Slobodna Bosna 06.12.2012

HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

“Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM.. a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema. (M. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. (S. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije. Po svemu sude}i. Naime.F.2012. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex.) 6. direktor Zubac je sam sebi. I SLOBODNA BOSNA 5 .M. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM. klju~ni za operaciju Lutka. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine.12.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili.

~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. zapravo. nije mogao. manje-vi{e dragim suborcima. suradnicima. general Aleksandar Vasiljevi}. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u. Ali.najprije nekompetencija. prema njegovim saznanjima. fizi~ki. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. Nije ba{ nekoj. vanserijski obavje{tajac. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. Dapače. siromah.2012. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. uporno kao mravi. jedino relevantno. dr`avne potrebe. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. radili su vrijedno. nego kultnoj pijaci na Stupu. vi{estruka kompromitiranost. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. obavje{tajni ratni sufler. kao {to znamo. general Aleksandar Vasiljević. nije mogao. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. oba{ka. nekoliko kopalja iznad svih njih. od jutra do sutra. a potom i te{ka. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. “high class“.Fi}u Muslimovi}a. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“. kazao je Vasiljevi}. Svi su oni.12. ovo je. reklo bi se. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“.. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata.. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. da ne ka`em kao krtice. principijelno i nepovratno. Profesionalnobesprijekorno je Fikret.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. Tek prividno. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. . zatamnjenja u pam}enju. Enveru Mujezinovi}u. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. ~ak i da je htio. ovo je va`no. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . Tolimir. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. čak i da je htio. Vasiljevi}. dok su slu`bovali u KOS-u. uop}e. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije. omatorjeli {ef KOS-a. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. generala Aleksandra Vasiljevi}a. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. Seadu Reki}u. O mnogim je svojim. M e|utim. Istini za volju. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh).Fiću Muslimovića. odgovorni. Nakon {to je ~asno. bezveznoj pijaci. “Nakon toga je. strana~ke. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. lojalni. bili uzorni. Dapa~e. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima.

KOS. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. poraditi na “vi{im razlozima“.. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija... korumpiran“.. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. morala bi i trebala biti ozbiljnija. Bakiru Izetbegovi}u.) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a).2012. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. islamski mistik.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}. U Sudu Bosne i Hercegovine. moralista. Ali on u to.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. Muslimovi}. “jednostavno ne veruje“. 7 . Izetbegovi}. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH.“vojni ekspert“. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . Frenkija Simatovi}a. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost. ^itao je. bezdu{ni.. koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a. Za{to trebaju. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. na su|enju “bugojanskoj grupi“. ali i niz lucidnih. promiskuitetan. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. Muslimovi}. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. osim ako postoji neki vi{i razlog.pov. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. kada je direktno (“siromah“. nimalo povr{nih opa`anja. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. skreno..12. A u osnovi je ostao isti rigidni. kameleonski sivomaslinasti. Arkana. a postoje sna`ne indicije da jeste. {to je mnogo va`nije.. prije svih iranskim. stereotipiziranih proizvoljnosti. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“. Marti}a. stru~ne. nacionalni. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. vjerski.. Tu`iteljstvo je u 6. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. kasnije armijski ideolog. medijski cenzor. ~injenicama potkrijepljenih. Haag. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. treba. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. geostrate{ki. jeneaevski spletkaro{. ipak. iranska obavje{tajna zajednica. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. [e{elja.

ili ne zamjera. Maleti}a. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} .” Vrlo sli~no. bila {ta zamjera. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. moja zapovijedna odgovornost.2012. zamjeram ja sebi. kada su kasnije istinskog mirotvorca. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO.ni{ta! A sad adio. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile.Slovenci su za federaciju. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. novinar Dana. Mislim . dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. a ne za optu`ene. VI[NJA STARE[INA. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. dobrodu{no me umiruje: “ali. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA.” Mora da su grdne pare zgrnuli . Htio. koji je. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija. 30. 5. ogor~en. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. manje od samostalnosti. a nije nego je za~et u Beogradu. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. drugi tabloidni (ili. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. autonomija Kosova. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. uhapsile. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. pornoidni. gun|a prosje~ni srpski doma}in. mi smo za konfederalni model. sa Thacijem i Haradinajem . nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. Na sve sam ljut. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju.” Taman tako: sa Vlasijem. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. mudrog. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”. novinarka iz Zagreba. ESAD HE]IMOVI]. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. izri~it je. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. 3. SUBOTA. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. najvi{e na sebe samog.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. ZORAN @U@A. bijesan. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim..ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. 29. 4. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. po~eo iz Slovenije. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA.SVAKA MI JE ZLATNA. priznao. Ratni komandir policije na Palama. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. SLOBODNA BOSNA I 6. ukabulio ili ne. sa Rugovom vi{e od autonomije. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. i ja. navodno. 2. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. “dovi|enja Marijana!”. 1. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”.12.. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. ko halva. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. novinar iz RS-a. I precizno pojasnio. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. tako. Danas je. PETAK. ja ti ni{ta ne zamjeram. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. zamjeram Sarajevu. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija.” Ali. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa.

.

uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. No.12. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona. a dr`avni javni servis.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. u subotu (1. ostvari prihod od 150 KM?! (S. Kako doznajemo. da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13.2012. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa.45 sati. usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a.M. Kako saznajemo.) SLOBODNA BOSNA I 6. Bevanda je. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH. novembra. ali je kulminirao prije nekoliko dana. decembra. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. u 13.B. bez zananja Stranke. Naime. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. decembra). koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. ina~e. Mehmedi} je samoinicijativno. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. u 22. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa. Bevanda. Kako je navedeno u saop}enju. kada je u prime time terminu. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. Josip Bevanda 10 . predsjednika FS RS.

dugogodi{nji kadar SDA. SDA i SBiH. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo.12.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. Po svemu sude}i.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. No. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. radi op{te generalne prevencije. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa.A.2012. ~ime bi bio eliminiran Begi}. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. Trebalo bi. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. SDP i SBB. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. SDS. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. blago re~eno. Van Hercegovine i dijela RS. Dodika i Lagumd`ije.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. No. preziru. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. no taj im je plan neslavno propao.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije.H. (M. NE Mislim da su kazne neprimjerene. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. (N. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. I SLOBODNA BOSNA 11 . kao kandidat iz istog kantona. dru{tvu.

.2012.12.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.

stanje u dr`avi nije vanredno. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. Sli~ne. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. Istina. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. u jesen 2014. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. kao {to su. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. primjerice. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. Njihov glavni politi~ki rival. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. i Tihi} smatra da }e SDA. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. ali ni bilo koja druga demokratska partija. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. statutarni ustroj Mostara. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. Tihi}eva argumentacija. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. SDP. godine.12. koja }e. ali i op}enito najve}e partije u BiH. sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. ma kako izgledala logi~na i racionalna. I SLOBODNA BOSNA 13 . ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. Osim toga. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. u narednoj godini. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. Osim toga. po svoj prilici. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. ali nije ni daleko od toga. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. dulje vremena otvorena pitanja.2012.

na kojem bi. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. “radikalnu“. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. kao što su.. ako bi bio izabran.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. odr`avanju redovnog izbornog kongresa.2012. sticajem razli~itih okolnosti.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. Tihi} je popustio. prema strana~kom Statutu. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. Na proteklom kongresu. primjerice. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. SDP i SBB. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. dakle godinu kra}e nego {to }e. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. godine. koji preferira konvenciju. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. rješavat će se neka izrazito teška. SLOBODNA BOSNA I 6. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. statutarni ustroj Mostara. . dulje vremena otvorena pitanja. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. U me|uvremenu. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga. Tihi} je imao dva protukandidata . ako se uop}e ponovo kandidira. proveo punih 16 godina. “islamisti~ku“ partiju koja }e.12. U me|uvremenu. ili }e pak. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. ako preuzme vlast. dakle u maju 2013. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. demonizirati SDA kao “deni~arsku“. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. predvodnik tzv. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. do odr`avanja kongresa 2013. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija. godine. Terzi} je promijenio strana~ki dres. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. mora usvojiti Glavni odbor. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}.

.

navodni skandal. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci.12.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su. u me|uvremenu. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci. Konstruiraju}i. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. 16 I podsjetimo. na (ne)milost okorjelim kriminalcima. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a.2012. zastupa optu`nicu. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. . potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. Komesaru ]osi}u se. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. nadalje.

Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. najdu`e desetak dana. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. prema istoj odluci. po potrebi. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. i to jo{ sredinom oktobra. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. I mada je. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. novembra poslao dopis da }e 19. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. No. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.12. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. a onda i medijska haranga. ali nije dobio pozitivnog odgovora. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. novembra ukinuti policijsku za{titu. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. uklju~uju}i i stalni 6. komesar ]osi} je 13. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. decembra. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. dan poslije. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. komesar ]osi} je 17 .2012. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. niti zakonskog upori{ta.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju.

Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. u sarajevskom kafi}u Pravda. 18 . Kako. iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. SLOBODNA BOSNA I 6. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana. No.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva.2012. policija. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. tak o|er. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. da situacija bude jo{ apsurdnija. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. izme|u ostalog. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH. No.12. Procedura. izme|u ostalog. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. nisu imali nikakvih neugodnosti. podrazumijevaju i goleme tro{kove.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. naime. me|utim. niti njegova obitelj. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . Prema toj se Uredbi.

.

osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji. ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992.2012. ostat će nekažnjeni. godine. Pored Milana.12. do augusta 1994. SLOBODNA BOSNA I 6. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. Ipak. u skoro 20 godina postojanja. . To neće ništa promijeniti za njegove žrtve. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi.

te ih spalio u `ivoj loma~i. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. Na ku}u su najprije bacali kamenje. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. a ruke su hendikepirane sto posto. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. koja je djelovala u Vi{egradu. protjerivanje i druga nehumana djela. Milan Luki} kriv je za progon.. slave svoje zlo~ine. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. te ubistvo Hajre Kori}. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. otkinuti su mi dijelovi u{iju.. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. potom ru~ne bombe. decembra ove godine. Milan je. trenutno. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. pored ostalog. U tom periodu. godine u Fo~i) tokom 1992. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. ubistva. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. sa svojim vojnicima.. satjerao na desetine civila. godine. Poljska i Slova~ka. pijani i bijesni. I SLOBODNA BOSNA . Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. a i za njihovu smrt je kriv. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora.. Bilo je nekoliko starijih ljudi. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. Tribunal. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. dvije starije `ene. a u Pionirskoj 53).2012.12. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. U neke od tih zemalja. Na kraju su ku}u zapalili”. kao {to su Albanija. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. dva-tri starija ~ovjeka. U nekim slu~ajevima.

Jasmina je 1992. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. Slobodanu Praljku. oko 200 djevojaka i `ena.Jadranku Prli}u.12. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. a dio njih i procesuiran. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. a Tolimir. logoru za `ene. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. banji u blizini Vi{egrada. Za razliku od Luki}a. Milovoju Petkovi}u. a prona|ena su tijela tek nekolicine. biv{eg policajca iz Vi{egrada. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. Bosni i Vojvodini. da bude oslobo|en. . 22 SLOBODNA BOSNA I 6. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. a potom ubijeno. koji se sam branio. godine u jezeru Peru}ac. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. Brunu Stoji}u. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. Izme|u ostalih. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. ali su koristili i prostorije stanice policije. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne . Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. Pre`ivjele su ~etiri. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer.2012. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. godine. koji je osu|en na 15 godina zatvora. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. On je 2010. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. godine imala 24 godine. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi.

Du{ko Sikirica (Keraterm). dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Momir Nikoli} (Srebrenica). a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Dario Kordi} (La{vanska dolina). Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. tu`iteljica Carla del Ponte. Mladen Naletili} (Mostar). Vidoje Blagojevi} (Srebrenica). Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu.12. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. 6. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3.5 do 10 godina. Hazim Deli} (^elebi}i). Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora.2012. Dragan Nikoli} (Su{ica). Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu. te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). I SLOBODNA BOSNA 23 . Blagoje Simi} (Bosanski [amac). Radomir Kova~ (Fo~a). U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Miroslav Bralo (La{vanska dolina).500 ljudi.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. Ranko ^e{i} (Br~ko). “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. Mile Mrk{i} (Vukovar). Vinko Martinovi} (Mostar). Milorad Krnojelac (Fo~a). Esad Land`o (^elebi}i). Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina.

2012. Ramush Haradinaj. ali i uzdrmale region. duboko su uvrijedili oslobođene. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. Guenael Mettraux.12. generalnom sekretaru UN-a. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. . ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA. biv{i vo|a OVK. Ovo sigurno nije pravda“. ovo je negiranje velikog zlo~ina. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. Ne mogu to prihvatiti. kao i Ramushu Haradinaju. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in.. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda. HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji.. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. Ja se sla`em s njihovim izjavama. jer je jasno da je zlo~in po~injen. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. rekla je.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala. general Ante Gotovina. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. Biv{a tu`iteljica. Zlo~in. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu.

novac ili lobiranje uticalo na presudu. a kao tu`iteljica.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. pa i kad joj mandat prestane. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. mislite li da je politika. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. dok traje postupak pred Sudom”. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja. Na pitanje. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. biv{eg makedonskog ministra policije.12. ali takva sum6. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. Biv{a tu`iteljica. Hrvatska. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a. biv{eg generala Armije BiH.2012. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. i Ljube Bo{koskog. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. rekla je: “Ne znam. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu.

Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. na kraju. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama.2012. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. generalu Seferu Halilovi}u. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. Prevelikom broju ljudi. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. Obrovca. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). Da li ste posjedovali tzv. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. godine Ramusha Haradinaja. Gotovine. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999.12. progona stanovnika srpske nacionalnosti. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. izme|u ostalog. . U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. Gospodine Mettraux. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima.

Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. puno propusta u svom radu.12. 27 6. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. Vi{e od toga ne tra`im. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine.2012. Niti ostrvo. I SLOBODNA BOSNA . Samo }u re}i da je. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. Podsjetimo. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. ve}ina u pravu. Ivan Čermak. Ni{ta.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. a to su Ante Gotovina. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. koju je podigla Carla del Ponte. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. Mladen Marka~. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. Ali. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Lahi Brahimaj. Idriz Balaj. Sefer Halilovi}. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. bio bih nagra|en milion puta vi{e. Luka Mi{eti}. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. Ako bi to bila posljedica su|enja. kako na{ list saznaje. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. nagraditi hrvatskim ostrvom. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. Ramush Haradinaj. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be. a da on nije. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. Limaj i drugima 2003. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. Greg Kehoe i Payam Akhavan. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. Kako sam rekao ranije. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. po mom mi{ljenju. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte.

Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. “Nepotrebni deal“. ali i od vlastite javnosti. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje.. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. vrijeme. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. u predmetu Halilovi}. Recimo. jer je ona. insistirala da ih podigne. ljudski resursi itd. . nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. kako je Geoffrey Nice. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. isti~e Nice. Ona je to arogantno i bijesno odbila. kao i nje i drugih tu`ilaca. kako bi se u{tedio novac. Milo{evi}a. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. kazao je Nice. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea.2012. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. Hrvatski. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. lupaju}i {akom po stolu. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. “Tu`ila{tvo. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003.12. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. Me|utim. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. Istina. slu~aj Grabovica. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. zahvaljuju}i Carli del Ponte. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. Kao njenu popustljivost prema Srbima. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. SLOBODNA BOSNA I 6.

uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. puno prija spornog glasanja. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. Pored ostalog.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa.premijer i dva dopremijera . napustio salu. Federalni ministri. me|utim.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. jer je navodno. A povrh svega.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu. On.2012. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e. I SLOBODNA BOSNA No. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . dakle.12. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. 6. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 .

za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA.12. pucala u `ene i djecu. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. pod prijetnjom smr}u. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. ranjavanje `ena i djece. tri vojnika.2012. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. izru~ile bh. aprila 1993. i maltretiranje dvije osobe koje je. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba. podsjetimo. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011. 30. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. . Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca.

po~inila. UBOJICA. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o.. susjeda An|elka [agolj. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. te civile @eljka Bla`evi}a.2012. koji je u to vrijeme imao 66 godina. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. Osim {to je. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. No. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. Nedeljka i Peru Kre{u.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. odnosno oca. Svjedokinja-pokajnica je. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. u podmakloj `ivotnoj dobi. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. po~ela nasumice pucati po sobi. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. zajedno s djecom. N ed`ada Hod`i}a. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. skupa sa svojim pratiocem. naime. An|elku [agolj i njezinog sina. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. DOMA]ICA. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}. Anica Bla`evi}. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. kada je zapo~eo napad Armije BiH. gdje su. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . doimaju}i se poput skromne doma}ice. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. k}erka Anica Kre{o. priznala da je. Zolja je odmah pucala u njega. aprila ‘93. skru{eno je. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i.12. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. D `evada Sal~ina. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. Potom je. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. a nakon {to je pao mrtav. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. strijeljala vojnike 6. koji su se ranije predali. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. Zdravka i Franju Drlju. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. stara samo dvije godine. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. te vojnike Mensura Memi}a.

Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. . Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“. Me|utim. saznao da ima nadimak Zolja“. koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. Guido Puletti. natjerala je da skine hla~e. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. Petorica Talijana: Fabio Moreno. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu. a mogu}e i istog dana. U istrazi protiv Mensura Memi}a. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. No. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. mjesec dana poslije pokolja u Trusini.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. kako bi provjerila da li je musliman.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. neka vas ubiju va{i. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca. dakako.2012. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. Sergio Lana. iako se o~ekivalo da }e je. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja.12. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. ~ak i da je nije imenovao. pravosu|u sti}i i primjerena kazna. Zolji. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. svjedokinje Delinac. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. kazao je svjedok. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}.

mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. godine. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. nakon ~ega je.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. Sve do aprila pro{le godine. Razumljivo. kada je uhap{ena. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. UBOJICA. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. gdje je `ivjela kratko. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. Potom su skrenuli na sporedni put.12. I SLOBODNA BOSNA 33 . i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. brigade ARBiH. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. koji je uz pomo} SFOR-a. Iako su brojni svjedoci. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). Dokumenti do kojih je do{la “SB“. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. Hanefija Priji} Paraga je 2001. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. 1998. emigrirala u SAD. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica.2012. DOMA]ICA. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. me|utim. dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. budu}i da je ve} 6. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. u dopisu koji je 2009. dok su on. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. januara 1998. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. promijenila prezime u Yetisen. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi.

LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. Iz izuzete dokumentacije. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima.039.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38. po nalogu tu`ila{tva. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije.116 KM.12.3 miliona KM. (1.a. . vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. op. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede.2012.3 miliona KM. Ubjedljivo najvi{e novca. TRO[IMO TU\E. vi{e od milion maraka.

Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva.12. Pored spomenutih. vodoprivrede i {umarstva. godine sa ra~una ministarstva. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Naime. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6.o. vodoprivrede i {umarstva 2011. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. i ostalih gradova FBiH. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. Studio 88 Mostar. na ra~un njene agencije je u 2011.2012. godini. kojoj duguju 83 hiljade maraka. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. u dva navrata. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM. vlasnik marketin{ke agencije S.000 KM. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. Radio Zenit Zenica. s jedne. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. Me|u medijima kojima su 2012. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. Obi~an radio Mostar. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. prema izuzetoj dokumentaciji. Pored TV1.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. postavljenih u gotovo svim kantonima. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. u 2012. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. dok je medijskim druge strane. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. Naime. JP RTV BPK Gora`de. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. Radio Studio N Livno. s Best Grude. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. 35 .-RSA. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. Navodno. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. ispla}eno 326. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede.o. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012.V. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka.430 KM. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. Ministarstvo poljoprivrede. odnosno njegove biv{e supruge Azre. direktorica Tim Systema. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka.

.

.

12. .EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.2012.

sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. koji re`im prenosi. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti. ~uvar vjere. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. Me|utim. kona~no je odgovorio. Kairo je bez turista. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu. Zapravo se radi o prikrivanju.vidi se. kao ponovno bu|enje revolucije. da je sve vi{e ljudi na ulici. kojim sebi. ljudi masovno gube posao. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. krenule su 22. kada je famozni predsjednik. te pozvala na demonstracije. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. ina~e hafiz. objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). nazivaju}i ih faraonizacijom. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. nakon izbora u septembru. u stvarnosti sve poskupljuje. a njegove figure. broj socijalnih slu~ajeva raste. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. pouzdano se zna. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. prava. veli~ine. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. Novi sukobi u Egiptu. na {to nema dalje `albe”. [tampa i uop}e svi mediji. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup.. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. koji opstruiraju reformske procese. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. skre}u}i sa usijane teme. 29. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . novembra. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. te sjajnoj budu}nosti. potvrdio da ni on. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. ljudi masovno gube posao. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. novembra. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti.12. izvr{ioci. pa o ljubavi.. Muslimansko bratstvo. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta.zamazivanje o~iju javnosti. zemlji rijetke pro{losti. kako demonstranti parolama sada upu}uju . Mnogo je ljudi smijenjeno. vezane lancima u }eliji. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija.” Nakon toga. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. broj socijalnih slučajeva raste. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. kulture. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija.2012. Sedam dana poslije. kada je po svrgavanju Mubaraka.. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. vidi se. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. ali pouzdano se zna . I SLOBODNA BOSNA 39 . Demonstracije. a novi predsjednik.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. kao {to ga je imao i prethodni re`im. ni~im izazvan.

koji `ivi i radi u Kataru. koliko ih je u Egiptu. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. povoljna za ihvanije i salafiste.oduvijek bila i uvijek }e biti. Historiju ne mo`emo izbje}i. . pjevanje. i}i naprijed u povratak!). Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. koje organiziraju Morsijeve pristalice. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke. Glad vlastodr`aca je nezasita . ve} imali pripremljen. Uvezav{i se sa salafistima. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. koalicija.12. iskori{tena je situacija. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. Me|u njima. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. Amr Moussa. decembar) i na ulicama Heliopolisa. cilj revolucije bio bi ispunjen. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. `enama zabranila vo`nja. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . Pakistan ili Sudan. sloboda. po njima. koji je njima odgovarao.kinematografija. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. trbu{ni ples. stranaka. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. dao rok do februara 2013. ne bi imali nikakva 40 prava. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament. jer je Morsi za 15. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. Stvarnost nas sve doti~e. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. kojom su dominirali islamisti. kao nikada bolji. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. u povratak islamu. a ne jednopartijsku ve}inu. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. ako SLOBODNA BOSNA I 6. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. Hvale}i novi Ustav. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. a policija je uzvratila suzavcem. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. pro{li ograde od bodljikave `ice. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. godine. a od sino} (4. a nemuslimani smatrali nevjernicima. Iza ovakve retorike. Ne prave}i takti~ke gre{ke. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. muslimana i onih koji nisu muslimani. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. Naravno. zabraniti no}ni `ivot. kao i kr{}ana.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona.2012. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. nezavisnih. Kako su nacrt Ustava. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. Da su uspjeli to napraviti. prodaju alkohola. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba.

a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. citirani Član 2. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. bradate likove u d`elabejama. koje su samo {utjele i pljeskale. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). godine. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom.2012. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu.12. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. jer ne `ele diktaturu. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. djecom i `ivotima. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. koja je rodila Ibrahima. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi.s mirno pozivao u islam. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. va{im `enama. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. 41 . Revolucija nije zavr{ena. 24. Ka`e: “Dolazi. U svakom slu~aju. Prema toj usporedbi. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). te je najstariji islamski univerzitet na svijetu.w.) Zaista je drskost kada neko sa strane. koga su se i u svijetu “upla{ili”. tipa Irana. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. juna. Zna~i.a. recimo iz bo{nja~kih krugova. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. Arapski je zvani~ni jezik. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. Na`alost. ostala u svojoj vjeri. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. nema prisile u islamu. Egipat vas sada treba. do{ao na ~elo dr`ave. ko ne vidi. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). ~ak mu je i `ena Marija. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. nikoga nije prisiljavao. pa mu treba otvoriti o~i. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. Al-Azhar. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo. Branit }emo ga na{im imecima. jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. Bez namjere da uvrijedim. Prava i slobode su u 6. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. Dok je Bo`iji Poslanik s.

. po~etkom sedmice u Briselu. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6.EVROPA. Mariboru. decembar. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza.. Celju. . gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. Crna Gora. prvenstveno Kosovo. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. u slovenskim gradovima.12.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. a “veliko finale” najavljuje se za 21. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima. ovo je pobuna. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno. U Mariboru. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu.2012. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. op}enarodni ustanak . Ovo nisu protesti. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. Ptuju.” Zapadni Balkan. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem.

Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. I SLOBODNA BOSNA 43 . marta.12. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. godine. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. I dalje se ~eka da bh. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. BiH uvjetno primljena u MAP. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. Osim toga. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. koju bi. koristilo Ministarstvo odbrane BiH. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. ina~e. Tija Memi{evi}. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. (D. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. smatra Hennessy. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. U tehni~kom smislu. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. Hrvatska. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. Pripreme za knji`enje imovine. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. ali za to ipak nije bilo osnova. taj se proces opstuira na politi~kom nivou. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. poru~ili su Mary Ann Hennessey. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu.2012. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda.

predsjednik Nadzornog odbora Agencije. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6. nakon punih sedam godina. SLOBODNA BOSNA I 6. PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza . utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom.5 milijardi dolara godi{nje. Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. No. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku .2012. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima.3 milijarde ameri~kih dolara. Stani}i su investirali svega 1. Uz izravnu podr{ku SDP-a.6 miliona KM. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. pasti na teret Evropske unije. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. poput Gr~ke. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. godine. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. pa je na kraju 2011. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije.5 miliona KM. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. direktor Agencije. i Bo`idar Mati}. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog.federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. sa 11 na 15 milijardi dolara. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. dakle 2004. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. Kantonalni sud u Sarajevu. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. ali time problem nije bio rije{en. Osam godina kasnije.12. Ukratko. godine. Stani}i su dijelili masovne otkaze.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara.11.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. . {to je prije svega posljedica postupnog.Vladi Federacije BiH. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. Do ju~er uzorna ekonomija. To je na koncu i potvr|eno. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“.

Pan~evo. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji. sasvim logi~no. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. a u 2012. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. I SLOBODNA BOSNA 45 . ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske.12.2012. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. 6. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. No. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH.6 milijardi KM. prije svih BiH i Hrvatska. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007.3 milijarde KM. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. Zarube`njeft. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. nalaze se najbli`a tr`i{ta. nakon modernizacije i pro{irenja. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. ~iji su proizvodni kapaciteti.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije.

PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj.2012. pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6.12. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti. .

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. volim ga kao ~oveka. godine zvao Potkozarje. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. Iskusna. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. “Mile Dodik je navija~ Partizana. Predrag Vranje{. ovaj Igokea“. Ljubi{a Varda. I SLOBODNA BOSNA 51 . Rade Grgi}. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee.. njegov `ivotni projekat. jer on voli sport. ba{ kao i njegov brat Goran. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. kako tvrde. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. bio je iznimno talentiran za ovaj sport.. u majici sa natpisom Ruski obraz. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. U njemu su igrali Milorad Dodik.. kazao je jedan od njih. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. Boris Spasojevi}.. Dodiku je. naselju pored Lakta{a. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. igra na gostovanju u Beogradu. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. ~ini se. ali {to se Dodika ti~e. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. pa se ~inilo kako Igokea. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. sada{nji predsjednik kluba. niko sa sigurno{}u ne zna. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. a trener novinarima po zavr{etku me~a. otac im je branio da treniraju. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . Me|utim. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. Sada{nji predsjednik kluba. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI.2012. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji.. tim za koji navija “pola Republike Srpske”.12. Miloradov brat Goran Dodik.. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“.Keja. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. ministar zdravlja Ranko [krbi}. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu. predsjednik RS-a. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. ~ini se. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. Goran Dodik. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju.

Na`alost. barem ove sezone. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. ko{tala je deset i po miliona maraka. Kako su tada tvrdili mediji. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. godine. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena. Igokea nema finansijskih problema. Uo~i utakmice. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. Dodik. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee. Savjet za razvoj Republike Srpske.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti.2012. otvorena je 2010. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. ne samo kada je o ko{arci rije~. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. jednog od osniva~a SNSD-a. ali to tada nije smatrao posebnim problemom.12. odmah do terena. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. vlasnicom istoimenog sportskog radija. Nezvani~no. Me~ je pratio iz prvog reda.129. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. uz neizostavna tri prsta. . dogovarao o mirnom nastavku utakmice. izi{ao iz dvorane. Gradnja je po~ela u augustu 2008. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Zvani~no. Milorad Dodik izi{ao je na teren.

ne bi bilo ~udno da se to i desi. od Turske do Hrvatske. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. Igokea privatna zabava. ZAJEDNO SMO RASLI. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards. za tim na terenu. uz zeni~ku Arenu.. Nekada{nji igra~ Zadra. I SLOBODNA BOSNA 53 .. Iako su ugovori tajna. ne `eli govoriti o Euroligi. ka`e nam je Sini{a [temberger. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. Cliff Hammond.2012. Da bi se to desilo. zapravo.“ drugog. No. ulo`en ogroman novac.“ Jasno. trebaju igrati finale ABA lige.12. Da. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. “Mogu}e je. klju~ Igokeinih uspjeha. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. Dokle }emo do}i. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. Igokea nema problema sa isplatom pla}a.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. Zato valjda i igra tako dobro“. pojasnio je Edwards. Baji} je oprezan. To su razlozi na{eg uspjeha. Pomalo iznena|uju}e. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. “Bude me pijetlovi“. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. a kako stvari stoje. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. Idemo polako. [irokog i Splita u`iva. pored izvanredne organizacije kluba. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju. trenutno najbolji playmaker ABA lige. igrao od [panije do Kine. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. vidjet }emo“. iz utakmice u utakmicu. Dru`imo se nakon me~a. To su glavni ciljevi. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. za ove prilike. Za razliku od mnogih timova. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. Ginemo jedan za 6. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. svakako je. o ostalom ne razmi{ljamo. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. nezvani~no.

izme|u ostalih i ostalog.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. “teta s benom”.12. decembra u 59. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu.. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar. . njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. kada se igrala predstava Bure baruta. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ. te oktobarske ve~eri 2001.2012. 1971. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. pomislili su mnogi.

tokom kockanja sli~icama u haustorima. pa i lepotu. Tek nakon {to je diplomirala. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. Lazar Ristovski . svih ovih na{ih prostora. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. Bila je jedna tako dobra. pro|o{e scenom i nestado{e. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. februara 1954. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. vjerovatno. odnosno Marija i Tihi. pozori{tu i televiziji. a zbog Marije se. Bogdan Dikli}. godine. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. zbog Marije se mrelo. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. nije koliko je mogla. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. Ljiljana Stjepanovi}. za njenu decu i decu njene dece. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. Bilo je to 1972. pozitivna osoba. radio i televiziju.12. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. Ili.2012. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. da bi potom upisala glumu. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. Bila je to.2012. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. No. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. u ostvarenju Buba{inter. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. ~etiri godine kasnije. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. film. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. I SLOBODNA BOSNA .) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Vreme odnosi sve. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”. . Sne`ana Savi} .ZLATA PETKOVI] (1954. Zapravo. i majka dva sina. tuklo. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. Ro|ena je 11. pa i lepotu.

nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. {est puta. uvijek se sje}am nje. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. nego mislim i na prijateljske varijante. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti.. Jer. ne biramo mi. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. Zlata. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. tada Avdi}.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. ja. mislim da se bila razvela. Kasnije.” SLOBODNA BOSNA I 6. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. ba{ kao prave prijateljice.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. odakle je krenula Zlata. Bila je divna. naprosto. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. obilje`ila. naro~ito na filmu. I. Zlata je ba{ bila zlatna. Ljubi{a Samard`i}. Mada je imala uspehe. Ali. Hajrudina [ibe Krvavca. Iako je u pitanju Alfred de Mise. bila je tako lijepa. naravno. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . upravo tako kako joj ime govori”. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. nas biraju. Igrana je sedamdeset pet. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom.” Voja Brajovi}.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. Ta uloga ju je. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}.. maja 1977. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. Faruk Begolli. pak. decembra u Beogradu. “Bila je tako lijepa.. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. godini od posljedica mo`danog udara. Tu je ona postavila neke norme. ali se nisam vidjela sa Zlatom. Me|utim. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. ali i mnogi drugi. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. kao tog jutra dan. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana.2012.” Zlata Petkovi} preminula je 3. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. Zlata je bila najvrednija kao osoba. koju je re`irao Branko Ple{a. tvrdi Gor~in Stojanovi}. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. {to je za pozori{te jako veliki uspeh. Jednostavno. na`alost.. najpoznatija je kao Marija. Bekim Fehmiu. Grlom u jagode. ta predstava je imala jedan dug `ivot. u 59. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Partizanskoj eskadrili. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana.. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Vi{ak lepote. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. po~elo je 21. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. Mislim da Zlata. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”. a sin joj je ostao u Beogradu. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. brojnim {ou programima Televizije Beograd. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona.12.

.

koje je sudbina spojila u Berlinu. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. Drugi. na 15. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu.2012. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. Prvi se dogodio u no}i sa 14. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. HEROJ. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. studentice germanistike iz Beograda. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. godine. Rusiji i Njema~koj. ve}inom staraca. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. Süddeutsche Zeitung i Geo. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. a za druge zlo~inac. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. juna 1992. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. Ljubi} je ro|en 1971. a njegov prevodilac. intelektualca i ljubitelja Shakespearea.12. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. . `ena i djece. godine u Zagrebu. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. Gr~koj. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u..

pa tako i ovog. ispri~ao je Nicol Ljubi}. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. misao po misao. “Prije nekoliko godina. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. 2006. I tako sam.2012. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. U njoj sam pisao o svom ocu. kad se radi o zločincima. na kraju napisao ~itav roman“. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. i to prije svega iz vizure žrtve. ratne traume se artikuliraju. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. a za druge ratni zlo~inac. da bi na kraju dospio u Njema~ku. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. Međutim. u k}er takvog ~ovjeka.12. primjera radi. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku.

kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. Holandije i [vedske.. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. jer su sposobni u~initi nepojmljivo . prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . kao i ostali likovi u romanu. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju.12. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. a zavr{io u Den Haagu. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu. nagradu njema~kih art kina. omiljeni profesor i {ekspirolog. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu. Njegova drama Oluja.. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard. . Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku. a osvojio je. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio. izme|u ostalih.2012. bri`an otac. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Prikazan je na festivalu u Berlinu. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. Njema~ke. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ .. a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum.ubiti nedu`no dijete ili `enu.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Danske.. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. “P Po~eo sam od fikcije.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH.on je intelektualac {irokih svjetonazora. nagradu Amnesty Internationala. ka`e ovaj autor. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. Portretiranjem ratnih zlo~inaca.

a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. Sli~no kao Ljubi}. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. Goran Jelisi}. Sakupljaju}i materijal za knjigu. Ratko Mladi}. a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“. ka`e Slavenka Drakuli}. jesmo li sami sposobni za zlo~in. gestikulaciju. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. Dakle. konobari. ali ima i kratkih pri~a pa i romana.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. ustvari hladnokrvni ubojica. i to prije svega iz vizure `rtve. dakle izrodima od ljudskog roda. Njeni likovi. Posebno joj je to.“ javnosti. pretvorili u krvolo~ne ubice. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. nisu bili izmi{ljeni. objavljenoj 2003. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. Radislav Krsti}. je li zlo dio ljudske prirode itd. Drugo. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost.. odijevanje. Biljana Plav{i}. ratne traume artikuliraju. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. Me|utim. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. osu|en na 40 godina zatvora. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. s monstrumima. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. voza~i. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004.12.. “prave}i tako budale od svih nas“. Reakcije 6. za razliku od Ljubi}evih. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. kako ka`e. govor.. pa tako i ovog. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. godine. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca.2012. kad se radi o zlo~incima. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane. vr{njaka njezine k}eri koji je. I SLOBODNA BOSNA 61 .. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. patolo{ki slu~ajevi. Dra`en Erdemovi}. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. Zanimljivo je da su njena knjiga. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. analiziraju}i njihove reakcije. Tako rje{avamo dva problema: prvo. prema svjedo~enjima. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. policajci. kao i Ljubi}ev roman.

Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj. izgleda. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je.2012. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. Sama nominacija za Nagradu ne mora. široj javnosti gotovo nepoznat. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. veli Peji}. naravno. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu.12. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. . njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”.

Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. dvadeset godina stanovnik [vedske. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. 63 . Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati.. bez imalo pretjerivanja. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. unato~ svemu. kako sam ranije rekao. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. pitamo njenog autora.. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. ~ak sam napisao i dva poglavlja. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. knjigama.. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. Toliko hrabrosti nemam. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. knjiga pjesama za deset godina. objavio je prije jedanaest godina.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. @ivot je postao prazan i besmislen.2012. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. Njemu ne treba ‘reklama’. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. prestao je smi{ljati zamke. Koliko znam.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A.. filmskim festivalima. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. obja{njava Milorad Peji}. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. “Ja sam uvijek pisao poeziju. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina. Amerika je odahnula. a drugu knjigu pjesama. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. ka`e Peji}. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. {ta je Hyperborea.u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. Sporo i po malo..TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. neprevodiv. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman. prestao je {pijunirati kom{ije.. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. O~i klju~aonica. Ta me ideja nije napustila. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . a 1985. nisu primje}ivali. ali ne i na {vedski. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. izlo`bama. pozori{nim predstavama.12. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. kulturu na vrhunskom nivou.. sistemati~ni i veoma dobro informisani. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku.. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. godine. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji.

Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. “Carevo novo ruho“. antifa{isti. a pojačavajući nasilje.2012. davno. “Pepeljuga“.. `ivjela su dva brata. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro.. Dru`e}i se sa piscima. djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. “Crvenkapica“. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. Jacob i Wilhelm. . Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. do drugarica njihovih sestara. “Snjeguljica“. “Trnoružica“. u jednoj dalekoj zemlji. od usamljenih starica u bolnici.12. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. SLOBODNA BOSNA I 6.BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. bri`ni roditelji. feministice.

“. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre.. Pou~ena prvim iskustvom.. nego produ`i kod bake. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. Obdareni knji`evnim darom. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. Dvadesetog decembra 1812. upadne u njega i udavi se. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. Wilhelm Grimm je. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu.. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi.. ispunjavale. Za 2015. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a.. prije dvije stotine godina. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki. 1812. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. me|utim. privu~en mirisom. kao i darom za jezik. oti{ao u penziju. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju. Me|utim..2012. ka`e se na kraju. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. dora|ivali po svom ukusu. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo.200. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar.“. ka`e njema~ki profesor. Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki.. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.12. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. I SLOBODNA BOSNA . ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. ne upusti se sa njim u razgovor. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. neke pri~e su prepravljali. a starica smisli kako da ga se rije{e.

Krajem Drugog svjetskog rata. . vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6.12. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. ali je. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti. na`alost. Tako }e 12. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. U pravoj bajci. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. djeca. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. ot~ara i pretvori u krasnog princa. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. Uprkos svim prigovorima. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena.2012. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i.

ali nisu recept za `ivot“. nego otjelovljuje i sve asocijalne. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena.. dobro bude nagra|eno. ponekad ~ak i sadisti~ka. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. preko animiranog filma. Djeca to vole. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja.2012. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. I to sva djeca. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. “Bajke su knji`evna remek-djela. predstavljaju polne organe. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm.200. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. animalne tendencije u nama. obja{njava profesor Uther. zatvoreni prostor je vagina. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. godine. tehnologija filma se razvijala. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. dublja ili alegori~na zna~enja. i prosje~na. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. opsjednuta strahom. zlo ka`njeno. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. pravda pobje|uje. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. destruktivna. I SLOBODNA BOSNA 67 . Po njegovom mi{ljenju. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. i ona koja zaostaju u razvoju. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno.. {ira. a okretanje klju~a u bravi polni akt. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. knjiga Djeci trebaju bajke. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. on zapravo ostvaruje svoje `elje. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. uspijeva posti}i nemogu}e. NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena.12.

12. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. 18. recimo. 25. Chardina. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. Goye. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. Brojni Cezannovi radovi. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. Delacroixa. Michelangela. . jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. Cezanneu.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost .2012. jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti.tradicija i kreativnost”. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. stolje}a. tako je govorio Paul Cezanne. U ~ast ovom. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela.

Pored navedenih. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru. u ~ijem }e se glavnom liku.ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. te portret gospo|e Cezanne u plavom. i 1877. poput francuskog pisca Emila Zole. od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. 69 . U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. To }e mu po}i za rukom svega jednom. prijatelji. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti.... Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. prodata je krajem pro{le godine. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a.. te nasljedstvo nakon o~eve smrti. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. godine. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. Jedina od pet verzija Karta{a. Cezanne. stolje}a.. godine. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. Njeni portreti. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. Musée du Louvre. Pushkinovog muzeja u Moskvi. koje se danas nalaze u muzejima. Umro je 22. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. portreta od 1870. za nevjerovatnih 250 miliona dolara. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. ~lanovi obitelji.. poti~e iz imu}ne obitelji. Cezanne. ipak. napu{ta Pariz. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”.. odlazio u duge {etnje. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an . vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. prelazi na Académie Suisse. 6. prepoznati Cezanne. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). oktobra 1906. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. Ovaj vrsni slikar krajolika. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. izabran za ~lana suda. koja je ostala u privatnim rukama. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. ipak.12.. mrtvih priroda. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. The National Gallery i British Museum u Londonu. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz.. {vajcarsku akademiju. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. saop{tio majci. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. a od vremena kada je upisao College Bourbon. 1853. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. 1882. i 20..2012.. Ova pomo}. u Aixu. Vjen~ali su se tek 1886. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika. Cezanne je ovo. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. Albertina iz Be~a. Cezanne je za ovu sliku. nastavlja slikati. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre.. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu.

6. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. 7. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Two Gallants: My love won’t wait 10. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. u Melbourneu. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 3. Album sadr`i dvanaest pjesama. Volksmetal band. Saznali smo i cijene kompilacija. jedan vrijedi posebno izdvojiti. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. 5. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. . “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji.2012. a otvara ga pjesma Children Of The Sun. okitili su se brojnim nagradama.. Iako ga ~ini samo osam pjesama. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. Kad se sve zbroji. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Duboke poruke o prolaznosti `ivota. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. a dobio je opre~ne kritike. preporuke su za album Anastasis. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. sa istoimenim albumom. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. (M. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. Slijedi naslovna tema. obilje`ile su pjesmu. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. koja je u nekoliko navrata prekidana. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima. Album zatvara pjesma All In Good Time. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. Nakon Nakon 2006.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. Band je oformljen 1981. U karijeri. evo jo{ nekoliko informacija. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. to ne umanjuje njegovu vrijednost. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. ~ini ga jedanaest pjesama. to je australski duo sa londonskom adresom. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. Za one malo mla|e.12. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. 4. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. 2006. 2. Album traje ne{to manje od sat vremena. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu.

Continental film) 3. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka.. Izuzetno zanimljiv film.) je njegov debitantski film. jer su nedu`na.) i 6. Juan. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. za prvi dugometra`ni film. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Trauma zbog smrti majke nestaje. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. Me|u tamo izoliranim ljudima. Skyfall (Sam Mendes) 3. obiteljskom. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. Prebitno je. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik. svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. a baziran je na romanu Josea Saramaga. Kauwboy (2012. Izbacuje pticu. Arthur Bo`i} (Sarah Smith. Continental film) 5. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e.2012. Aardman Animations. I{~ekuju}i koncert. zavi~aja. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. neupu}ena. re`iser te koscenarist filma. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. Promislite. Continental film) 71 . Osvetnici (Joss Whedon. VIDEOTEKAMA 1.” filmu. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. uklju~uju}i Gilliard (1998. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. Titanic (James Cameron. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . nije rije~ o “dje~ijem. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista. mrtva. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. dijete. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen.. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2.). Otac ne dopu{ta to. 20th Century Fox/Continental film) 4. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina. godine. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju. Molio bih trenutak potpune pa`nje. scenarij je napisao Don McKellar.). Sony Pictures Animation. Po~inje da mrzi. 2012. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. nje`na.. Blitz film i video) 2.12. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. Dakle. Paramount. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Dobiva ideje za agresivne stvari. autor. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. fizi~ki nemo}na? Da. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. Rije~ je o drami. Warner Bros. Sve to uz pticu koja je uz njega. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. (D. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. koju spa{ava. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. Dje~ak tuguje.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska. ispalu iz gnjezda. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Lincoln (Steven Spielberg) 5. tragediji. Marvel. Dakle. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Dobar film. dje~ak Jojo je bolje... Pictures. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. Ina~e.{tete. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. Boudewijn Koole. na`alost.

kao zamjena. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. ka`e ]ati}. Dobro ih pla}amo. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. na{ novac vjerojatno smrdi. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. izjavio je ]ati}. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. Dakle. koja je rodila tre}eg sina. Naime. Zbog toga }u se boriti“. Sve mi ovo li~i na dogovor. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. tamnozelenu i crnu metalik. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. Carina Moreno je iz ringa. Iako je bila dosta preciznija. Taj poraz prihva}am. bila bolja.2012. “To je smije{no.12. Susi nije izgubila. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. iako je po ocjeni mnogih. ka`e ]ati}. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. iza{la kao pobjednica. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. 72 . “Bila je to tijesna pobjeda. u kojem je svladala Susi Kentikian. Svaki po~etak je te`ak. ali ne i sudaca. alias Felix Sturm. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. Tada sam napravio gre{ku. ka`e ]ati}. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. To je o~igledno. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. 97:93. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. “Uvijek i ne ide sve kako treba. (priredio: N. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. Me|utim. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. Me|utim. Mo`da suci ne razlikuju boje. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. Ni jedan {ampion nije pao s neba“. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). {iri i ni`i od svog prethodnika. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. I na kraju Susi Kentikian. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Nakon toga.

FIZI^KE. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. poput pristupa obrazovanju. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. niti zvani~na statistika. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. uslugama podr{ke. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina.000 osoba s invaliditetom.2012. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno. ali i kupovnu mo}. “Kao odgovor na krizu. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom.000 objavljenih vijesti. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. izvr{ni direktor centra Lotos. maja 2008. ka`e Suvad Zahirovi}. bosioka i zelenog ~aja. tvrde stru~njaci za marketing. dodaje Zahirovi}. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. a {to je neprihvatljiv odnos“. 73 . decembra 2006. godine. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. obilje`en je 3. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. godine. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. I ove godine u Bosni i Hercegovini. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6.12. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. kao i u ve}ini zemalja svijeta. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. kako se druga~ije naziva. Ove godine u potpunosti su izostala. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. godine. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj. Na`alost. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. a u Federaciji BiH 250. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100.000 osoba. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. (Priredila: M. zdravstvu. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. te od materijala dobijenih recikliranjem. decembar.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. Konvencija je stupila na snagu 3. ali nagore“. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati.000 posjeta i vi{e od 5.

2012. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. ve} veoma ekstremnom mlado{}u. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. Moj film je ozna~io prekretnicu . Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. dobila sam 300 sati materijala. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda.i dobrih i lo{ih. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. na na~in na koji razvijena `ena. tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice.niti treba tome da te`i. ne mo`e . je problem. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. Drugi problem su uslovi rada. Ve}im dijelom to je zabavan posao. po~inje Sara svoju ispovijest. 74 . na`alost.12. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. A opet. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. bile vrlo uobi~ajene. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . kao grisini. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama. sa bokovima i grudima. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. velika ve}ina ne dobija velike honorare. U`ivam u manekenstvu. Ta opsesija ne samo mlado{}u. od 14. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. Tokom pet godina. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin.

uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. njihov grad. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej.2012. Istra`ivanje nije zavr{eno. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. istori~ari dr. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. dr. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. vijeku. JUGOSLAVIJA. prijetio jednom djelatniku teatra. Prema rije~ima organizatora. koja je otvorena u Stacionu . Naime. a tokom njenog trajanja kroz debate. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. prema signalima iz Brisela. posebno ’70-ih i ’80ih. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. te preno}io u zatvoru. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. 75 . Jovo Baki}. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. (Priredila: M. dr. Odluka }e biti objavljena 2016. godine. Markovi} iz Srbije. a 2020. koji ~ine sociolog dr. Kada je koncept usvojen. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. navode autori izlo`be. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. dr. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. menjala ime i granice. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}.12. Hrvoje Klasi}. Jugoslavija. godine. Vladimir Petrovi}. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. nagla{avaju autori. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. politi~ko i dru{tveno ure|enje. Ivana Dobrivojevi}. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1.

Karma Guru. Istog dana. . neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. Odli~ni plakati. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. Sanin Milavi}. godine. Samo naprijed! EDINA PAPO. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. pisali smo ve}. ni{ta. Iz Tuzle su.U ^ETIRI OKA BH. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci.. internacionalne. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. u 19 sati. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. Igraju: Alen Muratovi}. samo u 12 sati. do 2012.12. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. 10. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. Dramaturg je Segor Had`agi}.Sloga. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. bi}e odr`ana 6. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. jeste? Pa. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. Je l’ ono smak svijeta 21. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. decembra. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}. Elma Ahmetovi}. Pobijedili su ovi drugi. Tu no}. INFO Premijera filma Body Complete. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. Ajla Cabrera. D`ana Pinjo. producent Robert Hofferer. Tako je. Adnan Goro i Edhem Husi}. Adi Hrustemovi}. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . Senad Ba{i}. U ponedjeljak. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo.Sloga u Sarajevu 30. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. ali sat kasnije. a 2012.. {ta }emo. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6. nezavisne. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. Mirza Dervi{i}.2012. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. decembra? [ta ka`ete. {ta }emo sad? A. te glumci Asli Bayram.

ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. hajde. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. iza kulisa.. 77 6. obja{njava Edina Papo. I SLOBODNA BOSNA . a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam.HAMO SALIHBEGOVIĆ. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. [utnju smo. gdje ste vi? Tu smo. Je li O slobodi uvod u va{ novi. postajemo hladni i tupi. konzumerizma. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce.. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. odgovara Edina Papo. u Sarajevu. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. da tako ka`em. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. me|usobnog nepovjerenja. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6.12. Dakle. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. u 19. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . da tako ka`em. I. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno. dakle. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar.30 sati.2012. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. Münchenu. Pa.. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota.. A evo sada. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje.Sloga 6. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. decembra. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. trendova. naravno. u Bosni i Hercegovini”. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode.

[ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. 5. 11. 10. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida.. u ulozi Hanne. 6. begova ili {kembe ~orba? Begova. 3. 18. A. Da niste to {to jeste. 16. 17.. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. 21...by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. 4. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima.2012. 20. 9. {ta biste bili? Psiholog. 2. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog.12. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. Balans je bitan. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. definitivno.. 12. 7. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. duboko udahnem i krenem dalje. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. 14. Mo`da i “on” jednom stigne. Da je danas smak svijeta. 2013. . Osoba koja vas `ivcira? Nema je. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem. bar ne trenutno. 19. Da imate 15 minuta vlasti. Tange ili badi}? Tange. 8. rajevu? 15. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. 13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. opereta Vesela udovica.

u martu ~ini mi se. onda ti se i najgora mora okrene na dobro.. bogati. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se.evo ih s nabusitim: Ma. Pred spavanje. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. bogati. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao.evo ih s nabusitim: Ma. Ja nisam kazao ni{ta. sav eufori~an. Ja mo`da i ne znam. jer je vlastita. otpadne . prvi put vas selim po ki{i. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. jer bez crnih nema ni bijelih. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). i u du{u se znamo. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci.12. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. nemoj ovu roletnu da mi oboriš. mrke i sive. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. a on mi ujutro za kafom. Bajro i ja svako malo namudrujemo. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi. Toliko o tome. jedva sam je zaka~io. jedva sam je zakačio adala je ki{a. Pod jedan. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. i za sve ostale. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. Usudiš li se kazati . i pazi. rebnu li me. Kad ima{ pozitivan stav. Ide Selidba. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. otpadne . On je uvijek u pravu. Pa se i ja obeznanim od sre}e. jer kraj je do{ao svemu. A i njima je padala ki{a. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. u plemenu ju`nih Slavena. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. samo malo dotegni. kazao je Bajro. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. ni{ta to nije. i pazi. Kao. 79 . slijede}a adresa mi je Centralni zatvor.. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. samo malo dotegni. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi.za što god uhvatim.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. pa . Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. Trenutno je crnjak prazan. Ovaj put }e biti nafakali. Usudi{ li se kazati . u plemenu južnih Slavena. nemoj ovu roletnu da mi obori{. Tre}e. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. Pa se onda smjestiti. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. ti ode{ taksijem u “novi” stan. u njega su pare za/Crne dane. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. moj dragi. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e.2012. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. ništa to nije.. Proljetos. eto. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu.. jednom gorit. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. Oti{la sam. tvrde Oni Pametni Ljudi. glasom smiruju}im i uvjerljivim.za {to god uhvatim. otpjevali bi Kemo i Prijatelji. prave i la`ne. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. godinu. Pod dva.

“Bila sam mala. “Nisam mogla da vidim svjetlost. Nije mi vjerovala. Me|u lokalnim stanovni{tvom. isti~e portparolka istoimene fondacije. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. uskra}ivali joj hranu i vodu. jedan za drugim. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. pita Lo~ova. A nije imala ni 10 godina. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. izgubila povjerenje u svoju porodicu. ili bi je batinali. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. rekla je. Ponovio je istu prijetnju. “@eljela sam da umrem. Bila sam upla{ena“. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. . Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. rekla je.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. mra~an lavirint izolovanih odaja.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. To je ustvari bio bordel. “U Kambod`i. bra}a siluju svoje sestre. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. SLOBODNA BOSNA I 6.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. “[to sam drugo mogla?“. ali zloslutno iznutra. zatvarane u kov~ege. Mislim da me ne voli“. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. rekla je. mu~ili elektro{okovima. u`asnog mirisa“. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. rekla je nje`nim glasom. Te godine je jo{ jednom silovana. jer je. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. samo mrak. “Plakala sam i plakala“. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci.2012. A onda ju je na{la banda. primoravali na seks. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. kada ju je stranac odvukao sa ulice. Lo~ova je pobjegla od ku}e. koje su bile drogirane. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. “Udarila me. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. kako ka`e.“ I {utila je. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. ispri~ala je. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. prisjetila se. dan za danom. Ukoliko ne bi pristala na seks.12.

Goran Jelisi}. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. SB. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. majka petero (`enske) djece. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. 75/02 od 1. broju 838. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“.januar 1993. koji su P. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. U aprilu 1992. koje su odmah izvr{avane. br. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak.11. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. novembra 2002.tu`itelja i sudija. uglavnom Bo{njaka. Amirom Novali}em. U periodu od 1986. Mujki}.2012.REAGIRANJA Muhamed S. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. Svjestan te ~injenice. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). Ahmetom Had`i}em. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. . masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. na~elnikom SJB Br~kog. u Slobodnoj Bosni.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. P. br. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. uklju~uju}i i smrtne kazne. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. nad Huseinom Kr{om. koji je od aprila 1992. bili su u maju. sa ekipama sara6. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. junu i julu 1992. Zajedno sa Draganom Veseli}em. itd. Br~ko izvje{tavanja. godine). a to je striktno po{tivanje zakona i procedura. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . \oki} (kao druga li~nost srpske policije). Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. U ovom slu~aju. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. Mujki} . pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. juna 1992. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. br. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. od 29.Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. Hajrudinom Muzurovi}em. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. unapre|enja demokratskog dru{tva. te donosili nezakonite kaznene presude.. npr. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. P. godine. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. godine. U toku maja 1992. transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. Garnizonu JNA. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. preduze}u Laser. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. do januara ’93. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. Hotel Posavini.2012.12. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. SB. koja je formirana 2. Muhamed S.

.

ba www. Bosna i Hercegovina.o. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www. ime i prezime. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva.o.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er..U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.ba Vi znate za{to smo najbolji! . Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.slobodna-bosna. SWIFT CODE: RZBABA2S. Sarajevo. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD. “Slobodna Bosna”.o.o. Sarajevo. ^ekalu{a ~ikma 6. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice.slobodna-bosna.net. Danijela Ozme 3. ta~nu adresu i kontakt telefon.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful