Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina).Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. Zbog toga se ovdje. optičkih vlakana. (mikroelektronike. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje. Međutim. strojevi. biotehnologije. u širem smislu. Katkad se tehnika i t. a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari. 2. S razvojem visoke t. umjetnih sirovina. "Tehnologija. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. Pri promišljanju tehnologije građenja. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. kao prvo. umjetne inteligencije itd. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju. kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. tj.1. U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. a napredak na tom području je tehnički napredak. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1. Valja još istaći. riječ. Razvoj suvremenih transportnih. "Tehnologija građenja". Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina.1.. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji. 1990). znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. Ako se radi o promjeni oblika. moć. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. robotike. s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. T. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. Takav razvitak t. uz prethodno navedeno. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. satelita. govor). a također vladanje tim metodama. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. kao drugo. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. štampana predavanja. govori se o mehaničkoj t. fleksibilne automatizacije. kao "dogovor". skup metoda koja se primjenjuju u radu. govori se o kemijskoj t. lasera. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja. postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada. Postdiplomski studij Organizacija građenja.. Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod. podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati. 4 . Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte. Tehnika i tehnologija građenja 1. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja.

koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima. Kako se vidi. uređaji. transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema. procesa građenja (građevinskih radova). . . 5 .1. ujedno određuju njega kao informatički sustav. građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). strojevi. materijali odnosno gradiva kao predmet rada. U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1. Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada. ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1.unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva. Informacije. . koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava. Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava.vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja.nadozor kvalitete gradiva.Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve. elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja. Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom. ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća. - slika 1.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju.zaštitu (sigurnost. vrijednost ili cijena itd). tehnološka. Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene.tehnološka oprema).1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost.1).1. energetska.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj.logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika. Procesi građenja. Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati.1. koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja.tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja). određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje. . tehničkih sredstava i društvenih sadržaja. Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom. njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. . građevina i okoliša građenja. . svakako s pripadnim informacijskim sustavom. sredstava za rad3: alati. . mjerene instrumente i sklopove regulacije. U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran.2). građevinski strojevi i uređaji. ostala proizvodno.Tehnološku opremu čine svi strojevi.

Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja. informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito. slika 1. građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju. Međutim. uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja. . Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama).pripada nadzor kvalitete proizvoda. Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju. .završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj. 1. jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju. Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje.1.2. zatim finacijski. razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva. 6 .glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske. kadrovski te ostali administrativni procesi itd. Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja.2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja. Tehnologija građenja ne može se. zatim razvoj organizacije građenja. rukovođenja i odlučivanja u građenju. međutim.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja). u gotovu građevinu). Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj.

Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. . tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja. uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike. pravno-regulativnog te socijalnog okruženja.sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata. socijalne i gospodarske raznovrsnosti.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke. upravaljanja ili rukovođenja pri građenju. .sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja.“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . . bile bi slijedeće: . . tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost. tehnologije.neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja. Usklađivanje navedenih područja organizacije. . tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti. ekonomike i regulative građenja. različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja. u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja.proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike).“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika. .sve veće širenje društveno-ekonomskog.neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene. tehnologije te organizacije građenja općenito.sve veća neizvjesnost. Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . kako gospodarstva općenito tako i građenja. njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike. traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. . 7 . zatim . u vrlo kratkom vremenu. ali i "neočekivanost".

osobito za zemljane radove. a osobito zemljanih radova. .najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove.3. uz iskop. Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. Slika 1. u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja. dozeri. (primjerice: bušilice za kamen. autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1. Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom. Jednu podgrupu čini. valjci. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove.razvoj automatizacije. Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova. Dio ovih strojeva. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 .3. a tomu primjerene strojne konstrukcije.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova. ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. utovarivači. kompresori. itd) i posebna građevinska mehanizacija.podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova.1: Masovni. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu. kao tehnika građenja. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: .3. . bageri. primjerice za zemljane radove. . suvremna građevinska mehanizacija. razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi. Bager.1).1.korištenje usluga prozvođača. U smislu tehnološke koncepcije rada. . itd. Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova. grejderi. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop. skrejperi. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva. . transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe.

2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore). To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane.2). zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina. koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala. Ciklički transport. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova. Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe.3. betonare ili asfaltne baze. Naime.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. Slika 1. transport.3. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 . zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama. razne vrste bagera. damperi. itd). kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva. obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva.

Ovdje se žito i voda spominju zajedno. je mikrokozmos povijesti.. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko. Određena načela organizacije građenja. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi. J. rano bakreno doba. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola. doline rijeka Ind i Ganges. Drukčiji od zabitih sela. pokrivala ga i gradila novo. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti. više od devet metara u visini. kako danas. tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja. kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi. a osobito zemljanih radova. osobito povijest prvotnih civilizacija. Stoga je povijest ljudskog roda.. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi. mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina.1.. stariji od Biblije... nastao je grad kao skup građevina. kao da je 14. je moumentalan. osvajala J. se naglo preobrazio. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija. u nekom smislu.5 metara ispod zemlje. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. J. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. Zemljani radovi pri građenju 2. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu .. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: "..1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. dolina Žute rijeke itd). provedbe i vođenja građenja. oaza je na rubu pustinje.1. naravno. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 . značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme. . ovdje je čovjek započeo civilizaciju. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov. Svaka od tih civilizacija dolazila je. a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka. izgrađen na slatkoj vodi.1. Nastali su novi tipovi stalnih naselja. morali utvrditi. primitivne ili suvremene. U to vrijeme J. Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. Kula ima devet metara u promjeru temelja i. Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito. u njihovom ostvarenju ili primjeni.1). značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. J. . tako da su J. dolina Nila. Valja istaći..5 metara iskop minulih civilizacija .2. tako kula leži 14.. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva.. rano brončano doba i srednje brončano doba." Slika 2..

kako su uvježbavani za svoje zadatke.. 11 . sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . Zbog toga njezina gradnja.000 ljudi.građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2.. ili vjerojatnije čitav niz umova.2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: ". je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena.100. … bio je predstavnik novog ljudskog tipa.. "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike. specijaliziranih..način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji. samom količinom potrebnog građevinskog rada. ali vrijeme se boji piramida".. organizacijom cjelokupne radne s nage. Slika 2. graditeljski pothvati Sumerana. Tolteka i Azteka.. bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji. dovršena p.500 konjskih sila .. u Egiptu za pola manje. izvanrednom točnošću svojih razmjera. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena. izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi.. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu. za neku unaprijed određenu. pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . jasno zamišljenu i proračunatu svrhu . strogrčki i starorimski gradovi itd. U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni.. mikenske citadele i grobnice. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju..1..3). Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj. što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2. Među njima Keopsova piramida. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu.. Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala. kako su im dodjeljivana mjesta. Taj uvjet ostaje na snazi i danas. svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi. Svojim elementarnim geometrijskim oblikom. Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um.. iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju. Prvu je utjelovljavalo svećenstvo. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni.1. gradovi Maya.U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. politički. a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline .000 . izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja.1. Elamita i Hetita. uvjetno rečeno. Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih. Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera. Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati. prirodnog i natprirodnog. kao i gradnja ostalih manjih piramida.. morao doći u stanje da shvati bitni problem . slika 2. stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25. Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća. te razrađena struktura izdavanja. Tip uma koji je isplanirao p..2).

elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom. također je proizašao iz mehanizirane. primjerice. izolaterski. antikorozijski itd. krovopokrivački.2. ostala sanitarna oprema. gipsarski. gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada.3. šljunčarama ili kamenolomima. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. plinske instalacije. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice. zatim iskopi u glinokopima. iskop kanala. roletarski. iskopi rovova. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. uz betonske radove. I dok je izvedba mnogih građevina. predusjek. zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. stolarski. keramičarski. motorima pogonjene. bravarski. Iskopani usjek. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji. te . Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. Proizvodnja opreme. ventilacija i klimatizacija.1. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka. . Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. gromobrani. 12 .: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. parketarski. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. tapetarski.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva. fasadreski. limarski. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje. ličilački. telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi). soboslikarski. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. Zemljani radovi bili bi razni iskopi. klizanja itd. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi. staklorezački. iskop temelja. sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja).zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. dizala. podopolagački. montažerski radovi itd. kamenorezački.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”). instalacija antena. iskopi usjeka. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina. Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju .Slika 2. instalacije grijanja. zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje. 2. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost. kao osnovnog radnog alata.

ostalih keramičkih proizvoda. prokopi. neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde. prerađevina i elemenata (betona. . pera. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). betonskih elemenata. stakla itd). U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. primjerice . Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi. 13 . Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa.) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. . elemenata i sklopova). zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. glavni (za sebe izdvojeni). Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja.). kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija. u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja. logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe. mreže poljskih puteva. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. tupine itd. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski). Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. nasute brane itd. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. podloge i obloge bazena. njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari. kaolina. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina.izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija. crijepa. Plovni kanal čak nije ni to. . tunela. Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova. podzemnih prostorija itd.zasjek. zidovi od gabiona. nasipi. glinene sirovine. konstrukcije pokosa kanala. kanalske mreže. te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu. koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova. primjerice. opeke. . zaloge). drenaže.svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. povezani (isprepleteni. provode se kao prethodni.radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka.1): iskop tla ili stijene. slika 2.2.

2. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa.Slika 2. ► otpad: jalovina. rijanje ili ripanje. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način). hidromehanički postupci (ispiranje. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. rezanje. entrifugiranje. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. potrebno ih je miješati. drobljenje pritiskom ili udarom. ► sredstva za rad: građevinske strojevi. taloženje. miniranjem. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak. 14 . privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. filtracija. prirodna sipka gradiva. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem. često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja). promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. bili bi mehanički postupci (struganje. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena. drobljenjem.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni. na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. suho miješanje. hidrauličko razvrstavanje. Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. tehnološka oprema za zemljane radove. glina). kamena sitnež. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. razbijanjem. Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala.). briketiranje. Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala. sijanje. U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene.

postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv. jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom. postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na . Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se .3.zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala). rovova.ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene). .zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka. ili . zatim od utjecaja valova. ili na .privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao . od klizanja ili urušavanja tla. vjetra.). ili na . građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija). trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja.zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge. djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima.kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja. od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja. ili . atmosferilija. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: . kao trajna zaštita. . Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop. podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina. vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja.oblik.ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja.poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine). najčešće dužem.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) .zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja).u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito. ili . ili na . 15 . provodi se . Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina. kanala. Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima . Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika. ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina. zasjeka. "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena.2.uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama). itd.trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine).ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova).

Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko . slika 3. Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. stupanj i veličina povezanosti minerala. Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni. Gradiva pri zemljanim radovima 3. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. na bilo koji način čvrsto povezanih. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. djelovanje biljaka itd. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca.) materijala od kojih je građena litosfera. kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova.1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja. vode. smrzavanja.1. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3. Međutim. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu. oborina tj. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica.1). Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena.3. kao oblik civilizacijske djelatnosti4.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv.1.1. antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 .

.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0. gabri. slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.002 –0. zatim laporoviti vapnenci itd).kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi . zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu.02 odnosno 0. porfiriti. dijabaza.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci .efuzivne eruptivne stijene (dijabazi.mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2. peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). zatim dolomiti. tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva. zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. tonaliti.1. masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija. dioriti. daciti.06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava. . gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne.odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave). . ovdje pripadaju također tufovi.muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom. gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0. .prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0. breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava. 17 . . zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata.002 mm).2) . zatim les ili prapor kao eolski sediment. .intruzivne eruptivne stijene (graniti. sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: .02 odnosno 0.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje. zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska. . sijeniti. . pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje. kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus). trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak. argilošisti. ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak. andeziti. zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra. . sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih.najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita. . amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija. zatim konglomerati. zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene.kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture. rioliti.škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti.

dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci. autocesta prema Splitu.2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci.1. siltiti (slika 3.1. tinjac. - Slika 3. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 .1. .1. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3. Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta. Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida.1. rožnjaci (oblik kvrca).4) ili alevroliti koje sadrže kvarc. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička. lapora.fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3. lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa. kao i laporovite stijene (slika 3. feldpast. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova.3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca.3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju.

blokovi su veliki.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna..002 – 0. pojava srednje velikih pukotina je učestala. (VI. učestala je pojava vrlo malih blokova. blokovi su srednje veličine. kao i mrežama. prah (M. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla. (IV. Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. CI) i visokog plasticiteta (MH.) neokršena stijena. s previše prašinastih čestica (silt .1.oznaka Fs).06 mm). Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded . čestice manje od 0. površina pukotina je vrlo mala. glina (C. pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama. učestalost pukotina jer vrlo mala. siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. blokovi su mali. pukotine su djelomično ispunjene glinom. srednjeg plasticiteta (MI. djelomice vodom erodiranih. slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. pukotine su srednje širine. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr. pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. čestice 0. uočavaju se milonitizirane zone. CL). a učestalost pukotina ekstremno velika. promjer zrna 2 – 60 mm). 19 . (VII).3.5): (I. pukotine su rijetke i velike. učestalost pukotina je mala. mlaznim betonom osiguranog. slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay . džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima. a širina pukotina vrlo mala. temeljenje). 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3.Slika 3.06 – 2 mm). blokovi su masivni. pukotine su vrlo velike. pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom.1. Treset Pt nema podgrupe.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. pijesak (S.oznaka C ili Fc. površina pukotina je srednje veličine. sidrima. Tu je i treset (Pt). (V. ako postoje plohe. (III. površina pukotina je ekstremno mala. pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline.) vrlo jako okršena stijena.) srednje okršena stijena. slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded . promjer zrna 0. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML. a širina im je mala.) ekstremno okršena stijena. učestalost pukotina je srednja. prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone.002 mm) i organsko tlo (O).4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. (II. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama. jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded .) slabo okršena stijena. površina pukotina je pretežito mala. CH). učestalost pukotina velika.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava.) jako okršena stijena.

a koja su prema starijim normama određena kao “II. kristalasto stvrdnute. sugline i supjesci. pretežito škriljave metamorfne stijene. zatim srednje i slabo zbijene. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste.Slika 3.5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. silikatne i karbonatne kristalaste. (3/II. suhi zemljani materijali.) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. miješana tla pijeska. sitnozrni i finozrni pijesci). «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. ašovom) - - 20 . malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne. cementirane klastične sedimentne stijene. tekući pjesci i sl. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop. srednjezrni. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj. stvrdnute.1. zatim krupnozrni. (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene. a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline.) nevezana i slabovezana pjeskovita. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. “lake” gline. okamenjene glinene sedimentne stijene.

neki serpentini. amfibolitski škriljavci. anhidrit ili gips. glineni škriljci. lapori. (6/V. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine. zatim les ili prapor. kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. i VII. miješane ilovače. a koja su prema starijim normama određena kao “III. prašci.htm) 21 . dioriti.1. sijeniti. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”. guste finogranulirane eruptivne stijene). stijene niske gustoće.) trošne ili polučvrste stijene. tufovi. a koje su prema starijim normama određena kao “V. zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. porfiriti. konglomerati i breče. i VII. kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”). sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci.6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski. trahiti. prirodno “dezinegrirane” razlomljene.) za iskop “lake” (“meke”. škriljavci. “krampom”). amfiboliti. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih. (E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. pješčenjaci. vapnenci. vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci).1. (izvor slike: http://www. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti. graniti. gline ili glinci. u načelu zemljani materijal kategorije “C”. kvarciti. dijabaz-rožnjačke geološke formacije. fliš i flišolike tvorevine. tonaliti. grubozrnate eruptivne stijene). rioliti.- - - - (4/III. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). gnajsevi.geodienst.6): humus. dolomiti. a koje su prema starijim normama određena kao “VI. kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom.) Slika 3. gabre.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene.de/fotoalbum. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali. neki serpentini. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi. laporoviti vapnenci. andeziti. odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene. mramori. siltiti i sl. peridotiti. (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV. daciti. vapneci i dolomiti itd.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop.

U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja .čak lakše nego miniranu stijenu. metamorfne ili sedimentne stijene . pjeskovite prašine.gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali . riolit.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva . 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. pijesak. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa. mnogi pješenjaci. prašine. ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. pegmatit. siparišta. šejlovi o mekane neabrazivne: lapor. bilo “srasle” bilo minirane. afanitske. Građevinar 10(XX)1968. kaolitizirani granit. silicifirani vapnenci. o rastrošne: raspadnute stijene. Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati .gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). diorit. kvarcni konglomerat. neabrazivne: vapnenci. abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). klastične i 22 . kamene drobine. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima. o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. trošni pješčenjaci. šljunak.flišni materijali. kvarcit-porfir. ugljen. o srednje abrazivne: gnajs. homogeni lapori. mramor. mješavine navedenih materijala i sl. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. neki konglomerati isl. (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. dijabaz. porfirske. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. piroklastiti. metamorfne stijene o tvrde. sijenit. Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. oolitski vapnenac. silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. abarazivne. jako zdrobljeni vapnenci. . gabro. kvarcni pješčenjak. kornit (hornfels). čert. većina dolomita osim kompaktnih. dolerit. sedimentne stijene o tvrde. Međutim strojni iskop tla ili stijene. materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla . mješavine lapora i pješčenjaka. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. 3. 362-369). prašinaste gline. škriljavci niskog kristaliniteta.). serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje. kreda šejl. granit.kompaktne eruptivne. gnajs. kristalaste. silicijske: flint. andezit. aplit. sve vrste škriljaca. o mekane: filit. o razmjerno tvrde. felsit. les.rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena.2. inače se mogu kopati strojno). mramor.gline.

1). zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga. Slika 3. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm. nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak).2. obuhvaća. ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži.2. zatim nehomogene granularne.2. Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga.1: Drobilane. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se. između ostalog. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . zaloga) i rovova.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe). nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak). drobljenjem krupnog šljunka. ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja. obaloutvrda itd. pojme kao drobilane (i “separacije". drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0. Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4). Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se. Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom.00 m. drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena. zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana. nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3. zatim subhomogene porozne stijene. za izradu nasipa od kamenitih materijala. ukratko.50 do 1.porozne stijene. te po potrebi predrobljena ili mljevena.). slika 3.

dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). stijene porfirit. lomljenjak. tufovi. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture . tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. gabro. dr. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). andezit. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir. porfir. stijene silt-pješčenjaci. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. trahit. smanjuje asfalte (dacit. amfibolit. tucanik.2. kamena (pješčenjak. talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. uporaba je vrlo ograničena. sijenit) i granularne ili peridotit. ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. grauvake. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci.Tablica 3. litavac) prapor ili les. kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. tekstura te plemenita fasada (granit. Građevinar 10(XX)1968. dacit. ekspandirajućih gradiva 24 . plovučac. kloritski. lomljenak. značajnoa organogeni vapnenci. zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). škriljave sericitski. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. gabro. doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. čerta u vapnencu. silttucanik. gips. oblaganja unutršnjosti. dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. sijenit. podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). rasporedu šupljina (travertin). amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće. kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. poroznost. afanitske zrna. homogeni anhidrit. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). pucolanski materijali pravci koji (tuf). oblaganja podova. mramor. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. fotosinteze sunca. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. fino slojeviti anhidrit. gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada. dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. dijabaz). B. 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik.

Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. a u okviru masovnih zemljanih radova. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata).1).3. visoki dugački vijadukti itd – slika3. zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. itd). Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc. nasipi. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka. prostorno-energetski. Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina.1). nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja. Naime. poluproizvoda i konačnih proizvoda. osobito kamenih gradiva. dugački tuneli. – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima. pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3. društveno-ekonomski. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova. Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja. brane. kanali. 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 . pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. skladištenje. Ove razmjerno visoke planine. Logistika ustvari obuhvaća nabavu. kao prirodna prepreka. urbanistički. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. učinkovita organizacija građenja.3. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. Međutim. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša. Međutim.3. ekološki kriteriji itd. Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi.3. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja. agregat za betone i asfaltbetone). “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora. proizvodnju. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja.

transporta. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja . Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva. Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva. raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona. Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života. Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja. Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove. prerade.1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe.primjerice. Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica. Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja. Naime. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa.3. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 . Slika 3. Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja. uskladištenja.podjelom građevinskih radova. Zagreb.3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta. Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga. br. odlaganja (privremenog ili trajnog).

Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. glinokopi. kao prvo. Međutim. Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10. Ovime bi se dalje utvrdilo. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. neke vrste. “gdje?”. Primjerice dio metodologije. Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. šljunčare. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. drobilane. Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. kao drugo. “koliko?”.zemljanih materijala (kamenolomi. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. zbog određenosti rokova građenja. itd). Kao drugo. Kao treće. kao prvo. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. Sama “matematika” ovog. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama.kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Stoga bi se ova razina promišljanja. kao prvo. Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. Heuristički pristupom moralo bi se. Međutim. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. “po čemu?” i “kako?”. Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova.

koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv. osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. prethodno navedenoj kategorizaciji. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora.3.2). Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). dodaci za nasipe.000 m3 ugrađeno. Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina.000 m3.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema. duljine oko 6 km. itd) bila je bez tunela oko 559. Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. tehnologije i organizacije građenja. izvedba nasipavanja na trasi (nasipi.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. sidrima. vremena i načina provedbe zemljanih radova. od toga je procjenjeno ukupno oko 238. 28 . Tu je bila razmjerno značajna.000 m3 sraslo bio je predviđen. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. vijadukata. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. mostova.3.1. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. primjenjiv za trajno nasipavanje.U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. zidova. tunela. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova). prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki.). zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282. Slika 3.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8. dionice Orehovica – Draga . Stoga je od strane projektanta. Primjerice. mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga . nelineranim i dinamičkim programiranjem. logistički i vremenski planovi. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. uređenja potoka. Međutim. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama.3. izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. Međutim. a na traženje investitora. kao djelomice uporabljiv za ugradnju.Sveti Kuzam/Bakar. obilaznica Rijeke). Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585.sl. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3. nelineranim i dinamičkim programiranjem. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”.

096 rampe čvorišta prevoz do 4. dopremom izvan trase 291.1.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.217 9.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.100 1 do 11 km ? ukupno 338.314 trasa 5+655 – 6+355 20.392) Vežica Vežica (1+053 .607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.013 12.281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12.5 km 2.017 37.401 45.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3.567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.323 35.5 km Vežica objekti 6.851 (103.018 (74.170 4.889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.583 236.915 ukupno 127.5 km Sveti Kuzam 50.5 km 31.Tablica 3.149 40.640 (4.957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.116 23.261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.5 km 3.333 1.1+640) trasa guranje do 150 m 5.277 rampe čvorišta prevoz do 1.294 5.968 3.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.757 237. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.970) Cjelokupna trasa .5 km Vežica objekti 16.340 473.957 (16.100 29 .5 km 43.951 25.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.656 ukupno 20.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.960 sa iskopom na trasi 293.812 2.874 (274.966 2.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.3*0.871 Sveti Kuzam ukupno 92.860 i iskopom tj.600 2.583 236.3.401 13.079 Sveti Kuzam 291.

1.). uz provedbu financijskog inženjeringa. neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta). razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje. Ovo drugo razdoblje obuhvaća. definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta). Slika 4. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja. odnosno dobivanjem uporabne dozvole. Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4. predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta.4. Razdoblje definiranja.1. Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. čime započinje njezino korištenje. nakon nuđenja. Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja.1. Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih. Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina.1. uz ostalo. hidroloških i hidro- 30 . Priprema zemljanih radova 4.

zaloge itd) ili “agregat” za betone. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. temeljenja. prethodno opisanu. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva.2). Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove.meteoroloških podloga. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju.1. svih privremenih gradilišnih upravnih. Slika 4. zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. 4. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. podloge. nasipavanja. Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe. 12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 . za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi. organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. a ponekad zasebno građenje. sanitarnih i sličnih objekata (slika 4. One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati.1. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove.2. Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica.

2. uklanjanje suhozidova. kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije).rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta. kod rušenja armirano-betonskih. reklamnih ploča i ostale opreme.2.2 lijevo). . cjevovodi odvodnje i sl).uklanjanje tj. Slika 4. a što ovisi o stanju postojećih objekata.2 desno). .2. . telefonvodi. uklanjanje rubnjaka. toplovodi.2.. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova. granja. naftovodi. zatim kod iskopa korjenja. kod odnošenja šiblja i granja.2.rušenje ili premještanje ograda. iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. šiblja i panjeva (slika 4. postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća . o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima).2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 . .1). između ostalog i njegovim recikliranjam. plinovodi. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina. čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4. kod premještanja raznih vodova. elektrovodovi. odsijecanjem granja. Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata.1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj. strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. Slika 4. trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4. reklamnih ploča i sl. kod demontaže metalnih konstrukcija itd. Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev). kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz. Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala. vodovodi. kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova.uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi. Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu.

Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile. Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. manje betonske elemente. 13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 . Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima.2.com). bilo vibracijama. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. blokove. ciglu. za ponovu ugrdbu neuporabljivi. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem.. osobito starijih građevina i zdanja. Slika 4. žbuku. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva. zemljanih materijala. mutagenosti.2. kancerogenosti.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www. primjerice.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. odnosno izdvojeni betonski lom. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. štetnosti. Međutim. obilježja eksplozivnosti. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4. koji u većem dijelu sadrži drvo. Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. građevinsku šutu. strojni utovar izminiranog materijala). Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. nagrizanja. stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. Neoprezno postavljena dizalica. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja. reaktivnosti. strojno sječenje armature nakon miniranja. infektivnosti. kao pripomoć minerskim radovima. bilo rezanjem. bilo piljenjem itd. itd.demolitionx. skladištile ili koristile takve opasne tvari. crijep. toksičnosti. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada.3). Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13.

primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno). Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada.). Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje). drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). keramike.4). željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. drva i sl.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada. Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. cigle. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. kao kombinacija. primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4. Slika 4. te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina.2. Moguća je.2. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada. na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena. 4-8 mm i 8-16 mm. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja. za izradu posebne betonske galanterije. 16-32 mm). uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala. Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). drobljenjem i sijanjem. za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu. crijepa i sl. početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) . Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. 34 . Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje.čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada.

područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju.3. tabele i slično). terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži. ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak.3. radni ili operativni poligon itd). oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja.1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. profila. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja). Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova.2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4. Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste.4. prilikom njegova uvođenja u posao. Na slici 4. Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka. Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice.3. 35 . skice. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja.3. Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina. visinskih točka. repera i poligonskih točaka. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka. Slika 4. oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja. oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi.

4.Slika 4.4. točke radnog ili operativnog poligona. Slika 4.3.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 .) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka.4. U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4.3.3. Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni.2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4.c). Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4. vrsti terena itd. oneprijeporanje i dr.4. Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme.3.3.a). Slika 4.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe.3. a 3 do 5 m za razne vrste zidova. u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl.b).3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste.3.