HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

(S. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine. Naime.12.F.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. direktor Zubac je sam sebi. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex. (M. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. klju~ni za operaciju Lutka. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a.2012. I SLOBODNA BOSNA 5 .. a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema.) 6.M. Po svemu sude}i.

Vasiljevi}. Nije ba{ nekoj. Dapače. odgovorni. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. da ne ka`em kao krtice. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). lojalni. ovo je. Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. radili su vrijedno. . fizi~ki. od jutra do sutra. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“. principijelno i nepovratno. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. Istini za volju. uporno kao mravi. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu. Enveru Mujezinovi}u. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. M e|utim. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje .najprije nekompetencija. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. zatamnjenja u pam}enju. nije mogao. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata. Ali.Fi}u Muslimovi}a. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . O mnogim je svojim. suradnicima. dok su slu`bovali u KOS-u. jedino relevantno. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. nije mogao. general Aleksandar Vasiljević. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. generala Aleksandra Vasiljevi}a.2012. “Nakon toga je. prema njegovim saznanjima. oba{ka. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. omatorjeli {ef KOS-a.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je. Nakon {to je ~asno. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. nego kultnoj pijaci na Stupu. Tolimir. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . siromah. obavje{tajni ratni sufler. vi{estruka kompromitiranost. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije.. a potom i te{ka. nekoliko kopalja iznad svih njih. ~ak i da je htio. vanserijski obavje{tajac. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. bezveznoj pijaci. zapravo. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. general Aleksandar Vasiljevi}. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije. ovo je va`no. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne.12. Tek prividno. “high class“. Svi su oni. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. čak i da je htio. kazao je Vasiljevi}.. reklo bi se. kao {to znamo. Seadu Reki}u. dr`avne potrebe. manje-vi{e dragim suborcima. uop}e. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. strana~ke. bili uzorni.Fiću Muslimovića. Dapa~e. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u.

) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini.. ipak. vjerski. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. treba. ~injenicama potkrijepljenih. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . moralista. Haag. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost.. Marti}a. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. stru~ne. nimalo povr{nih opa`anja. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. Muslimovi}. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. a postoje sna`ne indicije da jeste. jeneaevski spletkaro{. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. poraditi na “vi{im razlozima“. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali.. nacionalni. Izetbegovi}. islamski mistik..“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta.pov. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a). koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. Ali on u to. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju.“vojni ekspert“. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. na su|enju “bugojanskoj grupi“. osim ako postoji neki vi{i razlog. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. Arkana. A u osnovi je ostao isti rigidni. geostrate{ki. “jednostavno ne veruje“. ^itao je.. Muslimovi}. morala bi i trebala biti ozbiljnija. [e{elja. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta.. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. korumpiran“. Za{to trebaju.2012. 7 . prije svih iranskim. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. stereotipiziranih proizvoljnosti. U Sudu Bosne i Hercegovine.12. Frenkija Simatovi}a. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. skreno. Tu`iteljstvo je u 6. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“.. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. ali i niz lucidnih. {to je mnogo va`nije. kameleonski sivomaslinasti. kada je direktno (“siromah“. bezdu{ni. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. iranska obavje{tajna zajednica. Bakiru Izetbegovi}u.. KOS. medijski cenzor. kasnije armijski ideolog. promiskuitetan.

“Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. SUBOTA.Slovenci su za federaciju.. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. zamjeram Sarajevu. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. ukabulio ili ne. VI[NJA STARE[INA. zamjeram ja sebi.” Taman tako: sa Vlasijem. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA.” Vrlo sli~no. 5. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}.SVAKA MI JE ZLATNA. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. moja zapovijedna odgovornost. navodno.12. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. sa Rugovom vi{e od autonomije. priznao. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. izri~it je. gun|a prosje~ni srpski doma}in. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. PETAK. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. bijesan. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. kada su kasnije istinskog mirotvorca. Na sve sam ljut. 30. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. manje od samostalnosti. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu. dobrodu{no me umiruje: “ali. a ne za optu`ene. “dovi|enja Marijana!”. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. SLOBODNA BOSNA I 6. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. drugi tabloidni (ili.2012. koji je. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. ja ti ni{ta ne zamjeram. najvi{e na sebe samog. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije.” Ali. ESAD HE]IMOVI]. I precizno pojasnio. ogor~en.. Maleti}a. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. pornoidni. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. bila {ta zamjera. 3. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. Mislim . 1. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija. ko halva. 4. sa Thacijem i Haradinajem . novinarka iz Zagreba. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. uhapsile. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} .ni{ta! A sad adio. i ja. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. mudrog.ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke.” Mora da su grdne pare zgrnuli . 29. novinar iz RS-a. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. tako. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. Ratni komandir policije na Palama. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. ili ne zamjera. Danas je. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. Htio. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. po~eo iz Slovenije.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. ZORAN @U@A. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. autonomija Kosova. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. mi smo za konfederalni model. ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. a nije nego je za~et u Beogradu. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. 2. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. novinar Dana.

.

Mehmedi} je samoinicijativno.45 sati.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”.M. decembra). decembra. u 13. Josip Bevanda 10 . usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Bevanda. No.) SLOBODNA BOSNA I 6. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin.2012. kada je u prime time terminu. Kako je navedeno u saop}enju. Bevanda je. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. bez zananja Stranke. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. Naime. ali je kulminirao prije nekoliko dana. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. a dr`avni javni servis. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. Kako saznajemo. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. novembra. ina~e. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. predsjednika FS RS.12. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. ostvari prihod od 150 KM?! (S. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa. u 22. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. u subotu (1. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. Kako doznajemo. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci.B. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo.

Dodika i Lagumd`ije. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. no taj im je plan neslavno propao. No. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. preziru. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. (N. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. blago re~eno. SDA i SBiH. Trebalo bi. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. kao kandidat iz istog kantona. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. radi op{te generalne prevencije. SDP i SBB. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. SDS. ~ime bi bio eliminiran Begi}. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata.2012. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. Van Hercegovine i dijela RS. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . Po svemu sude}i.A.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. dugogodi{nji kadar SDA.H. No. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. dru{tvu. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. (M. NE Mislim da su kazne neprimjerene.12. I SLOBODNA BOSNA 11 . Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji.

12.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6. .2012.

sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. dulje vremena otvorena pitanja. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. Njihov glavni politi~ki rival. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. ali nije ni daleko od toga. SDP. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. Osim toga. po svoj prilici. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. statutarni ustroj Mostara. godine. Osim toga. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. ma kako izgledala logi~na i racionalna. {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. u narednoj godini. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. primjerice. u jesen 2014. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima.2012. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. Sli~ne. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. ali ni bilo koja druga demokratska partija. stanje u dr`avi nije vanredno. koja }e. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima.12. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. kao {to su. ali i op}enito najve}e partije u BiH. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. Istina. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. I SLOBODNA BOSNA 13 . i Tihi} smatra da }e SDA. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. Tihi}eva argumentacija. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine.

na kojem bi. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. proveo punih 16 godina. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. Tihi} je popustio. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. sticajem razli~itih okolnosti. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. kao što su. godine. prema strana~kom Statutu. demonizirati SDA kao “deni~arsku“. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. SLOBODNA BOSNA I 6. ako preuzme vlast. dulje vremena otvorena pitanja. U me|uvremenu. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. dakle u maju 2013. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. predvodnik tzv. dakle godinu kra}e nego {to }e. koji preferira konvenciju. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata.12. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. SDP i SBB. ako bi bio izabran. U me|uvremenu. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. ili }e pak. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. do odr`avanja kongresa 2013. . KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija.2012. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010.. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. statutarni ustroj Mostara. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. primjerice. godine. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. Na proteklom kongresu. “islamisti~ku“ partiju koja }e. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. ako se uop}e ponovo kandidira. mora usvojiti Glavni odbor. Tihi} je imao dva protukandidata . rješavat će se neka izrazito teška. Terzi} je promijenio strana~ki dres. “radikalnu“.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. Na sjednici Predsjedni{tva SDA.

.

protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. 16 I podsjetimo. navodni skandal.2012. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. Komesaru ]osi}u se. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. . obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. nadalje. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}. Konstruiraju}i. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. u me|uvremenu. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. na (ne)milost okorjelim kriminalcima. zastupa optu`nicu. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su.12. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci.

ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. a onda i medijska haranga. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. i to jo{ sredinom oktobra. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}. niti zakonskog upori{ta. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. novembra poslao dopis da }e 19. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. prema istoj odluci. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. po potrebi. dan poslije. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. komesar ]osi} je 17 .12. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. najdu`e desetak dana. novembra ukinuti policijsku za{titu. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. komesar ]osi} je 13. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. decembra. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. I mada je. ali nije dobio pozitivnog odgovora. No. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza.2012. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. uklju~uju}i i stalni 6. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

da situacija bude jo{ apsurdnija. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. No. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela.12. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. naime. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. Kako. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. Prema toj se Uredbi. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. SLOBODNA BOSNA I 6. tak o|er. izme|u ostalog. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. No. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. izme|u ostalog. Procedura. podrazumijevaju i goleme tro{kove. policija. niti njegova obitelj. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. me|utim.2012. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). u sarajevskom kafi}u Pravda. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. 18 . nisu imali nikakvih neugodnosti. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu.

.

komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji.2012. Pored Milana. u skoro 20 godina postojanja.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. SLOBODNA BOSNA I 6. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. do augusta 1994. godine. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi.12. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. ostat će nekažnjeni. Ipak. .

a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. Milan Luki} kriv je za progon. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. te ubistvo Hajre Kori}. koja je djelovala u Vi{egradu. godine. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. sa svojim vojnicima. kao {to su Albanija. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. Na ku}u su najprije bacali kamenje..KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. Poljska i Slova~ka. slave svoje zlo~ine. U nekim slu~ajevima.2012. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. decembra ove godine.. Milan je. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada.12. potom ru~ne bombe. trenutno. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. dva-tri starija ~ovjeka.. protjerivanje i druga nehumana djela. I SLOBODNA BOSNA . Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. otkinuti su mi dijelovi u{iju. satjerao na desetine civila. pored ostalog. a i za njihovu smrt je kriv. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. ubistva. dvije starije `ene. Bilo je nekoliko starijih ljudi. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. Na kraju su ku}u zapalili”. godine u Fo~i) tokom 1992. a ruke su hendikepirane sto posto. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. a u Pionirskoj 53). ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. pijani i bijesni. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. te ih spalio u `ivoj loma~i. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961.. Tribunal. U neke od tih zemalja. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. U tom periodu. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici.

biv{eg policajca iz Vi{egrada. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. a Tolimir. Milovoju Petkovi}u. oko 200 djevojaka i `ena. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. Pre`ivjele su ~etiri. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. koji se sam branio. ali su koristili i prostorije stanice policije. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne . Slobodanu Praljku. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. On je 2010. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. . te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. 22 SLOBODNA BOSNA I 6. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. a dio njih i procesuiran. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer. godine. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. Bosni i Vojvodini. Za razliku od Luki}a. koji je osu|en na 15 godina zatvora.12. Brunu Stoji}u. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. a potom ubijeno. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. godine u jezeru Peru}ac.Jadranku Prli}u.2012. Jasmina je 1992. da bude oslobo|en. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. godine imala 24 godine. a prona|ena su tijela tek nekolicine. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. banji u blizini Vi{egrada. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru. logoru za `ene. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. Izme|u ostalih.

Blagoje Simi} (Bosanski [amac).KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. I SLOBODNA BOSNA 23 .500 ljudi. Vinko Martinovi} (Mostar). Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu.2012. Mladen Naletili} (Mostar). Momir Nikoli} (Srebrenica). Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Mile Mrk{i} (Vukovar).5 do 10 godina. te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3. Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Ranko ^e{i} (Br~ko). najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. Milorad Krnojelac (Fo~a). a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. Esad Land`o (^elebi}i).12. Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Miroslav Bralo (La{vanska dolina). Du{ko Sikirica (Keraterm). Radomir Kova~ (Fo~a). Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. Dragan Nikoli} (Su{ica). dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Hazim Deli} (^elebi}i). Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. Dario Kordi} (La{vanska dolina). Vidoje Blagojevi} (Srebrenica). tu`iteljica Carla del Ponte. 6.

2012.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. kao i Ramushu Haradinaju.. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina. Ne mogu to prihvatiti. generalnom sekretaru UN-a. biv{i vo|a OVK. general Ante Gotovina.. ali i uzdrmale region. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena.12. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. duboko su uvrijedili oslobođene. HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. Ja se sla`em s njihovim izjavama. rekla je. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. Ramush Haradinaj. ovo je negiranje velikog zlo~ina. Zlo~in. Guenael Mettraux. jer je jasno da je zlo~in po~injen. Biv{a tu`iteljica. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. . Ovo sigurno nije pravda“. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala.

U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. pa i kad joj mandat prestane. rekla je: “Ne znam. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. ali takva sum6. i Ljube Bo{koskog. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. Na pitanje. dok traje postupak pred Sudom”. a kao tu`iteljica. Biv{a tu`iteljica. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana. novac ili lobiranje uticalo na presudu.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja. Hrvatska. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. biv{eg makedonskog ministra policije. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. biv{eg generala Armije BiH. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere.12. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska.2012. mislite li da je politika. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a.

sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. na kraju. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. generalu Seferu Halilovi}u. . [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. progona stanovnika srpske nacionalnosti. Gotovine. Prevelikom broju ljudi. Gospodine Mettraux. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. Obrovca. Da li ste posjedovali tzv.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice.2012. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. godine Ramusha Haradinaja. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau).12. izme|u ostalog.

Podsjetimo. Ali.2012. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. kako na{ list saznaje. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. ve}ina u pravu. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. Ivan Čermak. Samo }u re}i da je. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. Sefer Halilovi}. Kako sam rekao ranije. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. Ramush Haradinaj. Mladen Marka~. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. bio bih nagra|en milion puta vi{e. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. a da on nije. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. a to su Ante Gotovina. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. I SLOBODNA BOSNA . koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. Ako bi to bila posljedica su|enja. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te.12. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. Luka Mi{eti}. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. Lahi Brahimaj. puno propusta u svom radu. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. Limaj i drugima 2003. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. 27 6. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. Ni{ta. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. koju je podigla Carla del Ponte. nagraditi hrvatskim ostrvom. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. Greg Kehoe i Payam Akhavan. Idriz Balaj. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. Niti ostrvo. Vi{e od toga ne tra`im. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. po mom mi{ljenju. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine.

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”. Recimo. jer je ona. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. “Tu`ila{tvo. ljudski resursi itd. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid.2012. SLOBODNA BOSNA I 6. “Nepotrebni deal“. Hrvatski. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. kazao je Nice. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. vrijeme. Istina. Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. u predmetu Halilovi}. Ona je to arogantno i bijesno odbila. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. Me|utim. kao i nje i drugih tu`ilaca. lupaju}i {akom po stolu. isti~e Nice. zahvaljuju}i Carli del Ponte. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. slu~aj Grabovica. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. Milo{evi}a. insistirala da ih podigne. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. kako bi se u{tedio novac. Kao njenu popustljivost prema Srbima. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. ali i od vlastite javnosti. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. kako je Geoffrey Nice. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. {to je bilo skoro potpuno izvj esno.. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. . U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila.12. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u.

Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. 6. napustio salu. uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. dakle. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . A povrh svega. On. Pored ostalog. I SLOBODNA BOSNA No. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a.12.2012. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa.premijer i dva dopremijera .pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. me|utim. ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu. Federalni ministri.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. jer je navodno. puno prija spornog glasanja.

pucala u `ene i djecu. i maltretiranje dvije osobe koje je. 30. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. izru~ile bh. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. pod prijetnjom smr}u. ranjavanje `ena i djece. . ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba.12. podsjetimo. aprila 1993.2012. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. tri vojnika. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca.

te vojnike Mensura Memi}a. doimaju}i se poput skromne doma}ice.. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}.2012. k}erka Anica Kre{o. strijeljala vojnike 6. Svjedokinja-pokajnica je. po~ela nasumice pucati po sobi. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. koji je u to vrijeme imao 66 godina. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. priznala da je. a nakon {to je pao mrtav. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. Zdravka i Franju Drlju. No. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. Osim {to je. gdje su. po~inila. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. Potom je. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. N ed`ada Hod`i}a. susjeda An|elka [agolj. Anica Bla`evi}. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. aprila ‘93. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. naime. kada je zapo~eo napad Armije BiH. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. zajedno s djecom. DOMA]ICA. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. u podmakloj `ivotnoj dobi. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. Nedeljka i Peru Kre{u. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. skru{eno je. Zolja je odmah pucala u njega.12. An|elku [agolj i njezinog sina. odnosno oca. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. UBOJICA. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. te civile @eljka Bla`evi}a. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. skupa sa svojim pratiocem. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. D `evada Sal~ina. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. stara samo dvije godine. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. koji su se ranije predali.

saznao da ima nadimak Zolja“. a mogu}e i istog dana. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. kazao je svjedok. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. Sergio Lana. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. U istrazi protiv Mensura Memi}a.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. Me|utim. kako bi provjerila da li je musliman. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. dakako. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. pravosu|u sti}i i primjerena kazna. . Zolji. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. iako se o~ekivalo da }e je. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. ~ak i da je nije imenovao. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. natjerala je da skine hla~e. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. Guido Puletti. neka vas ubiju va{i.2012. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a.12. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. No. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. mjesec dana poslije pokolja u Trusini. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. svjedokinje Delinac. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. Petorica Talijana: Fabio Moreno. nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“.

Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. DOMA]ICA. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku.12. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. emigrirala u SAD. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. Hanefija Priji} Paraga je 2001. UBOJICA. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. Razumljivo. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. Sve do aprila pro{le godine. kada je uhap{ena. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. godine. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. me|utim. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. januara 1998. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. brigade ARBiH. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. 1998. nakon ~ega je.2012. dok su on.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. u dopisu koji je 2009. budu}i da je ve} 6. gdje je `ivjela kratko. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. promijenila prezime u Yetisen. koji je uz pomo} SFOR-a. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. I SLOBODNA BOSNA 33 . Potom su skrenuli na sporedni put. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. Iako su brojni svjedoci. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku.

op. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38. Ubjedljivo najvi{e novca.a. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”.LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede.3 miliona KM. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e.116 KM. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima.2012.3 miliona KM. po nalogu tu`ila{tva. vi{e od milion maraka. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Iz izuzete dokumentacije. .039.12. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6. (1. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije. TRO[IMO TU\E. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38.

s Best Grude. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. Naime. vodoprivrede i {umarstva 2011.000 KM. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. s jedne. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda.12. Radio Zenit Zenica. Pored TV1. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. i ostalih gradova FBiH. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. JP RTV BPK Gora`de. prema izuzetoj dokumentaciji. Obi~an radio Mostar. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. dok je medijskim druge strane. postavljenih u gotovo svim kantonima. u dva navrata. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012.o.o. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. direktorica Tim Systema. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri.2012. Me|u medijima kojima su 2012. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. kojoj duguju 83 hiljade maraka. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. godine sa ra~una ministarstva. Studio 88 Mostar. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a.-RSA. vlasnik marketin{ke agencije S. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Naime.430 KM. Navodno. godini. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. odnosno njegove biv{e supruge Azre. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. u 2012. Radio Studio N Livno. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede. Pored spomenutih. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. na ra~un njene agencije je u 2011. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. ispla}eno 326. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM.V. vodoprivrede i {umarstva. Ministarstvo poljoprivrede. 35 .

.

.

.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Novi sukobi u Egiptu. objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika.12. novembra. da je sve vi{e ljudi na ulici. koji opstruiraju reformske procese. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. zemlji rijetke pro{losti. Mnogo je ljudi smijenjeno. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. ni~im izazvan. potvrdio da ni on. novembra.. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. kulture. te sjajnoj budu}nosti. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. ~uvar vjere. u stvarnosti sve poskupljuje.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. a novi predsjednik. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. Muslimansko bratstvo. 29. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. Zapravo se radi o prikrivanju. Kairo je bez turista. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. broj socijalnih slučajeva raste. a njegove figure. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. nazivaju}i ih faraonizacijom. ljudi masovno gube posao. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. kako demonstranti parolama sada upu}uju . uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. kada je famozni predsjednik.. prava. I SLOBODNA BOSNA 39 . tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. kada je po svrgavanju Mubaraka. Demonstracije. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti.vidi se.2012. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. Me|utim. [tampa i uop}e svi mediji. skre}u}i sa usijane teme. ali pouzdano se zna . poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. nakon izbora u septembru. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. izvr{ioci. te pozvala na demonstracije. na {to nema dalje `albe”. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. vezane lancima u }eliji. kojim sebi. Sedam dana poslije. kao {to ga je imao i prethodni re`im.” Nakon toga. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. koji re`im prenosi. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en.zamazivanje o~iju javnosti. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. krenule su 22. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. veli~ine. pa o ljubavi. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. kao ponovno bu|enje revolucije. ljudi masovno gube posao. vidi se.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku.. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. ina~e hafiz. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. kona~no je odgovorio. pouzdano se zna. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta. broj socijalnih slu~ajeva raste. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac.

da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. trbu{ni ples. godine. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona.kinematografija. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom. zabraniti no}ni `ivot. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. i}i naprijed u povratak!). Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. a policija je uzvratila suzavcem. Me|u njima. Historiju ne mo`emo izbje}i. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. Naravno. kao i kr{}ana. a od sino} (4. po njima. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. Glad vlastodr`aca je nezasita . smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. nezavisnih. sloboda. Stvarnost nas sve doti~e.2012. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. a ne jednopartijsku ve}inu. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. Ne prave}i takti~ke gre{ke. povoljna za ihvanije i salafiste. kojom su dominirali islamisti. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. Uvezav{i se sa salafistima. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. pro{li ograde od bodljikave `ice. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. iskori{tena je situacija. jer je Morsi za 15. ve} imali pripremljen. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. Da su uspjeli to napraviti. ako SLOBODNA BOSNA I 6. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. `enama zabranila vo`nja.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. . decembar) i na ulicama Heliopolisa. dao rok do februara 2013. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. koji `ivi i radi u Kataru. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. Amr Moussa. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena.12. Iza ovakve retorike. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. koalicija. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. kao nikada bolji. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. muslimana i onih koji nisu muslimani. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. ne bi imali nikakva 40 prava. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. koliko ih je u Egiptu. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. Hvale}i novi Ustav. Kako su nacrt Ustava. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. koji je njima odgovarao. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. koje organiziraju Morsijeve pristalice. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke.oduvijek bila i uvijek }e biti. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. cilj revolucije bio bi ispunjen. u povratak islamu. pjevanje. javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. prodaju alkohola. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. Pakistan ili Sudan. stranaka. a nemuslimani smatrali nevjernicima. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava.

koja je rodila Ibrahima. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji.w. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. Egipat vas sada treba.s mirno pozivao u islam.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. ~ak mu je i `ena Marija. Zna~i. Branit }emo ga na{im imecima. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. Ka`e: “Dolazi. tipa Irana. do{ao na ~elo dr`ave. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). juna. koga su se i u svijetu “upla{ili”. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. ostala u svojoj vjeri.a. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. djecom i `ivotima. Dok je Bo`iji Poslanik s. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. 41 . godine. Prema toj usporedbi. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo.) Zaista je drskost kada neko sa strane. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. nikoga nije prisiljavao. Revolucija nije zavr{ena. Bez namjere da uvrijedim. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. ko ne vidi.12. bradate likove u d`elabejama. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. nema prisile u islamu. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi. Prava i slobode su u 6. citirani Član 2. recimo iz bo{nja~kih krugova. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. Al-Azhar. koje su samo {utjele i pljeskale. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. Arapski je zvani~ni jezik. jer ne `ele diktaturu. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. 24. Na`alost. pa mu treba otvoriti o~i. U svakom slu~aju.2012. va{im `enama. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom.

Mariboru. . BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. Ovo nisu protesti. ovo je pobuna. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. Ptuju.. gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. decembar. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama.12. op}enarodni ustanak . Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem. prvenstveno Kosovo.” Zapadni Balkan. po~etkom sedmice u Briselu.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. U Mariboru. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. Crna Gora. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u.EVROPA. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. a “veliko finale” najavljuje se za 21. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno. Celju. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. u slovenskim gradovima. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima.2012.. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza.

BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. smatra Hennessy. marta. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. ali za to ipak nije bilo osnova. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. BiH uvjetno primljena u MAP. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. taj se proces opstuira na politi~kom nivou.12. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. I SLOBODNA BOSNA 43 . koristilo Ministarstvo odbrane BiH. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. Hrvatska. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. (D. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. Tija Memi{evi}. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. U tehni~kom smislu. I dalje se ~eka da bh. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. poru~ili su Mary Ann Hennessey. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. Osim toga. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. godine. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. koju bi. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. ina~e. Pripreme za knji`enje imovine.2012.

koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. pasti na teret Evropske unije. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . To je na koncu i potvr|eno. godine. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. direktor Agencije. {to je prije svega posljedica postupnog.3 milijarde ameri~kih dolara. Stani}i su investirali svega 1. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza . godine. Ukratko. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . No. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. i Bo`idar Mati}. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6. nakon punih sedam godina. kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave. Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . poput Gr~ke.5 milijardi dolara godi{nje.12. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. SLOBODNA BOSNA I 6. predsjednik Nadzornog odbora Agencije.11.2012.federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. Stani}i su dijelili masovne otkaze. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika.6 miliona KM. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. ali time problem nije bio rije{en. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. Kantonalni sud u Sarajevu. sa 11 na 15 milijardi dolara.5 miliona KM.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice. Uz izravnu podr{ku SDP-a. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. pa je na kraju 2011. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. dakle 2004. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. . PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine. Do ju~er uzorna ekonomija.Vladi Federacije BiH. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. Osam godina kasnije.

Na meti ruskog “Gazpromnjefta“.6 milijardi KM. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. 6.2012. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. prije svih BiH i Hrvatska. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. sasvim logi~no.12. Pan~evo. nalaze se najbli`a tr`i{ta. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. No. Zarube`njeft. nakon modernizacije i pro{irenja. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007. ~iji su proizvodni kapaciteti. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. a u 2012. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a.3 milijarde KM. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. I SLOBODNA BOSNA 45 . “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH.

. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela. pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6.2012. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti.12.PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj.

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. ali {to se Dodika ti~e. njegov `ivotni projekat.. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna.12. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. Me|utim. Miloradov brat Goran Dodik. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. ~ini se. Predrag Vranje{. a trener novinarima po zavr{etku me~a. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. I SLOBODNA BOSNA 51 . sada{nji predsjednik kluba. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime.. ~ini se. Boris Spasojevi}. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. pa se ~inilo kako Igokea. Sada{nji predsjednik kluba. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. kako tvrde.. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. U njemu su igrali Milorad Dodik. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”. volim ga kao ~oveka. otac im je branio da treniraju. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. ba{ kao i njegov brat Goran. Rade Grgi}.Keja.. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. godine zvao Potkozarje. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. naselju pored Lakta{a. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. jer on voli sport. kazao je jedan od njih. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. ovaj Igokea“. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. niko sa sigurno{}u ne zna. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. igra na gostovanju u Beogradu. Dodiku je. bio je iznimno talentiran za ovaj sport. Goran Dodik. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo.. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. “Mile Dodik je navija~ Partizana. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. predsjednik RS-a.. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. u majici sa natpisom Ruski obraz. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am. ministar zdravlja Ranko [krbi}. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6.2012. Ljubi{a Varda. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . Iskusna.

Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. ali to tada nije smatrao posebnim problemom. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. odmah do terena. Savjet za razvoj Republike Srpske. Uo~i utakmice. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. barem ove sezone. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. Na`alost. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Gradnja je po~ela u augustu 2008. vlasnicom istoimenog sportskog radija. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. Me~ je pratio iz prvog reda. godine. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik.129. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. Dodik. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. otvorena je 2010. Nezvani~no. . Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. Zvani~no. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. Igokea nema finansijskih problema. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik.12. ne samo kada je o ko{arci rije~. Milorad Dodik izi{ao je na teren. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. uz neizostavna tri prsta. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako.2012. Kako su tada tvrdili mediji. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. ko{tala je deset i po miliona maraka. izi{ao iz dvorane.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee. jednog od osniva~a SNSD-a. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj.

pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. Baji} je oprezan. trebaju igrati finale ABA lige. za ove prilike. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. ne bi bilo ~udno da se to i desi. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. od Turske do Hrvatske. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj.“ Jasno.12. I SLOBODNA BOSNA 53 . Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. klju~ Igokeinih uspjeha. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. To su glavni ciljevi. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima. za tim na terenu. uz zeni~ku Arenu. iz utakmice u utakmicu. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards. Idemo polako. Dokle }emo do}i. ulo`en ogroman novac. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. zapravo. Da. ka`e nam je Sini{a [temberger. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. Za razliku od mnogih timova. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Da bi se to desilo. No. Nekada{nji igra~ Zadra. Dru`imo se nakon me~a. ne `eli govoriti o Euroligi. [irokog i Splita u`iva. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Cliff Hammond.. nezvani~no. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. Zato valjda i igra tako dobro“..“ drugog. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. igrao od [panije do Kine. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. vidjet }emo“. Ginemo jedan za 6. o ostalom ne razmi{ljamo. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put. To su razlozi na{eg uspjeha. trenutno najbolji playmaker ABA lige. Iako su ugovori tajna. Pomalo iznena|uju}e. a kako stvari stoje. pored izvanredne organizacije kluba.2012. pojasnio je Edwards. Igokea privatna zabava.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju. svakako je. “Bude me pijetlovi“. ZAJEDNO SMO RASLI. “Mogu}e je.

pomislili su mnogi. izme|u ostalih i ostalog. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu. “teta s benom”. . godine godine SLOBODNA BOSNA I 6. decembra u 59. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. 1971.. kada se igrala predstava Bure baruta.2012. te oktobarske ve~eri 2001.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar.12.

Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. godine. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. Sne`ana Savi} . I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. pa i lepotu. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. da bi potom upisala glumu. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. i majka dva sina. Zapravo. I SLOBODNA BOSNA . februara 1954. vjerovatno. pozitivna osoba. Vreme odnosi sve. u ostvarenju Buba{inter. nije koliko je mogla.2012. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. Ro|ena je 11. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. tokom kockanja sli~icama u haustorima. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. svih ovih na{ih prostora.12. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. Ili. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. film. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. ~etiri godine kasnije. za njenu decu i decu njene dece. pa i lepotu. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu.ZLATA PETKOVI] (1954.2012. tuklo. Tek nakon {to je diplomirala. zbog Marije se mrelo. . da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. Bilo je to 1972. No. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. pozori{tu i televiziji. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. a zbog Marije se. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. pro|o{e scenom i nestado{e. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. Bogdan Dikli}. Lazar Ristovski . Bila je to. radio i televiziju.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. Ljiljana Stjepanovi}. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno. odnosno Marija i Tihi. Bila je jedna tako dobra.

Zlata je ba{ bila zlatna. Zlata.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. nas biraju.. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona. u 59. Jer. obilje`ila. ali i mnogi drugi. Grlom u jagode. Na`alost! Dobro smo se dru`ili.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. naravno. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. na`alost. Ta uloga ju je. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje.” SLOBODNA BOSNA I 6. najpoznatija je kao Marija. Mada je imala uspehe. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. Jednostavno. tvrdi Gor~in Stojanovi}. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . ne biramo mi. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. “Bila je tako lijepa. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. Kasnije. Ali. Faruk Begolli. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. koju je re`irao Branko Ple{a. pak. I. Bekim Fehmiu.” Zlata Petkovi} preminula je 3. Iako je u pitanju Alfred de Mise. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. decembra u Beogradu. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila.12. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. maja 1977. Mislim da Zlata. a sin joj je ostao u Beogradu. godini od posljedica mo`danog udara. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti.” Voja Brajovi}. {to je za pozori{te jako veliki uspeh.. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine.. Me|utim. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . Igrana je sedamdeset pet. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. nego mislim i na prijateljske varijante. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. naprosto.. ja. kao tog jutra dan. Zlata je bila najvrednija kao osoba. Ljubi{a Samard`i}. uvijek se sje}am nje. po~elo je 21. Hajrudina [ibe Krvavca. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. tada Avdi}. Tu je ona postavila neke norme. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. ta predstava je imala jedan dug `ivot.2012. Partizanskoj eskadrili. brojnim {ou programima Televizije Beograd. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. ali se nisam vidjela sa Zlatom. Bila je divna. mislim da se bila razvela. {est puta. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. bila je tako lijepa. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. naro~ito na filmu.. odakle je krenula Zlata. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. ba{ kao prave prijateljice. Vi{ak lepote. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. upravo tako kako joj ime govori”.

.

kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. studentice germanistike iz Beograda. koje je sudbina spojila u Berlinu. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. ve}inom staraca. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane. Ljubi} je ro|en 1971.2012. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. a njegov prevodilac. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. Gr~koj. a za druge zlo~inac. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. Süddeutsche Zeitung i Geo. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. juna 1992. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u.12. godine. HEROJ. godine u Zagrebu. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. na 15. Drugi. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. Rusiji i Njema~koj. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu.. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. Prvi se dogodio u no}i sa 14. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. . `ena i djece.

Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. a za druge ratni zlo~inac. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . misao po misao. 2006. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine.2012. U njoj sam pisao o svom ocu. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom. pa tako i ovog. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. ispri~ao je Nicol Ljubi}. primjera radi. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. kad se radi o zločincima. i to prije svega iz vizure žrtve. ratne traume se artikuliraju. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. “Prije nekoliko godina. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima.12. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. Međutim. da bi na kraju dospio u Njema~ku. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. na kraju napisao ~itav roman“. I tako sam. u k}er takvog ~ovjeka.

nagradu njema~kih art kina. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. Njema~ke.. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. a zavr{io u Den Haagu. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku.. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . Njegova drama Oluja. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. ka`e ovaj autor. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. jer su sposobni u~initi nepojmljivo . gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Holandije i [vedske. izme|u ostalih.. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu. . a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. “P Po~eo sam od fikcije.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku.on je intelektualac {irokih svjetonazora. Prikazan je na festivalu u Berlinu. bri`an otac.2012.. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio.ubiti nedu`no dijete ili `enu. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ .12. Danske. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“. omiljeni profesor i {ekspirolog. a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. nagradu Amnesty Internationala. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. a osvojio je. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu. kao i ostali likovi u romanu.

a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. odijevanje. Zanimljivo je da su njena knjiga. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini.. vr{njaka njezine k}eri koji je.. za razliku od Ljubi}evih. Drugo. Sakupljaju}i materijal za knjigu. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. Reakcije 6. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. Me|utim. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. kad se radi o zlo~incima. jesmo li sami sposobni za zlo~in.. pa tako i ovog. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti.12. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. ustvari hladnokrvni ubojica. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. objavljenoj 2003. s monstrumima. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. “prave}i tako budale od svih nas“. prema svjedo~enjima. ka`e Slavenka Drakuli}. kao i Ljubi}ev roman.“ javnosti. nisu bili izmi{ljeni. osu|en na 40 godina zatvora. konobari. a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. dakle izrodima od ljudskog roda. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. Dra`en Erdemovi}. Posebno joj je to. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. Radislav Krsti}. patolo{ki slu~ajevi. analiziraju}i njihove reakcije. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. gestikulaciju. pretvorili u krvolo~ne ubice. Dakle. godine. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. Njeni likovi.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. policajci. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. Ratko Mladi}. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. Tako rje{avamo dva problema: prvo. govor. je li zlo dio ljudske prirode itd. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. kako ka`e. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. i to prije svega iz vizure `rtve. I SLOBODNA BOSNA 61 . Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora.2012. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima.. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. Sli~no kao Ljubi}. ratne traume artikuliraju. Goran Jelisi}. Biljana Plav{i}. voza~i.

12. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu. Sama nominacija za Nagradu ne mora. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno.2012. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. naravno. Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. široj javnosti gotovo nepoznat. . Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. izgleda. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. veli Peji}. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”.

“Ja sam uvijek pisao poeziju. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. izlo`bama.. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. obja{njava Milorad Peji}. godine. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga.. Koliko znam. objavio je prije jedanaest godina. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. knjiga pjesama za deset godina. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu.. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk.. a 1985. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. prestao je {pijunirati kom{ije. nisu primje}ivali.2012. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman. Ta me ideja nije napustila. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. bez imalo pretjerivanja. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. knjigama. O~i klju~aonica. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. Sporo i po malo. Amerika je odahnula. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. sistemati~ni i veoma dobro informisani. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje.12. {ta je Hyperborea. unato~ svemu. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. dvadeset godina stanovnik [vedske. kulturu na vrhunskom nivou. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja .” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. neprevodiv. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina.. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. 63 . Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’..u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha.. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”. pozori{nim predstavama. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. Njemu ne treba ‘reklama’. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Toliko hrabrosti nemam. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. @ivot je postao prazan i besmislen. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. filmskim festivalima. ~ak sam napisao i dva poglavlja. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. ka`e Peji}. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. a drugu knjigu pjesama.. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. pitamo njenog autora. kako sam ranije rekao. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. prestao je smi{ljati zamke. ali ne i na {vedski.

“Carevo novo ruho“. `ivjela su dva brata. Jacob i Wilhelm. “Pepeljuga“. u jednoj dalekoj zemlji. antifa{isti.BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e.2012. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. davno. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM.12. “Trnoružica“. a pojačavajući nasilje. Dru`e}i se sa piscima. od usamljenih starica u bolnici. “Snjeguljica“. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. feministice. SLOBODNA BOSNA I 6. bri`ni roditelji.. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi.. do drugarica njihovih sestara. “Crvenkapica“. .

Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. neke pri~e su prepravljali. Wilhelm Grimm je. dora|ivali po svom ukusu. privu~en mirisom..“. kao i darom za jezik. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en.. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar.. 1812. ne upusti se sa njim u razgovor.. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. upadne u njega i udavi se. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre. Me|utim.. I SLOBODNA BOSNA . One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a. Pou~ena prvim iskustvom. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. Za 2015. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.12. Dvadesetog decembra 1812. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju.2012. Obdareni knji`evnim darom. ka`e se na kraju. ispunjavale. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale.. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. oti{ao u penziju.200. a starica smisli kako da ga se rije{e. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. me|utim.. prije dvije stotine godina. nego produ`i kod bake. ka`e njema~ki profesor.“. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo.

Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. U pravoj bajci.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. Krajem Drugog svjetskog rata. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. ot~ara i pretvori u krasnog princa.12. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. na`alost. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena. kao i o bajkovitom u knji`evnosti.2012. ali je. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. djeca. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. Uprkos svim prigovorima. Tako }e 12. .

obja{njava profesor Uther. uspijeva posti}i nemogu}e. Po njegovom mi{ljenju. i prosje~na. tehnologija filma se razvijala. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906.. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. opsjednuta strahom. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm. nego otjelovljuje i sve asocijalne. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. zatvoreni prostor je vagina. preko animiranog filma. NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart.200. pravda pobje|uje. ali nisu recept za `ivot“. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. knjiga Djeci trebaju bajke. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. i ona koja zaostaju u razvoju. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. dublja ili alegori~na zna~enja. animalne tendencije u nama. predstavljaju polne organe. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. I to sva djeca. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. godine. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. Djeca to vole. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. on zapravo ostvaruje svoje `elje. zlo ka`njeno. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. a okretanje klju~a u bravi polni akt. dobro bude nagra|eno. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. “Bajke su knji`evna remek-djela. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer..2012.12. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. ponekad ~ak i sadisti~ka. destruktivna. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. {ira. I SLOBODNA BOSNA 67 . Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti.

Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat.2012. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. . jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. Delacroixa. U ~ast ovom. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. Michelangela. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. stolje}a. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18.12. Goye. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. 18. Brojni Cezannovi radovi. 25. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. tako je govorio Paul Cezanne. Cezanneu. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. recimo. Chardina.tradicija i kreativnost”.

ipak. a od vremena kada je upisao College Bourbon. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. 1882. nastavlja slikati.. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a.. u ~ijem }e se glavnom liku. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru.2012. The National Gallery i British Museum u Londonu. Cezanne. prijatelji. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an .ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. Pored navedenih. te nasljedstvo nakon o~eve smrti. portreta od 1870. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. Jedina od pet verzija Karta{a. 6. ~lanovi obitelji. oktobra 1906. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. godine. Vjen~ali su se tek 1886. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. poti~e iz imu}ne obitelji. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. Musée du Louvre. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. Cezanne je ovo. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. godine. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. za nevjerovatnih 250 miliona dolara. saop{tio majci.. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. izabran za ~lana suda. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. prepoznati Cezanne. Cezanne je za ovu sliku. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika. odlazio u duge {etnje.. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti.. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. koja je ostala u privatnim rukama. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu..12. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. Ovaj vrsni slikar krajolika.. mrtvih priroda. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. Ova pomo}. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. Umro je 22. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. stolje}a.ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. u Aixu.. Albertina iz Be~a. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. koje se danas nalaze u muzejima. prelazi na Académie Suisse. 1853.. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. Njeni portreti. 69 . Cezanne. napu{ta Pariz. To }e mu po}i za rukom svega jednom. Pushkinovog muzeja u Moskvi. i 1877. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. ipak. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886.. poput francuskog pisca Emila Zole. od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. prodata je krajem pro{le godine... a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. i 20. te portret gospo|e Cezanne u plavom. {vajcarsku akademiju. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”.

Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. 3. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu.. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Album traje ne{to manje od sat vremena. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. 6. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu. okitili su se brojnim nagradama. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Iako ga ~ini samo osam pjesama. to je australski duo sa londonskom adresom. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. 2. sa istoimenim albumom.12. Nakon Nakon 2006. 2006.2012. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. u Melbourneu. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. 7. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. a dobio je opre~ne kritike. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. Album zatvara pjesma All In Good Time. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. Slijedi naslovna tema. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. obilje`ile su pjesmu. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. (M. preporuke su za album Anastasis. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. Volksmetal band. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. 4. Saznali smo i cijene kompilacija. 5. U karijeri. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima. jedan vrijedi posebno izdvojiti. ~ini ga jedanaest pjesama. Two Gallants: My love won’t wait 10. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. evo jo{ nekoliko informacija. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. Kad se sve zbroji. a otvara ga pjesma Children Of The Sun. koja je u nekoliko navrata prekidana. . Duboke poruke o prolaznosti `ivota. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji. to ne umanjuje njegovu vrijednost. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. Album sadr`i dvanaest pjesama. Band je oformljen 1981. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. Za one malo mla|e.

I{~ekuju}i koncert. Titanic (James Cameron. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. scenarij je napisao Don McKellar. Kauwboy (2012. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Dobiva ideje za agresivne stvari. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. Continental film) 3. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Dobar film. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Pictures. svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. Warner Bros. Prebitno je.). fizi~ki nemo}na? Da. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. Trauma zbog smrti majke nestaje. dje~ak Jojo je bolje. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. na`alost. Marvel. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. zavi~aja. za prvi dugometra`ni film. Izbacuje pticu. uklju~uju}i Gilliard (1998. Otac ne dopu{ta to.2012. neupu}ena. Continental film) 71 . nije rije~ o “dje~ijem. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. autor. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. mrtva.). Lincoln (Steven Spielberg) 5. Promislite. ispalu iz gnjezda. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. Skyfall (Sam Mendes) 3. Aardman Animations. a baziran je na romanu Josea Saramaga. Dje~ak tuguje. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale.. Dakle. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina.{tete. Dakle. Ina~e.. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. Po~inje da mrzi. Osvetnici (Joss Whedon.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska. Sony Pictures Animation. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas.12. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik.) i 6. Me|u tamo izoliranim ljudima. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. koju spa{ava.. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. VIDEOTEKAMA 1. Paramount. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. Izuzetno zanimljiv film. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. Rije~ je o drami.) je njegov debitantski film. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. jer su nedu`na. dijete. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Blitz film i video) 2. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Arthur Bo`i} (Sarah Smith. Juan.” filmu.. re`iser te koscenarist filma. nje`na. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. godine. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. obiteljskom. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista. Sve to uz pticu koja je uz njega. Boudewijn Koole. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu.. 20th Century Fox/Continental film) 4. tragediji. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. 2012. Continental film) 5. (D.

tamnozelenu i crnu metalik. ka`e ]ati}. Carina Moreno je iz ringa. 97:93. Naime. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Susi nije izgubila. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev.12. 72 . I na kraju Susi Kentikian. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Ni jedan {ampion nije pao s neba“. u kojem je svladala Susi Kentikian. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Sve mi ovo li~i na dogovor. Iako je bila dosta preciznija. To je o~igledno. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. Nakon toga. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. “Bila je to tijesna pobjeda. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. na{ novac vjerojatno smrdi. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. Zbog toga }u se boriti“. iza{la kao pobjednica. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. Me|utim. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. Me|utim. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. {iri i ni`i od svog prethodnika. koja je rodila tre}eg sina. izjavio je ]ati}.2012. kao zamjena. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. “To je smije{no. alias Felix Sturm. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. Svaki po~etak je te`ak. ali ne i sudaca. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. (priredio: N. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. ka`e ]ati}. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. “Uvijek i ne ide sve kako treba. Dobro ih pla}amo. Dakle. Mo`da suci ne razlikuju boje. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. bila bolja. ka`e ]ati}. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. Tada sam napravio gre{ku. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. iako je po ocjeni mnogih. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. Taj poraz prihva}am. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom.

zdravstvu. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. niti zvani~na statistika. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. Na`alost. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. I ove godine u Bosni i Hercegovini. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. obilje`en je 3.2012. tvrde stru~njaci za marketing.000 osoba. (Priredila: M. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. godine. Konvencija je stupila na snagu 3. 73 . zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. poput pristupa obrazovanju. bosioka i zelenog ~aja. ali nagore“. kao i u ve}ini zemalja svijeta. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. ka`e Suvad Zahirovi}. “Kao odgovor na krizu. kako se druga~ije naziva. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina. a {to je neprihvatljiv odnos“. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. izvr{ni direktor centra Lotos. Ove godine u potpunosti su izostala.000 posjeta i vi{e od 5. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava.000 osoba s invaliditetom. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. a u Federaciji BiH 250. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. decembra 2006.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. dodaje Zahirovi}. godine. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. FIZI^KE. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. te od materijala dobijenih recikliranjem. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100.000 objavljenih vijesti. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. maja 2008.12. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. uslugama podr{ke. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj. decembar. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. godine. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. ali i kupovnu mo}. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno.

na na~in na koji razvijena `ena. Ve}im dijelom to je zabavan posao. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . 74 . I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. na`alost. ve} veoma ekstremnom mlado{}u.12. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. dobila sam 300 sati materijala. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. Tokom pet godina. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. Ta opsesija ne samo mlado{}u. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. Moj film je ozna~io prekretnicu . je problem. tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. U`ivam u manekenstvu. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin. A opet.i dobrih i lo{ih.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. bile vrlo uobi~ajene. po~inje Sara svoju ispovijest. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. sa bokovima i grudima. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. ne mo`e . velika ve}ina ne dobija velike honorare. od 14. Drugi problem su uslovi rada.2012. kao grisini. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N.niti treba tome da te`i. Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija.

uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. nagla{avaju autori. dr. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. posebno ’70-ih i ’80ih. te preno}io u zatvoru. istori~ari dr. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. (Priredila: M. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. JUGOSLAVIJA. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. menjala ime i granice. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. Istra`ivanje nije zavr{eno. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. a 2020.2012.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. njihov grad.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. Markovi} iz Srbije. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. 75 . dr. Vladimir Petrovi}. godine. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej. Hrvoje Klasi}. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. prema signalima iz Brisela. koji ~ine sociolog dr. Ivana Dobrivojevi}. Prema rije~ima organizatora.12. navode autori izlo`be. godine. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. politi~ko i dru{tveno ure|enje. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. prijetio jednom djelatniku teatra. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. Odluka }e biti objavljena 2016. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. Jovo Baki}. Kada je koncept usvojen. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. dr. okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. a tokom njenog trajanja kroz debate. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. vijeku. koja je otvorena u Stacionu . Naime. Jugoslavija. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture.

ali sat kasnije.Sloga. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6.. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. pisali smo ve}.12. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. decembra? [ta ka`ete. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. Senad Ba{i}. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. a 2012. Pobijedili su ovi drugi. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. . Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. nezavisne. Odli~ni plakati. samo u 12 sati. Ajla Cabrera. Tako je. te glumci Asli Bayram. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . INFO Premijera filma Body Complete. internacionalne. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu. u 19 sati. decembra. {ta }emo. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. U ponedjeljak. do 2012. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012.U ^ETIRI OKA BH. bi}e odr`ana 6. {ta }emo sad? A.2012. D`ana Pinjo. Adnan Goro i Edhem Husi}. godine. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. jeste? Pa. Samo naprijed! EDINA PAPO. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. Tu no}. 10. Sanin Milavi}. Istog dana.. neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. Je l’ ono smak svijeta 21. producent Robert Hofferer. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}.Sloga u Sarajevu 30. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. Adi Hrustemovi}. Elma Ahmetovi}. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. Karma Guru. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. Iz Tuzle su. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Igraju: Alen Muratovi}. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. Dramaturg je Segor Had`agi}. ni{ta. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. Mirza Dervi{i}.

kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. konzumerizma. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. decembra. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. I SLOBODNA BOSNA . I. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. u Sarajevu.Sloga 6. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina.. iza kulisa. odgovara Edina Papo. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje.. da tako ka`em. ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti.. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. gdje ste vi? Tu smo. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo.2012. naravno. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije.. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. obja{njava Edina Papo.12. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. me|usobnog nepovjerenja. trendova. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. u Bosni i Hercegovini”. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. postajemo hladni i tupi. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. da tako ka`em. Je li O slobodi uvod u va{ novi. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”.30 sati. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. dakle. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. 77 6. Münchenu. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. A evo sada. Dakle. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. Pa. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam. [utnju smo. u 19. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd.HAMO SALIHBEGOVIĆ. hajde. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom.

Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. 6. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. 2013. 14. Da je danas smak svijeta. 8. 17. 21. opereta Vesela udovica. Mo`da i “on” jednom stigne. 7. u ulozi Hanne. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”.. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. Tange ili badi}? Tange. 9. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. 4. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. Balans je bitan. {ta biste bili? Psiholog. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. 12. definitivno.by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. 19. Da niste to {to jeste. 78 SLOBODNA BOSNA I 6.. 18. . {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. 10. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica.12.. 5. 11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem. 20. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. 3. 13. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. bar ne trenutno. begova ili {kembe ~orba? Begova. Da imate 15 minuta vlasti.2012.. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. 16. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. 2. A. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. rajevu? 15.. duboko udahnem i krenem dalje.

onda ti se i najgora mora okrene na dobro. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. jedva sam je zaka~io. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. Ja nisam kazao ni{ta. eto. Usudi{ li se kazati . 79 . koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. i u du{u se znamo. Usudiš li se kazati . Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime.. Pa se i ja obeznanim od sre}e. rebnu li me.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. samo malo dotegni. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. Pa se onda smjestiti. jer kraj je do{ao svemu. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. otpjevali bi Kemo i Prijatelji.12. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. a on mi ujutro za kafom. jer bez crnih nema ni bijelih. Kao. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. i za sve ostale. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. ništa to nije. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. ni{ta to nije. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. jedva sam je zakačio adala je ki{a. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu.. A i njima je padala ki{a. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. u njega su pare za/Crne dane. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne.za što god uhvatim. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi.za {to god uhvatim. i pazi. otpadne . Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. u plemenu ju`nih Slavena. bogati. Kad ima{ pozitivan stav. Oti{la sam. Ide Selidba. prave i la`ne. otpadne . Ovaj put }e biti nafakali. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. Trenutno je crnjak prazan. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. i pazi. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba.evo ih s nabusitim: Ma. Pod dva. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. bogati. nemoj ovu roletnu da mi oboriš. Toliko o tome. ti ode{ taksijem u “novi” stan. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. jednom gorit.. mrke i sive. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. kazao je Bajro. moj dragi. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). Bajro i ja svako malo namudrujemo. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. sav eufori~an. Pred spavanje. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Tre}e. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. u plemenu južnih Slavena. Ja mo`da i ne znam. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. godinu.. jer je vlastita. tvrde Oni Pametni Ljudi. Proljetos.2012.evo ih s nabusitim: Ma. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao. nemoj ovu roletnu da mi obori{. prvi put vas selim po ki{i. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. glasom smiruju}im i uvjerljivim. Pod jedan. u martu ~ini mi se. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. pa . a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. On je uvijek u pravu. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. samo malo dotegni.

bra}a siluju svoje sestre. Lo~ova je pobjegla od ku}e.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. kada ju je stranac odvukao sa ulice. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. “U Kambod`i. To je ustvari bio bordel. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. Bila sam upla{ena“. ali zloslutno iznutra. Mislim da me ne voli“. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. “Udarila me. ispri~ala je. Me|u lokalnim stanovni{tvom. samo mrak. rekla je nje`nim glasom. u`asnog mirisa“.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. ili bi je batinali. rekla je. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. “Plakala sam i plakala“. prisjetila se. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. uskra}ivali joj hranu i vodu. isti~e portparolka istoimene fondacije. izgubila povjerenje u svoju porodicu. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. jer je. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. “[to sam drugo mogla?“. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. koje su bile drogirane. jedan za drugim. A nije imala ni 10 godina.12. mu~ili elektro{okovima. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. “Bila sam mala. .2012. “Nisam mogla da vidim svjetlost. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. Ukoliko ne bi pristala na seks.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. SLOBODNA BOSNA I 6. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. rekla je. Te godine je jo{ jednom silovana. rekla je. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. Ponovio je istu prijetnju.“ I {utila je. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. zatvarane u kov~ege. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. pita Lo~ova. primoravali na seks. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. mra~an lavirint izolovanih odaja. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. Nije mi vjerovala. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. kako ka`e. A onda ju je na{la banda. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. dan za danom. “@eljela sam da umrem.

Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a.2012.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije .REAGIRANJA Muhamed S. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. P. U aprilu 1992. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. Hotel Posavini. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura..Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. godine). Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. uglavnom Bo{njaka. Garnizonu JNA. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. do januara ’93. Amirom Novali}em. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. 75/02 od 1. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. godine. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. te donosili nezakonite kaznene presude.11. U toku maja 1992. . transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. Mujki}. U ovom slu~aju. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. Zajedno sa Draganom Veseli}em. od 29. unapre|enja demokratskog dru{tva. Hajrudinom Muzurovi}em. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. Goran Jelisi}. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. U periodu od 1986.Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. godine. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora. na~elnikom SJB Br~kog. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. itd. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. Ahmetom Had`i}em. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. nad Huseinom Kr{om. broju 838. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. br. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u.januar 1993. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. koji su P. Muhamed S. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . uklju~uju}i i smrtne kazne. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. junu i julu 1992. majka petero (`enske) djece. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. SB. koja je formirana 2. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. P. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. br. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. u Slobodnoj Bosni. novembra 2002. Br~ko izvje{tavanja. preduze}u Laser. koji je od aprila 1992. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. br. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. juna 1992.tu`itelja i sudija. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. Mujki} .2012. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. npr. kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. Svjestan te ~injenice. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. koje su odmah izvr{avane. bili su u maju. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog.12. sa ekipama sara6. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“. SB. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. \oki} (kao druga li~nost srpske policije).

.

ime i prezime. Sarajevo. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice.slobodna-bosna.net.bos@bih.U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva.ba Vi znate za{to smo najbolji! . Danijela Ozme 3. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d. Bosna i Hercegovina.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank. ta~nu adresu i kontakt telefon. Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl. “Slobodna Bosna”. Sarajevo.o.slobodna-bosna.o.ba www. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD.o. ^ekalu{a ~ikma 6.. SWIFT CODE: RZBABA2S. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.o.