Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari. kao "dogovor". Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. umjetne inteligencije itd. podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati. (mikroelektronike.. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte. štampana predavanja. znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. u širem smislu. kao drugo. 2. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti. skup metoda koja se primjenjuju u radu. govori se o mehaničkoj t. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje.. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja.1. a napredak na tom području je tehnički napredak. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex.Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. kao prvo. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. Takav razvitak t. moć. Pri promišljanju tehnologije građenja. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. Valja još istaći. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. 1990). Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod. robotike. s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji. biotehnologije. "Tehnologija građenja". lasera. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. Ako se radi o promjeni oblika. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbog toga se ovdje. Katkad se tehnika i t. satelita. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. 4 . kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. strojevi. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. govor). S razvojem visoke t. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te. fleksibilne automatizacije.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste. riječ. Razvoj suvremenih transportnih. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč. Međutim. optičkih vlakana. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. T. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja. umjetnih sirovina. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. uz prethodno navedeno. Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina). tj. a također vladanje tim metodama. govori se o kemijskoj t. Postdiplomski studij Organizacija građenja. "Tehnologija. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada.

kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1.1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost. Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene.2). materijali odnosno gradiva kao predmet rada. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). svakako s pripadnim informacijskim sustavom. . mjerene instrumente i sklopove regulacije. građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve. Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati. koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima.1. . Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava. određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje.vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja. .zaštitu (sigurnost. . Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom. elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja. sredstava za rad3: alati.Tehnološku opremu čine svi strojevi.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju. Informacije. U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran. - slika 1. ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća.1. Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. procesa građenja (građevinskih radova). tehničkih sredstava i društvenih sadržaja. Procesi građenja. transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema. Kako se vidi.unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva.Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja. ostala proizvodno. koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj. . ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1. energetska. U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. strojevi. .nadozor kvalitete gradiva. Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada. 5 . vrijednost ili cijena itd). koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja.logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva.1. tehnološka. građevina i okoliša građenja. uređaji. građevinski strojevi i uređaji. . ujedno određuju njega kao informatički sustav.1).tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja).tehnološka oprema). Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom.

građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju.glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja. . Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje.1. Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja. kadrovski te ostali administrativni procesi itd. Međutim. Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj. jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju. informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske. Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama). Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja.pripada nadzor kvalitete proizvoda. zatim finacijski. razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. 1. uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. 6 . u gotovu građevinu).2.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja). Tehnologija građenja ne može se. bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja. Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito.2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva. međutim. rukovođenja i odlučivanja u građenju. nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga.završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj. . Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju. slika 1. zatim razvoj organizacije građenja.

proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike). bile bi slijedeće: . ali i "neočekivanost". Usklađivanje navedenih područja organizacije. .neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. . . zatim . socijalne i gospodarske raznovrsnosti.sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja. tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja.sve veće širenje društveno-ekonomskog. . tehnologije. različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja. upravaljanja ili rukovođenja pri građenju. . ekonomike i regulative građenja. Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega. tehnologije te organizacije građenja općenito. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja.neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. u vrlo kratkom vremenu. raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike.sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem.“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika. kako gospodarstva općenito tako i građenja.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke.“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost. ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene. . njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike. pravno-regulativnog te socijalnog okruženja. Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . 7 .sve veća neizvjesnost. traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. . u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja.

Jednu podgrupu čini. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove. grejderi. valjci. a osobito zemljanih radova. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva. Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. uz iskop. bageri.1: Masovni. transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe. . Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: . Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja. . itd. kao tehnika građenja. osobito za zemljane radove. kompresori.3. . razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi. U smislu tehnološke koncepcije rada. . dozeri.1.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova.1). autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1. skrejperi. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 . Dio ovih strojeva. Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova. itd) i posebna građevinska mehanizacija.korištenje usluga prozvođača.najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove.3. ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem.podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova. primjerice za zemljane radove. Bager.3. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom.razvoj automatizacije. utovarivači. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop. Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme. Slika 1. (primjerice: bušilice za kamen. a tomu primjerene strojne konstrukcije. suvremna građevinska mehanizacija. .

Ciklički transport.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju.3. transport. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 . trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe. obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina. To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova. itd). damperi. betonare ili asfaltne baze. Slika 1. razne vrste bagera. Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. Naime. zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama.2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore). Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva.3. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane. koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala.2).

dolina Nila. Drukčiji od zabitih sela.1. morali utvrditi. osvajala J.. tako da su J. Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti. primitivne ili suvremene. Stoga je povijest ljudskog roda. Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata.1). u nekom smislu. Valja istaći. nastao je grad kao skup građevina. kako danas. tako kula leži 14. ovdje je čovjek započeo civilizaciju. stariji od Biblije. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi. pokrivala ga i gradila novo. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. Nastali su novi tipovi stalnih naselja.5 metara ispod zemlje. je mikrokozmos povijesti.. Zemljani radovi pri građenju 2. kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju. Svaka od tih civilizacija dolazila je. a osobito zemljanih radova. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova. značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme.1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. . više od devet metara u visini. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu .. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 ." Slika 2. kao da je 14..5 metara iskop minulih civilizacija . oaza je na rubu pustinje.1. naravno. Kula ima devet metara u promjeru temelja i. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2. dolina Žute rijeke itd). provedbe i vođenja građenja. J.. izgrađen na slatkoj vodi. osobito povijest prvotnih civilizacija. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko.. . a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka.. je moumentalan. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. J. mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola..1.. Ovdje se žito i voda spominju zajedno.2. U to vrijeme J.. J. doline rijeka Ind i Ganges. rano brončano doba i srednje brončano doba. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: ". značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. u njihovom ostvarenju ili primjeni. Određena načela organizacije građenja. se naglo preobrazio. rano bakreno doba. tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja.. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija.

… bio je predstavnik novog ljudskog tipa. Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih.. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu.1... ali vrijeme se boji piramida". organizacijom cjelokupne radne s nage. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni..100.U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2. gradovi Maya. Taj uvjet ostaje na snazi i danas.2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: ". svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi... samom količinom potrebnog građevinskog rada.građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat.000 ljudi. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena. politički. strogrčki i starorimski gradovi itd. izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi. iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji. bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj. što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala. dovršena p. u Egiptu za pola manje. Slika 2. graditeljski pothvati Sumerana. 11 . za neku unaprijed određenu. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model. pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja. mikenske citadele i grobnice. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji. stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25. uvjetno rečeno. je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena. Zbog toga njezina gradnja. "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike. Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća..3). izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja.. kao i gradnja ostalih manjih piramida. slika 2.1. jasno zamišljenu i proračunatu svrhu .2). Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati. Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um. Tip uma koji je isplanirao p... Među njima Keopsova piramida. ili vjerojatnije čitav niz umova. U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju.500 konjskih sila . a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline .način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. Tolteka i Azteka.. sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . prirodnog i natprirodnog. Elamita i Hetita. kako su uvježbavani za svoje zadatke... te razrađena struktura izdavanja. kako su im dodjeljivana mjesta. Prvu je utjelovljavalo svećenstvo.. specijaliziranih.1.000 . morao doći u stanje da shvati bitni problem ." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu. izvanrednom točnošću svojih razmjera.. Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera.

3. antikorozijski itd. gromobrani. uz betonske radove. roletarski. gipsarski. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka. gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”). izolaterski. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi. ventilacija i klimatizacija. plinske instalacije. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice. 12 . dizala. zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. stolarski. motorima pogonjene. podopolagački. Proizvodnja opreme. zatim iskopi u glinokopima. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. staklorezački. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. krovopokrivački. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja. šljunčarama ili kamenolomima. iskop temelja. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. keramičarski. iskopi rovova. sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja). također je proizašao iz mehanizirane.Slika 2. instalacije grijanja. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. primjerice. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji.1. iskop kanala. montažerski radovi itd. Zemljani radovi bili bi razni iskopi. elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom. instalacija antena. parketarski. nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. bravarski. . zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje.zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje. klizanja itd. te . I dok je izvedba mnogih građevina. Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju . fasadreski.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva.: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. Iskopani usjek. ostala sanitarna oprema.2. kao osnovnog radnog alata. ličilački. Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. 2. soboslikarski. telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. limarski. kamenorezački. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost. predusjek. iskopi usjeka. tapetarski.

kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija.). nasipi. kanalske mreže. prokopi. u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom. U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže. slika 2. glinene sirovine.svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. . opeke. koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova.izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija.) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. stakla itd). podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. mreže poljskih puteva. podzemnih prostorija itd. tunela. 13 . provode se kao prethodni. . konstrukcije pokosa kanala. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. glavni (za sebe izdvojeni). Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. podloge i obloge bazena. zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina. . neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde.zasjek. primjerice . tupine itd. prerađevina i elemenata (betona. elemenata i sklopova). Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe. zaloge). Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski). Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa. ostalih keramičkih proizvoda. te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu.radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka. pera. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). drenaže. nasute brane itd.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. betonskih elemenata. kaolina. Plovni kanal čak nije ni to. primjerice.1): iskop tla ili stijene. crijepa.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova.2. . zidovi od gabiona. povezani (isprepleteni.

glina). Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem.2. ► sredstva za rad: građevinske strojevi. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način). miniranjem. miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. filtracija. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni. Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala. promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. drobljenje pritiskom ili udarom. 14 . briketiranje. prirodna sipka gradiva.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci. Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala. prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija. suho miješanje. za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. sijanje. privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. drobljenjem. hidromehanički postupci (ispiranje. kamena sitnež. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. hidrauličko razvrstavanje. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa. U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja).). tehnološka oprema za zemljane radove. isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). taloženje.Slika 2. bili bi mehanički postupci (struganje. primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. potrebno ih je miješati. Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). rezanje. rijanje ili ripanje. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. entrifugiranje. ► otpad: jalovina. razbijanjem.

zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala). .trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine). vjetra. vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja. rovova. atmosferilija. postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv.u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito.zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja). . Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika. ili . zatim od utjecaja valova.privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao . kanala. ili na . 15 . itd.uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama). postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na . provodi se .oblik.2.kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja. zasjeka. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: .ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova).3.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) . podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina. ili .zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka. Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima . Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop.ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja. ili na . od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja. od klizanja ili urušavanja tla. građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija). djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima.ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene). Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina. "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena. kao trajna zaštita. Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se . ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina. ili na . ili .poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine).). trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja. najčešće dužem. jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom.zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge.

Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca. Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj.1.1. Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. Međutim. na bilo koji način čvrsto povezanih. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni.) materijala od kojih je građena litosfera.1). Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu. antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 . smrzavanja. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. slika 3. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. stupanj i veličina povezanosti minerala.3. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv. djelovanje biljaka itd. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje. kao oblik civilizacijske djelatnosti4. kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko . oborina tj. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena. vode.

rioliti. trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak.02 odnosno 0. . gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline. porfiriti. gabri.prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0. zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene. sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih. . dijabaza.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci . peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. sijeniti. masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija. amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija. . . zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu. daciti.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0. dioriti. 17 . zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata.002 mm). . tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva. . sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: . zatim konglomerati. zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra. ovdje pripadaju također tufovi. . ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak.2) . zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska. . zatim les ili prapor kao eolski sediment.odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave).muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom. pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje.002 –0. breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). . zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. . zatim laporoviti vapnenci itd).mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2.škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti.kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi . kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus).02 odnosno 0.kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture. slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje. zatim dolomiti.06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava.efuzivne eruptivne stijene (dijabazi. argilošisti. gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne.1.intruzivne eruptivne stijene (graniti. tonaliti. andeziti.najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture.

kao i laporovite stijene (slika 3. siltiti (slika 3. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3. lapora.4) ili alevroliti koje sadrže kvarc. tinjac.1. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička.1.1.dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci.1.3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova.fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 . Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta. feldpast.1. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja. rožnjaci (oblik kvrca). lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci. autocesta prema Splitu. - Slika 3. .2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca. Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida.3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju.

površina pukotina je srednje veličine.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava.4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded .) ekstremno okršena stijena. promjer zrna 0. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr.. 19 .002 mm) i organsko tlo (O). učestalost pukotina velika. blokovi su mali. pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3.) slabo okršena stijena. blokovi su veliki. pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline. prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone. sidrima. CL). džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena. slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. blokovi su masivni. mlaznim betonom osiguranog. Treset Pt nema podgrupe. ako postoje plohe. blokovi su srednje veličine. (II.06 mm). jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded .002 – 0.3. čestice 0. s previše prašinastih čestica (silt . slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay . učestalost pukotina je mala. učestala je pojava vrlo malih blokova.Slika 3. a širina im je mala.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. Tu je i treset (Pt).1. pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom. pojava srednje velikih pukotina je učestala. srednjeg plasticiteta (MI. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama. prah (M.oznaka Fs).5): (I.) srednje okršena stijena. pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama.1. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla.) jako okršena stijena. Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. (VI. površina pukotina je vrlo mala. slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded . (V. CH). pukotine su rijetke i velike. pijesak (S. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML.06 – 2 mm). a učestalost pukotina ekstremno velika. (III. pukotine su vrlo velike. glina (C.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna. uočavaju se milonitizirane zone. temeljenje). promjer zrna 2 – 60 mm). a širina pukotina vrlo mala.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima. CI) i visokog plasticiteta (MH. (VII).) neokršena stijena. (IV. siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. pukotine su srednje širine. djelomice vodom erodiranih. učestalost pukotina je srednja.) vrlo jako okršena stijena. učestalost pukotina jer vrlo mala.oznaka C ili Fc. pukotine su djelomično ispunjene glinom. površina pukotina je ekstremno mala. čestice manje od 0. kao i mrežama. površina pukotina je pretežito mala.

silikatne i karbonatne kristalaste. sitnozrni i finozrni pijesci). cementirane klastične sedimentne stijene. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop. “lake” gline. suhi zemljani materijali. okamenjene glinene sedimentne stijene. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. tekući pjesci i sl. miješana tla pijeska. srednjezrni. stvrdnute. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”.) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu. a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne. zatim krupnozrni.Slika 3.1. kristalasto stvrdnute. (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. sugline i supjesci. zatim srednje i slabo zbijene. pretežito škriljave metamorfne stijene. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste. «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. a koja su prema starijim normama određena kao “II.) nevezana i slabovezana pjeskovita. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj. ašovom) - - 20 . (3/II.5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv.

a koje su prema starijim normama određena kao “VI. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV. siltiti i sl. (E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. trahiti.) Slika 3. gnajsevi.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop. kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci. fliš i flišolike tvorevine.geodienst. sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi. amfibolitski škriljavci. čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene. peridotiti. i VII.) za iskop “lake” (“meke”. rioliti. a koje su prema starijim normama određena kao “V. dioriti. zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. dijabaz-rožnjačke geološke formacije. kvarciti.- - - - (4/III. škriljavci. vapneci i dolomiti itd. laporoviti vapnenci. odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”).6): humus. sijeniti.1. zatim les ili prapor. a koja su prema starijim normama određena kao “III. graniti. tonaliti. mramori.htm) 21 . konglomerati i breče. porfiriti. kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene. glineni škriljci. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”. anhidrit ili gips. stijene niske gustoće. andeziti.de/fotoalbum. (izvor slike: http://www. miješane ilovače. pješčenjaci. vapnenci. daciti. (6/V. dolomiti. neki serpentini. i VII. neki serpentini. amfiboliti. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali.1. “krampom”). vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci). tufovi. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti. guste finogranulirane eruptivne stijene).6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski.) trošne ili polučvrste stijene. gabre. prirodno “dezinegrirane” razlomljene. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine. grubozrnate eruptivne stijene). gline ili glinci. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi. prašci. lapori. u načelu zemljani materijal kategorije “C”.

abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). mramor. mnogi pješenjaci. neabrazivne: vapnenci. kaolitizirani granit. gabro.2. pijesak. serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje.gline. silicifirani vapnenci. andezit. les.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva . 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. sve vrste škriljaca. šljunak. Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. metamorfne stijene o tvrde. mješavine navedenih materijala i sl. jako zdrobljeni vapnenci. kreda šejl. silicijske: flint.gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali . Međutim strojni iskop tla ili stijene. prašine.gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). . o srednje abrazivne: gnajs. Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati . (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. škriljavci niskog kristaliniteta. sijenit. trošni pješčenjaci. kornit (hornfels). aplit. gnajs. kvarcit-porfir. dijabaz. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. piroklastiti.čak lakše nego miniranu stijenu. inače se mogu kopati strojno). klastične i 22 . o rastrošne: raspadnute stijene. kristalaste. neki konglomerati isl. felsit.flišni materijali. mramor. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. oolitski vapnenac. afanitske. diorit. riolit. homogeni lapori. pegmatit.kompaktne eruptivne. o mekane: filit. prašinaste gline. materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla . dolerit. kvarcni pješčenjak. porfirske. granit.rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena. abarazivne. o razmjerno tvrde. ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. 3. Građevinar 10(XX)1968.). većina dolomita osim kompaktnih. pjeskovite prašine. čert. ugljen. sedimentne stijene o tvrde. šejlovi o mekane neabrazivne: lapor. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. 362-369). siparišta. kamene drobine. silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. metamorfne ili sedimentne stijene . bilo “srasle” bilo minirane. U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja . kvarcni konglomerat. o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. mješavine lapora i pješčenjaka. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima.

2. obuhvaća. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se. Slika 3. Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom. drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena. ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja. pojme kao drobilane (i “separacije". između ostalog. drobljenjem krupnog šljunka. Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se.1: Drobilane. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak). nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm. zatim nehomogene granularne. zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). obaloutvrda itd. ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. te po potrebi predrobljena ili mljevena. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0. Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga. ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži. za izradu nasipa od kamenitih materijala. zaloga) i rovova. drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj. ukratko.00 m.2.porozne stijene.1).2.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe). zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga. slika 3. koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak). Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4). nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena.50 do 1. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva. zatim subhomogene porozne stijene.).

izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. tufovi. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir. oblaganja unutršnjosti. B. andezit. tucanik.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe. trahit. uporaba je vrlo ograničena. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. stijene silt-pješčenjaci. dacit. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. dr. tekstura te plemenita fasada (granit. osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik. grauvake. plovučac. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. lomljenak.2. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik. dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). kloritski.Tablica 3. kamena (pješčenjak. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture . tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. gabro. sijenit. sijenit) i granularne ili peridotit. ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci. kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. afanitske zrna. značajnoa organogeni vapnenci. smanjuje asfalte (dacit. pucolanski materijali pravci koji (tuf). nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće. fino slojeviti anhidrit. gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. oblaganja podova. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). poroznost. škriljave sericitski. homogeni anhidrit. dijabaz). čerta u vapnencu. ekspandirajućih gradiva 24 . porfir. stijene porfirit. uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada. Građevinar 10(XX)1968. litavac) prapor ili les. mramor. amfibolit. rasporedu šupljina (travertin). gips. silttucanik. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. gabro. dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. fotosinteze sunca. zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). lomljenjak.

urbanistički. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja. pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima.3. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. dugački tuneli. ekološki kriteriji itd. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina. proizvodnju. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora. poluproizvoda i konačnih proizvoda. najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. društveno-ekonomski.3. nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša. kanali. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva. osobito kamenih gradiva. nasipi. učinkovita organizacija građenja. prostorno-energetski. kao prirodna prepreka. “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi.3. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja. agregat za betone i asfaltbetone). Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova. itd). a u okviru masovnih zemljanih radova. Logistika ustvari obuhvaća nabavu. skladištenje. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. Ove razmjerno visoke planine. brane. – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. visoki dugački vijadukti itd – slika3. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja. Međutim.1). Naime. kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata). pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3.3. zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. Međutim. 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 . Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc. Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku.1). Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja.

Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja. Naime. Slika 3. Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života. prerade. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 . uskladištenja. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa. Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja . Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva.primjerice.1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga.3. odlaganja (privremenog ili trajnog). Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja.3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta.podjelom građevinskih radova. raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. br. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. transporta. Zagreb. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe.

Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. Kao drugo. Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. “gdje?”. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. kao prvo. utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. neke vrste. Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. zbog određenosti rokova građenja. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. glinokopi. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. Stoga bi se ova razina promišljanja. Primjerice dio metodologije. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova. itd).kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . “po čemu?” i “kako?”. Kao treće. kao drugo. Heuristički pristupom moralo bi se. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. Ovime bi se dalje utvrdilo. Međutim. drobilane. Međutim.zemljanih materijala (kamenolomi. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. “koliko?”. transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. Sama “matematika” ovog. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva. kao prvo. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. kao prvo. šljunčare. nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja.

000 m3. Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina. mostova. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd).000 m3 ugrađeno.Sveti Kuzam/Bakar. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. primjenjiv za trajno nasipavanje. duljine oko 6 km. koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. vijadukata.sl. obilaznica Rijeke). pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova). osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice. Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. Slika 3. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. uređenja potoka. mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga . izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). a na traženje investitora. itd) bila je bez tunela oko 559. Tu je bila razmjerno značajna.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. izvedba nasipavanja na trasi (nasipi.3. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. dionice Orehovica – Draga .U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. vremena i načina provedbe zemljanih radova. prethodno navedenoj kategorizaciji. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. tunela. zidova. tehnologije i organizacije građenja.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema. od toga je procjenjeno ukupno oko 238. 28 . Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. Primjerice. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike.2).3.3. dodaci za nasipe. kao djelomice uporabljiv za ugradnju. Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama.).1. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama.000 m3 sraslo bio je predviđen. nelineranim i dinamičkim programiranjem. Stoga je od strane projektanta. sidrima. Međutim. logistički i vremenski planovi. nelineranim i dinamičkim programiranjem. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3. Međutim.

3.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.5 km 2.640 (4.960 sa iskopom na trasi 293.871 Sveti Kuzam ukupno 92.889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.294 5.968 3.Tablica 3.656 ukupno 20.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.018 (74.013 12.017 37.3*0.607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.401 45.217 9.116 23.401 13.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.1+640) trasa guranje do 150 m 5.170 4.314 trasa 5+655 – 6+355 20.149 40.966 2.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.5 km Vežica objekti 16.392) Vežica Vežica (1+053 .508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12.860 i iskopom tj.851 (103. dopremom izvan trase 291.261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.5 km Vežica objekti 6.874 (274.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.757 237.600 2.583 236. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.5 km 3.079 Sveti Kuzam 291.333 1.5 km 31.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.5 km 43.100 1 do 11 km ? ukupno 338.5 km Sveti Kuzam 50.096 rampe čvorišta prevoz do 4.277 rampe čvorišta prevoz do 1.951 25.583 236.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.100 29 .812 2.957 (16.1.970) Cjelokupna trasa .915 ukupno 127.323 35.340 473.567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3.

čime započinje njezino korištenje. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine. Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih. Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova. Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. uz ostalo. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja. neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta).1. odnosno dobivanjem uporabne dozvole.4. definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta.1. razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove. nakon nuđenja. Priprema zemljanih radova 4. Slika 4. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4. Razdoblje definiranja. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao. Ovo drugo razdoblje obuhvaća. hidroloških i hidro- 30 . Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina. Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta). predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta.).1. uz provedbu financijskog inženjeringa.1. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje.

Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina.2). One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina. prethodno opisanu. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove. zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati. Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe.1. Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove. podloge. 4.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. 12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 . organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. zaloge itd) ili “agregat” za betone. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. a ponekad zasebno građenje. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova. nasipavanja.1. sanitarnih i sličnih objekata (slika 4.meteoroloških podloga. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom. temeljenja. Slika 4. svih privremenih gradilišnih upravnih.2.

1). elektrovodovi. kod premještanja raznih vodova. telefonvodi. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova. odsijecanjem granja. plinovodi. Slika 4.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. . trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4. rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima).2.. strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. naftovodi. iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja.1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj.2. postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća . granja. Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev). uklanjanje suhozidova. šiblja i panjeva (slika 4. Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata.uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi.2. Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu. čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4. kod odnošenja šiblja i granja. . kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova. kod rušenja armirano-betonskih.uklanjanje tj. reklamnih ploča i sl. između ostalog i njegovim recikliranjam.2.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje. . vodovodi.2 desno). kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije). .2. kod demontaže metalnih konstrukcija itd. a što ovisi o stanju postojećih objekata. Slika 4. zatim kod iskopa korjenja. Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala. uklanjanje rubnjaka. reklamnih ploča i ostale opreme.2 lijevo).2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 . rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. toplovodi.rušenje ili premještanje ograda. o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala. cjevovodi odvodnje i sl).rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta.

13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 . žbuku. bilo vibracijama. bilo rezanjem. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. strojni utovar izminiranog materijala).. primjerice. bilo piljenjem itd. obilježja eksplozivnosti. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile.3). Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima. infektivnosti. Međutim.2. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. ciglu. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja.com). građevinsku šutu. osobito starijih građevina i zdanja. kao pripomoć minerskim radovima. Neoprezno postavljena dizalica. crijep.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www. mutagenosti. Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. štetnosti. Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem.2. Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. skladištile ili koristile takve opasne tvari. toksičnosti. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. za ponovu ugrdbu neuporabljivi. reaktivnosti.demolitionx. Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. strojno sječenje armature nakon miniranja. Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. kancerogenosti. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. zemljanih materijala. koji u većem dijelu sadrži drvo. stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom. nagrizanja.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. Slika 4. manje betonske elemente. blokove. Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4. itd. odnosno izdvojeni betonski lom.

primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4. početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) . drobljenjem i sijanjem. Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno). rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada. za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. 16-32 mm). Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. 4-8 mm i 8-16 mm. drva i sl. za izradu posebne betonske galanterije. cigle.4). Slika 4. Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada. Moguća je. te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina. uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala.čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena.). Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd. Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje. 34 . rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. kao kombinacija. drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom. crijepa i sl.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada.2.2. keramike.

Na slici 4. oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka. Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka. Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova.4. Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice. radni ili operativni poligon itd). prilikom njegova uvođenja u posao. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja. tabele i slično). Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4. oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova.2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja. Slika 4. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. skice. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja). terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. repera i poligonskih točaka.1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti. područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto.3. ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak. Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste.3.3. 35 . Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju. profila. visinskih točka.3. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi.

3.3.4.b).3.3. Slika 4. U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4. vrsti terena itd.4.) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka.4. a 3 do 5 m za razne vrste zidova. točke radnog ili operativnog poligona.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 .3. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe.3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste. Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni.c). u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl. oneprijeporanje i dr.3.3.4. Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4. Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa.a). Slika 4.2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4.Slika 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful