P. 1
Slobodna Bosna 06.12.2012

Slobodna Bosna 06.12.2012

|Views: 22|Likes:
Published by jacmagla

More info:

Published by: jacmagla on Nov 07, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/02/2014

pdf

text

original

HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

www.slobodna-bosna.ba

64 BAJKE BRA]E GRIMM
200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilje`ila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoru`ica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza `apcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tu`iteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tu`itelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], tra`ili da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

20 MILAN I SREDOJE LUKI]
Kazna kakvu zaslu`uju
Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a
Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca anga`irao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em ve`u dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, anga`iran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH anga`iran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da va`i nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dr`avnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ^AS
Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je bud`et i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Bud`et je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Bud`et RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni bud`et svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odr`ani i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o bud`etu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici d`aba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekri`eni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za tra`enje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

4

. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012. (M. ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine.) RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili. kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora.F.12. Naime. direktor Zubac je sam sebi.MINI MARKET FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu KM. Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a. (S. me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije. Po svemu sude}i. a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema. kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex.M. svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM. direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}. I SLOBODNA BOSNA 5 . klju~ni za operaciju Lutka.2012.) 6.

od jutra do sutra. ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta. prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“. dok su slu`bovali u KOS-u. odgovorni. ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje . Ali. Nakon {to je ~asno. Tek prividno. kazao je Vasiljević a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne. siromah. iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika . Veljka SLOBODNA BOSNA I 6. omatorjeli {ef KOS-a. Svi su oni.Fiću Muslimovića. ovo je. Dapa~e. kazao je Vasiljevi}. uporno kao mravi. lojalni. bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu. bezveznoj pijaci. nego kultnoj pijaci na Stupu. oba{ka. prema njegovim saznanjima. Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog `ivota.2012. strana~ke. a potom i te{ka. Seadu Reki}u. nije mogao. 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam.Fi}u Muslimovi}a. skoro se raznje`io poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. ovo je va`no. milo{evi}evskim rje~nikom “u 6 na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). uop}e. M e|utim. Dapače. nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“. nekoliko kopalja iznad svih njih. Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno. vanserijski obavje{tajac. kao {to znamo. kojeg je Tu`iteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udru`enog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a. suradnicima. da ne ka`em kao krtice. bez ijednog vidljivog znaka senilnosti.12. muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u.) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je.. zatamnjenja u pam}enju. O mnogim je svojim. “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“. . “high class“. zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA. generala Aleksandra Vasiljevi}a. Enveru Mujezinovi}u. zapravo. general Aleksandar Vasiljevi}.. a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje. manje-vi{e dragim suborcima. na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije. poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. obavje{tajni ratni sufler. ne {tedi Vasiljevi} komplimente. reklo bi se. “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“. čak i da je htio. vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne. prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. radili su vrijedno.najprije nekompetencija. fizi~ki. Profesionalnobesprijekorno je Fikret. dr`avne potrebe. nije mogao. principijelno i nepovratno. nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata. general Aleksandar Vasiljević. i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika . ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ACO. jedino relevantno. “Nakon toga je. Nije ba{ nekoj. ~ak i da je htio. Istini za volju. Tolimir. Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije. BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI] Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici. vi{estruka kompromitiranost. bili uzorni. ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi Z godinama raspleta“. Vasiljevi}.

a daleko ispred Jovice Stani{i}a. Haag. geostrate{ki. ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno. a postoje sna`ne indicije da jeste.“vojni ekspert“. stereotipiziranih proizvoljnosti. trnovit trnovit put put Kadijevi}a i Blagoja Ad`i}a. analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog. nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost.. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i. nacionalni. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu. {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost. (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a). ali i niz lucidnih. u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni egovi} i kakve veze s njim imaju Iran. u smislu da se dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar. s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali. zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima. treba. samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a.) zadr`ao se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. osim ako postoji neki vi{i razlog. John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna. kada je direktno (“siromah“. Frenkija Simatovi}a.pov. morala bi i trebala biti ozbiljnija. iranska obavje{tajna zajednica. gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a. moralista. prije svih iranskim. vjerski. I SLOBODNA BOSNA I izvje{taj obesmislio i dezavuirao. koja ima dosta manjkavosti i uop}enih. ipak. Marti}a. koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH. Ali on u to. U Sudu Bosne i Hercegovine. te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije. poraditi na “vi{im razlozima“. skreno. Arkana. “jednostavno ne veruje“. Bakiru Izetbegovi}u. Izetbegovi}. KOS. kameleonski sivomaslinasti. jeneaevski spletkaro{. {to je mnogo va`nije. pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“. Za{to trebaju.. korumpiran“. stru~ne. promiskuitetan. nimalo povr{nih opa`anja. Tu`iteljstvo je u 6. temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili. ^itao je.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. Muslimovi}. ~injenicama potkrijepljenih. bezdu{ni. delikatnija i neuporedivo ambicioznija. islamski mistik.. obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH. slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privr`en i vje~ito odan vi{em cilju. medijski cenzor. njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini. da ne ka`em inventivnija/ma{tovitija. Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“. [e{elja. na su|enju “bugojanskoj grupi“. Muslimovi}. ako je prisutna u Bosni i Hercegovini..12.. tako je Muslimovi} u kroki “strogo. pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi . Fikret Muslimovi} imao je nemalu svje`inu i energetski potencijal. od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}. A u osnovi je ostao isti rigidni.NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI Fikret Fikret Muslimovi}.. kasnije armijski ideolog. 7 . Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“.2012.. u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni. Mislim da je Ferid Buljuba{i}..

kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE. Mislim . Ratni komandir policije na Palama.” Vrlo sli~no.ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro. zamjeram ja sebi. SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK. ponavlja drveni filozof Filipovi}… NEDJELJA. seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU. pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. izri~it je. 30. autonomija Kosova. po~eo iz Slovenije. plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. ili ne zamjera. manje od samostalnosti. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim. a nije nego je za~et u Beogradu. sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici. 5. ZORAN @U@A. 4. dobrodu{no me umiruje: “ali. Danas je. danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI]. bila {ta zamjera. Ra{evi}a i desetine drugih Karad`i}evih svjedoka nije procesuiralo. VI[NJA STARE[INA. pornoidni. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. ESAD HE]IMOVI]. intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije. zamjeram Sarajevu. 29. SLOBODNA BOSNA I 6. zamjeram svakome `ivom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome. parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} . IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji. red je da vratim dug ovim divnim ljudima”. vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara. ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije.. Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa polo`aja pod mojom komandom”). dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene. i ja. tako. mi smo za konfederalni model. ja ti ni{ta ne zamjeram. a ne za optu`ene. koji je. stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesed`ija.” Mora da su grdne pare zgrnuli . DECEMBAR I da imam deblje `ivce i tanje pam}enje. profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8 varo{i stajao {est decenija. I precizno pojasnio. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. gun|a prosje~ni srpski doma}in. Maleti}a. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podr`ava Evropska unija. mudrog. ogor~en. ko halva. “dovi|enja Sandokan…” kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}. DECEMBAR Dvije dana{nje vijesti. 3. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI]. 1. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”. priznao.ni{ta! A sad adio.. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke. Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke. kada su kasnije istinskog mirotvorca. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pind`o isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. uhapsile. SUBOTA. ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. “dovi|enja Marijana!”.” Taman tako: sa Vlasijem.” Ali. najvi{e na sebe samog. “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”… da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”. iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. novinar Dana. Htio. moja zapovijedna odgovornost. nije za potcijeniti! PONEDJELJAK.12. U to vrijeme @u`a i He}imovi} bili su anga`irani u press slu`bi Korpusa. novinar iz RS-a. drugi tabloidni (ili. ukabulio ili ne. obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski. u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. 2. dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena… UTORAK. jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mud`ahedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu. Na sve sam ljut. sa Rugovom vi{e od autonomije. pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. novinarka iz Zagreba. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj SRIJEDA. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade.2012.SVAKA MI JE ZLATNA. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru. navodno.Slovenci su za federaciju. bijesan. sa Thacijem i Haradinajem . PETAK. koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”.

.

Bevanda. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a. koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH.) SLOBODNA BOSNA I 6. dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“. Mehmedi} je samoinicijativno. kada je u prime time terminu. No. emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin. a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. u 13. Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A. `ale}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dr`avnog javnog servisa.2012. Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”. ali je kulminirao prije nekoliko dana. Kako doznajemo. Bevanda je. ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona. koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. a dr`avni javni servis. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme. po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa. da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13.B. novembra. Skandal na koji se direktor Peji} po`alio dogodio se 29. napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine. kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a. decembra. uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se. Kako je navedeno u saop}enju.45 sati. nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}. predsjednika FS RS. bez zananja Stranke.M. u subotu (1.) TRGOVINSKI ZASTUPNICI Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u. zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo.45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. ina~e.12. Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka. ostvari prihod od 150 KM?! (S. uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. Josip Bevanda 10 . decembra). usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj. a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH. tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo. koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH. Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu. Naime. ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona.MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA TEVE KANALIZACIJA Uprkos silnom lobiranju. Kako saznajemo. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak. ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1. u 22.

preziru. prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH. dugogodi{nji kadar SDA.) IZBORNA (ZLO)VOLJA VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI” DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“ NE Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. kao kandidat iz istog kantona.A. NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. No. (N. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika. Van Hercegovine i dijela RS. (M.H. blago re~eno. no taj im je plan neslavno propao. I SLOBODNA BOSNA 11 . a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}.12.) SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO by MARIO BRANCAGLIONI V 6. Po svemu sude}i. Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. iako je poznato da ga navija~i ovog kluba. dru{tvu. NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri. dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije . nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu.MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a. SDA i SBiH. No. NE Mislim da su kazne neprimjerene. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji. ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno. ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH.naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon. eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata.2012. SDP i SBB. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa. nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. Dodika i Lagumd`ije. Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo. radi op{te generalne prevencije. koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati. Relativni pobjednici izbora u Srebrenici. vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD. ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a. Trebalo bi. ~ime bi bio eliminiran Begi}. SDS. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga.

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A 12 SLOBODNA BOSNA I 6.12. .2012.

kao {to su. i Tihi} smatra da }e SDA. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom. Osim toga. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda. potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dr`avi. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa. njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. Tihi}eva argumentacija. s postoje}im strana~kim rukovodstvom. po svoj prilici. SDA mora aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. ma kako izgledala logi~na i racionalna. kada se umjesto redovnog kongresa mo`e odr`ati i strana~ka konvencija. sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom. ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dr`avi bile jednako slo`ene kao danas. ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira. dulje vremena otvorena pitanja. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI] trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke. SDP. TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA. i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. ali ni bilo koja druga demokratska partija. primjerice. Takve ocjene aktuelnog stanja u dr`avi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. u jesen 2014.12. stanje u dr`avi nije vanredno. ali nije ni daleko od toga. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA. ali i op}enito najve}e partije u BiH. Osim toga.2012. koja }e. Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6. statutarni ustroj Mostara.TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi} Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine. Sli~ne. krajnje negativne ocjene stanja u dr`avi. {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova. a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. Njihov glavni politi~ki rival. s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dr`ave prema Evropskoj uniji i NATO-u. ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“. godine. a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. rje{avat }e se neka izrazito te{ka. kada bi se trebao odr`ati redovni kongres SDA. izuzev u vanrednim okolnostima u dr`avi. Istina. S TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. I SLOBODNA BOSNA 13 . Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu. prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odr`ati svake ~etvrte godine. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odr`ati redovni strana~ki kongres ili konvenciju. jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati. u narednoj godini. obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata.

glavnina strana~ke baze instistira na IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“ Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz. Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazlo`iti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje. odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}. kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. godine. “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“.. s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske. ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odr`an u redovnom terminu. dakle u maju 2013. {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. ve} 12 godina na 14 ~elu stranke i da je SDA. ako bi bio izabran. Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine. strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. koji preferira konvenciju. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. “radikalnu“. dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti. ili }e pak. Tihi} je imao dva protukandidata . To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. odr`avanju redovnog izbornog kongresa. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao. “islamisti~ku“ partiju koja }e. no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. koje ve} tradicionalno i bespogovorno podr`avaju Tihi}a. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}. U me|uvremenu. Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu. koja je odr`ana sredinom sedmice u Sarajevu. ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No. eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. kao što su. kada bi se trebao održati redovni kongres SDA. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga. ako preuzme vlast. predlo`io i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}.2012. dulje vremena otvorena pitanja. mora usvojiti Glavni odbor. na kojem bi. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a. predvodnik tzv. primjerice. proveo punih 16 godina. u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija. iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. Tihi} je popustio. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH.Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. ako se uop}e ponovo kandidira. no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. statutarni ustroj Mostara. U me|uvremenu. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa. demonizirati SDA kao “deni~arsku“. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme. rješavat će se neka izrazito teška. no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika. ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali. TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini. dakle godinu kra}e nego {to }e. te{anjskog lobija Nasuprot Tihi}u. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}. jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina. do odr`avanja kongresa 2013. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata. prema strana~kom Statutu. Terzi} je promijenio strana~ki dres. poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a. Na proteklom kongresu. SLOBODNA BOSNA I 6. listom su se izjasnili za odr`avanje redovnog strana~kog kongresa. Na sjednici Predsjedni{tva SDA. SDP i SBB. sticajem razli~itih okolnosti. bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. godine.12.SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. .

.

nadalje. navodni skandal. unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti. zastupa optu`nicu. solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ.12. a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi}. 16 I podsjetimo. vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}. tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci. Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i. na (ne)milost okorjelim kriminalcima. u me|uvremenu. obitelj tu`iteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite. . njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. zajedno s kolegom Olegom ^avkom. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza. u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}. protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a. potom je bez ijednog argumenta optu`en za nezakonito prislu{kivanje. Konstruiraju}i. najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a.2012.RODITELJSKA PA@NJA Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su. Komesaru ]osi}u se. novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tu`iteljicinoj djeci. nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6.

unato~ pritiscima dr`avnog i kantonalnog tu`itelja. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo anga`irano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tu`iteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. ali nije dobio pozitivnog odgovora. komesar ]osi} je odmah nalo`io da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. i to jo{ sredinom oktobra. drugih tu`itelja Tu`iteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. I SLOBODNA BOSNA nadzor nad njihovim stanom. koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. koji je komesaru Vahidu ]osi}u nalo`io da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}.2012. nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH.12. uklju~uju}i i stalni 6. po potrebi. a onda i medijska haranga. Diana Kajmakovi} zadr`ala stalnu pratnju. Budu}i da se tu`iteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala. decembra. dan poslije. ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila. komesar ]osi} je 17 . komesar ]osi} je 13. kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju. Kako je osiguranje glavnog dr`avnog tu`itelja i. o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a. budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} du`e vrijeme pru`aju za{titu i tu`iteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci. Reagiraju}i `urno na zamolbu dugogodi{nje kolegice. dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. nakon {to je osiguranje povu~eno tu`iteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a da su. zamjenik glavne sarajevske kantonalne tu`iteljice Nives Kanev~ev. novembra ukinuti policijsku za{titu. zbog osjetljivosti cijelog slu~aja. niti zakonskog upori{ta. TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se. I mada je. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji. koje je nakon dopisa Bo`e Mihajlovi}a. ]osi} je od direktora Selimovi}a zatra`io da i ubudu}e pru`a policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}. privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}. No. najdu`e desetak dana. jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tu`iteljica u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu. STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tu`iteljice Diane Kajmakovi} nije. novembra poslao dopis da }e 19. iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti. nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}. premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona. prema istoj odluci. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica. tu`iteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju.POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}. ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dr`avnu tu`iteljicu. ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}. oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal. Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. zatra`io da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19.

trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Bo`o Mihajlovi} naredbu istog sadr`aja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). u slu~aju kada postoji opasnost za njihov `ivot. me|utim. Procedura.2012. {to je Tu`iteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva. tu`itelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tu`iteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i va`e}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dr`avni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. podrazumijevaju i goleme tro{kove. 18 . iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho. izme|u ostalog. sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji.RODITELJSKA PA@NJA NEZAKONITA NAREDBA Tu`itelj Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi} nalo`io je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pru`ati isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata.odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a. ali je Bo`i Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. nisu imali nikakvih neugodnosti. No. SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija. osiguranje dr`avnih tu`itelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije. Kako. Prema toj se Uredbi. u sarajevskom kafi}u Pravda. policija. naime. da situacija bude jo{ apsurdnija. nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji. policijska za{tita mo`e osigurati i drugim tu`iteljima Tu`iteljstva BiH. osim glavnog dr`avnog tu`itelja. propisuju da jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji Po naredbi Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. obrazlo`enje o ugro`enosti tu`itelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. tak o|er. izme|u ostalog. SLOBODNA BOSNA I 6. nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti policijsku za{titu sarajevske policije. Kantonalno tu`iteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje. No. direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana.12. nala`e da glavni dr`avni tu`itelj . niti njegova obitelj. i mada sve policijske procjene upu}uju da im `ivoti nisu ugro`eni. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011.

.

ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe. komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi. godine. saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20 Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] M ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal. do augusta 1994. .12. osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve.2012. naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu. Pored Milana. SLOBODNA BOSNA I 6. ostat će nekažnjeni. u skoro 20 godina postojanja. ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji. istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}. Ipak.MILAN I SREDOJE LUKI] LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora.

potom ru~ne bombe. a i za njihovu smrt je kriv. Tribunal. sa svojim vojnicima. odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine.12. pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela. tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. Na kraju su ku}u zapalili”. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici. kao {to su Albanija. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. Milan je. Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena. Gali} kaznu slu`i u Njema~koj. ubistva. koja je djelovala u Vi{egradu. pijani i bijesni. Bilo je nekoliko starijih ljudi. I SLOBODNA BOSNA . Na ku}u su najprije bacali kamenje. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji. trenutno. slave svoje zlo~ine. ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“.KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Foto: REUTERS Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. otkinuti su mi dijelovi u{iju. dva-tri starija ~ovjeka. ima ugovor sa 17 dr`ava u Europi. ali se ~esto pridru`ivao Milanovim ubicama. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. te ih spalio u `ivoj loma~i.. a u Pionirskoj 53). satjerao na desetine civila. te ubistvo Hajre Kori}. ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. decembra ove godine. ali i 21 NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive 6.2012. Poljska i Slova~ka.. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora. dvije starije `ene. godine u Fo~i) tokom 1992.. Milan Luki} kriv je za progon. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu.. U nekim slu~ajevima. {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. jo{ niko nije upu}en na slu`enje kazne. a ruke su hendikepirane sto posto. godine. protjerivanje i druga nehumana djela. kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. OSUDA ZLO^INA Milan Luki} (ro|en 1967. pored ostalog. Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. koja je pre`ivjela loma~u na Bikavcu. me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici. U neke od tih zemalja. U tom periodu. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i slu`iti zatvorsku kaznu.

a prona|ena su tijela tek nekolicine. On je 2010. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. koji se sam branio. ali su koristili i prostorije stanice policije.MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde sam je u~estvovao u ~injenju nekih. i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina.2012. Za razliku od Luki}a. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi. godine. logoru za `ene. Bosni i Vojvodini. a potom ubijeno. Tu`ila{tvo je tra`ilo do`ivotni zatvor. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer. . Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka. Jasmina je 1992. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a. kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU Presuda Zdravku Tolimiru za zločine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir Ha{ki tribunal bi 12. optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj. s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru. oko 200 djevojaka i `ena.12. Milovoju Petkovi}u. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo `ivi i radi u Vi{egradu. godine imala 24 godine. da bude oslobo|en. a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Slobodanu Praljku. Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optu`enim ~elnicima HercegBosne . koji je osu|en na 15 godina zatvora. Pre`ivjele su ~etiri. Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optu`enom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica. a Tolimir. Izme|u ostalih. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. 22 SLOBODNA BOSNA I 6.Jadranku Prli}u. biv{eg policajca iz Vi{egrada. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj. Brunu Stoji}u. banji u blizini Vi{egrada. Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi. te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini. godine u jezeru Peru}ac. SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao. a dio njih i procesuiran. Nakon {to vi{e nije mogla izdr`ati torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata.

Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tu`ila{tva jer je prvostepeno sudsko vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina. Milorad Krnojelac (Fo~a). 6.12.500 ljudi. u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1.2012. dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Dragan Zeleno- vi} (Fo~a).KAZNA KAKVU ZASLU@UJU Goran Jelisi} Radoslav Krsti} KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne. Vidoje Blagojevi} (Srebrenica). Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17. Dario Kordi} (La{vanska dolina). tu`iteljica Carla del Ponte. I SLOBODNA BOSNA 23 . Blagoje Simi} (Bosanski [amac). a me|u njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina. Vinko Martinovi} (Mostar). Mladen Naletili} (Mostar). Radomir Kova~ (Fo~a). Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28. Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3.5 do 10 godina. Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina. Momir Nikoli} (Srebrenica). Mile Mrk{i} (Vukovar). te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina. Dragan Nikoli} (Su{ica). Du{ko Sikirica (Keraterm). Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20. Hazim Deli} (^elebi}i). Miroslav Bralo (La{vanska dolina). Sve ~etiri pre`ivjele `ene su jo{ uvijek `ive i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu. najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko). “nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili”. Esad Land`o (^elebi}i). Ranko ^e{i} (Br~ko). U optu`nici protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini.

HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB” “[okirana sam. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a.12. jer je jasno da je zlo~in po~injen. Zlo~in. ne samo da presudu i obrazlo`enje jo{ nije bila pro~itala. Ne mogu to prihvatiti. generalnom sekretaru UN-a. da se protiv biv{e tu`iteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tu`iteljica prekr{ila cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. kao i Ramushu Haradinaju. Ramush Haradinaj. duboko su uvrijedili oslobođene. ovo je negiranje velikog zlo~ina. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu. Biv{a tu`iteljica. danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji. BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom. ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove GOTOVINA. i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina.. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tu`iteljicu mogao skupo stajati. rekla je. biv{i vo|a OVK.2012. tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24 SLOBODNA BOSNA I 6. nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost. ali i uzdrmale region. advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu.. Guenael Mettraux. nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Ovo sigurno nije pravda“. . koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke. komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. Ja se sla`em s njihovim izjavama. general Ante Gotovina.

Na pitanje. Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost. Hrvatska. te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25 . a kao tu`iteljica. pa i kad joj mandat prestane. njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu. novac ili lobiranje uticalo na presudu. i Ljube Bo{koskog. navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux. biv{eg generala Armije BiH.12. rekla je: “Ne znam. U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a. mislite li da je politika. Biv{a tu`iteljica. koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava. dok traje postupak pred Sudom”.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska. bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika. optu`ila je `albeno vije}e i za korupciju. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. neprofesionalnost i fabriciranje la`i odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika. ali takva sum6. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni. I SLOBODNA BOSNA nja je opravdana.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja.2012. biv{eg makedonskog ministra policije.

Advokati ove poznate ku}e savjetovali su. bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. Obrovca. Obojica su bili optu`eni “po komandnoj odgovornosti“. da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je. da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. Gotovine. a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito. ina~e desnu ruku Hashima Thacija. na kraju. . izme|u ostalog. ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama.2012. i odbranu hrvatskog generala Ivana ^ermaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja.12. Prevelikom broju ljudi. Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini. kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste tra`ili osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za tra`enje osloba|aju}e presude bili su navodi Tu`ila{tva. Vi ste bili zadu`eni za ekspertizu granatiranja. Gospodine Mettraux. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama. izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. generalu Seferu Halilovi}u. Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST 26 SLOBODNA BOSNA I 6. Tu`ila{tvo je uporno tra`ilo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tu`iteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). Da li ste posjedovali tzv. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako burno reagovala. sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i. progona stanovnika srpske nacionalnosti. godine Ramusha Haradinaja. Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine. koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX. optu`enog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima.

jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu. Podsjetimo. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom.CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optu`uje individualce trebalo bi pomno da se prou~i. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila. Kako sam rekao ranije. navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. Ramush Haradinaj. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tu`iteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje. nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Luka Mi{eti}. prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala. Lahi Brahimaj. a to su Ante Gotovina. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. 27 6. DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti proveli ukupno preko 40 godina. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. I SLOBODNA BOSNA . Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. kako na{ list saznaje. puno propusta u svom radu. i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. nagraditi hrvatskim ostrvom. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. te da }e ljudi ponovo nau~iti da `ive zajedno. bio bih nagra|en milion puta vi{e. u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatra`ile su istragu protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte. Limaj i drugima 2003. zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja. Mladen Marka~. Ali. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju.2012. Ivan Čermak. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnote`a zlo~ina” koju je tra`ila Del Ponte nije imala pravno upori{te. te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tu`ilaca. za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tu`iteljice u slu~aju Haradinaj. {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. odgovore bi trebali potra`iti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se. a da on nije. I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim. koju je podigla Carla del Ponte. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi. navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}. koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a. i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tu`iteljice Carle del Ponte. Ako bi to bila posljedica su|enja. Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Idriz Balaj. Greg Kehoe i Payam Akhavan. Sefer Halilovi}. a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux. ~ime je na{tetila imid`u Kosova”. Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. po mom mi{ljenju. nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“. ve}ina u pravu. Niti ostrvo. Samo }u re}i da je.12. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tu`itelja tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika. Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice. preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridru`im timu odbrane generala Gotovine. iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. Vi{e od toga ne tra`im. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani. Dopustite mi da ka`em ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju. saradnici iz Ureda tu`ila{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina. Albanija i Kosovo najavili su da }e tra`iti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. Ni{ta.

gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. SLOBODNA BOSNA I 6. ljudski resursi itd. odnosno da i dr`ava na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid. ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dr`avna tajna”. ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. . ali i od vlastite javnosti. nisu dospjeli do Ha{kog tribunala. istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Hrvatski. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja. branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e.. kako bi se u{tedio novac. “Nepotrebni deal“. slu~aj Grabovica. postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja. uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti. a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici.2012. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”. me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji. Ona je to arogantno i bijesno odbila. kako je Geoffrey Nice. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u. od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepo`eljan presedan. “Tu`ila{tvo. Recimo. kao i nje i drugih tu`ilaca. tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. nazvao 28 Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a. Kada su beogradski advokati tra`ili od sudija tajnost za svoje arhive. Istina. jer je ona. vrijeme. isti~e Nice. lupaju}i {akom po stolu.POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea. u predmetu Halilovi}. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo. Da je nagodba glavne tu`iteljice najvi{e odgovarala Srbiji. svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid. Kao njenu popustljivost prema Srbima. kazao je Nice. on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom. jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”. Milo{evi}a. Poseban interes kod nekih tu`ilaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995. glavni tu`ilac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u.12. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje. optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page. srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine. Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas. rekao da iskreno misli da je glavna tu`iteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predla`e uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optu`enika Tribunalu”. kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga. “samo je poslu`io Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a. zahvaljuju}i Carli del Ponte. insistirala da ih podigne. ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije. {to je bilo skoro potpuno izvj esno. Me|utim.

i da je premijer Nik{i} za svog brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}. ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu.pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski in`injeri s najmanje osam godina radnog sta`a u struci. prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. napustio salu.2012. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a. CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u Pi{e: ASIM METILJEVI] S koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. 6. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e. me|utim. I SLOBODNA BOSNA No. uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste . premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a.premijer i dva dopremijera . dakle.SKANDAL NEDJELJE Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa. puno prija spornog glasanja. Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. Pored ostalog. On. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij . jer je navodno. premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa. a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima. uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29 . Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski in`injeri bez i jednog dana u struci. A povrh svega. Federalni ministri.12.

Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30 SLOBODNA BOSNA I 6. ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR. tri vojnika. . ratnog zapovjednika Specijalnog Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila. ranjavanje `ena i djece. šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu. 30. R Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tu`iteljstva Tu`iteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je du`i du`i od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE POTRESNA SVJEDO^ENJA ZOLJINIH @RTAVA Tu`iteljstvo BiH je. podsjetimo. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. izru~ile bh. uskoro bi mogla biti optu`ena za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina.ZLO^IN I NAGRADA RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA. na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI] asema Handanovi} zvana Zolja. ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“. aprila 1993. osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava potkraj 2011.2012. nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca. i maltretiranje dvije osobe koje je. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optu`ilo Zulfikara Ali{pagu Zuku. pucala u `ene i djecu. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina. pod prijetnjom smr}u.12. tjerala na boji{nicu u vrijeme naj`e{}ih sukoba.

Zolja je produ`ila u ku}u Jele Ljubi}. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu D`eki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. u podmakloj `ivotnoj dobi. Svjedokinja-pokajnica je.2012. jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja. “@elim da ka`em da mi je Tomina supruga Ru`a Drljo prije smrti rekla da je njezinog mu`a ubila `ena vojnik“. skrovi{te potra`ile njezine susjetke Mara Delinac. S enada Hakalovi}a i E dina D`eku. DOMA]ICA. pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. po~ela nasumice pucati po sobi. aprila ‘93. priznala da je.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. odnosno oca. Po~inila sam krivi~no djelo i `elim zavr{iti i odslu`iti svoju kaznu {to prije“. koji su se ranije predali. po~inila. k}erka Anica Kre{o. {to potvr|uju svjedo~enja njezinih pre`ivjelih `rtava. kada je zapo~eo napad Armije BiH. Nedeljka i Peru Kre{u. skupa sa svojim pratiocem.nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera. Potom je. Iako je Drljo bio nenaoru`an civil. njezin dvoipolgodi{nji sin Mario. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}. prema iskazima pre`ivjelih mje{tana. njegovog zamjenika Nihada Bojad`i}a. No. a nakon {to je pao mrtav. stara samo dvije godine. te vojnike Mensura Memi}a. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. zajedno s jo{ jednim vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. doimaju}i se poput skromne doma}ice. navela je u iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Milka Drljo. prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna. a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o. te civile @eljka Bla`evi}a. koji je u to vrijeme imao 66 godina. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o. SKIDAJ HLA^E DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim `enama i djecom. petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o. na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju. POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika odreda “Zulfikar“. koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a. zajedno s djecom. barem u dosada{njem toku sudskog procesa optu`enima za zlo~in u Trusini. zajedno s ostalim pripadnicima odreda.12. N ed`ada Hod`i}a. priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u. ina~e braniteljice Nihada Bojad`i}a.. Osim {to je. prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}. susjeda An|elka [agolj. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je du`i. gdje su. naime. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. Zdravka i Franju Drlju. skru{eno je. D `evada Sal~ina. I SLOBODNA BOSNA HVO-a Ivana Drlju. Anica Bla`evi}. tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“. Pre`ivjele su svjedokinje kasnije 31 . osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o. Zolja je odmah pucala u njega. raniv{i Maru i Arijanu Kre{o. Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno . Tu`iteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga. An|elku [agolj i njezinog sina. strijeljala vojnike 6. UBOJICA.

koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima. kako bi provjerila da li je musliman. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a. iako se o~ekivalo da }e je. odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca.Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta. Guido Puletti. Petorica Talijana: Fabio Moreno.ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi} izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“. vidio sam kako Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“. U istrazi protiv Mensura Memi}a. No. navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. Me|utim. koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica. saznao da ima nadimak Zolja“. nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. O tom je doga|aju dr`avnim tu`iteljima govorio za{ti}eni svjedok. dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna `ena .12. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine. kazao je svjedok. Zolji. koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e. ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica. nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da. . a mogu}e i istog dana. nakon ~ega je njegova uplakana `ena An|a povikala “ubijte i mene“. dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe. dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit. brigade Armije BiH Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji. u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim D`ejms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. i to ne samo za zlo~ine u Trusini. pravosu|u sti}i i primjerena kazna. U razgovoru s istra`iteljima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja. RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. neka vas ubiju va{i. koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi. mjesec dana poslije pokolja u Trusini. natjerala je da skine hla~e. Sergio Lana.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optu`ili i da je. dakako.2012. za koju sam u danima nakon ovog doga|aja. iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo. Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti. skandaloznom je odlukom Tu`iteljstva i Suda BiH. jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tu`itelj tu`itelj u u Travniku Travniku istra`ivao istra`ivao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca 32 SLOBODNA BOSNA I 6. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA “Sve ih je pobila `enska vojnik. Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja. ~ak i da je nije imenovao. svjedokinje Delinac. na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila `enu.

kada je uhap{ena. budu}i da je ve} 6. emigrirala u SAD. gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi. nakon ~ega je. DOMA]ICA. brigade ARBiH. godine godine Hanefija Priji} zvani Paraga. a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. u iskazima datim Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku 2000. Federalnom tu`iteljstvu poslao glavni tu`itelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. dok su on. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor. koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. Potom su skrenuli na sporedni put. promijenila prezime u Yetisen. ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala 6. Prema dokumentaciji Kantonalnog tu`iteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. u dopisu koji je 2009.2012. Iako su brojni svjedoci. I SLOBODNA BOSNA 33 . i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi.12. dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}. januara 1998. tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“. koji je uz pomo} SFOR-a.RASEMA HANDANOVI] ZOLJA. Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most. dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili. UBOJICA. mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu. Hanefija Priji} Paraga je 2001. upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. godine. 1998. sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan. gdje je `ivjela kratko. Razumljivo. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora. potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica. Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. Dokumenti do kojih je do{la “SB“. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali. odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?). Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu. Sve do aprila pro{le godine. me|utim. bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti.

3 miliona KM. koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima.) MiniFoto: Mario Ili~i} 34 SLOBODNA BOSNA I 6. umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. Ubjedljivo najvi{e novca. KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju Kupujmo doma}e.3 miliona KM. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38.039. vi{e od milion maraka. .116 KM. provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede. po nalogu tu`ila{tva.12. (1.2012. Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI] N ije nikakva tajna da Federalna uprava policije.LIJANOVI]EVI “POTICAJI” Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede. a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe “odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. Iz izuzete dokumentacije. op. vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. TRO[IMO TU\E. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor.a. vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38.

FAKTURE BEZ CENZURE POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija starstvo poljoprivrede. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka. ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production. vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. vodoprivrede i {umarstva 2011. a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6. s Best Grude. ispla}eno 326. godine sa ra~una ministarstva.-RSA. a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa. po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. Me|u medijima kojima su 2012. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. vlasnik marketin{ke agencije S. dok je medijskim druge strane. vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda. Studio 88 Mostar. rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede. Naime. Ministarstvo poljoprivrede. Pored spomenutih. a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko. a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10. JP Radiopostaja Ora{je i RB Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e. mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka. 35 . Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d. kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima. godini. direktorica Tim Systema. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri. mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gad`o.V. s jedne. Obi~an radio Mostar. Navodno. JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1. a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM. prema izuzetoj dokumentaciji. u 2012. s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog konkursa. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je. postavljenih u gotovo svim kantonima. Radio Studio N Livno. a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM.12. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u. vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka.430 KM. I SLOBODNA BOSNA ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a.2012. JP RTV BPK Gora`de. Radio Zenit Zenica. Naime.000 KM. TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka. odnosno njegove biv{e supruge Azre. vodoprivrede i {umarstva. odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV. koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede. Pored TV1. ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gad`o nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede. me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB. Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a. na ra~un njene agencije je u 2011. kojoj duguju 83 hiljade maraka. i ostalih gradova FBiH.o.o. u dva navrata.

.

.

2012. .12.EGIPAT DANAS 38 SLOBODNA BOSNA I 6.

Zapravo se radi o prikrivanju. kona~no je odgovorio.isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava. da je sve vi{e ljudi na ulici. novembra. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku. nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu. pa o ljubavi. koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne mo`e ugroziti. pouzdano se zna. u stvarnosti sve poskupljuje. prava. ina~e hafiz. Sedam dana poslije. broj socijalnih slu~ajeva raste. {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. krenule su 22. I SLOBODNA BOSNA 39 . novembra. da je sve više ljudi na ulici USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo) S vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva. nakon izbora u septembru. sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta. ni~im izazvan. najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza.. kada je famozni predsjednik. a njegove figure. na {to nema dalje `albe”. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga re`ima i njihovi politi~ki oponenti. kojim sebi. bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam ka`em za{to. Demonstracije.2012. izvr{ioci. ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu). veli~ine. kao ponovno bu|enje revolucije. broj socijalnih slučajeva raste.” Nakon toga. ovaj “demokratski izabran predsjednik”. pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta. Muslimansko bratstvo. Kairo je bez turista. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon. kada je po svrgavanju Mubaraka.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda. [tampa i uop}e svi mediji. ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija.. nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac. zemlji rijetke pro{losti. Me|utim. koji re`im prenosi. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. te pozvala na demonstracije. ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. slobodu i Liberali nisu naoru`ani. ljudi masovno gube posao. kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”. uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a . tada novoformirane stranke Pravda i sloboda. poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima. na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. kao {to ga je imao i prethodni re`im. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima re`ima biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dr`ave! To su samo neke od ta~aka koje su sadr`ane u odluci.. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se ka`e da “nijedna sudska instanca ne mo`e raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”. vidi se. kako demonstranti parolama sada upu}uju . nazivaju}i ih faraonizacijom. Mnogo je ljudi smijenjeno. skre}u}i sa usijane teme. uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. iako ve} odavno nije ta~no zabilje`en. odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga. aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup. NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine. ljudi masovno gube posao. ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom. vezane lancima u }eliji. koji opstruiraju reformske procese. potvrdio da ni on. Novi sukobi u Egiptu. prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”. ~uvar vjere. a novi predsjednik. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu. objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika. o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista.12. ali pouzdano se zna .zamazivanje o~iju javnosti. kako ihvanije i salafisti vole naglasiti. ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6. te sjajnoj budu}nosti. svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma. ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr. pa tako i glavni dr`avni tu`ilac. tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. 29.vidi se. koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. nikome ne pola`u}i ra~une u {to }e se ulagati novac. Morsi je Egipat zadu`io kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda. kulture.

kandidirali su svoga ~lana za predsjednika. koalicija. decembar) i na ulicama Heliopolisa. ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. nekada{nji generalni sekretar Arapske lige. u povratak islamu. . koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mre`ama. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. Zbog `estokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom. o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed. Ne prave}i takti~ke gre{ke. godine. gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura. jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini. kako `ele parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije. Me|u njima. koji `ivi i radi u Kataru. ako SLOBODNA BOSNA I 6. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije. tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava. koje organiziraju Morsijeve pristalice. po njima. ~ime }e trasirati put drugim dr`avama i narodima u procesu povratka islamu”. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana. zabraniti no}ni `ivot. sloboda. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge. dao rok do februara 2013. da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima. nezavisnih. iskori{tena je situacija. Muslimansko bratstvo i salafisti predlo`ili su uvo|enje {erijatskoga zakona. ve} imali pripremljen. prodaju alkohola. Da su uspjeli to napraviti. Historiju ne mo`emo izbje}i. `enama zabranila vo`nja. To su uvertire (zvane “nigdje veze”. kojom su dominirali islamisti. Svojom `urbom iznenadili su cijelu naciju.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo. smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan. Vijest je sa rado{}u podr`ana i od aktuelnoga vo|e dr`ave. stranaka. ne bi imali nikakva 40 prava. on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. trbu{ni ples. POD ISTIM SUNCEM Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir). Naravno. kao i kr{}ana. a ne jednopartijsku ve}inu. Uvezav{i se sa salafistima. pjevanje. koliko ih je u Egiptu. Glad vlastodr`aca je nezasita . a od sino} (4. jer je Morsi za 15. a nemuslimani smatrali nevjernicima. koji je njima odgovarao. u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku. jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom. ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da `ivi kao ^ovjek. te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom. muslimana i onih koji nisu muslimani. El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje. Hvale}i novi Ustav. PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta.kinematografija. Izja{njavali su se da u parlamentu `ele vi{e kr{}anskih ~lanova i `ena. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat . predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka. predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”. a policija je uzvratila suzavcem. i}i naprijed u povratak!). nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Amr Moussa. Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnote`eni parlament.oduvijek bila i uvijek }e biti. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao. Stvarnost nas sve doti~e. a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija. javno je reagirao: “[ta oni `ele u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide. ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dr`avu. jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. kao nikada bolji. Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. cilj revolucije bio bi ispunjen. Kako su nacrt Ustava. povoljna za ihvanije i salafiste. jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas. BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu “PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji.2012.EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana. @eljeli su da egipatski Ustav i dr`ava budu gra|anski i sekularni. `ele}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. Pakistan ili Sudan. pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u d`ennet re`im je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. Iza ovakve retorike. a samo zato {to neki ljudi `ele vahabitsku dr`avu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke.12. pro{li ograde od bodljikave `ice.

dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu.w. dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom.2012. 41 . bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo. po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri. Na`alost. dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim `ivotima i krvlju svojom. juna.a. Bez namjere da uvrijedim. pa mu treba otvoriti o~i. recimo iz bo{nja~kih krugova.12. gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije. [erijat se ovdje ne mo`e implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji. godine. bradate likove u d`elabejama. ostala u svojoj vjeri. te je najstariji islamski univerzitet na svijetu. slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u d`ennet!). Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom.s mirno pozivao u islam. Dok je Bo`iji Poslanik s. glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dr`ave. ovi islamisti sada te`e (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dr`avu po svojim ar{inima. a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima. va{im `enama. do{ao na ~elo dr`ave. o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoru`ani. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. koje su samo {utjele i pljeskale. ko ne vidi. Revolucija nije zavr{ena. sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!). {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na d`ihad i hilafet. jer ne `ele diktaturu. Egipat vas sada treba. prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. 24. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga re`ima. progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. tipa Irana. djecom i `ivotima. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. nema prisile u islamu. va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. Zna~i. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dr`avna religija.) Zaista je drskost kada neko sa strane. Al-Azhar. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. U svakom slu~aju. tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dr`ave i dru{tva. gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura.USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice ka`ete javno bilo {ta druga~ije. u dru{tvu samo dviju pokrivenih `ena (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini). Branit }emo ga na{im imecima. citirani Član 2. jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. Ustav je postao centralno pitanje najte`e politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi. nikoga nije prisiljavao. Ka`e: “Dolazi. I SLOBODNA BOSNA starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka. koga su se i u svijetu “upla{ili”. Arapski je zvani~ni jezik. Prava i slobode su u 6. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”. koja je rodila Ibrahima. koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone. a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije. Prema toj usporedbi. ~ak mu je i `ena Marija. dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv. a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda. ve} poku{avaju do}i do kompromisa.

a “veliko finale” najavljuje se za 21. op}enarodni ustanak . gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera. ovo je pobuna. Ovo nisu protesti. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha Uprkos političkim preprekama. prvenstveno Kosovo. Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem. Protesti u Sloveniji trebali bi se odr`avati povremeno.EVROPA.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira V 42 rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana. Crna Gora. . Ptuju. u slovenskim gradovima. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita. po~etkom sedmice u Briselu..tako je na dru{tvenim mre`ama u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani. kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i `elimo da budemo sigurni da zemlje koje te`e ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odr`avao u Briselu.2012. kojeg optu`uju za umije{anost u korupciju. odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje. ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11. U Mariboru. biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima..” Zapadni Balkan. Celju. ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. Dr`avna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6. BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza.12. decembar. Mariboru. u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u.

^im se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini. ali za to ipak nije bilo osnova. BiH uvjetno primljena u MAP. {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH. U tehni~kom smislu. poru~ili su Mary Ann Hennessey. prethodno je u MAP-u provela sedam godina. jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatra`ila da otvoreno podr`e gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda. Osim toga. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knji`enju imovine nije postignut. Tija Memi{evi}. ina~e. koju bi. ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza.2012. su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija. Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knji`enju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme “svjetlo”. zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. I dalje se ~eka da bh. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. taj se proces opstuira na politi~kom nivou. koristilo Ministarstvo odbrane BiH. DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH. jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo. direktorica Evropskog istra`iva~kog centra. I SLOBODNA BOSNA 43 . (D. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a. Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oru`anih snaga BiH u misiji u Afganistanu. pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda. Slobodno se mo`e re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje. Pripreme za knji`enje imovine. dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi. Savi}) da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu. na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH. uz uvjet da 63 lokacije uknji`i na dr`avu BiH. marta. a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom. koja je ~lanica NATO-a postala 2009. li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst- Mary Ann Hennessey 6. a BiH mo`e imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH.e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni vo (MAP). ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru. Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. smatra Hennessy. te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije. na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu. potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor. iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike mo`e nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dr`avnog ministarstva.12. Hrvatska. ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg. godine. SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u.

nakon punih sedam godina. kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}. Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita.5 milijardi dolara godi{nje. PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine.3 milijarde ameri~kih dolara.trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana ulo`iti `albu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo. koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro. godine. kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dr`ave.Vladi Federacije BiH. Stani}i su investirali svega 1. ve} naredne godine ino dug De`ele porastao je za oko 4 milijarde. pa je na kraju 2011. Kantonalni sud u Sarajevu. utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22.5 miliona KM. predsjednik Nadzornog odbora Agencije. inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak . Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno. sa 11 na 15 milijardi dolara. i Bo`idar Mati}. godine. Uz izravnu podr{ku SDP-a. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004.BUSINESS Priredio: ASIM METILJEVI] Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva. To je na koncu i potvr|eno. trgovinski deficit De`ele uve}an je za ~etiri puta. a umjesto zapo{ljavanja novih radnika. ali time problem nije bio rije{en. ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. a 44 ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara.6 miliona KM. da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice. pasti na teret Evropske unije. poput Gr~ke. U trenutka ulaska u Evropsku uniju. postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“. izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu.12. Stani}i su dijelili masovne otkaze. a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga. dakle 2004. koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. ali kontinuiranog slabljenja tr`i{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim tr`i{tima balkanskih dr`ava. SLOBODNA BOSNA I 6. nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6.11. Do ju~er uzorna ekonomija. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zadu`eniji od prosje~nog Hrvata. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza . {to je prije svega posljedica postupnog. Osam godina kasnije. . a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom. budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. direktor Agencije. Ukratko.2012. No. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zadu`enosti ove dr`ave: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzadu`enija dr`ava nastala raspadom biv{e Jugoslavije. Konzorcij se kasnije `alio drugostepenom organu .federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku . Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je `alba konzorcija tri kompanije iz Visokog.

gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi. Pan~evo. godine suvereno kontrolira naftno tr`i{te Republike Srpske. preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske.“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim tr`i{tem Srbije. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. koja od NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH 2007. S mre`om od 36 benzinskih pumpi u BiH.2012. neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog tr`i{ta. Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji.3 milijarde KM. {to uklju~uje mre`u od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu. uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod. ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom tr`i{tu. Zarube`njeft. a u 2012.12. Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mre`u benzinskih pumpi. ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na tr`i{te BiH najte`e }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM. I SLOBODNA BOSNA 45 . Na meti ruskog “Gazpromnjefta“. 6. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS). nalaze se najbli`a tr`i{ta.6 milijardi KM. a od prije nekoliko dana i na tr`i{te Federacije BiH. nakon modernizacije i pro{irenja. dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog tr`i{ta BiH. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7. “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe. No. sasvim logi~no. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na tr`i{te Republike Srpske. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno tr`i{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. prije svih BiH i Hrvatska. ~iji su proizvodni kapaciteti. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti.

Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti. pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje 46 SLOBODNA BOSNA I 6.12. krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela.PALESTINA-IZRAEL LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] PALESTINSKO-IZRAELSKI Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj.2012. .

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Dž: Dženin

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari poslo`e”. Arapi optu`uju Izrael da mre`om jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne za`ivjeti odr`iva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dr`ave kojima je Izrael okru`en dovesti do njegove propasti.

Č: čekanje

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

Ð: đavo

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje tra`io u obnovi dr`avnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dr`ave na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

Ć: ćudoređe

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

E: Egipat

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

D: Dodik

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47

F: Fatah

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

Lj: Ljubljana

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove d`amije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga ote`ava i ~injenica da su sada tu dvije d`amije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

J: Jeruzalem

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

M: muslimani

I: islamisti

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kri`arske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optu`uju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, `ivotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bje`e na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

K: kršćani

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dr`ave, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dr`avi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje d`amije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

N: Nazaret

Nj: Njemačka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdr`anima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel po`urila je naglasiti privr`enost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dr`ava odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

L: Lieberman

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

O: Obama

48

KO, GDJE, KADA, ZA[TO
podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

U: Um-al-Fahm

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dr`avnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dr`ave mo`e do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator mo`e biti jedino Amerika.

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

S: Said

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani mo`e biti “pitanje `ivota i smrti”, ali svima je voda doista “`ivotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

V: voda

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

Š: Šaron

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Z: zemlja

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

T: Turska

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”.
49

Ž: Židovi

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

50

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Dodiku je. pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan. bio je iznimno talentiran za ovaj sport. zasada najbolji tim regionalne ABA lige. niko sa sigurno{}u ne zna..2012. trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. u majici sa natpisom Ruski obraz. ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. tim za koji navija “pola Republike Srpske”. predsjednik RS-a. a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. Sada{nji predsjednik kluba. ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“. jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima. licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici. pa se ~inilo kako Igokea.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj. ba{ kao i njegov brat Goran. ovaj Igokea“. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”... nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. Boris Spasojevi}. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju.12. DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. sada{nji predsjednik kluba. zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. godine zvao Potkozarje. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan. tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. ~ini se. Miloradov brat Goran Dodik. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Iskusna.. ~ini se. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice . “Mile Dodik je navija~ Partizana. a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu. volim ga kao ~oveka. ali {to se Dodika ti~e. pa je prvi dio njegovog NEKA POBIJEDI. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo. naselju pored Lakta{a. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu.. Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea. njegov `ivotni projekat. jer on voli sport. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo. a trener novinarima po zavr{etku me~a. kako tvrde. U njemu su igrali Milorad Dodik. I SLOBODNA BOSNA 51 .Keja. zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima. Rade Grgi}. mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u. disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23. Goran Dodik. koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa.. BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik. Predrag Vranje{. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o. Me|utim. Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6. posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am. reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku B ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu. Ljubi{a Varda. ministar zdravlja Ranko [krbi}. igra na gostovanju u Beogradu. kazao je jedan od njih. Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I] Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku. koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. otac im je branio da treniraju.

Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu. Zvani~no. no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. godine. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora. Igokea nema finansijskih problema.12. no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda. porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca. jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine. Milorad Dodik izi{ao je na teren. ko{tala je deset i po miliona maraka. Me~ je pratio iz prvog reda. izi{ao iz dvorane. Nezvani~no. dogovarao o mirnom nastavku utakmice. odmah do terena. uz neizostavna tri prsta. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za razvoj. Uo~i utakmice. gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena.2012. kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee. Gradnja je po~ela u augustu 2008. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako. milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. ali to tada nije smatrao posebnim problemom. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52 FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU Igor Igor Dodik. no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen. vlasnicom istoimenog sportskog radija. Dodik. sa sinom Igorom i k}erkom Goricom. imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. Kako su tada tvrdili mediji.“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. barem ove sezone. odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. Nekoliko mjeseci TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima kasnije. jednog od osniva~a SNSD-a. ove je informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. ne samo kada je o ko{arci rije~.“ Goran je zvani~no predsjednik tima. otvorena je 2010. proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu. Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel. Savjet za razvoj Republike Srpske. Na`alost. . Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se. ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke SLOBODNA BOSNA I 6.129. kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze.

“Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom.. ne bi bilo ~udno da se to i desi. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova.. trenutno najbolji playmaker ABA lige. nezvani~no. No.“ Jasno. Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. za ove prilike. Mislim da smo to ostvarili i `elimo osvojiti titulu prvaka BiH. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani. jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. zapravo. [irokog i Splita u`iva. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako mo`e zaigrati Euroligu naredne sezone. “Mogu}e je. Baji} je oprezan.“ drugog. I SLOBODNA BOSNA 53 . Dru`imo se nakon me~a. Za razliku od mnogih timova. Igokea privatna zabava. Pomalo iznena|uju}e. Ginemo jedan za 6. iz utakmice u utakmicu. od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards. Idemo polako. za tim na terenu. svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH. sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima. ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. a kako stvari stoje. ali kako bi to rekao jedan stru~njak. ZAJEDNO SMO RASLI. Zato valjda i igra tako dobro“. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podr`avao formiranje bh. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. pored izvanredne organizacije kluba. To su glavni ciljevi. igrao od [panije do Kine.DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba rije{iti neugodnu situaciju.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. ne `eli govoriti o Euroligi. To su razlozi na{eg uspjeha. Da bi se to desilo. na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi. uz zeni~ku Arenu. pojasnio je Edwards. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac. pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. Cliff Hammond. “Bude me pijetlovi“. vidjet }emo“. Igokea nema problema sa isplatom pla}a. Da. o ostalom ne razmi{ljamo. Nekada{nji igra~ Zadra. nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. ulo`en ogroman novac. klju~ Igokeinih uspjeha. ka`e nam je Sini{a [temberger. od Turske do Hrvatske. ka`e u sezoni koju igra u Lakta{ima. Iako su ugovori tajna. svakako je. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put.2012. Dokle }emo do}i. svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je.12. trebaju igrati finale ABA lige.

kada se igrala predstava Bure baruta. te oktobarske ve~eri 2001. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ. izme|u ostalih i ostalog. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde- NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je. pomislili su mnogi. decembra u 59.12.IN MEMORIAM U Beogradu je 3. njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] N 54 i~im izazvani. godine godine SLOBODNA BOSNA I 6. . “teta s benom”. kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar. 1971.. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu.2012.

februara 1954. ~etiri godine kasnije. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu. ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša” Beograda. da bi potom upisala glumu. Bogdan Dikli}. reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih. Vreme odnosi sve. No. Bila je jedna tako dobra. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim `ivotnim gubitkom”.12. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. za njenu decu i decu njene dece. tuklo. govori za na{ magazin Voja Brajovi}. 55 NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom. vjerovatno. Bila je to. SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih. godine. odnosno Marija i Tihi. zbog Marije se mrelo. I SLOBODNA BOSNA . pozitivna osoba.) ZLATNA ZLATA Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.ZLATA PETKOVI] (1954. u ostvarenju Buba{inter. po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se mo`e meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. film. Zapravo.2012. pa i lepotu. pa i lepotu. svih ovih na{ih prostora. uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove. pozori{tu i televiziji. a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6. nije koliko je mogla. i majka dva sina. “Zaista se ne mo`e pobe}i od toga da se ka`e koliko je Zlata bila jedna ikona.2012. tokom kockanja sli~icama u haustorima. Tek nakon {to je diplomirala. Sne`ana Savi} . Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu. a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. najve}i je to gubitak za njenu porodicu. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu. Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}. kada su glumu upisali Zlata Petkovi}. radio i televiziju. indikacija reditelja Slobodana Unkovskog. da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. . ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te. pro|o{e scenom i nestado{e. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. a zbog Marije se. nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. Ili. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. Ro|ena je 11. Lazar Ristovski . koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge. Voja Brajović: “Vreme odnosi sve. Ljiljana Stjepanovi}. Bilo je to 1972. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno.

Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. Grlom u jagode. bila je tako lijepa.. Zlata je ba{ bila zlatna. Bila je `ena od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo. ne samo kao jedna od najlep{ih glumica.” [IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu. naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. {est puta. Tu je ona postavila neke norme. Bila je divna. zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile. Stojanovi}evu re~enicu: “Ali. “Zlatu pamtimo po Otpisanima. prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. godini od posljedica mo`danog udara. Kasnije. decembra u Beogradu. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi. u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. Zlata.vi{ak lepote zna~i manjak uloga”. tada Avdi}. svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. naravno. naprosto.. Ta uloga ju je. uvijek se sje}am nje. Gluma~ka sudbina tako lepih `ena u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine . govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta.12. nije ne{to {to mo`e da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. VI[AK LJEPOTE ^itav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i. umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. ali se nisam vidjela sa Zlatom. mislim da se bila razvela. maja 1977. a njegov kolega Voja Brajovi} ka`e: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka.. Jer. nego mislim i na prijateljske varijante. Igrana je sedamdeset pet. vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas. Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima. imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu. dakle ne{to {to ljudima mo`e da deluje hermeti~no. tvrdi Gor~in Stojanovi}. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu `iveli uvek smo negde na tr`i{tu i uvek smo ne~iji izbor. ja. odakle je krenula Zlata. ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena. komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56 DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca . ba{ kao prave prijateljice. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu. u 59. najpoznatija je kao Marija. Iako je u pitanju Alfred de Mise. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno anga`ovana. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge. nije do`ivela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine.” SLOBODNA BOSNA I 6. ne biramo mi. na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}. “Bila je tako lijepa. Me|utim. upravo tako kako joj ime govori”. Faruk Begolli. kao tog jutra dan. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”. naro~ito na filmu. Ali. Hajrudina [ibe Krvavca. nego zavisi i od nekih drugih ljudi. obilje`ila. Vi{ak lepote. Bekim Fehmiu. I. Na`alost! Dobro smo se dru`ili. Jednostavno. naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu. pak. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na. spleta Nu{i}evih jedno~inki u re`iji Steve @igona. Mislim da Zlata.. Mada je imala uspehe. Zlata je bila najvrednija kao osoba. brojnim {ou programima Televizije Beograd. to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da poka`e u pozori{tu.” Voja Brajovi}. ~ijim je stanovnicima bila “na oku”. {to je za pozori{te jako veliki uspeh. Partizanskoj eskadrili. na`alost. koju je re`irao Branko Ple{a.” Zlata Petkovi} preminula je 3. nas biraju. ta predstava je imala jedan dug `ivot.. bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane.IN MEMORIAM SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u re`iji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa. a sin joj je ostao u Beogradu. da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dr`ave.2012. Ljubi{a Samard`i}. mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine. ali i mnogi drugi. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. po~elo je 21.

.

juni u ku}i u Pionirskoj ulici. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije. ve}inom staraca. koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu. godine u Zagrebu.. Drugi. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići K ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca. a za druge zlo~inac. a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu. jednako u`asan zlo~in je `iva loma~a u naselju Bikavac 27. intelektualca i ljubitelja Shakespearea. Prvi se dogodio u no}i sa 14. gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. HEROJ. grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost. koje je sudbina spojila u Berlinu. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu. Pre`ivjela je samo jedna djevoj~ica. a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu. `ena i djece. a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj. kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. juna 1992. kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u. kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. a njegov prevodilac. godine. u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a. a baviti se njihovim moralnim posrnućima. Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane.12. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala. Ljubi} je ro|en 1971. te Mitrom Vasiljevi}em `ive spalili vi{e od 60 ljudi. slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje NEKOM NEKOM HEROJ. na 15. uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI] Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima. Gr~koj. nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit. te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58 PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili SLOBODNA BOSNA I 6. Süddeutsche Zeitung i Geo. .2012. Rusiji i Njema~koj. studentice germanistike iz Beograda.

da bi na kraju dospio u Njema~ku. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki. a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59 . o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta. u k}er takvog ~ovjeka.12.BONACA JE TUGA PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata. i to prije svega iz vizure žrtve. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. na kraju napisao ~itav roman“. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6. ispri~ao je Nicol Ljubi}. kad se radi o zločincima. a za druge ratni zlo~inac. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”. I tako sam. pa tako i ovog. “Prije nekoliko godina. I SLOBODNA BOSNA di~nom istorijom. 2006. Međutim. ratne traume se artikuliraju.2012. primjera radi. iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. A potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen. kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak. pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku. naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima. U njoj sam pisao o svom ocu. misao po misao.

Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku. Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja.2012. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“. nagradu Amnesty Internationala. a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobli`e shvatili de{avanja u proteklom ratu.12.ubiti nedu`no dijete ili `enu. a mo`da je ~ak i krivo optu`en za jezive zlo~ine koje mu pripisuju. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard.on je intelektualac {irokih svjetonazora. Portretiranjem ratnih zlo~inaca. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije.. izme|u ostalih. Uslijedila je i knji`evna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi.obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne do`ivljavamo kao ljude poput nas samih. kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost. odnosno optu`enika za ratne zlo~ine u knji`evnom djelu iz veoma zanimljive. kao i ostali likovi u romanu. jer su sposobni u~initi nepojmljivo . a zavr{io u Den Haagu. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ . po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA “OLUJA“ Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. nagradu njema~kih art kina.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima. a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum.. a osvojio je. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije . Njegova drama Oluja.. prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH. omiljeni profesor i {ekspirolog. bri`an otac. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu. Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije. . a zatim sam tra`io konkretan odnos sa realno{}u. a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine. ka`e ovaj autor. Njema~ke. koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala. veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu. ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI 60 SLOBODNA BOSNA I 6. Danske. “P Po~eo sam od fikcije.HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. Prikazan je na festivalu u Berlinu. Holandije i [vedske..

a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“.12. dakle izrodima od ljudskog roda. “prave}i tako budale od svih nas“. Sli~no kao Ljubi}. Biljana Plav{i}. jesmo li sami sposobni za zlo~in.. nisu bili izmi{ljeni. ka`e Slavenka Drakuli}. policajci. Tako rje{avamo dva problema: prvo. analiziraju}i njihove reakcije. Zanimljivo je da su njena knjiga. osu|en na 40 godina zatvora. godine. ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga. i to prije svega iz vizure `rtve. Drugo. gestikulaciju. s monstrumima. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca. kako ka`e. bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a. ustvari hladnokrvni ubojica. Posebno joj je to. objavljenoj 2003. Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane. je li zlo dio ljudske prirode itd. me|u kojima su Slobodan Milo{evi}. efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne `elimo baviti zlo~incima.“ javnosti. sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“. rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. i dalje ostaju rijetko opservirani knji`evni junaci. “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“. govor. nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka. Ratko Mladi}. za razliku od Ljubi}evih.. gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knji`evnost. “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata. ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optu`enike. pretvorili u krvolo~ne ubice. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima. Njeni likovi. Radislav Krsti}. Sakupljaju}i materijal za knjigu. pa tako i ovog. Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu dru`e i slo`no podr`avaju jedni druge. ratne traume artikuliraju. kao i Ljubi}ev roman. na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima.2012. kad se radi o zlo~incima. Dakle. prema svjedo~enjima. ali ima i kratkih pri~a pa i romana. Me|utim. patolo{ki slu~ajevi. vr{njaka njezine k}eri koji je. Dra`en Erdemovi}. {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. novinarka i feministica Slavenka Drakuli}.. i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti. a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima. Goran Jelisi}.BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica. konobari. odijevanje. ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. voza~i. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili. ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg- radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena do`ivotna kazna zatvora. ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji. I SLOBODNA BOSNA 61 . “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optu`enika i osu|enih pred Tribunalom. ^UDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optu`enika i opisa zlo~ina za koje su optu`eni. Reakcije 6. niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i..

jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno. {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u 62 SLOBODNA BOSNA I 6. izgleda. veli Peji}. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put. godine P odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. naravno. ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”. Pa mi je zato drago {to poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu.12. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. široj javnosti gotovo nepoznat. Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj.EKONOMISTA I POETA ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik. njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. . prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR. ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. toliko hrabrosti nemam“ aktuelno i {to se vezano za knji`evnost i oko knji`evnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”. tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. ka`e Milorad Peji} za na{ magazin. Sama nominacija za Nagradu ne mora. Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] MILORAD PEJIĆ.2012.

ali je Mak jednostavno ‘neizbje`an’. Krv je pala u crnobijeloj tehnici. bez imalo pretjerivanja.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. “Ja sam uvijek pisao poeziju. le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. filmskim festivalima. neprevodiv. Ta me ideja nije napustila. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne `urim da objavljujem. ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom Nagrade. nisu primje}ivali. knjigama. BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}. @ivot je postao prazan i besmislen. do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. prestao je smi{ljati zamke. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. objavio je prije jedanaest godina. Toliko hrabrosti nemam.. dvadeset godina stanovnik [vedske. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. godine. LIJEPO JE U BOSNI DO]I A. ka`e Peji}. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode. Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik. a 1985. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin.u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju `ivi ve} dvadeset godina s njima a da to. Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice. sistemati~ni i veoma dobro informisani. Njemu ne treba ‘reklama’. unato~ svemu.. ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da `ivim od literature. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli. Amerika je odahnula.. kulturu na vrhunskom nivou. a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj `ivim ve} vi{e od dvadeset godina. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. I SLOBODNA BOSNA sunce nikada ne zalazi. a drugu knjigu pjesama. ali nisam u prvi mah bio zadovoljan. do sada je objavio tri knjige pjesama iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. Sporo i po malo. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. ali ne i na {vedski. tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije... Ve} dvadeset godina `ivi u [vedskoj. ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta du`eg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja . Za mene je Mak ‘neizbje`an’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati. O~i klju~aonica.TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE “The Story Of Bonnie And Clyde” Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. pitamo njenog autora. knjiga pjesama za deset godina. Koliko znam. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali. 63 . Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je `ivio sre}no u izobilju. ~ak sam napisao i dva poglavlja.. izlo`bama. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina... Njihovo `ivotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina. “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom. zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku. obja{njava Milorad Peji}. pozori{nim predstavama.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. prestao je {pijunirati kom{ije.12. kako sam ranije rekao. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”.2012. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar. {ta je Hyperborea. pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj `ivot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more.

djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. davno. antifa{isti. “Trnoružica“. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro. Preko ~etrdeset Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari.12. do drugarica njihovih sestara. bri`ni roditelji. feministice. a pojačavajući nasilje.. zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM. “Carevo novo ruho“. “Pepeljuga“. a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene Pi{e: ADISA BA[I] HAJKE NA BAJKE N 64 ekada davno. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi. od usamljenih starica u bolnici.BAJKE BRA]E GRIMM Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“. “Crvenkapica“. SLOBODNA BOSNA I 6. saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku. `ivjela su dva brata.. Dru`e}i se sa piscima. cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest. u jednoj dalekoj zemlji. Jacob i Wilhelm.2012. morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. “Snjeguljica“. .

One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk. Obdareni knji`evnim darom. traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo. ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. Me|utim. prije dvije stotine godina. Dvadesetog decembra 1812.. privu~en mirisom.. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči. Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki..“. dora|ivali po svom ukusu. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo. a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U “U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale. a starica smisli kako da ga se rije{e. a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. Pou~ena prvim iskustvom.. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije. ka`e se na kraju. ispunjavale. zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre. Wilhelm Grimm je. neke pri~e su prepravljali. ka`e njema~ki profesor.. me|utim. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi. a kolosalni istra`iva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65 6. kao i darom za jezik.. objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki.12. 1812. a profesor Uther ka`e da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude `iv raditi na njenom usavr{avanju. dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“. bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. oti{ao u penziju.2012. Za 2015. nego produ`i kod bake. koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci. SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar.und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812.. I SLOBODNA BOSNA . nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a. upadne u njega i udavi se. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta na`ao“. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka.200. jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu.“. ne upusti se sa njim u razgovor.

a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. sa66 GOETHE INSTITUT Konkurs za savremenu bajku na osnovu kola`a iz Grimmovih bajki. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja. pasivnosti `enskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i. a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. prou~avaoci knji`evnosti i psiholozi su odavno primije- RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. djeca.BAJKE BRA]E GRIMM OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca. a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izlo`ena u medijima i putem filmova. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je bli`a duhu dana{njeg vremena. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi- nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda. bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja vorenog u `abu. princezi se `abac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi. . Tako }e 12. decembra studenti odigrati predstavu SLOBODNA BOSNA I 6. Uprkos svim prigovorima. Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. ot~ara i pretvori u krasnog princa. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm. ali je. Krajem Drugog svjetskog rata. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku. U pravoj bajci. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga. na`alost. vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki. smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. kao i o bajkovitom u knji`evnosti. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“.12.2012. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber. pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata. a profesori iz zemlje i inostranstva }e dr`ati predavanja o zna~aju bajki za istra`ivanje njema~koj jezika i knji`evnosti.

NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC" Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe tili da djeca vi{e u`ivaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knji`evnosti za djecu. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. Crvenkapicina ugro`enost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti. a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja..200. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. zlo ka`njeno. na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno. Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm. nego otjelovljuje i sve asocijalne. i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog u`itka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a. dobro bude nagra|eno. do danas je do`ivjela preko petnaest izdanja. obja{njava profesor Uther. destruktivna. ali nisu recept za `ivot“. zatvoreni prostor je vagina. dublja ili alegori~na zna~enja. Sluzava `aba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. Vuk nije samo mu{ki zavodnik. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron. a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart. a `elje se jo{ uvijek ispunjavale. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta. i ona koja zaostaju u razvoju. a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma. a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. a okretanje klju~a u bravi polni akt. knjiga Djeci trebaju bajke. “Bajke su knji`evna remek-djela. tehnologija filma se razvijala. pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata. godine. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. on zapravo ostvaruje svoje `elje. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi. preko animiranog filma. pravda pobje|uje. rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava.. Po njegovom mi{ljenju. I SLOBODNA BOSNA 67 .12. ponekad ~ak i sadisti~ka. penjanje uz stepenice seksualni do`ivljaj.2012. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6. i prosje~na. ali je odu{evljenje bajkama ostajalo. dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene. Djeca to vole. ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. predstavljaju polne organe. animalne tendencije u nama. {ira. proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. I to sva djeca. opsjednuta strahom. uspijeva posti}i nemogu}e.

Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18.tradicija i kreativnost”. ve} utiske o njemu do~arati bojom”. Delacroixa. do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA.2012. tako je govorio Paul Cezanne. Chardina. Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a. . Brojni Cezannovi radovi. februara februara naredne naredne 68 SLOBODNA BOSNA I 6. 25. februara naredne godine i predstavio stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”.PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta) Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost . oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. stolje}a.12. jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a. Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. Goye. otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti. PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu. 18. U ~ast ovom. ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo. posuđena iz svjetskih muzeja “Slikati ne zna~i kopirati objekat. recimo. Michelangela. Cezanneu.

12. gallerije d’Arte Moderna u Milanu. 1853. 1882. Cezanne. a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. To }e mu po}i za rukom svega jednom. jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. te nasljedstvo nakon o~eve smrti.. a otac je za ro|enje unuka saznao 1878. POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti. Pari{ki period za njega nije bio uspje{an . odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. ~lanovi obitelji. napu{ta Pariz. Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. The National Gallery i British Museum u Londonu. od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864. portreta od 1870. sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre. Cezanne. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz. oktobra 1906. a od vremena kada je upisao College Bourbon. Cezanne je za ovu sliku. poti~e iz imu}ne obitelji. stolje}a. a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875. Albertina iz Be~a.ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts. kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom. rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence). prijatelji. odlazio u duge {etnje. prodata je krajem pro{le godine. ipak. 6.2012. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske. Pored navedenih. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839..ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay. gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886. u ~ijem }e se glavnom liku... na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”. vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja `ivota tra`i zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje.. 69 . Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je. a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu. saop{tio majci. Pushkinovog muzeja u Moskvi. koje se danas nalaze u muzejima. Vjen~ali su se tek 1886. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne. Jedina od pet verzija Karta{a. te portret gospo|e Cezanne u plavom. Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu. gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu. u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika. poput francuskog pisca Emila Zole. u Aixu. i 1877. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. Musée du Louvre. kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a. prelazi na Académie Suisse. te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. Ova pomo}. ipak. koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. godine. koja je ostala u privatnim rukama. poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877... nastavlja slikati. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izla`e 1874. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Njeni portreti. Cezanne je ovo. Umro je 22. prepoznati Cezanne.. ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. godine. Metropolitan Museum of Art iz New Yorka. sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858. izabran za ~lana suda. nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. I SLOBODNA BOSNA Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869... za nevjerovatnih 250 miliona dolara. i 20. Ovaj vrsni slikar krajolika. {vajcarsku akademiju.. mrtvih priroda. predstavljeni su na ovoj izlo`bi. neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru..

Band je oformljen 1981. Volksmetal band. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu. koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. 4. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama. evo jo{ nekoliko informacija. Kad mrtvi zaplešu THE ROLLING STONES Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa. grupe “Dead Can Dance” Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. obilje`ile su pjesmu. (M. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Alt-J: Breezeblocks 70 SLOBODNA BOSNA I 6. remixa i raznoraznih povratni~kih albuma. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Nakon Nakon 2006. Za one malo mla|e. 2006. velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili. Album zatvara pjesma All In Good Time. Album sadr`i dvanaest pjesama. a otvara ga pjesma Children Of The Sun.. Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. Two Gallants: My love won’t wait 10. prepuna melodi~nih back vokala i molskih tema. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH BLACK PISTOL FIRE Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea. i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima. kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje. me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996. Za sad dr`e rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka. okitili su se brojnim nagradama. . Duboke poruke o prolaznosti `ivota. to ne umanjuje njegovu vrijednost. sa istoimenim albumom. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk. Iako je godina na izmaku prepuna revivala. Saznali smo i cijene kompilacija. dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. neobi~ne teme i izvrsna produkcija. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Slijede pjesme Amnesia i Kiko.2012. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu. dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara. Slijedi naslovna tema. ~ini ga jedanaest pjesama. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. Iako ga ~ini samo osam pjesama. 2. koja je u nekoliko navrata prekidana.12. Album traje ne{to manje od sat vremena. djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji. odli~ni aran`mani prepuni guda~a. jedan vrijedi posebno izdvojiti. 3. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. 5. a u nju se stapa zvuk starog bizanta. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. 7. a dobio je opre~ne kritike. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent. to je australski duo sa londonskom adresom.KULT MARKET VOLKSMETAL MUZIKA Album “Anastasis”. 6. u Melbourneu. Kad se sve zbroji. preporuke su za album Anastasis. U karijeri. harmonike i trube sa `estokim metal riffovima.

Me|u slabijima su doktor i njegova supruga. Dakle. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e . The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. Boudewijn Koole. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan. na`alost. Da li `ivotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on `eli da ju iznanadi. za prvi dugometra`ni film. autor. Sony Pictures Animation. Titanic (James Cameron.{tete. Molio bih trenutak potpune pa`nje. režisera Boudewijna Koolea NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Juan de Orduna Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica.. nje`na. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik.KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska. Continental film) 71 . Ocjena: 4 PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da mo`e pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj `ivotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. Dobiva ideje za agresivne stvari. obiteljskom. Me|u tamo izoliranim ljudima. jer su nedu`na. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Ocjena: 4 SLJEPO]A Fernando Meirelles Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles. fizi~ki nemo}na? Da..). scenarij je napisao Don McKellar...) je njegov debitantski film. koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju.” filmu. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. neupu}ena. nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu. ^avka se ve`e uz njega i postaju pravi prijatelji. Izbacuje pticu. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Blitz film i video) 2. Continental film) 3. Dje~ak Jojo ima deset godina i `ivi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Da li ovom dje~aku `ivotinja poma`e da se bolje osje}a? Da. godine. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale.. VIDEOTEKAMA 1. ispalu iz gnjezda. Juan. koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. Aardman Animations. Po~inje da mrzi. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. Mnogo dobar film! Ocjena: 5 TOP 5 U BH.) i 6. Prebitno je. gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine `iri Generacija K plus. (D. Warner Bros. svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa.2012. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier. Osvetnici (Joss Whedon. re`iser te koscenarist filma. dje~ak Jojo je bolje.12. Marvel. bez prikladne zdravstvene njege i nadzora. 2012. njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina. nije rije~ o “dje~ijem. zavi~aja. ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Skyfall (Sam Mendes) 3. dijete. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Izuzetno zanimljiv film. Arthur Bo`i} (Sarah Smith. a baziran je na romanu Josea Saramaga. uklju~uju}i Gilliard (1998. Otac ne dopu{ta to. Continental film) 5. tragediji. on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. I{~ekuju}i koncert. mrtva. Dje~ak tuguje. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. 20th Century Fox/Continental film) 4. I SLOBODNA BOSNA Things to Remember (2007. Promislite. Kauwboy (2012. Paramount. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e. Pictures. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku. pa i dr`ave jer nju ~ine i ta djeca? Da. Trauma zbog smrti majke nestaje. Dobar film. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. Rije~ je o drami. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Dakle. Life of Pi (Ang Lee) Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista. koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka. Re`irao je i producirao mnoge dokumentarne filmove. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Sve to uz pticu koja je uz njega. vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Ina~e. Lincoln (Steven Spielberg) 5.). koju spa{ava.

Nakon toga. na{ novac vjerojatno smrdi. Ni jedan {ampion nije pao s neba“. Dakle. Za 25-godi{nju Susi Kentikian je ovo bio drugi poraz. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. ka`e ]ati}. u te{koj Adnan Red`ovi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. “Odre|eni jednostavno rade protiv nas.2012. WBA `ivi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“. DESIGN Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere. sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em. pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. Zbog toga }u se boriti“. I na kraju Susi Kentikian. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. Bi}e dostupan u devet boja karoserije. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“. Mo`da suci ne razlikuju boje. Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova. Sve mi ovo li~i na dogovor. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev. Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost. Iako je bila dosta preciznija. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian. izjavio je ]ati}. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. “Bila je to tijesna pobjeda. ka`e ]ati}. snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. koja je rodila tre}eg sina. alias Felix Sturm. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja. uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Svaki po~etak je te`ak. ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. {iri i ni`i od svog prethodnika. ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. Taj poraz prihva}am. Susi nije izgubila. (priredio: N. ali ne i sudaca. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). “Uvijek i ne ide sve kako treba. kao zamjena. MOTOCIKLI Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. “To je smije{no.KULT MARKET AUTOMOBILI SPORT Niski udarci i van ringa Toyota Ćatić protiv WBA Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI] Du`i. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. iako je po ocjeni mnogih. bila bolja.12. Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}. prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. Dobro ih pla}amo. koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije. Carina Moreno je iz ringa. u kojem je svladala Susi Kentikian. nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. ka`e ]ati}. 97:93. Naime. ali ne i aktivnija od Carine Moreno. Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. iza{la kao pobjednica. 72 . Me|utim. Me|utim. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. tamnozelenu i crnu metalik. To je o~igledno. Tada sam napravio gre{ku.

Na`alost. a {to je neprihvatljiv odnos“. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odra`ava i na polo`aj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. bosioka i zelenog ~aja.2012. I SLOBODNA BOSNA Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom.000 osoba s invaliditetom. institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6. Ove godine u potpunosti su izostala. kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obilje`ava se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo. godine. do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. izvr{ni direktor centra Lotos. nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. I ove godine u Bosni i Hercegovini. te od materijala dobijenih recikliranjem. decembra 2006. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati. ali nagore“. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom. decembar. niti zvani~na statistika. Do sada je Konvenciju potpisalo 145. stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno.000 osoba. dodaje Zahirovi}. poput pristupa obrazovanju. Radevi}) VELIKA BRITANIJA Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. ali i kupovnu mo}. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva. FIZI^KE. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40. obilje`en je 3. MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE FRANCUSKA Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu.12.000 posjeta i vi{e od 5. zapo{ljavanju i drugim za kvalitet `ivota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. Mujezin je naveo i pora`avaju}i podatak da od 2009. saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine. u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. maja 2008. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava. kao i u ve}ini zemalja svijeta. Konvencija je stupila na snagu 3. kako se druga~ije naziva. te kompleksnoj kombinaciji narand`e. (Priredila: M. “Kao odgovor na krizu. stotine kupaca bilo je izlo`eno jednostavnom mirisu narand`e. ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. a u Federaciji BiH 250. tvrde stru~njaci za marketing. zdravstvu. Pokušaj biti JA Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva FIZI^KE. koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udru`enja. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13.KULT MARKET LIFESTYLE Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom [VICARSKA Miris Mirisi podsti~u sje}anja. koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem polo`aju. 73 . U okviru istra`ivanja u [vicarskoj. procjenjuje se da u Republici Srpskoj `ivi oko 100. godine. ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. a ratifikovalo 87 dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda. godine. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narand`e. te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe anga`ovati kao saradnike ovog portala. uslugama podr{ke. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“. ka`e Suvad Zahirovi}.000 objavljenih vijesti.

Moj film je ozna~io prekretnicu . Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu. po~inje Sara svoju ispovijest. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su.12. Jedna 13-godi{njakinja mo`e da bude prirodno mr{ava. bile vrlo uobi~ajene.KULT MARKET AUSTRALIJA CRVENI FENJER Ispovijest čuvenog fotomodela Anthea Page Mračna strana manekenstva Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola `ivota sam radila kao model. sa bokovima i grudima. U`ivam u manekenstvu. osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”.2012. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. je problem. pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. velika ve}ina ne dobija velike honorare. Ta opsesija ne samo mlado{}u. rado poka`e svoje atribute i na Twitteru. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin.i dobrih i lo{ih. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. na`alost. Neke su izgubile `ivotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. ENGLESKA Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. dobila sam 300 sati materijala. Tokom pet godina. Ve}im dijelom to je zabavan posao. Drugi problem su uslovi rada. ne mo`e . prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une. na na~in na koji razvijena `ena. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. [OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff BRAZIL Carine Felizardo Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama.niti treba tome da te`i. A opet. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6. kao grisini. ve} veoma ekstremnom mlado{}u.prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. 74 . koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabilje`ila {ta se doga|a iza kulisa. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja. od 14. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu . tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera.

proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u. nagla{avaju autori. dr. njihov grad. Istra`ivanje nije zavr{eno. Vladimir Petrovi}. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}. oformljen je regionalni kustosko-autorski tim. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture. (Priredila: M. 75 . dr. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istra`ivanja koje `elimo da podelimo sa posetiocima. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja. istori~ari dr. koji ~ine sociolog dr.KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije PRI[TINA Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je. a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako. Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena. OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke U Muzeju istorije Jugoslavije 1. Hrvoje Klasi}. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. godine. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske. koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. Fenomeni koji su nas obilježili SPLIT Skandal Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a. Radevi}) NOVI SAD Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. Markovi} iz Srbije. a tokom njenog trajanja kroz debate. atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dr`avotvornih eksperimenata u 20. navode autori izlo`be. vijeku. kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. posebno ’70-ih i ’80ih. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej. koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Kada je koncept usvojen. {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime. veka postojala dr`ava inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. Odluka }e biti objavljena 2016. Naime. Jugoslavija. na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji. te preno}io u zatvoru. JUGOSLAVIJA. Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Jovo Baki}. koja je otvorena u Stacionu . a 2020. ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“. dr. uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. Ideja nije da se hronolo{ki prika`e slijed najva`nijih doga|aja. okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. koja je vi{e puta nastajala i nestajala. prijetio jednom djelatniku teatra.12. godine. Ivana Dobrivojevi}. kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“. Nakon toga je uslijedio je rad sa u`im me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca.2012.Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. politi~ko i dru{tveno ure|enje. I SLOBODNA BOSNA nacija i vera. cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan. nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obilje`ili dr`ave i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. Prema rije~ima organizatora. menjala ime i granice. obele`ena je izuzetnom kompleksno{}u 6. prema signalima iz Brisela.

neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. U ponedjeljak. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. ali sat kasnije. nezavisne. Pobijedili su ovi drugi. Istog dana. Elma Ahmetovi}. Tako je. D`ana Pinjo. internacionalne. a 2012. Iz Tuzle su. moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. producent Robert Hofferer. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest mjeseci. Adnan Goro i Edhem Husi}.. Adi Hrustemovi}. Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a. potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}. koju je po tekstu Emira Imamovi}a re`irao Dino Mustafi}. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. Karma Guru. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba.2012. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podr`ava mlade umjetnike”. u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dramaturg je Segor Had`agi}. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta. godine. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. Odli~ni plakati.U ^ETIRI OKA BH. {ta }emo. decembra? [ta ka`ete. Je l’ ono smak svijeta 21.12. a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. . do 2012. Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Grupa KARMA GURU iz Tuzle Otvorili su nam se apetiti U Cinemas Clubu . ka`u nam ~lanovi benda Karma Guru. u 19 sati. {ta }emo sad? A. ni{ta. Tu no}. bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow. 10. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. Obi{li smo mnoge festivale u regionu. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate. Samo naprijed! EDINA PAPO. po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca. samo u 12 sati. direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati” 76 SLOBODNA BOSNA I 6. decembra. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu . Senad Ba{i}. austrijskog reditelja Lukasa Sturma. a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli.Sloga. na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo. INFO Premijera filma Body Complete. Sanin Milavi}. Igraju: Alen Muratovi}. pisali smo ve}. a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin.Sloga u Sarajevu 30. na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma. Mirza Dervi{i}. u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu.. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. te glumci Asli Bayram. jeste? Pa. bi}e odr`ana 6. ali nekako najdra`a nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. na kojoj }e izlo`iti slike nastale od 2000. Ajla Cabrera.

ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta. I SLOBODNA BOSNA .. oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce. trendova. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji. pokrenuli udru`enje gra|ana Suncokreti. konzumerizma. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili `ive i dan-danas ovdje. gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji `ive na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. odnosno tu vrstu discipline u tijelu”. da tako ka`em. {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota.HAMO SALIHBEGOVIĆ. A evo sada. u 19.. komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava. pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd. Dakle. Mo`e li se re}i da odr`avate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa. Razlike izme|u rediteljskih pristupa. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom `ivota i okru`enjem koji nas svakodnevno priti{}u. odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali. Münchenu.30 sati. Pa. da tako ka`em. taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. hajde. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf.. ne bje`e}i od onoga {to se zove akademizam. direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. [utnju smo. iza kulisa.2012. u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. naravno. me|usobnog nepovjerenja. zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. dakle. peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merd`anovi}a i mene. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu `eli{ biti dobar. 77 6. obja{njava Edina Papo. ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. lider sarajevskog “Konvoja” Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu . SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum Pa. pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merd`anovi} ste. Je li O slobodi uvod u va{ novi. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. u Sarajevu. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in. u Bosni i Hercegovini”. odgovara Edina Papo.12. osmi{ljavali radijske d`inglove i TV reklame. ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. postajemo hladni i tupi. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi. decembra. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da ka`e novo. a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. gdje ste vi? Tu smo.. I. prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odr`ana u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. samog rada s glumcima na sceni i u studiju. kao i u baletskim ansamblima u Berlinu. tako da se mo`e re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odr`avanje forme.Sloga 6. ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama.

begova ili {kembe ~orba? Begova.. 20. Da niste to {to jeste. opereta Vesela udovica. 4. 14. 19. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. 6. A. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. 16. u ulozi Hanne. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. 7. Da je danas smak svijeta. 2013.by DINO BAJRAMOVIC AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica” Foto: Mario Ili~i} 1. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe. 9. Tange ili badi}? Tange.. 78 SLOBODNA BOSNA I 6. duboko udahnem i krenem dalje. 17. . Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. Da imate 15 minuta vlasti. definitivno. Mo`da i “on” jednom stigne. {ta biste bili? Psiholog. {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. 21.12. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. 11. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. 5. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam.2012. 3. 8. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja. 10. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida.. Balans je bitan... 2. rajevu? 15. 12. 18. 13. bar ne trenutno. Osoba koja vas `ivcira? Nema je. {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. Kako se osje}ate u Sa Kao “riba u vodi”. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu.

onda ti se i najgora mora okrene na dobro. da nam je br`e slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija. Pod jedan. razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta. bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e. dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao.. Pa sam se mislila: ako se mo`e pjevati (i plesati) na ki{i. jer bez crnih nema ni bijelih. ^ula sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. rebnu li me. i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. godinu. A i njima je padala ki{a. a ja mu ka`em: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer. jo{ koji put pa }u/Vas seliti d`abe. sav eufori~an. poka`e na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. pa . Usudiš li se kazati . Bajru sam isplatila iz crnog fonda.znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dr`ava (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. Pa se i ja obeznanim od sre}e.. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se. bogati. nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. Trenutno je crnjak prazan. jer je vlastita. glasom smiruju}im i uvjerljivim. Tre}e. eto. ka`e: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati. kao prorok koji je iz sa`aljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. otpadne . ‘Ajde bje`i! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi. Kao. otpjevali bi Kemo i Prijatelji. {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata. ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Dr`e}i krletku u krilu. ti ode{ taksijem u “novi” stan. Kad ima{ pozitivan stav. a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. Ja nisam kazao ni{ta. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata.KLIN ^ORBA LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. Proljetos. ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele. Ja mo`da i ne znam. prave i la`ne. jer kraj je do{ao svemu. ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. ina~e na skali traumati~nih do`ivljaja poznatoj kao: Triput selit. u plemenu južnih Slavena.evo ih s nabusitim: Ma. jednom gorit. nemoj ovu roletnu da mi obori{. bogati.. Pod dva. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. i pazi. koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. Ovaj put }e biti nafakali. u plemenu ju`nih Slavena. i pazi. prvi put vas selim po ki{i.2012. samo malo dotegni. a on mi ujutro za kafom.. Pa se onda smjestiti.evo ih s nabusitim: Ma. to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi. i za sve ostale. dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu. umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. nemoj ovu roletnu da mi oboriš.za što god uhvatim. i u du{u se znamo. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e. jedva sam je zakačio adala je ki{a. Toliko o tome. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u pad`e. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba. a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane.za {to god uhvatim. ništa to nije. jedva sam je zaka~io. u njega su pare za/Crne dane. moj dragi. ni{ta to nije. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. kazao je Bajro. 79 . Oti{la sam. I SLOBODNA BOSNA P svih telefonskih brojeva najdu`e ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). otpadne . jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe. u martu ~ini mi se. tvrde Oni Pametni Ljudi. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. Ide Selidba. On je uvijek u pravu. bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak. Pred spavanje. mrke i sive. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime. bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. Usudi{ li se kazati . pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane. Bajro i ja svako malo namudrujemo. i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011.12. sve sam svoje provincijske `ohare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu. samo malo dotegni. {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6. Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito. a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati.

policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. ili bi je batinali. koje su bile drogirane. ali zloslutno iznutra. rekla je nje`nim glasom.“ I {utila je. “U Kambod`i.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. Kambod`a se i dalje oporavlja od brutalnog re`ima Crvenih kmera.PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi} U`asi Kambod`e rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja. Nije mi vjerovala. A nije imala ni 10 godina. rekla je. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. zatvarane u kov~ege. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. Bila je robinja u jednom kambod`anskom bordelu. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“. kako ka`e. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla. mu~ili elektro{okovima. “@eljela sam da umrem. . koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. jer je. Po{to je ispri~ala svoju pri~u. 80 S Lo~ova je jednog dana smogla snage da ka`e svojoj majci za silovanja.12. A onda ju je na{la banda. mnogi o~evi siluju svoje k}erke. SLOBODNA BOSNA I 6. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. Me|u lokalnim stanovni{tvom. Bila sam upla{ena“. bra}a siluju svoje sestre. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. seksualna `elja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. Te godine je jo{ jednom silovana. mra~an lavirint izolovanih odaja. na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje `ivotne pri~e. Ponovio je istu prijetnju. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam. dan za danom. koja ima uto~i{ta {irom Kambod`e. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. “Ubi}u te ako ka`e{ nekome. prisjetila se. primoravali na seks. Mislim da me ne voli“. kada ju je stranac odvukao sa ulice. samo mrak. Lo~ova je pobjegla od ku}e. pita Lo~ova. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. “Udarila me. rekla je. Ukoliko ne bi pristala na seks. “[to sam drugo mogla?“. {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. To je ustvari bio bordel.2012. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambod`anki. “Bila sam mala. ispri~ala je. Poma`e u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu. “Plakala sam i plakala“.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna `ena i ponudila pomo}. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju. To su po~etni~ki napori mlade `ene i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. uskra}ivali joj hranu i vodu. “Nisam mogla da vidim svjetlost. koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. rekla je. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je. isti~e portparolka istoimene fondacije. u`asnog mirisa“.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. jedan za drugim. izgubila povjerenje u svoju porodicu.

transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog. uklju~uju}i i smrtne kazne. kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. preduze}u Laser. koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. donese odluku o produ`enju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora. Mujki} . 75/02 od 1.11.12. Ured za odnose s javno{}u 81 Narodna stranka Radom za boljitak . U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno. godine).Uredni{tvu Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen. U periodu od 1986. To je bio mjesec u kojem je srpska policija. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a. bili su u maju. po{tovanja novinarske etike i principa istinitog . Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog.2012. kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom. 838) U kratkoj biografiji Petra \oki}a. \oki} (kao druga li~nost srpske policije). Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. posebno o istra`nim procesima koji su u toku. nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. U toku maja 1992. Amirom Novali}em. koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“. nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predlo`io za bilo koju du`nost.januar 1993. godine. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. te donosili nezakonite kaznene presude. I SLOBODNA BOSNA dnika – pomo}nika i policijskih inspektora. npr. unapre|enja demokratskog dru{tva. Mujki}. koji je od aprila 1992. juna 1992.tu`itelja i sudija. na ~emu }emo insistirati i tra`iti od na{ih du`nosnika da se pridr`avaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona.REAGIRANJA Muhamed S. u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a. sa ekipama sara6. Muhamed S. Hotel Posavini. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika. od 29. uglavnom Bo{njaka. broju 838. u Slobodnoj Bosni. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak. Ranko ^e{i} i Kosta Kosti}. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu. bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada. priznali su da su kao policijski d`elati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak. na~elnikom SJB Br~kog. zajedno sa ostalim ~lanovima NO. imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije . masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja.2012. gospodari `ivota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti. Ahmetom Had`i}em. Br~ko izvje{tavanja. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca. koje su odmah izvr{avane. itd. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. me|u kojima je bila i Naza Bukvi}. podrumima Bolnice i Doma zdravlja. \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste. br. U aprilu 1992.. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. koji su P. P.Uredni{tvu SB Petar Jurčić nije član stranke. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika). i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. Goran Jelisi}. Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO. bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}. evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. majka petero (`enske) djece. Garnizonu JNA. godine. do januara ’93. br. koristimo mogu}nost da vam uka`emo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke. uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog. Hajrudinom Muzurovi}em. P. Svjestan te ~injenice. imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“. . konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2. koja je formirana 2. U ovom slu~aju. Zajedno sa Draganom Veseli}em. junu i julu 1992. novembra 2002. isto kao {to to tra`imo i od premijera FBiH. SB. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. 838) U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH. SB. Bijeloj i Had`i Pa{inoj d`amiji. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podr`avala rad pravosudnih organa i uzdr`avala se od komentara i davanja pau{alnih izjava. br. tra`imo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“. nad Huseinom Kr{om. a to je striktno po{tivanje zakona i procedura.

.

ba Vi znate za{to smo najbolji! . Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl. Danijela Ozme 3. Sarajevo. ta~nu adresu i kontakt telefon.o. Sarajevo. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD.. IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d. ^ekalu{a ~ikma 6.bos@bih. iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www. 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice. uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva. Bosna i Hercegovina. ime i prezime.slobodna-bosna.o.ba www.slobodna-bosna. godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er.o. SWIFT CODE: RZBABA2S.net. odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank.U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura. “Slobodna Bosna”.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->