HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije.F.) 6.. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}.2012. Po svemu sude}i.M. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM. (M. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. direktor Zubac je sam sebi.12. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. Naime. klju~ni za operaciju Lutka. I SLOBODNA BOSNA 5 . (S.

fizi~ki. Tek prividno. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije. omatorjeli {ef KOS-a. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. lojalni.2012. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. strana~ke. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti. radili su vrijedno. da ne ka`em kao krtice. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. O mnogim je svojim.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. bili uzorni. uporno kao mravi. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. M e|utim. suradnicima. vanserijski obavje{tajac.Fiću Muslimovića. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . oba{ka. a potom i te{ka. jedino relevantno.. Nije ba{ nekoj. ~ak i da je htio. Enveru Mujezinovi}u. kao {to znamo. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima.najprije nekompetencija. nego kultnoj pijaci na Stupu. Vasiljevi}. dr`avne potrebe. kazao je Vasiljevi}. generala Aleksandra Vasiljevi}a. . siromah.. prema njegovim saznanjima. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam. ovo je va`no. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“. obavje{tajni ratni sufler. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. reklo bi se. Istini za volju. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. Dapače. Dapa~e. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). zatamnjenja u pam}enju. “Nakon toga je. čak i da je htio. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. od jutra do sutra. principijelno i nepovratno. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu.12. ovo je.Fi}u Muslimovi}a. “high class“. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . manje-vi{e dragim suborcima. zapravo. Ali. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je. nije mogao. bezveznoj pijaci. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. general Aleksandar Vasiljević. Tolimir. uop}e. vi{estruka kompromitiranost. general Aleksandar Vasiljevi}. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. Svi su oni. ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. dok su slu`bovali u KOS-u. nekoliko kopalja iznad svih njih. Nakon {to je ~asno. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota. odgovorni. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. nije mogao. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. Seadu Reki}u. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“.

[e{elja.. Mislim da je Ferid Buljuba{i}. Muslimovi}.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}. Izetbegovi}. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a).) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija.. Marti}a. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. jeneaevski spletkaro{. {to je mnogo va`nije. nacionalni. Ali on u to. prije svih iranskim. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar.“vojni ekspert“.2012.12. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH.. kasnije armijski ideolog. kada je direktno (“siromah“. poraditi na “vi{im razlozima“. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. ~injenicama potkrijepljenih. U Sudu Bosne i Hercegovine. Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. “jednostavno ne veruje“. KOS. Frenkija Simatovi}a.. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. na su|enju “bugojanskoj grupi“. Arkana. korumpiran“. koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. bezdu{ni. iranska obavje{tajna zajednica. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. A u osnovi je ostao isti rigidni. Haag. stereotipiziranih proizvoljnosti. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . ^itao je. Za{to trebaju.. a daleko ispred Jovice Stani{i}a. treba. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. osim ako postoji neki vi{i razlog. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. moralista.pov. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. stru~ne. ali i niz lucidnih. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. morala bi i trebala biti ozbiljnija. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. a postoje sna`ne indicije da jeste. Bakiru Izetbegovi}u. vjerski. 7 . od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}... ako je prisutna u Bosni i Hercegovini. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. geostrate{ki. skreno. ipak. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. Tu`iteljstvo je u 6. islamski mistik. nimalo povr{nih opa`anja. kameleonski sivomaslinasti.. medijski cenzor. Muslimovi}. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost. promiskuitetan. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a.

mi smo za konfederalni model. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. koji je. 5. kada su kasnije istinskog mirotvorca. uhapsile. dobrodu{no me umiruje: “ali. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. gun|a prosje~ni srpski doma}in. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”. SUBOTA. drugi tabloidni (ili. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. navodno.SVAKA MI JE ZLATNA. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu.” Ali. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. novinar iz RS-a. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). bijesan. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. VI[NJA STARE[INA. Htio. izri~it je. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. novinarka iz Zagreba. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. Mislim . “dovi|enja Marijana!”. 2. po~eo iz Slovenije. ili ne zamjera. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI].. priznao. zamjeram ja sebi. Maleti}a. SLOBODNA BOSNA I 6. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK.” Mora da su grdne pare zgrnuli . U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje.” Vrlo sli~no. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. moja zapovijedna odgovornost. Danas je.ni{ta! A sad adio. 3. ja ti ni{ta ne zamjeram. i ja. a ne za optu`ene. Ratni komandir policije na Palama. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK.” Taman tako: sa Vlasijem. a nije nego je za~et u Beogradu. sa Thacijem i Haradinajem . ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. I precizno pojasnio. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. tako.2012. pornoidni. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. novinar Dana. dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. bila {ta zamjera. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. najvi{e na sebe samog. 4.ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. sa Rugovom vi{e od autonomije. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene.12. mudrog. Na sve sam ljut. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. ukabulio ili ne. PETAK. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} . autonomija Kosova. 29. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA. ZORAN @U@A. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. 1. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. 30. ogor~en. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. zamjeram Sarajevu.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. ESAD HE]IMOVI]. manje od samostalnosti.Slovenci su za federaciju. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu.. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. ko halva. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo.

.

12. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH. kada je u prime time terminu. No. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. Mehmedi} je samoinicijativno. ali je kulminirao prije nekoliko dana. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. Naime.B. decembra). u 22. Bevanda. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. Kako saznajemo. da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. Bevanda je. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa.2012. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. predsjednika FS RS. Josip Bevanda 10 .M. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. Kako doznajemo. ostvari prihod od 150 KM?! (S. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. novembra. usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. Kako je navedeno u saop}enju. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. ina~e. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. bez zananja Stranke. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo.45 sati. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine.) SLOBODNA BOSNA I 6. decembra. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. u subotu (1. a dr`avni javni servis. u 13.

dugogodi{nji kadar SDA.H. nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. kao kandidat iz istog kantona. Van Hercegovine i dijela RS. Po svemu sude}i. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika. Trebalo bi. No.12.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. dru{tvu. Dodika i Lagumd`ije. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. SDP i SBB. blago re~eno. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. preziru. ~ime bi bio eliminiran Begi}. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. SDA i SBiH. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. I SLOBODNA BOSNA 11 .MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh.A. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. no taj im je plan neslavno propao.2012. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . (N. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. (M. NE Mislim da su kazne neprimjerene. SDS. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. No. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a. radi op{te generalne prevencije.

12.2012. .SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.

kao {to su. I SLOBODNA BOSNA 13 . rje{avat }e se neka izrazito te{ka. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. Tihi}eva argumentacija.2012. stanje u dr`avi nije vanredno. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. koja }e. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. Osim toga. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. ali nije ni daleko od toga. ali ni bilo koja druga demokratska partija. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. Njihov glavni politi~ki rival. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. Sli~ne. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. i Tihi} smatra da }e SDA. po svoj prilici. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. godine. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom.12. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. statutarni ustroj Mostara. Istina. dulje vremena otvorena pitanja. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. Osim toga. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. u jesen 2014. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. ali i op}enito najve}e partije u BiH. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. u narednoj godini. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. ma kako izgledala logi~na i racionalna. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. SDP. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. primjerice. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju.

dulje vremena otvorena pitanja. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. Terzi} je promijenio strana~ki dres. dakle godinu kra}e nego {to }e.. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga. godine. . Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. U me|uvremenu. rješavat će se neka izrazito teška. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. primjerice. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. “islamisti~ku“ partiju koja }e. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. Tihi} je popustio.12. SDP i SBB. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. do odr`avanja kongresa 2013. U me|uvremenu. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. predvodnik tzv. ili }e pak. Tihi} je imao dva protukandidata . dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. “radikalnu“. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje.2012. statutarni ustroj Mostara. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. godine. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. kao što su. mora usvojiti Glavni odbor. proveo punih 16 godina. na kojem bi. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. SLOBODNA BOSNA I 6.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. koji preferira konvenciju. ako se uop}e ponovo kandidira. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. sticajem razli~itih okolnosti. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. ako bi bio izabran. Na proteklom kongresu. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. dakle u maju 2013. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. prema strana~kom Statutu.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. demonizirati SDA kao “deni~arsku“. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. ako preuzme vlast.

.

potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}.12. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. nadalje. Konstruiraju}i. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. Komesaru ]osi}u se. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. 16 I podsjetimo. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. zastupa optu`nicu. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. na (ne)milost okorjelim kriminalcima. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. u me|uvremenu. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ. navodni skandal. .RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su.2012. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}.

12. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}. novembra poslao dopis da }e 19. ali nije dobio pozitivnog odgovora. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. i to jo{ sredinom oktobra. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. komesar ]osi} je 17 . dan poslije. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. I mada je. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19.2012. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. decembra. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. a onda i medijska haranga. po potrebi. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. novembra ukinuti policijsku za{titu. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. najdu`e desetak dana. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. komesar ]osi} je 13. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. No. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice. unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. niti zakonskog upori{ta. uklju~uju}i i stalni 6. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. prema istoj odluci. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a.

Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. izme|u ostalog. tak o|er. nisu imali nikakvih neugodnosti. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. izme|u ostalog. trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). me|utim. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. 18 . SLOBODNA BOSNA I 6. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. Procedura.2012. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . podrazumijevaju i goleme tro{kove. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. No.12. Kako. naime. niti njegova obitelj. No. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. Prema toj se Uredbi. da situacija bude jo{ apsurdnija. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. u sarajevskom kafi}u Pravda.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. policija. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana.

.

Ipak. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. SLOBODNA BOSNA I 6. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi. godine. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. Pored Milana. do augusta 1994. ostat će nekažnjeni.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. . saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. u skoro 20 godina postojanja. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji.2012. ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992.12.

slave svoje zlo~ine. dvije starije `ene. Milan Luki} kriv je za progon. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. koja je djelovala u Vi{egradu. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. a u Pionirskoj 53). Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. otkinuti su mi dijelovi u{iju. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Na kraju su ku}u zapalili”. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. protjerivanje i druga nehumana djela. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. a i za njihovu smrt je kriv. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine. te ih spalio u `ivoj loma~i.. I SLOBODNA BOSNA . decembra ove godine. kao {to su Albanija. U neke od tih zemalja. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu. Milan je. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. Tribunal. U tom periodu. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60.. pored ostalog.. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. satjerao na desetine civila. godine u Fo~i) tokom 1992.2012.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. pijani i bijesni. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. ubistva. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici. Bilo je nekoliko starijih ljudi. trenutno. U nekim slu~ajevima.12. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. te ubistvo Hajre Kori}. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. potom ru~ne bombe. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967.. Poljska i Slova~ka. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. sa svojim vojnicima. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. dva-tri starija ~ovjeka. Na ku}u su najprije bacali kamenje. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. a ruke su hendikepirane sto posto. godine.

a Tolimir. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. koji se sam branio. biv{eg policajca iz Vi{egrada. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. a potom ubijeno. Izme|u ostalih.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. ali su koristili i prostorije stanice policije.2012. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. oko 200 djevojaka i `ena. a dio njih i procesuiran. koji je osu|en na 15 godina zatvora. godine u jezeru Peru}ac. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. Milovoju Petkovi}u. da bude oslobo|en. . Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne . Jasmina je 1992.12. Za razliku od Luki}a. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. Brunu Stoji}u. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. godine. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. Pre`ivjele su ~etiri. On je 2010. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. logoru za `ene. godine imala 24 godine. 22 SLOBODNA BOSNA I 6. Slobodanu Praljku. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. Bosni i Vojvodini. banji u blizini Vi{egrada. a prona|ena su tijela tek nekolicine.Jadranku Prli}u. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer.

Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. Mile Mrk{i} (Vukovar). te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Dario Kordi} (La{vanska dolina).KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. Du{ko Sikirica (Keraterm). Vidoje Blagojevi} (Srebrenica). tu`iteljica Carla del Ponte. Mladen Naletili} (Mostar). Blagoje Simi} (Bosanski [amac).2012. “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). Dragan Nikoli} (Su{ica). Ranko ^e{i} (Br~ko). Vinko Martinovi} (Mostar). Hazim Deli} (^elebi}i). I SLOBODNA BOSNA 23 . U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini. Esad Land`o (^elebi}i). a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Milorad Krnojelac (Fo~a). Dragan Zeleno- vi} (Fo~a). Miroslav Bralo (La{vanska dolina). Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3. Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Momir Nikoli} (Srebrenica).500 ljudi. Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. Radomir Kova~ (Fo~a).12. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. 6. u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1. Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu.5 do 10 godina.

da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu. jer je jasno da je zlo~in po~injen. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. Ramush Haradinaj.. Guenael Mettraux. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu. . HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima.. duboko su uvrijedili oslobođene. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. Biv{a tu`iteljica.2012. rekla je. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. Zlo~in. generalnom sekretaru UN-a.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Ovo sigurno nije pravda“. kao i Ramushu Haradinaju. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala. ali i uzdrmale region. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA. biv{i vo|a OVK. Ne mogu to prihvatiti. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. general Ante Gotovina. ovo je negiranje velikog zlo~ina. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. Ja se sla`em s njihovim izjavama.12. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda.

Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . pa i kad joj mandat prestane. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. dok traje postupak pred Sudom”. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. Biv{a tu`iteljica. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. Na pitanje. Hrvatska. ali takva sum6. mislite li da je politika. novac ili lobiranje uticalo na presudu.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. rekla je: “Ne znam.12. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. i Ljube Bo{koskog. biv{eg generala Armije BiH. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. biv{eg makedonskog ministra policije. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a.2012. a kao tu`iteljica. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja.

na kraju. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. progona stanovnika srpske nacionalnosti. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Gospodine Mettraux. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. godine Ramusha Haradinaja. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. Obrovca. Prevelikom broju ljudi. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. Gotovine. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Advokati ove poznate ku}e savjetovali su.2012.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. Da li ste posjedovali tzv. generalu Seferu Halilovi}u. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima. izme|u ostalog. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6.12. ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. . Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine.

i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Ivan Čermak. Ali. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. Vi{e od toga ne tra`im. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice.2012. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. Ni{ta. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. ve}ina u pravu. Kako sam rekao ranije. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. I SLOBODNA BOSNA . kako na{ list saznaje. 27 6. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. Ramush Haradinaj. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. Sefer Halilovi}. Ako bi to bila posljedica su|enja. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. Greg Kehoe i Payam Akhavan. nagraditi hrvatskim ostrvom.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. Lahi Brahimaj. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. Limaj i drugima 2003. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. bio bih nagra|en milion puta vi{e. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. Podsjetimo. a to su Ante Gotovina. po mom mi{ljenju. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. Idriz Balaj. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. Luka Mi{eti}. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. Niti ostrvo. Samo }u re}i da je. puno propusta u svom radu.12. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. koju je podigla Carla del Ponte. a da on nije. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju. Mladen Marka~. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be.

a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. jer je ona. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. lupaju}i {akom po stolu. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. “Tu`ila{tvo. Istina. . svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. Hrvatski. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e. Milo{evi}a. Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. u predmetu Halilovi}. SLOBODNA BOSNA I 6. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. ljudski resursi itd. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a.2012. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. kao i nje i drugih tu`ilaca. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003.12. zahvaljuju}i Carli del Ponte. ali i od vlastite javnosti. Ona je to arogantno i bijesno odbila. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. Me|utim. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan.. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. kako je Geoffrey Nice. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. “Nepotrebni deal“. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. kazao je Nice. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. Recimo. kako bi se u{tedio novac. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. vrijeme. Kao njenu popustljivost prema Srbima. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. slu~aj Grabovica. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. insistirala da ih podigne. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. isti~e Nice. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”.

Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa. 6. omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste .12.2012. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. jer je navodno. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . Pored ostalog.i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade.premijer i dva dopremijera . ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu. dakle. uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. I SLOBODNA BOSNA No. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. On. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. napustio salu. puno prija spornog glasanja. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa. me|utim. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Federalni ministri. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. A povrh svega.

nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je. aprila 1993. ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila.2012. podsjetimo. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. ranjavanje `ena i djece. 30. . aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina. ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. pod prijetnjom smr}u.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba. pucala u `ene i djecu.12. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. i maltretiranje dvije osobe koje je. izru~ile bh. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. tri vojnika. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011.

k}erka Anica Kre{o. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. susjeda An|elka [agolj. odnosno oca. koji su se ranije predali. Potom je. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a. DOMA]ICA. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. Osim {to je. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. doimaju}i se poput skromne doma}ice. Anica Bla`evi}. Nedeljka i Peru Kre{u. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. te vojnike Mensura Memi}a.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. strijeljala vojnike 6. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. Zolja je odmah pucala u njega. Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. gdje su. Svjedokinja-pokajnica je. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. D `evada Sal~ina. skru{eno je. stara samo dvije godine. No. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. Zdravka i Franju Drlju. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. po~inila. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta.2012. po~ela nasumice pucati po sobi. kada je zapo~eo napad Armije BiH. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a.. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. priznala da je. zajedno s djecom. osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. zajedno s ostalim pripadnicima odreda. aprila ‘93. a nakon {to je pao mrtav. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. An|elku [agolj i njezinog sina.12. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. N ed`ada Hod`i}a. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. u podmakloj `ivotnoj dobi. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. UBOJICA. koji je u to vrijeme imao 66 godina. te civile @eljka Bla`evi}a. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. skupa sa svojim pratiocem. naime. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil.

koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. a mogu}e i istog dana. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. Guido Puletti. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena . Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. .12. mjesec dana poslije pokolja u Trusini.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta. Sergio Lana. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. saznao da ima nadimak Zolja“. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. neka vas ubiju va{i. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317.2012. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. Zolji. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja. ~ak i da je nije imenovao. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“. No. dakako. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. pravosu|u sti}i i primjerena kazna. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca. svjedokinje Delinac. natjerala je da skine hla~e. Petorica Talijana: Fabio Moreno. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. kazao je svjedok. kako bi provjerila da li je musliman. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. U istrazi protiv Mensura Memi}a. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. Me|utim. iako se o~ekivalo da }e je. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6.

Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili.12. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. gdje je `ivjela kratko. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. dok su on. koji je uz pomo} SFOR-a. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. kada je uhap{ena. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. promijenila prezime u Yetisen. UBOJICA. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. brigade ARBiH. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti. nakon ~ega je. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA.2012. me|utim. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. Sve do aprila pro{le godine. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. I SLOBODNA BOSNA 33 . Potom su skrenuli na sporedni put. januara 1998. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. u dopisu koji je 2009. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. 1998. Iako su brojni svjedoci. DOMA]ICA. godine. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. Hanefija Priji} Paraga je 2001. emigrirala u SAD. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. budu}i da je ve} 6. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. Razumljivo.

. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede.12. (1.039. po nalogu tu`ila{tva. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije. op. TRO[IMO TU\E.3 miliona KM. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38.2012. Ubjedljivo najvi{e novca.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e. Iz izuzete dokumentacije.3 miliona KM. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. vi{e od milion maraka. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38.LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede.116 KM.a. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}.

Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva. godini. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. s jedne. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}.V.o. godine sa ra~una ministarstva. Obi~an radio Mostar. kojoj duguju 83 hiljade maraka. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. JP RTV BPK Gora`de. direktorica Tim Systema. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. odnosno njegove biv{e supruge Azre. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. u dva navrata.FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. prema izuzetoj dokumentaciji. 35 .000 KM. Studio 88 Mostar. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. na ra~un njene agencije je u 2011. Pored spomenutih. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. vodoprivrede i {umarstva. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. ispla}eno 326. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. Naime. postavljenih u gotovo svim kantonima.2012. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. Me|u medijima kojima su 2012.430 KM.o. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. Navodno. Radio Studio N Livno. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. Pored TV1. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. i ostalih gradova FBiH. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. vodoprivrede i {umarstva 2011. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. s Best Grude. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Radio Zenit Zenica. Naime. u 2012. vlasnik marketin{ke agencije S. dok je medijskim druge strane.-RSA. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka.12. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a. Ministarstvo poljoprivrede.

.

.

2012.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.12. .

prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. Sedam dana poslije. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku.. Demonstracije. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. a njegove figure. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti.” Nakon toga. ali pouzdano se zna .zamazivanje o~iju javnosti. 29. potvrdio da ni on. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. a novi predsjednik. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. nakon izbora u septembru. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . novembra. ni~im izazvan. Me|utim. broj socijalnih slu~ajeva raste. Zapravo se radi o prikrivanju. koji opstruiraju reformske procese. broj socijalnih slučajeva raste. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. izvr{ioci. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. ~uvar vjere. krenule su 22. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu.12. Mnogo je ljudi smijenjeno. vidi se. da je sve vi{e ljudi na ulici. veli~ine. [tampa i uop}e svi mediji. na {to nema dalje `albe”. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista. te pozvala na demonstracije. ljudi masovno gube posao. kao ponovno bu|enje revolucije.. zemlji rijetke pro{losti. I SLOBODNA BOSNA 39 . To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. te sjajnoj budu}nosti. Novi sukobi u Egiptu. nazivaju}i ih faraonizacijom. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. Kairo je bez turista. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. kao {to ga je imao i prethodni re`im.2012.vidi se. novembra. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija. koji re`im prenosi. kojim sebi. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti. pouzdano se zna. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. ljudi masovno gube posao. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. vezane lancima u }eliji. kona~no je odgovorio. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. skre}u}i sa usijane teme.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda.. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. prava. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. kulture. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. ina~e hafiz. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. kada je famozni predsjednik. pa o ljubavi. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). u stvarnosti sve poskupljuje. tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. kada je po svrgavanju Mubaraka. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. kako demonstranti parolama sada upu}uju . objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. Muslimansko bratstvo. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta.

ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. jer je Morsi za 15. koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. a ne jednopartijsku ve}inu. `enama zabranila vo`nja. sloboda. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. Pakistan ili Sudan. kojom su dominirali islamisti.oduvijek bila i uvijek }e biti. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom. kao nikada bolji. ne bi imali nikakva 40 prava. ako SLOBODNA BOSNA I 6. povoljna za ihvanije i salafiste. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. prodaju alkohola. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament. stranaka.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. zabraniti no}ni `ivot. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. a nemuslimani smatrali nevjernicima. kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. .2012. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji. Da su uspjeli to napraviti. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. cilj revolucije bio bi ispunjen. pjevanje. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. koalicija. a od sino} (4. Kako su nacrt Ustava. pro{li ograde od bodljikave `ice. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. Iza ovakve retorike. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. Historiju ne mo`emo izbje}i. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. Glad vlastodr`aca je nezasita . javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. ve} imali pripremljen. po njima. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju. decembar) i na ulicama Heliopolisa. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. Me|u njima. u povratak islamu. Amr Moussa. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. koji `ivi i radi u Kataru. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. Uvezav{i se sa salafistima. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini.kinematografija. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. muslimana i onih koji nisu muslimani. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. koje organiziraju Morsijeve pristalice. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. Hvale}i novi Ustav. a policija je uzvratila suzavcem. gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. i}i naprijed u povratak!). Stvarnost nas sve doti~e. godine.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. kao i kr{}ana. trbu{ni ples. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. iskori{tena je situacija. dao rok do februara 2013. koji je njima odgovarao. koliko ih je u Egiptu. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke.12. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. nezavisnih. nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. Ne prave}i takti~ke gre{ke. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. Naravno. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave.

ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima.s mirno pozivao u islam. Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima. 41 . prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu.w. do{ao na ~elo dr`ave. {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. Al-Azhar. Bez namjere da uvrijedim. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. nema prisile u islamu. ostala u svojoj vjeri. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. 24. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom. bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo. ko ne vidi. djecom i `ivotima. recimo iz bo{nja~kih krugova.) Zaista je drskost kada neko sa strane. ve} poku{avaju do}i do kompromisa. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. Dok je Bo`iji Poslanik s. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. Prema toj usporedbi. glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. juna. Prava i slobode su u 6. Arapski je zvani~ni jezik. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura.12. ~ak mu je i `ena Marija. citirani Član 2. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. bradate likove u d`elabejama. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu.a. koja je rodila Ibrahima.2012. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. va{im `enama. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). koga su se i u svijetu “upla{ili”. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. nikoga nije prisiljavao. Ka`e: “Dolazi.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. U svakom slu~aju. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. Na`alost. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. koje su samo {utjele i pljeskale. jer ne `ele diktaturu. godine. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. tipa Irana. Egipat vas sada treba. pa mu treba otvoriti o~i. Revolucija nije zavr{ena. Branit }emo ga na{im imecima. Zna~i.

. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Celju. po~etkom sedmice u Briselu. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem. Ptuju. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza.12. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno.tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. .EVROPA. u slovenskim gradovima. ovo je pobuna. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u. Mariboru. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. Crna Gora. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu. Ovo nisu protesti. decembar. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. op}enarodni ustanak . prvenstveno Kosovo. a “veliko finale” najavljuje se za 21.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. U Mariboru..2012. gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera.” Zapadni Balkan.

a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. BiH uvjetno primljena u MAP. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. marta. U tehni~kom smislu. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. smatra Hennessy. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. Tija Memi{evi}. poru~ili su Mary Ann Hennessey. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu.2012. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. godine.12. Hrvatska. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. (D. I dalje se ~eka da bh. taj se proces opstuira na politi~kom nivou. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. Pripreme za knji`enje imovine.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. I SLOBODNA BOSNA 43 . ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. ^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. koristilo Ministarstvo odbrane BiH. ali za to ipak nije bilo osnova. ina~e. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. Osim toga. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. koju bi. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje.

a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. pa je na kraju 2011. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . godine. Uz izravnu podr{ku SDP-a. No. kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave.12. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. dakle 2004. Kantonalni sud u Sarajevu. direktor Agencije. To je na koncu i potvr|eno. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . godine. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije. pasti na teret Evropske unije.5 milijardi dolara godi{nje.2012. Do ju~er uzorna ekonomija. koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. i Bo`idar Mati}. ali time problem nije bio rije{en. sa 11 na 15 milijardi dolara. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. SLOBODNA BOSNA I 6. poput Gr~ke. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. Stani}i su investirali svega 1.3 milijarde ameri~kih dolara. Osam godina kasnije. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6.6 miliona KM. Stani}i su dijelili masovne otkaze.federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22. {to je prije svega posljedica postupnog. U trenutka ulaska u Evropsku uniju.Vladi Federacije BiH.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu . . a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. Ukratko. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde. Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu.5 miliona KM. predsjednik Nadzornog odbora Agencije. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima.11. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog. a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. nakon punih sedam godina. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza .

Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. No. Pan~evo. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. prije svih BiH i Hrvatska. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom.6 milijardi KM. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. ~iji su proizvodni kapaciteti. Zarube`njeft. 6. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. sasvim logi~no. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7.3 milijarde KM. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. a u 2012. nalaze se najbli`a tr`i{ta. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012.2012. nakon modernizacije i pro{irenja. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. I SLOBODNA BOSNA 45 .12. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007.

pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela.12.PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj. .2012. Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti.

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

niko sa sigurno{}u ne zna. a trener novinarima po zavr{etku me~a. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. Dodiku je. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. U njemu su igrali Milorad Dodik. Rade Grgi}. bio je iznimno talentiran za ovaj sport. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove.. ministar zdravlja Ranko [krbi}. njegov `ivotni projekat. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. “Mile Dodik je navija~ Partizana. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu. otac im je branio da treniraju. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime.12. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI. predsjednik RS-a. Me|utim.. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. ali {to se Dodika ti~e. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. naselju pored Lakta{a. I SLOBODNA BOSNA 51 .Keja. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. igra na gostovanju u Beogradu. Goran Dodik. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. Predrag Vranje{. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. Miloradov brat Goran Dodik. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. volim ga kao ~oveka. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei.. Boris Spasojevi}. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. Ljubi{a Varda. sada{nji predsjednik kluba. u majici sa natpisom Ruski obraz. Sada{nji predsjednik kluba. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. kako tvrde. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna.2012. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. ovaj Igokea“. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. ~ini se. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub.. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. ~ini se. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. kazao je jedan od njih. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. ba{ kao i njegov brat Goran.. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am. pa se ~inilo kako Igokea.. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. godine zvao Potkozarje. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. Iskusna. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. jer on voli sport.

jednog od osniva~a SNSD-a. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako. otvorena je 2010. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Dodik. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel.129. ko{tala je deset i po miliona maraka. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. Me~ je pratio iz prvog reda.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. Nezvani~no. Uo~i utakmice.12. . Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole.2012. Savjet za razvoj Republike Srpske. Igokea nema finansijskih problema. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. uz neizostavna tri prsta.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. odmah do terena. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. Na`alost. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. ne samo kada je o ko{arci rije~. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. Zvani~no.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja. barem ove sezone. Kako su tada tvrdili mediji. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. Gradnja je po~ela u augustu 2008. izi{ao iz dvorane. ali to tada nije smatrao posebnim problemom. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. vlasnicom istoimenog sportskog radija. Milorad Dodik izi{ao je na teren. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. godine. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se.

iz utakmice u utakmicu. Baji} je oprezan. ne bi bilo ~udno da se to i desi. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. Dru`imo se nakon me~a.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. o ostalom ne razmi{ljamo. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards. pojasnio je Edwards. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. trebaju igrati finale ABA lige. Idemo polako. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. Nekada{nji igra~ Zadra. Iako su ugovori tajna. Za razliku od mnogih timova. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. svakako je. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju. I SLOBODNA BOSNA 53 . “Mogu}e je. Zato valjda i igra tako dobro“. Ginemo jedan za 6. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. ne `eli govoriti o Euroligi. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put. Da. zapravo.2012. To su razlozi na{eg uspjeha. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima. nezvani~no. Cliff Hammond. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. Dokle }emo do}i. vidjet }emo“.. Igokea privatna zabava.“ drugog. klju~ Igokeinih uspjeha. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara.12. To su glavni ciljevi. [irokog i Splita u`iva. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. od Turske do Hrvatske. pored izvanredne organizacije kluba. Da bi se to desilo. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee.. uz zeni~ku Arenu. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. za ove prilike. trenutno najbolji playmaker ABA lige. ka`e nam je Sini{a [temberger.“ Jasno. igrao od [panije do Kine. “Bude me pijetlovi“. za tim na terenu. ZAJEDNO SMO RASLI. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. ulo`en ogroman novac. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. a kako stvari stoje. Pomalo iznena|uju}e. No.

izme|u ostalih i ostalog..2012. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar.12.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. . 1971. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. te oktobarske ve~eri 2001. kada se igrala predstava Bure baruta. “teta s benom”. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. decembra u 59. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu. pomislili su mnogi. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ.

pozori{tu i televiziji. Ili. film. za njenu decu i decu njene dece. da bi potom upisala glumu. Sne`ana Savi} . ~etiri godine kasnije. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. pozitivna osoba. ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. u ostvarenju Buba{inter. Zapravo. Ljiljana Stjepanovi}. Vreme odnosi sve. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. zbog Marije se mrelo. nije koliko je mogla. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. tuklo. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. Bila je jedna tako dobra. godine.2012. koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. i majka dva sina. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno. Ro|ena je 11. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. . februara 1954. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. a zbog Marije se. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. Bilo je to 1972. No. svih ovih na{ih prostora. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve.2012. govori za na{ magazin Voja Brajovi}.ZLATA PETKOVI] (1954. Lazar Ristovski . vjerovatno. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. Bogdan Dikli}. tokom kockanja sli~icama u haustorima. pro|o{e scenom i nestado{e. radio i televiziju. odnosno Marija i Tihi. I SLOBODNA BOSNA . Bila je to. pa i lepotu. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. Tek nakon {to je diplomirala.12. pa i lepotu.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. najve}i je to gubitak za njenu porodicu.

Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. naprosto. na`alost. po~elo je 21. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Ljubi{a Samard`i}. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. ali se nisam vidjela sa Zlatom. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. Kasnije. nego mislim i na prijateljske varijante. govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Grlom u jagode. naro~ito na filmu. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. koju je re`irao Branko Ple{a. Mada je imala uspehe. Mislim da Zlata. Ali. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. bila je tako lijepa.” Zlata Petkovi} preminula je 3. a sin joj je ostao u Beogradu.. tvrdi Gor~in Stojanovi}. “Bila je tako lijepa. Partizanskoj eskadrili. Zlata. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . I. pak. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. najpoznatija je kao Marija. Jer. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine.” SLOBODNA BOSNA I 6.. Ta uloga ju je. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona.12. kao tog jutra dan. Bekim Fehmiu. upravo tako kako joj ime govori”. Igrana je sedamdeset pet. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. Bila je divna. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”.. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Iako je u pitanju Alfred de Mise. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. uvijek se sje}am nje. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave. Faruk Begolli. ta predstava je imala jedan dug `ivot. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali.. obilje`ila.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. Me|utim. ne biramo mi. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. brojnim {ou programima Televizije Beograd. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. Tu je ona postavila neke norme. Vi{ak lepote. Zlata je bila najvrednija kao osoba. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. ja. Hajrudina [ibe Krvavca. tada Avdi}. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. {est puta. {to je za pozori{te jako veliki uspeh. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. godini od posljedica mo`danog udara. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. ba{ kao prave prijateljice. Zlata je ba{ bila zlatna. maja 1977. ali i mnogi drugi. odakle je krenula Zlata. mislim da se bila razvela. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . naravno. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka.2012. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. decembra u Beogradu.” Voja Brajovi}. Jednostavno. nas biraju.. u 59.

.

godine u Zagrebu. Süddeutsche Zeitung i Geo. . a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. godine.2012. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. koje je sudbina spojila u Berlinu. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. a za druge zlo~inac.. Prvi se dogodio u no}i sa 14.12. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. Drugi. Rusiji i Njema~koj. juna 1992. Gr~koj. a njegov prevodilac. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. studentice germanistike iz Beograda. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. `ena i djece. na 15. ve}inom staraca. juni u ku}i u Pionirskoj ulici. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini. HEROJ. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. Ljubi} je ro|en 1971.

U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. ratne traume se artikuliraju. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom.12. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. ispri~ao je Nicol Ljubi}. primjera radi. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. u k}er takvog ~ovjeka. U njoj sam pisao o svom ocu.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. 2006. Međutim. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki.2012. kad se radi o zločincima. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. da bi na kraju dospio u Njema~ku. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. a za druge ratni zlo~inac. pa tako i ovog. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. i to prije svega iz vizure žrtve. I tako sam. na kraju napisao ~itav roman“. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. misao po misao. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. “Prije nekoliko godina.

a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. Njema~ke. a zavr{io u Den Haagu. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. Danske. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ . Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“. izme|u ostalih. po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. nagradu njema~kih art kina. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu.2012. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja.. . “P Po~eo sam od fikcije.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. ka`e ovaj autor.. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi.. kao i ostali likovi u romanu. Prikazan je na festivalu u Berlinu. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. omiljeni profesor i {ekspirolog. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio. a osvojio je. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Njegova drama Oluja.ubiti nedu`no dijete ili `enu. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju. bri`an otac. Holandije i [vedske.on je intelektualac {irokih svjetonazora. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu.12.. nagradu Amnesty Internationala. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH. jer su sposobni u~initi nepojmljivo .

I SLOBODNA BOSNA 61 . objavljenoj 2003. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. godine. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. nisu bili izmi{ljeni. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. ka`e Slavenka Drakuli}. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. Ratko Mladi}. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i. gestikulaciju. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004.12. analiziraju}i njihove reakcije. “prave}i tako budale od svih nas“. kao i Ljubi}ev roman.2012. dakle izrodima od ljudskog roda. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. odijevanje. vr{njaka njezine k}eri koji je. je li zlo dio ljudske prirode itd. voza~i. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. pretvorili u krvolo~ne ubice. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“.. kad se radi o zlo~incima. Goran Jelisi}. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. kako ka`e. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. ratne traume artikuliraju. Radislav Krsti}. Njeni likovi. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. Drugo. Reakcije 6. Sli~no kao Ljubi}. govor. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“. za razliku od Ljubi}evih. jesmo li sami sposobni za zlo~in. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima.. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike.. Posebno joj je to. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. policajci. Zanimljivo je da su njena knjiga. Biljana Plav{i}. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane. prema svjedo~enjima. osu|en na 40 godina zatvora. konobari. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. s monstrumima. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. pa tako i ovog.“ javnosti.. Dakle. Me|utim. i to prije svega iz vizure `rtve. Dra`en Erdemovi}. patolo{ki slu~ajevi. Sakupljaju}i materijal za knjigu. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. Tako rje{avamo dva problema: prvo. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. ustvari hladnokrvni ubojica. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}.

široj javnosti gotovo nepoznat. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga.2012. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. naravno. veli Peji}. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. Sama nominacija za Nagradu ne mora. prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. .12. Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. izgleda. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”.

ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. pozori{nim predstavama.. a drugu knjigu pjesama. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. knjiga pjesama za deset godina. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. izlo`bama. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. sistemati~ni i veoma dobro informisani.2012. kulturu na vrhunskom nivou. {ta je Hyperborea.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. a 1985. Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. kako sam ranije rekao. Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. ka`e Peji}. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. Koliko znam. @ivot je postao prazan i besmislen. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. Amerika je odahnula. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje... ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. Njemu ne treba ‘reklama’.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama.. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. bez imalo pretjerivanja. filmskim festivalima. Sporo i po malo. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. prestao je smi{ljati zamke.12. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. Toliko hrabrosti nemam. prestao je {pijunirati kom{ije. Ta me ideja nije napustila. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. “Ja sam uvijek pisao poeziju. 63 .. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. godine. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. knjigama. neprevodiv. dvadeset godina stanovnik [vedske. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. objavio je prije jedanaest godina. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. obja{njava Milorad Peji}.. unato~ svemu. nisu primje}ivali.. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”..u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku. pitamo njenog autora. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. ali ne i na {vedski. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. ~ak sam napisao i dva poglavlja. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom. O~i klju~aonica.

saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. “Snjeguljica“. Jacob i Wilhelm.BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. `ivjela su dva brata. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. . Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. SLOBODNA BOSNA I 6. a pojačavajući nasilje. u jednoj dalekoj zemlji. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. “Carevo novo ruho“. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. “Crvenkapica“. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. do drugarica njihovih sestara.. “Pepeljuga“. feministice. “Trnoružica“. od usamljenih starica u bolnici.2012. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari. bri`ni roditelji. davno. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi. djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e.12. Dru`e}i se sa piscima. antifa{isti..

nego produ`i kod bake..12. Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki. upadne u njega i udavi se. Me|utim. neke pri~e su prepravljali. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. ispunjavale. Obdareni knji`evnim darom. Dvadesetog decembra 1812..2012.“. dora|ivali po svom ukusu. ne upusti se sa njim u razgovor. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta.. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo. ka`e se na kraju. a starica smisli kako da ga se rije{e. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. Za 2015. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. me|utim. privu~en mirisom.. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.“. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. 1812. oti{ao u penziju. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi. I SLOBODNA BOSNA . objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. Pou~ena prvim iskustvom. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. ka`e njema~ki profesor. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. kao i darom za jezik.200. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. Wilhelm Grimm je.. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar.. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu.. prije dvije stotine godina. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale.

pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“. na`alost. ot~ara i pretvori u krasnog princa.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. djeca. Krajem Drugog svjetskog rata. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. U pravoj bajci. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. Tako }e 12. ali je. Uprkos svim prigovorima. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre.12. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba.2012. . Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm.

. dobro bude nagra|eno. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. i ona koja zaostaju u razvoju. I to sva djeca. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. uspijeva posti}i nemogu}e. {ira. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. predstavljaju polne organe. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm.2012. zlo ka`njeno. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. on zapravo ostvaruje svoje `elje. zatvoreni prostor je vagina. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. godine. animalne tendencije u nama. preko animiranog filma. knjiga Djeci trebaju bajke. Po njegovom mi{ljenju. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. “Bajke su knji`evna remek-djela. opsjednuta strahom. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. ponekad ~ak i sadisti~ka. tehnologija filma se razvijala. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. i prosje~na. obja{njava profesor Uther. destruktivna. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. Djeca to vole. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. ali nisu recept za `ivot“. dublja ili alegori~na zna~enja. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. I SLOBODNA BOSNA 67 . Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. a okretanje klju~a u bravi polni akt. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene.200. nego otjelovljuje i sve asocijalne.12. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. pravda pobje|uje. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti..

jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. 18. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. . tako je govorio Paul Cezanne. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. recimo. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA. stolje}a. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . Michelangela. jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6. jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. Delacroixa. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18.12.tradicija i kreativnost”. U ~ast ovom.2012. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. 25. Cezanneu. Goye. Brojni Cezannovi radovi. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. Chardina.

{vajcarsku akademiju. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru. 1882. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. Pored navedenih. a od vremena kada je upisao College Bourbon. 69 . Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. stolje}a. koja je ostala u privatnim rukama. Cezanne je za ovu sliku. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu.12. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. Albertina iz Be~a. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”..ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. 1853. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. saop{tio majci. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. prodata je krajem pro{le godine. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886. nastavlja slikati. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877. Pushkinovog muzeja u Moskvi. prelazi na Académie Suisse.. te portret gospo|e Cezanne u plavom. odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske.. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an . POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. ipak. prepoznati Cezanne. u ~ijem }e se glavnom liku. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. Cezanne je ovo. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. godine. i 20. ipak. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878. godine... od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. napu{ta Pariz. Umro je 22. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. portreta od 1870. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. izabran za ~lana suda. poput francuskog pisca Emila Zole. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. u Aixu. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika.... prijatelji. koje se danas nalaze u muzejima. Vjen~ali su se tek 1886. ~lanovi obitelji. oktobra 1906. Musée du Louvre. na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. odlazio u duge {etnje. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti.. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. Cezanne. Jedina od pet verzija Karta{a. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. Cezanne. 6. poti~e iz imu}ne obitelji. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu.2012.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. Ovaj vrsni slikar krajolika. mrtvih priroda. The National Gallery i British Museum u Londonu. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. te nasljedstvo nakon o~eve smrti. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti.. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. To }e mu po}i za rukom svega jednom. za nevjerovatnih 250 miliona dolara. Ova pomo}.. i 1877.. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. Njeni portreti. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a.

Volksmetal band. okitili su se brojnim nagradama. 2. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. a dobio je opre~ne kritike. (M.2012. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. Album sadr`i dvanaest pjesama. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. 2006. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. evo jo{ nekoliko informacija. a otvara ga pjesma Children Of The Sun. obilje`ile su pjesmu. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. . 5. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. jedan vrijedi posebno izdvojiti. Duboke poruke o prolaznosti `ivota. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. Saznali smo i cijene kompilacija. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. ~ini ga jedanaest pjesama. 7. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. Za one malo mla|e. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Kad se sve zbroji.. koja je u nekoliko navrata prekidana. Two Gallants: My love won’t wait 10. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu. 3. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. Iako ga ~ini samo osam pjesama. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. preporuke su za album Anastasis. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. 4. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. U karijeri. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. Album traje ne{to manje od sat vremena. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. 6. Album zatvara pjesma All In Good Time. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. u Melbourneu. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili.12. to ne umanjuje njegovu vrijednost. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. to je australski duo sa londonskom adresom. Band je oformljen 1981. sa istoimenim albumom. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Nakon Nakon 2006. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. Slijedi naslovna tema. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske.

svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa.) je njegov debitantski film. VIDEOTEKAMA 1. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. Continental film) 71 . neupu}ena. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Sve to uz pticu koja je uz njega. Trauma zbog smrti majke nestaje. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Blitz film i video) 2. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista.. Dje~ak tuguje.). Continental film) 3. (D. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4.). Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. Aardman Animations. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Sony Pictures Animation. Continental film) 5. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka. Dakle. Dakle.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu.{tete. Dobar film. na`alost. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Skyfall (Sam Mendes) 3. Izuzetno zanimljiv film. za prvi dugometra`ni film. nje`na. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. nije rije~ o “dje~ijem. Osvetnici (Joss Whedon. zavi~aja. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. Marvel. Kauwboy (2012. Izbacuje pticu. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. 2012.. autor. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007. scenarij je napisao Don McKellar. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. fizi~ki nemo}na? Da. Titanic (James Cameron. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e .. Me|u tamo izoliranim ljudima. Pictures.12. Dobiva ideje za agresivne stvari. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. 20th Century Fox/Continental film) 4. koju spa{ava. dijete. Juan. uklju~uju}i Gilliard (1998. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora.. Prebitno je. jer su nedu`na. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Paramount. mrtva.2012. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. Po~inje da mrzi.” filmu. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da.. dje~ak Jojo je bolje. Otac ne dopu{ta to. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. Rije~ je o drami. Boudewijn Koole. I{~ekuju}i koncert. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. Lincoln (Steven Spielberg) 5. re`iser te koscenarist filma. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina. Warner Bros. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine.) i 6. Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. Ina~e. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e. tragediji. obiteljskom. a baziran je na romanu Josea Saramaga. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik. Promislite. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. godine. ispalu iz gnjezda. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. Arthur Bo`i} (Sarah Smith.

iako je po ocjeni mnogih. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. izjavio je ]ati}. ka`e ]ati}. Sve mi ovo li~i na dogovor. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. “To je smije{no. Mo`da suci ne razlikuju boje. Dakle. Dobro ih pla}amo. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas.12. iza{la kao pobjednica.2012. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. Me|utim. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. Tada sam napravio gre{ku. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. (priredio: N. u kojem je svladala Susi Kentikian. Zbog toga }u se boriti“. Svaki po~etak je te`ak. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. ka`e ]ati}. Iako je bila dosta preciznija. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. Me|utim. bila bolja. “Bila je to tijesna pobjeda. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. {iri i ni`i od svog prethodnika. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. tamnozelenu i crnu metalik. Taj poraz prihva}am. I na kraju Susi Kentikian. Naime. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. ali ne i sudaca. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. “Uvijek i ne ide sve kako treba. kao zamjena. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. na{ novac vjerojatno smrdi. ka`e ]ati}. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. koja je rodila tre}eg sina. 72 . Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Ni jedan {ampion nije pao s neba“. alias Felix Sturm. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. 97:93. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. To je o~igledno. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. Carina Moreno je iz ringa. Nakon toga. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Susi nije izgubila.

MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu. dodaje Zahirovi}. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. godine. izvr{ni direktor centra Lotos. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. ali nagore“. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e.000 posjeta i vi{e od 5. Ove godine u potpunosti su izostala. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. bosioka i zelenog ~aja. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. Na`alost. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. obilje`en je 3. te od materijala dobijenih recikliranjem. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100.12. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. I ove godine u Bosni i Hercegovini. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina. kako se druga~ije naziva. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. decembra 2006.000 osoba.2012. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. godine.000 osoba s invaliditetom. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. niti zvani~na statistika. “Kao odgovor na krizu. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. uslugama podr{ke. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. ka`e Suvad Zahirovi}. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. poput pristupa obrazovanju. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Konvencija je stupila na snagu 3. godine. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. 73 . do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. zdravstvu. a {to je neprihvatljiv odnos“. U okviru istra`ivanja u [vicarskoj.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. a u Federaciji BiH 250. decembar. maja 2008. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno. kao i u ve}ini zemalja svijeta. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. tvrde stru~njaci za marketing. FIZI^KE. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. (Priredila: M.000 objavljenih vijesti. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. ali i kupovnu mo}. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom.

ve} veoma ekstremnom mlado{}u. na`alost. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. je problem.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama. na na~in na koji razvijena `ena. ne mo`e . ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom.i dobrih i lo{ih. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. U`ivam u manekenstvu. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin. Ta opsesija ne samo mlado{}u. sa bokovima i grudima. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava.niti treba tome da te`i. Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. od 14.2012. Ve}im dijelom to je zabavan posao. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. A opet. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”. bile vrlo uobi~ajene. koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. velika ve}ina ne dobija velike honorare. Tokom pet godina. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. kao grisini. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. 74 . Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera.12. dobila sam 300 sati materijala. Drugi problem su uslovi rada. Moj film je ozna~io prekretnicu . “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. po~inje Sara svoju ispovijest.

a 2020. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. koja je otvorena u Stacionu . oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. dr. Markovi} iz Srbije. Prema rije~ima organizatora. Vladimir Petrovi}. politi~ko i dru{tveno ure|enje. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. menjala ime i granice. Naime. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. te preno}io u zatvoru. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. koji ~ine sociolog dr. godine. JUGOSLAVIJA. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. vijeku. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. Kada je koncept usvojen. uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. Odluka }e biti objavljena 2016. a tokom njenog trajanja kroz debate. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja.2012. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. prijetio jednom djelatniku teatra. dr. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. Ivana Dobrivojevi}. dr. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. nagla{avaju autori. prema signalima iz Brisela. Jovo Baki}. 75 . okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Hrvoje Klasi}. istori~ari dr. (Priredila: M. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. godine. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima.12. navode autori izlo`be. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. Jugoslavija. njihov grad. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. Istra`ivanje nije zavr{eno. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. posebno ’70-ih i ’80ih. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej.

{ta }emo. neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. u 19 sati. Ajla Cabrera. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}.. Igraju: Alen Muratovi}. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. internacionalne. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo. samo u 12 sati. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. do 2012. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. nezavisne. ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. Adi Hrustemovi}. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. Senad Ba{i}. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. Je l’ ono smak svijeta 21. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju.12. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6.Sloga u Sarajevu 30. Odli~ni plakati. a 2012. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu.U ^ETIRI OKA BH. pisali smo ve}. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . Iz Tuzle su. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. Pobijedili su ovi drugi. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. {ta }emo sad? A.Sloga.2012. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. producent Robert Hofferer. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}. Samo naprijed! EDINA PAPO. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. godine. . 10. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. bi}e odr`ana 6. Istog dana. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. Mirza Dervi{i}. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. te glumci Asli Bayram. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. Sanin Milavi}.. Tako je. decembra. D`ana Pinjo. Adnan Goro i Edhem Husi}. Tu no}. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. Karma Guru. U ponedjeljak. Dramaturg je Segor Had`agi}. ali sat kasnije. ni{ta. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . jeste? Pa. decembra? [ta ka`ete. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. INFO Premijera filma Body Complete. Elma Ahmetovi}.

Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. obja{njava Edina Papo. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno.Sloga 6. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u. 77 6.2012. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. Je li O slobodi uvod u va{ novi. da tako ka`em. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. trendova. da tako ka`em. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. dakle. konzumerizma. u Sarajevu. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf.. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme.12. postajemo hladni i tupi. iza kulisa. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela..30 sati. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. Pa. [utnju smo. Münchenu. I SLOBODNA BOSNA . a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. me|usobnog nepovjerenja.. gdje ste vi? Tu smo. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. I. decembra. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame.. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. naravno. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. hajde. Dakle. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. u 19. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. odgovara Edina Papo. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. u Bosni i Hercegovini”. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. A evo sada. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa.HAMO SALIHBEGOVIĆ.

A. begova ili {kembe ~orba? Begova.. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem.. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. {ta biste bili? Psiholog. 17. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. 11. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. 14.by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. 12. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. duboko udahnem i krenem dalje. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. Balans je bitan. 7. rajevu? 15. 8. 3. . Da je danas smak svijeta. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam. Da niste to {to jeste. 21. 5. 2. definitivno. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. 6. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima.. Tange ili badi}? Tange. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. 18. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. 10. opereta Vesela udovica..12. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. 13. 9.. Da imate 15 minuta vlasti. bar ne trenutno. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. 19.2012. Mo`da i “on” jednom stigne. u ulozi Hanne. 2013. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. 20. 4. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. 16.

I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. Pa se onda smjestiti.. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. nemoj ovu roletnu da mi oboriš. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. Pod jedan. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao. tvrde Oni Pametni Ljudi. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. ništa to nije. Pred spavanje. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi. Pa se i ja obeznanim od sre}e. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. a on mi ujutro za kafom. jer bez crnih nema ni bijelih. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. samo malo dotegni. Kao. mrke i sive. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. rebnu li me. Usudiš li se kazati . ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit.. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. jednom gorit. u plemenu južnih Slavena. A i njima je padala ki{a. jer kraj je do{ao svemu. glasom smiruju}im i uvjerljivim. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. Usudi{ li se kazati .evo ih s nabusitim: Ma. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. pa . Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. moj dragi. pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. Ide Selidba. i pazi. nemoj ovu roletnu da mi obori{. samo malo dotegni.evo ih s nabusitim: Ma. u martu ~ini mi se. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. jedva sam je zakačio adala je ki{a. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. prave i la`ne. otpadne .za što god uhvatim.. jedva sam je zaka~io. bogati. i u du{u se znamo. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. Ja mo`da i ne znam. Toliko o tome. ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. onda ti se i najgora mora okrene na dobro. bogati. i za sve ostale. sav eufori~an. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. kazao je Bajro. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. ti ode{ taksijem u “novi” stan. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. Tre}e. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. Ja nisam kazao ni{ta. Kad ima{ pozitivan stav.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. godinu.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. Trenutno je crnjak prazan. Oti{la sam. eto.12. Pod dva. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). i pazi. u njega su pare za/Crne dane. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. otpadne . On je uvijek u pravu. jer je vlastita. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Bajro i ja svako malo namudrujemo. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. prvi put vas selim po ki{i. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata. u plemenu ju`nih Slavena.. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. Bajru sam isplatila iz crnog fonda. otpjevali bi Kemo i Prijatelji. Ovaj put }e biti nafakali. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. 79 .za {to god uhvatim. ni{ta to nije. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe.2012. Proljetos.

Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. “Bila sam mala. uskra}ivali joj hranu i vodu. dan za danom.12.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. u`asnog mirisa“. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. Me|u lokalnim stanovni{tvom. Lo~ova je pobjegla od ku}e. kako ka`e. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. “Udarila me. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. rekla je. mu~ili elektro{okovima. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. jedan za drugim. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja. prisjetila se. “U Kambod`i. To je ustvari bio bordel.“ I {utila je. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. kada ju je stranac odvukao sa ulice. bra}a siluju svoje sestre. Nije mi vjerovala. rekla je. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. “[to sam drugo mogla?“. . Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. Ponovio je istu prijetnju. primoravali na seks. rekla je. ili bi je batinali. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. jer je. “Nisam mogla da vidim svjetlost. Bila sam upla{ena“. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. “Plakala sam i plakala“. samo mrak. pita Lo~ova. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. ispri~ala je. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. SLOBODNA BOSNA I 6. rekla je nje`nim glasom. zatvarane u kov~ege. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera. Ukoliko ne bi pristala na seks. Te godine je jo{ jednom silovana. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. koje su bile drogirane. Mislim da me ne voli“. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. “@eljela sam da umrem. mra~an lavirint izolovanih odaja. izgubila povjerenje u svoju porodicu. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. isti~e portparolka istoimene fondacije. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. A nije imala ni 10 godina. ali zloslutno iznutra. A onda ju je na{la banda.2012. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e.

te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. Br~ko izvje{tavanja.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. u Slobodnoj Bosni. uklju~uju}i i smrtne kazne. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. Hotel Posavini.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. P. npr.REAGIRANJA Muhamed S. U toku maja 1992. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. godine). sa ekipama sara6. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. bili su u maju. kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. U periodu od 1986. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. do januara ’93. Svjestan te ~injenice. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak.11. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. koji je od aprila 1992. Ahmetom Had`i}em. godine. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“.2012. majka petero (`enske) djece. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost. uglavnom Bo{njaka. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. Muhamed S. Amirom Novali}em. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. . kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. P. koje su odmah izvr{avane.tu`itelja i sudija. SB. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. juna 1992. itd. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. br. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. Mujki} . isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. na~elnikom SJB Br~kog. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. koja je formirana 2. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. nad Huseinom Kr{om. 75/02 od 1. te donosili nezakonite kaznene presude. U ovom slu~aju.2012..januar 1993. Mujki}. novembra 2002. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. broju 838. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. unapre|enja demokratskog dru{tva. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. Garnizonu JNA.Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. SB. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. br. koji su P. \oki} (kao druga li~nost srpske policije). 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja.12. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. junu i julu 1992. Goran Jelisi}. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona. Zajedno sa Draganom Veseli}em. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. br. U aprilu 1992. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. godine. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. preduze}u Laser. konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. od 29. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura. Hajrudinom Muzurovi}em. transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog .

.

Sarajevo.o.o. ta~nu adresu i kontakt telefon. Bosna i Hercegovina.o.o. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice.bos@bih.slobodna-bosna.ba www. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d. Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl. Sarajevo. “Slobodna Bosna”. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.slobodna-bosna.ba Vi znate za{to smo najbolji! . Danijela Ozme 3.U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura. SWIFT CODE: RZBABA2S. ime i prezime.net.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank.. ^ekalu{a ~ikma 6.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful