You are on page 1of 34

CeSIDova Mala Biblioteka

RECNIK POJMOVA O IZBORIMA

OSNOVNIH I TERMINA

CeSIDova Mala Biblioteka

CeSIDova Mala Biblioteka

Prof. dr Marijana Pajvani

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA


izdava CENTAR ZA SLOBODNE IZBORE I DEMOKRATIJU za izdavaa
Dr Slobodanka Nedovi

I TERMINA O IZBORIMA

urednik Male biblioteke


Dr Marijana Pajvani

design & layout


Branko Gavri TOTAL DESIGN

lektor i korektor
Vidojko Jovi

tampa
Tipografic, Beograd

tira
500 primeraka

Beograd
august 2001.

CeSID
Kralja Milutina 21/V, 11000 Beograd, Yugoslavia (381 11) 32 35 436, 33 42 762, 33 42 771, 33 43 553 http://www.cesid.org e-mail: cesid@cesid.org.yu cesid@bitsyu.net

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

UVOD

toku izbora graani - birai i drugi uesnici izbora sreu mnotvo specifinih izraza ije znaenje nije uvek dovoljno poznato. Mnogi od ovih termina vode poreklo iz komparativne izborne prakse. Tek odnedavno, sa uvoenjem viestranakih izbora i u naoj, danas sve bogatijoj, literaturi o izborima susreemo ove termine. Pojedini izrazi teko su prevodivi na na jezik, a u izbornoj terminologiji esto se koriste. Kolokvijalna upotreba nekih, inae rasprostranjenih, termina nije precizna (npr. birako pravo - pravo glasa), pa je potrebno objasniti njihovo znaenje i sadrinu. Protekla decenija viestranakih izbora odlikovala se i estim promenama tipa izbornog sistema. U nastojanju da se itaocima ovog tiva priblie osnovna obeleja razliitih tipova izbornih sistema prikazani su osnovni tipovi izbornih sistema, vrste kandidatskih lista, metode i tehnike glasanja, metode preraunavanja osvojenih glasova u mandate. Oni itaoci koji pokau vei interes za sistemska pitanja izbora, uz objanjenja mogu nai i numerike primere karakteristinih izbornih sistema. Rukovoeni navedenim razlozima, kao i edukativnom misijom Centra za slobodne izbore i demokratiju - CeSID-a, nudimo itaocima izbor vanijih termina i pojmova ije znaenje i sadraj kratko predstavljamo. Autor U Novom Sadu, 28. VIII 2001.

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

AKLAMACIJA (lat.- acclamatio - klicanje, uzvikivanje) Naziv za jedan od naina glasanja prilikom odluivanja. Za glasanje aklamacijom karakteristino je da se odluuje bez pojedinanog glasanja i bez prebrojavanja glasova. Glasanje se odvija razliito (npr. prostim izvikivanjem, pljeskanjem koje oznaava odobravanje). Glasanje aklamacijom izraava optu saglasnost, jednoglasno glasanje, pristanak svih koji u glasanju sudeluju. AKTIVNO BIRAKO PRAVO Pravo graana da bira lanove predstavnikih tela i druge organe dravne vlasti koje biraju neposredno graani. Ovo pravo stiu punoletni, poslovno sposobni dravljani, ponekada i uz ispunjavanje dodatnih uslova (prebivalite u izbornoj jedinici i dr.). U nekim zemljama birako pravo u ogranienom obimu (npr. izbor lokalnih organa vlasti) imaju i stranci. Razlozi za gubitak aktivnog birakog prava su gubitak dravljanstva i oduzimanje poslovne sposobnosti. U zemljama u kojima postoji kazna lienja graanskih prava osuda na ovu kaznu povlai gubitak prava glasa. U najveem broju zemalja birako pravo je garantovano kao subjektivno javno pravo graana. Birai se ovim pravom mogu ali ne moraju koristiti. U nekim zemljama (npr. Grka, Belgija) birako pravo se smatra javnom funkcijom. Posledica ovakvog stanovita je obaveza glasanja. Krenje ove dunosti se sankcionie. ALTERNATIVNI GLAS Poseban nain glasanja. Naziva se i jedan prenosivi glas. Bira ima jedan glas koji dodeljuje alternativno jednom, nekolicini ili svim nominovanim kandidatima. Glasaki listi moe imati dva oblika:

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Na primer:

U prvom sluaju, na glasakom listiu se nalaze imena kandidata, a bira upisuje redosled po kome kandidatima dodeljuje svoj alternativni glas. U drugom sluaju, na glasakom listiu je ispisan redosled glasanja, a bira upisuje ime kandidata uz odgovarajui broj. Koristei se pravom alternativnog glasanja, bira moe izabrati jednu od sledeih mogunosti: Prva, bira daje glas samo jednom kandidatu. Upisuje broj 1 uz ime kandidata koji uiva njegovu naklonost, ili uz redni broj 1 na glasakom listiu upisuje ime kandidata za koga glasa. Na primer:

Prednost alternativnog glasa u veinskom izbornom sistemu jeste u tome to zamenjuje viekruno glasanje i otklanja njegove slabosti. Koristi se u Irskoj, na Malti, u Australiji. APSOLUTNA VEINA Apsolutna veina je jedan od oblika veinskog izbornog sistema. Poznata je i pod nazivima sistem iznad polovine veine ili sistem viekrunog glasanja. S obzirom na nain glasanja, razlikuju se tri tipa apsolutne veine: sa vie uzastopnih glasanja, sa alternativnim glasanjem i sa preferencijalnim glasanjem. U izbornim sistemima koji poivaju na naelu apsolutne veine, u jednoj izbornoj jedinici se bira, po pravilu, jedan poslanik (uninominalne izborne jedinice). Pravilo izbora je da mandat osvaja onaj meu nominovanim kandidatima koji dostigne najmanje polovinu glasova biraa. Kako se ova polovina glasova izraunava u odnosu na neki ukupan broj, mogui su razliiti oblici apsolutne veine, s obzirom na to koji ukupan broj se uzima kao osnovno merilo za obraun apsolutne veine. Praksa izbornih sistema pokazuje da se apsolutna veina izraunava na dva naina: Prvi uzima u obzir ukupan broj biraa upisanih u biraki spisak i prema ovom broju izraunava apsolutnu veinu. Takva apsolutna veina naziva se stroijim oblikom apsolutne veine. Primer: birako telo broji 100 000 biraa za osvajanje mandata primenom stroijeg oblika apsolutne veine potrebno je najmanje 50 000 glasova. Drugi uzima u obzir broj biraa koji su izali na biralita i prema njemu izraunava apsolutnu veinu. Ova veina naziva se blaim oblikom apsolutne veine.
11

Druga, bira glasa za nekolicinu kandidata po redosledu koji oznaava brojem pored imena kandidata ili upisivanjem imena kandidata pored odreenog broja. Svoje alternativne glasove bira dodeljuje po redosledu koji sam izabere, ne preskaui redosled, najpre prvom, potom drugom, treem itd. kandidatu. Na primer:

Trea, bira daje alternativno svoj glas svakome od kandidata dodeljujui ga, redosledom koji sam izabere, poevi od kandidata koji uiva najveu naklonost biraa pa sve do kandidata za koga ima najmanje simpatija.
10

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Primer: birako telo broji 100 000 biraa na biralista je izaslo 40 000 biraa za osvajanje mandata primenom blaeg oblika apsolutne veine potrebno je najmanje 20 000 glasova. BAENI GLASOVI "Baenim glasovima" u uninominalnim izbornim jedinicama nazivaju se svi glasovi preko 50 % koje osvoji kandidat stranke koja je favorit izborne utakmice. U izbornim jedinicama u kojima se bira samo jedan kandidat ovi glasovi ne utiu na osvajanje poslanikog mesta, jer je za osvajanje poslanikog mesta dovoljan i samo jedan glas preko polovine glasova. Svi glasovi osvojeni preko tog broja suvini su u konkretnoj izbornoj jedinici. Oni su izgubljeni, jer ne doprinose osvajanju mandata. Zato se nazivaju baenim glasovima. Ali, ovi glasovi mogu biti od odluujueg znaaja za osvajanje mandata u nekoj drugoj izbornoj jedinici, u kojoj kandidati stranke favorita ne uivaju dovoljnu popularnost. Zato se pri postavljanju granica izbornih jedinica vodi rauna da glasovi biraa ne budu baeni u prazno, ve da se optimalno iskoriste i osvoji to vei broj mandata. BADENSKI SISTEM Jedna od metoda raspodele poslanikih mesta u proporcionalnom izbornom sistemu. Prvi put je primenjen prema Ustavu Badena iz 1919. godine, pa otuda naziv badenski sistem. Karakteristika ovog sistema jeste mogunost da se pri raspodeli mandata iskoriste i svi preostali glasovi s kandidatskih lista u pojedinim izbornim jedinicama. U ovom sistemu glasa se za dve vrste kandidatskih lista koje istie predlaga. Jedna lista se istie u izbornoj jedinici, a druga za vie izbornih jedinica ili za celu zemlju (opta, jedinstvena, dravna). Mandati se najpre rasporeuju kandidatskim listama koje su istaknute u izbornim jedinicama. Raspodela mandata izmeu kandidatskih lista u izbornim jedinicama vri se primenom nekog od metoda proporcionalne raspodele mandata, ali se pri raspodeli u obzir uzima samo ceo broj izborne kvote. Glasovi (razlomak, decimala) koji su preostali po izbornim jedinicama sabiraju se za svaku od kandidatskih lista ponaosob. Zbirni ostatak glasova za
10

svaku od kandidatskih lista prenosi se na jedinstvenu (optu, dravnu) kandidatsku listu svake od politikih stranaka. Na osnovu zbirnog ostatka glasova, primenom nekoga od metoda raspodele mandata u proporcionalnom izbornom sistemu, preostali mandati dele se izmeu jedinstvenih kandidatskih lista. Ovakvim nainom raspodele mandata neutraliu se posledice cepanja birakog tela izmeu vie izbornih jedinica (izgubljeni, baeni glasovi) i postie vii stupanj proporcionalnosti. BIAS (engleski - kosina, nagib, naklonjenost) Povlaivanje jedne politike stranke u odnosu na druge. Naziv potie iz britanske izborne prakse. Bias izazivaju inioci izvan izbornog sistema koji se odraavaju na izborni sistem i utiu na ishod izbora, kao i faktori koji su deo izbornog sistema i koji dovode jednu politiku stranku u povoljniji poloaj u odnosu na ostale. Bias karakterie izborne sisteme koji poivaju na relativnoj veini. U proporcionalnim izbornim sistemima redak je. BIRA Graanin koji je ispunio uslove za sticanje birake sposobnosti i po tom osnovu stekao pravo da bira i bude biran u lokalna ili centralna predstavnika tela ili u druge organe dravne vlasti u ijem izboru neposredno sudeluju graani. BIRAKA SPOSOBNOST Biraka sposobnost znai da je graanin ispunio ustavom i zakonom propisane uslove koji se trae za sticanje birakog prava. Biraku sposobnost imaju punoletni, poslovno sposobni dravljani. BIRAKI ODBOR Organ za sprovoenje izbora koji priprema, organizuje i rukovodi glasanjem na birakom mestu. U sastav birakog odbora ulaze lanovi koje imenuje izborna komisija (stalni sastav) i lanovi koje delegiraju predlagai kandidata ili podnosilaca izbornih lista (proireni sastav).
13

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

BIRAKI SPISAK Biraki spisak (registar biraa, knjiga biraa) jeste evidencija o biraima. Sastavlja se u formi propisanoj zakonom. Vodi se po slubenoj dunosti, a vode ga organi vlasti (organi koji vode evidenciju o prebivalitu graana, organi uprave, sudovi i sl.). U biraki spisak se upisuju lica koja uivaju birako pravo. Upis, brisanje i izmene u birakom spisku obavljaju se na osnovu slubenih evidencija ili na zahtev biraa uz podnoenje dokaza o birakom pravu. Biraki spiskovi se vode kontinuirano. Organi koji vode biraki spisak permanentno vre izmene koje su nastupile u birakom telu, kako bi spiskovi bili aurni. U godini kada se odravaju izbori graani se posebno pozivaju da ostvare uvid u biraki spisak kako bi se u njega unele nastale izmene. U izbornoj godini izmene u birakom spisku mogu se vriti samo do odreenog roka, kada se biraki spisak zakljuuje za potrebe konkretnih izbora i objavljuje broj biraa. Biraki spisak je javna isprava to omoguuje uvid u njega kao preduslov da se u njemu izvre potrebne izmene. Biraki spisak se vodi kao jedinstven spisak biraa. Za svako birako mesto sastavlja se, u propisanoj formi, overeni izvod iz birakog spiska. Upis u biraki spisak je i dokaz o birakom pravu graanina. Ako bira nije upisan u biraki spisak on ne gubi birako pravo ve samo ne moe da ga koristi i glasa na konkretnim izborima. BIRAKO PODRUJE Birako podruje oznaava deo izborne jedinice koji se prostire na teritoriji na kojoj ive birai koji glasaju na jednom birakom mestu. Teritorija na kojoj se prostire jedna izborna jedinica podeljena je na biraka podruja. Na teritoriji izborne jedinice ima toliko izbornih podruja koliko ima birakih mesta u toj izbornoj jedinici. BIRAKO PRAVO Jedno od osnovnih politikih prava graana. Garantuju ga meunarodne konvencije o slobodama i pravima graana kao jedno od prava graana na uee u vrenju javnih poslova (npr. l. 25 Pakta o graanskim i politikim pravima, l. 3 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o zatiti sloboda i prava graana). U
14

unutranjem pravu garantovano je ustavom kao najviim i osnovnim pravnim aktom. Obuhvata dva prava: pravo graana da biraju (aktivno birako pravo) i pravo da budu birani (pasivno birako pravo). Osnovna svojstva birakog prava su: Birako pravo je opte (svi graani stiu ovo pravo pod jednakim uslovima). Birako pravo je jednako (svaki glas ima istu teinu, princip jedan ovek - jedan glas). Birako pravo je neposredno (svaki bira lino koristi svoje pravo). Glasanje je tajno (tajnost glasanja titi slobodu biraa da bira). BIRAKO TELO Opti naziv za sve birae koji nastanjuju odreeno podruje (npr. podruje na kome se prostire izborna jedinica ili podruje koje obuhvata odreena teritorijalna zajednica). Tako birako telo za izbor odbornika u skuptinu optine obuhvata sve birae nastanjene na podruju optine, dok birako telo za izbor poslanika u Narodnu skuptinu Republike Srbije obuhvata sve birae u Republici Srbiji. O birakom telu vodi se evidencija u birakom spisku. Ukupan broj biraa (birako telo) objavljuje se pre izbora. U izbornim sistemima u kojima se za punovanost izbora zahteva izlazak na izbore najmanje polovine biraa, objavljivanje ukupnog broja biraa posebno je znaajno. Ukupan broj biraa je u ovim izbornim sistemima osnovno merilo prema kome se ceni da li je ispunjen opti uslov za punovanost izbora. BLOK GLASOVA Jedna od tehnika glasanja. Bira ima onoliko glasova koliko sedita pokriva konkretna izborna jedinica, ali ne moe dati vie od jednog glasa svakome od istaknutih kandidata. Koristi se pri glasanju u veinskim izbornim sistemima sa viemandatnim izbornim jedinicama ili u proporcionalnim izbornim sistemima. BROJ MANDATA U PREDSTAVNIKOM TELU Broj mandata predstavlja broj poslanika u predstavnikom telu. Odreuje se primenom razliitih kriterijuma.
15

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Broj poslanika u predstavnikom telu moe biti unapred odreen u ustavu ili izbornom zakonu. Odreen je kao apsolutan broj (npr. Narodna skuptina Republike Srbije ima 250 poslanika). Broj poslanika deli se, potom, izmeu izbornih jedinica. U veinskim izbornim sistemima koji poivaju na uninominalnom kandidovanju i glasanju za pojedinca obrazuje se onoliko izbornih jedinica koliko se poslanika bira u predstavniko telo. Svakoj izbornoj jedinici dodeljuje se jedno poslaniko mesto. U proporcionalnim izbornim sistemima (kandidovanje po listama i glasanje za kandidatsku listu) poslanika mesta se dele izmeu izbornih jedinica srazmerno broju biraa u njima, te je mogue da svakoj izbornoj jedinici ne bude dodeljen jednak broj poslanikih mesta. Broj poslanika se utvruje u srazmeri sa brojem biraa (ili stanovnika). Odreuje se naknadno i moe se razlikovati od izbora do izbora. Tada se utvruju kriterijumi koji odreuju broj poslanika. Na primer, utvruje se broj biraa (ili stanovnika) na koji se bira jedan poslanik. Tako se odreuje broj poslanika Vea graana Savezne skuptine (na 65 000 biraa bira se jedan poslanik). Broj poslanika e biti poznat neposredno pre izbora, kada bude poznata veliina birakog tela. Broj poslanika u predstavnikom moe biti poznat posle odranih izbora. Tada se kao kriterijum za odreivanje broja poslanika uzima broj palih glasova (broj biraa koji su izali na izbore), i utvruje na koji broj palih glasova dodeljuje se jedno poslaniko mesto. Kako broj palih glasova nije poznat pre ve tek posle sprovedenih izbora, to e se i broj poslanika znati tek posle izbora. On e biti razliit od izbora do izbora, jer zavisi od toga koliko e biraa sudelovati u izborima. Vea apstinencija biraa ima za posledicu manji broj poslanika i obrnuto. Primeri: Broj poslanika je unapred odreen kao apsolutan broj broj poslanika je 100 Izbori A 1 000 000 biraa (stanovnika) 100 izbornih jedinica 10 000 biraa bira 1 poslanika Izbori B 1 100 000 biraa (stanovnika) 100 izbornih jedinica 11 000 biraa bira 1 poslanika

(stanovnika) na koji se bira 1 poslanik broj biraa na koji se bira 1 poslanik je 10 000 Izbori A 1 000 000 biraa (stanovnika) 100 poslanika se bira Izbori B 1 100 000 biraa (stanovnika) 110 poslanika se bira

Broj poslanika odreuje se posle izbora primenom broja palih glasova broj palih glasova na koji se bira 1 poslanik je 10 000 Izbori A 1 000 000 biraa 900 000 palih glasova (90 %) 90 poslanika se bira Izbori B 1 000 000 biraa 800 000 palih glasova (80 %) 80 poslanika se bira

CENZITARNO BIRAKO PRAVO Oblik ogranienog birakog prava za koji je karakteristino da se sticanje birakog prava uslovljava ispunjavanjem zakonom propisanih cenzusa. Cenzitarno birako pravo je prvi oblik u kome se pojavljuje birako pravo. CENZUS Naziv za posebne uslove koje pojedinac, pored optih uslova, mora ispuniti kako bi stekao birako pravo. Priroda ovih posebnih uslova takva je da ih ne mogu ispuniti svi graani. Postoje razliiti cenzusi. Najpoznatiji su imovinski cenzus (sticanje birakog prava uslovljeno je odreenim imovinskim stanjem graana izraenom u posedovanju nepokretnosti ili plaanju odreenog iznosa poreza), domicilni cenzus (sticanje birakog prava vezuje za stalnu nastanjenost na odreenom podruju kroz odreeni period vremena), obrazovni cenzus (od biraa se zahteva da bude pismen ili da ima odreeni stupanj obrazovanja), poreski cenzus (sticanje birakog prava uslovljava se plaanjem odreene sume poreza), cenzus pola (birako pravo imaju samo mukarci, dok su ene liene toga prava) i dr.

Broj poslanika odreen je unapred na osnovu broja biraa


16 17

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

DOMICILNI CENZUS (lat. domus - kua, zaviaj, stalno mesto stanovanja) Jedan od uslova za sticanje birakog prava. Sticanje birakog prava vezano je za prebivaliste biraa na odreenom podruju u odreenom vremenskom trajanju. Domicilni cenzus najee se vezuje za birako podruje ili izbornu jedinicu u kojoj bira ostvaruje svoje birako pravo. D'ONTOV SISTEM Jedna od metoda raspodele mandata u proporcionalnom izbornom sistemu. Nazvan je imenom svoga pronalazaa, profesora d' Honta. Sree se i pod nazivima sistem takmienja lista ili sistem najmanjeg zajednikog delitelja. Prvi put je primenjen u Belgiji 1899. godine. Primena d'Ontovog sistema nalae da se najpre izrauna biraka masa svake kandidatske liste. Biraka masa kandidatske liste je broj glasova koji je lista osvojila u izbornoj jedinici. Potom se biraka masa svake liste deli brojevima 1, 2, 3, ... N (N je broj poslanikih mesta u izbornoj jedinici). Posle rezultata dobijenih primenom navedenog metoda izdvaja se onoliko najveih birakih masa koliko konkretnoj izbornoj jedinici pripada poslanikih mesta. Birake mase za svaku od lista se potom rangiraju s obzirom na njihovu veliinu, i to od najvee do najmanje. Najmanja od njih je zajedniki delitelj. Zajedniki delitelj je kriterijum raspodele mandata izmeu kandidatskih lista. Svakoj listi pripada onoliko mandata koliko je puta zajedniki delitelj sadran u njenoj birakoj masi. Primer: Broj palih glasova je 10 000 U izbornoj jedinici se bira 5 poslanika Istaknute su etiri liste kandidata Lista A je osvojila 4000 glasova Lista B je osvojila 2800 glasova Lista C je osvojila 2300 glasova Lista D je osvojila 900 glasova Najpre se izraunava izborni kolinik za svaku kandidatsku listu. Izborni kolinik liste A je: 4000 : 1 = 4000
16

4000 4000 4000 4000 Izborni kolinik liste B je: 2800 2800 2800 2800 2800

: : : : : : : : :

2 3 4 5 1 2 3 4 5

= 2000 = 1333 = 1000 = 800 = = = = = 2800 1400 933 700 560

Izborni kolinik liste C je: 2300 : 1 = 2300 2300 : 2 = 1150 2300 : 3 = 766 2300 : 4 = 575 2300 : 5 = 450 Izborni kolinik liste D je: 900 900 900 900 900 : : : : : 1 2 3 4 5 = = = = = 900 450 300 225 180

Izborni kolinici se potom razvrstavaju po veliini. U iznetom primeru to e biti: 4000; 2800; 2300; 2000; 1400; 1333; 1150; 1000; 933; 900; 800; 766; 700; 575; 560; 460; 450; 300; 225 i 180. Potom se izdvaja onoliko najveih izbornih kolinika koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici. U primeru postoji 5 poslanikih mesta. Ona e biti dodeljena sledeim listama: - Listi A pripae 2 poslanika mesta, jer ima 2 najvea izborna kolinika (4000 i 2000). - Listi B pripae takoe dva poslanika mesta, jer i ona ima dva najvea izborna kolinika (2800 i 1400). - Listi C pripae jedno poslaniko mesto, jer ona ima jedan najvei izborni kolinik (2300) - Listi D nee pripasti nijedno poslaniko mesto. Primenom d'Ontovog pravila mogue je da neko od poslanikih mesta ostane nerasporeeno. To se dogaa kada jedna ili vie lista imaju jednak i istovremeno isti izborni kolinik, a za raspode19

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

lu preostaje samo jedno poslaniko mesto. Preostali mandat dodeljuje se ili listi koja je osvojila ukupno najvei broj glasova ili listi koja nije osvojila nijedan mandat. DOPUNSKI IZBORI Dopunski izbori se raspisuju u toku trajanja mandata u sluaju kada poslaniko mesto, iz razliitih razloga, ostane upranjeno. U tom sluaju izbori se raspisuju samo za upranjeno poslaniko mesto. Karakteristini su za veinske izborne sisteme u kojima birai glasaju za pojedinanog kandidata, pa nema drugih mogunosti da se upranjeno poslaniko mesto popuni osim izborom od strane biraa. U proporcionalnom izbornom sistemu, gde birai glasaju za listu kandidata, upranjeno poslaniko mesto popunjava neki od poslanika sa liste kandidata. DRUP (DROOP) KVOTA ILI HAGENBAH-BIOFOVA METODA Jedna od kvotnih metoda raspodele poslanikih mandata u proporcionalnim izbornim sistemima. Drup kvota je modifikovani kvotni metod. Razlikuje se od Herove kvote utoliko to umanjuje izbornu kvotu uveavanjem delioca za 1. Potom se kvotni broj uveava jo za 1. Na taj nain se postie da se vei broj mandata na nivou izborne jedinice moe rasporediti na osnovu kriterijuma pune kvote. U tom sluaju je podela mandata na osnovu najveeg ostatka glasova, u kojoj su esto favorizovane manje na raun veih politikih stranaka, bespredmetna. Drup kvota izraunava se primenom sledeeg pravila: ukupan broj glasova = izborna kvota + 1 broj poslanika + 1 Primer: 10 000 (broj glasova) = izborna kvota 1666 + 1 = 1667 5 (broj poslanika koji se bira) +1= 6 Potom se glasovi dati svakoj od kandidatskih lista dele izbornom kvotom. Svakoj listi pripae onoliko poslanikih mandata
20

koliko se puta izborna kvota sadri u glasovima koje su birai dali toj listi. Drup kvota ne osigurava raspodelu svih mandata na nivou izborne jedinice koja poiva na punoj izbornoj kvoti. Iako Drup kvota ne otklanja potrebu za naknadnom raspodelom manjeg broja mandata na osnovu nekoga od metoda raspodele preostalih mandata, njena prednost u odnosu na Herovu kvotu ipak je nesumnjiva jer smanjuje broj nerasporeenih mandata. DVOKRUNO GLASANJE Naziv za izborni sistem (npr. Francuska) koji poiva na kombinaciji apsolutne i relativne veine. Sistem dvokrunog glasanja eliminie potrebu za viekrunim glasanjem i umanjuje negativne efekte izbornog sistema zasnovanog na relativnoj veini. Apsolutna veina se teko postie, naroito ako za jedno poslaniko mesto ima vie kandidata. Da bi jedan od kandidata dostigao minimalno potreban broj glasova za osvajanje mandata, esto je nuno vie uzastopnih glasanja. Viekruno glasanje ima negativne posledice (npr. apstinencija biraa, taktiko glasanje), koje se ublauju razliitim tehnikama glasanja (npr. alternativni ili preferencijalni glas) ili dvokrunim veinskim sistemom. Izbori u dvokrunom veinskom sistemu odvijaju se po sledeim pravilima: U prvom krugu glasanja za osvajanje poslanikog mesta potrebna je apsolutna veina. Izabran je kandidat koji osvoji najmanje polovinu glasova. Apsolutni broj glasova koji je neophodan za izbor u prvom krugu moe biti razliit. U razliitim izbornim sistemima on se rauna u odnosu na razliite ukupne brojeve. Na primer: - ukupan broj biraa upisanih u biraki spisak (u praksi izbornih sistema izuzetno retko) - broj biraa izalih na izbore - broj biraa izalih na izbore uz dodatni uslov da na izbore, da bi oni bili punovani, mora izai najmanje 50 % + 1 bira od broja biraa upisanih u biraki spisak (u praksi izbornih sistema najee se sree) - u odnosu na broj vaeih glasakih listia. U izbornim jedinicama u kojima u prvom krugu glasanja nijedan kandidat nije dostigao minimalno potreban broj glasova za osvajanje mandata, glasanje se ponavlja u jo jednom krugu. Bira21

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

i u tim izbornim jedinicama izlaze jo jednom na biralita kada konano odluuju o ishodu izbora. Mandat osvaja kandidat koji ima najvei broj glasova u odnosu na svakog drugog kandidata. U praksi izbornih sistema najee se ograniava broj kandidata o kojima se glasa u drugom krugu. Pravilo je da se u drugi krug glasanja ukljuuju samo dva kandidata iz prethodnog kruga glasanja koja su osvojila najvei broj glasova. Ponekad se i u drugom krugu glasanja, kao opti uslov validnosti izbora, zahteva da na biralita izae najmanje odreeni broj biraa (npr. 25 %, ili 12,5 %). EFEKAT GRANICE Naziv za takvo postavljanje granica izmeu izbornih jedinica koje dele birako telo naklonjeno odreenom kandidatu (kandidatskoj listi). Takvo postavljanje granica izmeu izbornih jedinica umanjuje anse za izborni uspeh odreenog kandidata (kandidatske liste). Cepanje birakog tela naklonjenog odreenom kandidatu (kandidatskoj listi) naziva se jo i efekat sudaranja ili efekat odbijanja. EKSPLICITNI PRAG GLASOVA (lat. explicitus - izrean, otvoren) Naziv za jednu od izbornih prepreka. Eksplicitni prag glasova je, procentualno izraen, zakonom propisan minimalni broj glasova koji treba da osvoji kandidatska lista da bi stekla pravo uea u raspodeli mandata. Izraunava se na nivou izborne jedinice. Ako je birako telo podeljeno na vie izbornih jedinica eksplicitni prag glasova e biti nii i obrnuto. Naziva se jo i zakonski prag, vetaki prag ili eliminacioni kriterijum. ELEKTOR (IZBORNIK) Lica koja graani biraju neposredno, a koji potom, kao elektorski kolegijum, biraju neposredno organe vlasti. Elektorski izbori su oblik posrednih izbora. GERRYMANDERING U teoriji izbora gerrymandering oznaava politiki pristrasno postavljanje granica izbornih jedinica. Termin vodi poreklo iz
22

izborne prakse SAD, od imena guvernera drave Masausets (Gerry Elbridge) ijem izbornom uspehu je doprinela pristrasno oblikovana izborna jedinica. Izborna jedinica je oblikom podseala na salamandera, pa otuda kovanica gerrymander. Pristrasno postavljanje granica izbornih jedinica vodi rauna o koncentraciji (ili o disperziji) biraa naklonjenih odreenom kandidatu. Stvaranjem ovakvih izbornih jedinica na izborni rezultat moe se uticati na dva naina. Prvi se manifestuje postavljanjem granica izbornih jedinica koje maksimalno obuhvataju birako telo naklonjeno odreenom kandidatu, odnosno politikoj stranci. U izbornoj jedinici koncentrisani su birai naklonjeni odreenom kandidatu (politikoj stranci). Ovakve izborne jedinice nazivaju se utvrenjima (bunkerima). Drugi nain postavljanja granica izbornih jedinica poiva na disperziji (rascepkanosti) i podeli birakog tela. Birako telo koje je naklonjeno odreenom kandidatu (stranci) cepa se izmeu vie izbornih jedinica. Tako se neutralie izborni potencijal toga kandidata (stranke), to ima za posledicu gubitak na izborima. GLASANJE Radnja kojom bira ostvaruje svoje aktivno birako pravo. Glasanje moe biti javno ili tajno. Javno se glasa kada se odluuje o nekoj stvari (npr. glasanje o zakonu). Tajno se glasa o linosti (npr. izbor poslanika). U veinskim izbornim sistemima glasa se za kandidata, a u proporcionalnim izbornim sistemima za kandidatsku listu. U izbornim sistemima postoje razliite metode glasanja (npr. preferencijalno, alternativno, kumuliranje glasova, glasanje sa dva glasa i sl.), kao i razliite tehnike glasanja (npr. na glasakim listiima, putem magnetnih kartica, pomou kuglica i sl.). GOMILANJE GLASOVA Sabiranje svih glasova koji preostanu na kandidatskim listama posle raspodele mandata izvrene na osnovu celih brojeva izbornih kvota. U izbornim jedinicama raspodeljuju se mandati izmeu kandidatskih lista uzimajui u obzir samo ceo broj izborne kvote, a ne i razlomak, odnosno brojeve iza decimale. Na kandidatskim listama preostaje jedan broj glasova, oni koji ne ine ceo broj izborne kvote. Ti glasovi se nazivaju ostatak glasova. Ostatak glasova se sabira za svaku od kandidatskih lista u
23

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

svakoj od izbornih jedinica. Ovaj postupak naziva se gomilanje glasova, a rezultat dobijen sabiranjem ostatka glasova naziva se zbirni ostatak glasova. U izbornim jedinicama ostaje i izvestan broj mandata koji nije rasporeen, jer nijedna od kandidatskih lista nema ceo broj izborne kvote, pa mandat ne moe biti rasporeen. Ti mandati nazivaju se nerasporeenim mandatima. Oni se rasporeuju izmeu kandidatskih lista na osnovu zbirnog ostatka glasova. HAGENBAH-BIOFOVA (HAGENBACH-BISCHOFF) METODA Jedna od kvotnih metoda za raspodelu mandata u proporcionalnim izbornim sistemima karakteristina po tome to umanjuje izborni kolinik uveavanjem delitenja za 1. Nazvana je po prezimenima njenih pronalazaa. Izborna kvota po Hagenbahu i Biofu izraunava se na sledei nain: ukupan broj glasova osvojenih u izbornoj jedinici = izborna kvota broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici + 1 Primer: 10 000 (broj glasova) = izborna kvota je 1666 5 (broj mandata) + 1 = 6 Na osnovu izborne kvote mandati se dele izmeu kandidatskih lista istaknutih u izbornoj jedinici. Hagenbah-Biofova metoda je jedan od oblika umanjene izborne kvote. Kao i drugi oblici umanjene izborne kvote (npr. imperijal kvota, Drup kvota), doprinosi tome da se na osnovu celog kvotnog broja vei broj mandata odmah rasporeuje na nivou izborne jedinice, a samo manji broj ostaje nerasporeen i podlee naknadnoj raspodeli. HEROVA KVOTA (HAMILTONOVA METODA) Jedna od kvotnih metoda raspodele mandata u proporcionalnim izbornim sistemima. Nazvana je po imenu Tomasa Harea koji je prvi predloio ovaj metod raspodele mandata. Neto kasnije za
24

istu metodu zalagao se i Hamilton, pa se otuda naziva i Hamiltonova metoda. Najpre se u izborima izraunava izborna kvota primenom sledee formule: ukupan broj osvojenih glasova u izbornoj jedinici = izborna kvota broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici Izborna kvota se potom primenjuje na raspodelu mandata. Oni se dele izmeu kandidatskih lista istaknutih u izbornoj jedinici. Svakoj od lista dodeljuje se onoliko poslanikih mandata koliko se izborni kolinik sadri u broju glasova koji je dat za listu. Primer: ako se u izbornoj jedinici bira 6 poslanika, a lista stranke osvoji 1/6 od ukupnog broja vaeih glasova u izbornoj jedinici, ona moe raunati na 1 mandat. Ukoliko osvoji 2/6 glasova moe raunati na dva mandata itd. IMOVINSKI CENZUS Jedan od posebnih uslova koji je potrebno ispuniti za sticanje birakog prava. Sticanje birakog prava uslovljeno je posedovanjem imovine. U prvo vreme imovinski cenzus je vezivan uz svojinu na nepokretnostima, jer su one bile osnovni pokazatelj imovinskog stanja pojedinca. Kasnije je cenzus svojine na nepokretnostima zamenjen poreskim cenzusom. Sticanje birakog prava vezivano je za iznos poreza koji je pojedinac plaao na svoju (nepokretnu ili pokretnu) imovinu. Visina poreza oznaavala je ujedno i imovinsko stanje pojedinca. Imovinski cenzus nisu mogli ispuniti svi graani. Zato je cenzitarno birako pravo ogranieno birako pravo. IMPERATIVNI MANDAT Termin koji oznaava vezu izmeu biraa i poslanika u kojoj je poslanik obavezan da se, pri odluivanju u parlamentu, pridrava uputstava odnosno instrukcija koje su utvrdili birai koji su ga izabrali. Naziva se jo i vezani mandat, jer poslanik nema slobodu da u parlamentu glasa prema sopstvenom uverenju ve je vezan instrukcijama biraa. Ako prekri njihove instrukcije, poslanik moe biti opozvan.
25

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

IMPERIJAL KVOTA Jedna od kvotnih metoda za raspodelu mandata u proporcionalnim izbornim sistemima. Prednost imperijal kvote nad drugim kvotnim metodama jeste u tome to doprinosi pravilnijoj raspodeli mandata. Samo mali broj mandata u izbornoj jedinici ostaje nerasporeen primenom celog kvotnog broja. Imperijal kvota izraunava se na sledei nain: ukupan broj glasova datih kandidatskim listama = imperijal kvota ukupan broj mandata u izbornoj jedinici + 2 Primer: 10 000 (broj glasova) = izborna kvota 1429 5 (broj poslanika koji se bira) + 2 = 7 IMPLICITNI PRAG GLASOVA (lat. implicatus - koji se podrazumeva) Procentualno izraen broj glasova koji je potreban za osvajanje poslanikog mandata na nivou izborne jedinice. Visinu implicitnog praga glasova odreuje broj izbornih jedinica u zemlji. Ako je broj izbornih jedinica veliki, implicitni prag glasova e biti nizak, i obrnuto. Naziva se jo i prirodni prag. INDEKS PROPORCIONALNOSTI Indeks proporcionalnosti je odnos udela glasova koji je osvojila kandidatska lista jedne politike stranke u ukupnom broju glasova prema udelu mandata koji su dodeljeni njenoj listi u odnosu na ukupan broj raspoloivih mandata u izbornoj jedinici. Indeks proporcionalnosti je pokazatelj stupnja proporcionalnosti u proporcionalnim izbornim sistemima. IZBORI Izbori su sredstvo, a pravila o izborima nain obrazovanja organa vlasti. Na izborima se zasniva legitimitet vlasti. Laiciziranjem
26

politike vlasti osnov njenog legitimiteta postaje podrka graana izraena njihovim neposrednim ueem u izboru organa vlasti. Izborna prava zato nisu samo individualna prava graana ve i osnovna veza izmeu graana i vlasti. Otuda izborno pravo nije samo subjektivno pravo graana, ve ima i javno-pravne karakteristike. Principi i pravila na kojima poivaju izbori odreuju poloaj graana kao nosilaca narodnog suvereniteta. Sadraj sloboda i prava i nain ostvarivanja izbornih principa i pravila govore i o poloaju graana u konkretnom ustavnom i politikom sistemu. Sadrina izbora, kao jedinstvo izbornih pravila i principa i njihovog praktinog ostvarivanja, jeste razliita. Razlike postoje ne samo meu pojedinim ustavnim sistemima, ve i u okviru istovetnog ustavnog sistema u pojedinim periodima njegovog razvoja, jer se izborni sistemi menjaju. Zbog znaaja koji imaju u ustavnom sistemu izbori su ureeni pravnim propisima. Ustavom se ureuju osnovni izborni principi i naela, dok se procedura i postupak izbora ureuju zakonima. IZBORNA APSTINENCIJA (lat. abstinentio - uzdravanje, odustajanje) Naziv kojim se oznaava neizlazak biraa na izbore. IZBORNA JEDINICA Pojam izborne jedinice odreuju sledei elementi: broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici, veliina birakog tela koje obuhvata izborna jedinica i teritorijalno prostiranje izborne jedinice. Sva tri elementa moraju biti istovremeno ispunjena. Svakoj izbornoj jedinici pripada odreeni broj poslanikih mandata. Svaka izborna jedinica obuhvata odreeni deo birakog tela. Najzad, svaka izborna jedinica prostire se na odreenom teritorijalnom podruju. Izborne jedinice se odreuju zakonima o izbornim jedinicama. Osnovno merilo koje se primenjuje na obrazovanje izbornih jedinica jeste jednakost birakog prava (naelo jedan ovek - jedan glas). Pored toga, prilikom obrazovanja izbornih jedinica uzimaju se u obzir i drugi inioci: demografski, regionalni, istorijski, geografski, ekonomski, dravno ureenje, teritorijalna organizacija i dr. Postizanje optimalne usklaenosti ovih, po mnogim svojstvima, raznorodnih inilaca, nalae briljiv odnos prema formiranju
27

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

izbornih jedinica. Razlikuju se dva osnovna tipa izbornih jedinica: izborne jedinice u kojima se bira jedan poslanik (jednomandatne, uninominalne izborne jedinice) i izborne jedinice u kojima se bira vie poslanika (viemandatne, plurinominalne izborne jedinice). Obrazovanje izbornih jedinica povezano je sa tipom izbornog sistema. Male (jednomandatne, uninominalne) izborne jedinice odlikuju veinske izborne sisteme i uninominalno kandidovanje. Vee (viemandatne, plurinominalne) izborne jedinice karakteriu proporcionalne izborne sisteme i kandidovanje po listama. Svaki od ovih sistema ima i prednosti i nedostataka. U malim izbornim jedinicama vei su izgledi da bira poznaje kandidata kojem dodeljuje svoj glas, dok je u velikim izbornim jedinicama ovakva mogunost manja, pa bira prvenstveno glasa za politiku stranku, a ne za kandidata. IZBORNA KOMISIJA Organ za sprovoenje izbora koji se obrazuje u svakoj izbornoj jedinici (izborna komisija izborne jedinice) i na nivou drave (centralna izborna komisija). lanovi izbornih komisija se imenuju od strane parlamenta (stalni sastav), kao i od strane politikih stranaka koje su istakle svoje kandidate (kandidatske liste) na izborima (proireni sastav). Nadlenost izbornih komisija vezana je za organizovanje i pripremanje izbora, staranje o zakonitom sprovoenju izbora, odluivanje o povredama materijalnog i procesnog izbornog prava i utvrivanje rezultata izbora. IZBORNA KVOTA Izborna kvota je procentualno izraen broj glasova koji je potrebno osvojiti za jedno poslaniko mesto. Izborna kvota izraava ujedno i prirodni prag glasova. Ona je znaajna i za izraunavanje vetakog (zakonskog) izbornog praga. Vetaki izborni prag je uvek vii od izborne kvote. Izborna kvota se izraunava tako to se broj glasova (uzet kao 100 %) deli brojem poslanika koji se biraju u izbornoj jedinici. Primer: Ako se bira 100 poslanika izborna kvota e biti 10 % jer je: 100 % : 10 = 10 %
28

U naem primeru za osvajanje poslanikog mesta potrebno je osvojiti najmanje 10 % glasova biraa. IZBORNA (KANDIDATSKA) LISTA Predlozi kandidata za poslanike koje, u proporcionalnim izbornim sistemima, istiu politike stranke, njihove koalicije, graani i drugi subjekti koji raspolau pravom kandidovanja. Nazivaju se jo i kandidatskim listama. Postoje razliiti tipovi izbornih lista: zatvorene, blokirane, vezane, slobodne, slabo strukturirane, krute i dr. IZBORNE JEDINICE-BUNKERI Naziv za izborne jedinice ije su granice postavljene tako da maksimalno obuhvataju birae naklonjene odreenom kandidatu ili politikoj stranci. Izborna jedinica-bunker koncentrie sve glasove potencijalnih biraa i doprinosi izbornom uspehu kandidata (kandidatske liste). Primer je za pristrasno oblikovane izborne jedinice. IZBORNE RADNJE Izborne radnje obuhvataju razliite aktivnosti koje se odvijaju po postupku propisanom u ustavu i zakonu. S obzirom na redosled po kome se odvijaju, izborne radnje se mogu grupisati na: Aktivnosti koje prethode glasanju Aktivnosti koje prethode glasanju imaju za cilj pripremu izbora. One obuhvataju: - donoenje odluke o raspisivanju izbora - kandidovanje poslanika (pojedinano ili isticanjem kandidatske liste) - izbornu kampanju - registraciju biraa - obrazovanje organa za sprovoenje izbora - obrazovanje izbornih jedinica - odreivanje birakih mesta - pripremanje izbornog materijala - prijem izbornog materijala.
29

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Aktivnosti na dan izbora Na dan izbora u toku trajanja glasanja odvijaju se sledee aktivnosti: ureenje birakog mesta kontrola izbornog materijala pre otvaranja birakog mesta kontrola i peaenje glasake kutije utvrivanje identiteta biraa glasanje (na birakim mestima, izvan birakih mesta, putem pisma).

Aktivnosti koje se odvijaju tokom itavog izbornog postupka Neke izborne aktivnosti odvijaju se od momenta donoenja odluke o raspisivanju izbora, pa sve do saoptavanja i objavljivanja rezultata izbora. Najznaajnije meu njima su: posmatranje izbora od strane domaih i stranih posmatraa medijsko praenje izbora kontrola izbora od strane uesnika u izbornom procesu odluivanje o zatiti izbornih prava ukoliko su povreena.

Aktivnosti posle zatvaranja birakih mesta Posle zatvaranja birakih mesta teku aktivnosti koje se mogu grupisati na one koje teku na birakom mestu i one koje se odvijaju u izbornim komisijama. Aktivnosti na birakom mestu obuhvataju: - utvrivanje broja biraa koji su izali na izbore - utvrivanje broja neupotrebljenih glasakih listia i deponovanje ovih listia - otvaranje glasake kutije - proveravanje kontrolnog kupona u glasakoj kutiji - odvajanje vaeih od nevaeih glasakih listia - utvrivanje broja nevaeih glasakih listia i deponovanje ovih listia - utvrivanje rezultata glasanja na birakom mestu prebrojavanjem vaeih glasakih listia i konstatovanjem broja glasova koji je osvojio kandidat (kandidatska lista) - sastavljanje zapisnika o radu birakog odbora i rezultatima glasanja na birakom mestu - dostavljanje zapisnika i izbornog materijala sa birakih mesta izbornim komisijama. Aktivnosti u izbornim komisijama izbornih jedinica obuhvataju: - prijem i kontrolu ispravnosti izbornog materijala sa birakih mesta - utvrivanje rezultata glasanja u izbornoj jedinici - saoptavanje rezultata izbora - uvanje izbornog materijala.
30

IZBORNI KOLINIK Jedna od metoda raspodele poslanikih mandata u proporcionalnom izbornom sistemu izmeu kandidatskih lista razliitih politikih partija srazmerno broju glasova koji je osvojila svaka od lista. Mandati se raspodeljuju po sledeim pravilima: Najpre se izraunava izborni kolinik, primenom sledee formule: broj svih palih glasova u izbornoj jedinici = izborni kolinik broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici Primer: 10 000 (broj palih glasova) = 2000 (izborni kolinik) 5 (broj poslanika koji se bira) Izborni kolinik se potom primenjuje na raspodelu mandata izmeu kandidatskih lista. Svakoj listi dodeljuje se onoliko poslanikih mandata koliko se izbornih kolinika sadri u broju glasova koji je osvojila kandidatska lista. Primer: broj palih glasova je 10 000 broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici je 5 izborni kolinik je 2000 u izbornoj jedinici su istaknute etiri liste (A, B, C i D) lista A je osvojila 4000 glasova i 2 mandata jer je:
31

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

4000 (broj glasova) = 2 poslanika 2000 (izborni kolinik) lista B je osvojila 2000 glasova i 1 mandat jer je: 2000 (broj glasova) = 1 poslanik 2000 (izborni kolinik) lista C je osvojila 2000 glasova i 1 mandat jer je: 2000 (broj glasova) = 1 poslanik 2000 (izborni kolinik) lista D je osvojila 2000 glasova i 1 mandat jer je: 2000 (broj glasova) = 1 poslanik 2000 (izborni kolinik) Primenom izbornog kolinika na raspodelu mandata moe se dogoditi da svi mandati ne budu raspodeljeni, kao i da na pojedinim listama preostane odreeni broj glasova koji nije dovoljan za osvajanje jo jednog mandata. Primer: ako bi lista A osvojila 4000 glasova, lista B 3000 glasova, lista D 2000 glasova i lista C 1000 glasova, primena izbornog kolinika dala bi sledei rezultat: lista A osvojila bi 2 poslanika mesta jer je: 4000 (broj osvojenih glasova) = 2 poslanika 2000 (izborni kolinik) lista B osvojila bi 1 poslaniko mesto jer je: 3000 (broj osvojenih glasova) = 1 poslanik 2000 (izborni kolinik)
30

lista C osvojila bi 1 poslaniko mesto jer je: 2000 (broj osvojenih glasova) = 1 poslanik 2000 (izborni kolinik) Lista D ne bi osvojila nijedan mandat jer je broj osvojenih glasova manji od izbornog kolinika. Liste B i C belee ostatak glasova od po 1000, a jedan poslaniki mandat nije rasporeen. Kada svi mandati nisu rasporeeni, a na listama preostane odreeni broj glasova, podela preostalih mandata vri se na nekoliko naina (najvei ostatak glasova, najvei proseni broj, zemaljska kandidatska lista i zbirni ostatak glasova i sl.). IZBORNI PRAG Minimalno potreban, procentualno izraen, broj glasova za osvajanje poslanikog mandata. Razlikuju se prirodni (implicitni) i vetaki (zakonski ili eksplicitni) izborni prag. Vetaki izborni prag eliminie iz raspodele mandata kandidatske liste kojima je procentualno mali broj biraa poklonio svoje poverenje. Zato se naziva i kriterijum eliminacije. S obzirom na broj glasova koje je osvojila, kandidatska lista bi imala pravo da sudeluje u raspodeli mandata (prirodni prag), ali e biti iskljuena iz raspodele mandata jer nije ispunila zakonski prag glasova. Zakonski prag je uvek vei od prirodnog praga. (Videti eksplicitni prag glasova i implicitni prag glasova) IZBORNI SPOROVI Opti naziv za sudske sporove u kojima se odluuje o povredama izbornog prava i zatiti izbornog prava. Nadlenost za reavanje izbornih sporova bila je najpre poverena parlamentu. Smatralo se, naime, da jedino parlament moe odluivati o pitanjima vezanim za izbore povodom kojih postoji spor. U najveem broju izbornih sistema, danas se reavanje izbornih sporova poverava redovnim sudovima ili ustavnim sudovima. U nekim izbornim sistemima obrazuju se posebni, specijalizovani sudovi (ili sudska vea) za reavanje izbornih sporova. Ovi sudovi nazivaju se izborni sudovi.
33

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

IZBORNO PRAVO Termin koji ima vie znaenja. Oznaava skup prava i dunosti uesnika u izborima (materijalno izborno pravo). Takoe naziv za deo pravnog sistema koji obuhvata sve pravne propise koji ureuju izbore (materijalno izborno pravo, procesno izborno pravo, pravila izborne matematike, pravila izborne geografije i tehnika pravila o izborima). Izborno pravo je i naziv za pravnu nauku koja se bavi izuavanjem pravnih pravila o izborima i njihove primene. JEDNOKRUNI VEINSKI SISTEM Jedan oblik veinskog izbornog sistema. Poznat je i pod nazivima ispodpolovina veina, sistem najveeg broja, sistem jednokrunog glasanja, prvi uzima mesto. U prilog jednokrunom veinskom izbornom sistemu istiu se: izbor linosti (bira glasa za jednog od nominovanih kandidata rukovodei se kvalitetima koje poseduje kandidat za koga glasa), jednostavnost (ovaj izborni sistem nije komplikovan ni za birae niti za obradu rezultata izbora) i glasanje koje se zavrava u jednom krugu (birai na biralite izlaze samo jednom). Osnovni nedostatak ovog tipa izbornog sistema je da sastav parlamenta ne izraava adekvatno volju birakog tela. Kandidovanje je pojedinano (uninominalno). Izborne jedinice su jednomandatne (uninominalne), npr. u SAD, Engleskoj, Kanadi. Izuzetno, izborne jedinice su viemandatne (plurinominalne), npr. u paniji, ileu, Brazilu i dr. U jednokrunom veinskom sistemu mandat dobija kandidat koji osvoji vie glasova (relativnu veinu) od glasova koji je osvojio bilo koji od preostalih kandidata koji su uestvovali u izbornoj utakmici. Otuda naziv ispodpolovina veina ili sistem najveeg broja. Za prirodu ovog izbornog sistema znaajan je broj kandidata koji su nominovani za jedno poslaniko mesto. Na poslaniko mesto mogu biti nominovana dva ili vie kandidata. Ako na jedno poslaniko mesto konkuriu dva kandidata, pri dodeli mandata mogue su dve situacije: Prva, kada jedan kandidat osvoji najvei broj glasova, koji je ujedno i apsolutna veina glasova.

A 51 B 49 100 Druga, kada kandidati osvoje identian broj glasova, pa je pitanje koji od kandidata e osvojiti mandat? A 50 B 50 100 U sporu o dodeli mandata tada najee presuuje kocka, jer birai podjednako vrednuju svakoga od kandidata. Ako na jedno poslaniko mesto konkurie etiri i vie kandidata, mandat osvaja kandidat koji je dobio vie glasova od bilo kog drugog kandidata. Broj glasova, potreban za osvajanje mandata, bie vei ili manji zavisno od broja kandidata koji tee jednom poslanikom mestu. Odnos glasovi - mandati moe pokazati veliku nesrazmeru. Primer: A 35 B 25 C 25 D 15 100 A 30 B 25 C 20 D 15 E 10 100 A 25 B 20 C 20 D 15 E 10 F 10 100 A 20 B 15 C 15 D 15 E 15 F 10 G 10 100 A 15 B 14 C 14 D 14 E 14 F 14 G 11 H 4 100 A 11 B 10 C 10 D 10 E 10 F 10 G 10 H 10 I 10 J 9 100

Poveavanje broja nominacija vodi disperziji glasova. Za kandidata koji je izabran moe se rei da je pre izabran glasovima koji su dati protiv njega, nego glasovima koje je sam osvojio. A 35 A 30 A 25 A 20 protiv 65 protiv 70 protiv 75 protiv 80
35

A 15 A 11 protiv 85 protiv 89

34

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Odgovor na ovakav mogui ishod izbora jeste taktiko glasanje kojim bira ugroava poziciju i anse favorita izborne utakmice. Naziva se jo i glasanje za poslednjeg neprihvatljivog kandidata. Nedostaci relativne veine multiplikuju efekat ako se vie izbornih jedinica povee u jedan izborni okrug u kome se bira vie kandidata (polinominalni izborni okrug). Tada od naina obrazovanja i kriterijuma koji se uzimaju u obzir pri obrazovanju izbornog okruga moe presudno zavisiti ishod izbora. JEDNOMANDATNE IZBORNE JEDINICE Izborne jedinice u kojima se bira samo jedan poslanik. Nazivaju se jo i jednonominalne ili uninominalne. (Videti uninominalne izborne jedinice) KANDIDAT Graanin koji uiva pasivno birako pravo, kod koga ne postoje zakonom propisane smetnje za obavljanje poslanike funkcije (parlamentarna nepodudarnost) i koji je istaknut kao kandidat ili samostalno ili na kandidatskoj listi. KANDIDATSKE LISTE Jedan od naina kandidovanja. U jednoj izbornoj jedinici bira se se vie poslanika. Kandidati, po pravilu onoliki broj koliko se poslanika bira, istiu se na listama. Podnosioci kandidatskih lista su najee politike stranke, ali svoju listu kandidata mogu istai i graani (grupa) neposredno. U praksi pravom podnoenja kandidatskih lista najee se koriste politike stranke (samostalno ili u koaliciji). Personalni sastav kandidatskih lista odreuju rukovodstva politikih stranaka, a birai na to ne mogu uticati. Bira glasa za listu kandidata, a ne za linosti ija je kandidatura istaknuta na listi. Glasajui za listu kandidata bira glasa za politiku stranku, a ne za kandidata sa liste. Otuda je mogue da kandidat sa liste koga bira preferira i zbog koga je glasao za listu uopte ne bude izabran. Veza izmeu biraa i predstavnika koji ga reprezentuju u parlamentu je pokidana, a birai esto u personalnom parlamentarnom sastavu ne mogu da prepoznaju svoje izabranike. To je ozbiljan nedostatak proporcionalnih izbornih sistema koji je izloen opravdanim kritikama.
36

Postoje razliiti tipovi kandidatskih lista. - Vezane, zatvorene ili nepromenljive liste - listu kandidata istie politika stranka, a birau ostaje samo pravo da svoj glas da jednoj od lista, ali ne i pravo da bilo ta menja u listi kandidata. - Nevezane, promenljive liste istiu politike stranke, ali birai imaju mogunost intervencije u listi. Liste kandidata se daju unapred, a zakon propisuje koja prava bira ima u vezi sa promenom liste (npr. izmena redosleda kandidata na listi; brisanje pojedinih kandidata sa liste; dodavanje novih kandidata umesto kandidata koji su brisani sa liste i dr.). - Slobodne, otvorene liste se ne utvruju unapred, ve se biraima ostavlja pravo da prilikom glasanja slobodno sastave listu kojoj e dodeliti svoj glas. Nedostatak proporcionalnih izbornih sistema vezuje se i za glasanje po listama. Bira glasa o listi kandidata koju predlae politika stranka, a sam nema uticaja na njeno sastavljanje. Glasajui za kandidatsku listu on glasa prvenstveno za politiku partiju, a ne za kandidate koje je ona istakla na listi. Ovi nedostaci ublaavaju se primenom nevezanih lista ili razliitim nainima glasanja za kandidate na partijskoj listi. KANDIDOVANJE (NOMINACIJA) Pravo isticanja kandidata pripada politikim strankama i graanima. Pravo kandidovanja se stie pod odreenim uslovima (npr. podrka koju birai daju kandidaturi stavljajui svoj potpis na predlog kandidature). U izbornim sistemima koji kombinuju veinski i proporcionalni sistem uslov za sticanje prava na isticanje liste kandidata moe biti i isticanje uninominalne kandidature u odreenom broju izbornih jedinica. Kandidovanje moe biti pojedinano (uninominalno kandidovanje) ili na listama (kandidovanje po listama). Uninominalno kandidovanje karakteristino je za veinski, a kandidovanje po listama za proporcionalni izborni sistem. Kandidovanje po listama izuzetno se koristi i u veinskom sistemu. KLASNO (KURIJALNO) BIRAKO PRAVO Naziv za jedan od oblika nejednakog birakog prava. Odlikuje ga nejednaka teina glasova biraa. U sistemu klasnog birakog prava birako pravo je opte i naelno svaki graanin ima birako
37

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

pravo. Birako telo je, meutim, podeljeno u pojedine grupe (klase, kurije). Podela na klase je, po pravilu, zasnovana na imovinskom stanju biraa ili na nekom drugom linom svojstvu biraa (npr. pismenost, odreeni stupanj obrazovanja i sl.). Birai boljeg imovinskog stanja (ili odreenog stupnja obrazovanja) biraju vei broj poslanika, a birai loijeg imovinskog stanja biraju manji broj poslanika. Naziva se jo i kurijalno birako pravo. Primer klasnog birakog prava prua izborni sistem u Pruskoj (Ustavna povelja iz 1850. godine) i izborni sistem Austrije (izborni zakon iz 1873. godine). KONDORSEOVA (CONDORCET) METODA RAUNANJA GLASOVA U PAROVIMA Jedna od metoda koja se primenjuje na preraunavanje glasova u mandate u veinskom izbornom sistemu sa pojedinanim kandidovanjem i alternativnim glasanjem. Nazvana je po markizu de Kondorseu, matematiaru, koji je u vreme Francuske revolucije predlagao ovu metodu preraunavanja glasova u mandate. Naziva se jo i metoda izraunavanja glasova u parovima. Kondorseova metoda ukljuuje sledei postupak. Iz grupe kandidata koji konkuriu na poslaniko mesto izdvajaju se kandidati u parovima (po dva) i za svaki par izraunavaju se prvi i drugi alternativni glasovi. Koliko parova kandidata e biti zavisi od broja kandidata koji se bore za poslaniko mesto. Ovakvim sukcesivnim raunanjem utvruje se koji meu kandidatima ima najvei broj prvih alternativnih glasova. Za svaki par kandidata izraunava se prednost jednog kandidata u odnosu na drugog. Ostali kandidati iskljuuju se iz obraunavanja. Njihovi glasovi dati kao drugi glas (alternativni glas) dodeljuju se dvojici kandidata koji ine par u obraunu. Primer: prvi glas drugi glas = 55 = 45 u odnosu izmeu kandidata A i B, prednost ima kandidat A

A 40 - 40 B 35 + 20 C 25 + 20 A 40 + 15 B 35 - 35 C 25 + 20

= 55 = 45 = 55 = 45

u odnosu izmeu kandidata B i C, kandidat B ima prednost u odnosu izmeu kandidata A i C, kandidat A ima prednost

Pri obraunu po parovima kandidat A je od mogua tri prva mesta osvojio dva i njemu e pripasti poslaniki mandat. KUMULATIVNI GLAS Jedna od tehnika glasanja. Birau stoji na raspolaganju onoliko glasova koliko se poslanika bira. On je slobodan da raspoloive glasove raspodeli kandidatima prema svom izboru. Sve raspoloive glasove bira moe koncentrisati (kumulirati) na samo jednoga od kandidata ili ih moe rasporediti meu kandidatima. Koristi se u veinskom izbornom sistemu sa viemandatnim izbornim jedinicama i u proporcionalnom izbornom sistemu. KVALIFIKOVANI POSLANIK Naroita grupa poslanika, prema izbornom zakonodavstvu Srbije (Ustav iz 1888. i 1901. godine). Pored optih uslova za sticanje poslanike sposobnosti, za tzv. kvalifikovane poslanike zahtevalo se da ispune obrazovni cenzus (da su svrili koji fakultet u zemlji ili na strani, ili koju viu kolu koja stoji u redu fakulteta - lan 100 Ustava iz 1888. godine) kao uslov za sticanje pasivnog birakog prava. Ovi poslanici birani su odvojeno od ostalih poslanika, a na njihov izbor primenjivao se poseban izborni kolinik. MEOVITI IZBORNI SISTEM Izborni sistemi (npr. u Nemakoj i Maarskoj) koji poivaju na kombinaciji veinskog i proporcionalnog izbornog sistema. Razlozi za prihvatanje meovitog izbornog sistema sadrani su u nedostacima veinskog, odnosno proporcionalnog sistema. Meoviti izborni sistemi ublaavaju ove nedostatke.

A 40 + 15 B 35 + 10 C 25 - 25

38

39

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

METODE RASPODELE MANDATA NA OSNOVU OSTATKA GLASOVA Posle prvobitne raspodele mandata na osnovu kvotnih metoda mogue je da izvestan broj mandata ostane nerasporeen, jer nijedna od kandidatskih lista nije osvojila onoliko glasova koliko je potrebno za osvajanje mandata (nije dostigla izbornu kvotu). Na kandidatskim listama preostaje odreen, vei ili manji, broj glasova. Dinaminost izborne trke izrazitija je upravo u postupku raspodele preostalih mandata. I veoma male razlike u broju osvojenih glasova mogu biti presudne za osvajanje nerasporeenih mandata. U podeli nerasporeenih mandata na osnovu ostatka glasova sa kandidatskih lista mogue je primeniti: - Najvei ostatak glasova. Nerasporeeni mandati dodeljuju se listi (listama) koje imaju najvei ostatak glasova. Primer: Ukupan broj vaeih glasova je 10 000 U izbornoj jedinici bira se 15 poslanika Izborna kvota je 666 Za poslanike mandate konkuriu liste etiri politike stranke: Lista A je osvojila 5100 glasova u prvoj podeli osvaja 7 mandata (kvota je 7,65) Lista B je osvojila 3000 glasova u prvoj podeli osvaja 4 mandata (kvota je 4,50) Lista C je osvojila 1500 glasova u prvoj podeli osvaja 2 mandata (kvota je 2,25) Lista D je osvojila 400 glasova u prvoj podeli nije osvojila nijedan mandat (kvota je 0,60) Na osnovu najveeg ostatka glasova (najvei razlomak) prvi nerasporeeni mandat e pripasti listi A (kvota je 7,65 - ostatak glasova 448), a drugi listi C (kvota je 0,60 - ostatak glasova 400). Ovakav metod raspodele preostalih mandata, meutim, ne odgovara u potpunosti sistemu proporcionalnog predstavljanja, jer dovodi do nesrazmere izmeu broja dodeljenih mandata i broja osvojenih glasova, ime je povreen osnovni princip srazmernog predstavljanja da se broj mandata dodeljuje u srazmeri sa osvojenim glasovima. U primeru koji je iznet to ilustruje odnos izmeu osvojenih glasova i mandata liste C i liste D. Lista C koja u
40

odnosu na listu D ima preko 3,5 puta vie glasova osvojie 2 mandata, dok e listi C pripasti jedan mandat. - Najvei proseni broj. Proseni broj se izraunava dodelom preostalog mandata svakoj od lista. Preostali glasovi dele se brojem ve osvojenih mandata uveanim za jedan. Tako utvreni brojevi se rangiraju po veliini. Nerasporeeni mandati dodeljuju se listi koja ima najvei (prvi po rangu) proseni broj. U naem primeru to e biti: Lista A 438 : 8 (7+1) = 54,75 Lista B 336 : 5 (4+1) = 67,2 drugi nerasporeeni mandat pripada ovoj listi Lista C 168 : 3 (2+1) = 56 Lista D 400 : 1 (0+1) = 400 prvi nerasporeeni mandat pripada ovoj listi Lista D ima najvei proseni broj glasova (400), pa e prvi preostali mandat pripasti ovoj listi, dok e drugi preostali mandat biti dodeljen listi B koja ima drugi po redu najvei proseni broj. Ovaj nain raspodele preostalih mandata vie odgovara principima na kojima poiva proporcionalni sistem. - Najmanji ostatak glasova - na osnovu koga se nerasporeeni mandati dodeljuju listama (listi) koje imaju najmanji ostatak glasova. U iznetom primeru to e biti lista B (ostatak glasova 336) i lista C (ostatak glasova 168). - Dodela nerasporeenih mandata primenom d Ontovog pravila najveeg broja. Nerasporeeni mandati dodeljuju se na osnovu ostatka glasova primenom dOntovog pravila listama (listi) koje imaju najvei broj. U naem primeru to e biti: Lista A 438 438 Lista B 336 336 Lista C 168 168 Lista D 400 400 : : : : : : : : 1 = 438 2 = 219 1 = 336 2 = 168 1 = 168 2 = 84 1 = 400 2 = 200 prvi nerasporeeni mandat pripada ovoj listi

drugi nerasporeeni mandat pripada ovoj listi

- Prebacivanje preostalih mandata na zemaljsku listu. Ostaci glasova iz pojedinih izbornih jedinica se sabiraju, a preostali man41

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

dati se prenose na zemaljsku listu. Potom se preostali mandati dele na osnovu zbirnog ostatka glasova svake od kandidatskih lista. Izbor metode raspodele nerasporeenih mandata moe imati uticaja na izborni rezultat. Uoljive su razlike u broju mandata koji su osvojile pojedine liste zavisno od toga koja je metoda primenjena prilikom dodele nerasporeenih mandata. Za raspodelu preostalih mandata znaajno je da li se oni rasporeuju na nivou izborne jedinice, uzimajui u obzir samo ostatak glasova na nivou izborne jedinice, ili se rasporeuju na nivou izbornog okruga ili cele zemlje, kada se sabiraju svi nerasporeeni mandati u svim izbornim jedinicama. Raspodela preostalih mandata na nivou izbornih jedinica pogoduje onim politikim strankama koje imaju uporite u odreenom broju izbornih jedinica. Raspodela na nivou cele zemlje pogoduje strankama ije je birako telo dispergovano na irem podruju. NEJEDNAKO PRAVO GLASA Naziv za opte pravo glasa koje odlikuje razliit kvalitet i teina glasova kojim raspolau pojedini birai. Za razliku od jednakog prava glasa u izbornom sistemu koji poiva na nejednakom pravu glasa, birai se razlikuju s obzirom na broj glasova kojima raspolau ili s obzirom na teinu glasova koju imaju pojedine kategorije biraa. Nejednako pravo glasa karakteristino je za klasno (kurijalno) birako pravo. (Videti klasno (kurijalno) birako pravo) NEPOSREDNI IZBORI Oblik izbornog sistema u kome graani (birai), koristei se neposredno i lino svojim birakim pravom, biraju svoje predstavnike u predstavnika tela (centralna, regionalna ili lokalna), kao i druge organe dravne vlasti (npr. predsednika republike). Suprotnost neposrednim izborima su posredni izbori u kojima je izbor poslanika ili drugih organa vlasti poveren uim ili irim izbornim kolegijumima (izbornici, elektori), koji su neposredno izabrani od strane graana. NEUREENE LISTE SA POJEDINANIM GLASOM Oblik kandidatske liste na kojoj redosled kandidata na listi
42

nema uticaja na popunu mandata dodeljenih listi. Koji e od kandidata dobiti mandate dodeljene listi zavisi od broja pojedinanih personalnih glasova koje su birai dali pojedinim kandidatima. Bira u ovom sluaju raspolae jednim glasom. On glasa za pojedinanog kandidata. Njegov se glas rauna kao glas dat listi na kojoj se kandidat nalazi. Mandati dodeljeni listi popunjavaju se onim kandidatima sa liste koji su osvojili najvie glasova, po redosledu koji odreuje broj glasova dodeljen pojedinim kandidatima. Na ovaj nain postie se da stranke budu predstavljene proporcionalno, a mandati dodeljeni onim kandidatima sa liste koji uivaju najvee poverenje biraa. Primer: bira se 5 kandidata, istaknute su etiri liste A, B, C i D

Ova metoda glasanja moe uticati i na unutarstranaki ivot, na nadmetanje stranakih krila, a moe izazvati i sukobe meu njima. Ako snanije krilo stranke istakne vei broj kandidata na listi, a podrku biraa uivaju kandidati drugog krila stranke mogue je da se mandati dodeljeni listi popune kandidatima slabijeg krila u stranci. Primer: popunjavaju se dva poslanika mesta, krilo A1 je slabije i istaklo je dva kandidata, krilo A2 je snanije i istaklo je etiri kandidata na listi.

43

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

krila stranke

glasovi za krila

izabran

Primer: Bira se 100 poslanika Lista A je osvojila 3000 glasova Lista B je osvojila 2000 glasova Lista C je osvojila 1500 glasova Lista D je osvojila 1000 glasova Ukupan broj osvojenih glasova za sve liste iznosi 7500 Primenom Nimajerovog postupka: Lista A osvojie 40 poslanikih mesta jer je: 100 puta 3000 = 300 000 : 7500 = 40 Lista B osvojie najpre 26 poslanikih mesta jer je: 100 puta 2000 = 200 000 : 7500 = 26,666 Lista C osvojie 20 poslanikih mesta jer je: 100 puta 1500 = 150 000 : 7500 + 20 Lista D osvojie 13 poslanikih mesta jer je: 100 puta 1000 = 100 000 : 7500 = 13,333 Posle prvobitne raspodele mandata ostae nerasporeen jedan poslaniki mandat. On e pripasti listi B, jer je ova lista imala vei deo razlomka (0,666) od liste C (0,333). OBRAZOVNI CENZUS Jedan oblik cenzitarnog (ogranienog) birakog prava. Sticanje birakog prava uslovljava se odreenim stupnjem obrazovanja biraa. Od biraa se zahteva da bude pismen (da zna itati i pisati). Odreeni vii stupanj obrazovanja, po pravilu, zahteva se za sticanje pasivnog birakog prava (npr. kategorija kvalifikovanih poslanika u izbornom zakonodavstvu Srbije s kraja XIX i poetka XX veka). ODLUKA O RASPISIVANJU IZBORA Odluku o raspisivanju izbora donosi predsednik drave ili predsednik parlamenta. Pri donoenju odluke organ koji je donosi vezan je vremenom u kome mora raspisati izbore, a koje je ureeno u ustavu. Odluka o raspisivanju izbora donosi se pre isteka mandata poslanika tekueg saziva parlamenta (npr. najmanje 90 dana pre isteka mandata). U sluaju rasputanja parlamenta odluka o raspisivanju izbora donosi se po pravilu istovremeno kada i
45

Neureena lista prua podjednake mogunosti da na popunu mandata dodeljenih listi utiu i birai i stranka. Proporcionalnost za stranku postie se obraunavanjem glasova koje su birai dodelili kandidatu sa liste, kao i glasova datih za listu, nezavisno od toga da li je kandidat(i) koji uiva veu naklonost biraa izabran ili ne. Uticaj pojedinanih glasova koje birai dodeljuju kandidatima sa liste jeste razliit, a dejstvo ovih glasova i posledice na popunjavanje mandata dodeljenih listi - neizvesno. Otuda podjednaka mogunost uticaja kako biraa, tako i stranaka na popunu mandata. NEVAEI GLASAKI LISTI Glasaki listi na kome se ne moe pouzdano ustanoviti za koga je bira glasao (npr. ako se u izbornoj jedinici bira jedan poslanik, a bira zaokrui dva imena na listiu). NIMAJEROVA METODA Nimajerova metoda je jedan od postupaka koji se primenjuje na preraunavanje glasova u poslanike mandate. Prema ovoj formuli ukupan broj poslanikih mesta mnoi se brojem glasova koji je osvojila svaka kandidatska lista ponaosob. Dobijeni proizvod se potom deli ukupnim brojem glasova svih kandidatskih lista, izuzimajui liste koje nisu prele zakonski izborni prag (pod uslovom da je zakonom propisan izborni prag). Svakoj kandidatskoj listi dodeljuje se onoliko poslanikih mesta koliko celih brojeva proizlazi iz ove proporcije. Ukoliko jedan ili vie mandata ostanu nerasporeeni, oni se dodeljuju kandidatskim listama prema najveim delovima razlomka.

42

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

odluka o rasputanju parlamenta. U odluci se konstatuje koji izbori se raspisuju (parlamentarni, lokalni, predsedniki) i odreuje dan kada e se odrati glasanje. Od momenta donoenja odluke o raspisivanju izbora poinju da teku rokovi za preduzimanje izbornih radnji. OGRANIENI GLAS Jedna od metoda glasanja koji birau stavlja na raspolaganje manji broj glasova od broja poslanika koji se bira. Ova metoda glasanja koristi se kao korekcija multiplikovanog glasa. OGRANIENO PRAVO GLASA Naziv za birako pravo koje nemaju svi graani ili ga nemaju svi graani u istom obimu. Sticanje birakog prava je uslovljeno ispunjavanjem razliitih cenzusa (imovinski, obrazovni, domicilni i dr.). Ogranieno pravo glasa moe biti i takvo pravo glasa koje pravi razliku meu biraima u tome to neki od njih imaju birako pravo u punom obimu, a neki u ogranienom (npr. pravo da biraju samo lokalne ali ne i centralne organe vlasti). OPOZIV Pravo biraa da, po odreenom postupku, smene poslanike koje su izabrali. Opoziv se vezuje uz imperativni mandat, koji nalae poslaniku da postupa po nalozima biraa koji su ga izabrali. Ako poslanik postupa izvan okvira imperativnog mandata, birai ga mogu opozvati. Opoziv je sankcija za postupanje izvan i preko okvira imperativnog mandata. OPTE PRAVO GLASA Pravo svih dravljana jedne drave da sa sticanjem punoletstva, pod uslovom da su poslovno sposobni, mogu birati svoje predstavnike u organe vlasti, a mogu i sami biti birani u organe vlasti. OPTI IZBORI Opti naziv za izbore za sve predstavnike organe vlasti (lokalne, regionalne, centralne) u kojima birai neposredno biraju ove
46

organe. Od optih izbora razlikuju se parlamentarni izbori u kojima se biraju poslanici u najvie zakonodavno telo, lokalni izbori kada se biraju predstavnici graana u lokalnim organima vlasti, predsedniki izbori kada se bira ef drave i sl. ORGANI ZA SPROVOENJE IZBORA Tela kojima je u izbornom postupku povereno da organizuju izbore i utvrde rezultat izbora. Obrazuju se na nivou izborne jedinice (izborne komisije) i na birakom mestu (biraki odbor). U njihov sastav ulaze stalni lanovi, obino imenovani od strane parlamenta, i lanovi koje predloe predlagai kandidata odnosno kandidatskih lista. Status, prava i obaveze stalnih lanova organa za sprovoenje izbora i lanova koje predlau uesnici u izbornoj utakmici izjednaeni su. Znaajnija razlika meu njima je samo u odnosu na duinu mandata na koju su izabrani. Stalni lanovi biraju se obino na due vreme. Mandat ovih lanova traje nekoliko godina (obino koliko i mandat poslanika). Mandat predstavnika predlagaa traje od momenta kada su imenovani u sastav organa za sprovoenje izbora, pa do okonanja konkretnog izbornog postupka. Od lanova organa za sprovoenje izbora, posebno lanova izbornih komisija, zahteva se kompetentnost (npr. da budu diplomirani pravnici). PANAIRANJE (franc. panashe - meovit, raznobojan) Naziv za poseban nain glasanja za kandidatske liste u proporcionalnim izbornim sistemima. Panairanje se vezuje za tip slobodnih kandidatskih lista. Omoguuje biraima glasanje za kandidate nominovane na razliitim kandidatskim listama. Svaki bira ima vie glasova koje moe dodeliti kandidatima sa razliitih kandidatskih lista ili razliitim kandidatskim listama. Glasajui na ovaj nain bira se rukovodi prvenstveno linou kandidata. Glasajui za kandidate sa razliitih kandidatskih lista bira pravi svoj izbor kandidata. Panairanje omoguava izbor linosti (glasanje za kandidata) i u proporcionalnom izbornom sistemu. PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST Oznaava ogranienje pasivnog birakog prava i smetnju za
47

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

poslaniku sposobnost. Parlamentarna nepodudarnost predstavlja zabranu da istovremeno sa obavljanjem poslanike funkcije obavljaju i neke druge dravne, javne ili profesionalne delatnosti. Smisao parlamentarne nepodudarnosti i razlog zbog koga se ustanovljava jeste ouvanje naela podele vlasti, i posebno naela samostalnosti i nezavisnosti odreenih organa dravne vlasti (npr. sudova). Ureuje se ustavom ili zakonom. Osnovi parlamentarne nepodudarnosti su razliiti. To moe biti zabrana istovremenog lanstva u oba doma parlamenta, istovremeno obavljanje poslanike i neke druge dravne funkcije (ustavni savet, lanovi ustavnog suda, javni tuioci, sudije, visoki funkcioneri u dravnoj upravi i sl.) ili profesija (aktivna profesionalna vojna lica i sl.). PARLAMENTARNI IZBORI Naziv za izbore u kojima se biraju poslanici zakonodavnog tela. Pored parlamentarnih, postoje i lokalni, predsedniki, savezni i drugi izbori. PASIVNO BIRAKO PRAVO Pravo graana da budu birani u organe dravne vlasti. Stie se pod istim ili stroijim uslovima kao i aktivno birako pravo. Razlike u uslovima za sticanje pasivnog birakog prava najee se odnose na: - Godine starosti. Pasivno birako pravo se esto ne stie u istom starosnom dobu kada i aktivno birako pravo, ve kasnije. U nekim izbornim sistemima (npr. u Italiji) za svaki od domova predstavnikog tela razliite godine starosti propisuju se kao uslov za sticanje pasivnog birakog prava. - Dravljanstvo, nastanjivanje, prebivalite ili duina boravka u odreenoj izbornoj jedinici takoe mogu biti dodatni uslovi koji se u nekim izbornim sistemima zahtevaju za sticanje pasivnog birakog prava. - Stupanj obrazovanja (npr. pismenost) u nekim izbornim sistemima (npr. Venecuela) dodatni je uslov za sticanje pasivnog birakog prava. - Posebna ogranienja pasivnog birakog prava odnose se na parlamentarnu nepodudarnost (zabranu istovremenog obavljanja poslanike i neke druge javne, dravne ili profesionalne delatnosti).

PERSONALNI GLAS Jedan od naina glasanja u proporcionalnim izbornim sistemima u kojima bira raspolae jednim glasom, ali ga moe upotrebiti razliito. Bira moe glasati za kandidata koji je nominovan na kandidatskoj listi ili za kandidatsku listu. Glas koji bira daje kandidatu naziva se personalni glas. Personalni glas omoguava da bira izmeni redosled kandidata na kandidatskoj listi koji je utvrdio predlaga liste. Na taj nain se birau prua mogunost da i u proporcionalnom izbornom sistemu glasa za pojedinca, kao i da utie na promenu kandidatske liste menjajui redosled kandidata nominovanih na kandidatskoj listi. PLURALNI VOTUM (lat. pluralis - mnoina) Pravo biraa na vie glasova po razliitim osnovama (domicil, porodini status, posedovanje svojine i dr.). Pluralni votum je jedan od oblika nejednakog birakog prava. Naziva se jo i viestruki ili umnoeni glas. Primer pluralnog votuma prua izborno zakonodavstvo Belgije u razdoblju od 1893. do 1919. godine. Svaki bira imao je pravo na jedan glas. Pravo na dodatni glas imali su oenjeni mukarci, stariji od 35 godina, koji su imali zakonitu decu i plaali najmanje pet dinara linog poreza. Pravo na jo jedan dodatni glas uivali su sopstvenici nepokretnosti u odreenoj vrednosti ili sopstvenici hartija od vrednosti koje su vlasniku donosile odreeni iznos godinje rente. Pravo na dva dodatna glasa imali su birai sa diplomama univerziteta ili vie kole, kao i birai ije se obrazovanje pretpostavljalo jer su obavljali neku vanu slubu ili ugledan poziv u drutvu. Jedan bira mogao je raspolagati sa najvie tri glasa po jednom od navedenih osnova sticanja birakog prava. PLURINOMINALNE IZBORNE JEDINICE Plurinominalne (viemandatne) izborne jedinice su one u kojima se bira vie od jednog poslanika. Obrazuju se u proporcionalnim izbornim sistemima, izuzetno i u veinskim. Formiranje ovakvih izbornih jedinica je sloeno jer istovremeno moraju biti zadovoljena dva podjednako vana kriterijuma: princip jednakosti birakog prava (jedan ovek - jedan glas) i princip srazmernosti pred49

48

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

stavljanja (postizanje to vieg indeksa proporcionalnosti). Karakteristike plurinominalnih izbornih jedinica su stabilnost njihovih granica i razliiti broj poslanika koji se bira u svakoj od izbornih jedinica. Oblikovanje ovih izbornih jedinica esto se podudara sa teritorijalnom organizacijom (lokalna samouprava, regije, organizacija uprave, organizacija sudova i dr.), pa se otuda njihove granice menjaju ako se menja teritorijalna organizacija. Usklaivanja uslovljena demografskim i drugim promenama vre se promenom broja poslanika koji se bira u izbornoj jedinici. Zavisno od toga da li je birako telo u izbornoj jedinici smanjeno ili poveano, smanjuje se ili poveava broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici, a njene granice ostaju nepromenjene. Podruje na kome se prostiru plurinominalne izborne jedinice esto se podudara sa odgovarajuim podrujem teritorijalne organizacije. Izborne jedinice su otuda nejednake i ne obuhvataju jednak broj biraa. Disproporcije nastaju kao posledica regionalne teritorijalne podele. Tipine su razlike meu podrujima sa izrazitom koncentracijom (gradovi), odnosno disperzijom birakog tela (seoska podruja). Presudno pitanje pri obrazovanju plurinominalnih izbornih jedinica jeste broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici. On je pokazatelj kvaliteta proporcionalnog izbornog sistema, jer izraava stvarni uinak naela proporcionalnosti. S obzirom na broj poslanika koji se bira u izbornoj jedinici, plurinominalne izborne jedinice se grupiu u tri podgrupe: male izborne jedinice u kojima se bira dva do pet poslanika, srednje izborne jedinice u kojima se bira od est do deset poslanika i velike izborne jedinice u kojima se bira preko deset poslanika. Uinak srazmernosti (tzv. indeks proporcionalnosti) neposredno je povezan sa tipom izborne jedinice. U malim izbornim jedinicama indeks proporcionalnosti je nizak, a u velikim izbornim jedinicama visok. Veliina izbornih jedinica utie i na prirodni prag glasova neophodnih za osvajanje mandata. U malim izbornim jedinicama prirodni prag glasova je vii i tee se dostie, dok je u velikim izbornim jedinicama nii. Zbog svega toga male izborne jedinice su netipine za proporcionalni izborni sistem. POJEDINANO PRENOSIV GLAS Vidi alternativni glas.

PONOVNI IZBOR Naziv za izbore koji se odravaju neposredno posle redovnih izbora na onim birakim mestima (ili izbornim jedinicama) na kojima je dolo do bitne povrede izbornog prava ili postupka izbora. Zakonom o izborima utvruje se koje se povrede izbornog prava smatraju bitnim (npr. povreda tajnosti glasanja, viestruko glasanje i dr.). Ukoliko nastupi neka od tih povreda, izbori na tom birakom mestu smatraju se neregularnim. Rezultati glasanja na tim birakim mestima nisu validni i zato se ne uzimaju u obzir prilikom prebrojavanja glasova, ve se glasanje ponavlja. PORODINI VOTUM Jedan oblik pluralnog birakog prava. Glava porodice (oenjeni mukarac) ima pravo na onoliki broj glasova koliko lanova broji njegova porodica, kao i pravo da glasa za lanove svoje porodice. Porodini votum predstavlja odstupanje od naela jednakosti birakog prava (jedan ovek - jedan glas), kao i od naela da je birako pravo lino i da se ovim pravom moe koristiti neposredno samo sam bira. POZITIVNA DISKRIMINACIJA Naziv za ustanovljavanje posebnih (pogodnijih) uslova za izbor i reprezentovanje odreenih grupa biraa jer primenom optih izbornih uslova i pravila ne bi mogle biti reprezentovane u parlamentu. Pozitivnom diskriminacijom doprinosi se da ove grupe biraa budu reprezentovane. Instrumenti pozitivne diskriminacije utvruju se izbornim zakonodavstvom. Oni mogu biti razliiti, npr. izbor u posebnim izbornim jedinicama, posebno nii izborni kolinik, posebna mesta na kandidatskim listama, posebne izborne kvote i sl. Instrumenti pozitivne diskriminacije primenjuju se na reprezentovanje ena koje u predstavnikim telima nisu zastupljene srazmerno svom ueu u ukupnoj populaciji. U vienacionalnim dravama instrumenti pozitivne diskriminacije primenjuju se i pri izboru predstavnika manjinskih zajednica u predstavnika tela. PREDSEDNIKI IZBORI Naziv za izbor predsednika republike u zemljama u kojima pred-

48

51

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

sednika republike biraju neposredno graani (npr. u Srbiji i SR Jugoslaviji) ili elektorski kolegijum izabran neposredno od strane graana (npr. u SAD). PREFERENCIJALNO GLASANJE Jedan od naina glasanja u veinskom sistemu. Birai glasaju dodelom bodova. Brojem bodova koji dodeljuju kandidatima birai iskazuju svoje vrednovanje kandidata i odreuju njihovo mesto na rang listi kandidata. Naziva se jo i Borda sistem poentiranja, po matematiaru J. C. de Borda (XVIII vek) koji ga je ustanovio. Preferencijalno glasanje ima dva oblika. Prvi je dodela bodova po lanovima aritmetikog niza (1, 2, 3, 4, 5,...N). Drugi je dodela bodova po lanovima geometrijskog niza (1, 2, 4, 8, 16,...N). Za razliku od alternativnog glasanja, preferencijalno glasanje nalae da bira svakome od kandidata dodeli bodove ne izostavljajui nijednoga od kandidata. Bira ne moe dodeliti bodove samo jednome ili nekolicini kandidata, ve svakome od kandidata. U protivnom ovaj sistem izbora ne bi se razlikovao od relativne veine. Dodela bodova po aritmetikom nizu Dodela bodova po lanovima aritmetikog niza mogua je u dva oblika. Prvi, bira brojem 1 oznaava svog prvopreferiranog kandidata, brojem 2 drugopreferiranog, brojem 3 treepreferiranog i tako redom sve do broja N kojim izraava preferenciju dodeljenu poslednjem kandidatu. Broj kojim se obeleava bod dodeljen kandidatu odreuje njegovo mesto u rangu. Mandat osvaja kandidat koji ima najmanji zbir bodova, jer zauzima prvo mesto na rang listi. Najmanji zbir bodova oznaava prvo mesto u rangu. Na primer:

Mandat osvaja kandidat B, iako kandidat A ima vie od polovine prvih preferencija biraa (od moguih 9 osvojio je 5). Poslednja preferencija, koja je u primeru iznosila 3 boda, a koju su kandidatu A dodelila etiri biraa, ugrozila je njegovo mesto u rangu. Kandidat B iako ima manje prvih preferencija (ukupno 3) od kandidata A, nema nijednu poslednju preferenciju, to mu je obezbedilo prvo mesto u rangu i osvojeni mandat. Drugi polazi od najveeg broja bodova koji bira dodeljuje prvopreferiranom kandidatu, a najmanji kandidatu koji uiva najmanju naklonost biraa. N bodova dobie prvopreferirani kandidat, (N-1) drugopreferirani, (N-2) treepreferirani i tako redom, sve do poslednjeg kandidata kome e biti dodeljen 1 bod. Broj bodova odreuje mesto kandidata u rangu. Mandat e osvojiti kandidat sa najveim zbirom bodova i najviim, prvim mestom u rangu. Najvei zbir bodova oznaava prvo mesto u rangu. Na primer:

Mandat osvaja kandidat B, koji ima najvei zbir bodova i zauzima prvo mesto u rangu. Preferencijalno glasanje ima nedostataka, posebno ako za jedno poslaniko mesto ima vie kandidata. Poveavanje broja kandidata smanjuje stvarnu vrednost bodova dodeljenih prvo preferiranom kandidatu, ak i ako novoprirodati kandidat uiva najmanju naklonost svih biraa i ima najmanji broj bodova. Stvarni znaaj bodova dodeljenih prvom kandidatu vidi se tek ako se oni posmatraju u odnosu na bodove dodeljene ostalim kandidatima. Sa poveavanjem broja kandidata poveava se i ukupan broj raspoloivih bodova pa se stvarna vrednost boda smanjuje. U srazmeri sa poveavanjem broja kandidata opada vrednost boda. Pokuaj da se ovo ublai jeste primena modifikovane varijante do53

52

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

dele bodova. Bodovi se dodeljuju po redosledu lanova aritmetikog niza, ali se umanjuju za 1. Kandidatu koji uiva najveu naklonost biraa bira daje (N - 1) bod, kandidatu sa drugom preferencijom (N - 2) boda, kandidatu sa treom (N - 3) boda i tako redom sve do poslednjeg kandidata kome nee biti dodeljen ni jedan bod. Tako se smanjuje broj raspoloivih bodova koji se mogu dodeliti kandidatima i uveava vrednost boda. Na primer:

Mandat osvaja kandidat A koji ima najvei zbir bodova i polovinu ukupnog broja prvih preferencija (5 od 10). Njegov izbor je blii volji veine biraa, nego u sluaju u kome je mandat osvojio kandidat B, bez ijedne prve preferencije. Kada se bodovi dodeljuju po lanovima geometrijskog niza, mogue je da promena u glasovima samo jednoga biraa izmeni ukupan izborni rezultat. Na primer:

Dodela bodova po lanovima geometrijskog niza Da bi se umanjio uticaj poveavanja broja kandidata na smanjivanje stvarne vrednosti bodova dodeljenih prvom kandidatu i da bi se jasnije iskazali odnosi izmeu kandidata, bodovi se dodeljuju po lanovima geometrijskog niza. Kandidatu koji uiva najmanje poverenje biraa, bira dodeljuje 1 bod. Narednom i ostalim kandidatima bira daje uvek po dvostruko (moe i etvorostruko i viestruko) vie bodova od prethodnog kandidata. Dodela bodova po lanovima geometrijskog niza znaajnije uveava odnos izmeu dve susedne, a naroito odnos izmeu prve i poslednje preferencije. U aritmetikom nizu ovaj odnos raste linearno, a u geometrijskom nizu poveava se eksponencijalno. Tako je manje ugroena vrednost pojedinanog boda, a time i meusobni odnos kandidata i posebno su zatiene prve preferencije. Na primer:

Mandat osvaja kandidat A. Ako samo jedan bira (u primeru to je etvrti po redu bira), dodeli drugaije samo svoju prvu i poslednju preferenciju, mandat bi osvojio kandidat E. Na primer:

54

55

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Sistemi bodovanja su nepouzdani, jer se u obraunavanju preferencija, naredne preferencije uvek raunaju prema prethodnoj preferenciji, ne preskaui redosled preferencija. Primeri pokazuju da je svako uveavanje u odnosima izmeu bodova, koji se dodeljuju pojedinim preferencijama, u osnovi arbitrarno. Kandidat sa apsolutnom veinom prvih preferencija nije dovoljno zatien i moe pretrpeti izborni poraz. Mogue je i taktiko glasanje biraa. Da bi smanjio rizik da njegov prvopreferirani kandidat izgubi izbornu utakmicu, bira to moe uiniti ako najmanji broj bodova (svoju poslednju preferenciju) dodeli onome od kandidata koji ima najvie izgleda da pobedi biraevog prvopreferiranog kandidata. PRESTANAK MANDATA Mandat izabranih poslanika prestaje istekom vremena na koji je poslanik izabran, smru poslanika, rasputanjem parlamenta, a u nekim izbornim sistemima i ostavkom poslanika, kao i prestankom lanstva u politikoj stranci koja je kandidovala poslanika. U izbornim sistemima u kojima postoji imperativni mandat, mandat poslanika prestaje i opozivom. PRIKRIVENA NEJEDNAKOST BIRAKOG PRAVA U veinskom izbornom sistemu za oblikovanje izbornih jedinica (uninominalne izborne jedinice) od posebne je vanosti takva podela birakog tela izmeu izbornih jedinica u kojoj e svaka od izbornih jedinica obuhvatiti podjednake delove birakog tela. Re56

prezentovanje graana u veinskom izbornom sistemu je legitimno samo ako poiva na naelu jedan ovek - jedan glas, dakle, ako uvaava jednakosti graana u ostvarivanju birakog prava. Podjednak obuhvat biraa u svakoj izbornoj jedinici jeste osnovna pretpostavka da svaki glas biraa ima jednaku vrednost i obezbeuje jednakost birakog prava. Vea odstupanja u pogledu broja biraa obuhvaenih podrujem izbornih jedinica vode prikrivenoj nejednakosti birakog prava, jer se jedan poslanik bira na nejednak broj graana (biraa). Ako izborne jedinice obuhvataju nejednak broj biraa, a u svakoj izbornoj jedinici se bira jedan poslanik, tada e u jednoj izbornoj jedinici za izbor poslanika biti potreban manji broj glasova, a u drugoj vei. Birai su u tom sluaju u nejednakom poloaju, a birako pravo nije jednako jer ne uvaava pravilo jedan ovek - jedan glas. Kako nejednakost birakog prava koja nastaje obrazovanjem izbornih jedinica razliite veliine nije transparentna, to se ona naziva jo i prikrivenom nejednakou birakog prava. Primer: Izborna jedinica A broji 10 000 biraa Izborna jedinica B broji 20 000 biraa U svakoj izbornoj jedinici bira se jedan poslanik Glas jednog biraa u izbornoj jedinici A ima istu vrednost kao glasovi dva biraa u izbornoj jedinici B. PROPORCIONALNI IZBORNI SISTEMI (SRAZMERNO PREDSTAVLJANJE) Sve do druge polovine XIX veka veinski sistem je bio preovlaujui izborni sistem. Osnovni nedostatak veinskog sistema bili su minimalni izgledi manjih politikih stranaka da osvoje poslaniki mandat. Podelom birakog tela u manje izborne jedinice i posebnim metodama glasanja, ovaj nedostatak je ublaavan, pa su i manje politike stranke mogle osvojiti izvestan, manji broj mandata. U drugoj polovini XIX veka raa se zahtev da se i manjini omogui reprezentovanje u predstavnikom telu. Proporcionalni sistem omoguava podelu poslanikih mandata izmeu veeg broja politikih partija, srazmerno broju glasova koji su osvojile. Srazmernim predstavljanjem nastoji se da ispoljena lepeza politikog raspoloenja biraa bude to vernije zastupljena u predstavnikom telu. Postoje razliiti tipovi proporcionalnih
57

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

izbornih sistema, jer znatno vie inilaca utie na odlike pojedinog tipa proporcionalnih izbora. Prirodu i svojstva proporcionalnih izbornih sistema odreuju sledei faktori: - Metoda preraunavanja glasova datih listama politikih stranaka u poslanike mandate. To je matematiki obrazac za izraunavanje izbornog broja kao osnov raspodele mandata. Vie od jednog veka traga se za iznalaenjem optimalnog modela koji e najpreciznije izraziti srazmeru izmeu broja osvojenih glasova i broja dodeljenih mandata. Tokom ovog razdoblja razvile su se razliite metode preraunavanja glasova u poslanike mandate. Brojni matematiari i istaknute politike linosti pokazali su interesovanje za njihovo izuavanje. Meu njima su npr. Britanci T. Hare (19. vek); H. R. Drup (19. vek); E. V Hantington (20. vek); Amerikanci A. Hamilton (18. vek) i T. Deferson (18. vek); Belgijanac V. d`Ont (19. vek); vajcarac E. Hagenbah-Biof (19. vek); Francuz A. Sen Lague (19. vek); Nemac R. Nimajer (20. vek) i dr. - Veliina izborne jedinice utie na poziciju politikih stranaka u izborima. Male izborne jedinice (2 do 5 poslanika) favorizuju velike politike stranke. Velike izborne jedinice (preko 10 poslanika) stavljaju male politike stranke u povoljniju poziciju, a defavorizuju vee politike stranke. - Izborne prepreke mogu biti razliite (zakonski izborni prag, procentualni izlazak biraa na biralista i sl.). One malim politikim strankama oteavaju osvajanje mandata. Eliminiu ih iz raspodele mandata ako kumulativno ne ispune i izborni broj i zakonski prag (minimalni procentualno izraen broj glasova koji im omoguava uee u raspodeli mandata). Razlikuju se dve grupe proporcionalnih izbornih sistema: Prva, u kojoj su proporcionalni izborni sistemi u kojima se nastoji obezbediti puna primena naela proporcionalnosti. Tei se optimalizaciji odnosa izmeu udela koji stranake liste imaju u broju glasova i udela koji imaju u broju osvojenih mandata. To se postie obrazovanjem veih izbornih jedinica u kojima je indeks proporcionalnosti visok, odsustvom izbornih prepreka i kombinacijom kriterijuma raspodele mandata. Druga, koja obuhvata izborne sisteme koji odstupaju od naela proporcionalnosti ili ga primenjuju u ogranienom obimu uspostavljajui prirodne (veliina izbornih jedinica) ili zakonske (zakonski prag) prepreke osvajanju mandata. Nazivaju se jo i nepotpunim srazmernim izborima.

REDOVNI IZBORI Izbori koji se odravaju periodino u ustavom propisanim intervalima, koliko traje mandat poslanika. Raspisuju se pre isteka mandata poslanika tekueg parlamentarnog saziva. Pored redovnih, postoje i vanredni izbori. Vanredni izbori se raspisuju pre isteka vremena na koje su poslanici izabrani. Razlozi raspisivanja vanrednih izbora mogu biti razliiti. Vanredni izbori se najee raspisuju u sluaju parlamentarne krize (npr. nemogunost parlamenta da izabere vladu u odreenom roku po konstituisanju parlamenta, rasputanje parlamenta, nemogunost da se rei sukob parlamentarnih domova u postupku donoenja zakona i dr.). SAVEZNI IZBORI Naziv za izbor poslanika u federalni (savezni) parlament u sloenim dravnim zajednicama - federacijama. U savezni parlament biraju se poslanici dva doma: doma graana i doma federalnih jedinica. U dom graana biraju se poslanici primenom principa jednakosti birakog prava (naelo jedan ovek - jedan glas). Ovaj dom reprezentuje graane. U dom federalnih jedinica biraju se poslanici primenom principa jednake (ree srazmerne) zastupljenosti federalnih jedinica (naelo da svaka federalna jedinica ima jednak broj poslanika). Ovaj dom reprezentuje federalne jedinice. SENT-LAOVA (Saint Lague) METODA Jedna od metoda koja se primenjuje na raspodelu poslanikih mandata u proporcionalnim izbornim sistemima. To je modifikovana dOntova formula. Pri izraunavanju najmanjeg zajednikog delitelja kao merila za raspodelu mandata izmeu kandidatskih lista, broj glasova koje je osvojila svaka od kandidatskih lista ponaosob deli se uveanim brojevima. Umesto brojem 1 sa 1,4, umesto brojem 2 sa 4, umesto brojem 3 sa 7 i tako redom sve do broja N koliko poslanika se bira u izbornoj jedinici. Prednost SentLaove metode nad dOntovom metodom je u tome da doprinosi optimalnijoj srazmeri izmeu broja osvojenih glasova i broja mandata koji je pripao kandidatskoj listi (vii stupanj proporcionalnosti). Ova metoda primenjuje se npr. u Norvekoj, Danskoj i vedskoj.
59

56

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

SLABO STRUKTURIRANA KANDIDATSKA LISTA Oblik ureene kandidatske liste na kojoj se nalazi onoliko kandidata koliko se poslanika bira, ali postoji mogunost da bira utie na izbor kandidata, ali samo onih kandidata koji su nominovani na kandidatskoj listi. Bira ima mogunost da menja redosled kandidata na listi, ali ne i mogunost da listu proiri nekim novim kandidatom. Slabo strukturirane kandidatske liste poivaju na glasanju personalnim glasom. (Videti personalni glas) SLOBODNI (NEVEZANI) MANDAT Odnos izmeu biraa i izabranih predstavnika u kome poslanik nije vezan instrukcijama i nalozima biraa koji su ga izabrali, ve pri odluivanju postupa slobodno i samostalno. SPLITING GLASOVA (eng. splitting - deljenje, podvojenost, cepanje) Oznaava razliito izborno ponaanje istog biraa u toku izbora. Pojam vodi poreklo iz izborne prakse SAD. Spliting glasova je razliito glasanje (postupanje) biraa u izborima za razliite organe dravne vlasti koji se odvijaju u toku istoga dana i prilikom kojih se glasa na jedinstvenom glasakom listiu (npr. bira glasa za kandidata jedne politike stranke na lokalnom nivou, a za kandidata druge politike stranke na nekom viem nivou). Izraz se koristi i u vezi sa glasanjem koje poiva na konstrukciji sa dva glasa (npr. u Nemakoj), ali u drugom znaenju. U ovom sluaju spliting glasova oznaava promenu stranake preferencije u izborima za jedan isti organ vlasti, pri emu dolazi do cepanja glasova istoga biraa. Glas koji bira daje kandidatu (tzv. prvi glas) kao svoj pojedinani glas razlikuje se od glasa koji isti bira daje politikoj stranci (tzv. drugi glas) glasajui za zemaljsku listu. SRAZMERNO PREDSTAVNITVO Videti proporcionalni sistem. STUPNJEVITI GLAS Jedna od tehnika glasanja. Koristi se u veinskim izbornim si60

stemima kako bi se otklonila potreba za viestrukim glasanjem biraa. Bira svoj glas daje kandidatima, ali glasove deli stupnjevito bilo aritmetikom bilo geometrijskom progresijom. SUKCESIVNO RAUNANJE GLASOVA Jedan od metoda preraunavanja glasova u veinskim izbornim sistemima u kojima postoji alternativni glas. Pri odluivanju o dodeli mandata najpre se raunaju glasovi koje su birai dali kandidatima kao svoje prve preferencije. Ako nijedan od kandidata nema vie od polovine prvih preferencija, koriste se naredne preferencije. Najpre druga (drugi alternativni glasovi biraa), potom trea i tako sve dok jedan od kandidata ne dostigne preko polovine glasova biraa. Prilikom izraunavanja svake naredne preferencije iz takmienja za osvajanje poslanikog mesta iskljuuje se kandidat koji je imao najmanje glasova u prethodnoj preferenciji. Glasovi koje su birai dali tom kandidatu izuzimaju se. Oni se prenose u narednu preferenciju i dele izmeu preostalih kandidata, vodei rauna o glasovima koje su birai dali u okviru odgovarajue preferencije. Sukcesivno raunanje glasova iskljuuje potrebu za vie uzastopnih glasanja, otklanja loe posledice taktikog glasanja, a biraima ostavlja mogunost da biraju izmeu vie, a ne samo dva kandidata. SVING (engl. swing - njihati se, ljuljati) U izborima oznaava oscilaciju glasova. Potie iz britanske izborne prakse. Sving je promena razlike u procentu udela u glasovima meu dvema (velikim) politikim strankama. To je srednja vrednost zbira procenata smanjivanja glasova jedne stranke i (vie ili manje primerena) poveanja broja glasova druge stranke. Razlikuje se sving u izbornoj jedinici i nacionalni sving. TAJNO GLASANJE Jedno od bitnih svojstava birakog prava. Predstavlja jedan od osnovnih uslova koji obezbeuje slobodno izraavanje volje biraa na izborima. Tajnost glasanja titi slobodu izbora.

61

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

TAKTIKO GLASANJE Glasanje biraa protivno njegovoj stvarnoj volji. Naziva se jo i glasanje za poslednjeg neprihvatljivog kandidata. Taktikim glasanjem bira, oslanjajui se na sopstvenu pesimistiku prognozu izbornih ansi kandidata koga bi eleo da izabere, uskrauje svoju podrku tom kandidatu i glasa za jednog od kandidata koji nisu favoriti izborne utakmice, ugroavajui tako poziciju favorita. Glasovi biraa u tom sluaju vie ne odraavaju njihovu stvarnu biraku volju, a parlament tada nije izraz stvarne volje birakog tela. Taktiko glasanje dovodi u pitanje legitimnost izbora, jer je ugroen jedan od osnovnih principa na kojima poivaju izbori - princip da sastav parlamenta odraava volju birakog tela. Da bi se izbeglo taktiko glasanje koje iskrivljava stvarnu volju biraa, nastoji se ograniiti broj nominacija za jedno poslaniko mesto. Ograniavanje broja nominacija umanjuje probleme vezane za cepanje glasova i taktiko glasanje. Saglasno tome, kandidati (obino dva) kojima inklinira vei broj biraa i koji imaju realne anse na izbornu pobedu ne mogu biti dovedeni u opasnost da se, zbog razmrvljenih glasova i taktikog glasanja, meusobno poraavaju. Ograniavanje broja nominacija za jedno birako mesto suava stvarne mogunosti biraa da izaberu kandidate koji uivaju njihovu naklonost, a ostavlja im se mogunost da biraju izmeu manjeg broja kandidata, esto samo izmeu dvojice. TRKA JEDNOG KONJA Naziv za izbore u kojima na jedno poslaniko mesto konkurie samo jedan kandidat ili za poslanika mesta konkurie samo jedna kandidatska lista (dravna lista). U takvim okolnostima nema izborne utakmice. Birai nemaju mogunost izbora. Oni samo mogu birati izmeu dve opcije: da glasaju za jedinog nominovanog kandidata (ili kandidatsku listu) ili da ne izau na izbore. Primer ovakvih izbornih sistema pruaju jednopartijski sistemi. UNINOMINALNE IZBORNE JEDINICE Naziv za male izborne jedinice u kojima se bira samo jedan poslanik. Izbor poslanika u ovakvoj izbornoj jedinici poiva na naelu veine (apsolutne ili relativne). Izborna jedinica obuhvata odre62

eni deo birakog tela. Pri tome se uzimaju u obzir dva merila. Prvo uzima u obzir broj stanovnika na podruju na kome se obrazuje izborna jedinica. U tom sluaju izborna jedinica obuhvata sve stanovnike odreenog podruja, i one koji imaju birako pravo i one koji ovim pravom ne raspolau. U ovim se izbornim jedinicama jedan poslanik bira na odreeni broj stanovnika. Drugo merilo uzima u obzir samo broj biraa (lica koja raspolau birakim pravom) pri formiranju izborne jedinice. Jedan poslanik se bira na odreeni broj biraa. Odlika jednomandatnih izbornih jedinica je da su njihove granice podlone estim promenama. Razlog tome je poveavanje (ili smanjivanje) broja biraa. Ako bi granice izbornih jedinica ostale nepromenjene, nastala bi prikrivena nejednakost birakog prava. este promene granica omoguavaju pristrasno oblikovanje izbornih jedinica. Otuda su mogunosti za gerrymandering vee u jednomandatnim nego u viemandatnim izbornim jedinicama. UNINOMINALNO (POJEDINANO) KANDIDOVANJE Jedan vid kandidovanja. Karakteristino je za veinske izborne sisteme i esto se istie kao prednost ovih izbornih sistema, jer birai imaju mogunost da glasaju za linost kandidata. Odlikuje ga isticanje jednog kandidata u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan poslanik. Za to poslaniko mesto nosioci prava kandidovanja istiu po jednog kandidata. Kandidata moe istai politika stranka (samostalno ili u koaliciji sa drugima), ali i graani neposredno. Pravo kandidovanja nije individualno ve kolektivno pravo graana. Kandidaturu mora podrati odreeni broj graana koji raspolau birakim pravom. U sistemu pojedinanog kandidovanja postoje vee mogunosti da graani neposredno istaknu svog kandidata. UREENE ILI NEUREENE LISTE I OGRANIENI ILI KUMULATIVNI GLAS Stranke istiu ureenu ili neureenu listu kandidata. Svaki bira ima vie glasova, a najmanje dva. Postoje dva oblika glasanja sa vie glasova. Prvi je ogranieni glas. Bira raspolae sa vie glasova, ali je broj glasova manji od broja poslanika koji se bira u izbornoj jedinici. Drugi je kumulativni glas. Bira raspolae sa onoliko glasova koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici.
63

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

Kada su istaknute ureene liste kandidata, bira svojim glasom kreditira kako kandidata sa liste kome je dodelio glas, tako i svakoga od vodeih kandidata sa liste. Ako postoji kumulativni glas, bira svoje glasove moe dati jednome ili ih rasporediti izmeu nekolicine kandidata. U nekim izbornim sistemima postoji mogunost da bira glasove koji mu stoje na raspolaganju rasporedi na kandidate sa razliitih partijskih lista. Taj postupak naziva se panairanje. Kumulativni glasovi mogu se dodeliti na dva naina. Prvi, kada bira odreeni deo svojih glasova daje jednom kandidatu, dok preostale glasove mora dodeliti ostalim kandidatima sa liste. Drugi, kada bira sve glasove moe dati samo jednom kandidatu - onome koji uiva njegovu naklonost. U izbornim sistemima u kojima je prihvaeno prvo pravilo izborni rezultat moe odstupiti od stvarne volje biraa, to je bitan nedostatak ovoga pravila. Da bi uveao izbornu ansu kandidata koga preferira, bira mora razdeliti (potroiti) sve glasove kojima raspolae. Maksimalno mogui broj glasova dodeljuje svom preferiranom kandidatu, a preostale glasove rasporeuje na one kandidate sa liste za koje veruje da imaju najmanje izgleda na izborni uspeh. Da bi doprineo izbornom uspehu kandidata koga preferira, bira je prinuen na taktiko glasanje koje ne odraava njegovu pravu volju. Taktiko glasanje kao rezultat moe imati izbor kandidata kome je stvarno naklonjen manji broj biraa, a na kojega su birai potroili svoje neupotrebljene glasove verujui da ima najmanje izgleda na izbornu pobedu. Ako bira moe sve raspoloive glasove dati samo jednome od kandidata, nema potrebe za taktikim glasanjem, jer su njegovi efekti isti kao kada bira raspolae jednim glasom glasajui za ureenu ili neureenu listu. UREENE (ZATVORENE, KRUTE) LISTE SA JEDNIM GLASOM Najjednostavniji oblik kandidatske liste je ureena zatvorena lista. Listu podnose politike stranke (samostalno ili u koaliciji), ree grupe graana. Na listi se nalazi onoliki broj kandidata koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici. Kandidatska lista ima nosioca ije je ime na elu liste. Redosled kandidata na listi je znaajan, jer se mandati koje osvoji lista dodeljuju po redosledu kojim su kandidati navedeni na listi. Na personalni sastav liste, redosled kandidata i nosioca liste birai ne mogu neposredno uticati. O to64

me odluuju organi i rukovodstvo politike stranke. Bira raspolae jednim glasom. Svoj glas on moe dodeliti jednoj od kandidatskih lista istaknutih u izbornoj jedinici. On glasa za ureenu listu i u njoj nita ne moe izmeniti. Poslanika mesta u izbornoj jedinici, posle glasanja, dodeljuju se listama kandidata srazmerno glasovima koje je osvojila svaka od lista ponaosob. Broj poslanikih mesta koji je dodeljen jednoj listi popunjava se kandidatima sa te liste, po redosledu po kome je na listi istaknuta njihova kandidatura. Ovakva lista ne daje mogunost birau da izabere meu kandidatima one koji uivaju njegovo poverenje i poveava zavisnost izabranih predstavnika u odnosu na politike stranke koje su ih nominovale. Veza izmeu biraa i predstavnika koji ga reprezentuju u parlamentu je pokidana, a birai esto u personalnom parlamentarnom sastavu ne mogu da prepoznaju svoje izabranike. To je ozbiljan nedostatak proporcionalnih izbornih sistema koji je izloen opravdanim kritikama. UREENE LISTE SA PRAVOM IZBORA U OBLIKU JEDNOG GLASA Kandidatska lista je zatvorena. Na listi je onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici. Lista nije ureena, pa se redosled kandidata na njoj moe menjati. Bira ima jedan glas. On moe izabrati da glas dodeli odreenom kandidatu sa liste ili listi. Svakoj od kandidatskih lista dodeljuje se broj mandata srazmerno broju glasova koje su birai dali listi. Pri tom, ovaj broj glasova obuhvata kako glasove koje su birai dali pojedinim kandidatima, tako i glasove koje su dali kandidatskoj listi. Mandati dodeljeni listama potom se popunjavaju kandidatima sa liste, ali ne po redosledu sa liste, ve po redosledu koji su odredili birai. Glasovi se obraunavaju posebnom metodom. Najpre se izraunava izborna kvota za listu. Kandidati sa liste prvo se kreditiraju personalnim glasovima. To su glasovi koje su birai dali pojedinim kandidatima sa liste. Kandidat iji personalni glasovi dostignu izbornu kvotu osvojie mandat dodeljen listi. Potom se obraunavaju glasovi dati listi. Ovim glasovima se kreditiraju kandidati sa liste po redosledu po kom su istaknuti na listi. Najpre se prvom kandidatu sa liste dodeljuju glasovi dati za listu sve dok, zajedno sa personalnim glasovima koje je osvojio, ne dostigne
65

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

izbornu kvotu. Potom se kreditira drugi, trei i N-ti kandidat, sve dotle dok se mandati dodeljeni toj listi ne rasporede. Primer: listi su dodeljena 4 poslanika mesta ukupan broj glasova je 50 pojedinanih i 50 za listu na listi je istaknuto 8 kandidata izborna kvota je 100 : 5 (4+1) = 20 kandidati personalni glasovi glasovi za listu kvota mandat A 1 + 19 20 izabran B 1 + 19 20 izabran C 1 + 12 D 1 E 5 F 20 izabran G 1 H 20 izabran 50 50 4 Mogunosti da bira dodelom svog personalnog glasa izmeni redosled kandidata na listi ublaava nedostatke proporcionalnih izbornih sistema koje izaziva strogo vezivanje biraa za listu kandidata prilikom glasanja. Izabrani kandidat u tom je sluaju vie vezan za birae iju naklonost uiva nego za stranku koja je istakla njegovu nominaciju na listi. VEINSKI SISTEM Veinski sistem je tip izbornog sistema u kome se poslaniki mandat osvaja primenom kriterijuma najveeg broja osvojenih glasova. Postoje dva osnovna oblika: sistem apsolutne i sistem relativne veine. Za apsolutnu veinu koriste se i nazivi nadpolovina (iznadpolovina) veina, ili sistem viekrunog glasanja. Sistem relativne veine poznat je i po nazivima ispodpolovina veina, jednokruno glasanje ili sistem prvi uzima mesto. U sistemu apsolutne veine razlikuju se dva kriterijuma za dodelu mandata i s obzirom na to dva oblika apsolutne veine, stroiji i blai oblik. Za osvajanje poslanikog mandata potrebno
66

je osvojiti 50 % + 1 glas u izbornoj jedinici. Zbog toga se ovaj sistem naziva i sistemom nadpolovine veine. Razlika izmeu stroijeg i blaeg oblika apsolutne veine nastaje iz razliitih kriterijuma (broja) prema kojima se izraunava procenat glasova. U stroijem obliku apsolutne veine za osvajanje mandata zahteva se 50 % + 1 glas od ukupnog birakog tela (broja biraa upisanih u biraki spisak). U blaem obliku apsolutne veine za osvajanje mandata potrebno je osvojiti 50 % + 1 glas od broja biraa koji su izali na izbore. I u jednom i u drugom sluaju mandat osvaja iznadpolovina veina glasova. U prvom sluaju apsolutni broj glasova je znatno vei nego u drugom. Broj biraa koji izau na biralita varira. Otuda se blai oblik apsolutne veine moe sasvim pribliiti stroijem obliku ove veine (ako veliki broj biraa izae na izbore), ali se on moe pribliiti i relativnoj veini (ako je odaziv biraa na izbore mali). Veinski sistem prati pojedinano kandidovanje, a samo izuzetno i viemandatne izborne jedinice. Kada se u izbornoj jedinici bira vie poslanika koriste se razliite tehnike glasanja (npr. blok glasova, kumulativni glas, stupnjeviti glas, manje glasova od broja poslanika koji se bira u izbornoj jedinici). Sistem apsolutne veine pribliava se tako po svojstvima proporcionalnom sistemu. U sistemu relativne veine mandat osvaja kandidat koji je meu svim istaknutim kandidatima osvojio najvei broj glasova. Poslanik moe biti izabran i sa manje od polovine glasova biraa. To je posebno sluaj kada u izborima sudeluje vei broj malih politikih stranaka. Tada dolazi do podele birakog tela i cepanja glasova izmeu brojnih kandidata. Ovaj nedostatak relativne veine ne iskazuje se kada u izborima sudeluje manji broj velikih, dobro ogranizovanih politikih partija. Sistem relativne veine ne poznaje glasanje u dva kruga, pa se on naziva jo i sistem glasanja u jednom krugu. VEZANE LISTE Videti zatvorena, kruta, blokirana lista. VIESTRUKI GLAS Videti pluralni votum, umnoeni glas.

67

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

RECNIK OSNOVNIH POJMOVA I TERMINA O IZBORIMA

VRSTE IZBORNIH SISTEMA Sistem raspodele mandata ili sistem predstavljanja jeste primena odreenih principa prema kojima se biraju poslanici. Znaaj ovih principa je veliki pa se otuda i razliiti izborni sistemi raspoznaju upravo s obzirom na principe koji se primenjuju na raspodelu poslanikih mandata. Postoji vie razliitih naina raspodele poslanikih mandata. Mogu se grupisati u dve osnovne grupe od kojih jednu ine veinski, a drugu proporcionalni (srazmerni) sistem. Pored ova dva osnovna tipa izbornih sistema, postoje i meoviti izborni sistemi (kombinacije veinskog i proporcionalnog sistema). ZAKONI O IZBORIMA Izbori se pored ustava ureuju i zakonima. Ne postoje precizniji standardi o tome ta ini ustavnu, a ta zakonsku materiju. Odgovor na to pitanje prua svaki pojedinani ustavni sistem. Ustav ureuje nadlenost za donoenje zakona o izborima. To je pravo zakonodavnog tela. U sloenim dravama (federacije) zakone o izborima donose kako federalni organi tako i organi u federalnim jedinicama. Izborni zakoni mogu biti kodifikovani, kada se u njima ureuje celokupna materija o izborima, ili nekodifikovani, kada ih ini vie zakona (npr. zakon o izborima, zakon o birakim spiskovima, zakon o izbornim jedinicama). Sadraj izbornih zakona, koji ureuju izbor poslanika u predstavniko telo kao najznaajniji organ vlasti koji izraava naelo narodnog suvereniteta, jeste razlog zbog koga se u nekim ustavnim sistemima ovi zakoni donose i menjaju na poseban nain. To je izraz znaaja koji ustavotvorac pridaje izborima. Tako se, na primer, izbori ureuju posebnim organskim ili ustavnim zakonom za ije je donoenje (ili reviziju) propisan poseban postupak, razliit i sloeniji od zakonodavnog postupka. esto se za donoenje ovih zakona zahteva stroija veina. ZATVORENA LISTA Oblik ureene kandidatske liste na kojoj se nalazi onoliko kandidata koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici. Imena i redosled kandidata na listi odreuje podnosilac kandidatske liste.
68

Redosled kandidata na listi je vaan, jer se mandati koji pripadnu listi pri raspodeli mandata dodeljuju kandidatima sa liste po redosledu koji zauzimaju na listi. ZBIRNA IZBORNA LISTA Naziv za izbornu listu na kojoj su navedene sve izborne liste sa imenima kandidata istaknute u odreenoj izbornoj jedinici na konkretnim izborima. Ovi podaci se na zbirnoj izbornoj listi navode po odreenom redosledu. Kriterijum prema kome se odreuje redosled na kandidatskoj listi utvruje se izbornim zakonodavstvom (npr. alfabet, prema datumu podnoenja kandidatske liste organima za sprovoenje izbora, kockom). ZBIRNI OSTATAK GLASOVA Zbir svih preostalih glasova datih kandidatskim listama jednog predlagaa po izbornim jedinicama. Za izraunavanje zbirnog ostatka glasova u obzir se uzimaju samo preostali glasovi na kandidatskim listama. To su oni glasovi koji nisu bili dovoljni za osvajanje poslanikog mandata, jer nisu dostizali ceo broj izborne kvote, ve su predstavljali decimalu ili razlomak. Ovi glasovi se sabiraju i slue kao osnov za naknadnu raspodelu onih mandata koji nisu rasporeeni na nivou izbornih jedinica. (Videti gomilanje glasova)

69

You might also like