Slobodna Bosna 06.12.2012

HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
GOSPODAR REKETA
Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
SADR@AJ
12 SDA ODLUÎLA SAZVATI KONGRES
Tihi} poslu{ao strana~ku bazu
Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odràti u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi} promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni
www.slobodna-bosna.ba
64 BAJKE BRA]E GRIMM

200. godi{njica najpoznatije knjige bajki
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obiljeìla odrastanje djece u cijelom svijetu: Ivica i Marica, Crvenkapica, Pepeljuga, Snjeguljica, Trnoruìca, Carevo novo ruho, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza àpcu i za{to su Bajke nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene
24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

Carla del Ponte na optuèni~koj klupi
Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatraìlo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove
16 RODITELJSKA PA@NJA
Policijska skrb za djecu tuìteljice Kajmakovi}
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tuìtelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], traìli da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
54 IN MEMORIAM
Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} kaè da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se moè mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta
20 MILAN I SREDOJE LUKI]

Kazna kakvu zasluùju
Milan Luki} ostat }e do kraja ìvota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
KABINETSKI ([)PIJUN
BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST
Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a

Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca angaìrao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em veù dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, angaìran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH angaìran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da vaì nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dràvnog prora~una ispla}ivano po 600
Fikret Muslimovi}
Skoro etvrtina budeta Republike Srpske naredne godine e otii na vraanje kredita
SPAS U POSLJEDNJI ÂS
Budèt je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita
Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je budèt i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Budèt je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Budèt RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni budèt svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odràni i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o budètu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici dàba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. @eljeznicama RS, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona
maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e rashoda na li~na primanja umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekrièni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, Sky Srpske i preduze}e Trebinjski aerodromi, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za traènje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar Dòmbi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Diplomatski zimski bazar

Humanitarni happening u Sarajevu
KM. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012., ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine. (S.M.)
RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA
Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM

Kako smo ve} objavili, me|u slu`benicima Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije, kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. Po svemu sude}i, direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. Naime, direktor Zubac je sam sebi, svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM, a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema, Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a, klju~ni za operaciju Lutka. Skromno je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}, kojeg je Zubac po~astio skupocjenim satom marke Rolex. (M.F.)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ACO, BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI

Pi{e: SENAD AVDI]
Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske, general Aleksandar Vasiljevi, Muslimoviev dugogodinji ef i pokrovitelj iz vremena svemoi Kontraobavjetajne slube Jugoslovenske narodne armije, nije mogao, ak i da je htio, ieprkati niti jedne rune rijei za svoga bliskog suradnika - Fiu Muslimovia. Dapae, Fikret Muslimovi i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obavetajaca u mojoj slubi, kazao je Vasiljevi
a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne, strana~ke, dràvne potrebe, ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta, uop}e, 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam, ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje - najprije nekompetencija, a potom i te{ka, vi{estruka kompromitiranost. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici, a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje, ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi
godinama raspleta, bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. Svi su oni, prema njegovim saznanjima, dok su slu`bovali u KOS-u, bili uzorni, odgovorni, lojalni, radili su vrijedno, od jutra do sutra, uporno kao mravi, da ne kaèm kao krtice.
e|utim, Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno, oba{ka, vanserijski obavje{tajac, nekoliko kopalja iznad svih njih, high class. Profesionalnobesprijekorno je Fikret, ne {tedi Vasiljevi} komplimente, vodio operaciju [pegelj i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne, poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli
Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe

koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. Istini za volju, prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske, general Aleksandar Vasiljevi}, Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije, nije mogao, ~ak i da je htio, i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika - Fi}u Muslimovi}a. Dapa~e, Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi, kazao je Vasiljevi}. Tolimir, obavje{tajni ratni sufler, nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata, kao {to znamo, ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. O mnogim je svojim, manje-vi{e dragim suborcima, suradnicima, obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na drugu, muslimansku stranu (S Seferu Halilovi}u, Enveru Mujezinovi}u, Seadu Reki}u...) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je, reklo bi se, milo{evi}evskim rje~nikom u
6
na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). Nakon {to je ~asno, principijelno i nepovratno, zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA, Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog ìvota, nai{ao je na puno razumijevanje pretpostavljenog stare{ine, generala Aleksandra Vasiljevi}a. Nakon toga je, siromah, prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci, skoro se raznjeìo poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. Nije ba{ nekoj, bezveznoj pijaci, nego kultnoj pijaci na Stupu, na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e kala{njikova nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Ali, ovo je va`no, ovo je, zapravo, jedino relevantno. Tek prividno, fizi~ki, omatorjeli {ef KOS-a, bez ijednog vidljivog znaka senilnosti, zatamnjenja u pam}enju, Vasiljevi}, kojeg je Tuìteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udruènog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a, Veljka
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI
Fikret Fikret Muslimovi}, Muslimovi}, od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}, Izetbegovi}, trnovit trnovit put put
Kadijevi}a i Blagoja Adì}a, a daleko ispred Jovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, [e{elja, Arkana, Marti}a...) zadrào se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. îtao je, nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost, u nekim bosanskohercegova~kim medijima (Slobodnoj Bosni, gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a, u smislu da se
dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev presjek saznanja o svom {efu generalu Deli}u: Alkoholi~ar, promiskuitetan, korumpiran, tako je Muslimovi} u kroki strogo.pov. informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a do~arao svog pretpostavljenog komandanta. Mislim da je Ferid Buljuba{i}, koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a, u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni
egovi} i kakve veze s njim imaju Iran, Haag, KOS...

njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini, prije svih iranskim. Ali on u to, (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a), jednostavno ne veruje. skreno, ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno; iranska obavje{tajna zajednica, ako je prisutna u Bosni i Hercegovini, a postoje sna`ne indicije da jeste, morala bi i trebala biti ozbiljnija, delikatnija i neuporedivo ambicioznija, da ne kaèm inventivnija/ma{tovitija. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svjeìnu i energetski potencijal, obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH, kada je direktno (siromah, {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost, pa se nametnuo kao bo{nja~ki intelektualac, kasnije armijski ideolog, moralista, medijski cenzor, islamski mistik... A u osnovi je ostao isti rigidni, kameleonski sivomaslinasti, jeneaevski spletkaro{, bezdu{ni, slijepo odani odurni profesionalac fanati~no privrèn i vje~ito odan vi{em cilju; s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali, samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu, Tuìteljstvo je u
izvje{taj obesmislio i dezavuirao. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i, {to je mnogo va`nije, te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije, John Schindler u knjizi Nesveti teror Bosna, Al Qaida i uspon globalnog dìhada, koja ima dosta manjkavosti i uop}enih, stereotipiziranih proizvoljnosti, ali i niz lucidnih, nimalo povr{nih opaànja, ~injenicama potkrijepljenih, Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao obavje{tajnog zombija.
Sudu Bosne i Hercegovine, na su|enju bugojanskoj grupi, zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima, Muslimovi}, koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH, pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi - vojni ekspert. Za{to trebaju, osim ako postoji neki vi{i razlog, nacionalni, vjerski, geostrate{ki, Bakiru Izetbegovi}u, stru~ne, analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog, temeljito kompromitiranog obavje{tajnog zombija Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili, ipak, treba, poraditi na vi{im razlozima...
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 29. NOVEMBAR

Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji, seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU, IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu; drugi tabloidni (ili, pornoidni, kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE, koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal, gun|a prosje~ni srpski doma}in, ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik; dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezasluèno poraèna
UTORAK, 4. DECEMBAR
I da imam deblje ìvce i tanje pam}enje, iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. Danas je, tako, u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO VORO. Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo, izri~it je. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene, Dragan Maleti} (snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo) i Bla{ko Ra{evi} (odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa poloàja pod mojom komandom). Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke, a ne za optuène. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje voru, Maleti}a, Ra{evi}a i desetine drugih Karadì}evih svjedoka nije procesuiralo. Na sve sam ljut, bijesan, ogor~en, najvi{e na sebe samog. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. Ratni komandir policije na Palama. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta, obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski, dobrodu{no me umiruje: ali, ja ti ni{ta ne zamjeram. Ali, zamjeram ja sebi, zamjeram Sarajevu, zamjeram svakome ìvom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome, bila {ta zamjera, ili ne zamjera...
PETAK, 30. NOVEMBAR

U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije, koji je, navodno, po~eo iz Slovenije, a nije nego je za~et u Beogradu, ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. I precizno pojasnio, parafraziram: Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} - Slovenci su za federaciju; ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}, mi smo za konfederalni model; sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne èlimo biti ni u kakvoj dràvnoj zajednici. Vrlo sli~no, usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu, danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI], profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim, uhapsile, mudrog, dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA, kada su kasnije istinskog mirotvorca, intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile, pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA. Taman tako: sa Vlasijem, autonomija Kosova, sa Rugovom vi{e od autonomije, manje od samostalnosti, sa Thacijem i Haradinajem - ni{ta! A sad adio, dovi|enja Marijana!, dovi|enja Sandokan
kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}, plus slobodne ruke da moè sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke, red je da vratim dug ovim divnim ljudima, ponavlja drveni filozof Filipovi}
NEDJELJA, 2. DECEMBAR
Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. ZORAN @U@A, novinar iz RS-a, ESAD HE]IMOVI], novinar Dana, VI[NJA STARE[INA, novinarka iz Zagreba, i ja. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama, jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mudàhedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. U to vrijeme @uà i He}imovi} bili su angaìrani u press slu`bi Korpusa. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. Htio, priznao, ukabulio ili ne, moja zapovijedna odgovornost, nije za potcijeniti!
PONEDJELJAK, 3. DECEMBAR
Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj
SRIJEDA, 5. DECEMBAR
Dvije dana{nje vijesti. Besim Mehmedi} i Mirsad Pindò isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke. Mora da su grdne pare zgrnuli - ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro, ko halva, kao ugled Stranke za BiH! Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podràva Evropska unija. A {ta to fali plasti~noj kesi?!, stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesedìja.
SUBOTA, 1. DECEMBAR
Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI], vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara, koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. Sitan je taj socijalno odgovoran filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog
8
varo{i stajao {est decenija, pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. Mislim
MINI MARKET
KRATKA LISTA LOBISTA
TEVE KANALIZACIJA
Uprkos silnom lobiranju, Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH
Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. Naime, nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}, dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin izumitelj, napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine, Bevanda, koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH, po~eo je optuìvati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa, ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za organiziranje medijskog lin~a. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a, predsjednika FS RS, da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na razumijevanje delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. decembra. Bevanda je, usprkos èstokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj, u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu, uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. Kako saznajemo, ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a
Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi suspendirao direktora BHT1 Marija Pejia jer se poalio na diskriminaciju Hrvata
[est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1, Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka, koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme, ali je kulminirao prije nekoliko dana, kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a, àle}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dràvnog javnog servisa. Skandal na koji se direktor Peji} poàlio dogodio se 29. novembra, kada je u prime time terminu, u 22,45 sati trebao biti emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak, koja je odràna osam dana ranije u Sarajevu. No, tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo, uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se, ina~e, emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin, u subotu (1. decembra), u 13.45 sati, a dràvni javni servis, koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH, ostvari prihod od 150 KM?! (S.B.)
TRGOVINSKI ZASTUPNICI
Besim Mehmedi i Mirsad Pindo izbaeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslanikim glasovima
Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pindù, zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. Kako je navedeno u saop}enju, Mehmedi} i Pindò svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke, a isklju~eni su i zbog prodaje ugleda Stranke za BiH, ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH. Kako doznajemo, Mehmedi} je samoinicijativno, bez zananja Stranke, pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona, a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona, Mehmedi} je traìo posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pindò za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A.M.)
Josip Bevanda
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikia i Lijanovia?

DINO ABAZOVI]
Profesor FPN-a
EDHEM BIBER
Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a
DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke
NE
Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. dru{tvu.
NE
Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dràvi. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa.
NE
Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko moè postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH.
potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. Van Hercegovine i dijela RS, Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo, iako je poznato da ga navija~i ovog kluba, nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu, blago re~eno, preziru. No, ~lan Uprave Sarajeva Irfan Redèpagi} ve} danima lobira za glas delegata, prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH, ~ime bi bio eliminiran Begi}, kao kandidat iz istog kantona. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika, no taj im je plan neslavno propao. (N.H.)
IZBORNA (ZLO)VOLJA
VEHID [EHI]
Biv{i predsjednik Izborne komisije
SR\AN BLAGOVÂNIN
Izvr{ni direktor TI
DRAGAN JERINI]
Novinar Nezavisnih novina
NE
Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. Trebalo bi, radi op{te generalne prevencije, izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon.
NE
Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati, ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost.
NE
Mislim da su kazne neprimjerene. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a, nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri.
Relativni pobjednici izbora u Srebrenici, SDA i SBiH, eliminirani iz op}inske vlasti

Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata, ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno, vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD, SDS, SDP i SBB. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji, a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e doìvjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}, dugogodi{nji kadar SDA, koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. Po svemu sude}i, Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a, Dodika i Lagumdìje. No, dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije - naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. (M.A.)
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
11
SDA ODLUÎLA SAZVATI KONGRES
SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A
12
TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU

Foto: Milutin Stoj~evi}
Redovni kongres SDA najvjerovatnije e se odrati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za stranako prijestolje spominju se Sulejman Tihi, Bakir Izetbegovi i emsudin Mehmedovi
Pi{e: ASIM METILJEVI]
trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke, ali i op}enito najve}e partije u BiH, ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odràti redovni strana~ki kongres ili konvenciju. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odràti svake ~etvrte godine, izuzev u vanrednim okolnostima u dràvi, kada se umjesto redovnog kongresa moè odràti i strana~ka konvencija.
TIHI] ZA KONVENCIJU
Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. Istina, stanje u dràvi nije vanredno, ali nije ni daleko od toga, s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dràve prema Evropskoj uniji i NATO-u. Takve ocjene aktuelnog stanja u dràvi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. Sli~ne, krajnje negativne ocjene stanja u dràvi, ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira, a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. Osim toga, u narednoj godini, kada bi se trebao odràti redovni kongres SDA, rje{avat }e se neka izrazito te{ka, dulje vremena otvorena pitanja, kao {to su, primjerice, statutarni ustroj Mostara, ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude Sejdi} i Finci, koja }e, po svoj prilici, obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda, SDA mora
aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Osim toga, Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. Njihov glavni politi~ki rival, SDP, potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dràvi. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati, i Tihi} smatra da }e SDA, s postoje}im strana~kim rukovodstvom, jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima, u jesen 2014. godine. Tihi}eva argumentacija, ma kako izgledala logi~na i racionalna, sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom, prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odràti svake ~etvrte godine. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom, i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa, ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dràvi bile jednako sloène kao danas.
TIHI] NA ÊLU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A

Tog se pravila pridràvao i najve}i autoritet u povijesti SDA, njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu, {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova, Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA, ali ni bilo koja druga demokratska partija, ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju
Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina, Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat
13
SDA ODLUÎLA SAZVATI KONGRES

puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. godine, kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina, dakle godinu kra}e nego {to }e, do odràvanja kongresa 2013., strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata, Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazloìti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje, na kojem bi, ako bi bio izabran, proveo punih 16 godina, odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a! TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA
Tihi protiv Izetbegovia i Mehmedovia

Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odràti kongres ili konvenciju, no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika, ili }e pak, poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a, bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. Na proteklom kongresu, Tihi} je imao dva protukandidata - Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. U me|uvremenu, Terzi} je promijenio strana~ki dres, no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}, dugogodi{nji ~lan najuèg strana~kog rukovodstva i predvodnik te{anjskog lobija koji drì prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti.
TEKI PROBLEMI: U narednoj godini, kada bi se trebao odrati redovni kongres SDA, rjeavat e se neka izrazito teka, dulje vremena otvorena pitanja, kao to su, primjerice, statutarni ustroj Mostara, ili pak presuda Evropskog suda u sluaju presude Sejdi i Finci
No, u slu~aju da se umjesto kongresa odrì konvencija, Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za samo dvije godine, {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje. KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA
Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}, predvodnik tzv. te{anjskog lobija
Nasuprot Tihi}u, koji preferira konvenciju, glavnina strana~ke baze instistira na
IZETBEGOVI]EV ADUT ZAMOR MATERIJALA
Politiki rivali spremili Izetbegoviu vru doek

Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio teàk izborni poraz, no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. U me|uvremenu, Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu, iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}, ako se uop}e ponovo kandidira, ve} 12 godina na
14
~elu stranke i da je SDA, sticajem razli~itih okolnosti, eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a, ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali, SDP i SBB, demonizirati SDA kao deni~arsku, radikalnu, islamisti~ku partiju koja }e, ako preuzme vlast, vratiti dràvu dvije decenije unazad. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a.
odràvanju redovnog izbornog kongresa. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme, listom su se izjasnili za odràvanje redovnog strana~kog kongresa, s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske, koje ve} tradicionalno i bespogovorno podràvaju Tihi}a. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga, Tihi} je popustio. Na sjednici Predsjedni{tva SDA, koja je odràna sredinom sedmice u Sarajevu, jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao, predloìo i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa, prema strana~kom Statutu, mora usvojiti Glavni odbor, ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odràn u redovnom terminu, dakle u maju 2013. godine.
RODITELJSKA PA@NJA
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID OSI naao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tuitelja BOE MIHAJLOVIA i ENESA KAMENICE koji su, solidarizirajui se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI, traili da njezinu djecu uvaju sarajevski policajci; nakon to je osi odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka
POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI]
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci uloìli silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a, njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. Komesaru ]osi}u se,
16
podsjetimo, najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a, potom je bez ijednog argumenta optuèn za nezakonito prislu{kivanje, a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dràvne tuìteljice Diane Kajmakovi}. Prema najnovijem otkri}u novinara Dnevnog avaza, Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tuìteljstva BiH i Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu i,
unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti, obitelj tuìteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite, na (ne)milost okorjelim kriminalcima. Konstruiraju}i, nadalje, navodni skandal, novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tuìteljicinoj djeci, u me|uvremenu, u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}, vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}, zajedno s kolegom Olegom âvkom, zastupa optu`nicu. Na koncu su ustvrdili
POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI]

ZAR JE VA@NO KO JE KRIV
Policijsku za{titu za djecu dràvne tuìteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}, nakon {to je osiguranje povu~eno tuìteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a
da su, zbog osjetljivosti cijelog slu~aja, o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a, premda je jedina ]osi}eva krivnja {to se drào zakona.
STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE

Policijsko osiguranje za dvoje djece tuìteljice Diane Kajmakovi} nije, kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza, ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}, nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}, i to jo{ sredinom oktobra. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji, ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila, budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} duè vrijeme pruàju za{titu i tuìteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci, uklju~uju}i i stalni
nadzor nad njihovim stanom. I mada je, prema istoj odluci, Diana Kajmakovi} zadràla stalnu pratnju, ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dràvnu tuìteljicu, koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju, tuìteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju, najduè desetak dana, dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dràvne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. Reagiraju}i ùrno na zamolbu dugogodi{nje kolegice, jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tuìteljica u Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu, komesar ]osi} je odmah naloìo da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo angaìrano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tuìteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je privremena pratnja od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. Budu}i da se tuìteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala, komesar ]osi} je 13. novembra poslao
dopis da }e 19. novembra ukinuti policijsku za{titu, nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tuìteljstva BiH, a onda i medijska haranga.
TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM

Najprije se, dan poslije, oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tuìteljstva BiH Boò Mihajlovi}, koji je komesaru Vahidu ]osi}u naloìo da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}, iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti, niti zakonskog upori{ta. Kako je osiguranje glavnog dràvnog tuìtelja i, po potrebi, drugih tuìtelja Tuìteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ]osi} je od direktora Selimovi}a zatraìo da i ubudu}e pruà policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}, ali nije dobio pozitivnog odgovora. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica, zamjenik glavne sarajevske kantonalne tuìteljice Nives Kanev~ev, koje je nakon dopisa Boè Mihajlovi}a, zatraìo da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. decembra. No, unato~ pritiscima dràvnog i kantonalnog tuìtelja, komesar ]osi} je
17
RODITELJSKA PA@NJA
NEZAKONITA NAREDBA
Tuìtelj Tuìteljstva BiH Boò Mihajlovi} naloìo je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta
inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje, izme|u ostalog, propisuju da
jedino Vlada Kantona Sarajevo moè donijeti odluku koje }e osobe uìvati
ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU
Sarajevski policajci vie od godinu dana uvaju odvjetnika Senada Krehu i lanove njegove obitelji
Po naredbi Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu, sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. u sarajevskom kafi}u Pravda, {to je Tuìteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva, nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji, zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. No, iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho, niti njegova obitelj, nisu imali nikakvih neugodnosti, i mada sve policijske procjene upu}uju da im ìvoti nisu ugroèni, Kantonalno tuìteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje, izme|u ostalog, podrazumijevaju i goleme tro{kove.
SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA
Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija, policija, mada mada u u posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti
policijsku za{titu sarajevske policije. No, da situacija bude jo{ apsurdnija, tuìtelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tuìteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i vaè}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dràvni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. Prema toj se Uredbi, naime, osim glavnog dràvnog tuìtelja, policijska za{tita moè osigurati i drugim tuìteljima Tuìteljstva BiH, u slu~aju kada postoji opasnost za njihov ìvot. Procedura, tak o|er, nalaè da glavni dràvni tuìtelj - odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a, obrazloènje o ugroènosti tuìtelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pruàti isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata, trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Boò Mihajlovi} naredbu istog sadràja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). Kako, me|utim, osiguranje dràvnih tuìtelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije, direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana, ali je Boì Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita.
18
MILAN I SREDOJE LUKI]
LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI

Milan Luki ostat e do kraja ivota u nekom od evropskih zatvora. To nee nita promijeniti za njegove rtve, ali osuda zloina koje je on poinio daje barem osjeaj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zloina poinjenih u Viegradu, ukoliko ih ne procesuira domae pravosue, ostat e nekanjeni. Naa suradnica pie o jo jednoj hakoj presudi, sauesnicima Lukia i zloinima koji e ostati nekanjeni
20
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal, u skoro 20 godina postojanja, osudio na doìvotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. Pored Milana, istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. do augusta 1994. godine.
KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

Foto: REUTERS
Doìvotna Doìvotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina
OÊKIVANA OÊKIVANA KAZNA KAZNA
Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. decembra ove godine. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora, {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i sluìti zatvorsku kaznu. Tribunal, trenutno, ima ugovor sa 17 dràva u Europi. U neke od tih zemalja, kao {to su Albanija, Poljska i Slova~ka, jo{ niko nije upu}en na sluènje kazne. Gali} kaznu sluì u Njema~koj.
OSUDA ZLOÎNA
Milan Luki} (ro|en 1967. godine u Fo~i) tokom 1992. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici, koja je djelovala u Vi{egradu, ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. U tom periodu, njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji, ali se ~esto pridruìvao Milanovim ubicama. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu, Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici, a i za njihovu smrt je kriv. U nekim slu~ajevima, tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. Milan Luki} kriv je za progon, ubistva, protjerivanje i druga nehumana djela. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. godine, sa svojim vojnicima, satjerao na desetine civila, me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60, a u Pionirskoj 53), te ih spalio u ìvoj loma~i. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}, koja je preìvjela loma~u na Bikavcu. U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Bilo je nekoliko starijih ljudi, dva-tri starija ~ovjeka, dvije starije ène... Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena, otkinuti su mi dijelovi u{iju, a ruke su hendikepirane sto posto... Na ku}u su najprije bacali kamenje, potom ru~ne bombe, a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. Na kraju su ku}u zapalili, pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici, pijani i bijesni, slave svoje zlo~ine. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. Milan je, pored ostalog, odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine, ubistvo sedam radnika fabrike Varda, te ubistvo Hajre Kori}, kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela, ali i
21
NAJSVIREPIJI ZLOÎN U EX-YU RATOVIMA

Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio ìve
MILAN I SREDOJE LUKI]

UHAP[EN U ARGENTINI
Milan Luki} skoro deceniju i po bjeào je od ruke pravde
sam je u~estvovao u ~injenju nekih, uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica.
SRSPKI OSVETNICI
Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao, a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi, banji u blizini Vi{egrada, ali su koristili i prostorije stanice policije, hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani, a dio njih i procesuiran. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a, koji je osu|en na 15 godina zatvora. On je 2010. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo ìvi i radi u Vi{egradu. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka, biv{eg policajca iz Vi{egrada, a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u, s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. godine. Za razliku od Luki}a, Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi, logoru za ène. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano, a potom ubijeno, oko 200 djevojaka i èna. Preìvjele su ~etiri, a prona|ena su tijela tek nekolicine. Izme|u ostalih, i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. godine u jezeru Peru}ac. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. Jasmina je 1992. godine imala 24 godine. Nakon {to vi{e nije mogla izdràti torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer, kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU
Presuda Zdravku Tolimiru za zloine u Srebrenici

SAM SE BRANIO
General Zdravko Tolimir
Ha{ki tribunal bi 12. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru, Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optuènom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. Tuìla{tvo je traìlo doìvotni zatvor, a Tolimir, koji se sam branio, da bude oslobo|en. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optuènim ~elnicima HercegBosne - Jadranku Prli}u,
Slobodanu Praljku, Brunu Stoji}u, Milovoju Petkovi}u, Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj, optuèn za zlo~ine u Hrvatskoj, Bosni i Vojvodini, te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini.
22
KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

Goran Jelisi} Radoslav Krsti}
KAZNE I ZLOÎNCI
Pored dvije doìvotne, najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko), te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina; Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina; Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28; Dario Kordi} (La{vanska dolina); Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina; Miroslav Bralo (La{vanska dolina), Radomir Kova~ (Fo~a), Mladen Naletili} (Mostar), Mile Mrk{i} (Vukovar), Dragan Nikoli} (Su{ica), Momir Nikoli} (Srebrenica), Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20; Ranko ê{i} (Br~ko), Hazim Deli} (êlebi}i), Vinko Martinovi} (Mostar), Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18; Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17; Esad Landò (êlebi}i), Du{ko Sikirica (Keraterm), Vidoje Blagojevi} (Srebrenica), Dragan Zeleno-
vi} (Fo~a), Milorad Krnojelac (Fo~a), Blagoje Simi} (Bosanski [amac), Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina, a me|u
njima su i Biljana Plav{i} (11) i Draèn Erdemovi} (5) koji su dobili niè kazne jer su priznali zlo~ine. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3,5 do 10 godina.
tuìteljica Carla del Ponte, nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govorili. Sve ~etiri preìvjele ène su jo{ uvijek ìve i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tuìla{tva jer je prvostepeno sudsko
vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tuìla{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Prema podacima Istraìva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu, u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1.500 ljudi. U optu`nici
protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini, dok je iz optu`nice protiv Radovana Karadì}a Vi{egrad izba~en kada ju je tuìla{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu.
23
POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA
Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili osloboene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatrailo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolino ponaanje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na list komentarie ishitrene izjave Del Ponteove
GOTOVINA, HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI!

Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJÊVI] I ARHIVA SB
[okirana sam. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. Ne mogu to prihvatiti. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. Zlo~in, koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama, komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski
Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tuìteljicu mogao skupo stajati. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu, generalnom sekretaru UN-a, da se protiv biv{e tuìteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tuìteljica prekr{ila
cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. Biv{a tuìteljica, danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji, ne samo da presudu i obrazloènje jo{ nije bila pro~itala, bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke, nego je izjavila da je Gotovina kriv! Ovo nije pravda, ovo je negiranje velikog zlo~ina. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu... Ja se slaèm s njihovim izjavama, jer je jasno da je zlo~in po~injen. Ovo sigurno nije pravda, rekla je.
BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA

Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom, general Ante Gotovina, Ramush Haradinaj, biv{i vo|a OVK, i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina, tuì}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24
CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA
Hrvatska, Hrvatska, Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti
Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost, neprofesionalnost i fabriciranje laì odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova
Prema stavu Gotovininih zastupnika, Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava, a kao tuìteljica, pa i kad joj mandat prestane, bila je obavezna izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika, dok traje postupak pred Sudom. Biv{a tuìteljica, navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux, optuìla je àlbeno vije}e i za korupciju. Na pitanje, mislite li da je politika, novac ili lobiranje uticalo na presudu, rekla je: Ne znam, ali takva sum6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
nja je opravdana. Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tuìteljicine izjave prije su|enja, kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a, njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu, te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni.
U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a, biv{eg generala Armije BiH, i Ljube Bo{koskog, biv{eg makedonskog ministra policije, koji su tako|e bili optuèni po zapovjednoj odgovornosti. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru
25

EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX, ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU
Carla del Ponte je zasluna to u Haagu nee biti kanjeni pravi krivci
[vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za komandnu odgovornost me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). Advokati ove poznate ku}e savjetovali su, izme|u ostalog, i odbranu hrvatskog generala Ivana êrmaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja, optuènog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima, ina~e desnu ruku Hashima Thacija, kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. godine Ramusha Haradinaja. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. Obojica su bili optuèni po komandnoj odgovornosti, ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tuìteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje. Gospodine Mettraux, da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je, izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Vi ste bili zaduèni za ekspertizu granatiranja, koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina, Obrovca, Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito, sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i, na kraju, progona stanovnika srpske nacionalnosti. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste traìli osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za traènje osloba|aju}e presude bili su navodi Tuìla{tva, koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Tuìla{tvo je uporno traìlo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimnim vojnim napadima. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka, bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. Da li ste posjedovali tzv. topni~ke dnevnike? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i pokaè da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tuìteljica Karla del Ponte tako burno reagovala, da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. Ako je ve} optuìla pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama, ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama, a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Prevelikom broju ljudi, generalu Seferu Halilovi}u, Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini, su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda, a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine.
Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine, Gotovine, Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog
EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST
26
CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Praksa gospo|e Del Ponte da optuùje individualce trebalo bi pomno da se prou~i, kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tuìlaca. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao grotesknom? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. Samo }u re}i da je, po mom mi{ljenju, ve}ina u pravu, a da on nije. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. Ali, {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Kako sam rekao ranije, odgovore bi trebali potraìti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be, a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}, u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali, preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridruìm timu odbrane generala Gotovine. Dopustite mi da kaèm ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju, Luka Mi{eti}, Greg Kehoe i Payam Akhavan. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani, koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni, nagraditi hrvatskim ostrvom. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. Niti ostrvo. Ni{ta. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. Vi{e od toga ne traìm. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se, te da }e ljudi ponovo nau~iti da ìve zajedno. Ako bi to bila posljedica su|enja, bio bih nagra|en milion puta vi{e.
DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA
Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane u u vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli u u Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti
proveli ukupno preko 40 godina, a to su Ante Gotovina, Mladen Marka~, Ivan ermak, Ramush Haradinaj, Idriz Balaj, Lahi Brahimaj, Sefer Halilovi}, Naser Ori} i Ljube Bo{koski. Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optuìla, nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal, navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju, i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Traè i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje.
I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU

Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim, a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux, koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a, kako na{ list saznaje, i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tuìteljice Carle del Ponte. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatraìle su istragu protiv biv{e glavne tuìteljice Carle del Ponte, zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja, iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. Podsjetimo, Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tuìtelja
tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika, koju je podigla Carla del Ponte, nije bila zasnovana na dovoljno dokaza, navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. elnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom, a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude. Albanija i Kosovo najavili su da }e traìti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove, za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tuìteljice u slu~aju Haradinaj, Limaj i drugima 2003. godine i u vezi s njenim znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tuìteljica svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica, ~ime je na{tetila imidù Kosova.
CARLINA RAVNOTE@A
Carla del Ponte imala je, prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala, puno propusta u svom radu. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da ravnoteà zlo~ina koju je traìla Del Ponte nije imala pravno upori{te. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi, saradnici iz Ureda tuìla{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina, Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice, jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu, te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice.
27

Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea, kao i nje i drugih tuìlaca, jer je ona, uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti, insistirala da ih podigne. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. Istina, istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Recimo, u predmetu Halilovi}, slu~aj Grabovica, optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page, tada{njeg komandanta jedinice Zulfikar. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja, me|utim Del Ponteovu je predmete na guranje htjela podi}i na vi{i nivo, gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje, branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e, kako bi se u{tedio novac, vrijeme, ljudski resursi itd. Ona je to arogantno i bijesno odbila, lupaju}i {akom po stolu. Hrvatski, ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji, svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}, srbijanski tuìlac za ratne zlo~ine, rekao da iskreno misli da je glavna tuìteljica veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predlaè uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optuènika Tribunalu. Kao njenu popustljivost prema Srbima, upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u, ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije, ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom dràvna tajna. Poseban interes kod nekih tuìlaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995., kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga, od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta, a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. Kada su beogradski advokati traìli od sudija tajnost za svoje arhive, donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da razumni dio materijala ostane pod pe~atom. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. Me|utim, on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. Nepotrebni deal, kako je Geoffrey Nice, glavni tuìlac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, nazvao
28
Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a, Milo{evi}a, me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu
DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA
nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom, samo je posluìo Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a, ali i od vlastite javnosti. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a, isti~e Nice. Tuìla{tvo, ne samo da nije ni{ta dobilo od tog deala nego je stvorilo nepoèljan presedan, jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom, jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative, kazao je Nice. Da je nagodba glavne tuìteljice najvi{e odgovarala Srbiji, postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid, {to je bilo skoro potpuno izvj esno, ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja, odnosno da i dràva na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid.
Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas, zahvaljuju}i Carli del Ponte, nisu dospjeli do Ha{kog tribunala.
SKANDAL NEDJELJE
Uprkos mnotvu dokaza o Nikievom i Lijanovievom krenju Zakona o sukobu interesa, CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera
Ve punih 16 mjeseci CIK utvruje injenice o sukobu interesa Nikia i Lijanovia!

JASNI DOKAZI
Na temelju raspoloìvih ~injenica CIK moè presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u
Pi{e: ASIM METILJEVI]
koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a, a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e, uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade, premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a.
No, premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa, jer je navodno, kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima, napustio salu, prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. On, dakle, ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu, omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. Federalni ministri, me|utim, nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predloèni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predlaè i utvr|uje kolegij - premijer i dva dopremijera - i da je premijer Nik{i} za svog
brata glasao i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}, puno prija spornog glasanja, uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. Pored ostalog, njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste - pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski inìnjeri s najmanje osam godina radnog staà u struci. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski inìnjeri bez i jednog dana u struci. A povrh svega, Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!?
29
ZLOÎN I NAGRADA
RASEMA HANDANOVI zvana ZOLJA, ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR, osuena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora, nakon to je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju est hrvatskih vojnika i civila u hercegovakom selu Trusina i pristala da svjedoi protiv nekadanjih suboraca; est mjeseci kasnije odvjetnice Edina Reidovi i Vasvija Vidovi podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu, na temelju dokaza koje su Tuiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjanjivih razloga
ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
asema Handanovi} zvana Zolja, ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH Zulfikar, uskoro bi mogla biti optuèna za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina, ranjavanje èna i djece, i maltretiranje dvije osobe koje je, pod prijetnjom smr}u, tjerala na boji{nicu u vrijeme najè{}ih sukoba. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dràva potkraj 2011. izru~ile bh. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina, 30. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. aprila 1993. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca.
Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tuìteljstva Tuìteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je duì duì od od onih onih navedenih navedenih u u optu`nici optu`nici
SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLOÎNE ZLOÎNE
POTRESNA SVJEDOÊNJA ZOLJINIH @RTAVA

Tuìteljstvo BiH je, podsjetimo, za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optuìlo Zulfikara Ali{pagu Zuku, ratnog zapovjednika Specijalnog
Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila, tri vojnika, pucala u ène i djecu, Tuìteljstvo i Sud BiH nagradili su je sa pet i pol godina zatvora!!!
30
RASEMA HANDANOVI] ZOLJA, UBOJICA, DOMA]ICA, POKAJNICA

KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE
U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika
odreda Zulfikar, njegovog zamjenika Nihada Bojadì}a, te vojnike Mensura Memi}a, D èvada Sal~ina, N edàda Hodì}a, S enada Hakalovi}a i E dina Dèku. @elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. Po~inila sam krivi~no djelo i èlim zavr{iti i odsluìti svoju kaznu {to prije, skru{eno je, doimaju}i se poput skromne doma}ice, priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u, prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna, koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. Osim {to je, barem u dosada{njem toku sudskog procesa optuènima za zlo~in u Trusini, njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno - nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera, tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda Zulfikar, Tuìteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga, jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja, prema iskazima preìvjelih mje{tana, po~inila. Svjedokinja-pokajnica je, naime, priznala da je, zajedno s ostalim pripadnicima odreda, strijeljala vojnike
HVO-a Ivana Drlju, Nedeljka i Peru Kre{u, koji su se ranije predali, te civile @eljka Blaèvi}a, Zdravka i Franju Drlju. No, prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}, ina~e braniteljice Nihada Bojadì}a, popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je duì, {to potvr|uju svjedo~enja njezinih preìvjelih `rtava. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. aprila 93., kada je zapo~eo napad Armije BiH, na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju, koji je u to vrijeme imao 66 godina. Iako je Drljo bio nenaoruàn civil, u podmakloj ìvotnoj dobi, Zolja je odmah pucala u njega, a nakon {to je pao mrtav, pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu Dèki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. @elim da kaèm da mi je Tomina supruga Ruà Drljo prije smrti rekla da je njezinog muà ubila èna vojnik, navela je u iskazu datom Tuìteljstvu BiH Milka Drljo. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}, zajedno s jo{ jednim
vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o, k}erka Anica Kre{o, susjeda An|elka [agolj, njezin dvoipolgodi{nji sin Mario, petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o, osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o, stara samo dvije godine. Potom je, skupa sa svojim pratiocem, po~ela nasumice pucati po sobi, raniv{i Maru i Arijanu Kre{o, An|elku [agolj i njezinog sina, a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tuìteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o, koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog muà, odnosno oca.
SKIDAJ HLAÊ DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN

Nakon terora nad nedu`nim ènama i djecom, Zolja je produìla u ku}u Jele Ljubi}, gdje su, zajedno s djecom, skrovi{te potraìle njezine susjetke Mara Delinac, Anica Blaèvi}, Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. Preìvjele su svjedokinje kasnije
31
ZLOÎN I NAGRADA
ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA
Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi}
izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih sve treba politi benzinom i zapaliti, nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da, dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe, odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. U istrazi protiv Mensura Memi}a, svjedokinje Delinac, Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tuìteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila ne}emo vas mi ubiti, neka vas ubiju va{i. Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optuìli i da je, u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim Dèjms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. O tom je doga|aju dràvnim tuìteljima govorio za{ti}eni svjedok, koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e, vidio sam kako
Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih, kazao je svjedok. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja, zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo, iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. U razgovoru s istraìteljima Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja, nakon ~ega je njegova uplakana èna An|a povikala ubijte i mene. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila ènu. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a, dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit, natjerala je da skine hla~e, kako bi provjerila da li je musliman. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a. POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLOÎNCIMA ZLOÎNCIMA
Sve ih je pobila ènska vojnik, za koju sam u danima nakon ovog doga|aja, a mogu}e i istog dana, saznao da ima nadimak Zolja, navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. No, ~ak i da je nije imenovao, dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu Zulfikar bila samo jedna èna - Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta, koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. Me|utim, iako se o~ekivalo da }e je, nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. pravosu|u sti}i i primjerena kazna, skandaloznom je odlukom Tuìteljstva i Suda BiH, koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima, Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine, dakako, ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica, i to ne samo za zlo~ine u Trusini.
RATNA LJUBAV S PARAGOM

Slobodna Bosna je u ljeto 2009. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica, koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi, mjesec dana poslije pokolja u Trusini, sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca, na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. Petorica Talijana: Fabio Moreno, Sergio Lana, Guido Puletti, Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. brigade Armije BiH
Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao u u trag trag Zolji, Zolji, jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tuìtelj tuìtelj u u Travniku Travniku istraìvao istraìvao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca
32
RASEMA HANDANOVI] ZOLJA, UBOJICA, DOMA]ICA, POKAJNICA

@RTVA POLITI^KOG PROGONA Rasema Handanovi}. Razumljivo, budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica, koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. Prema dokumentaciji Kantonalnog tuìteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. godine, upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju 93. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije Bre{anska inicijativa solidarnosti, dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor, dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. Potom su skrenuli na sporedni put, sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan, gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi, dok su on, Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. Iako su brojni svjedoci, a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. brigade ARBiH, u iskazima datim Kantonalnom tuìteljstvu u Travniku 2000. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja, u dopisu koji je 2009. Federalnom tuìteljstvu poslao glavni tuìtelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. Dokumenti do kojih je do{la SB, me|utim, potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dràvni tuìtelj Marinko Jur~evi}, koji je uz pomo} SFOR-a, tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji, i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi.
Rasema Handanovi je ameriku vizu dobila kao politika izbjeglica?!

Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most, gdje je ìvjela kratko, budu}i da je ve} 6. januara 1998. emigrirala u SAD. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu, odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao politi~ka izbjeglica (?), nakon ~ega je, bjeè}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti, promijenila prezime u Yetisen. Sve do aprila pro{le godine, kada je uhap{ena, mirno je ìvjela u ameri~kom gradu Portlandu.
BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU

Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je u u ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno ìvjela ìvjela od od 1998. 1998. godine godine
Hanefija Priji} zvani Paraga. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali, Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili, dok su Penochio i Zanoti preìvjeli. Hanefija
Priji} Paraga je 2001. za ubojstvo trojice talijanskih dràvljana osu|en na petnaest godina zatvora, ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala
33
LIJANOVI]EVI POTICAJI
Na ak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizikih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38,3 miliona KM; Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva
JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]

ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
ije nikakva tajna da Federalna uprava policije, po nalogu tuìla{tva, provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Iz izuzete dokumentacije, a pod {ifrom PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE
Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe
odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. godini na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38,3 miliona KM.
TRO[IMO TU\E, KUPUJMO DOMA]E

Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju
Kupujmo doma}e, koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima, umjesto da bude poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. Ubjedljivo najvi{e novca, vi{e od milion maraka, (1.039.116 KM, op.a.) MiniFoto: Mario Ili~i}
34
FAKTURE BEZ CENZURE
POTICAJ POLJOPRIVREDNICIMA
Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija
starstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda, postavljenih u gotovo svim kantonima, mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je, prema izuzetoj dokumentaciji, u 2012. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka.
Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a.
SVIMA PREMA POTREBAMA

Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production, dok je medijskim
druge strane. Pored TV1, mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka, a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka, a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko, Radio Zenit Zenica, Radio Studio N Livno, Studio 88 Mostar, Obi~an radio Mostar, JP RTV BPK Gora`de, JP Radiopostaja Ora{je i RB
Promotivna kampanja Kupujmo doma}e najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima
Ina~e, direktorica Tim Systema, biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gadò, koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima, po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Naime, na ra~un njene agencije je u 2011. godini, u dva navrata, ispla}eno 326.000 KM, s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gadò poslove dobila bez javnog konkursa, u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. Navodno, ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gadò nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}, vlasnik marketin{ke agencije S.V.-RSA, koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva 2011. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545.430 KM. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. godine sa ra~una ministarstva, a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra
ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a, odnosno njegove biv{e supruge Azre, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva ostalo kratko 74 hiljade maraka. Naime, TV Alfa od spomenutog ministarstva potraùje blizu 31 hiljadu maraka, a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potraìvanja ~im novi koalicioni partneri, me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB, rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. Me|u medijima kojima su 2012. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1, kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d.o.o. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva, s jedne, i ostalih gradova FBiH, s
Best Grude. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM, firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10, a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. Pored spomenutih, a nepla}enih potraìvanja TV Alfe i Avaz Roto pressa, ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka duguje RTV BiH i TV Pinku BiH. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u, odnosno televiziji Senada Hadìfejzovi}a FACE TV, kojoj duguju 83 hiljade maraka. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM, a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM, JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM.
35
EGIPAT DANAS
38
USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE
Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zaduio kreditima kod Meunarodnoga monetarnog fonda, nikome ne polaui raune u ta e se ulagati novac, ljudi masovno gube posao, broj socijalnih sluajeva raste...; pouzdano se zna, vidi se, da je sve vie ljudi na ulici
USTAV ZA ERIJATSKI SUSTAV

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo)
vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva, prosto rasprostiru}i svoje vrijednosti, a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. Zapravo se radi o prikrivanju, koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. [tampa i uop}e svi mediji, sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta, koji reìm prenosi. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon, a njegove figure, izvr{ioci, svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma.
ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI

Egipat nije zasluìo ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dràvu Masr, a novi predsjednik, kako demonstranti parolama sada upu}uju - isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava, tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i
ovakvi naslovi: Ne diktaturi! I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku, vezane lancima u }eliji, objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika, uz konstataciju da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. Novi sukobi u Egiptu, zemlji rijetke pro{losti, veli~ine, kulture, ali i ve} duèga vapaja za demokracijom, najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. Demonstracije, kao ponovno bu|enje revolucije, krenule su 22. novembra, kada je famozni predsjednik, ina~e hafiz, potvrdio da ni on, ~uvar vjere, nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu, pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta, kojim sebi, ni~im izazvan, odjednom dozvoljava izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga, na {to nema dalje àlbe, ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija, nazivaju}i ih faraonizacijom, te pozvala na demonstracije.
Mnogo je ljudi smijenjeno, pa tako i glavni dràvni tuìlac. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima reìma biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dràve! To su samo neke od ta~aka koje su sadràne u odluci. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se kaè da nijedna sudska instanca ne moè raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu, {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga reìma i njihovi politi~ki oponenti, koji opstruiraju reformske procese, kako bi pokazali da su oni nesposobni ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu, aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup, kao {to ga je imao i prethodni reìm. Sedam dana poslije, 29. novembra, na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast, ovaj demokratski izabran predsjednik, kako ihvanije i salafisti vole naglasiti, kona~no je odgovorio, bukvalno ovako: Sada ne mogu da vam kaèm za{to, ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku. Nakon toga, skre}u}i sa usijane teme, uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a - zamazivanje o~iju javnosti, o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista, pa o ljubavi, koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne moè ugroziti, te sjajnoj budu}nosti. Me|utim, Kairo je bez turista, u stvarnosti sve poskupljuje, Morsi je Egipat zaduìo kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda, nikome ne polaù}i ra~une u {to }e se ulagati novac, ljudi masovno gube posao, broj socijalnih slu~ajeva raste, iako ve} odavno nije ta~no zabiljeèn, ali pouzdano se zna - vidi se, da je sve vi{e ljudi na ulici.
NIKADA MODERNIJE ULOGE

Treba se podsjetiti na period od pro{le godine, kada je po svrgavanju Mubaraka, Muslimansko bratstvo, tada novoformirane stranke Pravda i sloboda, poru~ivalo da se ne èli kandidirati na predsjedni~kim izborima, ve} samo èle razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu), nakon izbora u septembru. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu, prava, slobodu i
Liberali nisu naoruàni, a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima, ve} poku{avaju do}i do kompromisa
39
EGIPAT DANAS
demokraciju svih Egip}ana, muslimana i onih koji nisu muslimani, predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. Ne prave}i takti~ke gre{ke, Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnoteèni parlament, a ne jednopartijsku ve}inu, kako èle parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije, ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. Izja{njavali su se da u parlamentu èle vi{e kr{}anskih ~lanova i èna, te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa bra}om iz svih frakcija, stranaka, koalicija, nezavisnih, kao i kr{}ana, da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima, koji ne}e biti monopoliziran ni od koga. POD ISTIM SUNCEM
Valjda e prevladati zdrav razum

Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir), a od sino} (4. decembar) i na ulicama Heliopolisa. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom, jer je Morsi za 15. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije, pro{li ograde od bodljikave ìce, a policija je uzvratila suzavcem. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. Zbog èstokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom, Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. Stvarnost nas sve doti~e. Historiju ne moèmo izbje}i. Glad vlastodràca je nezasita - oduvijek bila i uvijek }e biti, ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da ìvi kao ôvjek, jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas.
PRIPREME ZA PUT
Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. Uvezav{i se sa salafistima, kandidirali su svoga ~lana za predsjednika, a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. Motom Kuran je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u dènnet reìm je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge, koje organiziraju Morsijeve pristalice. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao, obe}avaju}i da }e biti predsjednik svih svojih gra|ana, ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dràvu, smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan, Pakistan ili Sudan. @eljeli su da egipatski Ustav i dràva budu gra|anski i sekularni, da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. Da su uspjeli to napraviti, po njima, cilj revolucije bio bi ispunjen.
BIJEG U PORAZ
Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu
PRIRODA I DRUTVO: erijat se u Egiptu ne moe implementirati kao u Saudijskoj Arabiji, gdje djeaci od etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura, tako da bi njegovo uvoenje bilo neki oblik konzervativnog erijatskoga modela ureenja drave i drutva
Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava, Muslimansko bratstvo i salafisti predloìli su uvo|enje {erijatskoga zakona, nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Me|u njima, Amr Moussa, nekada{nji generalni sekretar Arapske lige, javno je reagirao: [ta oni èle u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide, zabraniti no}ni ìvot, prodaju alkohola, jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana, koliko ih je u Egiptu, ne bi imali nikakva
40
prava. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat - kinematografija, sloboda, trbu{ni ples, pjevanje, a samo zato {to neki ljudi èle vahabitsku dràvu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke, ènama zabranila vo`nja, a nemuslimani smatrali nevjernicima. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon, jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad. S obzirom o kakvoj se brzini radilo, iskori{tena je situacija, povoljna za ihvanije i salafiste. Svojom ùrbom iznenadili su cijelu naciju, jer je prethodno Veliki Morsi Ustavotvornoj skup{tini, kojom su
dominirali islamisti, dao rok do februara 2013. godine. Kako su nacrt Ustava, koji je njima odgovarao, ve} imali pripremljen, on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. Vijest je sa rado{}u podràna i od aktuelnoga vo|e dràve, a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija, predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka, koji ìvi i radi u Kataru. Hvale}i novi Ustav, kao nikada bolji, El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje, jer svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom, èle}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja. Iza ovakve retorike, u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku, o~ekuje se da Egipat napokon ide naprijed, u povratak islamu, ~ime }e trasirati put drugim dràvama i narodima u procesu povratka islamu. To su uvertire (zvane nigdje veze; i}i naprijed u povratak!), koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mreàma, pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. Naravno, ako
USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE
JAD I BEZNA\E
Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice
kaète javno bilo {ta druga~ije, progla{avaju vas kjafirom (onaj koji radi protiv islama). Ustav je postao centralno pitanje najteè politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi, 24. juna, do{ao na ~elo dràve. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 stru~njaka, glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dràve. Bez namjere da uvrijedim, slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u dènnet!), bradate likove u dèlabejama, sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!), u dru{tvu samo dviju pokrivenih èna (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini), koje su samo {utjele i pljeskale. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. [erijat se ovdje ne moè implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji, gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura, tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dràve i dru{tva. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dràvna religija. Arapski je zvani~ni jezik. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. godine. Prema toj usporedbi, citirani lan 2, koga su se i u svijetu upla{ili, prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom, te je najstariji islamski univerzitet na svijetu, Al-Azhar, dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. Prava i slobode su u
starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka, dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. U svakom slu~aju, Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga reìma, {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na dìhad i hilafet. Kaè: Dolazi, dolazi islam! (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: Pomozite svoju vjeru svojim ìvotima i krvlju svojom, va{im ènama, va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. Branit }emo ga na{im imecima, djecom i ìvotima. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. Egipat vas sada treba, o dobro~initelji! (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoruàni, a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima, ve} poku{avaju do}i do kompromisa.) Zaista je drskost kada neko sa strane, recimo iz bo{nja~kih krugova, ko ne vidi, pa mu treba otvoriti o~i, po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku odbjeglih iz islama svojoj vjeri, dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv, bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo, jer ne èle diktaturu. Revolucija nije zavr{ena. Dok je Boìji Poslanik s.a.w.s mirno pozivao u islam, a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda, nikoga nije prisiljavao, ~ak mu je i èna Marija, koja je rodila Ibrahima, ostala u svojoj vjeri. Zna~i, nema prisile u islamu. Naàlost, ovi islamisti sada teè (i izgleda da }e uspjeti) napraviti islamsku dràvu po svojim ar{inima, tipa Irana, gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije, koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone, a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije, jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere.
41
EVROPA, ODMAH PROTESTI U NATO eka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon ega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za lanstvo
U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. U Mariboru, odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje, gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera, kojeg optuùju za umije{anost u korupciju. Ovo nisu protesti, ovo je pobuna, op}enarodni ustanak - tako je na dru{tvenim mreàma u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani, Mariboru, Ptuju, Celju... Protesti u Sloveniji trebali bi se odràvati povremeno, a veliko finale najavljuje se za 21. decembar. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita, u slovenskim gradovima, biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima.
BiH NA PUTU KA NATO-u

BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje, a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu
BRISELSKA POLEMIKA
Vi{e od 11.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno boì}no drvo na centralnom trgu u Briselu. Potpisnici peticije optuùju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha
Uprkos politikim preprekama, u tehnikom smislu BiH napreduje prema NATO-u, a njeni predstavnici uestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godinje organizira
V
42
rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem, ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza, po~etkom sedmice u Briselu, kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh
Rasmussen: Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i èlimo da budemo sigurni da zemlje koje teè ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove. Zapadni Balkan, prvenstveno Kosovo, bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odràvao u Briselu. Dràvna tajnica
e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni

vo (MAP), ali za to ipak nije bilo osnova. I dalje se ~eka da bh. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. îm se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini, BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo, potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. U tehni~kom smislu, BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza, jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. Slobodno se moè re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje, a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu, ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. Osim toga, Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oruànih snaga BiH u misiji u Afganistanu. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u, iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu, taj se proces opstuira na politi~kom nivou. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine, na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu, BiH uvjetno primljena u MAP, uz uvjet da 63 lokacije uknjiì na dràvu BiH. Pripreme za knjiènje imovine, koju bi, ina~e, koristilo Ministarstvo odbrane BiH, su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija, Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a, jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. marta, Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knjiènju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knjiènju imovine nije postignut, tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo, na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH, zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. Hrvatska, koja je ~lanica NATO-a postala 2009. godine, prethodno je u MAP-u provela sedam godina. (D. Savi})
da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Gradske vlasti kaù da je instalacija dio ovogodi{nje teme svjetlo. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor, a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom, ali manja boì}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg.
DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU

Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH, poru~ili su Mary Ann Hennessey, {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH, Tija Memi{evi}, direktorica Evropskog istraìva~kog centra, i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije, smatra Hennessy, pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda, a BiH moè imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatraìla da otvoreno podrè gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda, dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi, te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike moè nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dràvnog ministarstva.
SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da, ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru, li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i traìti da se odobri Akcioni plan za ~lanst-
Mary Ann Hennessey
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Val protesta {iri se Deèlom Poni{tena privatizacija Feroelektra Rusko-ruski rat za naftno trì{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans
Stani Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza

Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva, koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. godine, kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}, direktor Agencije, i Boìdar Mati}, predsjednik Nadzornog odbora Agencije. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je àlba konzorcija tri kompanije iz Visokog, koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro, ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. Konzorcij se kasnije àlio drugostepenom organu - federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. Uz izravnu podr{ku SDP-a, Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu, ali time problem nije bio rije{en, budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. To je na koncu i potvr|eno. Kantonalni sud u Sarajevu, nakon punih sedam godina, utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22,5 miliona KM, Stani}i su investirali svega 1,6 miliona KM, a umjesto zapo{ljavanja novih radnika, Stani}i su dijelili masovne otkaze. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju minimalac i to neredovno, posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana uloìti àlbu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo, a u slu~aju da se pomire s izre~enom presudom, imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku - Vladi Federacije BiH.
PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE
Slovenija Slovenija je je u u posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara
Zato tone Slovenija

Vijest objavljena sredinom ove godine, da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice, izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. Do ju~er uzorna ekonomija, kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dràve, postala je novi evropski bolesnik ~ije }e lije~enje, poput Gr~ke, pasti na teret Evropske unije. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zaduènosti ove dràve: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzaduènija dràva nastala raspadom biv{e Jugoslavije. U trenutka ulaska u Evropsku uniju, dakle 2004. godine, inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak - 11,3 milijarde ameri~kih dolara. No, ve} naredne godine ino dug Deèle porastao je za oko 4 milijarde, sa 11 na 15 milijardi dolara, a
44
ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. Ukratko, nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6,5 milijardi dolara godi{nje, pa je na kraju 2011. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zaduèniji od prosje~nog Hrvata, a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga, Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza - trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. Osam godina kasnije, trgovinski deficit Deèle uve}an je za ~etiri puta, {to je prije svega posljedica postupnog, ali kontinuiranog slabljenja trì{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim trì{tima balkanskih dràva.
Zarubenjeft ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi

Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim trì{tem Srbije, ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom trì{tu. Tokom protekle godine Gazpromnjeft je zakora~io na trì{te Republike Srpske, gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi, a od prije nekoliko dana i na trì{te Federacije BiH, preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS), {to uklju~uje mreù od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu, Pan~evo, ~iji su proizvodni kapaciteti, nakon modernizacije i pro{irenja, neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog trì{ta. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. Na meti ruskog Gazpromnjefta, sasvim logi~no, nalaze se najblià trì{ta, prije svih BiH i Hrvatska. S mreòm od 36 benzinskih pumpi u BiH, Gazpromnjeft }e preuzeti 10 posto naftnog trì{ta BiH, ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. Proboj ruskog Gazpromnjefta na trì{te BiH najteè }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju, Zarube`njeft, koja od
NOVI NAFTNI IGRA^

Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno trì{te BiH
2007. godine suvereno kontrolira naftno trì{te Republike Srpske, uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mreù benzinskih pumpi. Zarube`njeft je tako|er primoran pro{iriti poslovno trì{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim
ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. No, Gazpromnjeft je o~ito iza{ao s boljom ponudom. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na trì{tu Hrvatske, gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe.
Zabrinjavajui pad izvoza BiH

Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji, ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM, dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7,3 milijarde KM, a u 2012. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7,6 milijardi KM.
45
PALESTINA-IZRAEL
LEKSIKON
OD A(rafata) DO (idova)
Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]
PALESTINSKO-IZRAELSKI
Prolonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske dravnosti otvoreno je novo poglavlje u viedecenijskoj, krvavoj povijesti odnosa izmeu Palestine i Izraela; Na suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih linosti, pojmova koje su obiljeile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje
46
KO, GDJE, KADA, ZA[TO

S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dràvnost Palestine.
Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad poèli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali metar po metar i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.
D: Denin
A: Arafat
Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je cionist uba~en iz Egipta, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i èstokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dràvnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.
koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dràvi.
B: Barak
Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udruìo s jastrebovima, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.
Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se stvari posloè. Arapi optuùju Izrael da mreòm jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne zaìvjeti odrìva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dràve kojima je Izrael okruèn dovesti do njegove propasti.
: ekanje
Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da èle mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.
: avo
C: cionisti
Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje traìo u obnovi dràvnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dràve na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz
Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i {to ranije i plodnije roditeljstvo, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.
: udoree
Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dràvom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.
E: Egipat
Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i prejakih rije~i na{ao se sada pomalo u raskoraku.
D: Dodik
Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja otvaranje (Fatiha je 1. sura u Kuranu), osvajanje (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao Fatih) i pobjeda. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim.
47
F: Fatah
PALESTINA-IZRAEL
remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predlaè djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.
Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdràla od glasanja u UN-u o palestinskoj dràvnosti. Nedaleka joj e{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, e{ka (tada jo{ ehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE
Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas
Lj: Ljubljana
G: Gaza
Mogla je to biti pove}a plaà nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je najve}i konc-logor na otvorenom na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.
stincima zgrabili su Hamas, Islamski dìhad i sli~ni.
H: Hebron
Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime Halil, spominju napad B. Goldsteina na ljude u dàmiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u nultoj intifadi pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i dàmije i sinagoge, i napetosti.
Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove dàmije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga oteàva i ~injenica da su sada tu dvije dàmije AlAksa i kupola na brdu. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.
J: Jeruzalem
Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u e~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.
M: muslimani
I: islamisti
Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kriàrske pohode (nazivaju}i ih sveti rat), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optuùju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, ìvotni ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bjeè na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.
K: krani
Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dràve, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dràvi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje dàmije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.
N: Nazaret
Nj: Njemaka
Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdrànima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel poùrila je naglasiti privrènost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dràva odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.
Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-
Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ublaìo je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-
L: Lieberman
Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dràvnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.
O: Obama
48
KO, GDJE, KADA, ZA[TO

podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbliàvanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.
Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dràvljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da èle ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.
U: Um-al-Fahm
jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dràvnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dràve moè do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator moè biti jedino Amerika.
izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.
P: Palestina
Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa p (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao b). Dràva je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.
Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odrìva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dràve. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.
S: Said
Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani moè biti pitanje ìvota i smrti, ali svima je voda doista ìvotno bitna i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.
V: voda
R: razmjena
Jedna razmjena (zemlja za mir) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga razmjena, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz uèg Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom pravu na povratak), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu
Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je zlo~inac iz Sabre i [atile. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odràni ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.
: aron
Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za ìvot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan ìvot.
Z: zemlja
Dràva ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim
T: Turska
Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), izdali Isusa.
49
: idovi
SB U LAKTA[IMA
[ERIF IZ LAKTA[A
Iako se zbog sukoba interesa povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee
50
DODIKOVO KO[ARKA[KO ÛDO
KK IGOKEA
REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA
klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj, trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. Dodiku je, ~ini se, kao velikom navija~u Partizana bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici, pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve da pobijedi Partizan... ovaj Igokea. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo, a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. Mile Dodik je navija~ Partizana, ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove, volim ga kao ~oveka, jer on voli sport. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u ìvotu, koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. Ina~e u ìvotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am, ali {to se Dodika ti~e, mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u, ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine, nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a.
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
Senzacionalni rezultati koarkakog kluba IGOKEA iz Laktaa u ABA ligi zaprepastili su sportsku, posebno koarkaku javnost u cijeloj regiji; reporteri SB prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrai iz Laktaa odrali as koarke svojim dojueranjim idolima koarkaima Partizana u utakmici u kojoj je beogradski klub imao viestruko brojniju navijaku podrku
ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu, naselju pored Lakta{a, a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan, tim za koji navija pola Republike Srpske, pa se ~inilo kako Igokea, zasada najbolji tim regionalne ABA lige, igra na gostovanju u Beogradu. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo, zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i, kazao je jedan od njih, u majici sa natpisom Ruski obraz. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Iskusna, disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23, zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima, a trener novinarima po zavr{etku me~a.
Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u ìvotu Milorada Dodika a Igokea, ~ini se, njegov ìvotni projekat. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu, bio je iznimno talentiran za ovaj sport, ba{ kao i njegov brat Goran, sada{nji predsjednik kluba. Me|utim, kako tvrde, otac im je branio da treniraju, tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. godine zvao Potkozarje. U njemu su igrali Milorad Dodik, zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav a|o, ministar zdravlja Ranko [krbi}, Miloradov brat Goran Dodik, Predrag Vranje{, Rade Grgi}, Ljubi{a Varda, Boris Spasojevi}...
DVA BRATA RO\ENA

Kako je klub kasnije dobio ime, niko sa sigurno{}u ne zna. Neki kaù kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice - Keja. Sada{nji predsjednik kluba, Goran Dodik, koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa, jednom je prilikom kazao: Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima, licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru, pa je prvi dio njegovog
NEKA POBIJEDI... BOLJI

U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik, predsjednik RS-a,
Porodica Dodik je projektom IGOKEA osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a

51
SB U LAKTA[IMA
CIJENA USPJEHA
O cijeni uspjeha Igokee u RS-u se ne pria

Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. Zvani~no, dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca, jednog od osniva~a SNSD-a, ko{tala je deset i po miliona maraka, no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8.129.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. Gradnja je po~ela u augustu 2008. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja, otvorena je 2010. godine. Kako su tada tvrdili mediji, gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu, jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine, ali to tada nije smatrao posebnim problemom. Nekoliko mjeseci
TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA

Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima
kasnije, kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena, Savjet za razvoj Republike Srpske, kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik, odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta
za razvoj. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Nezvani~no, milion maraka u budèt kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~, ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. Naàlost, ove je
informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora, Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel, u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako, barem ove sezone, Igokea nema finansijskih problema.
imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba. Goran je zvani~no predsjednik tima, no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda, ne samo kada je o ko{arci rije~. Uo~i utakmice, Milorad Dodik izi{ao je na teren, porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se, kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani, dogovarao o mirnom nastavku utakmice. Me~ je pratio iz prvog reda, odmah do terena, sa sinom Igorom i k}erkom Goricom, vlasnicom istoimenog sportskog radija. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee, proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu, no nakon me~a se pridruìo ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen, uz neizostavna tri prsta, izi{ao iz dvorane. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupoàrni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije
52
FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU
Igor Igor Dodik, Dodik, vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke
DODIKOVO KO[ARKA[KO ÛDO

REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I
Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige
Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba
rije{iti neugodnu situaciju. Da, svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je, zapravo, Igokea privatna zabava. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put, od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards, nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova, igrao od [panije do Kine, od Turske do Hrvatske, no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. Bude me pijetlovi, pojasnio je Edwards, na {to je jedan od ~itatelja komentirao: Meni Mile odra le|a da bi tebe budili orozi.
drugog, za tim na terenu. Druìmo se nakon me~a. To su razlozi na{eg uspjeha. Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. Pomalo iznena|uju}e, ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. No, Baji} je oprezan, ne èli govoriti o Euroligi. Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Mislim da smo to ostvarili i èlimo osvojiti titulu prvaka BiH. To su glavni ciljevi, o ostalom ne razmi{ljamo. Jasno, klju~ Igokeinih uspjeha, pored izvanredne organizacije kluba, svakako je, za ove prilike, uloèn ogroman novac. Za
razliku od mnogih timova, Igokea nema problema sa isplatom pla}a. Iako su ugovori tajna, Cliff Hammond, trenutno najbolji playmaker ABA lige, nezvani~no, ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac, sa suprugom i troje djece ìvi u Lakta{ima, nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. Zato valjda i igra tako dobro, pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani, uz zeni~ku Arenu, svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH.
ZAJEDNO SMO RASLI...

Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Krajem 90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podràvao formiranje bh. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako moè zaigrati Euroligu naredne sezone. Da bi se to desilo, trebaju igrati finale ABA lige, a kako stvari stoje, ne bi bilo ~udno da se to i desi. Mogu}e je, ali kako bi to rekao jedan stru~njak, ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. Idemo polako, iz utakmice u utakmicu. Dokle }emo do}i, vidjet }emo, kaè nam je Sini{a [temberger, jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. Nekada{nji igra~ Zadra, [irokog i Splita uìva, kaè u sezoni koju igra u Lakta{ima. Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Ginemo jedan za
53
IN MEMORIAM
U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI; njen kolega Voja Brajovi kae da je Zlata bila ikona svih ovih naih prostora po svojoj ljepoti koja je zraila i koja se moe mjeriti sa ljepotom najljepih glumica svijeta
AVE MARIJA!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
N
54
i~im izazvani, pomislili su mnogi, uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar, te oktobarske ve~eri 2001., kada se igrala predstava Bure baruta. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu, gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je, izme|u ostalih i ostalog, teta s benom, kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde-
NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a
Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. 1971. godine godine
ZLATA PETKOVI] (1954. - 2012.)

ZLATNA ZLATA
Misica iz Povratka otpisanih

Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Zapravo, kada su glumu upisali Zlata Petkovi}, Bogdan Dikli}, Lazar Ristovski , Sneàna Savi} , Ljiljana Stjepanovi}, Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te, film, radio i televiziju, a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu, u ostvarenju Buba{inter, da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije. Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu, da bi potom upisala glumu. Bilo je to 1972. godine. Tek nakon {to je diplomirala, ~etiri godine kasnije, reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih, nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu, pozori{tu i televiziji. No, nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. Ili, nije koliko je mogla. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. Ro|ena je 11. februara 1954. i majka dva sina.
SLAVNA I MAESTRALNA
Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice
setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih, a zbog Marije se, tokom kockanja sli~icama u haustorima, tuklo, zbog Marije se mrelo.
Voja Brajovi: Vreme odnosi sve, pa i lepotu, ali ono to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna dua
Beograda. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. Zaista se ne moè pobe}i od toga da se kaè koliko je Zlata bila jedna ikona, svih ovih na{ih prostora, po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se moè meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. Vreme odnosi sve, pa i lepotu, ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. Bila je jedna tako dobra, pozitivna osoba. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno, najve}i je to gubitak za njenu porodicu, za njenu decu i decu njene dece. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim ìvotnim gubitkom, govori za na{ magazin Voja Brajovi}.
55
NA GUBITKU SMO SVI!

Uglavnom, Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}, odnosno Marija i Tihi, uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove, pro|o{e scenom i nestado{e. Bila je to, vjerovatno, indikacija reditelja Slobodana Unkovskog, koji je Bure baruta reìrao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz
Dragan Nikoli: Zlata je imala sreu da je ipak igrala neke prave uloge, a imala je i nesreu da nije bila dovoljno angaovana
IN MEMORIAM
SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA

Zlata Petkovi} snimljena na plaì Ohridskog jezera
Kontaktirali smo jo{ jednog otpisanog, Dragana Nikoli}a Prleta: Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima, odakle je krenula Zlata, ali i mnogi drugi. Tu je ona postavila neke norme, ne samo kao jedna od najlep{ih glumica, nego mislim i na prijateljske varijante. Bila je èna od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo, bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. Kasnije, ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena, naro~ito na filmu. Mada je imala uspehe, naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. Me|utim, Zlata je bila najvrednija kao osoba. Svi smo na gubitku! I u Beogradu, ~ijim je stanovnicima bila na oku, najpoznatija je kao Marija, da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dràve. Ta uloga ju je, naprosto, obiljeìla. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu.
Stojanovi}evu re~enicu: Ali, mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine, svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. Vi{ak lepote, naravno, nije ne{to {to moè da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. I, naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Ali, to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas, nego zavisi i od nekih drugih ljudi. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge, a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno angaòvana. Voja Brajovi}, pak, govori: Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi, koju je reìrao Branko Ple{a. Iako je u pitanju Alfred de Mise, dakle ne{to {to ljudima moè da deluje hermeti~no, ta predstava je imala jedan dug
ìvot. Igrana je sedamdeset pet, {est puta, {to je za pozori{te jako veliki uspeh.
[IBINA ESKADRILA
Snimanje filma Partizanska eskadrila, Hajrudina [ibe Krvavca, po~elo je 21. maja 1977., na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}, tada Avdi}, u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na, mislim da se bila razvela, a sin joj je ostao u Beogradu. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu, ali se nisam vidjela sa Zlatom. Naàlost! Dobro smo se druìli, zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile, Ljubi{a Samardì}, Bekim Fehmiu, Faruk Begolli, Zlata, ja... Bila je divna, imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu, ba{ kao prave prijateljice. Zlata je ba{ bila zlatna, upravo tako kako joj ime govori, prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno angaòvana, a njegov kolega Voja Brajovi} kaè: Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu ìveli uvek smo negde na trì{tu i uvek smo ne~iji izbor. Jer, ne biramo mi, nas biraju. Mislim da Zlata, naàlost, nije doìvela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. Jednostavno, to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da pokaè u pozori{tu. Zlata Petkovi} preminula je 3. decembra u Beogradu, u 59. godini od posljedica mo`danog udara. Bila je tako lijepa, uvijek se sje}am nje, bila je tako lijepa, kao tog jutra dan...
VI[AK LJEPOTE
îtav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i, Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. Zlatu pamtimo po Otpisanima, Partizanskoj eskadrili, Grlom u jagode, brojnim {ou programima Televizije Beograd. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u reìji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa, spleta Nu{i}evih jedno~inki u reìji Steve @igona. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti, vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. Gluma~ka sudbina tako lepih èna u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine - vi{ak lepote zna~i manjak uloga, tvrdi Gor~in Stojanovi}, umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Mogu}e je i tako da se tuma~i, komentari{e Dragan Nikoli} posljednju
56
DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA
Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii u u filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca
HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST
HUMANA LICA RATNIH ZLOINACA

Pi{e: MAJA RADEVI]
Osuenici za ratne zloine i dalje ostaju rijetko opservirani knjievni junaci na ovim prostorima, a baviti se njihovim moralnim posrnuima, grinjom savjesti i openito humanim osobinama je tabu koji ni knjievnost, niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazii
ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca, Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane, studentice germanistike iz Beograda, koje je sudbina spojila u Berlinu, uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini, koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu, nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit, Sddeutsche Zeitung i Geo, Ljubi} je ro|en 1971. godine u Zagrebu, a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj, Gr~koj, Rusiji i Njema~koj, gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu, a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu.
ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. godine. Prvi se dogodio u no}i sa 14. na 15. juni u ku}i u Pionirskoj ulici, kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em, te Mitrom Vasiljevi}em ìve spalili vi{e od 60 ljudi, ve}inom staraca, èna i djece. Drugi, jednako uàsan zlo~in je ìva loma~a u naselju Bikavac 27. juna 1992., kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. Preìvjela je samo jedna djevoj~ica. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije, a njegov prevodilac, slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje
NEKOM NEKOM HEROJ, HEROJ, NEKOM NEKOM ZLOÎNAC ZLOÎNAC
Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optuèniku optuèniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u
NA[ HEROJ
Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala, u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a, intelektualca i ljubitelja Shakespearea, kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u, a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu, jeste kako jedan ~ovjek za nekoga moè biti heroj, a za druge zlo~inac, te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optuènika za
58
PSIHOLO[KI PROFILI ZLOÎNACA

Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili
BONACA JE TUGA
PSIHOLOKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: Nakon svakog rata, pa tako i ovog, ratne traume se artikuliraju, i to prije svega iz vizure rtve. Meutim, kad se radi o zloincima, na je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima, a ne da se s njima identificiramo kao to je sluaj sa rtvama, kae Slavenka Drakuli
je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. Prije nekoliko godina, 2006. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. U njoj sam pisao o svom ocu, o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije, da bi na kraju dospio u Njema~ku. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
di~nom istorijom. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta, pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine, iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak, a za druge ratni zlo~inac. A
potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen, primjera radi, u k}er takvog ~ovjeka. I tako sam, misao po misao, na kraju napisao ~itav roman, ispri~ao je Nicol Ljubi}. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki, a koji su dali poseban doprinos knjièvnosti
59
HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST

na njema~kom jeziku. Uslijedila je i knjièvna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi, a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka ita~ - obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne doìvljavamo kao ljude poput nas samih, jer su sposobni u~initi nepojmljivo - ubiti nedu`no dijete ili ènu. P Po~eo sam od fikcije, a zatim sam traìo konkretan odnos sa realno{}u. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a zavr{io u Den Haagu, gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu, kaè ovaj autor. Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio, a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobliè shvatili de{avanja u proteklom ratu. Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima, Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije, kao i ostali likovi u romanu. Ljubi}ev negativac zapravo to nije - on je intelektualac {irokih svjetonazora, omiljeni profesor i {ekspirolog, briàn otac, a mo`da je ~ak i krivo optuèn za jezive zlo~ine koje mu pripisuju... Portretiranjem ratnih zlo~inaca, odnosno optuènika za ratne zlo~ine u knjièvnom djelu iz veoma zanimljive, po mnogima provokativne i kontroverzne FILMSKA OLUJA
Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz hakih zakulisnih igara i birokracije

Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. Njegova drama Oluja, koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala, veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu, a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine, prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. Glavna junakinja filma je ha{ka tuìteljica Hannah Maynard, koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a optuènog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. Kada klju~nog svjedoka uhvate u ko ntradiktornom iskazu, Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja... Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH, Danske, Njema~ke, Holandije i [vedske. Prikazan je na festivalu u Berlinu, a osvojio je, izme|u ostalih, nagradu Amnesty Internationala, nagradu njema~kih art kina, kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost.
ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA

Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala
Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja
IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE I I REALNOSTI REALNOSTI
60
BONACA JE TUGA
perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica, novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. Njeni likovi, za razliku od Ljubi}evih, nisu bili izmi{ljeni. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili, objavljenoj 2003. godine, Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optuènika i osu|enih pred Tribunalom, me|u kojima su Slobodan Milo{evi}, Ratko Mladi}, Radislav Krsti}, Biljana Plav{i}, Goran Jelisi}, Draèn Erdemovi}... Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu druè i slo`no podràvaju jedni druge, prave}i tako budale od svih nas. Sli~no kao Ljubi}, i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti, voza~i, konobari, policajci, pretvorili u krvolo~ne ubice. Sakupljaju}i materijal za knjigu, ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optuènike, analiziraju}i njihove reakcije, govor, gestikulaciju, odijevanje... Mislim da je normalno da se nakon svakog rata, pa tako i ovog, ratne traume artikuliraju, i to prije svega iz vizure `rtve. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima, ali ima i kratkih pri~a pa i romana. Me|utim, kad se radi o zlo~incima, na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima, a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama, rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. Tako rje{avamo dva problema: prvo, s monstrumima, dakle izrodima od ljudskog roda, nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka, patolo{ki slu~ajevi. Drugo, ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji, jesmo li sami sposobni za zlo~in, je li zlo dio ljudske prirode itd. Dakle, efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne èlimo baviti zlo~incima.
javnosti, ali i knjièvnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdràne, {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga, ~ija je fiktivna optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg-
radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena doìvotna kazna zatvora, i dalje ostaju rijetko opservirani knjièvni junaci, a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima, gri`njom savjesti i op}enito humanim osobinama je tabu koji ni knjièvnost, niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i.
ÛDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI

Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optuènika i opisa zlo~ina za koje su optuèni. Posebno joj je to, kako kaè, bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a, zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a, vr{njaka njezine k}eri koji je, prema svjedo~enjima, ustvari hladnokrvni ubojica, osu|en na 40 godina zatvora. [to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca, sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta, kaè Slavenka Drakuli}. Zanimljivo je da su njena knjiga, kao i Ljubi}ev roman, ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. Reakcije
61
EKONOMISTA I POETA
ZAPIS O MILORADU Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na

{vedski jezik, toliko hrabrosti nemam
aktuelno i {to se vezano za knjièvnost i oko knjièvnosti doga|a u Bosni i Hercegovini, kaè Milorad Peji} za na{ magazin.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
MILORAD PEJI, Bosanac koji je ve dvadeset godina nastanjen u vedskoj, prvi je dobitnik novoutemeljene godinje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR; iroj javnosti gotovo nepoznat, tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je jo 1985. godine
odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da knjièvne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno, jer ipak nosi ime Maka Dizdara? Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e angaòvan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je
MAK JE NEIZBJE@AN
Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina ìvim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knjièvnih tokova, njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. Sama nominacija za Nagradu ne mora, naravno, ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. Pa mi je zato drago {to
poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knjièvnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put, {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je, izgleda, ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas, veli Peji}. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI
Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u
62
TUZLAK MI[O I HYPERBOREA

PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE
The Story Of Bonnie And Clyde

Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Krv je pala u crnobijeloj tehnici, Amerika je odahnula. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati, leào je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. @ivot je postao prazan i besmislen. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina, prestao je {pijunirati kom{ije, prestao je smi{ljati zamke... Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice.
BOSNA U SKANDINAVIJI
Pjesnik Milorad Peji}, dvadeset godina stanovnik [vedske, do sada je objavio tri knjige pjesama
iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati, ali je Mak jednostavno neizbjeàn. Njemu ne treba reklama, a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Nema {anse ni da ga prodajemo jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti tma i tmu{a neprebolna. Za mene je Mak neizbjeàn zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. Koliko znam, Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik, ali ne i na {vedski. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. Toliko hrabrosti nemam. Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a 1985. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. Ve} dvadeset godina ìvi u [vedskoj. Ja sam uvijek pisao poeziju. Sporo i po malo, knjiga pjesama za deset godina. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv, ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da ìvim od literature. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne ùrim da objavljujem. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga, obja{njava Milorad Peji}. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar, a drugu knjigu pjesama, O~i klju~aonica, objavio je prije jedanaest godina.
LIJEPO JE U BOSNI DO]I

A, {ta je Hyperborea, pitamo njenog autora. Na po~etku obrazloènja ìrija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom... Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde
sunce nikada ne zalazi. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je ìvio sre}no u izobilju. Njihovo ìvotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina, pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj ìvot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi dekodirana u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj ìvim ve} vi{e od dvadeset godina. Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku, bez imalo pretjerivanja, do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali, sistemati~ni i veoma dobro informisani. Sreo sam neke od njihovih {pijuna i u Tuzli i u Sarajevu. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom, a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju ìvi ve} dvadeset godina s njima a da to, zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku, nisu primje}ivali. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije, ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je, kako sam ranije rekao, neprevodiv. U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman, ~ak sam napisao i dva poglavlja, ali nisam u prvi mah bio zadovoljan, tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. Ta me ideja nije napustila, ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta duèg slobodnog vremena u komadu kojeg za sada jo{ nemam, kaè Peji}. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli... G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom
Nagrade. Jedan dio od toga {to sam napisao moè posluìti i kao odgovor na ovo pitanje, a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne bosanske elite je o~igledna u Bosni. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode, unato~ svemu, kulturu na vrhunskom nivou. Izgleda da u nedostatku hljeba Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima, izlo`bama, knjigama, filmskim festivalima, pozori{nim predstavama... Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja - u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije.
63
BAJKE BRA]E GRIMM
Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obiljeila odrastanje djece u cijelom svijetu: Ivica i Marica, Crvenkapica, Pepeljuga, Snjeguljica, Trnoruica, Carevo novo ruho, sve su to bajke koje su sakupila i objavila braa JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuriui eksplicitne seksualne prizore i incest, a pojaavajui nasilje; saznajte ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a ta princeza apcu i zato su Bajke nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemakoj zabranjene
Pi{e: ADISA BA[I]
HAJKE NA BAJKE
N
64
ekada davno, davno, u jednoj dalekoj zemlji, ìvjela su dva brata, Jacob i Wilhelm. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro, morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. Druè}i se sa piscima, zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi, od usamljenih starica u bolnici, do drugarica njihovih sestara, djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. Preko ~etrdeset
Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari, feministice, antifa{isti, bri`ni roditelji...

200. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI

ljudi je pri~alo, a Jacob i Wilhelm su biljeìli. Me|utim, ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. Obdareni knjièvnim darom, kao i darom za jezik, neke pri~e su prepravljali, dora|ivali po svom ukusu. Dvadesetog decembra 1812., prije dvije stotine godina, objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki, koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci, nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a, bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka, traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.
SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE

Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara u u ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga
ULJEPANE ULJEPANE VERZIJE VERZIJE
Do danas su bajke za neke njema~ke istraìva~e ostale smrtno ozbiljna stvar. Profesor Hans-Jrg Uther iz Gttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu
ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oi, zla maeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papue i plee u njima dok ne umre, a vjetica iz Ivice i Marice bude iva spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli
BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU I I KU]U KU]U
U U davna davna vremena vremena dok dok su su se se èlje èlje jo{ jo{ ispunjavale..., ispunjavale..., ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka KinderKinder- und und Hausmrchen Hausmrchen bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. 1812.
oti{ao u penziju, a kolosalni istraìva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. Za 2015. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije, a profesor Uther kaè da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude ìv raditi na njenom usavr{avanju. Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. Wilhelm Grimm je, me|utim, dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke, kaè njema~ki profesor, jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi, Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki. Pou~ena prvim iskustvom, ne upusti se sa njim u razgovor, nego produì kod bake, a starica smisli kako da ga se rije{e. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk, privu~en mirisom, upadne u njega i udavi se. Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta naào, kaè se na kraju... Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret65
BAJKE BRA]E GRIMM
OMILJENA OMILJENA DJEÎJA DJEÎJA KNJIEVNOST KNJIEVNOST

Bajke Bajke vole vole sva sva djeca, djeca, bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja
vorenog u àbu. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem, ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. U pravoj bajci, princezi se àbac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi, ot~ara i pretvori u krasnog princa. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je blià duhu dana{njeg vremena, ali je, naàlost, pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata.
vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki, smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda, spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi-
nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga, pasivnosti ènskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja, a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izloèna u medijima i putem filmova, bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. Uprkos svim prigovorima, prou~avaoci knjièvnosti i psiholozi su odavno primije-
RODITELJSKA PA@NJA
Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i, u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku, a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. Vje{tica iz Ivice i Marice bude ìva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. Ove pri~e su proète istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom, napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. Krajem Drugog svjetskog rata, sa66
GOETHE INSTITUT
Konkurs za savremenu bajku

na osnovu kolaà iz Grimmovih bajki, a profesori iz zemlje i inostranstva }e dràti predavanja o zna~aju bajki za istraìvanje njema~koj jezika i knjièvnosti, kao i o bajkovitom u knjièvnosti. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm, a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber, poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga.
Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obiljeàvaju 200. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Tako }e 12. decembra studenti odigrati predstavu
200. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI

BEZBROJNE EKRANIZACIJE sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. Vuk nije samo mu{ki zavodnik, nego otjelovljuje i sve asocijalne, animalne tendencije u nama. Crvenkapicina ugroènost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti, za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. Sluzava àba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena, predstavljaju polne organe; penjanje uz stepenice seksualni doìvljaj; zatvoreni prostor je vagina, a okretanje klju~a u bravi polni akt. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi, a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja, {ira, dublja ili alegori~na zna~enja. Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. Djeca to vole, pravda pobje|uje, dobro bude nagra|eno, zlo ka`njeno, i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece, obja{njava profesor Uther. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene, pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta, on zapravo ostvaruje svoje èlje, uspijeva posti}i nemogu}e, pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. Bajke su knjièvna remek-djela, ali nisu recept za ìvot, rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog uìtka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a, a èlje se jo{ uvijek ispunjavale...
Samo u ovoj godini snimljene su ak dvije Snjeguljice

Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm, a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron, a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart, proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo, ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. godine, a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma, preko animiranog filma, pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata, tehnologija filma se razvijala, ali je odu{evljenje bajkama ostajalo.
NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA I I LOVAC" LOVAC"
Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe
tili da djeca vi{e uìvaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knjièvnosti za djecu. I to sva djeca, na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena, i prosje~na, i ona koja zaostaju u razvoju. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. Po njegovom mi{ljenju, dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna, opsjednuta strahom, destruktivna, ponekad ~ak i sadisti~ka. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno, a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki, knjiga Djeci trebaju bajke, do danas je doìvjela preko petnaest izdanja. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim
67
PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI
CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ELIO UMRIJETI SLIKAJUI

Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta)
Naa novinarka posjetila je izlobu Cezanne i prolost - tradicija i kreativnost, otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpeti; do sredine februara tu e biti izloena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA, posuena iz svjetskih muzeja
Slikati ne zna~i kopirati objekat, ve} utiske o njemu do~arati bojom, tako je govorio Paul Cezanne, jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam èlio pretvoriti u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert
Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) kaè da je nedvojbeno da ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno. U ~ast ovom, jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a, Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. februara naredne godine i predstavio
stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela, Michelangela, Goye, Delacroixa, Chardina, Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. Brojni Cezannovi radovi, recimo, ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo.
PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM

Djela izloèna u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja
PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA OÎ OÎ
U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu, Cezanneu, jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a, stolje}a, Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti u u Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. 25. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. 18. februara februara naredne naredne
68
ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU

poput Muse dOrsay, Muse du Louvre, Muse de lOrangerie i Petit Palais u Parizu, The National Gallery i British Museum u Londonu, gallerije dArte Moderna u Milanu, Pushkinovog muzeja u Moskvi, Albertina iz Be~a, Metropolitan Museum of Art iz New Yorka... Pored navedenih, na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izloèna su i djela iz privatnih kolekcija, te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba. BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA
Cezanne je cijeli ivot posvetio traganju za jednim novim slikarstvom

Paul Cezanne je ro|en 1839. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz, gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu, {vajcarsku akademiju. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izlaè 1874. i 1877., ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. Cezanne, ipak, nastavlja slikati, napu{ta Pariz, vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja ìvota traì zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. @elio je stvoriti ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost. Umro je 22. oktobra 1906. u Aixu, od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. i 20. stolje}a.
POVRATAK U PROVANCEU
U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti, ~lanovi obitelji, prijatelji, poput francuskog pisca Emila Zole. Cezanne, rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence), poti~e iz imu}ne obitelji, a od vremena kada je upisao College Bourbon, 1853., datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je, sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858., odlazio u duge {etnje. Tri godine kasnije pridruùje mu se Cezanne, a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. Pari{ki period
za njega nije bio uspje{an - ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts, a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu, prelazi na Acadmie Suisse. Izlaè na prvom Salonu odba~enih 1864., a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. To }e mu po}i za rukom svega jednom, 1882., kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom, izabran za ~lana suda, u kojem je svojstvu smio izloìti jednu sliku svog u~enika. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886., sa objavljivanjem Zolinog romana Luvre, u ~ijem }e se glavnom liku, neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru, prepoznati Cezanne.
Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. godine. Vjen~ali su se tek 1886., jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. godine. Cezanne je ovo, ipak, saop{tio majci, a otac je za ro|enje unuka saznao 1878., nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. Ova pomo}, te nasljedstvo nakon o~eve smrti, Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske, gdje se nastanio nakon {to je oènio Marie Hortense. Njeni portreti, poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877.,
te portret gospo|e Cezanne u plavom, predstavljeni su na ovoj izlo`bi. Ovaj vrsni slikar krajolika, mrtvih priroda, portreta od 1870. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875., kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a, koje se danas nalaze u muzejima. Jedina od pet verzija Karta{a, koja je ostala u privatnim rukama, prodata je krajem pro{le godine, za nevjerovatnih 250 miliona dolara. Cijenom je oborila rekord na svjetskom trì{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Cezanne je za ovu sliku, koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti, odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme.
69
KULT MARKET
VOLKSMETAL
MUZIKA Album Anastasis, grupe Dead Can Dance
Volksmetal
Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. Volksmetal band, sa istoimenim albumom, dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. Narodni metal kombinira bavarsku narodnu glazbu, harmonike i trube sa èstokim metal riffovima. Album sadrì dvanaest pjesama.
Kad mrtvi zapleu
THE ROLLING STONES
Grrr!
Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa, evo jo{ nekoliko informacija. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Saznali smo i cijene kompilacija. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara, dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara.
Nakon Nakon 2006. 2006. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma
POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH
BLACK PISTOL FIRE
Big Beat 59
Nekada na tragu pravog èstokog grungea, ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Big Beat 59 je album s naftalinskom produkcijom i potpuno odgovara naslovu, ~ini ga jedanaest pjesama, a dobio je opre~ne kritike. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk, velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili.
Iako je godina na izmaku prepuna revivala, remixa i raznoraznih povratni~kih albuma, jedan vrijedi posebno izdvojiti. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. Za one malo mla|e, to je australski duo sa londonskom adresom, koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. Band je oformljen 1981. u Melbourneu. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. U karijeri, koja je u nekoliko navrata prekidana, okitili su se brojnim nagradama, me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996., kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Za sad drè rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka, {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Iako ga ~ini samo osam pjesama, to ne umanjuje njegovu vrijednost. Album traje ne{to manje od sat vremena, a otvara ga pjesma Children Of The Sun. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Duboke poruke o prolaznosti ìvota, djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji, i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima, obiljeìle su pjesmu. Slijedi naslovna tema, prepuna melodi~nih back vokala i
molskih tema, koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje, a u nju se stapa zvuk starog bizanta. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent, Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno egla nekom filmskom povijesnom spektaklu. Album zatvara pjesma All In Good Time. Kad se sve zbroji, odli~ni aran`mani prepuni guda~a, neobi~ne teme i izvrsna produkcija, preporuke su za album Anastasis. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama, novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin 9. Two Gallants: My love wont wait 10. Alt-J: Breezeblocks
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Kauwboy (Nizozemska, 2012.), reisera Boudewijna Koolea
NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA
Jojo i avka
FILM O TE[KOM ODRASTANJU
Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja?
Juan de Orduna
Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica, koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. U garderobi joj dru{tvo pravi menadèr i nekada{nji ljubavnik, Juan. I{~ekuju}i koncert, njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina, svega {to su proìvjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. Izuzetno zanimljiv film. Ocjena: 4
PASTIR KOSTJA
Divna pri~a koja mo`da moè pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj ìvotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. Dakle, nije rije~ o dje~ijem, obiteljskom... filmu. Rije~ je o drami, tragediji, koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e, dijete. Dje~ak Jojo ima deset godina i ìvi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on èli da ju iznanadi. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka, naàlost, mrtva. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku, ispalu iz gnjezda, koju spa{ava. âvka se veè uz njega i postaju pravi prijatelji. Trauma zbog smrti majke nestaje, dje~ak Jojo je bolje. Sve to uz pticu koja je uz njega. Otac ne dopu{ta to. Izbacuje pticu. Dje~ak tuguje. Po~inje da mrzi. Dobiva ideje za agresivne stvari. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. Ina~e, nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu, za prvi dugometra`ni film. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012., gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine ìri Generacija K plus. Boudewijn Koole, reìser te koscenarist filma, autor, ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. godine. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Reìrao je i producirao mnoge dokumentarne filmove, uklju~uju}i Gilliard (1998.) i
Things to Remember (2007.). Kauwboy (2012.) je njegov debitantski film. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Prebitno je. Dakle, da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju, jer su nedu`na, neupu}ena, nje`na, fizi~ki nemo}na? Da. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. Da li ovom dje~aku ìvotinja pomaè da se bolje osje}a? Da. Da li ìvotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje, zavi~aja, pa i dràve jer nju ~ine i ta djeca? Da. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e - {tete. Promislite... (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. Skyfall (Sam Mendes) 3. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Lincoln (Steven Spielberg) 5. Life of Pi (Ang Lee)
Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov

Grigorij Vasiljevi~ je reìrao ovaj film i bio koscenarista. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. Kada ga na jednoj zabavi zamole da pokaè glazbeno umije}e, on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Dobar film. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. Ocjena: 4
SLJEPO]A
Fernando Meirelles
Film Sljepo}a reìrao je Fernando Meirelles, scenarij je napisao Don McKellar, a baziran je na romanu Josea Saramaga. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e, vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Me|u tamo izoliranim ljudima, bez prikladne zdravstvene njege i nadzora, ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga, koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. Mnogo dobar film! Ocjena: 5
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Arthur Boì} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan, Warner Bros. Pictures, Continental film)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Niski udarci i van ringa
Toyota
ati protiv WBA

Te{ki Te{ki dani dani u u privatnom privatnom biznizu biznizu
ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI]
Duì, {iri i niì od svog prethodnika, Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost, prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. Bi}e dostupan u devet boja karoserije, uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik, tamnozelenu i crnu metalik.
MOTOCIKLI
Honda
NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em.
DESIGN
Jeep
Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere, snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamuflaè. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja, sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat.
Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}, alias Felix Sturm, ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Naime, prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev, koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije, koja je rodila tre}eg sina. Nakon toga, kao zamjena, Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. I na kraju Susi Kentikian, iako je po ocjeni mnogih, ali ne i sudaca, bila bolja, nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. Uvijek i ne ide sve kako treba. Svaki po~etak je teàk. Ni jedan {ampion nije pao s neba, kaè ]ati}. Carina Moreno je iz ringa, u kojem je svladala Susi Kentikian, iza{la kao pobjednica. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. Iako je bila dosta preciznija, ali ne i aktivnija od Carine Moreno, suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian, 97:93. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. Za 25-godi{nju Susi
Kentikian je ovo bio drugi poraz. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. To je smije{no. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. Sve mi ovo li~i na dogovor. Mo`da suci ne razlikuju boje, pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas, izjavio je ]ati}. Taj neko je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). Odre|eni jednostavno rade protiv nas. To je o~igledno. Dobro ih pla}amo. Me|utim, na{ novac vjerojatno smrdi. WBA ìvi od {ampiona kao {to smo Susi i ja, kaè ]ati}. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. Bila je to tijesna pobjeda. Tada sam napravio gre{ku. Taj poraz prihva}am. Me|utim, Susi nije izgubila. Zbog toga }u se boriti, kaè ]ati}. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova, u te{koj Adnan Redòvi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Dakle, ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. (priredio: N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Uz Meunarodni dan osoba s invaliditetom
[VICARSKA
Miris
Mirisi podsti~u sje}anja, ali i kupovnu mo}, tvrde stru~njaci za marketing. U okviru istraìvanja u [vicarskoj, stotine kupaca bilo je izloèno jednostavnom mirisu narandè, te kompleksnoj kombinaciji narandè, bosioka i zelenog ~aja. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici vladao miris narandè.
Pokuaj biti JA
Osobe Osobe s s invaliditetom invaliditetom u u BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva
FIZI^KE, FIZI^KE, MENTALNE MENTALNE I I DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE
FRANCUSKA
Eko-moda
Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu, kako se druga~ije naziva, u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje ìvotne sredine, te od materijala dobijenih recikliranjem.
I ove godine u Bosni i Hercegovini, kao i u ve}ini zemalja svijeta, obiljeèn je 3. decembar, Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom Poku{aj biti JA, koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udruènja, saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obiljeàva se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo, ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. decembra 2006. godine. Konvencija je stupila na snagu 3. maja 2008. godine, nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. Do sada je Konvenciju potpisalo 145, a ratifikovalo 87 dràva ~lanica Ujedinjenih naroda. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom, niti zvani~na statistika, procjenjuje se da u Republici Srpskoj ìvi oko 100.000 osoba s invaliditetom, a u Federaciji BiH 250.000 osoba. Naàlost, u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava, poput pristupa obrazovanju, zdravstvu, uslugama podr{ke, zapo{ljavanju i drugim za kvalitet ìvota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz
Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti, stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno, ali nagore, kaè Suvad Zahirovi}, izvr{ni direktor centra Lotos. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odraàva i na poloàj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. Kao odgovor na krizu, institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom, a {to je neprihvatljiv odnos, dodaje Zahirovi}. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem poloàju. Ove godine u potpunosti su izostala, ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40.000 posjeta i vi{e od 5.000 objavljenih vijesti, te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe angaòvati kao saradnike ovog portala. Mujezin je naveo i poraàvaju}i podatak da od 2009. godine, kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. (Priredila: M. Radevi})
VELIKA BRITANIJA
Alkohol
Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejdèri skloniji zloupotrebi alkohola. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina, koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva, zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati.
73
KULT MARKET
AUSTRALIJA
CRVENI FENJER Ispovijest uvenog fotomodela
Anthea Page
Mrana strana manekenstva
Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. Njene nove seksi fotografije zabiljeìo je David Bellemere za Treats! Magazin.
[OKANTNA PRIÂ
Ameri~ki model Sara Ziff
BRAZIL
Carine Felizardo
Ova 25-godi{njakinja od sada se moè pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odrào u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama.
ENGLESKA
Rosie Jones
Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja, osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima, rado pokaè svoje atribute i na Twitteru.
Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu, pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. Sa svojih 30 godina vi{e od pola ìvota sam radila kao model, od 14. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole, po~inje Sara svoju ispovijest. Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. Uìvam u manekenstvu, poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une, ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. Ve}im dijelom to je zabavan posao, tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. A opet, prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu - i dobrih i lo{ih. Tokom pet godina, koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabiljeìla {ta se doga|a iza kulisa, dobila sam 300 sati materijala. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su, naàlost, bile vrlo uobi~ajene. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting
kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. Moj film je ozna~io prekretnicu - prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. Drugi problem su uslovi rada. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera, velika ve}ina ne dobija velike honorare. Neke su izgubile ìvotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. Ta opsesija ne samo mlado{}u, ve} veoma ekstremnom mlado{}u, je problem. Jedna 13-godi{njakinja moè da bude prirodno mr{ava, kao grisini, na na~in na koji razvijena èna, sa bokovima i grudima, ne moè - niti treba tome da teì. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive? (N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Izloba u Muzeju istorije Jugoslavije
PRI[TINA
Ime i grad
Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je, posebno 70-ih i 80ih, na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji, {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime, njihov grad, koja je otvorena u Stacionu - Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i ène koji drè fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena.
Fenomeni koji su nas obiljeili
SPLIT
Skandal
Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu îke{a, koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Naime, proteklog vikenda îke{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u, prijetio jednom djelatniku teatra, te preno}io u zatvoru.
JUGOSLAVIJA, OD POÊTKA DO KRAJA

Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke
U Muzeju istorije Jugoslavije 1. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja, koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej, uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. Nakon toga je uslijedio je rad sa uìm me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. Kada je koncept usvojen, oformljen je regionalni kustosko-autorski tim, koji ~ine sociolog dr. Jovo Baki}, istori~ari dr. Hrvoje Klasi}, dr. Ivana Dobrivojevi}, dr. Vladimir Petrovi}, dr. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}, kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske, Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine, Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Markovi} iz Srbije. Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. veka postojala dràva inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. Jugoslavija, koja je vi{e puta nastajala i nestajala, menjala ime i granice, politi~ko i dru{tveno ure|enje, obeleèna je izuzetnom kompleksno{}u
nacija i vera, kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju, navode autori izlo`be. Prema rije~ima organizatora, cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan, atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dràvotvornih eksperimenata u 20. vijeku. Ideja nije da se hronolo{ki prikaè slijed najva`nijih doga|aja, nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obiljeìli dràve i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istraìvanja koje èlimo da podelimo sa posetiocima. Istraìvanje nije zavr{eno, ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije, nagla{avaju autori. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca, a tokom njenog trajanja kroz debate, okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. (Priredila: M. Radevi})
NOVI SAD
Kandidatura
Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako, prema signalima iz Brisela, imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. Odluka }e biti objavljena 2016. godine, a 2020. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Premijera filma Body Complete, austrijskog reditelja Lukasa Sturma, bi}e odràna 6. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. Istog dana, samo u 12 sati, na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma, potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}, producent Robert Hofferer, te glumci Asli Bayram, Senad Ba{i}, Adi Hrustemovi}. Tu no}, ali sat kasnije, po~inje premijera predstave Samo nek ne puca, koju je po tekstu Emira Imamovi}a reìrao Dino Mustafi}. Igraju: Alen Muratovi}, Dàna Pinjo, Elma Ahmetovi}, Ajla Cabrera, Sanin Milavi}, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro i Edhem Husi}. Dramaturg je Segor Hadàgi}, a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. U ponedjeljak, 10. decembra, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, u 19 sati, bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow, internacionalne, nezavisne, neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. Odli~ni plakati, pisali smo ve}... Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba, na kojoj }e izloìti slike nastale od 2000. do 2012. godine. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. Je l ono smak svijeta 21. decembra? [ta kaète, jeste? Pa, {ta }emo sad? A, ni{ta, {ta }emo. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu - Sloga, a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei. Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: Organizacioni komitet 5. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a, na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo, u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Grupa KARMA GURU iz Tuzle
Otvorili su nam se apetiti
U Cinemas Clubu - Sloga u Sarajevu 30. novembra odràno je finale Programa Jaeger Music Night 2012. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. Pobijedili su ovi drugi. Iz Tuzle su, a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta, koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine, moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest
mjeseci, a 2012. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. Obi{li smo mnoge festivale u regionu, pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate, ali nekako najdraà nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podràva mlade umjetnike, kaù nam ~lanovi benda Karma Guru. Tako je, Karma Guru. Samo naprijed!
EDINA PAPO, direktorica Baleta Narodnog pozorita Sarajevo

EDINA PAPO
Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati
76
HAMO SALIHBEGOVI, lider sarajevskog Konvoja
Vra}amo se s obrazom
U sarajevskom Cinemas Clubu - Sloga 6. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi, {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. Pa, gdje ste vi? Tu smo, iza kulisa. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da kaè novo. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji, komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava, osmi{ljavali radijske dìnglove i TV reklame, pokrenuli udruènje gra|ana Suncokreti, pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd... A evo sada, odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom, zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. [utnju smo, dakle, prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. Je li O slobodi uvod u va{ novi, peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo, a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom ìvota i okruènjem koji nas svakodnevno priti{}u. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi, trendova, konzumerizma, me|usobnog nepovjerenja, postajemo hladni i tupi. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merdànovi}a i mene, u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merdànovi} ste, da tako kaèm, ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. Moè li se re}i da odràvate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa, pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno, taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu èli{ biti dobar, tako da se moè re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odràvanje forme, a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Razlike izme|u rediteljskih pristupa, samog rada s glumcima na sceni i u studiju, oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce.
Balet o nama
Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odràna u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. decembra, u 19.30 sati. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom, da tako kaèm, gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji ìve na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. Dakle, ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili ìve i dan-danas ovdje, u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, obja{njava Edina Papo, direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima vratio tijelo. [ta to zna~i? On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali, kao i u baletskim ansamblima u Berlinu, Mnchenu... Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in, ne bjeè}i od onoga {to se zove akademizam. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati, ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta, odnosno tu vrstu discipline u tijelu, odgovara Edina Papo. SARAJEVSKI BALET
Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum
Pa, hajde, ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio Mister Bombana. I, naravno, ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo.
77
by DINO BAJRAMOVIC
AIDA ORBADI: U prolom ivotu bila sam vjeverica
Foto: Mario Ili~i}
1. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. 2013., u ulozi Hanne, opereta Vesela udovica.
2. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam.
3. Kako se osje}ate u Sa Kao riba u vodi.
rajevu?
15. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom. 17. Osoba koja vas ìvcira? Nema je... bar ne trenutno.
4. [ta ne morate imati u friìderu? Majonezu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne èlim da idem na pusto ostrvo. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Kremica i {e{ir. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Psiholog.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Vjeverica.
9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. 10. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. Mislim da svima nai|e dan pa traìmo konkretan razlog. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Moramo se potruditi oko sebe i svojih èlja... Mo`da i on jednom stigne.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. Balans je bitan. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Zastanem, duboko udahnem i krenem dalje. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko preìvljavanje ljudi u Bosni.
18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. 19. Tange ili badi}? Tange. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova, definitivno. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. Druìte se i na|ite vrijeme za sebe.
78
KLIN ÔRBA
LJUDI BEZ ADRESE

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Meu ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. To je neviena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopjeaio odnekud iza Karpata, u plemenu junih Slavena. Usudi li se kazati - za to god uhvatim, otpadne - evo ih s nabusitim: Ma, nita to nije, samo malo dotegni, i pazi, bogati, nemoj ovu roletnu da mi obori, jedva sam je zakaio
adala je ki{a; ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. Ovaj put }e biti nafakali, prvi put vas selim po ki{i, kazao je Bajro, glasom smiruju}im i uvjerljivim, kao prorok koji je iz saàljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. Ja nisam kazao ni{ta, jer kraj je do{ao svemu... otpjevali bi Kemo i Prijatelji, i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. A i njima je padala ki{a. Pa sam se mislila: ako se moè pjevati (i plesati) na ki{i, {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. Kad ima{ pozitivan stav, tvrde Oni Pametni Ljudi, onda ti se i najgora mora okrene na dobro. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. On je uvijek u pravu, svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba, i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. godinu, moj dragi, nek se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. Pod jedan, jer je vlastita. Pod dva, jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe, a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. Pa se onda smjestiti, razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta, koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. Tre}e, Bajru sam isplatila iz crnog fonda, pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane, jer bez crnih nema ni bijelih. Toliko o tome. Ide Selidba... Oti{la sam, to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi, sve sam svoje provincijske òhare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu, ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Drè}i krletku u krilu, a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane, i za sve ostale, mrke i sive, dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao, bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak, {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od
svih telefonskih brojeva najduè ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito, kaè: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati, da nam je brè slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija, jo{ koji put pa }u/Vas seliti dàbe, a ja mu kaèm: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer, u njega su pare za/Crne dane, a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se, eto, Bajro i ja svako malo namudrujemo, i u du{u se znamo. ûla sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. Kao, ti ode{ taksijem u novi stan, a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. Ajde bjeì! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi, ina~e na skali traumati~nih doìvljaja poznatoj kao: Triput selit, jednom gorit. Proljetos, u martu ~ini mi se, bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Pred spavanje, dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu, a on mi ujutro za kafom, sav eufori~an, pokaè na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. Pa se i ja obeznanim od sre}e. Ja mo`da i ne znam, ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele; prave i la`ne. ovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e, unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e, umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata, u plemenu ju`nih Slavena. Usudi{ li se kazati - za {to god uhvatim, otpadne - evo ih s nabusitim: Ma, ni{ta to nije, samo malo dotegni, i pazi, bogati, nemoj ovu roletnu da mi obori{, jedva sam je zaka~io. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u padè, bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime, pa - znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dràva (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. Trenutno je crnjak prazan, rebnu li me, slijede}a adresa mi je Centralni zatvor.
79
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Uàsi Kambodè
rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja, ali zloslutno iznutra, mra~an lavirint izolovanih odaja. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je, jedan za drugim, dan za danom, primoravali na seks. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. A nije imala ni 10 godina. Bila je robinja u jednom kambodànskom bordelu. Ukoliko ne bi pristala na seks, ili bi je batinali, mu~ili elektro{okovima, uskra}ivali joj hranu i vodu. [to sam drugo mogla?, pita Lo~ova. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. Pomaè u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu, na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje ìvotne pri~e. To su po~etni~ki napori mlade ène i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. Te godine je jo{ jednom silovana, kada ju je stranac odvukao sa ulice. Ponovio je istu prijetnju. Ubi}u te ako kaè{ nekome. I {utila je. Bila sam mala. Bila sam upla{ena, rekla je nje`nim glasom. U Kambodì, mnogi o~evi siluju svoje k}erke, bra}a siluju svoje sestre. Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu, Kambodà se i dalje oporavlja od brutalnog reìma Crvenih kmera, koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo, koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo.
80
Lo~ova je jednog dana smogla snage da kaè svojoj majci za silovanja. Udarila me. Nije mi vjerovala. Mislim da me ne voli, rekla je. Lo~ova je pobjegla od ku}e, jer je, kako kaè, izgubila povjerenje u svoju porodicu. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. Plakala sam i plakala, rekla je. A onda ju je na{la banda. Pet mu{karaca me silovalo na ulici, ispri~ala je. @eljela sam da umrem. To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna èna i ponudila pomo}. Primila je Lo~ovu u svoj dom ili je Lo~ova bar tako mislila. To je ustvari bio bordel. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca, rekla je. Nisam mogla da vidim svjetlost, samo mrak. Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla, kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. Moje tijelo je bilo u lo{em stanju, uàsnog mirisa, prisjetila se. Po{to je ispri~ala svoju pri~u, policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam, isti~e portparolka istoimene fondacije, koja ima uto~i{ta {irom Kambodè. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambodànki, koje su bile drogirane, zatvarane u kov~ege, {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. Me|u lokalnim stanovni{tvom, seksualna èlja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje.
REAGIRANJA
Muhamed S. Mujki} - Uredni{tvu
Petar oki bio je komandir stanice milicije u srpskom Brkom od poetka maja 92. do januara 93. i bespogovorno je izvravao zadatke branskog SDS-a
(Uspon i pad ministra Petra \oki}a, SB, br. 838)
U kratkoj biografiji Petra \oki}a, koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom Uspon i pad Petra \oki}a, nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. U periodu od 1986., kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. godine, Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od uèg rukovodstva SDS-a Br~kog dr Milenka Vojinovi}a-Belog, \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a, koji su P. \oki}a smatrali nepodobnim Srbinom. Svjestan te ~injenice, \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste, transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu, koji je od aprila 1992. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. U aprilu 1992. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. U toku maja 1992. P. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. To je bio mjesec u kojem je srpska policija, uz podr{ku oruànih jedinica SDS-a Br~kog, bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada, masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja, kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog, koja je formirana 2. juna 1992. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika), koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. Zajedno sa Draganom Veseli}em, na~elnikom SJB Br~kog, P. \oki} (kao druga li~nost srpske policije), sa ekipama sara6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
dnika pomo}nika i policijskih inspektora, bili su u maju, junu i julu 1992. gospodari ìvota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu, preduze}u Laser, Bijeloj i Hadì Pa{inoj dàmiji, podrumima Bolnice i Doma zdravlja, Garnizonu JNA, Hotel Posavini, konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije - tuìtelja i sudija, te donosili nezakonite kaznene presude, uklju~uju}i i smrtne kazne, koje su odmah izvr{avane, npr. nad Huseinom Kr{om, Hajrudinom Muzurovi}em, Ahmetom Hadì}em, Amirom Novali}em, itd. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca, kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom, Goran Jelisi}, Ranko ê{i} i Kosta Kosti}, priznali su da su kao policijski dèlati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila, uglavnom Bo{njaka, me|u kojima je bila i Naza Bukvi}, majka petero (ènske) djece. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. - januar 1993. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karadì}a odlikovana Kara|or|evom zvezdom. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karadì}u i Ratku Mladi}u. Muhamed S. Mujki}, Br~ko
izvje{tavanja, te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak, traìmo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (Slu`bene novine FBiH, br. 75/02 od 1. novembra 2002. godine), u vezi sa objavljenim tekstom Pare na sunce autora Mirsada Fazlagi}a, u Slobodnoj Bosni, broju 838, od 29.11.2012. godine. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}, zajedno sa ostalim ~lanovima NO, imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija, Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO, imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak, koristimo mogu}nost da vam ukaèmo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke, nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predloìo za bilo koju du`nost. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podràvala rad pravosudnih organa i uzdràvala se od komentara i davanja pau{alnih izjava, posebno o istra`nim procesima koji su u toku. U ovom slu~aju, evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo, ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika, nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno, bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke, donese odluku o produènju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora, stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen, a to je striktno po{tivanje zakona i procedura, na ~emu }emo insistirati i traìti od na{ih du`nosnika da se pridràvaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona, isto kao {to to traìmo i od premijera FBiH. Ured za odnose s javno{}u
81
Narodna stranka Radom za boljitak - Uredni{tvu SB
Petar Juri nije lan stranke, niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predloio za bilo koju dunost
(Pare na sunce, SB, br. 838)
U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH, unapre|enja demokratskog dru{tva, po{tovanja novinarske etike i principa istinitog
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 06.12.2012

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 06.12.2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

64 BAJKE BRA]E GRIMM

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

20 MILAN I SREDOJE LUKI]

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a

Diplomatski zimski bazar

RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA

Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ACO, BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI

Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI

egovi} i kakve veze s njim imaju Iran, Haag, KOS...

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. NOVEMBAR

PETAK, 30. NOVEMBAR

Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikia i Lijanovia?

Relativni pobjednici izbora u Srebrenici, SDA i SBiH, eliminirani iz op}inske vlasti

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES

SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU

TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES

Tihi protiv Izetbegovia i Mehmedovia

Nasuprot Tihi}u, koji preferira konvenciju, glavnina strana~ke baze instistira na

IZETBEGOVI]EV ADUT ZAMOR MATERIJALA

Politiki rivali spremili Izetbegoviu vru doek

POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI]

STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE

TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM

inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje, izme|u ostalog, propisuju da

ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU

SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA

MILAN I SREDOJE LUKI]

LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA

NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

MILAN I SREDOJE LUKI]

Presuda Zdravku Tolimiru za zloine u Srebrenici

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

GOTOVINA, HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI!

BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA

CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA

I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU