Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. robotike. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. Katkad se tehnika i t. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji. a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari. "Tehnologija građenja". Pri promišljanju tehnologije građenja. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje. a također vladanje tim metodama. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. Postdiplomski studij Organizacija građenja. kao "dogovor". moć. "Tehnologija. riječ. Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina). satelita. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste.1. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte. znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. strojevi. optičkih vlakana. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja. Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina. Valja još istaći. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada. T.Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1. (mikroelektronike. Razvoj suvremenih transportnih. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". 1990). u širem smislu. skup metoda koja se primjenjuju u radu. 4 . kao prvo. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ako se radi o promjeni oblika. kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. umjetnih sirovina. Zbog toga se ovdje. kao drugo. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. govori se o kemijskoj t. govor).1. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. umjetne inteligencije itd. štampana predavanja. biotehnologije. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. a napredak na tom području je tehnički napredak. podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati.. Međutim. S razvojem visoke t. uz prethodno navedeno. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. Tehnika i tehnologija građenja 1. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod.. fleksibilne automatizacije. postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti. govori se o mehaničkoj t. lasera. Takav razvitak t. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. 2. tj.

. tehnološka. svakako s pripadnim informacijskim sustavom. . - slika 1. koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava. elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja. Kako se vidi.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju. koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima. sredstava za rad3: alati. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati.logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva. Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene. Informacije. procesa građenja (građevinskih radova). . U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. vrijednost ili cijena itd). . mjerene instrumente i sklopove regulacije. ujedno određuju njega kao informatički sustav. U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran. 5 .1. Procesi građenja.unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva. njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. tehničkih sredstava i društvenih sadržaja. kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1.1.Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja.nadozor kvalitete gradiva. materijali odnosno gradiva kao predmet rada.vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja. .2).1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost.tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja). ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1. Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada.1. određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje.1). strojevi. . ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća. koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja. Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom. transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema.Tehnološku opremu čine svi strojevi. Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom. uređaji. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). građevinski strojevi i uređaji.zaštitu (sigurnost. energetska. . Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika. građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina. građevina i okoliša građenja.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj. Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve.tehnološka oprema). ostala proizvodno.

6 .glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. zatim razvoj organizacije građenja. bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja. . Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje. rukovođenja i odlučivanja u građenju. 1. Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja. Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja. međutim. Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja. Tehnologija građenja ne može se. Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito. Međutim. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva. građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju. u gotovu građevinu). Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju.završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj. razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. slika 1. .2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju.pripada nadzor kvalitete proizvoda. Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj. nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga. Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama).1.2. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske. zatim finacijski. kadrovski te ostali administrativni procesi itd.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja).

zatim . . tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost. u vrlo kratkom vremenu. tehnologije te organizacije građenja općenito. Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja. različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja. . kako gospodarstva općenito tako i građenja.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke. raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja. .“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika.sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem. ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene.“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. ekonomike i regulative građenja. . .sve veće širenje društveno-ekonomskog. tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja. tehnologije. uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike.sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata. 7 . bile bi slijedeće: .sve veća neizvjesnost.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike. traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. . Usklađivanje navedenih područja organizacije. tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti. ali i "neočekivanost". .neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. pravno-regulativnog te socijalnog okruženja.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja.neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. upravaljanja ili rukovođenja pri građenju. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . socijalne i gospodarske raznovrsnosti.proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike). Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega.

U smislu tehnološke koncepcije rada. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu. kompresori.1: Masovni.3. Jednu podgrupu čini. skrejperi. Bager. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: . . Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. dozeri. osobito za zemljane radove. a osobito zemljanih radova. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove. . autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1. valjci. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop. .najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove. (primjerice: bušilice za kamen. ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. primjerice za zemljane radove.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova. transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe. Dio ovih strojeva. Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 . bageri. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. kao tehnika građenja. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja. grejderi.1). itd) i posebna građevinska mehanizacija. suvremna građevinska mehanizacija. a tomu primjerene strojne konstrukcije. . u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva. Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja.korištenje usluga prozvođača. Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova. itd. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme. razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi.1. Slika 1. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova. utovarivači.3. uz iskop.razvoj automatizacije. .podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova.3. Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima.

koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. betonare ili asfaltne baze. trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe. damperi. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova. Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina. kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva. transport. Naime. Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice.3. Ciklički transport. razne vrste bagera.3. Slika 1. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane. itd). zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama.2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore).2). obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 .

Stoga je povijest ljudskog roda. značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme.. je moumentalan. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. stariji od Biblije. kao da je 14. više od devet metara u visini. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi. Kula ima devet metara u promjeru temelja i. Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju. provedbe i vođenja građenja. izgrađen na slatkoj vodi. pokrivala ga i gradila novo. oaza je na rubu pustinje..1. Svaka od tih civilizacija dolazila je. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. je mikrokozmos povijesti. rano brončano doba i srednje brončano doba. morali utvrditi. primitivne ili suvremene.. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2. a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka. J.1). nastao je grad kao skup građevina. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko." Slika 2. tako kula leži 14. kako danas. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti. Određena načela organizacije građenja.. tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja. naravno. značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola..5 metara ispod zemlje.. dolina Žute rijeke itd). J.. Nastali su novi tipovi stalnih naselja. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova. J.. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu . doline rijeka Ind i Ganges.5 metara iskop minulih civilizacija . mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina. se naglo preobrazio. Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata. osobito povijest prvotnih civilizacija. Zemljani radovi pri građenju 2.2. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi. U to vrijeme J.1. rano bakreno doba. Ovdje se žito i voda spominju zajedno. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. u nekom smislu. dolina Nila. u njihovom ostvarenju ili primjeni. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 . osvajala J.1. .. Valja istaći. ovdje je čovjek započeo civilizaciju. .. tako da su J..1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. Drukčiji od zabitih sela. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: ". kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi. a osobito zemljanih radova.

prirodnog i natprirodnog.građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat. ali vrijeme se boji piramida". uvjetno rečeno. što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2.. izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja. Tip uma koji je isplanirao p. graditeljski pothvati Sumerana. mikenske citadele i grobnice. kako su uvježbavani za svoje zadatke.3). "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike. Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju. Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model... iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju. Slika 2. sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena. Prvu je utjelovljavalo svećenstvo. organizacijom cjelokupne radne s nage. samom količinom potrebnog građevinskog rada.500 konjskih sila . stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25.. specijaliziranih.1. Među njima Keopsova piramida. za neku unaprijed određenu.. izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi.1. gradovi Maya..2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: "... Zbog toga njezina gradnja. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji. 11 . Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća. jasno zamišljenu i proračunatu svrhu . Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih. u Egiptu za pola manje. te razrađena struktura izdavanja. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2.U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. izvanrednom točnošću svojih razmjera. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu..000 ljudi. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni. Tolteka i Azteka. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji.. Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um. morao doći u stanje da shvati bitni problem ..način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. dovršena p. ili vjerojatnije čitav niz umova. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena.. kako su im dodjeljivana mjesta. kao i gradnja ostalih manjih piramida. Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja.. bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. Taj uvjet ostaje na snazi i danas.1. slika 2. pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline ..." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu. Elamita i Hetita. … bio je predstavnik novog ljudskog tipa. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji.100.2). U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni. strogrčki i starorimski gradovi itd. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala.000 . politički. Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj. svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom.

parketarski. izolaterski. gromobrani. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja. podopolagački. tapetarski. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. I dok je izvedba mnogih građevina. zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice.Slika 2. soboslikarski.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. . telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski. uz betonske radove. kao osnovnog radnog alata. Proizvodnja opreme. iskop kanala. klizanja itd.2.3. dizala.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”). ostala sanitarna oprema. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka. motorima pogonjene. instalacije grijanja. keramičarski. staklorezački. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). bravarski. šljunčarama ili kamenolomima. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. montažerski radovi itd. limarski. iskopi usjeka. antikorozijski itd. Zemljani radovi bili bi razni iskopi.zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. primjerice. Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju . fasadreski. plinske instalacije. iskopi rovova. gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje. 12 . te . sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja). predusjek. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje. ličilački. elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom. kamenorezački. zatim iskopi u glinokopima. Iskopani usjek. 2. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost. stolarski. također je proizašao iz mehanizirane. iskop temelja. krovopokrivački.1.: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. instalacija antena. gipsarski. roletarski. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. ventilacija i klimatizacija.

prerađevina i elemenata (betona. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. crijepa.) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. glinene sirovine. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. povezani (isprepleteni. Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari.zasjek. podzemnih prostorija itd.izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija. prokopi. zaloge). Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi. provode se kao prethodni. elemenata i sklopova). koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova. U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom.). tupine itd. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. opeke. . Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom.1): iskop tla ili stijene. podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa. nasute brane itd. primjerice.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). mreže poljskih puteva. glavni (za sebe izdvojeni). nasipi. betonskih elemenata. kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija. Plovni kanal čak nije ni to. tunela. drenaže. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina. neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde. konstrukcije pokosa kanala. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski).2. 13 . logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe. zidovi od gabiona. Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova. te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu. . u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja. stakla itd). zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže. Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova.svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. .radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). . pera. primjerice . ostalih keramičkih proizvoda. kaolina. kanalske mreže. zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. podloge i obloge bazena. slika 2.

2.Slika 2. hidrauličko razvrstavanje. drobljenjem. taloženje. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. hidromehanički postupci (ispiranje. filtracija. miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. briketiranje. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. ► sredstva za rad: građevinske strojevi. potrebno ih je miješati. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija. prirodna sipka gradiva. entrifugiranje. ► otpad: jalovina. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način). isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). tehnološka oprema za zemljane radove. drobljenje pritiskom ili udarom. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. miniranjem. prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. kamena sitnež. razbijanjem. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem. privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. suho miješanje. za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. 14 . glina). na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. rijanje ili ripanje.). Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. rezanje. Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak. sijanje. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa. bili bi mehanički postupci (struganje. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena. često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja). U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene.

Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se . kao trajna zaštita. građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija). ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina. vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja. podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina.2. rovova.ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene).poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine). 15 . . od klizanja ili urušavanja tla.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) .zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja). itd. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: . zasjeka. . atmosferilija. Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika.zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge. ili na .oblik. kanala. vjetra.privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao .u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito. Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina. ili . djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima. postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na . jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom. ili .3. zatim od utjecaja valova. Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima .ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja. od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja.kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja. trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja. ili na . provodi se . "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena. Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop.zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala).trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine).zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka.uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama). ili . postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv. ili na . najčešće dužem.ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova).).

1). djelovanje biljaka itd. Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. smrzavanja. Gradiva pri zemljanim radovima 3. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni.3. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. stupanj i veličina povezanosti minerala. Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od. Međutim.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv. Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj. vode.1. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica.) materijala od kojih je građena litosfera. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena. antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 . kao oblik civilizacijske djelatnosti4. Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko . kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova.1. slika 3. na bilo koji način čvrsto povezanih. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja. oborina tj. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3.1.

sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: .najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita. dijabaza.06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava. zatim konglomerati.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci . sijeniti. . zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. gabri. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). dioriti.odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave). amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija.02 odnosno 0. ovdje pripadaju također tufovi. tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva. pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje.002 –0.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje. . . masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija. zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra. ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak. zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu. rioliti. zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata.škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti. slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3. zatim dolomiti.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture. zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene. gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne. zatim les ili prapor kao eolski sediment. . porfiriti.1. trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak.prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0. . . argilošisti. . 17 .kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi .mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2.intruzivne eruptivne stijene (graniti. sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih.muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom.efuzivne eruptivne stijene (dijabazi. andeziti. kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus).kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture. daciti.02 odnosno 0. . .2) . zatim laporoviti vapnenci itd). . tonaliti.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0. breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava. peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline.002 mm). zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska.

3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca. lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa.1.dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci. - Slika 3.1.1. Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida.1.4) ili alevroliti koje sadrže kvarc. . feldpast. kao i laporovite stijene (slika 3.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička. rožnjaci (oblik kvrca).fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3.2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca. siltiti (slika 3. autocesta prema Splitu. tinjac.3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju. Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 . lapora. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3.1.

pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline. jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded .3. pijesak (S.06 mm). s previše prašinastih čestica (silt . (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr. temeljenje). djelomice vodom erodiranih. površina pukotina je vrlo mala.5): (I. promjer zrna 0.06 – 2 mm). a učestalost pukotina ekstremno velika. Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded . a širina pukotina vrlo mala. pukotine su djelomično ispunjene glinom. pukotine su srednje širine. pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom.) srednje okršena stijena.oznaka Fs). CL). pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama. pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. Tu je i treset (Pt). Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. učestala je pojava vrlo malih blokova.4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded . sidrima. čestice 0. (III.) vrlo jako okršena stijena. pojava srednje velikih pukotina je učestala. čestice manje od 0.oznaka C ili Fc. 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3. mlaznim betonom osiguranog.) jako okršena stijena. slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay . pukotine su rijetke i velike. srednjeg plasticiteta (MI. Treset Pt nema podgrupe.1. CH).Slika 3.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava. površina pukotina je srednje veličine. džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena. učestalost pukotina je srednja. blokovi su veliki. učestalost pukotina jer vrlo mala.002 – 0.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima.) ekstremno okršena stijena. uočavaju se milonitizirane zone.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna. učestalost pukotina je mala. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML.002 mm) i organsko tlo (O). prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone.. kao i mrežama. (VII).1. (V. (II. blokovi su srednje veličine. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla. blokovi su masivni.) neokršena stijena. a širina im je mala. (IV. površina pukotina je ekstremno mala. prah (M. CI) i visokog plasticiteta (MH. učestalost pukotina velika. promjer zrna 2 – 60 mm). glina (C.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. površina pukotina je pretežito mala. 19 . (VI. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama. ako postoje plohe.) slabo okršena stijena. siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. blokovi su mali. pukotine su vrlo velike.

kristalasto stvrdnute. sitnozrni i finozrni pijesci). pretežito škriljave metamorfne stijene. silikatne i karbonatne kristalaste. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop.) nevezana i slabovezana pjeskovita.1. “lake” gline. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. suhi zemljani materijali.5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv. zatim krupnozrni. a koja su prema starijim normama određena kao “II. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj.Slika 3. srednjezrni. (3/II.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. ašovom) - - 20 .) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu. a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline. sugline i supjesci. (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. zatim srednje i slabo zbijene. cementirane klastične sedimentne stijene. miješana tla pijeska. «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene. okamenjene glinene sedimentne stijene. malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. tekući pjesci i sl. stvrdnute.

(E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. škriljavci. sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi. lapori. a koje su prema starijim normama određena kao “V. mramori. gline ili glinci. siltiti i sl. tonaliti. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop. kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci).6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski.) trošne ili polučvrste stijene. tufovi.) za iskop “lake” (“meke”. graniti. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”. anhidrit ili gips. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci. pješčenjaci. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih. i VII.de/fotoalbum. gabre.6): humus. andeziti.) Slika 3. laporoviti vapnenci.htm) 21 . gnajsevi. zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. sijeniti. prašci. prirodno “dezinegrirane” razlomljene. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine. (6/V. kvarciti. kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom. odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). rioliti.geodienst. peridotiti. dijabaz-rožnjačke geološke formacije. vapneci i dolomiti itd. neki serpentini. fliš i flišolike tvorevine. stijene niske gustoće. miješane ilovače. i VII. a koja su prema starijim normama određena kao “III. trahiti. vapnenci.1. zatim les ili prapor. daciti. neki serpentini.1. čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene. “krampom”). grubozrnate eruptivne stijene). guste finogranulirane eruptivne stijene). glineni škriljci. dolomiti. amfibolitski škriljavci.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene. u načelu zemljani materijal kategorije “C”. a koje su prema starijim normama određena kao “VI.- - - - (4/III. dioriti. konglomerati i breče. (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV. amfiboliti. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). (izvor slike: http://www. porfiriti. kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”).

o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. o razmjerno tvrde. afanitske. 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. siparišta. prašinaste gline. pijesak. dolerit.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva .flišni materijali. o srednje abrazivne: gnajs. o rastrošne: raspadnute stijene. kvarcni konglomerat. kamene drobine. šljunak. 3. inače se mogu kopati strojno). mramor. materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla . silicijske: flint. neabrazivne: vapnenci. kornit (hornfels).). . serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje. porfirske. homogeni lapori. mješavine navedenih materijala i sl. sijenit. mješavine lapora i pješčenjaka. (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. 362-369). Međutim strojni iskop tla ili stijene. kristalaste. abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). prašine. aplit. granit. sedimentne stijene o tvrde. Građevinar 10(XX)1968. kreda šejl. mnogi pješenjaci. andezit.2. mramor. silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima. diorit. felsit. dijabaz. škriljavci niskog kristaliniteta. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. kaolitizirani granit. trošni pješčenjaci. silicifirani vapnenci. ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. neki konglomerati isl. jako zdrobljeni vapnenci. Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati .gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali . riolit.čak lakše nego miniranu stijenu. čert. bilo “srasle” bilo minirane. o mekane: filit. U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja . piroklastiti.gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). klastične i 22 . kvarcni pješčenjak. pegmatit. sve vrste škriljaca. gnajs. metamorfne ili sedimentne stijene . abarazivne. većina dolomita osim kompaktnih. kvarcit-porfir. Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. gabro.gline. šejlovi o mekane neabrazivne: lapor. oolitski vapnenac. ugljen. metamorfne stijene o tvrde. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva.rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena. pjeskovite prašine. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof.kompaktne eruptivne. les.

za izradu nasipa od kamenitih materijala. obaloutvrda itd. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se.2. nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. slika 3. zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga. drobljenjem krupnog šljunka. Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se. zatim subhomogene porozne stijene. između ostalog. Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga.00 m. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0. Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. obuhvaća.1). drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena. drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj.). Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4).1: Drobilane.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe). te po potrebi predrobljena ili mljevena. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak). ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja. koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . zaloga) i rovova. pojme kao drobilane (i “separacije". ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži. zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana.porozne stijene. zatim nehomogene granularne. zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm.2. Slika 3. ukratko.50 do 1.2. Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom. nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak).

tucanik. škriljave sericitski. amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci. Građevinar 10(XX)1968. dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. sijenit) i granularne ili peridotit. grauvake. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. kloritski. sijenit. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. litavac) prapor ili les. izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. porfir. smanjuje asfalte (dacit.Tablica 3. stijene silt-pješčenjaci. dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. tekstura te plemenita fasada (granit. kamena (pješčenjak. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir. silttucanik. čerta u vapnencu. podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). plovučac. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. afanitske zrna. poroznost. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. dijabaz). kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. gips. pucolanski materijali pravci koji (tuf). značajnoa organogeni vapnenci. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture . lomljenak. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. andezit. oblaganja podova. B. mramor. fino slojeviti anhidrit. gabro. rasporedu šupljina (travertin). doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik. amfibolit. ekspandirajućih gradiva 24 . dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik. osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. tufovi. dacit. fotosinteze sunca. trahit.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće.2. zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). stijene porfirit. uporaba je vrlo ograničena. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). lomljenjak. kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci. dr. tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. oblaganja unutršnjosti. gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. homogeni anhidrit. gabro. uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada.

zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. visoki dugački vijadukti itd – slika3. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. dugački tuneli. Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. itd). kanali. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima. Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. nasipi. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja.1). kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. proizvodnju. Međutim. prostorno-energetski. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja.3. Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja.3. osobito kamenih gradiva. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva. Međutim. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja. nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka.3. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. a u okviru masovnih zemljanih radova. skladištenje. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora.1). Ove razmjerno visoke planine. “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. brane. Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja. Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. poluproizvoda i konačnih proizvoda. Naime. Logistika ustvari obuhvaća nabavu. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata).3. kao prirodna prepreka. 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 . – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. društveno-ekonomski. agregat za betone i asfaltbetone). Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja. ekološki kriteriji itd. urbanistički. učinkovita organizacija građenja. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova.

odlaganja (privremenog ili trajnog). br. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva. Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva. raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. prerade. Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života. Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. Naime. Slika 3. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. uskladištenja. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe. Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja. Zagreb.primjerice.3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 .1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja . Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga.podjelom građevinskih radova. Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa. transporta. Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica.3.

itd). U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. drobilane. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. neke vrste. kao prvo. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. Sama “matematika” ovog. zbog određenosti rokova građenja. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. Ovime bi se dalje utvrdilo. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja. Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. kao prvo. Kao drugo. Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Međutim. kao prvo. Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. “gdje?”. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. kao drugo. Kao treće.kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. Međutim. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. Stoga bi se ova razina promišljanja. svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja. šljunčare. “po čemu?” i “kako?”.zemljanih materijala (kamenolomi. morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. glinokopi. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. Heuristički pristupom moralo bi se. Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. Primjerice dio metodologije. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. “koliko?”. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva.

duljine oko 6 km. dodaci za nasipe. vremena i načina provedbe zemljanih radova. zidova.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. tunela. itd) bila je bez tunela oko 559. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. a na traženje investitora. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama. Međutim. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. logistički i vremenski planovi. izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora.2). koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv. Slika 3.3. Međutim.sl.1.000 m3.Sveti Kuzam/Bakar. Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282.3.3. primjenjiv za trajno nasipavanje. kao djelomice uporabljiv za ugradnju. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. nelineranim i dinamičkim programiranjem. Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina. Primjerice. nelineranim i dinamičkim programiranjem. osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice. prethodno navedenoj kategorizaciji. pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova). zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici. Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. obilaznica Rijeke). uređenja potoka. Stoga je od strane projektanta.000 m3 sraslo bio je predviđen.U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8.). Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga . izvedba nasipavanja na trasi (nasipi. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki. dionice Orehovica – Draga . sidrima. 28 . vijadukata. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. mostova. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd).000 m3 ugrađeno. tehnologije i organizacije građenja. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. Tu je bila razmjerno značajna. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. od toga je procjenjeno ukupno oko 238.

116 23.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.100 1 do 11 km ? ukupno 338.583 236.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.1+640) trasa guranje do 150 m 5.915 ukupno 127.656 ukupno 20.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.640 (4.583 236.170 4.392) Vežica Vežica (1+053 .889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.3*0.340 473.013 12.970) Cjelokupna trasa .261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.5 km 43.951 25.871 Sveti Kuzam ukupno 92.079 Sveti Kuzam 291.017 37.5 km Sveti Kuzam 50.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.812 2.1.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.600 2.5 km 2.217 9.966 2.314 trasa 5+655 – 6+355 20.5 km 3.968 3.5 km Vežica objekti 16.3.851 (103.100 29 .281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12. dopremom izvan trase 291.294 5.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.757 237.Tablica 3. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3.960 sa iskopom na trasi 293.5 km Vežica objekti 6.401 13.277 rampe čvorišta prevoz do 1.567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.860 i iskopom tj.096 rampe čvorišta prevoz do 4.149 40.401 45.018 (74.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.333 1.5 km 31.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.957 (16.323 35.874 (274.

Razdoblje definiranja. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine.1.4. Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina. uz ostalo. hidroloških i hidro- 30 . Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova.). Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja. neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta). Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja. Slika 4. razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. čime započinje njezino korištenje. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao. predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta. Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih.1. nakon nuđenja.1. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta). uz provedbu financijskog inženjeringa. Ovo drugo razdoblje obuhvaća. odnosno dobivanjem uporabne dozvole. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4.1. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja. Priprema zemljanih radova 4. definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta.

Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe. Slika 4. 4.1. podloge. Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove.2). sanitarnih i sličnih objekata (slika 4. zaloge itd) ili “agregat” za betone. zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina.1. organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. a ponekad zasebno građenje. temeljenja. svih privremenih gradilišnih upravnih. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi.2. 12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 .meteoroloških podloga. prethodno opisanu. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom. nasipavanja. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove.

2. kod demontaže metalnih konstrukcija itd. trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4. zatim kod iskopa korjenja. reklamnih ploča i ostale opreme. između ostalog i njegovim recikliranjam.2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 . Slika 4. Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev).2. kod premještanja raznih vodova. elektrovodovi. Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata. uklanjanje rubnjaka. . kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje. strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća .rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta.2. kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije).1). Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. kod odnošenja šiblja i granja. čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4.2. Slika 4. naftovodi. . uklanjanje suhozidova. o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala. telefonvodi. reklamnih ploča i sl. kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova. toplovodi.1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj. kod rušenja armirano-betonskih. iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja. rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. . plinovodi. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima).. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova.uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz.2 lijevo).2 desno). šiblja i panjeva (slika 4. cjevovodi odvodnje i sl). a što ovisi o stanju postojećih objekata.rušenje ili premještanje ograda. granja.uklanjanje tj. vodovodi.2. odsijecanjem granja. Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu. .

stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. skladištile ili koristile takve opasne tvari. Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja. bilo piljenjem itd. strojno sječenje armature nakon miniranja. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada. kao pripomoć minerskim radovima.2. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile. koji u većem dijelu sadrži drvo. žbuku. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. Neoprezno postavljena dizalica. ciglu. Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13. Međutim. zemljanih materijala. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem. Slika 4. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. bilo vibracijama.. građevinsku šutu. 13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 . bilo rezanjem. blokove. kancerogenosti. infektivnosti. odnosno izdvojeni betonski lom. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. osobito starijih građevina i zdanja. toksičnosti.com). mutagenosti.2. manje betonske elemente.3). Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. strojni utovar izminiranog materijala).demolitionx. Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www. nagrizanja. obilježja eksplozivnosti. štetnosti. primjerice. crijep. reaktivnosti. Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. za ponovu ugrdbu neuporabljivi. itd. Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja.

crijepa i sl. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja.2.2. cigle.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada. željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) . primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4. uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. kao kombinacija.čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. Moguća je.4). keramike. 34 . te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina. 16-32 mm). drva i sl. za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd. Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom.). Slika 4. na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena. Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). 4-8 mm i 8-16 mm. primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno). za izradu posebne betonske galanterije. za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada. drobljenjem i sijanjem. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada. Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje.

tabele i slično). 35 .2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice. ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak.4. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina. radni ili operativni poligon itd). Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4.3. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja. oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju. profila. područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto. Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu. Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja).1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja. Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste. skice. visinskih točka. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. prilikom njegova uvođenja u posao.3. Na slici 4. repera i poligonskih točaka. Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova.3. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . Slika 4. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina.3. oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka. terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja.

3.4.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 .3.3.c).b).3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste. Slika 4. vrsti terena itd.3.4.3.) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka. a 3 do 5 m za razne vrste zidova.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa. Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4.3.2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4.4. Slika 4.Slika 4.3. U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4.4. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe. Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni. Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme. oneprijeporanje i dr. točke radnog ili operativnog poligona.a). u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful