HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex. klju~ni za operaciju Lutka. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. Naime.) 6. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. (M. direktor Zubac je sam sebi. (S. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM.M.12.F. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije.. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka.2012. Po svemu sude}i. I SLOBODNA BOSNA 5 .

12.. jedino relevantno. a potom i te{ka. bezveznoj pijaci. Nakon {to je ~asno. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. Svi su oni. nije mogao. . iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. zapravo. Vasiljevi}. zatamnjenja u pam}enju.Fiću Muslimovića. vanserijski obavje{tajac. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. kazao je Vasiljevi}. “high class“. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. ovo je. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . principijelno i nepovratno. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. ~ak i da je htio. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu. prema njegovim saznanjima. siromah. Dapače. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. odgovorni. nije mogao. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije.Fi}u Muslimovi}a. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. general Aleksandar Vasiljević. da ne ka`em kao krtice. radili su vrijedno. M e|utim. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u. lojalni. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. Tek prividno. Ali. oba{ka. Nije ba{ nekoj. obavje{tajni ratni sufler. omatorjeli {ef KOS-a. uporno kao mravi. Dapa~e. vi{estruka kompromitiranost. Seadu Reki}u. reklo bi se. Istini za volju. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. ovo je va`no. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. Enveru Mujezinovi}u. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. nekoliko kopalja iznad svih njih.. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. manje-vi{e dragim suborcima. dok su slu`bovali u KOS-u. O mnogim je svojim. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. “Nakon toga je. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. čak i da je htio. Tolimir.najprije nekompetencija. nego kultnoj pijaci na Stupu. dr`avne potrebe. od jutra do sutra.2012. strana~ke. fizi~ki. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“. bili uzorni. general Aleksandar Vasiljevi}. uop}e. kao {to znamo. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata. suradnicima.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je. generala Aleksandra Vasiljevi}a. ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. kasnije armijski ideolog. ~injenicama potkrijepljenih. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog. nacionalni. kameleonski sivomaslinasti. a postoje sna`ne indicije da jeste. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija. {to je mnogo va`nije. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. Haag. Bakiru Izetbegovi}u. Arkana.. nimalo povr{nih opa`anja. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. Tu`iteljstvo je u 6. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. Muslimovi}. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. U Sudu Bosne i Hercegovine.. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a. skreno. Marti}a. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost. KOS.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. vjerski. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. na su|enju “bugojanskoj grupi“. iranska obavje{tajna zajednica. ipak.2012. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. jeneaevski spletkaro{. poraditi na “vi{im razlozima“. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a). Za{to trebaju. korumpiran“. morala bi i trebala biti ozbiljnija. Frenkija Simatovi}a. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. 7 . islamski mistik. stereotipiziranih proizvoljnosti. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. ^itao je. bezdu{ni. promiskuitetan. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“... ali i niz lucidnih.. moralista. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. Izetbegovi}.. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. A u osnovi je ostao isti rigidni.. Muslimovi}. kada je direktno (“siromah“. osim ako postoji neki vi{i razlog.12. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju.. medijski cenzor. [e{elja. prije svih iranskim. treba. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. geostrate{ki. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. stru~ne.) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. “jednostavno ne veruje“. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH.“vojni ekspert“. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. Ali on u to. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“.pov.

Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. moja zapovijedna odgovornost. ili ne zamjera. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. SLOBODNA BOSNA I 6. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. 1.SVAKA MI JE ZLATNA. ogor~en. po~eo iz Slovenije. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije.ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. VI[NJA STARE[INA. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} . najvi{e na sebe samog. tako. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. manje od samostalnosti. I precizno pojasnio. ZORAN @U@A.” Vrlo sli~no. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. mi smo za konfederalni model. pornoidni. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. novinar iz RS-a. izri~it je.Slovenci su za federaciju. Na sve sam ljut.12. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. drugi tabloidni (ili. PETAK. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. zamjeram ja sebi. priznao. Maleti}a. Danas je. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. SUBOTA. i ja. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). novinarka iz Zagreba. sa Rugovom vi{e od autonomije. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. bila {ta zamjera. zamjeram Sarajevu. 30. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. Htio. ukabulio ili ne. novinar Dana. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. sa Thacijem i Haradinajem . 3. Mislim . stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija. navodno. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. kada su kasnije istinskog mirotvorca. autonomija Kosova. koji je. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. 2. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. 4. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama.” Mora da su grdne pare zgrnuli . Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. bijesan. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. 29. ja ti ni{ta ne zamjeram. Ratni komandir policije na Palama. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu. ko halva. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke. ESAD HE]IMOVI].” Taman tako: sa Vlasijem. gun|a prosje~ni srpski doma}in.ni{ta! A sad adio. ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}... dobrodu{no me umiruje: “ali. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”.2012. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. a nije nego je za~et u Beogradu. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. “dovi|enja Marijana!”. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. uhapsile. mudrog. a ne za optu`ene.” Ali. 5. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA.

.

da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. u 13. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. No. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. Bevanda je. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa. Naime. Josip Bevanda 10 . u 22. ali je kulminirao prije nekoliko dana. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. kada je u prime time terminu. bez zananja Stranke. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. a dr`avni javni servis. novembra.M. usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. Kako saznajemo.2012. decembra.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. Kako doznajemo. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona. Mehmedi} je samoinicijativno.45 sati. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. ina~e. decembra).MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. predsjednika FS RS.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. ostvari prihod od 150 KM?! (S. u subotu (1. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se. Bevanda. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka.B. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH.) SLOBODNA BOSNA I 6. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH. Kako je navedeno u saop}enju. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona.12. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a.

Kaznena politika u BiH je veoma lo{a. Dodika i Lagumd`ije.2012. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. Po svemu sude}i. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. preziru. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. SDP i SBB. SDS. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. SDA i SBiH. No. dru{tvu. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. I SLOBODNA BOSNA 11 . potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. (N. dugogodi{nji kadar SDA. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika. no taj im je plan neslavno propao. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. NE Mislim da su kazne neprimjerene. Van Hercegovine i dijela RS. radi op{te generalne prevencije. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. kao kandidat iz istog kantona. No. Trebalo bi. ~ime bi bio eliminiran Begi}.12.A. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. (M. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. blago re~eno. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno.H.

.2012.12.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.

obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. godine.12. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. i Tihi} smatra da }e SDA. po svoj prilici. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. ali i op}enito najve}e partije u BiH. Njihov glavni politi~ki rival. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati.2012. koja }e. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. stanje u dr`avi nije vanredno. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. u narednoj godini. ma kako izgledala logi~na i racionalna. u jesen 2014. statutarni ustroj Mostara. SDP. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. Istina. Sli~ne. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. kao {to su. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. dulje vremena otvorena pitanja. ali ni bilo koja druga demokratska partija. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. ali nije ni daleko od toga. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. Osim toga. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. Tihi}eva argumentacija.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. primjerice. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. I SLOBODNA BOSNA 13 . sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Osim toga. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju.

no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. U me|uvremenu. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. dakle u maju 2013. primjerice. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. demonizirati SDA kao “deni~arsku“. na kojem bi. kao što su. ili }e pak. dakle godinu kra}e nego {to }e. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. “islamisti~ku“ partiju koja }e. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. SLOBODNA BOSNA I 6. do odr`avanja kongresa 2013. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. godine. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. ako bi bio izabran. sticajem razli~itih okolnosti.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija.. statutarni ustroj Mostara. mora usvojiti Glavni odbor. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. . predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga. U me|uvremenu. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. Terzi} je promijenio strana~ki dres.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. dulje vremena otvorena pitanja. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. rješavat će se neka izrazito teška. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. godine. Na proteklom kongresu. ako se uop}e ponovo kandidira. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske.2012. prema strana~kom Statutu. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. “radikalnu“. predvodnik tzv. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme.12. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. SDP i SBB. Tihi} je imao dva protukandidata . Tihi} je popustio. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. ako preuzme vlast. koji preferira konvenciju. proveo punih 16 godina. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a.

.

u me|uvremenu. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci.12. . 16 I podsjetimo. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. Komesaru ]osi}u se. na (ne)milost okorjelim kriminalcima.2012. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. Konstruiraju}i. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}. navodni skandal. zastupa optu`nicu. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. nadalje. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti.

premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. niti zakonskog upori{ta. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije.2012. i to jo{ sredinom oktobra. prema istoj odluci. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. komesar ]osi} je 17 . a onda i medijska haranga. najdu`e desetak dana. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. novembra poslao dopis da }e 19. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. decembra. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. dan poslije. uklju~uju}i i stalni 6. komesar ]osi} je 13. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. ali nije dobio pozitivnog odgovora.12. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. I mada je. po potrebi. novembra ukinuti policijsku za{titu. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. No. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci.

SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. SLOBODNA BOSNA I 6. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. u sarajevskom kafi}u Pravda. Procedura. Kako. podrazumijevaju i goleme tro{kove. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. tak o|er.12. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. 18 . niti njegova obitelj.2012. policija. naime. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. da situacija bude jo{ apsurdnija. izme|u ostalog. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. No. izme|u ostalog. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. Prema toj se Uredbi. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. me|utim. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . No. nisu imali nikakvih neugodnosti.

.

Ipak.2012. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. ostat će nekažnjeni. SLOBODNA BOSNA I 6.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. do augusta 1994. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi. ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. godine. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. . Pored Milana.12. u skoro 20 godina postojanja. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal.

Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. Na kraju su ku}u zapalili”. a ruke su hendikepirane sto posto. pored ostalog. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60. U tom periodu. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. a i za njihovu smrt je kriv. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. satjerao na desetine civila. trenutno. kao {to su Albanija. Tribunal. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. godine. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama.. U nekim slu~ajevima. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. te ubistvo Hajre Kori}. slave svoje zlo~ine. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6.. godine u Fo~i) tokom 1992. Na ku}u su najprije bacali kamenje.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. I SLOBODNA BOSNA . OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada.. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. Milan Luki} kriv je za progon.12. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. sa svojim vojnicima. dva-tri starija ~ovjeka. a u Pionirskoj 53).. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. dvije starije `ene. decembra ove godine. koja je djelovala u Vi{egradu. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. Bilo je nekoliko starijih ljudi. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. protjerivanje i druga nehumana djela. pijani i bijesni. Poljska i Slova~ka. te ih spalio u `ivoj loma~i. potom ru~ne bombe.2012. ubistva. Milan je. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. U neke od tih zemalja. otkinuti su mi dijelovi u{iju. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992.

da bude oslobo|en. Brunu Stoji}u. banji u blizini Vi{egrada. godine. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne . decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru.Jadranku Prli}u. biv{eg policajca iz Vi{egrada. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. a prona|ena su tijela tek nekolicine. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. godine imala 24 godine. Pre`ivjele su ~etiri. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. 22 SLOBODNA BOSNA I 6.12. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. Izme|u ostalih. a Tolimir. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. a potom ubijeno. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. ali su koristili i prostorije stanice policije. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica.2012.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. godine u jezeru Peru}ac. Bosni i Vojvodini. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Slobodanu Praljku. koji je osu|en na 15 godina zatvora. Milovoju Petkovi}u. koji se sam branio. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. Za razliku od Luki}a. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. Jasmina je 1992. . nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. On je 2010. logoru za `ene. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. a dio njih i procesuiran. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. oko 200 djevojaka i `ena.

Dario Kordi} (La{vanska dolina).KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3.2012. dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Mile Mrk{i} (Vukovar). u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Vidoje Blagojevi} (Srebrenica). Milorad Krnojelac (Fo~a). Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru.5 do 10 godina. U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Hazim Deli} (^elebi}i). 6. Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. Momir Nikoli} (Srebrenica). tu`iteljica Carla del Ponte. Blagoje Simi} (Bosanski [amac). Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. Vinko Martinovi} (Mostar).12. Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. Mladen Naletili} (Mostar).500 ljudi. Du{ko Sikirica (Keraterm). “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. Radomir Kova~ (Fo~a). Ranko ^e{i} (Br~ko). Miroslav Bralo (La{vanska dolina). Esad Land`o (^elebi}i). Dragan Nikoli} (Su{ica). Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. I SLOBODNA BOSNA 23 . a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine.

Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. biv{i vo|a OVK. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala.12. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda. ali i uzdrmale region. Ja se sla`em s njihovim izjavama. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. duboko su uvrijedili oslobođene. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. ovo je negiranje velikog zlo~ina. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA.2012. jer je jasno da je zlo~in po~injen. Biv{a tu`iteljica. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu.. Guenael Mettraux. Ovo sigurno nije pravda“. . kao i Ramushu Haradinaju. rekla je. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. general Ante Gotovina. generalnom sekretaru UN-a. Zlo~in. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Ramush Haradinaj. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. Ne mogu to prihvatiti.. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu.

“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. mislite li da je politika. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a. Hrvatska. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. novac ili lobiranje uticalo na presudu. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. biv{eg makedonskog ministra policije. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. i Ljube Bo{koskog. ali takva sum6.2012. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. dok traje postupak pred Sudom”. Na pitanje. rekla je: “Ne znam. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. pa i kad joj mandat prestane. a kao tu`iteljica. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . Biv{a tu`iteljica. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana.12. biv{eg generala Armije BiH.

na kraju. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. Prevelikom broju ljudi.12. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. . ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Gospodine Mettraux. Gotovine. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. izme|u ostalog. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. Da li ste posjedovali tzv. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. godine Ramusha Haradinaja.2012. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. generalu Seferu Halilovi}u. Obrovca. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. progona stanovnika srpske nacionalnosti. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala.

koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. koju je podigla Carla del Ponte. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Luka Mi{eti}. a to su Ante Gotovina. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. Kako sam rekao ranije. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. ve}ina u pravu. Sefer Halilovi}. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Niti ostrvo. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. a da on nije. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. po mom mi{ljenju. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. bio bih nagra|en milion puta vi{e. Ivan Čermak. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. Ramush Haradinaj. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. I SLOBODNA BOSNA . DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. Ako bi to bila posljedica su|enja. 27 6. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu.2012. Ali. Podsjetimo.12. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. Limaj i drugima 2003. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. puno propusta u svom radu. Idriz Balaj. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. Greg Kehoe i Payam Akhavan. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. nagraditi hrvatskim ostrvom. Vi{e od toga ne tra`im. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. Lahi Brahimaj. Samo }u re}i da je. kako na{ list saznaje. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. Ni{ta. Mladen Marka~.

Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. Me|utim. Istina. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. lupaju}i {akom po stolu. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. kako bi se u{tedio novac. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. . on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. ljudski resursi itd. Kao njenu popustljivost prema Srbima. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. kao i nje i drugih tu`ilaca.12. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. Recimo. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. insistirala da ih podigne. kako je Geoffrey Nice. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. vrijeme. Ona je to arogantno i bijesno odbila. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. “Tu`ila{tvo. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. Hrvatski. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”.. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. u predmetu Halilovi}.2012. “Nepotrebni deal“. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. SLOBODNA BOSNA I 6. isti~e Nice. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. ali i od vlastite javnosti. slu~aj Grabovica. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. Milo{evi}a. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. zahvaljuju}i Carli del Ponte. kazao je Nice. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. jer je ona. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine.

Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. A povrh svega. puno prija spornog glasanja. dakle.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. jer je navodno. Pored ostalog. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. On. 6. Federalni ministri.12. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. me|utim.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa.premijer i dva dopremijera .2012. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. napustio salu.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu. uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. I SLOBODNA BOSNA No.

uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina.12. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. 30.2012. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. i maltretiranje dvije osobe koje je. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. pucala u `ene i djecu. ranjavanje `ena i djece.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. pod prijetnjom smr}u. tri vojnika. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. izru~ile bh. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. . ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. aprila 1993. podsjetimo.

O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. koji je u to vrijeme imao 66 godina. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. UBOJICA. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. D `evada Sal~ina. doimaju}i se poput skromne doma}ice. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}. priznala da je.2012. An|elku [agolj i njezinog sina. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. koji su se ranije predali. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. DOMA]ICA. Osim {to je. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. stara samo dvije godine. Potom je. k}erka Anica Kre{o.12. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. No. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. po~inila. N ed`ada Hod`i}a. aprila ‘93. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. susjeda An|elka [agolj. te vojnike Mensura Memi}a. Nedeljka i Peru Kre{u. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. skupa sa svojim pratiocem.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. te civile @eljka Bla`evi}a. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. zajedno s djecom. odnosno oca. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. a nakon {to je pao mrtav. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. Zolja je odmah pucala u njega.. po~ela nasumice pucati po sobi. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. Zdravka i Franju Drlju. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. Svjedokinja-pokajnica je. skru{eno je. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. strijeljala vojnike 6. Anica Bla`evi}. POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. gdje su. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . kada je zapo~eo napad Armije BiH. naime. u podmakloj `ivotnoj dobi. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“.

Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. U istrazi protiv Mensura Memi}a.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. kako bi provjerila da li je musliman. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. Me|utim. koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca. svjedokinje Delinac. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. ~ak i da je nije imenovao. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. neka vas ubiju va{i. a mogu}e i istog dana. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. iako se o~ekivalo da }e je. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. Zolji. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. . pravosu|u sti}i i primjerena kazna. mjesec dana poslije pokolja u Trusini. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. kazao je svjedok. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa.12. Guido Puletti. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi.2012. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. saznao da ima nadimak Zolja“. Petorica Talijana: Fabio Moreno. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. dakako. No. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. natjerala je da skine hla~e. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. Sergio Lana. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e.

dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. koji je uz pomo} SFOR-a. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. Potom su skrenuli na sporedni put. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. promijenila prezime u Yetisen. 1998. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998.2012.12. emigrirala u SAD. Hanefija Priji} Paraga je 2001. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. kada je uhap{ena. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. UBOJICA. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. me|utim. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. I SLOBODNA BOSNA 33 . gdje je `ivjela kratko. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. godine. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. Iako su brojni svjedoci. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. u dopisu koji je 2009. budu}i da je ve} 6. januara 1998. i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. brigade ARBiH. Sve do aprila pro{le godine. DOMA]ICA. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. dok su on. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. Razumljivo. nakon ~ega je.

godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6.LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede. Ubjedljivo najvi{e novca.3 miliona KM. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. (1.2012. Iz izuzete dokumentacije. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. op. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije.3 miliona KM.039.12. vi{e od milion maraka. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede.a. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima. TRO[IMO TU\E.116 KM. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38. po nalogu tu`ila{tva. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e. .

dok je medijskim druge strane. postavljenih u gotovo svim kantonima. Radio Studio N Livno. s jedne. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. Naime. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. Ministarstvo poljoprivrede. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. Naime. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. direktorica Tim Systema.o. s Best Grude. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. ispla}eno 326. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. Obi~an radio Mostar. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. i ostalih gradova FBiH. u 2012. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. JP RTV BPK Gora`de. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. godine sa ra~una ministarstva.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. godini. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede.430 KM. Pored spomenutih.2012. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. Me|u medijima kojima su 2012. Pored TV1. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. 35 . u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka.000 KM. kojoj duguju 83 hiljade maraka. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. Radio Zenit Zenica.12. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. vodoprivrede i {umarstva 2011. vlasnik marketin{ke agencije S. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. vodoprivrede i {umarstva. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM. prema izuzetoj dokumentaciji. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva.-RSA. odnosno njegove biv{e supruge Azre.V. u dva navrata. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka.o. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. Navodno. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. na ra~un njene agencije je u 2011. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. Studio 88 Mostar.

.

.

.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

veli~ine.” Nakon toga. I SLOBODNA BOSNA 39 . Mnogo je ljudi smijenjeno. Sedam dana poslije. ina~e hafiz. novembra. pa o ljubavi. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. kojim sebi. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. te pozvala na demonstracije. vezane lancima u }eliji. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. Muslimansko bratstvo. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . 29. krenule su 22. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu. potvrdio da ni on. a novi predsjednik.zamazivanje o~iju javnosti. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta. Demonstracije.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. kada je famozni predsjednik. prava. Me|utim. ljudi masovno gube posao.vidi se. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. kako demonstranti parolama sada upu}uju . skre}u}i sa usijane teme. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. kao {to ga je imao i prethodni re`im. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. te sjajnoj budu}nosti. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. Kairo je bez turista. ali pouzdano se zna . objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. izvr{ioci. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. a njegove figure. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. koji opstruiraju reformske procese. kao ponovno bu|enje revolucije. broj socijalnih slučajeva raste. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. kada je po svrgavanju Mubaraka. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole.. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. kona~no je odgovorio. vidi se. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku.2012. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. koji re`im prenosi. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. ~uvar vjere. ni~im izazvan. kulture. [tampa i uop}e svi mediji. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija. pouzdano se zna. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. zemlji rijetke pro{losti. broj socijalnih slu~ajeva raste. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. Zapravo se radi o prikrivanju. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti.. Novi sukobi u Egiptu. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. da je sve vi{e ljudi na ulici. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. u stvarnosti sve poskupljuje. novembra.12. ljudi masovno gube posao. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. nakon izbora u septembru. na {to nema dalje `albe”. nazivaju}i ih faraonizacijom. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima.. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”.

ve} imali pripremljen. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. koji je njima odgovarao. Amr Moussa. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. koalicija. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. Uvezav{i se sa salafistima. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. a policija je uzvratila suzavcem. koje organiziraju Morsijeve pristalice. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. kao i kr{}ana. pro{li ograde od bodljikave `ice. koji `ivi i radi u Kataru. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Da su uspjeli to napraviti. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. kojom su dominirali islamisti. trbu{ni ples. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. nezavisnih. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. po njima. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. decembar) i na ulicama Heliopolisa. a od sino} (4. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. godine. Kako su nacrt Ustava. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. stranaka. povoljna za ihvanije i salafiste. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke. Me|u njima. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. koliko ih je u Egiptu. zabraniti no}ni `ivot. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. .” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. a ne jednopartijsku ve}inu. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. iskori{tena je situacija. u povratak islamu. a nemuslimani smatrali nevjernicima.oduvijek bila i uvijek }e biti. prodaju alkohola. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. pjevanje. Hvale}i novi Ustav. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. muslimana i onih koji nisu muslimani.2012. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. ako SLOBODNA BOSNA I 6. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. Pakistan ili Sudan. cilj revolucije bio bi ispunjen. ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu.12. Iza ovakve retorike. sloboda.kinematografija. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. Glad vlastodr`aca je nezasita . i}i naprijed u povratak!). ne bi imali nikakva 40 prava. `enama zabranila vo`nja. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. Naravno. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). kao nikada bolji. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. Ne prave}i takti~ke gre{ke. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. Historiju ne mo`emo izbje}i. jer je Morsi za 15. Stvarnost nas sve doti~e. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. dao rok do februara 2013. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija.

a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. koga su se i u svijetu “upla{ili”. juna. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. Egipat vas sada treba. 24. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. ostala u svojoj vjeri. koje su samo {utjele i pljeskale. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. do{ao na ~elo dr`ave. nema prisile u islamu. Al-Azhar.w. Bez namjere da uvrijedim. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. U svakom slu~aju. recimo iz bo{nja~kih krugova. Arapski je zvani~ni jezik. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom. Ka`e: “Dolazi. Revolucija nije zavr{ena. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji.) Zaista je drskost kada neko sa strane. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. pa mu treba otvoriti o~i. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. Na`alost. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. Zna~i. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. djecom i `ivotima. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. nikoga nije prisiljavao. va{im `enama. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. godine. Branit }emo ga na{im imecima. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. bradate likove u d`elabejama. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi.2012. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu. ko ne vidi. tipa Irana. Dok je Bo`iji Poslanik s. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). citirani Član 2. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. koja je rodila Ibrahima. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. jer ne `ele diktaturu.a. Prema toj usporedbi. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). Prava i slobode su u 6. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima.12.s mirno pozivao u islam. ~ak mu je i `ena Marija. 41 . ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima.

12. Mariboru.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima. U Mariboru. Ovo nisu protesti. Celju. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. a “veliko finale” najavljuje se za 21. prvenstveno Kosovo.” Zapadni Balkan. ovo je pobuna.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. Ptuju. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u.EVROPA.2012. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. po~etkom sedmice u Briselu. Crna Gora. decembar. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza. gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem. u slovenskim gradovima. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. . ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. op}enarodni ustanak ...

na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. I dalje se ~eka da bh. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. Osim toga. Tija Memi{evi}. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. I SLOBODNA BOSNA 43 . i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. koju bi. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. marta. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. ina~e. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. BiH uvjetno primljena u MAP.12. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. (D. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. godine. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Pripreme za knji`enje imovine. smatra Hennessy. ali za to ipak nije bilo osnova. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu.2012. U tehni~kom smislu. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. poru~ili su Mary Ann Hennessey. taj se proces opstuira na politi~kom nivou. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. Hrvatska. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. koristilo Ministarstvo odbrane BiH. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira.

PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine.Vladi Federacije BiH. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta.5 miliona KM. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog. SLOBODNA BOSNA I 6. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . nakon punih sedam godina. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. pa je na kraju 2011. Uz izravnu podr{ku SDP-a. Stani}i su investirali svega 1. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza . No. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. poput Gr~ke. Osam godina kasnije. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. predsjednik Nadzornog odbora Agencije. {to je prije svega posljedica postupnog. godine. Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu. Do ju~er uzorna ekonomija. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . ali time problem nije bio rije{en.12. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. dakle 2004. godine. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde. sa 11 na 15 milijardi dolara.6 miliona KM. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. Kantonalni sud u Sarajevu. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004.federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave. i Bo`idar Mati}. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. pasti na teret Evropske unije.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. . postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. direktor Agencije.2012.3 milijarde ameri~kih dolara. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava.5 milijardi dolara godi{nje.11. To je na koncu i potvr|eno. Ukratko. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. Stani}i su dijelili masovne otkaze.

Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi.3 milijarde KM.6 milijardi KM. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007.2012. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a.12. a u 2012. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. 6. I SLOBODNA BOSNA 45 . godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. sasvim logi~no. Zarube`njeft. prije svih BiH i Hrvatska. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. ~iji su proizvodni kapaciteti. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. Pan~evo. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. nakon modernizacije i pro{irenja. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. nalaze se najbli`a tr`i{ta. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). No. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske.

2012. . pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6.PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela.12. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti.

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. godine zvao Potkozarje. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. a trener novinarima po zavr{etku me~a. Predrag Vranje{. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. Iskusna. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. “Mile Dodik je navija~ Partizana. naselju pored Lakta{a. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. ovaj Igokea“. sada{nji predsjednik kluba. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. predsjednik RS-a. zasada najbolji tim regionalne ABA lige.. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu.. ~ini se. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. Dodiku je. U njemu su igrali Milorad Dodik. otac im je branio da treniraju. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am.2012. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. njegov `ivotni projekat. Boris Spasojevi}. niko sa sigurno{}u ne zna. pa se ~inilo kako Igokea. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice .. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu.. kako tvrde. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. Rade Grgi}. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu.. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. Me|utim. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. I SLOBODNA BOSNA 51 . kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. volim ga kao ~oveka.12. ali {to se Dodika ti~e. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. igra na gostovanju u Beogradu. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”.Keja. kazao je jedan od njih. bio je iznimno talentiran za ovaj sport. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. Sada{nji predsjednik kluba. Miloradov brat Goran Dodik. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. Ljubi{a Varda. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee.. ministar zdravlja Ranko [krbi}. ~ini se. Goran Dodik. ba{ kao i njegov brat Goran. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo. jer on voli sport. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. u majici sa natpisom Ruski obraz. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI.

vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. Me~ je pratio iz prvog reda. ko{tala je deset i po miliona maraka. Nezvani~no.129. vlasnicom istoimenog sportskog radija. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee. Kako su tada tvrdili mediji.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. barem ove sezone. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. Uo~i utakmice. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. Zvani~no. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. otvorena je 2010. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda. jednog od osniva~a SNSD-a. Milorad Dodik izi{ao je na teren. odmah do terena. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. Na`alost. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. ali to tada nije smatrao posebnim problemom. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako. Gradnja je po~ela u augustu 2008. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa.2012. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. Dodik. izi{ao iz dvorane. Savjet za razvoj Republike Srpske. Igokea nema finansijskih problema. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine.12. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. ne samo kada je o ko{arci rije~. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. . uz neizostavna tri prsta. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. godine.

vidjet }emo“. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put. Nekada{nji igra~ Zadra. za tim na terenu. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi.12. klju~ Igokeinih uspjeha. od Turske do Hrvatske. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju. “Mogu}e je. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. nezvani~no. Da bi se to desilo. ne `eli govoriti o Euroligi. Za razliku od mnogih timova. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. trebaju igrati finale ABA lige. To su razlozi na{eg uspjeha. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. ulo`en ogroman novac. Igokea privatna zabava. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. Dokle }emo do}i. I SLOBODNA BOSNA 53 . Ginemo jedan za 6. Idemo polako. o ostalom ne razmi{ljamo. [irokog i Splita u`iva. pored izvanredne organizacije kluba. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Zato valjda i igra tako dobro“. ka`e nam je Sini{a [temberger.. To su glavni ciljevi. za ove prilike. pojasnio je Edwards. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. zapravo. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. Dru`imo se nakon me~a. Pomalo iznena|uju}e. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. No.“ Jasno. Da. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. svakako je. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. igrao od [panije do Kine. iz utakmice u utakmicu. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima.2012. ne bi bilo ~udno da se to i desi. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards.. Baji} je oprezan. uz zeni~ku Arenu. ZAJEDNO SMO RASLI. “Bude me pijetlovi“.“ drugog. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. a kako stvari stoje. trenutno najbolji playmaker ABA lige. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. Iako su ugovori tajna.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. Cliff Hammond. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj.

2012. kada se igrala predstava Bure baruta. te oktobarske ve~eri 2001. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je.. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. izme|u ostalih i ostalog. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ.12. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. 1971. decembra u 59. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu. “teta s benom”. . pomislili su mnogi.

ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. nije koliko je mogla. zbog Marije se mrelo. i majka dva sina. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih.2012. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. ~etiri godine kasnije. No. radio i televiziju. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. Vreme odnosi sve. u ostvarenju Buba{inter. Ro|ena je 11. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. pa i lepotu. film. tokom kockanja sli~icama u haustorima. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. za njenu decu i decu njene dece. pozitivna osoba. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”.12. Sne`ana Savi} . februara 1954. Bila je jedna tako dobra. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6.ZLATA PETKOVI] (1954. I SLOBODNA BOSNA .2012. pa i lepotu. Ili. Bila je to. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. Lazar Ristovski . pozori{tu i televiziji. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. Zapravo. Bogdan Dikli}. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. godine. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. da bi potom upisala glumu. vjerovatno. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. tuklo. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. svih ovih na{ih prostora. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. odnosno Marija i Tihi. Ljiljana Stjepanovi}. pro|o{e scenom i nestado{e. a zbog Marije se. . uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. Tek nakon {to je diplomirala. Bilo je to 1972. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.

Igrana je sedamdeset pet.12. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”.” Voja Brajovi}. Mada je imala uspehe. ne biramo mi.. pak. naro~ito na filmu. ali se nisam vidjela sa Zlatom. koju je re`irao Branko Ple{a. {est puta. tvrdi Gor~in Stojanovi}. Hajrudina [ibe Krvavca. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. decembra u Beogradu. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. upravo tako kako joj ime govori”. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. Bekim Fehmiu. Iako je u pitanju Alfred de Mise. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. Kasnije. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti.” Zlata Petkovi} preminula je 3. Ali. godini od posljedica mo`danog udara. Zlata je ba{ bila zlatna. brojnim {ou programima Televizije Beograd. Ljubi{a Samard`i}. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. nego mislim i na prijateljske varijante. ali i mnogi drugi. Zlata. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. ta predstava je imala jedan dug `ivot.2012. {to je za pozori{te jako veliki uspeh. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. Vi{ak lepote. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. u 59. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Mislim da Zlata. Bila je divna. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. Ta uloga ju je. mislim da se bila razvela. Grlom u jagode. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. po~elo je 21. najpoznatija je kao Marija. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. naravno. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. Jednostavno. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena..IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. Faruk Begolli. uvijek se sje}am nje. tada Avdi}. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. “Bila je tako lijepa. ba{ kao prave prijateljice..” SLOBODNA BOSNA I 6. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. Zlata je bila najvrednija kao osoba. kao tog jutra dan. ja. obilje`ila. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. I. na`alost. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. naprosto. Partizanskoj eskadrili. Me|utim.. Jer. a sin joj je ostao u Beogradu. maja 1977. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. odakle je krenula Zlata. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. nas biraju. bila je tako lijepa.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom.. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. Tu je ona postavila neke norme.

.

ve}inom staraca. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. studentice germanistike iz Beograda. Drugi. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. godine. Gr~koj. Rusiji i Njema~koj. na 15. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. koje je sudbina spojila u Berlinu. HEROJ. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. . godine u Zagrebu. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica.12. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. a za druge zlo~inac. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit.2012. Ljubi} je ro|en 1971. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. juna 1992. Süddeutsche Zeitung i Geo.. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. `ena i djece. a njegov prevodilac. Prvi se dogodio u no}i sa 14. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu.

ispri~ao je Nicol Ljubi}. misao po misao. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo.2012. na kraju napisao ~itav roman“. U njoj sam pisao o svom ocu. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. ratne traume se artikuliraju. u k}er takvog ~ovjeka. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. da bi na kraju dospio u Njema~ku. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. Međutim. 2006. pa tako i ovog. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. a za druge ratni zlo~inac.12. I tako sam. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. “Prije nekoliko godina. kad se radi o zločincima. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . i to prije svega iz vizure žrtve. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. primjera radi. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta.

Danske. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. Prikazan je na festivalu u Berlinu. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu. ka`e ovaj autor. omiljeni profesor i {ekspirolog. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju. nagradu Amnesty Internationala. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije.. a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard. kao i ostali likovi u romanu. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu.. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. a osvojio je.12. Holandije i [vedske. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH.ubiti nedu`no dijete ili `enu. . koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum.. “P Po~eo sam od fikcije. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku.on je intelektualac {irokih svjetonazora. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ . jer su sposobni u~initi nepojmljivo . izme|u ostalih. Njegova drama Oluja. bri`an otac. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. nagradu njema~kih art kina.2012. a zavr{io u Den Haagu.. Njema~ke.

Ratko Mladi}. kao i Ljubi}ev roman. kako ka`e. dakle izrodima od ljudskog roda.“ javnosti. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci.. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. Drugo.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. voza~i. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. I SLOBODNA BOSNA 61 . kad se radi o zlo~incima. pa tako i ovog. Zanimljivo je da su njena knjiga. nisu bili izmi{ljeni. prema svjedo~enjima. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. odijevanje. gestikulaciju. osu|en na 40 godina zatvora. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. Me|utim. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. Dra`en Erdemovi}. i to prije svega iz vizure `rtve. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. je li zlo dio ljudske prirode itd. policajci. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. Sakupljaju}i materijal za knjigu. Reakcije 6. Radislav Krsti}. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane. s monstrumima.12. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. ratne traume artikuliraju.2012. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. ustvari hladnokrvni ubojica. analiziraju}i njihove reakcije. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a.. za razliku od Ljubi}evih. Biljana Plav{i}. godine... Goran Jelisi}. vr{njaka njezine k}eri koji je. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. objavljenoj 2003. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. pretvorili u krvolo~ne ubice. Njeni likovi. jesmo li sami sposobni za zlo~in. Dakle. Sli~no kao Ljubi}. a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“. konobari. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. Posebno joj je to. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. “prave}i tako budale od svih nas“. Tako rje{avamo dva problema: prvo. ka`e Slavenka Drakuli}. patolo{ki slu~ajevi. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. govor.

Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. Sama nominacija za Nagradu ne mora.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. veli Peji}. naravno. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga.12.2012. . Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. široj javnosti gotovo nepoznat. izgleda. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put.

ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet.12. filmskim festivalima. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina. obja{njava Milorad Peji}.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.. Amerika je odahnula.. izlo`bama. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. Sporo i po malo. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku.. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje. prestao je {pijunirati kom{ije. O~i klju~aonica.2012. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik.. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. Toliko hrabrosti nemam. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. nisu primje}ivali. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. unato~ svemu. objavio je prije jedanaest godina. ~ak sam napisao i dva poglavlja. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman.u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. godine. kako sam ranije rekao. pozori{nim predstavama. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. {ta je Hyperborea. ka`e Peji}. pitamo njenog autora. prestao je smi{ljati zamke. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. ali ne i na {vedski. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. neprevodiv. knjiga pjesama za deset godina. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli.. bez imalo pretjerivanja. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. sistemati~ni i veoma dobro informisani. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. Ta me ideja nije napustila. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. kulturu na vrhunskom nivou... Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. Koliko znam. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. a drugu knjigu pjesama. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. 63 . BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. @ivot je postao prazan i besmislen. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. knjigama. dvadeset godina stanovnik [vedske. Njemu ne treba ‘reklama’.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. “Ja sam uvijek pisao poeziju. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. a 1985.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6..

u jednoj dalekoj zemlji. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. SLOBODNA BOSNA I 6. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. “Pepeljuga“. Dru`e}i se sa piscima. “Trnoružica“. feministice. bri`ni roditelji. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi. “Snjeguljica“. `ivjela su dva brata. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. a pojačavajući nasilje..12. djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. do drugarica njihovih sestara. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje.2012. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. Jacob i Wilhelm. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. davno. antifa{isti.. “Carevo novo ruho“. .BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. od usamljenih starica u bolnici. “Crvenkapica“.

. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. Wilhelm Grimm je.. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale. Za 2015. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. ka`e se na kraju. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“.2012. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. ne upusti se sa njim u razgovor. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. neke pri~e su prepravljali.12.. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo.. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči.. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. 1812.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. nego produ`i kod bake. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre. me|utim. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju. a starica smisli kako da ga se rije{e. oti{ao u penziju. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi. Me|utim. ispunjavale. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar. Dvadesetog decembra 1812. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. ka`e njema~ki profesor. Obdareni knji`evnim darom. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. upadne u njega i udavi se.“.200. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. kao i darom za jezik. Pou~ena prvim iskustvom. prije dvije stotine godina. I SLOBODNA BOSNA . privu~en mirisom. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a.. Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki.. dora|ivali po svom ukusu.“.

. Krajem Drugog svjetskog rata. Uprkos svim prigovorima. U pravoj bajci. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. ali je. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6.2012. na`alost. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. Tako }e 12. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. ot~ara i pretvori u krasnog princa. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. djeca. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney.12. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena.

NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. animalne tendencije u nama. zatvoreni prostor je vagina. ali nisu recept za `ivot“. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. knjiga Djeci trebaju bajke. Po njegovom mi{ljenju. {ira. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. ponekad ~ak i sadisti~ka. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. I to sva djeca. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. predstavljaju polne organe. uspijeva posti}i nemogu}e. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6.200. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. I SLOBODNA BOSNA 67 . godine. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. dobro bude nagra|eno. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. obja{njava profesor Uther. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. tehnologija filma se razvijala. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. nego otjelovljuje i sve asocijalne. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. on zapravo ostvaruje svoje `elje. Djeca to vole.. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti.12. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. zlo ka`njeno.2012. i prosje~na. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje.. a okretanje klju~a u bravi polni akt. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. pravda pobje|uje. “Bajke su knji`evna remek-djela. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. preko animiranog filma. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. i ona koja zaostaju u razvoju. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. destruktivna. dublja ili alegori~na zna~enja. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. opsjednuta strahom. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak.

posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat. Goye. jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. Delacroixa. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. U ~ast ovom. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. Michelangela.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. 18.2012. . Chardina. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. stolje}a. Brojni Cezannovi radovi. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. Cezanneu. 25. recimo. jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. tako je govorio Paul Cezanne.tradicija i kreativnost”. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6.12.

Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. 6.. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi.. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. mrtvih priroda. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. u ~ijem }e se glavnom liku.12. saop{tio majci.2012. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. a od vremena kada je upisao College Bourbon. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. stolje}a. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. koja je ostala u privatnim rukama. ipak. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. Cezanne je za ovu sliku. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. Jedina od pet verzija Karta{a. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme.. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti. Cezanne. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. poput francuskog pisca Emila Zole. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika. 1882. 69 . godine. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an .. Cezanne je ovo. poti~e iz imu}ne obitelji. 1853. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. napu{ta Pariz. oktobra 1906. za nevjerovatnih 250 miliona dolara. ~lanovi obitelji. ipak. u Aixu. prijatelji. Albertina iz Be~a. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. portreta od 1870. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. gallerije d’Arte Moderna u Milanu.. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. Musée du Louvre. Ova pomo}. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a. nastavlja slikati. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869.. prodata je krajem pro{le godine. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. To }e mu po}i za rukom svega jednom. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. prelazi na Académie Suisse. Cezanne. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Ovaj vrsni slikar krajolika. koje se danas nalaze u muzejima. te portret gospo|e Cezanne u plavom. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878... Njeni portreti.. prepoznati Cezanne. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. The National Gallery i British Museum u Londonu. Umro je 22. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. {vajcarsku akademiju. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. Vjen~ali su se tek 1886. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske.ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay.. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. odlazio u duge {etnje. Pushkinovog muzeja u Moskvi. te nasljedstvo nakon o~eve smrti.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts... i 1877. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. izabran za ~lana suda. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”. godine. i 20. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. Pored navedenih.

{to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. koja je u nekoliko navrata prekidana. Slijedi naslovna tema. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili. ~ini ga jedanaest pjesama. 5. . grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. Volksmetal band. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. to je australski duo sa londonskom adresom. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. u Melbourneu. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. Kad se sve zbroji. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. 4. preporuke su za album Anastasis. U karijeri. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima.. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. obilje`ile su pjesmu. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. Two Gallants: My love won’t wait 10. to ne umanjuje njegovu vrijednost. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. a otvara ga pjesma Children Of The Sun. 7. Band je oformljen 1981. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. 2006. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. Album zatvara pjesma All In Good Time. (M. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. Duboke poruke o prolaznosti `ivota. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. Nakon Nakon 2006. 3.12. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. Saznali smo i cijene kompilacija. a dobio je opre~ne kritike. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. okitili su se brojnim nagradama. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji. Za one malo mla|e. 6. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. sa istoimenim albumom. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. Album traje ne{to manje od sat vremena. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. Iako ga ~ini samo osam pjesama. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. jedan vrijedi posebno izdvojiti. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. 2. Album sadr`i dvanaest pjesama. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. evo jo{ nekoliko informacija. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom.2012. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea.

za prvi dugometra`ni film. Continental film) 71 . Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. jer su nedu`na. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. Continental film) 5.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska. (D. 20th Century Fox/Continental film) 4. Blitz film i video) 2. Dakle. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. VIDEOTEKAMA 1. koju spa{ava. Warner Bros. Me|u tamo izoliranim ljudima. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. autor. Lincoln (Steven Spielberg) 5. re`iser te koscenarist filma. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik. Dobar film. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. Otac ne dopu{ta to. ispalu iz gnjezda. Izuzetno zanimljiv film. fizi~ki nemo}na? Da. Dakle. Juan. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. Osvetnici (Joss Whedon. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. na`alost.12. Izbacuje pticu. Marvel. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . Arthur Bo`i} (Sarah Smith.{tete. mrtva. Rije~ je o drami. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. dijete. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. tragediji.. zavi~aja. Pictures.” filmu. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. dje~ak Jojo je bolje. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007.. nije rije~ o “dje~ijem.. Ina~e. Continental film) 3.2012. Sony Pictures Animation. uklju~uju}i Gilliard (1998. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e.. Boudewijn Koole. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. neupu}ena.) i 6. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu. Paramount. Titanic (James Cameron. nje`na.) je njegov debitantski film.. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Po~inje da mrzi. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. 2012. Prebitno je. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. Dje~ak tuguje. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. Skyfall (Sam Mendes) 3. Dobiva ideje za agresivne stvari. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. scenarij je napisao Don McKellar. a baziran je na romanu Josea Saramaga. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. Sve to uz pticu koja je uz njega. Aardman Animations. Promislite. I{~ekuju}i koncert.). godine. obiteljskom. Trauma zbog smrti majke nestaje. Kauwboy (2012.). Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar.

“To je smije{no. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Me|utim. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. ka`e ]ati}.12. Mo`da suci ne razlikuju boje. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. u kojem je svladala Susi Kentikian. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. Naime. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. (priredio: N. I na kraju Susi Kentikian.2012. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. Dakle. 72 . {iri i ni`i od svog prethodnika. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. Taj poraz prihva}am. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. izjavio je ]ati}. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. To je o~igledno. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. alias Felix Sturm. Svaki po~etak je te`ak. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. Sve mi ovo li~i na dogovor. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. ka`e ]ati}. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Ni jedan {ampion nije pao s neba“. tamnozelenu i crnu metalik. bila bolja. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. koja je rodila tre}eg sina. ka`e ]ati}. iako je po ocjeni mnogih. na{ novac vjerojatno smrdi. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. Carina Moreno je iz ringa. “Uvijek i ne ide sve kako treba. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. Nakon toga. Iako je bila dosta preciznija. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. Zbog toga }u se boriti“. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). 97:93. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. Susi nije izgubila. Tada sam napravio gre{ku. iza{la kao pobjednica. ali ne i sudaca. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. “Bila je to tijesna pobjeda. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. kao zamjena. Dobro ih pla}amo. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. Me|utim.

kao i u ve}ini zemalja svijeta. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. zdravstvu. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. Konvencija je stupila na snagu 3. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. izvr{ni direktor centra Lotos. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola.000 osoba. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009.000 objavljenih vijesti. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. Na`alost. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.12.2012. 73 . ali i kupovnu mo}. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. godine. Ove godine u potpunosti su izostala. ali nagore“. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. decembra 2006. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. FIZI^KE. godine. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. poput pristupa obrazovanju. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. niti zvani~na statistika. te od materijala dobijenih recikliranjem. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. maja 2008. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. a u Federaciji BiH 250. uslugama podr{ke. a {to je neprihvatljiv odnos“. obilje`en je 3. dodaje Zahirovi}. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6.000 posjeta i vi{e od 5. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno. (Priredila: M. I ove godine u Bosni i Hercegovini.000 osoba s invaliditetom. kako se druga~ije naziva. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. bosioka i zelenog ~aja. decembar.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. ka`e Suvad Zahirovi}. “Kao odgovor na krizu. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj. godine. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. tvrde stru~njaci za marketing. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom.

Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. Tokom pet godina. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. ve} veoma ekstremnom mlado{}u. Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu.i dobrih i lo{ih. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. je problem. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa.niti treba tome da te`i. od 14. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. bile vrlo uobi~ajene. velika ve}ina ne dobija velike honorare. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N.2012.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. Drugi problem su uslovi rada. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. A opet. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . po~inje Sara svoju ispovijest. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. dobila sam 300 sati materijala. Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. sa bokovima i grudima. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. U`ivam u manekenstvu.12. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin. kao grisini. Ve}im dijelom to je zabavan posao. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. ne mo`e . [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. na`alost. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. na na~in na koji razvijena `ena. 74 . tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. Moj film je ozna~io prekretnicu . Ta opsesija ne samo mlado{}u.

Prema rije~ima organizatora. Odluka }e biti objavljena 2016. koja je otvorena u Stacionu . okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. koji ~ine sociolog dr. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. Kada je koncept usvojen. prijetio jednom djelatniku teatra. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. a tokom njenog trajanja kroz debate. politi~ko i dru{tveno ure|enje. dr. Jugoslavija. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. nagla{avaju autori. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. vijeku. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. menjala ime i granice. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. Vladimir Petrovi}. te preno}io u zatvoru.12. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. Markovi} iz Srbije. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. godine. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. a 2020. istori~ari dr. Hrvoje Klasi}. Jovo Baki}. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. Ivana Dobrivojevi}. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. Istra`ivanje nije zavr{eno. Naime. (Priredila: M. godine. 75 . navode autori izlo`be. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. dr.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. dr. JUGOSLAVIJA. prema signalima iz Brisela. posebno ’70-ih i ’80ih.2012. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. njihov grad. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu.

samo u 12 sati.U ^ETIRI OKA BH. ni{ta. internacionalne. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. jeste? Pa. D`ana Pinjo. u 19 sati. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. {ta }emo sad? A. Igraju: Alen Muratovi}. do 2012. Je l’ ono smak svijeta 21. a 2012. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu. nezavisne.. Adi Hrustemovi}. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. Istog dana. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. 10. Sanin Milavi}.Sloga. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati.2012. Iz Tuzle su. Tako je. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. {ta }emo. ali sat kasnije. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6. Pobijedili su ovi drugi. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}. Samo naprijed! EDINA PAPO. Adnan Goro i Edhem Husi}. godine. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. te glumci Asli Bayram. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli.. bi}e odr`ana 6. producent Robert Hofferer. Tu no}. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. Dramaturg je Segor Had`agi}. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Ajla Cabrera. Mirza Dervi{i}.12. Odli~ni plakati. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. pisali smo ve}. .Sloga u Sarajevu 30. decembra? [ta ka`ete. INFO Premijera filma Body Complete. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo. Elma Ahmetovi}. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. Senad Ba{i}. decembra. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. U ponedjeljak. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. Karma Guru.

. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. u Bosni i Hercegovini”. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. I. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. 77 6. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. iza kulisa. Dakle. Münchenu. Pa. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu.. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. trendova. me|usobnog nepovjerenja.. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije.Sloga 6. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno. da tako ka`em. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam.. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. decembra. a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. [utnju smo. I SLOBODNA BOSNA .12. A evo sada. konzumerizma. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. dakle. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo.30 sati. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina.HAMO SALIHBEGOVIĆ. da tako ka`em. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. postajemo hladni i tupi. u Sarajevu. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. Je li O slobodi uvod u va{ novi. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. gdje ste vi? Tu smo. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. odgovara Edina Papo. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. naravno. u 19. ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . hajde. obja{njava Edina Papo.2012. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem.

. 2. 6. 8. 20. 14. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. begova ili {kembe ~orba? Begova.. duboko udahnem i krenem dalje. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. 16. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. 12. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni.by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. 13. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. 9. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. 18. 5. rajevu? 15. 4.. Da je danas smak svijeta. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog.12. Da imate 15 minuta vlasti. 7. 21. {ta biste bili? Psiholog. definitivno.2012. 19. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. Da niste to {to jeste. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. Balans je bitan. opereta Vesela udovica. 3. 17. A. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem. Mo`da i “on” jednom stigne. 2013.. 11.. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. bar ne trenutno. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. u ulozi Hanne. 10. Tange ili badi}? Tange. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. .

unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. sav eufori~an. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata.. i pazi. jer je vlastita. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. Pod dva. ni{ta to nije. ništa to nije. jedva sam je zakačio adala je ki{a. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. Ide Selidba.2012. Ja nisam kazao ni{ta. nemoj ovu roletnu da mi oboriš. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. prave i la`ne. Pa se onda smjestiti. otpjevali bi Kemo i Prijatelji. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. eto.. pa . i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. rebnu li me. Trenutno je crnjak prazan. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. otpadne . razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. i pazi. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao. ti ode{ taksijem u “novi” stan.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. Tre}e. onda ti se i najgora mora okrene na dobro. u plemenu ju`nih Slavena. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu..za {to god uhvatim. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. mrke i sive. bogati. Pa se i ja obeznanim od sre}e. jer bez crnih nema ni bijelih. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi. jedva sam je zaka~io. Pod jedan. i u du{u se znamo. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu. otpadne . u njega su pare za/Crne dane. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. jer kraj je do{ao svemu. nemoj ovu roletnu da mi obori{. a on mi ujutro za kafom. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. Kad ima{ pozitivan stav. Proljetos. kazao je Bajro. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. Ovaj put }e biti nafakali. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. godinu. moj dragi. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele.12. glasom smiruju}im i uvjerljivim. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba.za što god uhvatim. On je uvijek u pravu. u martu ~ini mi se.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. Toliko o tome. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. Kao. i za sve ostale. tvrde Oni Pametni Ljudi. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. samo malo dotegni.evo ih s nabusitim: Ma. bogati. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. Usudiš li se kazati .. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. Usudi{ li se kazati . Bajro i ja svako malo namudrujemo. jednom gorit.evo ih s nabusitim: Ma. Oti{la sam. u plemenu južnih Slavena. samo malo dotegni. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. 79 . pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. Ja mo`da i ne znam. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. Pred spavanje. prvi put vas selim po ki{i. A i njima je padala ki{a. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese.

kada ju je stranac odvukao sa ulice. “Plakala sam i plakala“. Ponovio je istu prijetnju. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. zatvarane u kov~ege. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. isti~e portparolka istoimene fondacije. A nije imala ni 10 godina. jedan za drugim. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. Me|u lokalnim stanovni{tvom. bra}a siluju svoje sestre.“ I {utila je. mra~an lavirint izolovanih odaja. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. Nije mi vjerovala. jer je. Bila sam upla{ena“. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. Lo~ova je pobjegla od ku}e. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. izgubila povjerenje u svoju porodicu. “Udarila me. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. rekla je. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki.2012. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. “@eljela sam da umrem. SLOBODNA BOSNA I 6. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. koje su bile drogirane. .“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. rekla je. ili bi je batinali. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. rekla je nje`nim glasom. To je ustvari bio bordel. rekla je. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. pita Lo~ova. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. ali zloslutno iznutra. Mislim da me ne voli“. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. mu~ili elektro{okovima. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. “Nisam mogla da vidim svjetlost.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. u`asnog mirisa“.12. “U Kambod`i. “Bila sam mala. ispri~ala je. uskra}ivali joj hranu i vodu. Te godine je jo{ jednom silovana. prisjetila se. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. “[to sam drugo mogla?“. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. dan za danom. Ukoliko ne bi pristala na seks. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. kako ka`e. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. primoravali na seks. samo mrak. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. A onda ju je na{la banda. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo.

Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. Hajrudinom Muzurovi}em. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. junu i julu 1992. koji je od aprila 1992. . priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. Br~ko izvje{tavanja. Mujki} . imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. juna 1992.2012. do januara ’93. unapre|enja demokratskog dru{tva.REAGIRANJA Muhamed S. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti.12. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. preduze}u Laser. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen.2012. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. P. nad Huseinom Kr{om. U toku maja 1992. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. od 29. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. koji su P. SB. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. Garnizonu JNA. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. 75/02 od 1.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. P. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. koje su odmah izvr{avane. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. u Slobodnoj Bosni. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. U aprilu 1992. novembra 2002. npr. broju 838. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. Mujki}. itd. Muhamed S. Ahmetom Had`i}em. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). br. godine. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. Goran Jelisi}. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. Svjestan te ~injenice. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“.11. U ovom slu~aju. SB. U periodu od 1986. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. Hotel Posavini. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. \oki} (kao druga li~nost srpske policije). me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. br. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. br. koja je formirana 2. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura. Amirom Novali}em. kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog.januar 1993. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. na~elnikom SJB Br~kog. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. uklju~uju}i i smrtne kazne. godine. majka petero (`enske) djece. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. godine).Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. bili su u maju.tu`itelja i sudija. te donosili nezakonite kaznene presude. uglavnom Bo{njaka. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . Zajedno sa Draganom Veseli}em. zajedno sa ostalim ~lanovima NO.. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. sa ekipama sara6.

.

^ekalu{a ~ikma 6. SWIFT CODE: RZBABA2S. Sarajevo. ta~nu adresu i kontakt telefon. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva.net. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.slobodna-bosna.U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank.o.slobodna-bosna.o.ba Vi znate za{to smo najbolji! . IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d. Danijela Ozme 3. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er. “Slobodna Bosna”.o. Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl. Sarajevo..o. ime i prezime.bos@bih. Bosna i Hercegovina.ba www. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful