Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. fleksibilne automatizacije. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji. Katkad se tehnika i t. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex. štampana predavanja. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste. T. Valja još istaći. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina. a napredak na tom području je tehnički napredak. znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. skup metoda koja se primjenjuju u radu. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. a također vladanje tim metodama. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti.1. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. biotehnologije. S razvojem visoke t. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte.Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. 2. Ako se radi o promjeni oblika. Zbog toga se ovdje. kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. tj. a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari. U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina). u širem smislu. uz prethodno navedeno. kao drugo. robotike. riječ. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati.. umjetnih sirovina. kao "dogovor". kao prvo.1. Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1. optičkih vlakana. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja. moć. Pri promišljanju tehnologije građenja. "Tehnologija. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja. govor). umjetne inteligencije itd. Tehnika i tehnologija građenja 1. strojevi. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te. 4 . "Tehnologija građenja". govori se o kemijskoj t. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". lasera. 1990). Razvoj suvremenih transportnih. (mikroelektronike. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji.. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. Međutim. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. govori se o mehaničkoj t. Postdiplomski studij Organizacija građenja. Takav razvitak t. satelita. Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod.

građevina i okoliša građenja.tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja). elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja. materijali odnosno gradiva kao predmet rada. svakako s pripadnim informacijskim sustavom.tehnološka oprema).1. . Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene. Kako se vidi. vrijednost ili cijena itd). ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća. U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran.logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava. građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina.nadozor kvalitete gradiva. Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava. procesa građenja (građevinskih radova).1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost. . ostala proizvodno. uređaji. mjerene instrumente i sklopove regulacije. . Procesi građenja. .vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja.1. Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom. . . građevinski strojevi i uređaji.Tehnološku opremu čine svi strojevi. tehnološka. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema. njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada.Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve. strojevi.zaštitu (sigurnost.1). tehničkih sredstava i društvenih sadržaja.2).unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva. . ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1. Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom. ujedno određuju njega kao informatički sustav.1. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati. Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada. - slika 1. energetska. kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1. određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje. U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. 5 . koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja. Informacije.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj. sredstava za rad3: alati.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika. koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima.

jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju. Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja. Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju. rukovođenja i odlučivanja u građenju. građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju. kadrovski te ostali administrativni procesi itd. zatim razvoj organizacije građenja.1.završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj.2. bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja. Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje. informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. zatim finacijski. Međutim.glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito. u gotovu građevinu). . nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske. Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama). međutim. 6 . Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja). Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. 1. Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja. slika 1. .pripada nadzor kvalitete proizvoda. Tehnologija građenja ne može se. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva.2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj.

Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja. njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike. uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike.sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem. . 7 . . ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene. tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost.“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja. tehnologije. . u vrlo kratkom vremenu. u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja. . traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. Usklađivanje navedenih područja organizacije. . bile bi slijedeće: .neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . .sve veća neizvjesnost. tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti. raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja. kako gospodarstva općenito tako i građenja. ali i "neočekivanost".neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. ekonomike i regulative građenja.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke. upravaljanja ili rukovođenja pri građenju.sve veće širenje društveno-ekonomskog. pravno-regulativnog te socijalnog okruženja. tehnologije te organizacije građenja općenito. socijalne i gospodarske raznovrsnosti. .proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike).sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata. zatim . različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja.“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika.

Jednu podgrupu čini. . (primjerice: bušilice za kamen. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva. itd. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja. Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova. U smislu tehnološke koncepcije rada. dozeri. autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1.razvoj automatizacije. suvremna građevinska mehanizacija.3. u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve.1: Masovni. Slika 1. Dio ovih strojeva. valjci.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop. a osobito zemljanih radova. Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 . osobito za zemljane radove. kompresori. transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe.3. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova.korištenje usluga prozvođača.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme.1. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: . . Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. bageri. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu. . Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja. . kao tehnika građenja. skrejperi.podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova. ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom. utovarivači. razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi.3. grejderi. itd) i posebna građevinska mehanizacija. . Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja.najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove. a tomu primjerene strojne konstrukcije. primjerice za zemljane radove. Bager. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi.1). uz iskop.

2). kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva. razne vrste bagera. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 . obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. Ciklički transport.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane. transport. Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala. Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe.3. To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice.3. itd). betonare ili asfaltne baze. zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama.2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore). Naime. damperi. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova. zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina. Slika 1.

Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija. nastao je grad kao skup građevina. Valja istaći. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju. Drukčiji od zabitih sela. morali utvrditi. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. Ovdje se žito i voda spominju zajedno. Svaka od tih civilizacija dolazila je..1. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. Stoga je povijest ljudskog roda. pokrivala ga i gradila novo. u njihovom ostvarenju ili primjeni.1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti. dolina Nila.. mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina.1). značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme. kako danas. Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. je mikrokozmos povijesti. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: ". naravno. tako da su J. provedbe i vođenja građenja. J. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 . tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja. Nastali su novi tipovi stalnih naselja. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2. oaza je na rubu pustinje. dolina Žute rijeke itd).. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova. . osobito povijest prvotnih civilizacija.1. u nekom smislu. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola. Određena načela organizacije građenja. J. J. kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi. Zemljani radovi pri građenju 2. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi. a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka.. više od devet metara u visini.. ovdje je čovjek započeo civilizaciju. izgrađen na slatkoj vodi.5 metara ispod zemlje.. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko. rano brončano doba i srednje brončano doba.. Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata. je moumentalan. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu . U to vrijeme J." Slika 2. tako kula leži 14. a osobito zemljanih radova. primitivne ili suvremene.5 metara iskop minulih civilizacija . stariji od Biblije.1. značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. se naglo preobrazio. kao da je 14.2. rano bakreno doba... Kula ima devet metara u promjeru temelja i. doline rijeka Ind i Ganges. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva.. osvajala J. ..

pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji. dovršena p. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu.2).. izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi.500 konjskih sila . organizacijom cjelokupne radne s nage. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model. a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline . Druga se uredba konkretizirala u birokraciji. Tip uma koji je isplanirao p. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni. Tolteka i Azteka. ili vjerojatnije čitav niz umova. Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati. Slika 2. kako su uvježbavani za svoje zadatke. kao i gradnja ostalih manjih piramida.. prirodnog i natprirodnog.. gradovi Maya.. specijaliziranih.. iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena.1.3).U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. Zbog toga njezina gradnja. jasno zamišljenu i proračunatu svrhu . Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um. za neku unaprijed određenu. graditeljski pothvati Sumerana. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2. strogrčki i starorimski gradovi itd. Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća. stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25. "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike.građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat.. morao doći u stanje da shvati bitni problem . kako su im dodjeljivana mjesta. Elamita i Hetita. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala. Taj uvjet ostaje na snazi i danas.. izvanrednom točnošću svojih razmjera. 11 . Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih.. Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja. izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja. Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj..100. politički. je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena.1. mikenske citadele i grobnice.2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: ". Prvu je utjelovljavalo svećenstvo. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji.. uvjetno rečeno." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu. samom količinom potrebnog građevinskog rada..način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi.. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju. U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni. te razrađena struktura izdavanja. Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera.. sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . slika 2. … bio je predstavnik novog ljudskog tipa.1. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom. Među njima Keopsova piramida.000 ljudi. ali vrijeme se boji piramida"...000 . u Egiptu za pola manje.

Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. limarski. izolaterski. instalacija antena. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom.Slika 2.: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. stolarski. krovopokrivački. zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. predusjek. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. tapetarski. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi. iskop kanala. . kamenorezački. instalacije grijanja. soboslikarski. keramičarski. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. ventilacija i klimatizacija.3. antikorozijski itd. gromobrani. montažerski radovi itd. klizanja itd. bravarski. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). roletarski.1. zatim iskopi u glinokopima. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”). Zemljani radovi bili bi razni iskopi. sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja).zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. ličilački. parketarski. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. te . Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju . uz betonske radove. kao osnovnog radnog alata. gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. Iskopani usjek. motorima pogonjene. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji.2. staklorezački. iskop temelja. šljunčarama ili kamenolomima. ostala sanitarna oprema. podopolagački. iskopi rovova. fasadreski.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva. 12 . nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski. I dok je izvedba mnogih građevina. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja. također je proizašao iz mehanizirane. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost. gipsarski. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice. dizala. iskopi usjeka. primjerice. plinske instalacije. Proizvodnja opreme. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje. 2.

kanalske mreže. opeke. Plovni kanal čak nije ni to. . primjerice. tupine itd. elemenata i sklopova). mreže poljskih puteva. . te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu. Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). glavni (za sebe izdvojeni). prerađevina i elemenata (betona. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. betonskih elemenata. prokopi. nasute brane itd. . 13 . konstrukcije pokosa kanala. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. provode se kao prethodni.). crijepa.radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka. neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde. njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari. logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe. Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi.1): iskop tla ili stijene. zidovi od gabiona.izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. stakla itd). zaloge). tunela. pera. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski). kaolina. ostalih keramičkih proizvoda. podzemnih prostorija itd. povezani (isprepleteni. .) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže.2. Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija. primjerice . Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova. drenaže.svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. glinene sirovine. nasipi. u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja. podloge i obloge bazena. koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova. slika 2. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom.zasjek.

prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak. Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. 14 . rezanje. često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja). prirodna sipka gradiva. briketiranje. filtracija. ► sredstva za rad: građevinske strojevi.). taloženje. Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala. promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način). Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena.Slika 2. ► otpad: jalovina. rijanje ili ripanje. privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. bili bi mehanički postupci (struganje. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. kamena sitnež. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni. miniranjem. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija. potrebno ih je miješati.2. glina). miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. suho miješanje. sijanje. tehnološka oprema za zemljane radove. na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. hidromehanički postupci (ispiranje. drobljenjem. drobljenje pritiskom ili udarom. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa. razbijanjem. hidrauličko razvrstavanje.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci. entrifugiranje. Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala.

zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge. kanala.zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka.uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama). zasjeka.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) . ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina. trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja. provodi se .u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito. postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na .3. itd. Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se . . zatim od utjecaja valova.oblik. Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika.2. djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: . Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina.poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine). rovova.kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja. "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena. ili .). ili na .ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova). kao trajna zaštita.trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine).ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja. podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina.zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala). postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv. ili na . jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom. vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja. građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija). Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima . ili . . Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop. 15 .ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene). od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja. vjetra. ili .privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao . najčešće dužem. od klizanja ili urušavanja tla. ili na . atmosferilija.zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja).

slika 3.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3. na bilo koji način čvrsto povezanih. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica. Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od.1. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu. vode. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca.1. Gradiva pri zemljanim radovima 3. oborina tj. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina. kao oblik civilizacijske djelatnosti4. smrzavanja. Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”. Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj. antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 . Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni. kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko .1).3. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena. Međutim.1.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu.) materijala od kojih je građena litosfera. djelovanje biljaka itd. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje. stupanj i veličina povezanosti minerala.

02 odnosno 0. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija. rioliti. tonaliti.kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi . gabri. andeziti. gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline. peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus). .intruzivne eruptivne stijene (graniti.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0. 17 .02 odnosno 0.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0.2) . zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu. zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. argilošisti. . .002 –0. pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje. dijabaza. . sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: . breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava.002 mm). . zatim dolomiti. zatim laporoviti vapnenci itd). ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak.1.kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci . ovdje pripadaju također tufovi. tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva. dioriti. trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak. . .odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave). sijeniti. porfiriti. zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje. zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata.prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture. zatim konglomerati.najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita. zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene. masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija.06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava. daciti.mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2. zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra.škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti. . .efuzivne eruptivne stijene (dijabazi.muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom. . sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih. gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne. zatim les ili prapor kao eolski sediment. slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.

3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci.1. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 . Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida. lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa. autocesta prema Splitu. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3. lapora. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička. kao i laporovite stijene (slika 3.1.3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju.fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3.1. feldpast.4) ili alevroliti koje sadrže kvarc.dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci. tinjac. siltiti (slika 3. - Slika 3.1. rožnjaci (oblik kvrca).1.3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova. Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta.2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca. .

čestice 0. mlaznim betonom osiguranog. učestalost pukotina je srednja.oznaka C ili Fc.) vrlo jako okršena stijena. CI) i visokog plasticiteta (MH. uočavaju se milonitizirane zone. Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded . blokovi su mali. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla.) jako okršena stijena. pukotine su djelomično ispunjene glinom.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava. kao i mrežama.. pojava srednje velikih pukotina je učestala.06 mm). djelomice vodom erodiranih. površina pukotina je ekstremno mala. (IV. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr.002 mm) i organsko tlo (O).1. a širina pukotina vrlo mala. prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone. glina (C.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3.) srednje okršena stijena.) neokršena stijena. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama.4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. promjer zrna 0. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima. učestala je pojava vrlo malih blokova. (III. učestalost pukotina velika. čestice manje od 0. ako postoje plohe. površina pukotina je vrlo mala. slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay . slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded .) ekstremno okršena stijena. (VII). a širina im je mala. CL). slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. površina pukotina je srednje veličine. srednjeg plasticiteta (MI. Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. pukotine su vrlo velike. učestalost pukotina jer vrlo mala. (II. 19 . prah (M. s previše prašinastih čestica (silt . džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena.oznaka Fs).002 – 0. Treset Pt nema podgrupe. pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline. promjer zrna 2 – 60 mm).5): (I. pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama. pijesak (S. sidrima.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna. (VI. blokovi su srednje veličine. pukotine su rijetke i velike.06 – 2 mm). jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded . pukotine su srednje širine. pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. blokovi su masivni. površina pukotina je pretežito mala. blokovi su veliki.1.) slabo okršena stijena. CH). temeljenje). siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. učestalost pukotina je mala. a učestalost pukotina ekstremno velika.Slika 3. Tu je i treset (Pt).3. (V. pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom.

sitnozrni i finozrni pijesci). “lake” gline.Slika 3. kristalasto stvrdnute. a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline.5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. a koja su prema starijim normama određena kao “II. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”. stvrdnute.1. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop. zatim srednje i slabo zbijene. cementirane klastične sedimentne stijene. tekući pjesci i sl. malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne. «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. (3/II.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene. sugline i supjesci. ašovom) - - 20 . (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. suhi zemljani materijali.) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu. zatim krupnozrni. okamenjene glinene sedimentne stijene. silikatne i karbonatne kristalaste. pretežito škriljave metamorfne stijene. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. srednjezrni.) nevezana i slabovezana pjeskovita. miješana tla pijeska.

daciti. čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene. vapnenci.de/fotoalbum.) Slika 3.htm) 21 . zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. a koje su prema starijim normama određena kao “VI. škriljavci. siltiti i sl. gabre. neki serpentini.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene. i VII. glineni škriljci. (izvor slike: http://www. trahiti. u načelu zemljani materijal kategorije “C”. peridotiti. amfiboliti. porfiriti. pješčenjaci. gnajsevi. kvarciti. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti. sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih.6): humus. (E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. zatim les ili prapor. graniti. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”. i VII.geodienst. andeziti. amfibolitski škriljavci. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). tonaliti. stijene niske gustoće. (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV. anhidrit ili gips.6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski. kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. dijabaz-rožnjačke geološke formacije.- - - - (4/III. dioriti. fliš i flišolike tvorevine. guste finogranulirane eruptivne stijene). a koje su prema starijim normama određena kao “V. prirodno “dezinegrirane” razlomljene. dolomiti. (6/V.) trošne ili polučvrste stijene. odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). lapori. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi. mramori. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop.1. miješane ilovače. vapneci i dolomiti itd. tufovi. a koja su prema starijim normama određena kao “III. sijeniti. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali. neki serpentini. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine.1. “krampom”). laporoviti vapnenci. grubozrnate eruptivne stijene). kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”). kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom. gline ili glinci.) za iskop “lake” (“meke”. rioliti. vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci). prašci. konglomerati i breče.

Međutim strojni iskop tla ili stijene. kristalaste. šljunak. riolit. granit. 3. jako zdrobljeni vapnenci. prašinaste gline. dijabaz. prašine. pijesak. porfirske. većina dolomita osim kompaktnih. les. kvarcni konglomerat. klastične i 22 . pjeskovite prašine. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. metamorfne ili sedimentne stijene . sedimentne stijene o tvrde. felsit. kvarcit-porfir. gabro. šejlovi o mekane neabrazivne: lapor.gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja . o rastrošne: raspadnute stijene. škriljavci niskog kristaliniteta. sve vrste škriljaca. o srednje abrazivne: gnajs. sijenit. 362-369). kornit (hornfels). (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. oolitski vapnenac. ugljen. materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla . neabrazivne: vapnenci. bilo “srasle” bilo minirane. piroklastiti. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. mješavine lapora i pješčenjaka. Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. gnajs. metamorfne stijene o tvrde. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva . mješavine navedenih materijala i sl. siparišta. mramor. o mekane: filit. aplit.). trošni pješčenjaci. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima. neki konglomerati isl. ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. afanitske. diorit.kompaktne eruptivne. čert. kamene drobine. Građevinar 10(XX)1968. Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati .rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena. andezit.flišni materijali.gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali .gline. kreda šejl. 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. kvarcni pješčenjak. homogeni lapori. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. pegmatit. silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. . kaolitizirani granit. mnogi pješenjaci. abarazivne.2. mramor.čak lakše nego miniranu stijenu. o razmjerno tvrde. inače se mogu kopati strojno). abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje. silicijske: flint. dolerit. silicifirani vapnenci.

00 m.50 do 1. slika 3. te po potrebi predrobljena ili mljevena.2. drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm. ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. obuhvaća.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe).1: Drobilane.1). Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga. zaloga) i rovova. Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3. Slika 3. nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva.2. ukratko. ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži. između ostalog. nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak). obaloutvrda itd. drobljenjem krupnog šljunka. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak). drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena. pojme kao drobilane (i “separacije".porozne stijene. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . za izradu nasipa od kamenitih materijala. zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se. ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja.). zatim nehomogene granularne. Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4). koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom.2. nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0. zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana. Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). zatim subhomogene porozne stijene.

lomljenjak. andezit. tekstura te plemenita fasada (granit. kamena (pješčenjak. lomljenak. gabro. breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. mramor. tufovi. sijenit. kloritski. oblaganja podova. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci. stijene porfirit. nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće. kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. porfir. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). čerta u vapnencu. doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik. silttucanik. dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. ekspandirajućih gradiva 24 . talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. Građevinar 10(XX)1968. zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). dacit. tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir.2. plovučac. tucanik. uporaba je vrlo ograničena. gips. amfibolit. fino slojeviti anhidrit. izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. škriljave sericitski. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. dr. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. značajnoa organogeni vapnenci. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe. rasporedu šupljina (travertin). amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. sijenit) i granularne ili peridotit. trahit. podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). afanitske zrna. smanjuje asfalte (dacit. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture .1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. pucolanski materijali pravci koji (tuf). stijene silt-pješčenjaci. kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. fotosinteze sunca.Tablica 3. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. B. dijabaz). grauvake. oblaganja unutršnjosti. litavac) prapor ili les. poroznost. dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. gabro. ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik. homogeni anhidrit. uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada.

Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina. Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja. Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. društveno-ekonomski. prostorno-energetski. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva.3. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi. kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. Logistika ustvari obuhvaća nabavu. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. visoki dugački vijadukti itd – slika3. “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. ekološki kriteriji itd. Naime. Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. kanali. učinkovita organizacija građenja. urbanistički. a u okviru masovnih zemljanih radova. agregat za betone i asfaltbetone). dugački tuneli. poluproizvoda i konačnih proizvoda. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. nasipi. osobito kamenih gradiva. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima.1). Međutim. Ove razmjerno visoke planine.3. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja. pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja. kao prirodna prepreka. zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. Međutim. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja.1). 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 .3. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. brane. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata). Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja. Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc. skladištenje. proizvodnju. nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora.3. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora. – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. itd).

Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva. Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica. odlaganja (privremenog ili trajnog). Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja.podjelom građevinskih radova. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva. Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja .1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja. Naime. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 . Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva.3. raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. prerade. transporta.3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta. uskladištenja. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani. Slika 3. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe. br.primjerice. Zagreb.

morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja. kao prvo.zemljanih materijala (kamenolomi.kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . neke vrste. Kao treće. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. Sama “matematika” ovog. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. Stoga bi se ova razina promišljanja. transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova. Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva. Ovime bi se dalje utvrdilo. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. Međutim. kao prvo. Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. itd). Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. drobilane. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. Primjerice dio metodologije. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. zbog određenosti rokova građenja. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. glinokopi. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. šljunčare. Heuristički pristupom moralo bi se. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. “gdje?”. kao prvo. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10. Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. Međutim. “koliko?”. “po čemu?” i “kako?”. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. Kao drugo. kao drugo.

logistički i vremenski planovi.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama. Međutim. primjenjiv za trajno nasipavanje. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. dionice Orehovica – Draga . a na traženje investitora.3. izvedba nasipavanja na trasi (nasipi. nelineranim i dinamičkim programiranjem. izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. Slika 3. pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova).sl. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282. tunela. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice. Tu je bila razmjerno značajna. 28 . mostova. Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga .000 m3 sraslo bio je predviđen. Stoga je od strane projektanta. Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki. Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. vijadukata. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. obilaznica Rijeke). Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. Međutim. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike.Sveti Kuzam/Bakar.).1. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. zidova. vremena i načina provedbe zemljanih radova. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). itd) bila je bez tunela oko 559.3. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8. koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora.000 m3 ugrađeno. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom.000 m3.2). dodaci za nasipe. sidrima. kao djelomice uporabljiv za ugradnju. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. duljine oko 6 km. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. Primjerice. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). uređenja potoka. od toga je procjenjeno ukupno oko 238. tehnologije i organizacije građenja.3. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. prethodno navedenoj kategorizaciji.U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. nelineranim i dinamičkim programiranjem.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema. prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici.

889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.5 km 43.170 4.294 5.951 25.757 237.401 45.851 (103.277 rampe čvorišta prevoz do 1.Tablica 3.5 km 2.1+640) trasa guranje do 150 m 5.013 12.874 (274.812 2.261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.392) Vežica Vežica (1+053 .017 37.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.5 km 3.583 236.333 1.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.1.5 km 31.607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.640 (4.871 Sveti Kuzam ukupno 92.957 (16.314 trasa 5+655 – 6+355 20.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.583 236.3.079 Sveti Kuzam 291.600 2.5 km Sveti Kuzam 50.096 rampe čvorišta prevoz do 4. dopremom izvan trase 291.018 (74.5 km Vežica objekti 16.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.860 i iskopom tj.3*0.340 473.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12.970) Cjelokupna trasa .100 1 do 11 km ? ukupno 338.960 sa iskopom na trasi 293.915 ukupno 127.656 ukupno 20.149 40.217 9.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.5 km Vežica objekti 6.401 13.100 29 .323 35.966 2.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.116 23.968 3.

). Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih.1. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao. hidroloških i hidro- 30 . neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta). uz ostalo. Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina. Slika 4.1. Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova.1. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta). uz provedbu financijskog inženjeringa. predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4. odnosno dobivanjem uporabne dozvole.4. Priprema zemljanih radova 4. Razdoblje definiranja. Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja.1. definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine. Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja. Ovo drugo razdoblje obuhvaća.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. nakon nuđenja. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje. čime započinje njezino korištenje. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja. razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove.

2. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva.1. temeljenja. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. 4. Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica. svih privremenih gradilišnih upravnih. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati. prethodno opisanu.1. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. podloge.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina. 12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 . Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe. sanitarnih i sličnih objekata (slika 4. One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina. Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. a ponekad zasebno građenje. nasipavanja. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju.2).meteoroloških podloga. zaloge itd) ili “agregat” za betone. Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. Slika 4.

uklanjanje rubnjaka.2. kod demontaže metalnih konstrukcija itd.2. Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata. reklamnih ploča i ostale opreme. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. telefonvodi. a što ovisi o stanju postojećih objekata. .rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta. Slika 4. kod odnošenja šiblja i granja. toplovodi. iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja. reklamnih ploča i sl.rušenje ili premještanje ograda.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu. kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije). kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje. čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4.2 desno). kod premještanja raznih vodova. .uklanjanje tj. o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala.1). elektrovodovi. .1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj. cjevovodi odvodnje i sl). između ostalog i njegovim recikliranjam. kod rušenja armirano-betonskih. kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova. zatim kod iskopa korjenja. strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. odsijecanjem granja. šiblja i panjeva (slika 4. vodovodi. postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća . .uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima). rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz. naftovodi.2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 .2 lijevo).2. uklanjanje suhozidova.. rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova. Slika 4. Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev). granja.2. Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala. plinovodi.2.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4.

2.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. manje betonske elemente. toksičnosti. nagrizanja.. žbuku. reaktivnosti. bilo rezanjem. obilježja eksplozivnosti. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja. odnosno izdvojeni betonski lom. crijep. Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13. strojno sječenje armature nakon miniranja. kancerogenosti. stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. Slika 4. strojni utovar izminiranog materijala). Neoprezno postavljena dizalica. bilo piljenjem itd. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile.com). bilo vibracijama. primjerice. ciglu. itd. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. štetnosti.2. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. infektivnosti. 13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 . Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. osobito starijih građevina i zdanja. mutagenosti. zemljanih materijala. koji u većem dijelu sadrži drvo. skladištile ili koristile takve opasne tvari. Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. građevinsku šutu.3). za ponovu ugrdbu neuporabljivi. blokove. Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva.demolitionx. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja. Međutim. kao pripomoć minerskim radovima.

Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. kao kombinacija.4). Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada. Slika 4. za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd.čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. cigle. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom. Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. drobljenjem i sijanjem.). drva i sl.2. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada. Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu. početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) .2. keramike. Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. za izradu posebne betonske galanterije. Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). 4-8 mm i 8-16 mm. za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada. na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. 34 . primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno). te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina. Moguća je. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja. uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala. 16-32 mm). crijepa i sl.

visinskih točka.4. područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto.2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova. ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak. Slika 4. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja. oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja). Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka.3. Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4. Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova. 35 .3. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti.3. Na slici 4. Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice. terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. radni ili operativni poligon itd). oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi. Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu.1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. skice. repera i poligonskih točaka. prilikom njegova uvođenja u posao. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja.3. tabele i slično). Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. profila. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina.

2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4.c). Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni.3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste.4. u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl.b). vrsti terena itd.4. Slika 4. Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme.3.4.4. Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4.a).3.3.) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa. oneprijeporanje i dr. Slika 4.3. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 . U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4.3. a 3 do 5 m za razne vrste zidova.3.3.Slika 4. točke radnog ili operativnog poligona.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful