA BOSNA I 6. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995.

Pored ostalog. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. napustio salu.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. I SLOBODNA BOSNA No. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e.premijer i dva dopremijera . jer je navodno. dakle.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. 6. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . puno prija spornog glasanja.2012. On.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . A povrh svega. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci.12. Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. me|utim. Federalni ministri. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu. omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa.

12. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. aprila 1993. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu.2012. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. tri vojnika. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011. ranjavanje `ena i djece. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. i maltretiranje dvije osobe koje je. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba. 30. . na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. izru~ile bh. pucala u `ene i djecu. pod prijetnjom smr}u. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. podsjetimo.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca.

UBOJICA. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. stara samo dvije godine. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. gdje su. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. u podmakloj `ivotnoj dobi.12. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. priznala da je. Nedeljka i Peru Kre{u. kada je zapo~eo napad Armije BiH. Svjedokinja-pokajnica je. susjeda An|elka [agolj. strijeljala vojnike 6. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana.. koji je u to vrijeme imao 66 godina. doimaju}i se poput skromne doma}ice. aprila ‘93.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. po~inila. Zolja je odmah pucala u njega. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. Zdravka i Franju Drlju. po~ela nasumice pucati po sobi. te civile @eljka Bla`evi}a. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. a nakon {to je pao mrtav. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. N ed`ada Hod`i}a. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . DOMA]ICA. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. An|elku [agolj i njezinog sina. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. Osim {to je. Potom je. Anica Bla`evi}. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. skru{eno je. odnosno oca. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. No.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. k}erka Anica Kre{o. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. skupa sa svojim pratiocem. koji su se ranije predali. D `evada Sal~ina. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. te vojnike Mensura Memi}a. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. naime. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku.2012. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. zajedno s djecom.

odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. natjerala je da skine hla~e. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. svjedokinje Delinac. ~ak i da je nije imenovao. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. No. Me|utim. kazao je svjedok. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. Sergio Lana. Zolji. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. pravosu|u sti}i i primjerena kazna. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. . prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. Petorica Talijana: Fabio Moreno. neka vas ubiju va{i. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. U istrazi protiv Mensura Memi}a. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca.12. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. Guido Puletti. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca. iako se o~ekivalo da }e je. mjesec dana poslije pokolja u Trusini. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. dakako. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. a mogu}e i istog dana.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“.2012. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. saznao da ima nadimak Zolja“. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. kako bi provjerila da li je musliman.

a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. Razumljivo. promijenila prezime u Yetisen. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca.2012. koji je uz pomo} SFOR-a. Hanefija Priji} Paraga je 2001. Iako su brojni svjedoci. budu}i da je ve} 6. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. gdje je `ivjela kratko. kada je uhap{ena. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. Potom su skrenuli na sporedni put.12. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. me|utim. u dopisu koji je 2009. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. UBOJICA. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. I SLOBODNA BOSNA 33 . DOMA]ICA. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. emigrirala u SAD. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. dok su on. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. Sve do aprila pro{le godine. 1998. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. januara 1998. nakon ~ega je. brigade ARBiH. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). godine.

Iz izuzete dokumentacije.3 miliona KM. Ubjedljivo najvi{e novca.LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012.116 KM.039. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. (1. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6.a. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede. po nalogu tu`ila{tva. . umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. vi{e od milion maraka.12. TRO[IMO TU\E. op.3 miliona KM.2012. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38.

u 2012. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. vlasnik marketin{ke agencije S. Me|u medijima kojima su 2012. ispla}eno 326. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10.430 KM. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva. Pored spomenutih. s Best Grude. godini. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM. 35 .-RSA. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. Studio 88 Mostar. Radio Studio N Livno. JP RTV BPK Gora`de. kojoj duguju 83 hiljade maraka. Ministarstvo poljoprivrede. godine sa ra~una ministarstva. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. odnosno njegove biv{e supruge Azre.o. Naime. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. Pored TV1. vodoprivrede i {umarstva 2011. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. prema izuzetoj dokumentaciji. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. Obi~an radio Mostar. postavljenih u gotovo svim kantonima. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. s jedne.12. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012.2012.000 KM. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. u dva navrata. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. direktorica Tim Systema. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Radio Zenit Zenica. vodoprivrede i {umarstva. dok je medijskim druge strane. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. na ra~un njene agencije je u 2011. Naime. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. i ostalih gradova FBiH. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM.o.V. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. Navodno.

.

.

.12.2012.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.

broj socijalnih slučajeva raste. kona~no je odgovorio. [tampa i uop}e svi mediji. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. u stvarnosti sve poskupljuje. kada je po svrgavanju Mubaraka. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. ina~e hafiz. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. a novi predsjednik. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . ni~im izazvan.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. kojim sebi. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. Novi sukobi u Egiptu. objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. novembra.12. I SLOBODNA BOSNA 39 . ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta. veli~ine. kao {to ga je imao i prethodni re`im. 29. koji re`im prenosi. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija. skre}u}i sa usijane teme. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. te pozvala na demonstracije. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. da je sve vi{e ljudi na ulici. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. krenule su 22. Mnogo je ljudi smijenjeno. na {to nema dalje `albe”. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. potvrdio da ni on. pouzdano se zna. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu.. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. Sedam dana poslije. koji opstruiraju reformske procese. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. izvr{ioci. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. te sjajnoj budu}nosti. ~uvar vjere. Muslimansko bratstvo. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. vezane lancima u }eliji. ali pouzdano se zna .. kada je famozni predsjednik. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. pa o ljubavi. nakon izbora u septembru.vidi se. kao ponovno bu|enje revolucije. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. Zapravo se radi o prikrivanju. broj socijalnih slu~ajeva raste.” Nakon toga. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. a njegove figure. Kairo je bez turista. novembra. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. kako demonstranti parolama sada upu}uju . nazivaju}i ih faraonizacijom. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. Demonstracije. ljudi masovno gube posao. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga.2012. vidi se.zamazivanje o~iju javnosti. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. prava. zemlji rijetke pro{losti. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). Me|utim. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. kulture. ljudi masovno gube posao.. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva.

da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. Stvarnost nas sve doti~e. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. pro{li ograde od bodljikave `ice. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke. dao rok do februara 2013.2012. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad.oduvijek bila i uvijek }e biti. po njima. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. Pakistan ili Sudan. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. iskori{tena je situacija. kao i kr{}ana. stranaka. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. Uvezav{i se sa salafistima. kao nikada bolji. jer je Morsi za 15. Me|u njima. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. ne bi imali nikakva 40 prava. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. Da su uspjeli to napraviti. prodaju alkohola.kinematografija. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. a od sino} (4. cilj revolucije bio bi ispunjen. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. ako SLOBODNA BOSNA I 6. Amr Moussa. decembar) i na ulicama Heliopolisa. Naravno. trbu{ni ples. a policija je uzvratila suzavcem. kojom su dominirali islamisti. i}i naprijed u povratak!). gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. Glad vlastodr`aca je nezasita . ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. zabraniti no}ni `ivot. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. nezavisnih. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. koliko ih je u Egiptu.12. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. ve} imali pripremljen. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. u povratak islamu. godine. koji `ivi i radi u Kataru. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. Historiju ne mo`emo izbje}i. koalicija. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. pjevanje. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. koje organiziraju Morsijeve pristalice. Ne prave}i takti~ke gre{ke. a ne jednopartijsku ve}inu. Hvale}i novi Ustav. a nemuslimani smatrali nevjernicima. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. . ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. `enama zabranila vo`nja. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. koji je njima odgovarao. Iza ovakve retorike. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. povoljna za ihvanije i salafiste. sloboda. muslimana i onih koji nisu muslimani. Kako su nacrt Ustava.

Bez namjere da uvrijedim. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. Al-Azhar. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura.s mirno pozivao u islam. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). va{im `enama. koga su se i u svijetu “upla{ili”. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone.2012. Prema toj usporedbi. ~ak mu je i `ena Marija. nikoga nije prisiljavao.12. 24. do{ao na ~elo dr`ave. bradate likove u d`elabejama. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. U svakom slu~aju. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom. Zna~i. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija. Revolucija nije zavr{ena. citirani Član 2. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo. Branit }emo ga na{im imecima. Na`alost. tipa Irana. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. juna.w. Arapski je zvani~ni jezik. Dok je Bo`iji Poslanik s. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi.a. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. nema prisile u islamu.) Zaista je drskost kada neko sa strane. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. Prava i slobode su u 6. pa mu treba otvoriti o~i. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. Egipat vas sada treba. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. godine. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. koje su samo {utjele i pljeskale. ko ne vidi. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. jer ne `ele diktaturu. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. 41 . koja je rodila Ibrahima.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. recimo iz bo{nja~kih krugova. Ka`e: “Dolazi. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. djecom i `ivotima. ostala u svojoj vjeri. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima.

prvenstveno Kosovo. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11.” Zapadni Balkan. op}enarodni ustanak . U Mariboru. decembar. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. Mariboru. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. po~etkom sedmice u Briselu. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu. .2012. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. Crna Gora. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. Ptuju. ovo je pobuna.. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem. a “veliko finale” najavljuje se za 21.12. u slovenskim gradovima. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. Celju. gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima. Ovo nisu protesti.EVROPA..

jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. U tehni~kom smislu. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. smatra Hennessy. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. poru~ili su Mary Ann Hennessey. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. marta. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. ali za to ipak nije bilo osnova. BiH uvjetno primljena u MAP. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. I dalje se ~eka da bh. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut.2012. ina~e. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. Tija Memi{evi}. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. Osim toga. (D. koju bi.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). taj se proces opstuira na politi~kom nivou. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. godine. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. Pripreme za knji`enje imovine. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice.12. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. I SLOBODNA BOSNA 43 . koristilo Ministarstvo odbrane BiH. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. Hrvatska. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani.

ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde.3 milijarde ameri~kih dolara. Do ju~er uzorna ekonomija. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. To je na koncu i potvr|eno. Stani}i su dijelili masovne otkaze. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom.5 milijardi dolara godi{nje. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog.federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. predsjednik Nadzornog odbora Agencije. {to je prije svega posljedica postupnog.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara.11. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. SLOBODNA BOSNA I 6.5 miliona KM. nakon punih sedam godina. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. godine. ali time problem nije bio rije{en. Osam godina kasnije. Ukratko. poput Gr~ke. Stani}i su investirali svega 1. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . Kantonalni sud u Sarajevu. No. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine. kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. Uz izravnu podr{ku SDP-a.12. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. pa je na kraju 2011. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice. dakle 2004. sa 11 na 15 milijardi dolara. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara.Vladi Federacije BiH.2012. koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu. pasti na teret Evropske unije. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza . . budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza.6 miliona KM. direktor Agencije. i Bo`idar Mati}. godine.

“Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). No. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. 6. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. Pan~evo.6 milijardi KM. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. I SLOBODNA BOSNA 45 . Zarube`njeft. sasvim logi~no.3 milijarde KM. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. prije svih BiH i Hrvatska. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. nakon modernizacije i pro{irenja. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti.2012. a u 2012.12. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. nalaze se najbli`a tr`i{ta. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. ~iji su proizvodni kapaciteti. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine.

2012. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela. .PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj. pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6.12.

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. Rade Grgi}. predsjednik RS-a. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. godine zvao Potkozarje. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. jer on voli sport. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo.... BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. I SLOBODNA BOSNA 51 . Iskusna. Me|utim. ovaj Igokea“. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. ali {to se Dodika ti~e. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu.. kako tvrde.2012. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime. pa se ~inilo kako Igokea. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. Boris Spasojevi}. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan.Keja. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. Sada{nji predsjednik kluba. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. otac im je branio da treniraju. volim ga kao ~oveka. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan.. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. Dodiku je. ~ini se. ~ini se. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. Miloradov brat Goran Dodik. Predrag Vranje{. Ljubi{a Varda. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. “Mile Dodik je navija~ Partizana. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. bio je iznimno talentiran za ovaj sport. naselju pored Lakta{a. a trener novinarima po zavr{etku me~a. U njemu su igrali Milorad Dodik. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. Goran Dodik. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu. kazao je jedan od njih. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. njegov `ivotni projekat. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. u majici sa natpisom Ruski obraz.. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. igra na gostovanju u Beogradu. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”. niko sa sigurno{}u ne zna.12. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. ba{ kao i njegov brat Goran. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. sada{nji predsjednik kluba. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. ministar zdravlja Ranko [krbi}.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga.

“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. godine. izi{ao iz dvorane. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Savjet za razvoj Republike Srpske. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. ko{tala je deset i po miliona maraka.12. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. Igokea nema finansijskih problema. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. Nezvani~no. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. ne samo kada je o ko{arci rije~. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. Uo~i utakmice. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. Gradnja je po~ela u augustu 2008. jednog od osniva~a SNSD-a. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena.2012. Dodik. Me~ je pratio iz prvog reda. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. otvorena je 2010. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. ali to tada nije smatrao posebnim problemom. Kako su tada tvrdili mediji. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. . imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. Milorad Dodik izi{ao je na teren. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. Na`alost. vlasnicom istoimenog sportskog radija. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije.129. odmah do terena. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. Zvani~no. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. uz neizostavna tri prsta. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. barem ove sezone. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole.

Baji} je oprezan. klju~ Igokeinih uspjeha. Igokea privatna zabava. No. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Iako su ugovori tajna.2012. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. Nekada{nji igra~ Zadra. To su glavni ciljevi. trebaju igrati finale ABA lige. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. I SLOBODNA BOSNA 53 . jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Dokle }emo do}i.. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. za tim na terenu. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. nezvani~no. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. ne bi bilo ~udno da se to i desi. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju.12. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. ka`e nam je Sini{a [temberger. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova.. Zato valjda i igra tako dobro“. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. “Mogu}e je. ZAJEDNO SMO RASLI.“ drugog. o ostalom ne razmi{ljamo. pojasnio je Edwards. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. zapravo. trenutno najbolji playmaker ABA lige. za ove prilike. Dru`imo se nakon me~a. pored izvanredne organizacije kluba. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. Cliff Hammond. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. “Bude me pijetlovi“. ne `eli govoriti o Euroligi. od Turske do Hrvatske. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. To su razlozi na{eg uspjeha. uz zeni~ku Arenu. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac.“ Jasno. Idemo polako. Ginemo jedan za 6. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. a kako stvari stoje. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. svakako je. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put. Za razliku od mnogih timova. [irokog i Splita u`iva. Da bi se to desilo. ulo`en ogroman novac. vidjet }emo“. Pomalo iznena|uju}e. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. igrao od [panije do Kine. Da. iz utakmice u utakmicu.

godini preminula ZLATA PETKOVIĆ.12. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. te oktobarske ve~eri 2001.. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu. 1971. pomislili su mnogi.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. “teta s benom”. izme|u ostalih i ostalog. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. decembra u 59. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6. . gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. kada se igrala predstava Bure baruta. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost.2012. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971.

Ljiljana Stjepanovi}. svih ovih na{ih prostora. Bogdan Dikli}. Bila je to. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. nije koliko je mogla. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. Ili. i majka dva sina. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. pa i lepotu. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. godine. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. Ro|ena je 11. februara 1954. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. . a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. Vreme odnosi sve. pozori{tu i televiziji. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. ~etiri godine kasnije. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. Sne`ana Savi} . zbog Marije se mrelo. a zbog Marije se. radio i televiziju. pozitivna osoba. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. pa i lepotu. film.2012. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. tokom kockanja sli~icama u haustorima. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. da bi potom upisala glumu. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. za njenu decu i decu njene dece. odnosno Marija i Tihi. Bilo je to 1972. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija.12.2012. Lazar Ristovski . vjerovatno. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. tuklo. I SLOBODNA BOSNA . I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. Bila je jedna tako dobra. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. u ostvarenju Buba{inter. No.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. pro|o{e scenom i nestado{e. Tek nakon {to je diplomirala. Zapravo. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije.ZLATA PETKOVI] (1954.

da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. Kasnije. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. Partizanskoj eskadrili. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. Mislim da Zlata. ali i mnogi drugi. tada Avdi}. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona. mislim da se bila razvela. maja 1977. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. najpoznatija je kao Marija. obilje`ila.. Igrana je sedamdeset pet. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. {to je za pozori{te jako veliki uspeh.12. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. pak.2012. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. ba{ kao prave prijateljice. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. Bila je divna. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. Vi{ak lepote. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. Zlata je bila najvrednija kao osoba. Me|utim. na`alost.. Tu je ona postavila neke norme.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. Jer. ja. upravo tako kako joj ime govori”. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu.” Voja Brajovi}. {est puta. kao tog jutra dan.. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. I. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . “Mogu}e je i tako da se tuma~i”.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. Bekim Fehmiu. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. odakle je krenula Zlata. Zlata je ba{ bila zlatna. “Bila je tako lijepa. ta predstava je imala jedan dug `ivot. naravno. Mada je imala uspehe. nego mislim i na prijateljske varijante. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. Hajrudina [ibe Krvavca. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. naprosto. decembra u Beogradu. a sin joj je ostao u Beogradu. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. u 59. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. Ta uloga ju je. Ljubi{a Samard`i}. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . Ali. godini od posljedica mo`danog udara. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. nas biraju. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Faruk Begolli. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. ne biramo mi. po~elo je 21. Jednostavno. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Iako je u pitanju Alfred de Mise. brojnim {ou programima Televizije Beograd.. Grlom u jagode. koju je re`irao Branko Ple{a. ali se nisam vidjela sa Zlatom.” SLOBODNA BOSNA I 6. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. naro~ito na filmu.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. Zlata.” Zlata Petkovi} preminula je 3. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. bila je tako lijepa. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. uvijek se sje}am nje. tvrdi Gor~in Stojanovi}. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas.. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile.

.

Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. godine u Zagrebu. godine. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. Rusiji i Njema~koj. Süddeutsche Zeitung i Geo. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. . jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa.. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. ve}inom staraca. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. Ljubi} je ro|en 1971. HEROJ. Drugi. juna 1992. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. `ena i djece. studentice germanistike iz Beograda. Gr~koj. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. na 15. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. a za druge zlo~inac. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. a njegov prevodilac. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. Prvi se dogodio u no}i sa 14.2012.12. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane. koje je sudbina spojila u Berlinu.

2006. na kraju napisao ~itav roman“. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. ratne traume se artikuliraju. kad se radi o zločincima. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. ispri~ao je Nicol Ljubi}. pa tako i ovog. da bi na kraju dospio u Njema~ku. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . Međutim. i to prije svega iz vizure žrtve. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima.2012. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. u k}er takvog ~ovjeka. misao po misao. primjera radi. a za druge ratni zlo~inac. “Prije nekoliko godina. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. U njoj sam pisao o svom ocu. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.12. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. I tako sam.

ubiti nedu`no dijete ili `enu. bri`an otac. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu. a zavr{io u Den Haagu. kao i ostali likovi u romanu. omiljeni profesor i {ekspirolog. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“.on je intelektualac {irokih svjetonazora.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum.. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. .. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije.. a osvojio je. Njema~ke. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH. nagradu Amnesty Internationala. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Holandije i [vedske. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. nagradu njema~kih art kina. Danske. “P Po~eo sam od fikcije. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio.2012. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . jer su sposobni u~initi nepojmljivo . odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. izme|u ostalih. Prikazan je na festivalu u Berlinu. Njegova drama Oluja.12.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku. ka`e ovaj autor. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ .

sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. s monstrumima. prema svjedo~enjima. “prave}i tako budale od svih nas“. dakle izrodima od ljudskog roda.. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. Radislav Krsti}. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. Posebno joj je to. konobari. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima.. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. ka`e Slavenka Drakuli}. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. Sli~no kao Ljubi}. patolo{ki slu~ajevi. gestikulaciju. vr{njaka njezine k}eri koji je. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}.. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. analiziraju}i njihove reakcije. kad se radi o zlo~incima. Drugo. policajci. osu|en na 40 godina zatvora. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. ustvari hladnokrvni ubojica. a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. Dakle. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane..“ javnosti.2012. i to prije svega iz vizure `rtve. za razliku od Ljubi}evih. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. Me|utim. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. ratne traume artikuliraju. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima. Biljana Plav{i}. odijevanje. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. Tako rje{avamo dva problema: prvo. Njeni likovi. Sakupljaju}i materijal za knjigu. Dra`en Erdemovi}. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. godine. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. Zanimljivo je da su njena knjiga. Goran Jelisi}. Ratko Mladi}. pa tako i ovog. govor. je li zlo dio ljudske prirode itd. voza~i. pretvorili u krvolo~ne ubice. objavljenoj 2003. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“.12. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. Reakcije 6. jesmo li sami sposobni za zlo~in. kako ka`e. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. I SLOBODNA BOSNA 61 . na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. nisu bili izmi{ljeni. kao i Ljubi}ev roman.

. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. široj javnosti gotovo nepoznat. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”. izgleda.12. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. veli Peji}. Sama nominacija za Nagradu ne mora. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. naravno.2012. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put. Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj.

“Ja sam uvijek pisao poeziju. knjiga pjesama za deset godina. bez imalo pretjerivanja. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. sistemati~ni i veoma dobro informisani. ~ak sam napisao i dva poglavlja. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. pitamo njenog autora..” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. nisu primje}ivali. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Sporo i po malo. Toliko hrabrosti nemam. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”.. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’.. obja{njava Milorad Peji}. a 1985.. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni.. kako sam ranije rekao. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku. ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. a drugu knjigu pjesama. pozori{nim predstavama. unato~ svemu. ali ne i na {vedski. Koliko znam. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. @ivot je postao prazan i besmislen. Njemu ne treba ‘reklama’. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina.. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman..2012. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. O~i klju~aonica. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. filmskim festivalima. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. 63 . prestao je {pijunirati kom{ije.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. neprevodiv.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. objavio je prije jedanaest godina. Amerika je odahnula. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. prestao je smi{ljati zamke. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. ka`e Peji}. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. {ta je Hyperborea. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. izlo`bama. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik.12. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. Ta me ideja nije napustila. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. knjigama. godine. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more.. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati.u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. kulturu na vrhunskom nivou. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. dvadeset godina stanovnik [vedske. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina.

od usamljenih starica u bolnici. “Pepeljuga“. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. . djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. Dru`e}i se sa piscima. “Crvenkapica“. do drugarica njihovih sestara. u jednoj dalekoj zemlji. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest.2012. Jacob i Wilhelm. davno. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. bri`ni roditelji.12. antifa{isti. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. “Trnoružica“. `ivjela su dva brata. feministice. a pojačavajući nasilje. “Snjeguljica“. “Carevo novo ruho“. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi.. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje.BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. SLOBODNA BOSNA I 6. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno..

oti{ao u penziju. nego produ`i kod bake. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi.“. ka`e njema~ki profesor.. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre.. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo.. Pou~ena prvim iskustvom. prije dvije stotine godina. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata.. I SLOBODNA BOSNA . privu~en mirisom.2012. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki. ispunjavale. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci.. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. kao i darom za jezik. Wilhelm Grimm je. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. ne upusti se sa njim u razgovor. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar.12. Me|utim. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju. me|utim. 1812. Dvadesetog decembra 1812. upadne u njega i udavi se. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. Za 2015. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije.. Obdareni knji`evnim darom. a starica smisli kako da ga se rije{e..“. neke pri~e su prepravljali. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale. dora|ivali po svom ukusu. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. ka`e se na kraju. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6.200. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.

Uprkos svim prigovorima. . U pravoj bajci.2012. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. ali je. Tako }e 12. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. ot~ara i pretvori u krasnog princa. na`alost. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi.12. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. Krajem Drugog svjetskog rata. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. djeca. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata.

a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. nego otjelovljuje i sve asocijalne. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja. uspijeva posti}i nemogu}e. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. preko animiranog filma. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. pravda pobje|uje. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. zlo ka`njeno. I SLOBODNA BOSNA 67 . Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. destruktivna. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. i ona koja zaostaju u razvoju. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. {ira. i prosje~na. a okretanje klju~a u bravi polni akt.. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. dublja ili alegori~na zna~enja. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta.. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti. I to sva djeca.200. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. knjiga Djeci trebaju bajke. Po njegovom mi{ljenju. godine. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. animalne tendencije u nama. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. ponekad ~ak i sadisti~ka. dobro bude nagra|eno. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. tehnologija filma se razvijala. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. opsjednuta strahom. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog.12. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. “Bajke su knji`evna remek-djela. ali nisu recept za `ivot“. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. obja{njava profesor Uther. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. on zapravo ostvaruje svoje `elje. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. zatvoreni prostor je vagina. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. predstavljaju polne organe. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. Djeca to vole.2012. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu.

jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. tako je govorio Paul Cezanne. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. recimo. Brojni Cezannovi radovi. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat. . jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. Michelangela. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. Delacroixa. stolje}a. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. 18. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. U ~ast ovom. Cezanneu. Goye. Chardina.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18.2012. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. 25. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25.tradicija i kreativnost”.12.

Ova pomo}.. nastavlja slikati. napu{ta Pariz. a od vremena kada je upisao College Bourbon. te nasljedstvo nakon o~eve smrti. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika.. izabran za ~lana suda. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. ipak. Vjen~ali su se tek 1886. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. To }e mu po}i za rukom svega jednom.12. Jedina od pet verzija Karta{a. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. Pushkinovog muzeja u Moskvi. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence).. oktobra 1906. prijatelji.. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. saop{tio majci.. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. u ~ijem }e se glavnom liku. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. godine. Cezanne je ovo. Ovaj vrsni slikar krajolika. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. koja je ostala u privatnim rukama.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. prelazi na Académie Suisse. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. prodata je krajem pro{le godine. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886.. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878. prepoznati Cezanne. koje se danas nalaze u muzejima. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. 1853. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. i 1877. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869... mrtvih priroda. u Aixu. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. godine. 6. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”. odlazio u duge {etnje. Pored navedenih. poput francuskog pisca Emila Zole. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. 1882. Albertina iz Be~a. portreta od 1870. od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi.ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. Cezanne. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. stolje}a. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. poti~e iz imu}ne obitelji. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti. 69 . kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. Musée du Louvre. The National Gallery i British Museum u Londonu. {vajcarsku akademiju. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an . sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. ~lanovi obitelji. i 20. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense..2012. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. te portret gospo|e Cezanne u plavom.. za nevjerovatnih 250 miliona dolara.. Njeni portreti. Cezanne. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je.. ipak. Cezanne je za ovu sliku. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. Umro je 22. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864.

Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Slijedi naslovna tema. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. Iako ga ~ini samo osam pjesama. 5. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. obilje`ile su pjesmu. Album traje ne{to manje od sat vremena. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. Two Gallants: My love won’t wait 10. 2006. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. jedan vrijedi posebno izdvojiti. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. 7. Band je oformljen 1981. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje.. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu.12. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. Volksmetal band. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. a otvara ga pjesma Children Of The Sun. sa istoimenim albumom. 2. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. to je australski duo sa londonskom adresom. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. (M. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. preporuke su za album Anastasis. Duboke poruke o prolaznosti `ivota. ~ini ga jedanaest pjesama. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Album zatvara pjesma All In Good Time. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. 4. koja je u nekoliko navrata prekidana. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. u Melbourneu. Nakon Nakon 2006. Saznali smo i cijene kompilacija. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe.2012. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. . 6. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Za one malo mla|e. evo jo{ nekoliko informacija. Album sadr`i dvanaest pjesama. to ne umanjuje njegovu vrijednost. U karijeri. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. Kad se sve zbroji. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima. okitili su se brojnim nagradama. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. a dobio je opre~ne kritike. 3.

svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. Promislite. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska.{tete. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. Dobiva ideje za agresivne stvari. koju spa{ava.). ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Continental film) 71 . Dakle. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka.. Izuzetno zanimljiv film. Dje~ak tuguje. Osvetnici (Joss Whedon. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. I{~ekuju}i koncert. scenarij je napisao Don McKellar. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina. Po~inje da mrzi. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. (D. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. uklju~uju}i Gilliard (1998.) je njegov debitantski film. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e... Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. mrtva. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Izbacuje pticu. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. Titanic (James Cameron. dijete. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2.” filmu. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. jer su nedu`na. Otac ne dopu{ta to. dje~ak Jojo je bolje. Skyfall (Sam Mendes) 3.2012. Rije~ je o drami. neupu}ena. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. godine. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . za prvi dugometra`ni film. Blitz film i video) 2. Kauwboy (2012. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju.. Marvel. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. 2012. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. Me|u tamo izoliranim ljudima. Aardman Animations. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Arthur Bo`i} (Sarah Smith. Dakle. Paramount. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e.. zavi~aja. Dobar film. Pictures. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. autor. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007. na`alost. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Lincoln (Steven Spielberg) 5. ispalu iz gnjezda. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. Sony Pictures Animation. 20th Century Fox/Continental film) 4. VIDEOTEKAMA 1. re`iser te koscenarist filma. Sve to uz pticu koja je uz njega. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu. nje`na. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. nije rije~ o “dje~ijem. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista.12. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Continental film) 3. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Boudewijn Koole. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. a baziran je na romanu Josea Saramaga.) i 6.). Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. Continental film) 5. obiteljskom. Warner Bros. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Trauma zbog smrti majke nestaje. Ina~e. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. Prebitno je. Juan. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. tragediji. fizi~ki nemo}na? Da.

Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. Dobro ih pla}amo. iako je po ocjeni mnogih. “Uvijek i ne ide sve kako treba. bila bolja. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. Mo`da suci ne razlikuju boje. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. Zbog toga }u se boriti“. Naime. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Ni jedan {ampion nije pao s neba“. Tada sam napravio gre{ku. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. koja je rodila tre}eg sina. ali ne i sudaca. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. Sve mi ovo li~i na dogovor. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. (priredio: N. Dakle. tamnozelenu i crnu metalik. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. na{ novac vjerojatno smrdi. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. u kojem je svladala Susi Kentikian. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. “Bila je to tijesna pobjeda. Me|utim. Nakon toga. 72 . MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. iza{la kao pobjednica. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. ka`e ]ati}.2012. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. kao zamjena. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. Taj poraz prihva}am. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. ka`e ]ati}. alias Felix Sturm. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. Me|utim. {iri i ni`i od svog prethodnika. izjavio je ]ati}. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. To je o~igledno. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Carina Moreno je iz ringa.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. Susi nije izgubila. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). 97:93. Iako je bila dosta preciznija. I na kraju Susi Kentikian. “To je smije{no. Svaki po~etak je te`ak. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. ka`e ]ati}. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat.12.

Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. ali i kupovnu mo}. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. kao i u ve}ini zemalja svijeta. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. a u Federaciji BiH 250. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. obilje`en je 3.000 osoba s invaliditetom. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. ka`e Suvad Zahirovi}. FIZI^KE.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. godine.000 posjeta i vi{e od 5.2012. I ove godine u Bosni i Hercegovini. dodaje Zahirovi}. 73 . Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti.000 osoba. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. godine. decembra 2006. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. decembar. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. izvr{ni direktor centra Lotos. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina.000 objavljenih vijesti. (Priredila: M. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. Na`alost. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. bosioka i zelenog ~aja. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. te od materijala dobijenih recikliranjem. Ove godine u potpunosti su izostala. “Kao odgovor na krizu. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. Konvencija je stupila na snagu 3. poput pristupa obrazovanju. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. zdravstvu. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. kako se druga~ije naziva. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno. godine. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. uslugama podr{ke. maja 2008. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6. tvrde stru~njaci za marketing. a {to je neprihvatljiv odnos“. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.12. niti zvani~na statistika. ali nagore“.

kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. sa bokovima i grudima. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. po~inje Sara svoju ispovijest. Moj film je ozna~io prekretnicu . Tokom pet godina. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda.niti treba tome da te`i. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama. Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima.12. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja. bile vrlo uobi~ajene. na`alost. velika ve}ina ne dobija velike honorare. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. na na~in na koji razvijena `ena. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. kao grisini. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin. ne mo`e . Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. Ta opsesija ne samo mlado{}u. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova.2012. ve} veoma ekstremnom mlado{}u. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. dobila sam 300 sati materijala. Drugi problem su uslovi rada.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. A opet. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Ve}im dijelom to je zabavan posao. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. 74 . U`ivam u manekenstvu. je problem.i dobrih i lo{ih. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera. od 14.

njihov grad. godine. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. Markovi} iz Srbije. Hrvoje Klasi}. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Jugoslavija. menjala ime i granice. prijetio jednom djelatniku teatra. JUGOSLAVIJA. prema signalima iz Brisela.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. 75 . vijeku. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. a tokom njenog trajanja kroz debate. Jovo Baki}. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. Prema rije~ima organizatora. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. posebno ’70-ih i ’80ih. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. Odluka }e biti objavljena 2016. te preno}io u zatvoru. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. Kada je koncept usvojen. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. navode autori izlo`be. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. koji ~ine sociolog dr. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. dr. nagla{avaju autori. Istra`ivanje nije zavr{eno. (Priredila: M.12. Naime. dr. godine. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. koja je otvorena u Stacionu . Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J.2012. politi~ko i dru{tveno ure|enje. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. Vladimir Petrovi}. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. dr. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. istori~ari dr. uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. Ivana Dobrivojevi}. a 2020.

U ponedjeljak. Iz Tuzle su. Adnan Goro i Edhem Husi}. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}.U ^ETIRI OKA BH. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow.. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. Istog dana. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. Adi Hrustemovi}. Karma Guru. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta.2012. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.Sloga. Igraju: Alen Muratovi}. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. Ajla Cabrera. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. Elma Ahmetovi}. Pobijedili su ovi drugi. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. Tako je. internacionalne. decembra. godine. ni{ta. a 2012. samo u 12 sati. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . Tu no}. Je l’ ono smak svijeta 21. {ta }emo. bi}e odr`ana 6. INFO Premijera filma Body Complete. Senad Ba{i}. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. Odli~ni plakati. pisali smo ve}. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. D`ana Pinjo. ali sat kasnije. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”.Sloga u Sarajevu 30. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. 10. u 19 sati. Mirza Dervi{i}. nezavisne. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6.12. te glumci Asli Bayram. decembra? [ta ka`ete. producent Robert Hofferer. Samo naprijed! EDINA PAPO. Dramaturg je Segor Had`agi}. jeste? Pa. do 2012. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. . Sanin Milavi}. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5.. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. {ta }emo sad? A.

Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. naravno. Pa. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. u 19. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. hajde. postajemo hladni i tupi. I. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam. [utnju smo. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. da tako ka`em. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. Je li O slobodi uvod u va{ novi.. u Sarajevu. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. 77 6. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa.. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. me|usobnog nepovjerenja. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. konzumerizma. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u.12. Münchenu. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo.HAMO SALIHBEGOVIĆ. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. trendova.2012. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta.30 sati. Dakle. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima.Sloga 6. I SLOBODNA BOSNA . tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme. decembra. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. obja{njava Edina Papo. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. iza kulisa.. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno. da tako ka`em. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. odgovara Edina Papo. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. gdje ste vi? Tu smo.. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. dakle. u Bosni i Hercegovini”. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. A evo sada. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa.

by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. 3. 7. 6. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. 18. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. 14. 2013. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. A. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. Da je danas smak svijeta.12. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. 9.. {ta biste bili? Psiholog. Da niste to {to jeste. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem. 4. duboko udahnem i krenem dalje. . 2. 20.. definitivno. u ulozi Hanne. begova ili {kembe ~orba? Begova.. 19.. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. Tange ili badi}? Tange. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. rajevu? 15. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. 5. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. 11. opereta Vesela udovica. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. Mo`da i “on” jednom stigne. 12. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. 17. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. Balans je bitan. 13. 21. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. 10. bar ne trenutno. Da imate 15 minuta vlasti. 16.2012. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog.. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. 8.

nemoj ovu roletnu da mi oboriš. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. i u du{u se znamo.12. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. mrke i sive. ni{ta to nije. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. prvi put vas selim po ki{i. bogati. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. i pazi.za {to god uhvatim. Usudiš li se kazati . sav eufori~an. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. glasom smiruju}im i uvjerljivim. jer kraj je do{ao svemu. Ja nisam kazao ni{ta. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. jedva sam je zaka~io.. Ja mo`da i ne znam. Usudi{ li se kazati . dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. onda ti se i najgora mora okrene na dobro. samo malo dotegni. a on mi ujutro za kafom. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. nemoj ovu roletnu da mi obori{. Kao. Pa se onda smjestiti. kazao je Bajro. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. Toliko o tome. pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane.. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. otpadne . Oti{la sam. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. tvrde Oni Pametni Ljudi. u martu ~ini mi se. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. ništa to nije. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. Trenutno je crnjak prazan. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. eto. otpjevali bi Kemo i Prijatelji.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. Ovaj put }e biti nafakali. bogati. i pazi. otpadne . u plemenu južnih Slavena. Tre}e. jedva sam je zakačio adala je ki{a. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. Pred spavanje. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu.evo ih s nabusitim: Ma. i za sve ostale. 79 . Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. jer je vlastita. Pod jedan. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel.. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). ti ode{ taksijem u “novi” stan. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. Kad ima{ pozitivan stav. On je uvijek u pravu. Bajro i ja svako malo namudrujemo. A i njima je padala ki{a. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. godinu. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. Proljetos. jer bez crnih nema ni bijelih. Ide Selidba. rebnu li me. moj dragi. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi.evo ih s nabusitim: Ma.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka.. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. prave i la`ne. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. u plemenu ju`nih Slavena. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. samo malo dotegni. jednom gorit.za što god uhvatim. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. pa . Pod dva.2012. u njega su pare za/Crne dane. Pa se i ja obeznanim od sre}e.

prisjetila se. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. Lo~ova je pobjegla od ku}e. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. Te godine je jo{ jednom silovana. samo mrak. “U Kambod`i. “Bila sam mala. Ponovio je istu prijetnju. izgubila povjerenje u svoju porodicu. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. zatvarane u kov~ege. rekla je. Nije mi vjerovala. ispri~ala je. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. Ukoliko ne bi pristala na seks.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. uskra}ivali joj hranu i vodu.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje.2012. isti~e portparolka istoimene fondacije. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. A onda ju je na{la banda. “Plakala sam i plakala“. A nije imala ni 10 godina. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. bra}a siluju svoje sestre. . mu~ili elektro{okovima. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. kako ka`e. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. “Udarila me. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. “[to sam drugo mogla?“. rekla je nje`nim glasom.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. Mislim da me ne voli“. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. rekla je. u`asnog mirisa“. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. ali zloslutno iznutra. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. kada ju je stranac odvukao sa ulice. Bila sam upla{ena“. “Nisam mogla da vidim svjetlost. ili bi je batinali. mra~an lavirint izolovanih odaja. rekla je. jer je.12. To je ustvari bio bordel. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. primoravali na seks. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. “@eljela sam da umrem.“ I {utila je.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. SLOBODNA BOSNA I 6. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. jedan za drugim. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. Me|u lokalnim stanovni{tvom. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. koje su bile drogirane. dan za danom. pita Lo~ova. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti.

kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. godine. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. koje su odmah izvr{avane. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. Br~ko izvje{tavanja. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. \oki} (kao druga li~nost srpske policije). pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. U periodu od 1986. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. od 29. Muhamed S. Hotel Posavini.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . Zajedno sa Draganom Veseli}em.11. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. godine. novembra 2002. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a.2012. unapre|enja demokratskog dru{tva. Mujki} . majka petero (`enske) djece.REAGIRANJA Muhamed S. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. Svjestan te ~injenice. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). godine). na~elnikom SJB Br~kog.Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. koji su P. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. Hajrudinom Muzurovi}em. . br. preduze}u Laser. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura. P. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. br. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. junu i julu 1992. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. SB. bili su u maju. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. uklju~uju}i i smrtne kazne. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. Goran Jelisi}. transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. koji je od aprila 1992. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. npr. Amirom Novali}em. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. U toku maja 1992. U aprilu 1992. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom.12. Garnizonu JNA. br.januar 1993.. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. SB. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. Mujki}. juna 1992. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. 75/02 od 1. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. uglavnom Bo{njaka. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. koja je formirana 2. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. P. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. broju 838. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. nad Huseinom Kr{om. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. te donosili nezakonite kaznene presude. do januara ’93. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. sa ekipama sara6. U ovom slu~aju. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}.2012. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora.tu`itelja i sudija. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. u Slobodnoj Bosni.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. Ahmetom Had`i}em. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. itd. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak .

.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.slobodna-bosna. “Slobodna Bosna”. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d. Danijela Ozme 3. ta~nu adresu i kontakt telefon.o.. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice.ba www.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank.o.bos@bih. ime i prezime.U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura. Sarajevo. SWIFT CODE: RZBABA2S. ^ekalu{a ~ikma 6.net. Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.o. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er. Bosna i Hercegovina.o. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.ba Vi znate za{to smo najbolji! . Sarajevo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful