Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. umjetne inteligencije itd. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji.Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. Postdiplomski studij Organizacija građenja. "Tehnologija građenja". tj. U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. Zbog toga se ovdje. "Tehnologija. Razvoj suvremenih transportnih. Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina). postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti. robotike. Katkad se tehnika i t. satelita. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. 2. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex. Valja još istaći. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku.1. kao "dogovor". Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1.. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te.. a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari. fleksibilne automatizacije. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. S razvojem visoke t. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. Pri promišljanju tehnologije građenja. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju. riječ. Međutim. Tehnika i tehnologija građenja 1. kao drugo. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada. u širem smislu. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. kao prvo. optičkih vlakana. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. T. Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. a napredak na tom području je tehnički napredak. (mikroelektronike. skup metoda koja se primjenjuju u radu. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje. biotehnologije. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. Takav razvitak t. 4 . lasera. kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. 1990). s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. govor). znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. a također vladanje tim metodama. strojevi. podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. štampana predavanja. umjetnih sirovina.1. uz prethodno navedeno. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina. govori se o mehaničkoj t. Ako se radi o promjeni oblika. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja. Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod. moć. govori se o kemijskoj t.

Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada.vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati. . Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika. ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1. sredstava za rad3: alati.1. - slika 1. ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća.1. U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava. transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema.1. Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. . svakako s pripadnim informacijskim sustavom. Procesi građenja. kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1. . koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja. elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja.zaštitu (sigurnost. U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran.tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja). Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada. strojevi. vrijednost ili cijena itd).tehnološka oprema).1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost. tehnološka. materijali odnosno gradiva kao predmet rada.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj. . građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju. Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom. građevina i okoliša građenja. uređaji.logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva. koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima. tehničkih sredstava i društvenih sadržaja. građevinski strojevi i uređaji. Informacije. energetska. koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava.unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva.Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja. procesa građenja (građevinskih radova).nadozor kvalitete gradiva. mjerene instrumente i sklopove regulacije. 5 . ujedno određuju njega kao informatički sustav.2). Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom. ostala proizvodno.1). Kako se vidi. .Tehnološku opremu čine svi strojevi. . njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje. .

zatim finacijski.1. osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske.glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. Međutim. Tehnologija građenja ne može se. 6 . međutim. slika 1. .2.pripada nadzor kvalitete proizvoda. Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja). Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito. nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga. rukovođenja i odlučivanja u građenju. Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja.završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj. u gotovu građevinu). razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. zatim razvoj organizacije građenja.2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju. uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju. Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje. Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja. 1. informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja. Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama). kadrovski te ostali administrativni procesi itd. građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja. .

tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja. u vrlo kratkom vremenu. ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene. . uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike. njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike.neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. tehnologije. zatim .“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja. tehnologije te organizacije građenja općenito.sve veća neizvjesnost. bile bi slijedeće: .sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem.sve veće širenje društveno-ekonomskog.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke.neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. ekonomike i regulative građenja. traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost. . Usklađivanje navedenih područja organizacije.sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata. . Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . pravno-regulativnog te socijalnog okruženja. ali i "neočekivanost". upravaljanja ili rukovođenja pri građenju. kako gospodarstva općenito tako i građenja. u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja. socijalne i gospodarske raznovrsnosti. . raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja. .“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja. Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega. tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti.proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike). . 7 . .

uz iskop.1. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 . transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe. a osobito zemljanih radova. utovarivači. osobito za zemljane radove. primjerice za zemljane radove. grejderi. . suvremna građevinska mehanizacija. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova. autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1.najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop. . itd) i posebna građevinska mehanizacija. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja. ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve.1: Masovni. Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. dozeri. a tomu primjerene strojne konstrukcije.1). kao tehnika građenja.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva. skrejperi. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja.3. Dio ovih strojeva.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu. Bager.podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova. U smislu tehnološke koncepcije rada. razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi. valjci. . Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja.razvoj automatizacije. . Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova.korištenje usluga prozvođača. (primjerice: bušilice za kamen. Jednu podgrupu čini. .3. Slika 1.3. bageri. Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: . itd. kompresori.

Naime. To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice. Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. itd).3. razne vrste bagera. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane.2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore). betonare ili asfaltne baze. zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina. Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 . Slika 1. obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. transport. zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama.3. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova.2). kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. Ciklički transport. damperi. koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala. trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe.

1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi.. Određena načela organizacije građenja. mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina. Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito.. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva. rano bakreno doba..1. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija. J. Zemljani radovi pri građenju 2.. tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja. u nekom smislu. oaza je na rubu pustinje. kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi.1. značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme. a osobito zemljanih radova.. . nastao je grad kao skup građevina. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova.. se naglo preobrazio. osvajala J. ovdje je čovjek započeo civilizaciju. doline rijeka Ind i Ganges. Stoga je povijest ljudskog roda.. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. dolina Žute rijeke itd). Kula ima devet metara u promjeru temelja i. a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka.. Svaka od tih civilizacija dolazila je. pokrivala ga i gradila novo.. je moumentalan. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. dolina Nila. je mikrokozmos povijesti. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: ". Valja istaći. J. provedbe i vođenja građenja. Drukčiji od zabitih sela. primitivne ili suvremene. tako da su J. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju.1. izgrađen na slatkoj vodi. značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata. stariji od Biblije. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko.2. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. morali utvrditi.. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2.1). kako danas. rano brončano doba i srednje brončano doba. Ovdje se žito i voda spominju zajedno." Slika 2. naravno.. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu . u njihovom ostvarenju ili primjeni. Nastali su novi tipovi stalnih naselja. . kao da je 14. J. osobito povijest prvotnih civilizacija. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola.5 metara ispod zemlje. tako kula leži 14. više od devet metara u visini. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi.5 metara iskop minulih civilizacija . U to vrijeme J. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 .

Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja. Prvu je utjelovljavalo svećenstvo. ali vrijeme se boji piramida".. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena. za neku unaprijed određenu.500 konjskih sila . Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih.. sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25.1. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni. gradovi Maya.. Među njima Keopsova piramida. jasno zamišljenu i proračunatu svrhu . Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj... izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi. "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike.. pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi. prirodnog i natprirodnog.. a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline .. Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu. 11 .2).000 ljudi. Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera. strogrčki i starorimski gradovi itd. morao doći u stanje da shvati bitni problem . kako su uvježbavani za svoje zadatke..građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat. izvanrednom točnošću svojih razmjera.3). specijaliziranih.. slika 2... bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. Zbog toga njezina gradnja. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala. Tip uma koji je isplanirao p. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji.000 .1. iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju. te razrađena struktura izdavanja. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju.100. kako su im dodjeljivana mjesta." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu. organizacijom cjelokupne radne s nage. U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni. je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena. izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja. Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati. politički.U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. dovršena p.. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2. Tolteka i Azteka.način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. u Egiptu za pola manje. graditeljski pothvati Sumerana.2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: ". što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom. Elamita i Hetita. mikenske citadele i grobnice. … bio je predstavnik novog ljudskog tipa. Taj uvjet ostaje na snazi i danas. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji. samom količinom potrebnog građevinskog rada. ili vjerojatnije čitav niz umova. Slika 2. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model... kao i gradnja ostalih manjih piramida.1. uvjetno rečeno. Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća.

ostala sanitarna oprema.: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. izolaterski. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. antikorozijski itd. primjerice. iskop kanala. gromobrani. Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji. montažerski radovi itd. I dok je izvedba mnogih građevina. zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. stolarski. motorima pogonjene. sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja). iskopi rovova. zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje. zatim iskopi u glinokopima. kamenorezački. ventilacija i klimatizacija. krovopokrivački. iskopi usjeka. Iskopani usjek. instalacija antena. tapetarski. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. kao osnovnog radnog alata. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka. dizala.3. uz betonske radove. Proizvodnja opreme. keramičarski. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. podopolagački. roletarski. soboslikarski. šljunčarama ili kamenolomima. plinske instalacije. klizanja itd. limarski. predusjek. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja. Zemljani radovi bili bi razni iskopi. instalacije grijanja. iskop temelja. . parketarski. 12 . staklorezački. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost.zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. 2. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina. te . fasadreski.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”).Slika 2.1. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju . također je proizašao iz mehanizirane. bravarski. telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva.2. ličilački. elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom. gipsarski. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje.

izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). crijepa. U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. konstrukcije pokosa kanala. nasipi. elemenata i sklopova). Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa. slika 2. kanalske mreže. podzemnih prostorija itd. provode se kao prethodni. zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova. povezani (isprepleteni. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova. prerađevina i elemenata (betona. ostalih keramičkih proizvoda. kaolina. stakla itd). njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski). glavni (za sebe izdvojeni). neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde. podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. prokopi. Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. tupine itd. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina. . te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. . drenaže.1): iskop tla ili stijene. zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže. mreže poljskih puteva. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. glinene sirovine. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. zaloge). u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja. podloge i obloge bazena. primjerice. pera. .zasjek. tunela. kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija. nasute brane itd.) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. Plovni kanal čak nije ni to. Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova. opeke. 13 . zidovi od gabiona. Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. primjerice . betonskih elemenata.2.radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka.).svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom. .

miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. drobljenje pritiskom ili udarom. briketiranje.Slika 2.). prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. tehnološka oprema za zemljane radove. razbijanjem. suho miješanje. taloženje. glina). promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način). često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja). Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. rezanje. drobljenjem. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni. sijanje. Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala. kamena sitnež.2. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. 14 . entrifugiranje. U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. hidrauličko razvrstavanje. ► otpad: jalovina. privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. rijanje ili ripanje. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. miniranjem. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. filtracija. Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). potrebno ih je miješati. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa. hidromehanički postupci (ispiranje. bili bi mehanički postupci (struganje. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. prirodna sipka gradiva. na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. ► sredstva za rad: građevinske strojevi. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem. za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci.

jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom. rovova. ili na . zasjeka.zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala).zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka.oblik. ili na . kanala. Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina.zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge.ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene).poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine). ili . građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija). "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena. Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika.privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao . najčešće dužem.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) . vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja.trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine).).3. Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: .2. ili . Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se . . ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina. podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina. ili na . od klizanja ili urušavanja tla. zatim od utjecaja valova. ili . kao trajna zaštita. 15 . Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima .zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja). djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima. trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja. vjetra. provodi se . .uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama). postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na . od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja.ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova). itd.ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja.kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja. atmosferilija. postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv.u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito.

djelovanje biljaka itd. oborina tj. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja.) materijala od kojih je građena litosfera. Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”. smrzavanja. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko . Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. vode.3. stupanj i veličina povezanosti minerala. Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od. antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 . Međutim. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv.1.1. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca. Gradiva pri zemljanim radovima 3. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto.1). kao oblik civilizacijske djelatnosti4. slika 3. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena. na bilo koji način čvrsto povezanih.1. Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj.

. gabri. . zatim konglomerati.škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti. kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus). . .1.mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2. 17 . . andeziti.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0. sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: . masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija.02 odnosno 0.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci . amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija.002 –0. argilošisti. zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak. . porfiriti.06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava.2) . zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu.kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture. zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata. zatim les ili prapor kao eolski sediment. zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene. pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje. rioliti. daciti. zatim dolomiti. dioriti. breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava. sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih. peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. ovdje pripadaju također tufovi.efuzivne eruptivne stijene (dijabazi.muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom. dijabaza.02 odnosno 0.kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi . tonaliti. . zatim laporoviti vapnenci itd). . zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra. . . gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne.002 mm). ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak.najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita.intruzivne eruptivne stijene (graniti.prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0. tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva.odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave). slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0. sijeniti. gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline.

3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju. lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa. lapora. rožnjaci (oblik kvrca). tinjac.4) ili alevroliti koje sadrže kvarc.1. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova.1. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3.1.1.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci.2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca.fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3.dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička. .3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 . Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta. Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida. feldpast. - Slika 3. kao i laporovite stijene (slika 3. siltiti (slika 3. autocesta prema Splitu.1.

promjer zrna 0. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla. a širina pukotina vrlo mala. slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded . blokovi su masivni. jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded .5): (I. Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded . CL). (VI. pukotine su djelomično ispunjene glinom.06 mm). pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom.. glina (C. mlaznim betonom osiguranog. s previše prašinastih čestica (silt . (III. temeljenje). blokovi su mali. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML. siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. 19 .Slika 3. djelomice vodom erodiranih. površina pukotina je vrlo mala. džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena. učestalost pukotina jer vrlo mala.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima.06 – 2 mm). slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. učestala je pojava vrlo malih blokova. čestice 0. sidrima.) ekstremno okršena stijena. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama. čestice manje od 0. a širina im je mala.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. uočavaju se milonitizirane zone. (IV.oznaka Fs). blokovi su srednje veličine. pijesak (S.1.) jako okršena stijena. promjer zrna 2 – 60 mm). blokovi su veliki. (VII). CH). (V.) neokršena stijena. površina pukotina je ekstremno mala.002 mm) i organsko tlo (O). pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama. Tu je i treset (Pt). učestalost pukotina je mala. pukotine su srednje širine.1. ako postoje plohe. pojava srednje velikih pukotina je učestala. pukotine su vrlo velike.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr. Treset Pt nema podgrupe. učestalost pukotina je srednja. površina pukotina je srednje veličine.oznaka C ili Fc. površina pukotina je pretežito mala.002 – 0.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna. Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. srednjeg plasticiteta (MI.) vrlo jako okršena stijena.3. a učestalost pukotina ekstremno velika. pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline. slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay . učestalost pukotina velika. (II.) slabo okršena stijena. pukotine su rijetke i velike.4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3. prah (M. CI) i visokog plasticiteta (MH.) srednje okršena stijena. prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone. kao i mrežama.

5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv. suhi zemljani materijali. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. “lake” gline. miješana tla pijeska. zatim krupnozrni. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. tekući pjesci i sl. stvrdnute. (3/II. (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline. silikatne i karbonatne kristalaste.1. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj. sugline i supjesci. ašovom) - - 20 . zatim srednje i slabo zbijene. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop. pretežito škriljave metamorfne stijene.) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu.Slika 3. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene. sitnozrni i finozrni pijesci). «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”. malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne.) nevezana i slabovezana pjeskovita.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. srednjezrni. kristalasto stvrdnute. cementirane klastične sedimentne stijene. okamenjene glinene sedimentne stijene. a koja su prema starijim normama određena kao “II.

geodienst. (6/V.1. (E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. grubozrnate eruptivne stijene).de/fotoalbum. zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. dioriti. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). andeziti.) trošne ili polučvrste stijene. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi. zatim les ili prapor. miješane ilovače. vapneci i dolomiti itd. stijene niske gustoće. u načelu zemljani materijal kategorije “C”. pješčenjaci. trahiti. rioliti. (izvor slike: http://www.1. a koje su prema starijim normama određena kao “VI. vapnenci. prašci. a koja su prema starijim normama određena kao “III. lapori. “krampom”).- - - - (4/III. sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi.6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski. neki serpentini.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop.htm) 21 . kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”). kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom. dolomiti.) Slika 3. tufovi. kvarciti. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci. tonaliti. mramori. prirodno “dezinegrirane” razlomljene. laporoviti vapnenci. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine. a koje su prema starijim normama određena kao “V. amfiboliti. graniti. neki serpentini. i VII. i VII. gline ili glinci. gabre. dijabaz-rožnjačke geološke formacije. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih. (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV. siltiti i sl.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene. sijeniti. vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci). odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). peridotiti. daciti. glineni škriljci. guste finogranulirane eruptivne stijene). čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene. konglomerati i breče.) za iskop “lake” (“meke”. anhidrit ili gips. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti. amfibolitski škriljavci. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”. porfiriti.6): humus. fliš i flišolike tvorevine. gnajsevi. škriljavci.

mješavine navedenih materijala i sl. metamorfne stijene o tvrde. mramor. klastične i 22 . dijabaz. o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva.gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). pijesak.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva . kristalaste. porfirske. šejlovi o mekane neabrazivne: lapor.čak lakše nego miniranu stijenu. inače se mogu kopati strojno). oolitski vapnenac. sve vrste škriljaca. silicifirani vapnenci. Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati . o rastrošne: raspadnute stijene. neabrazivne: vapnenci. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. piroklastiti. kreda šejl. Međutim strojni iskop tla ili stijene. gnajs. U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja .kompaktne eruptivne. kaolitizirani granit. silicijske: flint.gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali . riolit. . kornit (hornfels).2. prašinaste gline. diorit. afanitske.gline. siparišta. pegmatit. prašine. pjeskovite prašine. o razmjerno tvrde. većina dolomita osim kompaktnih. šljunak. materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla . silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. les. o srednje abrazivne: gnajs. 362-369). Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. sijenit. Građevinar 10(XX)1968. dolerit. ugljen. kamene drobine. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. granit. mramor. homogeni lapori. kvarcni konglomerat. (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. aplit. 3. jako zdrobljeni vapnenci.). čert.rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena. sedimentne stijene o tvrde. škriljavci niskog kristaliniteta. mnogi pješenjaci. bilo “srasle” bilo minirane. metamorfne ili sedimentne stijene . kvarcni pješčenjak. gabro. trošni pješčenjaci. felsit. o mekane: filit.flišni materijali. mješavine lapora i pješčenjaka. andezit. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima. abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. kvarcit-porfir. 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. neki konglomerati isl. serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje. abarazivne.

zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak). zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga. Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4). drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena.2. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3. Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom. drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj. Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se. nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0.2. slika 3. ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. Slika 3.).00 m. zatim subhomogene porozne stijene. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva. obaloutvrda itd. između ostalog. zaloga) i rovova.2.1).1: Drobilane. te po potrebi predrobljena ili mljevena. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm. zatim nehomogene granularne. koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). pojme kao drobilane (i “separacije".porozne stijene.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe). obuhvaća. ukratko. nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak). za izradu nasipa od kamenitih materijala. nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja. Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se. ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . drobljenjem krupnog šljunka. zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza.50 do 1. Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga.

zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. lomljenjak. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture . ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci. afanitske zrna. poroznost. litavac) prapor ili les. sijenit. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir. gabro. tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. smanjuje asfalte (dacit. grauvake. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). kloritski. amfibolit. trahit. tucanik. dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. dr. talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. uporaba je vrlo ograničena. porfir. gabro. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe.Tablica 3. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. čerta u vapnencu. tufovi. ekspandirajućih gradiva 24 . mramor. dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. škriljave sericitski. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. sijenit) i granularne ili peridotit. andezit. fotosinteze sunca.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci. lomljenak. kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. rasporedu šupljina (travertin). uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik. Građevinar 10(XX)1968. nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. gips. amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. oblaganja unutršnjosti. plovučac. dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). tekstura te plemenita fasada (granit. silttucanik.2. gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. pucolanski materijali pravci koji (tuf). stijene porfirit. oblaganja podova. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. fino slojeviti anhidrit. dijabaz). dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. kamena (pješčenjak. izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik. homogeni anhidrit. stijene silt-pješčenjaci. dacit. značajnoa organogeni vapnenci. B.

brane. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. prostorno-energetski. Međutim. itd). To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. visoki dugački vijadukti itd – slika3.3. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja. Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc. Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi. agregat za betone i asfaltbetone). Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora.1). učinkovita organizacija građenja.3. “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi. Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 . zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. urbanistički. a u okviru masovnih zemljanih radova. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3.3. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina. društveno-ekonomski. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata). poluproizvoda i konačnih proizvoda. kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. ekološki kriteriji itd. Logistika ustvari obuhvaća nabavu. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja. pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. Naime. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. Međutim.3.1). pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. skladištenje. nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. dugački tuneli. – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). kao prirodna prepreka. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima. proizvodnju. Ove razmjerno visoke planine. osobito kamenih gradiva. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja. Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. nasipi. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. kanali. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša.

Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja . Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja. Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja.primjerice. Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 . raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa. Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života. Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva. prerade. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. Naime. Zagreb.1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga. transporta. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica. br. odlaganja (privremenog ili trajnog).3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. Slika 3. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani.podjelom građevinskih radova.3. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva. uskladištenja.

svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja. Ovime bi se dalje utvrdilo. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Primjerice dio metodologije. Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. Heuristički pristupom moralo bi se.kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . itd). Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. Sama “matematika” ovog. U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. drobilane. Stoga bi se ova razina promišljanja. “po čemu?” i “kako?”. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. Međutim. zbog određenosti rokova građenja. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. šljunčare.zemljanih materijala (kamenolomi. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. kao drugo. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva. Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. kao prvo. Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. “koliko?”. transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. kao prvo. glinokopi. Kao drugo. neke vrste. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. “gdje?”. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova. Kao treće. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. kao prvo. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10. Međutim.

Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina. osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice. Međutim. prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici.Sveti Kuzam/Bakar. prethodno navedenoj kategorizaciji. Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva.2). tunela. sidrima. Slika 3. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki.000 m3 sraslo bio je predviđen. nelineranim i dinamičkim programiranjem. zidova.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema.1. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj.). mostova. vijadukata.000 m3. koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282. itd) bila je bez tunela oko 559. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora. duljine oko 6 km. Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. 28 . dionice Orehovica – Draga .3.3. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). Međutim. uređenja potoka.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. primjenjiv za trajno nasipavanje.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama. Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. nelineranim i dinamičkim programiranjem. obilaznica Rijeke). mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga . logistički i vremenski planovi. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). dodaci za nasipe. od toga je procjenjeno ukupno oko 238.000 m3 ugrađeno. tehnologije i organizacije građenja. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. a na traženje investitora. Tu je bila razmjerno značajna. vremena i načina provedbe zemljanih radova. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim.3. Primjerice.U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. kao djelomice uporabljiv za ugradnju.sl. izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”. Stoga je od strane projektanta. pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova). izvedba nasipavanja na trasi (nasipi.

812 2.5 km 2.392) Vežica Vežica (1+053 .213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.960 sa iskopom na trasi 293.5 km 31. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.951 25.5 km Sveti Kuzam 50.096 rampe čvorišta prevoz do 4.281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12.149 40.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.656 ukupno 20.600 2.957 (16.757 237.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.277 rampe čvorišta prevoz do 1.871 Sveti Kuzam ukupno 92.607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.860 i iskopom tj.323 35.100 29 .583 236.3.079 Sveti Kuzam 291.314 trasa 5+655 – 6+355 20.640 (4.018 (74.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.100 1 do 11 km ? ukupno 338.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.170 4.5 km 43.340 473.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.333 1.5 km Vežica objekti 6.013 12.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.401 13.116 23.5 km Vežica objekti 16.966 2. dopremom izvan trase 291.851 (103.1+640) trasa guranje do 150 m 5.970) Cjelokupna trasa .017 37.583 236.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.1.968 3.3*0.5 km 3.889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.217 9.874 (274.294 5.915 ukupno 127.401 45.Tablica 3.

Razdoblje definiranja. hidroloških i hidro- 30 . uz provedbu financijskog inženjeringa. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta).1. Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja.1. nakon nuđenja.1. definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta. predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. Priprema zemljanih radova 4. Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja. Ovo drugo razdoblje obuhvaća. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao. razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove.).4. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4. Slika 4.1. Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. uz ostalo. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje. odnosno dobivanjem uporabne dozvole. Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih. neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta). čime započinje njezino korištenje. Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova.

12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 . nasipavanja. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove.meteoroloških podloga. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica.2). Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe.2. Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova.1. Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). sanitarnih i sličnih objekata (slika 4. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove. prethodno opisanu. zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju. zaloge itd) ili “agregat” za betone. 4. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. Slika 4. podloge. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. svih privremenih gradilišnih upravnih. organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. a ponekad zasebno građenje. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. temeljenja.1. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva. One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina.

2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 . . naftovodi.2. granja. . Slika 4.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. reklamnih ploča i ostale opreme. postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća .2 desno).2. cjevovodi odvodnje i sl). Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala. Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev). čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4.2.1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj. kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije).2. šiblja i panjeva (slika 4. trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4. kod rušenja armirano-betonskih. toplovodi. telefonvodi. rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz. a što ovisi o stanju postojećih objekata. reklamnih ploča i sl. kod odnošenja šiblja i granja.1).rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta. uklanjanje rubnjaka. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima). strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. uklanjanje suhozidova. plinovodi.uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi. o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala. kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje.2 lijevo). vodovodi. kod premještanja raznih vodova. iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja.uklanjanje tj. elektrovodovi. Slika 4. kod demontaže metalnih konstrukcija itd.rušenje ili premještanje ograda. kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova. Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata. . Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova. . odsijecanjem granja. zatim kod iskopa korjenja.2.. rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. između ostalog i njegovim recikliranjam.

Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13.. Neoprezno postavljena dizalica. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom.com). kao pripomoć minerskim radovima. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile. toksičnosti. Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. reaktivnosti. štetnosti. Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. crijep. žbuku. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. kancerogenosti.demolitionx. građevinsku šutu. mutagenosti. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. obilježja eksplozivnosti. zemljanih materijala. primjerice. ciglu.2. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. infektivnosti. koji u većem dijelu sadrži drvo. blokove. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4. itd. skladištile ili koristile takve opasne tvari. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. osobito starijih građevina i zdanja. Međutim. odnosno izdvojeni betonski lom. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www.3). bilo rezanjem. za ponovu ugrdbu neuporabljivi. stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. 13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 .2. manje betonske elemente. Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja. strojni utovar izminiranog materijala). Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva. bilo piljenjem itd. nagrizanja. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. Slika 4. bilo vibracijama. Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. strojno sječenje armature nakon miniranja. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada.

te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina. početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) . drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). Slika 4. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. keramike. za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada. željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. crijepa i sl. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom. 16-32 mm). kao kombinacija. za izradu posebne betonske galanterije. 34 .2. Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje. 4-8 mm i 8-16 mm.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada. za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd. Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada. Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno).čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala. Moguća je.). drobljenjem i sijanjem. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja. Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena. Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. cigle.2. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada.4). drva i sl. Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu. primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4.

Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . 35 . ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja. Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka. radni ili operativni poligon itd).3.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. tabele i slično). terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži. Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu. oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi. skice. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina. visinskih točka.3. oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova. Slika 4.1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja). područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto.3. Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka.3. oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi.4.2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova. profila. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina. Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4. repera i poligonskih točaka. Na slici 4. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja. prilikom njegova uvođenja u posao.

a 3 do 5 m za razne vrste zidova.3.3. točke radnog ili operativnog poligona.2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4.) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe. Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4. oneprijeporanje i dr.b).3.3.3.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 .3.4. vrsti terena itd. U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4.4.3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste.c). Slika 4.a). u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl.4.3.4.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa. Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme. Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni. Slika 4.Slika 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful