P. 1
tehnologija gradjenja

tehnologija gradjenja

|Views: 52|Likes:
Published by vesna1305

More info:

Published by: vesna1305 on Nov 04, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/17/2014

pdf

text

original

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za organizaciju građenja

Katedra za tehnologiju građenja Zdravko Linarić

Tehnologija građenja
I. Zemljani radovi

1

Sadržaj: Predgovor 1. Tehnika i tehnologija građenja 1.1. Tehnologija građenja 1.2. Stanje područja suvremene tehnologije građenja 1.3. Građevinska mehanizacija 2. Zemljani radovi pri građenju 2.1. Povijesni značaj zemljanih radova 2.2. Građevinski zemljani radovi 2.3. Zaštita zemljanih radova i građevina 3. Gradiva pri zemljanim radovima 3.1. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova 3.2. Kamen kao gradivo 3.3. Logistika sipkih gradiva 4. Priprema zemljanih radova 4.1. Pripremni radovi pri građenju 4.2. Čišćenje područja građenja i gradilišta 4.3. Izmjera zemljanih radova i građevina 5. Površinski (nadzemni) iskop tla i stijene 5.1. Oblici i načini iskopa tla ili stijene 5.2. Površinski (nadzemni) strojni iskop u tlu 5.3. Strojni iskop stijene bez prethodna miniranja 6. Miniranje stijene 6.1. Minerski radovi 6.2. Eksplozivi, eksplozivna punjenja i sredstva za paljenje eksploziva 6.3. Plan površinskog miniranja stijene 7. Logistika i ugradba sipkih gradiva 7.1. Transport sipkih gradiva 7.2. Odlaganje sipkih gradiva 7.3. Ugradba sipkih gradiva 8. Poboljšanje obilježja zemljanih gradiva i terena građenja 8.1 Stabilizacija tla i slojeva nasipavanja 8.2. Prethodno poboljšanje tla ili stijenskog masiva 8.3. Djelomična konsolidacija prirodnog tla izvedbom pilota 9. Zaštita zemljanih radova i građevina 9.1. Zaštita usjeka i nasipa 9.2. Rovovi vodova 9.3. Građevne jame i zagati 10. Izbor i planiranje tehnologije zemljanih radova 10.1. Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova 10.2. Učinak strojeva za zemljne radove 10.3. Kalkulacija troškova strojnog rada pri zemljanim radovima Primjeri izbora planiranja tehnologije zemljanih radova 1. primjer: Predusjek tunela sa dvije tunelske cijevi 2. primjer: Glineni tepih dna hidrotehničkog bazena 3. primjer: Nasuta (“zemljana”) brana 4. primjer: Cjevovod Izvori (web-adrese)

2

Predgovor
Sadržaj ove knjige temelji se na predavanjima nastavnog predmeta "Tehnologija građenja" u dijelu "Tehnologija zemljanih radova" studija smjera Organizacija građenja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi se građenje ne promišlja kao gospodarska djelatnost ili kao oblik građevinske proizvodnje (odnosno proizvodnje gradiva) ili kao djelatnost održavanja građevinskih objekata ili kao državna struktura koja “nadzire” zakonitost građenja. Promišlja se kao skup proizvodno-tehnoloških aktivnosti organiziranih kroz tehnološke tokove, procese i zahvate onog dijela građenja koji obuhvaća zemljane radove u tlu i stijeni (građenje ” u zemlji”) odnosno izvedbu zemljanih građevina od prirodnih sipkih gradiva (građenje “sa zemljom”). Stoga se u ovoj knjizi sažeto prikazuju, kao neka vrsta potsjetnika na predavanja, temeljne sastavnice ukupnog tehnološkog postupka razmatranih zemljanih radova: iskop tla ili stijene te transport, odlaganje i ugradba iskopom dobivenih sipkih gradiva kao i zaštita (oneprijeporanje) zemljanih radova i građevina tijekom njihova građenja i korištenja. Zemljani radoviu tlu i stijeni neprijeporni su početni dio svake novogradnje a razlikuju se u pogledu organizacije pripadnih proizvodno-tehnoloških procesa pri viskogradnji od onih u niskogradnji. U oba navedena područja suvremena izvedba zemljanih radova pretežito je visoko mehanizirana, a uporaba neposrednog ljudskog rada svedena na najmanju mjeru. Međutim, uvjeti izvedbe te količine radova bitno su u njima različiti. To traži također različiti pristup kako pri planiranju tako i pri izvedbi planiranih zemljanih radova osobito u niskogradnji. Naime, cestogradnja, mostogradnja, tunelogradnja ili hidrogradnje sadrže neke osobitosti i međusobne razlike što se tiče tehnike, tehnologije i organizacije izvođenja zemljanih radova u tlu i stijeni. Međutim, postoji također razlika tehnoloških i organizacijskih obilježja tih radova unutar područja visokogradnje ovisno o tome je li se provode u okviru stanogradnje ili industrogradnje ili u nekom drugom području zgradarstva. U cestogradnji i hidrogradnji zemljani radovi u tlu i stijeni pretežito su masovni građevinski radovi organizirani putem tehnoloških lanaca kao strojnih radnih grupa složenih od snažnih, velikih, visokoučinkovitih te razmjerno brzih građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Za razliku od toga u viskogradnji se primjenjuju pojedinačni te manje učinkovitih, ali stanju radova osobito prilagodljivi, razmjerno pokretljivi i svestrani građevinski strojevi. Slično je kod izbora strojeva za iskope u okviru mostogradnje i tunelogradnje. Tu se rabe pojedini standardni građevinski strojevi posebnih radno-tehnoloških te tehničko- konstrukcijskih obilježja s kojima je moguće učinkovito raditi u manje više skučenom prostoru. Pri tomu su najčešće radovi iskopa istovremeno povezani s radovima zaštite odnosno osiguranja tih radova - primjerice izvedba iskopa i osiguranja od urušavanja građevnih jama i rovova ili istovremena izvedba iskopa i podgrađivanja iskopanog obrisa tunela. No, bez obzira na područje građenja, zemljani radovi promišljaju se u ovom udžbeniku na dva osnovna načina: zemljani radovi u širem smislu tj. kao građevinski radovi u tlu i stijeni (prije navedeno građenje ”u zemlji” ), građevinski radovi sa zemljanim materijalima u užem smislu, odnosno s prirodnim koherentnim i nekoherntnim materijalima te na neki način usitnjenim kamenim gradivima, koji se mogu smatrati prilikom njihova transporta i ugradbe kao zemljana gradiva u užem smislu (prije navedeno građenje “sa zemljom”). Osobito se iskop promišlja dvojako - kao iskop zemljanih materijala odnosno iskop u tlu te kao iskop ili u kamenu ili u stijeni ili u stijenskom masivu. Nasuprot tomu, ugradba i transport promišlja se jednako za zemljane kao i usitnjene kamene materijale koji se pojme zajedno kao sipka prirodna gradiva. Naime, masovni zemljani radovi, koji obuhvaćaju transport i ugradbu razmjerno velikih količina sipkih gradiva bilo kojeg porijekla, međusobno se više razlikuju u organizacijskom i logističkom smislu a manje u tehnološkom smislu ili se razlikuju u nekim detaljima tehnoloških zahvata koji su prilagođene neposrednim fizičko-mehaničkim i geotehničkim obilježijima gradiva kojima se bave. Korištenje ovog zapisa podrazumijeva obvezatno predznanje iz drugih područja prirodoslovlja i tehnike, osobito primjereno znanje injžinjerske geologije, petrologije, hidrologije, kao i znanje praktičnih područja projektiranja te izvođenja posebnih vrsta radova u graditeljstvu kao što su geotehnika, građenje prometnica, vodogradnja itd. Ovaj se zapis također svojim promišljanjima i sadržajem nadovezuje na radnu inačicu zapisa istog autora Građevinski strojevi: Leksikon građevinskih strojeva,Učinak građevnih strojeva, Troškovi strojnog rada, Izbor građevinskih strojeva, "Web" stranice (adrese) proizvođača građevnih strojeva, koji se smatra sastavnim dijelom ovog zapisa.

Napomena autora: U crtežima i slikama ovog zapisa zadržani su namjerno originalni nazivi, napisi ili tumačenja, primjerice na engleskom ili njemačkom jeziku, kako bi se čitateljima omogućilo saznanje i korištenje određenih stručnih izraza potrebnih za daljnje olakšano traženje, komuncijranje i sagledavanje ostale, na bilo koji načine dostupne, strane literature a osobiti za pretraživanje stranica Interneta po pojedinim pojmovima iz područja tehnike i tehnologije građenja ili zemljanih radova.

3

Ako se radi o promjeni oblika. kao praktično-radno područje tehnologija građenja bavi se pripremanjem i vođenjem građevinskog procesa na znanstvenim osnovama» (Rex. Stoga određeni procesi građenja u širem smislu obuhvaćaju 1 Prema "Ekonomskom leksikonu" tehnologija je «1. govor). podrazumijeva tehniku kao tehnička sredstva za rad (alati. "Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja. kao "dogovor". govori se o kemijskoj t. "Tehnologija. u širem smislu. osobito nakon prijelaza na elektroniku i fotoniku. U Riječniku stranih riječi piše da tehnologija podrazumjeva nauku o načinima prerade sirovine u gotove produkte. Slično je određenje tehnologije kao skupa znanja i postupaka koji međusobno povezani u nekom sustavu (što znači određenu organiziranost) daju neki proizvod. Postdiplomski studij Organizacija građenja. Neposredno građenje može se sustavno promišljati kroz tri međusobno uvjetovana te povezana osnovna oblika njegova poimanja: kroz tehniku i tehnologiju građenja.1. omogućava kompjutorski integriranu proizvodnju. tj. lasera. Proizlazi kako tehnika podrazumijeva sredstva i procese (pa se u proizvodnom smislu izjednačava s tehnologijom) te načine i znanja. Pojam tehnike temelji se na grčkoj riječi techne što doslovno znači umjetnost ili vještina. a napredak na tom području je tehnički napredak. 2. S razvojem visoke t. Moglo bi se zaključiti kako se pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada u proizvodnji. Na početku promišljanja bilo koje proizvodne (a također i neproizvodne) tehnike i tehnologije (kako općenito tako i pri građenju) potrebno je svakako dati njihovo suvislo određenje jer se ta dva pojma često terminološki izjednačavaju odnosno smatraju sinonimima. oprema i uređaji) a tehnologiju kao način i znanja kojima se ta tehnička sredstva primjenjuju pri promjenama predmeta rada. riječ. biotehnologije. komunikacijskih te informatičke neproizvodnih tehnika na neki način uvjetuju također daljnji razvoj suvremenih proizvodnih tehnologija kako općenito tako i građenja. Katkad se tehnika i t. Razvoj suvremenih transportnih. čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste.) korjenito se mijenjaju sustavi proizvodnje i stvaraju materijalne osnove informacijskoga društva. U Riječniku stranih riječi piše da tehnika podrazumjeva. kroz pripadnu organizaciju građenja te kroz ekonomiku građenja koja putem svojih mjerila ocjenjuje tehno-ekonomsku uspješnost organizacije i tehnologije građenja. sustav povezanih postupaka i procesa kojima se povezuju radnici s proizvodnim sredstvima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda. 4 . optičkih vlakana. Valja još istaći.. valja istaći «građevinsku tehnologije kao nauku koja istražuje zakonitosti u građevinskom procesu. a ako je posrijedi promjena unutrašnjega sastava tvari.Trbojević-Golac: "Tehnologija proizvodnih procesa" ) tada pojam tehnologije obuhvaća pojam tehnike. Zbog toga se ovdje. Tehnološki procesi su pri tomu proizvodni procesi u kojima se po nekom redoslijedu mijenja sastav i oblik materijala (u ovom slučaju gradiva) radi dobivanja dijelova ili konačnog proizvoda (u ovom slučaju građevina).. uz prethodno navedeno. 1990). fleksibilne automatizacije. upravljanje") i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada "(S. postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti. Pojam tehnologija temelji se na riječima (prije opisane) techne i logos (grč. umjetnih sirovina. Tehnologija se prvenstveno poistovjećuje s pojmom tehnološki proces1 kojim se neki predmet rada preoblikuje u neki resurs namjenjene daljoj proizvodnji ili potrošnji. razna tehnička sredstva koriste se u neproizvodnim djelatnostima pa se taj pojam ne može vezati samo za proizvodnju. znanost ili skup znanja i umijeća o postupcima koji se primjenjuju ili koje treba primijeniti pri obradi ili preradi sirovina pomoću proizvodnih sredstava. moć. Time se mijenjaju odnosi prema radu te se razvijaju privlačni stvaralački oblici djelovanja koji dobivaju opći naziv high tech/high touch (visoka tehnologija/humano komuniciranje)". umjetne inteligencije itd. Međutim. kao prvo. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. štampana predavanja. Takav razvitak t. govori se o mehaničkoj t. a kao praktično područje bavi se pripremanjem i vođenjem procesa građenja. Tehnologija građenja Cilj je građenja stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku građevina i građevinskih konstrukcija određene namjene. Pri promišljanju tehnologije građenja. robotike. sva oruđa i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja čovječanstvu omogućavaju djelovanje na okolnu prirodu u svrhu stjecanja materijalnih dobara te. se sve brže mijenja usavršavanjem i pronalascima. "Tehnologija građenja". strojevi. (mikroelektronike. Proizvodni proces mijenjanja predmeta rada naziva se tehnološkim procesom. a također vladanje tim metodama. zajednički nazivaju tehnikom proizvodnje. s ciljem da promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta"(Šeparović-Perko. kao drugo. satelita.1. kako tehnika nije samo praktična nego je i zananstvena djelatnost zbog svojega odnosa i povezanosti s prirodnim naukama. Prethodna promišljanja neprijeporno povezuju tehnologiju građenja uz procese i zahvate neposredna građenja. Tehnika i tehnologija građenja 1. skup metoda koja se primjenjuju u radu. T.

U tom smislu neki općeniti tehnološki sustav u građenju bio bi strukturiran. pojedine tehnološke procese i zahvate neposredna građenja). Proizvodno-tehnološki sustavi zajedno s različitim neproizvodim sustavima (ali vezanim uz proizvodnu tehniku i tehnologiju) čineu međusobnom djelovanju cijeline prirodnih bogatstava ljudskih potencijala. kao organizacijska nadogradnja tehnike i tehnologije građenja (slika 1. određenje tehnološkog sustava2 pri građenju daje skup subjektnih i objektnih elemenata (ljudski rad i znanje. ostala tehnološka oprema za potrebe građenja) te elemenata izlaznih građevinskih proizvoda s relacijama između tih elemenata (tehnološki postupci ili procesi građenja s tehnološkom zahvatima ili operacijama) kao i njihovi atributi (kakvoća. Strojevi se dijele na pogonske i radne strojeve. koji obuhvaćaju pojedine tehnološke procese i zahvate neposrednog građenja. svakako s pripadnim informacijskim sustavom. uređaji. građenja (izvedbe građevinskih radova) te izvedenih građevina.zaštitu (sigurnost. procesa građenja (građevinskih radova).Uređaji obuvaćaju različite naprave staičkog obilježja. koje kruže kroz tehnološki sustav i “reguliraju” njegovo djelovanje prema planiranim ciljevima. Informacije. fizičko i materjalni osugranje) građevinskih radnika.1 Transformacijski procesi građenja Tehnološkim procesima i pripadnim zahvatima pretvaraju se predmeti rada ("promjena predmeta rada") putem sredstva rada (i trošenjem neke energije) i ljudskog rada (i kroz znanje) u proizvod više uporabne vrijednost. Opremu postrojenja i njemu pripadnog proizvodno-tehnoločkog sustava sačinjava. 5 .tehnološka oprema). .unutrašnji (proizvodno-tehnološki) transport pri građenju i proizvodnji gradiva.vanjski (logistički) transport za potrebe procesa građenja. . elemenata i sklopova te ostalih materijalnih resursa za potrebe procesa građenja. materijali odnosno gradiva kao predmet rada. tehnološka. U pomoćne zahvate uz ostalo 2 Jedno od određenja utvrđuje proizvodno-tehnološki sustav općenito kao skup materijalnih objekata i različitih promjena koji su projektirani i međusobno povezani tako da omogućavaju izvršenje određenog materjalnog programa. sredstava za rad3: alati.1. Pomoćni tehnološki zahvati omogućavaju tok osnovnog tehnološkog procesa kojemu pripadaju a obuhvaćaju transport materijala te čekanje i skladištenje predmeta rada. ostala proizvodno.2). Ovi elementi su međosobno povezani dinamičkim vezama a u toj međuzavisnosti elemenata i veza uvijek su prisutni i slučajni čimbenici koji čine tehnološki sustav razmjerno stohastičkim sustavom. Osnovni tehnološki zahvati događaju se pri bilo kojem načinu preoblikovanje predmeta rada.1. građevinski strojevi i uređaji. koje svojim djelovanjem transformira poznato stanje sustava u jedno od budućih željenih stanja ali u uvjetima razmjene stohastičnosti okruženja tehnološkog sustava.1. vrijednost ili cijena itd). .logistiku (među)skladištenja ili (među)odlaganja gradiva. Ovu stohastičnost također obilježava upravljanje ili rukovođenje tehnološkim sustavom.opskrbu energijom i vodom procesa građenja te odvodnju. ujedno određuju njega kao informatički sustav. . - slika 1. njihovi alati i uređaji pomuću kojih se (ili u kojima se ) vrši preoblikovanje predmeta rada. strojevi. . tehničkih sredstava i društvenih sadržaja. Kako se vidi.Tehnološku opremu čine svi strojevi. Skup složen od strojeva i uređaja sačinjava postrojenje određene proizvodno-tehnološke namjene. Procesi građenja. građevina i okoliša građenja.1). . mjerene instrumente i sklopove regulacije. energetska. 3 Sredstva za rad općenito sačinjavaju ukupni resursi koji omugaćavaju odvijanje procesa proizvodnje a to su zemljište i objekti s cjelokupnom opremom za proizvodnju (alati.nadozor kvalitete gradiva.tekuće održavanje sredstava za rad (strojno-tehnološke opreme i uređaja). transportna i ostala (proizvodna i neproizvodna)tehnološka oprema.neposredne radne procese na mjestu građenja ili neposredne procese građenja ili procese neposrednog građenja (tj. . ključni su procesi transformacije i objektivizacije ideje o potrebi građenja u građevinu određene namjene a koja namjena je uvjetovala nastanak ideje o potrebi građenja (slika 1.

uvijek valja imati na umu činjenicu kako neposredno građenje prvenstveno obuhvaća tehnološke tokove i njihovu organizaciju i kako su tehnološki procesi građenja ključni procesi koji materjaliziraju ideju o potrebi građenja u građevinu kao cilj građenja. Stanje područja suvremene tehnologije građenja Određena tehnologija građenja uvjetuje ili je uvjetovana određenom organizacijom građenja. međutim.2. Stoga je svaki tehnološki razvoj unutar građenja bitna odrednica također razvoja organiziranosti te djelatnosti. Tehnološka sastavnica neprijeporno je jedna od ključnih sastavnica svakog građevinskog pothvata odnosno građenja općenito. osobito u uvjetima tržišno usmjerena gospodarstva. Vezana je time uz određenu organizacijsku strukturu koja provodi građenje i njezinu poslovnu politiku vezano na to građenje.pripada nadzor kvalitete proizvoda. zatim razvoj organizacije građenja. 1. u gotovu građevinu). jednostrano vezati samo uz procese građenja odnosno tehnološke procese i zahvate pri građenju.2 Osnovna struktura tehnološkog sustava pri građenju Svaki proizvodno-tehnološki proces pri građenju može podijeliti u smislu redoslijeda njihove provedbe na tri grupe ili skupa osnovnih procesa: . bili bi ekonomičnost odnosno profitabilnost poslovanja.1. Ostali poslovni procesi bili bi primjerice komercijalni procesi nuđenja. Glavni ciljevi svake poslovne politike općenito. Osnovni oblici istraživačko-razvojnih procesa u građenju obuhvatili bi razvoj novih gradiva i konstrukcija te novih tehnika i tehnologija građenja kroz razvoj novih radnih koncepcija i konstrukcijia sredstava za rad tj. . Veže se također uz ostale poslovne procese (navedena priprema i vođenje građenja) te istraživačko-razvojne procese (navedeno istraživanje zakonitosti u građevinskom procesu odnosno pripremanje i vođenje građevinskog procesa na znanstvenim osnovama). informatičke i regulacijske procese kao i njima pripadne tehnike i tehnologije. zatim finacijski. nabave i prodaje građevinskih proizvoda i usluga. Pri tomu se pod razvojem organiziranosti ne podrazumijeva samo razvoj organizacije tehnoloških tokova građenja nego također i razvoj organiziranosti strukture upravljanja.pripremne procese u kojima se građevinski materijali odnosno gradiva dovode u najpovoljnije stanje za slijedeće radne procese ili zahvate građenja (priprema proizvodnje odnosno građenja). Međutim. Ona obuhvaća također ostale komunikacijske. . građevinskih strojeva i tehnološke opreme za potrebe građenju. Tehnologija građenja ne može se. rukovođenja i odlučivanja u građenju.glavne radne procese pri građenju u kojima se ostvaruju predviđeni zahvati u svrhu dobivanja osnovnih građevinskih proizvoda i konstrukcija. slika 1. razvoj informacijskih sustava u građevinarstvu itd. Stoga je bavljenje bilo kojom tehnologijom građenja vezano je uz upravljanje (ili management) u građenju.završne procese pri građenju u kojima se osnovni građevinski proizvodi i konstrukcije dovode u stanje najpovoljnije za njihovu daljnju korištenje (tj. 6 . kadrovski te ostali administrativni procesi itd.

.“demokratizacija ili demokratičnost” pri upravljanju i rukovođenju građenjem koja se temelji na stalnom saznanju inventivnih organizatora građenja o mogućem uvođenja i primjene suvremenih novina u tehnnici i tehnologiji građenja koje donose dobit. Usklađivanje navedenih područja organizacije. ova globalizacija s jedne strane uvodi "demokratičnost" u ocjenjivanju učinkovitosti odnosno ukupne uspješnosti neke tehnike i tehnologije građenja ali s druge strane uvodi manje ili više jednostrana mjerila razvijena pretežito od onih koji razvijaju tehnologiju i njoj pripadnu organizaciju građenja . raznovrsnih inovacija osobito u području komunikacijske tehnike i tehnologije odnosno u području informatike čiji razvoj svojim mogućinostima u djelovanju još više uzrokuje prethodno navedenu moguću neodređenost budućeg ponašanja okruženja.neprijeporna "internacionalizaciju ili globalizaciju" tehnike. a osobito okruženja vezanog neposredno na procese građenja. tehnologije i organizacije građenja čime se to građenje usložava na različite načine kao djelatnost. upravaljanja ili rukovođenja pri građenju. različitosti te složenosti u odnosima sve većeg broja sudionika pri procesima građenja. socijalne i gospodarske raznovrsnosti.“reinžinjering” unutarnjih tehnoloških podcijelna organizacijske strukture tvrtki koje se bave građenjem radi ostvarivanja većeg prihoda smanjivanjem međusobnih troškova putem mogućeg korištenja učinkovitijh i jeftinijih tehnoloških resursa izvan tvrtke. . .sve veća neizvjesnost. tehnologije te organizacije građenja općenito. tehnologije i organizacije građenja odnosno načina suvremenog poslovanja. pravno-regulativnog te socijalnog okruženja. . ponašanja navedenog okruženja odnosno "raspršenost" mogućih pravaca "kretanja" okruženja uslijed navedene društvene.sve veće zanimanje bilo kojeg dijela navedene složene strukture okruženja za neposredno građenje kao djelatnost izvršenja ciljeva građenja koja ostvaruje također dio bilo kojih ciljeva te podstrukture unutar ukupnosti ciljeva određenog građevinskog pothvata. Tehnologija građenja mora se također kretati ili djelovati u okvirima tehničke regulative te ostalih zakonskih propisa vezanih uz projektiranje i samo građenje ali i šire izvan njega. .proširenje užeg i šireg okruženja građenja njegovom tehnološkom globalizacijom odnosno neprijeporna globalizacija tehnike i tehnologije građenja kao znastveno-istraživačke i stručne djelatnosti (uz napomenu kako je ta ukupna globalizacija također vezana uz razvoj globalne informatike). ali i "neočekivanost". Razvoj organiziranosti strukture uprvaljanja i rukovođenja u građenju uvjetovan je novim smjerovima tržišnog ponašanja i djelovanja od koji valja istaći slijedeće: . tehnologije. kako gospodarstva općenito tako i građenja. u suvremenim težnjama uspješnog poslovanja.sve veće širenje društveno-ekonomskog. u vrlo kratkom vremenu.također uz opću globalizaciju sve brža i sve veća globalizacija mjerila uspješnosti razvoja i primjene suvremenih tehnologija kao i razvoja njima primjernih organizacijskih načela. . tehnologija i organizacija građenja u svrhu ostvarivanja veće dobiti.sve brži i brži "rast" daljnjeg razvoja organizacijske strukture okruženja uvođenjem.Ključne promjene u razvoju i drugačijem struktuiranju ukupnog okruženja građenja. ekonomike i regulative građenja.neprestano razjedinjavanje ili nestajenje te okrupnjavanje i objedinjavanje dijelova okruženja građenja radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja na samo građenje a koje promjene s jedne strane povljno utječu na građenje jer ne dozvoljavaju njegovu "statičnost" u ponašanju i djelovanju a s druge pak strane uzrokuju teškoće u praćenju budućeg ponašanja tako promjenjivog okruženja. njegovim tehnološkim razvojem odnosno posredno ili neposredno uključivanje sve većeg broja sudionika u području osuvremenjene tehnike. zatim .“prisilna” otvorenost organizacijskih i tehnoloških sustava u građenju radi uvođenje učinkovitijih tehnika. traži također organizaciju djelotvornog informacijskog sustava koji omogućava primjerenu komunikaciju između i unutar tih područja kao organiziranih (pod)sustava za sebe. 7 . . uvjetovene razvojem i promjenama unutar suvremene tehnike. bile bi slijedeće: .

Bager. Pri tome se nastoji ostvariti slijedeće težnje i ciljeve: . Standardni građevinski strojevi su u samohodne ili pokretne strojne jedinice koji rade ciklički a na čiji radni učinak najveći utjecaj ima čovjek koji obvezatno upravlja takvim strojevima. valjci. (primjerice: bušilice za kamen.3. Bavljenje tehnologijom građenja osobito tehnikom i tehnologijom zemljanih radova ustvari je bavljenje odgovarajućim građevinskim strojevima i ostalom viskomehaniziranom tehnološkom opremom za zemljane radove i njihovim radom. odražava u potpunosti kroz najveću moguću primjenu strojnog rada u svim tehnološkim procesima i zahvatima tih radova.organizacija održavanja strojeva i tehnološke opreme izvan tvrtke izvoditelja radova korištenjem sevisa i servisnih usluga isporučitelja opreme. Dio ovih strojeva.podjela odnosno usmjeravanje uže djelatnosti pojedinih građevinskih tvrtki na pojedine oblike i vrste građevinskih odnosno zemljanih radova. robotizacije i informatizacije sustavno organiziranog rada građevinskih strojeva za građevinske odnosno zemljane radove.razvoj automatizacije. itd) i posebna građevinska mehanizacija.3. autoprijevoz i ugradbu materijala (slika 1. . Navedeni standardni građevinski strojevi za zemljane radove rade pojedinačno ili rade u međusobno povezanim grupama tehnoloških lanaca pa u tome slučaju sačinjavaju složene sustave strojeva za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva kao i za potrebe samih zemljanih radova.1: Masovni. suvremna građevinska mehanizacija. “kontinuirani” i ”viskoproduktivni” radovi na iskopu.najam i leasing građevinskih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje odnosno zemljane radove. Građevinska mehanizacija Suvremena organizacija građenja. Tako primjerice dozer gura po njemu iskopani materijal prilikom svoga kretanja.globalna informiranost o području tehnike i tehnologije građevinskih odnosno zemljanih radova. . primjerice za zemljane radove. Utovarivač prenosi i tovari materijal stalnim kretanjem. razvrstava se u dvije osnovne grupe koje sačinjavaju standardni građevinski strojevi. dozeri. izvodi istodobno uz osnovni tehnološki zahvat također neki oblik transporta gradiva kojim se bavi. Slika 1.korištenje usluga prozvođača. kompresori. skrejperi.3. a osobito zemljanih radova. U smislu tehnološke koncepcije rada. Jednu podgrupu čini. Skrejper izvodi u stalnom “kružnom” kretanju iskop.1. Grejder također prenosi ili preslaže sipke zemljane materijale prilikom svoga kretanja. utovarivači. . u odnosu na naveden standardne građevinske strojeve.1). itd. nešto složenija samohodna ili pokretna tehnološka 8 . ujedno tovari i/ili prenosi materijal oko sebe okretanjem. bageri. . osobito za zemljane radove. grejderi. a tomu primjerene strojne konstrukcije. uz iskop. . kao tehnika građenja. transportu i ugradnji zemljanih materijala pomoću skrejpera Posebna građevinska mehanizacija obuhvaća dvije osnovne podgrupe. ispručitelja ili najmitelja opreme u pogledu izbora i planiranja strojnog rada odnosno građevinskih strojeva.

itd). razne vrste bagera.3. kao radni postupak unutar postupka zemljanih radova ili proizvodnje zemljanih gradiva. To su također tipični građevinski strojevi maloserijske izrade koji se isporučuju po narudžbi (primjerice: velike tunelske lafetirane bušilice. koji se najčešće izvodi pri zemljanim radovima kao utovar ili istovar te prijevoz ili prijenos sipkih zemljanih materijala. Drugu podgrupu čini ostala tehnološka oprema više razine složenosti koja se rabi za izvedbu nekih oblika građevinskih radova u posebnim uvjetima ili se rabi za proizvodnju nekih vrsta građevinskih materijala kao primjerice drobilane. Slika 1.2).3. obavlja se pomoću građevinskih utovarivača te sredstava autoprijevoza ili vozila (kamioni kiperi. zatim veliki samohodni finišeri za sve vrste zemljanih i betonskih radova na prometnicama kao linijskim građevinama. damperi. transport. Ciklički transport.oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom ili (polu)pokretnom postolju. ključna je tehnološka i logistička sastavnica koja u svakom pogledu značajno utječe na te radova Transport je često čak i osnova određenja tih radova. Naime. skrejperi) koji su najčešće rabljena transportna sredstva kod masovnih zemljanih radova pri građenju 9 .2: Iskop prirodno raspucale stijene (lijevo gore). Stoga su neka transportna sredstva su određenim slučajevima zemljanih radova po svojim obilježjima primjerena samo za građenju pa se sagledavaju kao građevinski strojevi u širem smislu pojma (primjerice utovarivači) ili se sagledavaju kao sastavnice složenih građevinskih postrojenja ili slične proizvodno-tehnološke za potrebe proizvodnje zemljanih odnosno kamenih gradiva. trošne stijene (desno gore) ili stvrdnutog tla (desno u sredini) pomoću osobitog konstruiranog samohodnog stroja s također osobito oblikovanom otkopnom rotirajućom glavom (slika dole:“surface miner” tvrtke Krupp) Transportna sredstva za potrebe zemljanih radova podvrsta je građevinske mehnizacije za sebe. betonare ili asfaltne baze. Njihova složenost kao strojnih sustava nadilazi uobičajena radna i konstruktivna obilježja standardnih građevinskih strojeva (slika 1. zatim veliki samohodni finišeri za iskop i uređenje podloge te izvedbu nevezanih i vezanih slojeva obloge kanala također kao linijskih građevina.

. nepresušno vrelo teče još od prethistorijske ravno u današnji moderni grad. osvajala J. izgrađen na slatkoj vodi. ima nekoliko karakteristika koje ga čine historijski jedinstvenim i daju mu status simbola. rano brončano doba i srednje brončano doba. dolina Žute rijeke itd). Bez obzira na razmjerno nižu “tehničku” razinu tih mjera i zahvata. provedbe i vođenja građenja. To je obećavalo da će zemljom poteći med i mlijeko. tako su i nekad jednako bila važna u ostvarenju tadašnje tehnike i tehnologije građenja. tehnike i tehnologije građenja a također pripadnih zemljanih radova. pokrivala ga i gradila novo. Valja istaći. osobito povijest prvotnih civilizacija. Pšenica i voda stvarale su civilizaciju. Zemljani radovi pri građenju 2. a koji je i ime dobio po načinu svoga nastanka. značajnu ulogu ima također primjerena organizacija građenja kao način pripreme.. Ljudi su dolazili ovamo i gotovo odjednom susjedi im počinju zavidjeti.. tako da su J.. a iznad toga penje se sloj na sloj minula civilizacija: rani predlončarski čovjek. kako danas. mlađi predlončarski čovjek i dolazak lončarstva prije sedam tisuća godina.2. tako kula leži 14. Povijesni značaj zemljanih radova Zemljani radovi vjerojatno su jedan od prapočetaka smišljenog djelovanja ili rada čovjeka jednako su stari kao prikupljanje hrane i lov.1. Prve povijesne civilizacije nastaju tamo gdje je čovjek započeo proizvodnu hrane stalnom obradom zemlje uz primjenu određenih agrotehničkih mjera i zahvata (primjerice Mezopotanija. opasati i izgraditi golemu kulu prije devet tisuća godina (vidi sliku 2. Pšenica i voda pretvorile su taj suhi obronak u najstariji grad na svijetu .1: Neolitska tvrđava 8000-7000 prije Krista (sličica lijevo) i zid iz razdoblje nešto prije Krista (sličica desno – rekonstrukcija) povijesnog i biblijskog grada Jerihona (sličica u sredini) U korištenju bilo koje. više od devet metara u visini." Slika 2. je moumentalan. Bronowsky u knjizi Uspon čovjeka piše o povijesno (biblilijski) najstarijem gradu Jerihonu: ". je mikrokozmos povijesti. J. a osobito zemljanih radova. značajnu ulogu imali su (tomu vremenu primjereni) melioracijski radovi. doline rijeka Ind i Ganges. primitivne ili suvremene. Svaka od tih civilizacija dolazila je. dolina Nila.5 metara ispod zemlje. kao da je 14. u nekom smislu.1. nastao je grad kao skup građevina.. kako je veći dio tih građevina još je uvijek uporabi! Stalna proizvodnje hrane na određenom prostoru omogućio je također novi način življenja ili boravka ljudi. Određena načela organizacije građenja. stariji od Biblije. prepoznatljivo u najvećem dijelu materijalnih dokaza kroz građenje odnosno graditeljsku djelatnost pri čemu su bili značajni zemljani radovi. Nastali su novi tipovi stalnih naselja.. J..1. naravno. oaza je na rubu pustinje. morali utvrditi.. se naglo preobrazio. Stoga je povijest ljudskog roda. Oni su obuhvaćali izvedbu određenih hidrotehničkih građevina od prirodnih zemljanih i kamenih gradiva. Bilo koje uređenje spilje kao nastambe (primjerice njezino djelomično proširenje ili zatvaranje slaganjem suhozida od kamena) moglo bi se smatrati počecima djelatnosti građenja po čovjeku. ovdje je čovjek započeo civilizaciju. Kula ima devet metara u promjeru temelja i. U to vrijeme J. J.5 metara iskop minulih civilizacija .1). Tako je početak i razvoj djelatnosti građenja općenito.... Drukčiji od zabitih sela. vezan uz početak i razvoj poljoprivrede kao oblika stalne proizvodnje hrane na istom ili stalnom području življenja ili boravka ljudi. Na neki način unaprijed planirana organizacija građenja (kao svrsihodna organizacija tehničkih i tehnoloških postupaka 10 . u njihovom ostvarenju ili primjeni. Ovdje se žito i voda spominju zajedno.. rano bakreno doba. .

... dovršena p. međusobno zamjenjivih ali funkcionalno deferenciranih dijelova koji su bili strogo svrstani i koordinirani u jednom centralno organiziranom i iz centra rukovođenom procesu. kao i gradnja ostalih manjih piramida. jasno zamišljenu i proračunatu svrhu . Svojim elementarnim geometrijskim oblikom. Osobito ako se radi o velikim gradnjama koje su podrazumijevale masovne zemljane radove u tlu i stijeni. slijedeći prve poteze u njenom stvaranju. Tip uma koji je isplanirao p.. Između svih građevnih djela kojima se megamašina odlikovala. te razrađena struktura izdavanja.. stroj čiji je ukupni potecijal iznosio od 25. Druga se uredba konkretizirala u birokraciji. u Egiptu za pola manje.način mobilizacije velikog broja ljudi i stroge koordinacije njihova rada u vremenu i prostoru. sposobnog da ostvari apstraktnu organizaciju komleksnih funkcija u strukturalnom nacrtu čiji je konačni oblik određivao svaki stupanj izvedbe . Faraonska organizacija društva iskočila je pet tisuća godina unaprijed da bi stvorila prvu pogonsku mašinu velikih razmjera. U svim tim slučajevima je čitava zajednica odnosno njezin društveni.2: Keopsova piramida Mumford u knjizi Mit o mašini piše: ". specijaliziranih.1. iako postojanje automatiziranih tvornica i kompjutorski upravljanih proizvodnih jedinica sakriva u sebi i ljudske komponente i religioznu ideologiju koja je bitna čak i za najsuvremeniju automatizaciju..500 konjskih sila . Zbog toga njezina gradnja..1. Taj uvjet ostaje na snazi i danas.000 ljudi. Megamašina je bila sastavljena od mnoštva uniformnih. uvjetno rečeno. Prvu je utjelovljavalo svećenstvo. a da se pri tom svaki dio ponašao kao mehanička komponenta jedne mehanizirane cjeline .. Na jednoj točki tog procesa neki je inventivni um. prirodnog i natprirodnog. Među njima Keopsova piramida." Poljoprivreda i građenje vezano uz poljoprivredu bilo je također u prijašnjim vremenima povezano uz posebnu.U vrijeme kad je megamašina poprimila svoj oblik. Tolteka i Azteka. Dvije su uredbe bile od bitne važnosti za rad (mega) mašine: pouzdana organizacija znanja. ali vrijeme se boji piramida". Bez njihovih udruženih napora kompleks moći nije mogao efikasno djelovati.2). Obje su bile hijerarhijske organizacije na čijem su vrhu stajali Veliki svećenik i Kralj. piramida se izdvaja kao neki arhetipski model. Osobito u tom smislu zadivljuje gradnje egipatskh piramida (arapska poslovica govori "Cijeli svijet se boji vremena. izvršenja i potpunog sprovođenja naredbi. morao doći u stanje da shvati bitni problem .1. politički. i gospodraski ustroj bio tako organizirana da omogući ostvarenje tih gradnji. izvanrednom točnošću svojih razmjera... ili vjerojatnije čitav niz umova. kako su uvježbavani za svoje zadatke.. izaziva i danas veliko zanimanje u znanstveno-istraživačkom smislu svih onih koji se bave poviješću civilizacija i organiziranosti civilizacijskih pothvata općenito a osobito poviješću organizacije i tehnologije građenja. "tehniku" odnosno "tehnologiju" kao način korištenja te tehnike. bez čije aktivne pomoći institucija kraljevanja po milosti božjoj nije mogla ni nastati. pokazuje nam do savršenstva jedinstena obilježja tog novog tehničkog kompleksa . je razmjerno najmasivnija ali i najpostojanija građevinu svih vremena. svi njezini prethodni stupnjevi bili su izbrisani: možemo samo pomošljati na koji su način razvrstavani njezini članovi. slika 2. za neku unaprijed određenu. Ljudska mašina usavršena je za neka tri stoljeća. mikenske citadele i grobnice. što je na samoj doljoj granici bilo jednako 2. Slika 2.. organizacijom cjelokupne radne s nage. … bio je predstavnik novog ljudskog tipa..građenja) oduvijek je bila temeljna sastavnica svakog povijesnog graditeljskog pothvat. Prvi oblici te posebne tehnike bili su ručni alati koji su se postepeno tokom milenija "mehanizirali" izumom kotača i korištenjem životinja kao pogonskih strojeva ili «motora» (slika 2. Mnogo je primjera raznih povijesnih građevina po cijelom svijetu koje potvrđuju povezanost tehnologije i organizacije njihova građenja: najstariji hramovi i svetišta u Indiji.000 . strogrčki i starorimski gradovi itd.. graditeljski pothvati Sumerana. Elamita i Hetita. kako su im dodjeljivana mjesta. samom količinom potrebnog građevinskog rada. gradovi Maya.100. 11 .3)..

antikorozijski itd. klizanja itd. osobito zbog prirode materijala koji su se rabili za građenje. ličilački. također je proizašao iz mehanizirane. Nema niti jednog područja građenja gdje se ne pojavljuju zemljani radovi bilo kao prethodni bilo kao pripremni bilo kao pomoćni bilo kao završni radovi (ukoliko nisu glavni radovi).: “Dozer” ili “grejder” na “konjski pogon” (konjska vuča a mehanizirano ručno upravljanje položajem “noža” ili daske. motorima pogonjene. Osnovni građevinski zemljani radovi obuhvaćaju . gromobrani. Razvoj građevinske mehanizacije u zemljanim radovima nakon stoljetnog korištenja životinja kao "prirodnog" stroja. zatim razne vrste iskopa (iza kojih ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka. primjerice. Proizvodnja opreme. zatim iskopi u glinokopima. U ove radove pripadaju također radovi uređenja terena na kojem se gradi. bravarski. podopolagački. Glavne vrste osnovnih građevinskih radova su zemljani radovi. bila donedavno manje više obrtnička djelatnost. instalacija antena. . zatim betonski i asfalterski radovi te ostali radovi složeni od navedenih kao primjerice geotehnički radovi. telefonske inastalacije itd) i građevinskoobrtnički (završni) radovi (teracerski. 2. zemljani radovi i njima slični ostali masovni građevni radovi temeljili su se na primjeni visokomehaniziranog rada odnosno mogućnosti visokih učinaka pojedinih vrsta građevnih strojeva i ostale tehnološke opreme za građenje.radove u sraslom tlu ili stijeni i sa zemljanim i kamenim materijalima (radovi u i s“zemljom”) u svrhu proizvodnje mineralnih sirovina i gradiva. dizala. sijačice i vršilice na kotačima s vučom konja). montažerski radovi itd. Građenje obuhvaća također rekonstrukciju odnosno nadogradnju postojećih građevina. krovopokrivački. pomoću kolotura i čelične užadi) Razvoj kovinarstva pridonio je daljnjem razvoju "mehaniziranih" alata i strojeva sa životinjskom vučom (primjerice oračice. izolaterski. staklorezački. Građevinski zemljani radovi Neposredno građenje obuhvaća izvođenje pripremnih i glavnih građevinskih radova te ugradbu ili montažu opreme. Zemljani radovi u tlu i stijeni su osnovni građevinski radovi po kojima je građevinarstvo. kao osnovnog radnog alata. keramičarski. iskop kanala. Osim navedenih u ostale građevinske radove pripadaju primjerice građevinsko-instalaterski radovi (vodovodne i kanalizacijske instalacije. Građevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri građenju te rekonstrukciji. kamenorezački. te . roletarski.zemljane radove u/na sraslom tlu ili stijeni pri izvedbi trajnih građevina od zemljanih i kamenih gradiva (radovi “sa zemljom”). šljunčarama ili kamenolomima. stolarski.1. gipsarski. 12 . gotovih elemenata (sklopova) i drugih građevinskih proizvoda odnosno prerađevina. plinske instalacije. iskopi usjeka. predusjek. fasadreski. neprijeporno najprepoznatljivije kao struka. ostala sanitarna oprema. nadogradnji i održavanju ili popravci postojećih građevina.3. strojne opreme koja se je prije toga počela rabiti u poljoprivredi.Slika 2. limarski. iskop temelja. uz betonske radove. instalacije grijanja. ventilacija i klimatizacija. parketarski. Iskopani usjek. I dok je izvedba mnogih građevina. elemenata i sklopova ne smatra se građenjem u užem smislu nego proizvodnjom. iskopi rovova.2. tapetarski. Zemljani radovi bili bi razni iskopi.zemljane radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih građevinskih odnosno zemljanih radova. soboslikarski. Kako su poljoprivredni zemljani radovi uvijek bili na neki način manje više masovni radovi. oni su prvi omogućili visokoproduktivnu mehanoopremljenost svoje tehnologije rada. zasjeka ili kanala) te zaštite (osiguranja) stranica iskopa od urušavanja.

elemenata i sklopova). stakla itd). slika 2. betonskih elemenata. povezani (isprepleteni. ostalih keramičkih proizvoda. zajednički s drugim građevinskim radovima) i pomoćni radovi. primjerice.2. zatim nasipi i ostali slični objekti od zemljanih i kamenih gradiva kod prometnica (drenaže. crijepa. U zemljane radove pripadaju također složeni geotehnički radovi. glavni (za sebe izdvojeni). prokopi. Zemljane (“nasute”) građevine izvedene u tlu i stijeni ili izvedene od sipkih prirodnih gradiva bile bi. zaloge). mreže poljskih puteva. opeke. Plovni kanal čak nije ni to. kaolina.1): iskop tla ili stijene.svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove. Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi. . . Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada zemljanih i kamenih prirodnih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva. kanalske mreže. zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd). drenaže. kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” građevnu iako u doslovnom smislu riječi nije ništa sagrađeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samoprostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena građevinska konstrukcija. .) te ostalih gradiva za proizvodnju gradiva. 13 . njezino rastresanje ili lomljenje pomoću neke eksplozivne tvari. provode se kao prethodni. konstrukcije pokosa kanala. glinene sirovine. Prozvodnja mineralnih sirovina i gradiva za potrebe građenja obuhvaća preradu zemljanih i kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi radom ljudi i strojeva ili s kopna ili s plovila (sa površine vode) ili pod samom vodom. te zatim transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na preradu ili na ponovnu ugradbu. prerađevina i elemenata (betona.radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica iskopa građevinskih jama i rovova). pera. Stoga su iskopi pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih građevinskih radova ili gradnju drugih građevina od zemljanih i kamenih gradiva kao i proizvodnju ostalih prirodnih sipkih gradiva. Neki organizirani ukupni (ili ukupnost) tehnološki(a) postupak(a) osnovnih (građevinskih) zemljanih radova sastoji se od slijedećih međusobno povezanih te organizacijski i tehnološki uvjetovanih osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu također u organizacijskom. nasipi. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova. nasute brane itd. šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerađevina. logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe. tunela. . tupine itd. U pogledu prostora izvođenja mogu biti provedeni kao nadzemni (površinski). u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvođenja.poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području građenja kao primjerice “stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla) ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranjem”) tla a osobito dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke građevine ili dijelovi građevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom. primjerice . Prethodno navedeni osnovni oblici zemljanih radova. Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj.radovi zaštite trajnih građevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa iskopa usjeka i zasjeka. podloge i obloge bazena.izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija.zasjek. Podzemni zemljani radovi su dio građevinskih radova na izvedbi raznih potkopa. koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova.). podzemni (tunelski) i podvodni zemljani radovi. neke hidrotehničke građevine (obaloutvrde. zidovi od gabiona. podzemnih prostorija itd.

sijanje. privremene i trajne konstrukcije osiguranja i zaštite zemljanih radova i građevina. tehnološka oprema za zemljane radove. ► otpad: jalovina.). taloženje. glina). entrifugiranje. obuhvaćaju kao ► predmet rada: tlo i stijena. sirovine za prizvodnju nekih gradiva (lomljenjak. za daljnje korištenje nepodobna prirodna sipka gradiva. miniranjem. hidrauličko razvrstavanje. miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje. odnosno pripadni procesi i zahvati pri zemljanim radovima ili građevinskim radovima u tlu i stijeni. hidromehanički postupci (ispiranje. drobljenjem. postupci izvedbe privremenih ili trajnih konstrukcija u svrhu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i građevina. mljevanjem ili ustnjavanjem na bilo koji drugi način).Slika 2. drobljenje pritiskom ili udarom. bili bi mehanički postupci (struganje. kamena sitnež. često je zbog pogodnosti uporabe i manjenja otpada potrebno izvršiti oblikovanje u manje ili veće komade (primjerice briketiranje kao oblikovanje opeke i sličnih proizvoda iz prethodno prerađene gline prije pečenja). primjerice kod proizvodnje bilo koje vrste filterskih materijala određenog granulometrijskog sastava. prirodna sipka gradiva. briketiranje. filtracija. prerade i ugradbe zemljanih i kamenih gradiva s njihovim transportom i (među)odlaganjem. djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd. razbijanjem. rijanje ili ripanje. isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). Zaključno valja istaći kako zemljani radovi. Pripremni procese u okviru tehnologije zemljanih radova najčešće obuhvaćaju povećanje specifične površine (površine po jedinici količine materijala) a to se postiže njihovim usitnjavanjem (razaranjem. U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. ► sredstva za rad: građevinske strojevi. Ako se proizvod pojavljuje u obliku sitnijih čestica. suho miješanje. kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv. rezanje. ► proizvod: zemljane građevine i konstrukcije u okviru ostalih građevinskih konstrukcija.2. 14 . Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. Usitnjavanjem se dobivaju komadi različite veličine pa ih je potrebno razdijeliti ili razvrstati po veličini (primjerice rešetati ili prosijati). potrebno ih je miješati. na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru. promišljani kao organizirani proizvodnotehnološki sustav. ► postupke: tehnološki procesi i zahvati iskopa.1 Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova Osnovni tehnoloških postupci. Da bi se omogućio kontakt nekoliko sirovina i/ili materijala.

ugradnja) može prethoditi ili slijediti zaštita (oneprijeporanje) te (u sklopu zaštite ili osiguranja) odvodnja zemljanih radova i građevina.oblik. . Zaštita zemljanih radova i građevina Osnovnim oblicima tehnološkog postupka zemljanih radova (iskop. Zaštita zemljanih radova provodi se u smislu vremena organizacije tehnološkog postupka njihove izvedbe u skladu sa zemljanim radovima . itd. provodi se . ili na . Zaštita (izvedbe) zemljanih radova i zaštita (izvedenih) zemljanih građevina. najčešće dužem. . ili na . vjetra. od klizanja ili urušavanja tla.zaštitu nasipa (zaštita nasipavanja ili zaštita podloge. Zaštita izvedbe zemljanih radova i zemljanih građevina odnosi se . građevnih jama itd) koja može biti privremena i trajna konstruktivna zaštita stranica i dna iskopa (i to najčešće izvedbom privremenih ili trajnih geotehničkih konstrukcija).ili na zaštitu prostora (područja) izvedbe zemljanih radova u prirodnom terenu a koja. zatim od utjecaja valova. vremenskom razdoblju njezina sigurna korištenja.3.zaštitu izvedbe iskopa (zaštita iskopanog dna te pokosa ili stranica usjeka.trajno izgubljna privremena zaštita (a da pri tomu nije kao konstrukcija sastavni dio konstrukcije izvedene građevine u korištenju) .privremena zaštita (privremena konstrukcija ili privremeni tehnološki postupak zaštite) i to kao . Navedene podjele omogućavaju konačnu podjelu zaštite (osiguranja) zemljanih radova i zemljanih građevina u pogledu međusobne ovisnosti radova na zaštiti (i tim radovima pripadnog oblika. od utjecaja ostalih fizičkih djelovanja koja mogu izazvati oštećenja. Zaštita kao postupak ili konstrukcija u pogledu načina njezine provedbe ili izvedbe može biti: . podrazumijeva pretežito prethodno poboljšanje geotehničkih obilježja prirodnog tla ili stijenskog masiva pri čemu to poboljšanje može biti djelomično ili može obuhvatiti cijeli prostor izvedbe zemljanih radova i građevina.2. jer se radi o zaštiti ukupne konstrukcije izvedene građevine određene namjene u određenom. kanala.).poslije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva zaštitu dovršene građevine odnosno zaštitu dna ili podloge te pokosa usjeka ili nasipa pri čemu je konstrukcija zaštite u načelu sastavni dio konstrukcije dovršene građevine).zajedničku (složenu) zaštitu područja radova sa zaštitom iskopa odnosno nasipa (nasipavanja).ili prije izvedbe zemljanih radova (što u načelu podrazumijeva prethodno navedeno djelomično ili potpuno poboljšanje geotehničkih obilježja tla i/ili stijene). atmosferilija. postupak ili konstrukciju zaštite koja je po načinu provedbe sastavni dio tehnologije zemljanih radova (tzv. kao trajna zaštita. djelomična i pretežito se izvodi prije ili uporedo sa zemljanim radovima.ponovo uporabljiva privremena zaštita (zaštita se kao konstrukcija ili kao postupak ponovo koristi više puta odnosno koristi se višekratno u ciklusima izvedbe zemljanih radova). "tehnološka zaštita") koja je u načelu privremena. ili . ili na . ili . postupka odnosno konstrukcije zaštite) i same konstrukcije građevine na . zasjeka. 15 .kao i u svrhu očuvanje okoline (okoliša) od nepovoljnih utjecaja izvedbe zemljanih radova te od utjecaja izvedenih građevina prilikom njihova korištenja i održavanja.u svrhu očuvanja provedbe zemljanih radova kao i očuvanje izvedenih radova ili građevina od utjecaja prirodne okoline (primjerice od utjecaja vode općenito.zaštite koja je po načinu izvedbe sastavni dio konstrukcije građevine (bilo samo zemljane građevine ili neke druge složene građevine kojoj predhode određeni zemljani radovi ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije u tlu i/ili stijeni ili prethodi izvedba dijela njezine konstrukcije od zemljanih odnosno kamenih materijala). rovova.uporedo sa zemljanim radovima (što u načelu podrazumijeva istovremnu izvedbu zaštite s provedbom bilo iskopa bili nasipavanja zemljane građevine pri čemu je konstrukcija zaštite ili zasebna konstrukcija ili je sastavni dio konstrukcije građevine a radi se najčešće o geotehničkim konstrukcijama).trajna zaštita (trajna konstrukcija koja može biti zasebna ili sastavni dio konstrukcije izvedene građevine). ili . trupa i pokosa nasipa) koja je pretežito nosivim konstrukcijama trajnog značenja.

antropogeno odnosno (užegledano) tehnogeno područje djelovanja u prirodi u smislu ovog izraza pojmi se često građevno-tehnički kamen 16 .1: Ukupni procesi zemljanih radova u prirodi Za djelatnost građenja osobito je značajno područje raspadanja i trošenja litosfere odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. smrzavanja.1. silikatnih ili rijeđe karbonatnih minerala. Tlo je također prirodni sastav (ili skup) međusobno uvjetno (tj. Stoga se neki postupak zemljanih radova unutar građenja. kao oblik civilizacijske djelatnosti4. Zato inženjerska gelogija sagledava tlo kao podvrstu pretežito sedimentnih stijena u širem smislu koje s ostalim stijenama u užem smislu sačinjavaju litosferu. odvija u prirodnom prostoru gdje se istovremeno odvijaju također prirodni geološki procesi kao oblik "prirodnih zemljanih radova" od kojih valja istaći trošenje.geološkim obilježjima koja se temelji na općenito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka 4 5 čovjekove djelatnosti pripadaju u tzv. Međutim. slika 3.3. Naime kora raspadanja često je manje-više nestabilna za građenje te korištenje izvedenih građevina.1). oborina tj. Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova "Predmet rada" i prostor odvijanja nekog organiziranog tehnološkog postupka zamljanih radova bili bi prirodni “materijali” s površine te (tehnički i tehnološki dostupne) dubine zemljine kore ili litosfere. kao takova u tehnološkom smislu pretežito manje ili više olakšava izvođenje tih radova. Stijena (ili “kamen”) u užem smislu utvrđuje se kao prirodni “agregat” sastavljen većim dijelom od. Stoga stijene u užem smislu razlikuje od tla način. Ona je istovremeno prostor odvijanja “prirodnih zemljanih radova”.1. Dalje se navode neke podjele i razvrstavanja stijena odnosno tla koja se smatraju kao neophodna za bilo koje promišljanje tehnike i tehnologije zemljanih radova u tlu i stijeni. zatim transport (prirodno kretanje) tih materijala te njihovo taloženje i ponovno okamenjivanje (slika 3.) materijala od kojih je građena litosfera. vode. na bilo koji način čvrsto povezanih. Postoje različiti pristupi razvrstavanju ili podjeli stijena i tla kao podvrste stijena.1. pod posebnim okolnostima) vezanih ili pretežito nevezanih mineralnih čestica. raspadanje ili eroziju (utjecaj sunca. Promišljanje ovakovih ”problematičnih” terena ili prostora izvođenja zemljanih radova svakako traži građevno-tehničko5 određenje tla i stijene za razliku njihova određenja u inženjersko-geloškom smislu. stupanj i veličina povezanosti minerala. (A) Podjela stijena po geološkoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajedničkim inženjersko . djelovanje biljaka itd. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. Gradiva pri zemljanim radovima 3.

02 odnosno 0. zatim les ili prapor kao eolski sediment. sedimentne stijene (stijene sedimentnog područja nastale ili taloženjem razorenih površinskih dijelova litosfere ili kemijskom aktivnošću ili organogeno) i metamorfne stijene (stijene nastale metamorfozom eruptivnih. .1.serpentini kao masivne metamorfne stijene građene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina različitih obilježja osobito čvrstoće na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a pretežito su neotporne na smrzavanje. . zatim laporoviti vapnenci itd).prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine ili prašce (čestice 0. ovdje pripadaju tkođer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske čvrstoće na tlak. sedimentnih ili prethodno nastalih metmorfnih stijena) uz napomenu kako su u zagradi su navedeni neki predstavnici navedenih vrsta stijena: .škriljevci nižeg kristaliniteta kao metmorfne stijene škriljave strukture (filiti. kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus).06 do 2 mm a šljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava. . . . gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (čiste gline. peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod površine zemljine kore a sličnih su ili istih obilježja kao efuzivne stijene. 17 .muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni svodom.šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene) kao nevezani klastični sedimenti čine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veličine zrna od 0. zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata. gabri.02 odnosno 0. zatim kvarciti) raznolike čvrstoće na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti. . dijabaza. tonaliti.intruzivne eruptivne stijene (graniti. zatim ilovače kao mješavine gline i nešto pijeska.mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita čvrstoće na tlak 40 do 120 mN/m2. . . pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje. andeziti. zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) čvrstoće na tlak 150 –200 mN/m2 čija ukupna raznolika fizičko-mehnaička odnosno geotehnička obilježja ovise o porijeklu. masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija.002 –0. ovdje pripadaju također tufovi. . trahiti) koje su općenito vrlo visoke čvrstoće na tlak. . slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije (slika 3.karbonatne sedimentne stijene (vapnenci .najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita. daciti. rioliti. zatim konglomerati.vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture.002 mm). zatim dolomiti. zatim amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra. sijeniti.kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi . zatim glineni škriljac odnosno argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno prema filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene. dioriti. tinjčevi škriljci ili mikašisti) manje ili veće izražene škriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih škriljaca (niska čvrstoća na tlak do 30 mN/m2) pa su moguća klizišta redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva. stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja (čvrstoća na tlak od 100 do 150 mN/m2). gustoće i stabilnosti te pretežito niske poroznosti pa su praktički vodnepropusne.06 mm) i gline ili glince (čestice manje 0. argilošisti. breče) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata pretežito nejednolikog sastava. amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija.2) .efuzivne eruptivne stijene (dijabazi.odnosno načina pojavljivanja u zemljnoj kori ili litosfer na eruptivne stijene (stijenski masivi magmatskog područja nastali kristalizacijom magme odnosno očvršćenjem lave). porfiriti.kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture.

3: Izvedba i sanacija klizišta usjeka jednog izlaznog čvora odmorišta i benzinske crpke na autocesti prema Rijeci u trošnim stijenama laporovitih vapnenaca.3) kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci. lapora. rožnjaci (oblik kvrca). tinjac.3) čija također za građenje u svakom slučaju nepovoljna ukupna geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju. feldpast.fliš i flišolike geloške tvorevine (slika 3.dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju kao članovi pješčenjaci.1.1.1.1. Na slijedećim slikama vide se neki primjeri gradnje autocesta u okršenim i trošnim stijenskim masivima vapnenaca i sličnih trošnih sedimentnih stijena hrvatskih Dinarida. kao i laporovite stijene (slika 3. iskopi temelja jednog viadukta (na slici se vide pristupne ceste području iskopa temelja.4) ili alevroliti koje sadrže kvarc. . lapora te ostalih flišolikih tvorevina (ovo je primjer nepotrebnog zadiranja i narušavanja prirodne strukture trošnih stijena te skupe sanacije time stvorenog velikog klizišta ublažavanjem pokosa odnosno proširenjem iskopa. inženjersko-geološka i (inače za građenje u svakom slučaju nepovoljna) geotehnička obilježja ovise o obilježjima članova i međusobnom odnosu članova. Primjeri ujedno pokazuju (ponekad nepotrebno) zadiranje u krajolik kao i narušavanje prirodne strukture terena toga krajolika a što kasnije rezultira velikim poteškoćama pri gradnji te također tomu primjerenim povećanjima troškova te gradnje radi provedbe dodatne sanacije terena kojom prolaze trase autocesta.2: Okršeni krajolici stijenskih masiva vapnenaca. glinenih škriljaca i vapnenaca čija fizičko-mehnička. koje su potrebne ali koje ujedno donekle trajno narušavaju “slikovitost” krajolika oko mosta i autoceste) Slika 3. autocesta prema Splitu.1. - Slika 3. siltiti (slika 3. jer postojala mogućnost izvedbe pristupnih cesta stotinjak metra dalje bez ikakvih iskopa) 18 .

a širina im je mala.1. 1983) karbonatnih sedimentnih stijena vapnenaca Dinarskog gorja (područja Hrvatske osobito problematična pri građenju) na osnovi njihove okršenosti (slika 3. pukotine su rijetke i velike. kao i mrežama. a širina pukotina vrlo mala. CI) i visokog plasticiteta (MH.) vrlo jako okršena stijena.oznaka U) koje čine jedna vrsta zrna. (VII). slabo graduirani šljunci GFc ili pijesci SFc s previše glinovitih čestica (clay .3. CH). (IV. uočavaju se pukotine ekstremne širine ispunjene glinom i fragmentima stijena te poluvezanim brečama. površina pukotina je srednje veličine. pukotine su srednje širine.. blokovi su veliki. pukotine su rijetko po plohama presvučene filmom gline. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML. djelomice vodom erodiranih.1. promjer zrna 0. (II. mlaznim betonom osiguranog. glina (C.) ekstremno okršena stijena. pukotine su bez ispune ili su ispunjene kristaliziranom supstancom. ako postoje plohe.002 mm) i organsko tlo (O). jednolično graduirani tla šljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded .002 – 0. pojavljuju se pukotine velike širine ispunjene glinom i fragmentima stijene ili poluvezanim brečama. učestala je pojava vrlo malih blokova. površina pukotina je vrlo mala.06 – 2 mm).06 mm). slabo graduiran šljunci GP ili pijesci SP (poorly graded . slabo graduirani šljunci GFs ili pijesci SFs. prah (M. čestice manje od 0. promjer zrna 2 – 60 mm). pukotine su ispunjene mješavinom fragmenata stijene i gline ili poluveznim brečama. (VI. učestalost pukotina velika. pokosa prilikom daljnje izvedbe ovih iskopa) Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla (vidi detaljnije: Nonveiler: Mehanika tla.Slika 3. površina pukotina je ekstremno mala.) neokršena stijena. učestalost pukotina je mala. s previše prašinastih čestica (silt . pijesak (S. a učestalost pukotina ekstremno velika.oznaka C ili Fc. pukotine su djelomično ispunjene glinom. temeljenje). Treset Pt nema podgrupe. uočavaju se milonitizirane zone.4: Priprema iskopa i početni iskop trase obilaznice Rijeke u razmjerno debelim površinskim naslagama. Tu je i treset (Pt). čestice 0. (III. prevladavaju ekstremno mali blokovi i milonitizirane zone. učestalost pukotina je srednja. blokovi su masivni. Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: šljunak (G. pojava srednje velikih pukotina je učestala. sidrima. blokovi su mali. siltita i glinovitih siltita (na slijedećoj slici 3. pukotine su vrlo velike.oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava.) jako okršena stijena. (B) Posebna podjela (prema Novosel i dr.oznaka W) širokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima.2 vidi se detalji obrušavanja neosiguranog. blokovi su srednje veličine. 19 . srednjeg plasticiteta (MI.) srednje okršena stijena. površina pukotina je pretežito mala. učestalost pukotina jer vrlo mala. CL).oznaka Fs). džepovi i vrtače ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena. (V.5): (I.) slabo okršena stijena. Šljunak G i pijesak S dijele se dalje na šest podgrupa u smislu “graduiranost” (povoljnosti granulometrijskog sastava): dobro graduirani šljunci GW ili pijesci SW (well graded .

sitnozrni i finozrni pijesci).5: Primjer jako do vrlo jako okršeni stijenskih masiv karbonatnih sedimentnih stijena (vapnenaca) ili tzv. kompaktne ili cementirane strukture) poluvezane (koherentne) stijene (ili po nekima “vezane glinene stijene”. “lake” gline. ašovom) - - 20 . a u koje bi primjerice pripadale neokamnjene kompaktne gline. miješana tla pijeska. jako ispucale i raspadnute čvrste stijene odnosno stijene kristalaste. (2) tekuća tla zasićena vodom (primjerice mulj. cementirane klastične sedimentne stijene. pretežito škriljave metamorfne stijene. a koja su prema starijim normama određena kao “II. kristalasto stvrdnute.) kod kojih je nemoguće uobičajenim tehnološkim postupcima odstraniti vodu.Slika 3.) površinska “meka” tla “vrlo laka” za iskop (primjerice humus. kategorija zemljišta odnosno obična zemlja” koja se kopa lakom kopačom (lakšom “štihačom”. “nekoherentne”) stijene (u koje bi primjerice pripadale krupnoklastične necementirane stijene kao što su padinske ili glečerske drobine te šljunci. malo cemetirane glinene stijene koje nisu bile izložene zbijanju i cementiranju) nevezane (inkoherentne. (3/II. (D) Podjela stijena u građevno-tehničkom smislu težine ili načina njihova iskopa: (1/I. zatim krupnozrni. silikatne i karbonatne kristalaste. stvrdnute. okamenjene glinene sedimentne stijene.) nevezana i slabovezana pjeskovita. šljunkovita i pjeskovito-šljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno “laka” za iskop.1. šljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama određena kao “I kategorija zemljišta odnosno rastresita zemlja” koja se kopa običnom lopatom. «ljuti krš» u području iskopau trase autoceste «Dalmatine» (dionice Dugopolje – Šestanovac) - - (C) Podjela stijena u inženjersko-geloškom smislu bila bi na vezane (čvrste) stijene (u koje bi primjerice pripadale silikatne-masivno kristalaste eruptivne stijene. zatim srednje i slabo zbijene. tekući pjesci i sl. srednjezrni. suhi zemljani materijali. sugline i supjesci. nesilikatne kristalasto-zrnate slojevite sedimentne stijene.

dolomiti. anhidrit ili gips. siltiti i sl.1.htm) 21 . a koje su prema starijim normama određena kao “VI. graniti. prašinasti i glinoviti sedimenti odnosno sitnozrna koherentna tla kao što su prašine. amfibolitski škriljavci. finozrnati pješčenjaci) i vrlo čvrste stijene (kvarciti.de/fotoalbum. zatim razmjerno čvrste ali sitnouslojene. sijeniti. daciti.6): humus. kvarciti.) trošne ili polučvrste stijene. glineni škriljci.) za iskop “lake” (“meke”. grubozrnate eruptivne stijene). zatim les ili prapor. zatim slijedi trošna stijena odnosno materijal kategorije “B” te ispod toga slijedi čvrsta (u ovom slučaju debelo uslojena bankovita) stijena kao materijal kategorije “A”.geodienst. trahiti. tonaliti.) vezana i nevezana tla razmjerno “srednje teška” (iz različitih “geoloških” razloga) za iskop. laporoviti vapnenci. (6/V. vapnenci. dioriti. rioliti. čvrsta stijena (sve vrste čvrstih kamenitih eruptivnih. kategorija zemljišta ili meka stijena” koja se kopa osobito oblikovanom motkom (“ćuskijom”) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) (7/VI. i VII. a koja su prema starijim normama određena kao “III. dijabaz-rožnjačke geološke formacije. andeziti. sedimentnih i metamorfnih stijenskih masiva primjerice dijabazi. krupnozrni nevezani (nekoherentni) šljunci i pjesci. vapneci i dolomiti itd. amfiboliti. kategorija zemljišta ili čvrsta zemlja” koja se kopa teškom kopačom (težom “štihačom”) ili lakim pijukom (trnokopom. kategorija zemljišta ili trošna stijena” koja se kopa težim pijukom (“krampom”). (izvor slike: http://www. kategorija zemljišta ili čvrsta odnosno vrlo čvrsta stijena” koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit). peridotiti. fliš i flišolike tvorevine. a koje su prema starijim normama određena kao “V.6: Presjek nekog iskopa na kojem se vide (odozgo prma dole odnosno u dubini iskopa) na istom mjestu stijene razvrstane po prethodno navednim klasifikacijama (E) i (F): površinski. mramori. gnajsevi. gline ili glinci. vrlo raspucale stijene ali i neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehaničkim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se također klasificiraju kao “vrlo slabe” rastrošene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te “slabe” odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i škriljavci). (5/IV:) za iskop “teška” te vrlo “čvrsto” odnosno “tvrdo” do “vrlo tvrdo” srasla tla (u nekim slučajevima pomješana skršjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima šljunka) koja su prema starijim normama određena kao “IV.1. miješane ilovače. odnosno to se svrstavaju svi mineraloški vezani materijali koji se zbog njihove makrostrukture u pogledu raspucalosti ili raspadnutosti mogu kopati bez prethodna njihova miniranja). i VII. zemljano tlo (u koje se svrstavaju primjerice svi površinski humusi i sližni zemljasti materijali. “krampom”). prirodno “dezinegrirane” razlomljene. kao i ostala posebna tla primjerice muljevita tla i živi pjesci) trošna stijena (u koje se svrstavaju primjerice grusovi. gabre. stijene niske gustoće. (E) Podjela stijena u ovoj knjizi za potrebe promišljanja (tabela) primjena pojedih vrsta građevinskih strojeva pri iskopu tla ili stijene u pogledu vrste tla odnosno stijene u širem i užem smislu (vidi sliku 3. prašci.- - - - (4/III. u načelu zemljani materijal kategorije “C”. neki serpentini. porfiriti. lapori. neki serpentini. guste finogranulirane eruptivne stijene).) Slika 3. tufovi. čvrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene.) za iskop “teške” te “vrlo tvrde” stijene (koje se kopaju u tehničko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se također dalje klasificiraju kao srednje čvrste (kvalitne sedimentne stijene. pješčenjaci. konglomerati i breče. škriljavci.

raspadnute stijene na površini u debljim slojevima. gabro. Branka Crnkovića (Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva.kompaktne eruptivne. Kamen kao gradivo Koristi li se kamen iz stijenskog masiva kao gradivo tada su u tehničko-tehnološkom pogledu osim petrografije važna njegova strukturna obilježja. silicijske: flint. Građevinar 10(XX)1968. Ta klasifikacija razlikuje dvanaest grupa stijena za kamena gradiva: homogene granularne. škriljavci niskog kristaliniteta. pjeskovite prašine.gdje je potrebno i/ili djelomično miniranje a ostali veći dio se kopa izravno strojnim radom) materijal kategorije “A” (čvrsti materijali . neabrazivne: vapnenci. metamorfne stijene o tvrde. (G) Podjela stijena u pogledu bušivosti za potrebe minerskih radova na bušenju (prema Crnković. dolerit. U navedenim razvrstavanjima tla i stijena pod (E) i (F) opisane osnovne vrste tla i stijena koje su predmet rada tehnike i tehnologije zemljanih radova osobito tehnike i tehnologije njihova iskopa.gline. aplit. porfirske.flišni materijali. riolit.čak lakše nego miniranu stijenu. kvarcni konglomerat. U tome smislu ovdje se navodi jedno praktično stupnjevanje nekih po sebi svojstvenih tla ili stijena u užem smislu kao i njihovo stupnjevanje u pogledu “težine” njihova iskopa u sraslom odnosno – kod miniranja . jako zdrobljeni vapnenci. šljunak. klastične i 22 . Na prvi pogled čini se kako je tlo općenito lakše kopati . mramor. o razmjerno tvrde. o mekane: filit. sedimentne stijene o tvrde. serpentizirani peridotit (u slučajevima kada je potrebno miniranje. trošni pješčenjaci. o rastrošne: raspadnute stijene.gdje potrebno prije iskopa provesti miniranje stijenskog masiva). pijesak. Međutim strojni iskop tla ili stijene. mješavine navedenih materijala i sl. sijenit. o abrazivne ali manje tvrde: siltiti. pegmatit. prašinaste gline. većina dolomita osim kompaktnih. abarazivne: kvarcit (vrlo težak za bušenje). siparišta. kamene drobine. granit.). kreda šejl. gnajs. silicifirani vapnenci. diorit. 3. piroklastiti. prašine. homogeni lapori. 1983): magmatske stijene o abarazivne: obsidijan. ugljen. inače se mogu kopati strojno). šejlovi o mekane neabrazivne: lapor. . andezit. dijabaz.(F) Prethodno pojednostavljeno razvrstavanje temelji se na podjeli tla i stijena prema trenutno važećim hrvatskim “općim uvjetima za radove na cestama” u pogledu vrsti “tla” i primjenjene mehanizacije na iskopu: humus iskop u materijalu kategorije “C” (svi materjali koji se kopaju izravno uporabom pogodnih strojeva . felsit. afanitske. bilo “srasle” bilo minirane. les. kristalaste. sve vrste škriljaca.rastresitom stanju (od “najlakšeg” provedivog iskopa prema “najtežem”): laka pjeskovita ilovača → razmekšana glina → pijesak i šljunak →(obična) zemlja tvrda žilava ilovača → dobro minirana stijena → miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina → slabo minirana stijena. o srednje abrazivne: gnajs. kvarcit-porfir. kaolitizirani granit. čert. kvarcni pješčenjak. mramor. abarazivne. ipak se mora drugčije stupnjevati po “težini” iskopa odnosno po učinkovitosti strojnog rada na njihovu iskopu. neki konglomerati isl. Stoga su također značajna teksturno-strukturna obilježavanja ili razvrstavanja stijena i kamena (uz navedene klasifikacije zasnovane na genezi ili postanku stijena) kao primjerice klasifikacija pokojnog prof. oolitski vapnenac. mnogi pješenjaci. silicifirani tuf o manje abrazivne: bazalt. 362-369). metamorfne ili sedimentne stijene . mješavine lapora i pješčenjaka. kornit (hornfels). materijal kategorije “B” (polučvrsta kamenita tla .2.

zatim nehomogene granularne. nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem prirodnog pijeska i šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao pijesak i šljunak). Prozvodnja granulirane kamene sitneži (određenog granulometrijskog sastava u pogledu veličine i količine pojedinih zrna). ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja. Pri tomu se također najčešće dopušta da 15% obujma lomljenjaka ima veći promjer od 40 cm i do (50) 60 cm pri čemu granulacija miniranog materijal mora biti takova da koeficjent nejednolikosti ili odnos lomljenjaka promjera 60 cm /10 cm mora biti veći od 4 (d60 / d10 > 4). nesijana i sijana kamena sitnež koja se dobiva drobljenjem miniranog kamena. kristalaste i klastične stijene te zatim škriljave granularne i listićave stijene (vidi slijedeću tablicu 3.). za izradu nasipa od kamenitih materijala. koje se koriste pri građenju (koje pripadaju “zakonski” građevinarstvu odnosno djelatnosti građenja). Kamen se kao gradivo za potrebe zemljanih radova u širem smislu rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja i korištenja: lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom. drobljenac (također nazivan tucanik) kao drobljena. u načelu su manja prenosiva lako i brzo demontažna postrojenja (drobilana koje se proteže lijevo prema dole na čitavom prostoru kamenoloma) ili pokretna (vučena na kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama (slika desno gornje desno postrojenje u desnom dijelu ili uglu prikazanog prostora iskopa stijenskog masiva) 23 . drobljenjem krupnog šljunka.2. zaloga) i rovova. zatim subhomogene porozne stijene. Najčešće se zahtijeva da najveći promjer pojedinih miniranih lomljenjaka ne prelazi 1/2 debljine sloja koji se nasipava ali također ne veći od oko 40 cm. ukratko. minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva. drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnih aluvijalnih kamenih materijala tj.1 s prikazom grupa i obilježja stijena te njihove uporabe).2. pojme kao drobilane (i “separacije". te po potrebi predrobljena ili mljevena. zatim za izvedbu nosivih nevezanih ili stabiliziranih (vezanih) slijeva kolovoznih konstrukcija prometnica ili sletno-poletnih staza. ili samo sijanje s možebitnim predrobljavanjem odnosno mljevenjem krupnozrnate kamene sitneži. obaloutvrda itd. Slika 3. Minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva koristi se. zatim za izvedbu nasutih podloga hidrotehničkih građevina (lukobrana.1). obuhvaća. slika 3. Kamena sitnež (tucanik) rabi se kao gradivo u okviru zemljanih radova primjerice za izvedbu filterskih i drenažnih slojeva (podloga. ili drobljenje sa sijanjem uz možebitno predrobljavanje odnosno mljevenje krupne kamene sitneži.1: Drobilane. nakon prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog šljunkovitog tla. a može se dobiti također cijepanjem pomoću posebnih eksploziva i njima primjerenim načinima miniranja (ali također i ubičajenim miniranjem stijenskog masiva iz kojeg se za sebe odabire ručno ili strojno kamen lomljenjak).50 do 1.porozne stijene. zatim za tucaničkih zastora donjeg stroja željezničkih pruga.00 m. Ovi nasipi se izvode pretežito u slojevima debljine između 0.2. U suvremenoj visoko-produktivnoj prozvodnji razmatrane kvalitetne kamene sitneži koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitnež se drobi i sije u postrojenjima koja se. između ostalog.

gips prvoklasna kamena sitnež za izradu teraco homogene bazalt. amfibolit. lomljenak. homogeni anhidrit. fenokristala sitnež za betone i porfirske kvarcporfir. čerta u vapnencu. tufovi. fina šupljikavost u prostornom dekorativno-obložna gradiva subhomogene lava. sijenit. škriljave sericitski. smanjuje asfalte (dacit. lapori tucanik i kamena kompaktne stijene rabe se kao škriljave gnajs. breče i konglomerat) klastične pješčanjaci. porfir. podloga za žbuke porozne stijene travertin i pora postoje (plovučac). dekorativno-obložni kamen homogene pješčanjak. talk izuzetak je korištenje ploča za pokrivanje krovova te sirovina za dobivanje listićave stijene i liskunski škriljavci. obložni kamen (oolitični i porozne stijene (litavac) vapnenci. doleritskoga izgleda struktura krupnoća tucanik.Tablica 3. dijabaz sitnoga kamena sitnež za pločica. dr. prvoklasno gradivo za oblaganje homogene granit. izrada kocki zrnaste strijene homogeni amfibolit. prevladavaju što daje subhomogeni izgled izraziti paralelno-prugasti gabro u nehomogene gabro i peridotit nehomogenitet kojemu nema bitnih razlika u granularne paralelno-prugaste fizičko-mehaničkih obilježja stijene teksture i zrnaste paralelno s prugama i okomito na strukture . kloritski. grauvake. kolovozne zastore i ivičnjaka za ceste (granit. B. kamena čvrstoćama uporedo s(mikro) kristalaste proslojci i izdužene leće sitnež za betone slojevitosti mogu se rabiti kao stijene te noduli kalcedonskog dekorativno-obložni kamen. gabro. oblaganja unutršnjosti. pucolanski materijali pravci koji (tuf). mramor. značajnoa organogeni vapnenci. gabro. njih može se rabiti u dekorativnoobložne svrhe. kristalaste vapnenci (organogeni i stijenske mase u vrste otporne na habanje za stijena minerogeni). litavac) prapor ili les. kamenolomu izradu kamenog parketa i neporemećeni dolomiti. tamnosivi do crni betone i asfalte crni vapnenci obojeni stijena kriptokristalasti i habajućih slojeve bituminoznom i ugljevitom tvari pelitomorfni vapnenci na cestama ne rabe se za oblaganje fasada jer intenzivnog i je crna boja nestalna pod teškog prometa djelovanjem atmosferilija i (bazalt. fino slojeviti anhidrit. andezit. granularna kamena sitneži za interijera (mramor). Građevinar 10(XX)1968. oblaganja podova. silttucanik. kamena (pješčenjak. 362-369 grupa stijena stijene obilježja sipka gradiva ostali oblici uporabe u građenju izrazita homogena tucanik. stijene silt-pješčenjaci. nemaju uprabu u građevinarstvu jer se lako cijepaju u tanke ploče i listiće. uporabivost andezit) primjena im zavisi tucanik dekorativno-obloženi kamen za homogene guste kristalasti od obilježja oblaganje interijera i fasada. zeleni (amfibolski (prvenstveno gnajsi-okcasti gnajs) stijene škriljavci škriljevac i te građevni kamen grubo dotjeran amfibolit) (zeleni škriljavac). gips. amfibolski sitnež za betone dekorativno-obložni kamen granularne škriljavac. rasporedu šupljina (travertin). dijabaz krupnoga zrna i (zrnasta) i granoblastična (dijabaz) tonalit). dobro sitnež i kao ukrasni kamen u kiparstvu stijena cementirane breče i (pješčenjak). osobito zbog niskih nehomogene tankoslojeviti čvrstoća uporedo sa slojnim plohama klastične pješčenjaci. ukoliko se stijene odlikuju nehomogene tankoslojeviti vapnenci.1 Klasifikacija stijena u pogledu teksturno-strukturnih obilježja (tablica je složena korištenjem teksta članka prof. uporaba je vrlo ograničena. poroznost. ekspandirajućih gradiva 24 . stijene porfirit. kod čega se prvenstveno ili u ploče okomito na protezanje pruga. plovučac. trahit. dacit. konglomerati homogena prvenstveno kao dekorativnohomogene oolitični i organogeni tekstura. tucanik. tekstura te plemenita fasada (granit. sijenit) i granularne ili peridotit. fotosinteze sunca. kamena trahit se rabi za izradu stubišta homogene riolit. dijabaz).2. afanitske zrna. lomljenjak. Crnkovića: Klasifikacija kamena za potrebe građevinarstva.

1). kao prirodna prepreka. posebna organizacija u svakom smislu učinkovitih tehnoloških procesa. prostorno-energetski. Osnovu ove optimalizacije čini promišljanje optimalnih tehnoloških procesa građenja s njihovim optimalnim inputima i outputima. Intenzitet njezine “dinamike” u prostoru i vremenu može se u tehno-ekonomskom smislu optimalizirati bez obzira tko ostvaruje tu logistiku. – loger = nastaniti) kao skupa aktivnosti u oneprijeporanju raspoloživosti svih materijalnih resursa i sredstava koji su pretpostavka tokova (u ovom slučaju tokova građenja) unutar nekog sustava (u ovom slučaju to su razmatrani projekti kao poslovni i organizacijski sustavi). Logistika ustvari obuhvaća nabavu. Može se optimalizirati u tehnološkom i organizacijskom smislu izvan područja poslovnog interesa osobito izvoditelja. Osobito je to izraženo pri gradnji autocesta u planinskim područjima8 jer se njihove trase. Složene infrastrkturne projekte ostvaruje pretežito više izvoditelja.1). Stoga navedeni “balans” ustvari znači programiranje optimalne logistike sipkih gradiva9. moguće je kroz unaprijed programiranu logistiku sipkih gradiva. učinkovita organizacija građenja. nasipi. Slično je pri gradnji složenih hidroenergetskih sustava koji koriste potencijale između razine slivova planinskih rijeka i razine mora. osobito kamenih gradiva. najmanji mogući posredni troškovi pripreme građenja i organizacije gradilišta. promet i raspodjelu materjalnih resursa odnosno sirovina. dugački tuneli. Primarni je način odabir takvih konstrukcija koje su vremenski te troškovno optimalne za gradnju i održavanje prilikom korištenja. urbanistički. Slijedi promišljanje optimalne logistike gradiva i ostalih materijalnih resursa kao glavnih inputa kojima se bavi tehnika i tehnologija građenja kroz tehnološke procese građenja. Programiranje se provodi u prometnoorganizacijskom te organizacijsko-tehnološkom smislu na činjenicama moguće “proizvodnje” i “potrošnje” iskopanih materijala u području građenja. brane. nije uvijek moguće provesti potpuni “balans” (izjednačenje) obujma iskopa kao sipkog gradiva s količinama gradiva potrebnog za nasipavanje. Osnovni cilj programiranja logistike sipkih gradiva bila bi također učinkovita organizacija podjele građenja i gradilišta. “traže” pri realizaciji autocesta izvedbu složenih geotehničke zahvata u samom terenu (masovni iskopi velikih usjeka i zasjeka) kao i izvedbu ostalih složenih građevina (visoki nasipi. Logistika sipkih gradiva Logistika6 sipkih gradiva ključna je sastavnica ukupnosti tehnologije i pripadne organizacije tehnološkoh postupaka osobito masovnih građevinskih odnosno zemljanih radova. Tu je također potrebno na širem području izvesti razmjerno velike građevine (akomulacijska jezera. ostale vodograđevine) te dovodne tunele do samih hidroelektrana na obali mora. Prethodno programirana logistika utvrđuje pojedine referentne razine troškova građenja oko kojih kasnije ponuditelji (budući izvoditelji) mogu troškovno optimalizirati svoj pristup građenju putem realizacije svojih resursa (uporaba jeftinijeg produktivnijeg strojnog i voznog parka. društveno-ekonomski. agregat za betone i asfaltbetone). pri gradnji složenih infrastrukturnih sustava građevina. kanali. skladištenje. ekološki kriteriji itd. poluproizvoda i konačnih proizvoda.3. zbog uvjetovanih prometno-tehničkih obilježja. Razmatrana logistika sipkih gradiva razlikuje se od općenite marketiški usmjerene tržišne logistike materijalnih resursa u ostalim oblicima građenja. Međutim. Povezana je također s organizacijom gradilišnog prometa te smogućim načinom korištenja mjesnih i regionalnih prometnica na području građenja. ne prilagođavaju nego nameću morfologiji reljefa kroz koji prolaze (naredna slika 3. Također rješava ekološku problematiku trajnog odlaganje viškova materijala u skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša. visoki dugački vijadukti itd – slika3. Kriteriji ekonomičnosti primarno su društvenoekonomski (u smislu učinkovite ekonomičnosti korištenja objekta projekta) a zatim tehno-ekonomski (u smislu ekonomičnosti realizacije projekata). kamena sitneži za razne ostale nasute konstrukcije. Međutim. “balansirati” njihovu “proizvodnju” (iskopi) i “potrošnju” (nasipi. 7 Trasu autocesta ili položaj građevina hidrelektrana utvrđuje više skupina kriterija kao primjerice prometno-tehnički. neki tehnički i konstrukcijski parametri razmatranih građevina utvrđen su unaprijed kroz tehničku regulativu te se u tom dijelu ne može utjecati ne troškove odnosno ekonomičnost građenja. Ova ekonomičnost uz ostalo podrazumijeva što manje troškove građenja.3. proizvodnju. Na minimalizaciju troškova građenja može se utjecati na nekoliko načina. pa neposredno utječe na organizaciju ukupnih tehnoloških tokova građenja složenih infastrukturnih građevina. To je ujedno jedan od vidova optimalizacije tehničko-tehnološke sastavnice organizacije građenja. 8 Područje Hrvatske između Panonije i Jadrana u geomorfološkom smislu obilježavaju planinski lanci Dinarida. Ona u načelu izbjegava općenitu problematiku i rizike tržišnog poslovanja iako u velikoj mjeri utječe na troškove građenja7 kroz utvrđivanje optimalnih tokova proizvodnje i raspodjele prirodnih sipkih (zemljanih i kamenih) gradiva na području građenja. Naime. Neki način je zatvorena unutar sebe ili svojeg prirodnog okruženja iz kojeg prizlazi. a u okviru masovnih zemljanih radova.3. 9 ovdje se pod “optimalnom” logistikom sipkih gradiva ne podrazumijeva samo optimalna “tehničnost” te logistike nego i njezina optimalna ekonomičnost koja je sastavni dio ukupne ekonomičnosti građenja složenih infrastrukturnih projekata 25 . itd). Ove razmjerno visoke planine.3. Najčešća je raspodjela poslova po jednakovrijednim financijskim cjelinama koja rezultira fizičkom 6 Jedna je od određenja logistike (franc.

Provodi se u nekoliko razina promišljanja koji uvjetuju i slijede jedan drugoga. Prethodno programirana optimalna logistika sipkih gradiva to u načelu onemogućava jer su (pod)područja građenja optimalno logistički oblikovane tehnološke i organizacijske (pod)cjeline koje onemogućavaju nepotrebno odlaganje viška nekih gradiva ili otvaranja dodatnih nalazišta.3/2003) Također je značajano planiranje optimalne logistike sipkih gradiva u smislu utvrđivanja optimalnog vremena gradnje projekta. Naime. Ovo je naročito značajno za planinska područja jer su ona značajna u smislu zaštite prirodnog okoliša ili očuvanja zdravog načina života.1: Autocesta Zagreb – Split kao primjer potrebe izvedbe složenih zemljanih radova u tlu i stijeni zbog prometno-tehničkih obilježja suvremenog vođenja linije njezine trase (izvor: časopis Mineral. raspodjele i ugradbe sipkih gradiva te proizvodnje i ugradbe betona i asfaltbetona.3. Slika 3. Ovo promišljenje daje prostorni i količinski raspored “proizvodnje” i “potrošnje” prirodnih sipkih gradiva u cjelokupnom području građenja. Slijedi razina promišljanja količina zemljanih radova i potreba gradiva za te radove.podjelom građevinskih radova. prerade. Ta podjela pretežito ne vodi računa o optimalnoj logistici zemljanih radova i gradiva. odlaganja (privremenog ili trajnog). Pri tomu izvoditelji provode svaki svoju logistiku unutar svoga (pod)područja građenja kao tehnoloških i organizacijskih cjelina za sebe. u slučaju korištenja rezultata tako utvrđena logistike mogu se donijeti odluke kao odgovori na neka strateška pitanja . Dolazi do nepotrebnih odbacivanja (trajnim odlaganjem) gradiva na jednoj strani ili do otvaranja novih nalazišta materijala izvan područja građenja na drugoj strani. Time se također onemogućava nepotrebno građenje novih prometnica. uskladištenja. Ne vode računa o potrebama ili viškovima gradiva ostalih (pod)područja građenja drugih izvoditelja kao tehnoloških i organizacijskih cijelina za sebe. Zagreb. br. je li važnije očuvanje prirodnog okoliša ili kraći rok građenja? je li važniji iz političkih razloga kraći rok građenja koji ne poštuje redoslijed građenja u skladu s optimalnom logistikom sipkih gradiva koja je ujedno ekološki prihvatljiva te troškovno učinkovita? je li povećani trošak građenja vrijedan dnevno-političkih potreba vlasti koja provodi razmatrane infrastrukturne projekte? Elaboriranje logistike prirodnih sipkih gradiva prvodi se kroz određeni redoslijed aktivnosti čiji je cilj “optimalizacija” postupka iskopa. Onemogućava se nepotrebno zadiranje u prirodni okoliš izvan područja građenja otvaranjem nepotrebnih nalazišta nedostatnih gradiva.primjerice. U tom slučaju bi se na ovoj razini promišljanja utvrdila nalazišta kamenih i 26 . Osnovna početna podloga pri tom elaboriranju bili bi rezultati inženjersko-geoloških istraživčkih radova koji daju uvid u tehničko-tehnološku prihvatljivost tla ili stijenskih masiva na području građenja. transporta. Također daje uvid u potrebe možebitne dobave nedostanih gradiva izvan područja građenja. Proizlazi ujedno ekološki vid programiranja optimalne logistike sipkih gradiva.

Podloga je detaljna analiza prometne mreže planiranih gradilišnih puteva i postojećih prometnica radi utvrđivanja potreba gradnje novih. Metodologija ove razine bila bi kombinacija nekih oblika opracijskih istraživanja kroz rješavanje “transportnog problema” i heurističkog pristupa. prioritete u prometovanju po području (ili oko područja) građenja odnosno prioritete u izgradnji novih prometnica. Također bi se odredio položaj gradilišnih prometnica koje mogu biti privremene gradilišne prometnice ili nove prometnice trajnih prometnih obilježja. zbog određenosti rokova građenja. U slučaju hidroelektrana ovo “knjigovotstvo” zasniva se se pretežito na heurističkom pristupu. Slijedeća razina obuhvatila bi promišljanje transporta i odlaganja prirodnih sipkih gradiva unutar i oko područja građenja. ocjenu i procjenu mogućnost i opravdanosti korištenja navednih prometnica. morao bi također obuhvatiti promišljanje tehnologije zemljanih radova u smislu određenja vrste. Međutim. možebitno snimanje iz zraka i ostali oblici suvremene vizualizacije područja iskorištavanja i transporta zemljanih odnosno kamenih materijala. itd). Utvrdili bi se također u logističkom smislu optimalni položaji drobilana te njihov potrebni proizvodni program i učinak. “gdje?”. drobilane. Time bi se ujedno promišljalo korištenja postojećih prometnica za prijevoz gradiva. koji se odnosi na “balans” masa iskopa i nasipavanja u cestogradnji. kao prvo. njihovo povremeno premještanja kao i utvrđivanje njihovog proizvodnog programa po količini i vrsti. šljunčare. U taj balans potrebno je heurističkim pristupom uklopiti “potrošnju” gradiva za betonske i asfalterske radove. U ovom promišljanju postoje rizici točnosti utvrđivanja transportnih duljina po pojedinim vrstama zemljanih radova pa se time može utjecati na rizičnost procjene pripadnih troškova. Međutim. nasipavanja te osobito proizvodnje agregata za betone. Ovo razina obuhvatila bi također utvrđivanje prostora odnosno položaja i konstrukcije privremenih ili trajnih “deponija” sipkih gradiva. svodila na promišljanje potrebnih učinaka građenja. “po čemu?” i “kako?”. Metodologija promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva morala bi dati odgovore “kada?” se odvija u prostoru i vremenu ta logistika koja je prethodno utvrđena po pitanjima “što?”. Tu bi bila prisutno također promišljanje položaja odlagališta u skladu suvjetima uređenja prirodnog okoliša. Zatim sadrže značajan rizik procjene rastresitosti iskopanih materijala koji daje mjeru vjerojatnosti utvrđivanja balansa razmatranih gradiva. Stoga bi se ova razina promišljanja. Primjerice dio metodologije. Sastavni dio metodologije promišljanje transporta i odlaganje prirodnih sipkih gradova bio bi obilazak terena. Tada se podrazumjeva da izvoditelji odabiru transportne duljine s kojima ulaze u kalkulaciju troškova građenja. obuhvaćen je odgovarajućim suvremenim softverima simulacijskog projektiranja cesta pomoću kompjutera. kao drugo.zemljanih materijala (kamenolomi. Vrijeme građenja pretežito je iz nekog razloga unaprijed utvrđeno. Rezultat ovog promišljanja bilo bi utvrđivanje prijevoznih daljina. Rizici vjerodostojnosti navedenog “knjigovotstva” u oba slučaja sadrže u sebi. betonskih i asfalterskih radova po pojedinim dijelovima realizacije projekta. Kao drugo. glinokopi. Sama “matematika” ovog. Radi se o unikatnim projektima s isto takvim građevinskim radovima i građevinama. neke vrste. “koliko?”. kao prvo. rizike prethodne procjene podobnosti stijene kao gradiva. Tu postoji mogućnost optimalizacije u smislu odnosa troškova građenja prometnica i troškova prometovanja gradivima po tim prometnicama (dulje postojeće prometnice . transportne duljine se u troškovnicima zaokružuju na cjelovite duljine ili se ne uvode u opis troškovničkih stavki. kao prvo. Ovime bi se dalje utvrdilo. Dalje bi slijedila razina promišljanja logistike prirodnih sipkih gradiva vezano na vrijeme izvođenja radova. To znači ustvari utvrđivanje redoslijeda izvođenja zemljanih. utvrditi prioritete u redoslijedu izvebe ukupnih građevinskih radova obzirom na potrebe iskopa. Herustički bi pristup između ostalog obuhvatio. Na taj način bi se “transportni problem” (kao oblik “matematičke metodologije”) sveo na rješavanje minimalnih transportnih duljina po odabranim prometnicama. “knjigovotstva prirodnih sipkih gradiva” prilagođena je potrebama tog “knjigovotstva”. Kao treće. načina i duljine transporta materijala (primjerice je li prebacivanje iskopa bagerima i utovarivačima neposredno iz iskopa u nasip ili guranje dozerima iz iskopa u nasip ili utovar i transport vozilima). Heuristički pristupom moralo bi se. Osobito je uvjetovan rok što je mogućeg ranijeg početka korištenja objekata projekta10.kraće nove prometnice i također su rokovi dovršetka ponekad vezani uz dinamiku strateških ili “taktičkih” dnevno-političkih potreba vlasti koja realizira ove projekte 10 27 . Ovo promišljanje omogućilo bi također utvrđevanja prioriteta u redoslijedu izvebe zemljanih radova obzirom na potrebe nasipavanja i proizvodnje agregata za betone i asfaltbetone. morao bi obuhvatiti utvrđivanje područja proizvodnje kamene sitneži a što znači utvrđivanje položaja drobilana. navedeni rizici nisu troškovno usmjerini ukoliko su projektirane količine radova točno utvrđene po obujmu i prostoru pružanja.

izrađen prikazani balans kako bi se kvalitetni kameni materijali logistički u tehnoekonomskom i transportnom smislu optimalno iskoristili za nasipavanje. Prirodni materijal iz iskopa trase vrste “B” u količini od oko 282. primjenjiv za trajno nasipavanje. vijadukata. Međutim. završna razina također uvjetuje dijelom prethodne razine promišljanja prostora. vremena i načina provedbe zemljanih radova. Slika 3.000 m3 sraslo bio je predviđen. tunela. a na traženje investitora.000 m3.3. Ipak valja istaći činjenicu da se je radilo pretežito većim djelom o siltitima i glinovitim siltitima djelomice s proslojcima pješčenjaka koji su podložni bujanju i klizanju a što se je desilo prilikom izvođenja razamatrane dionice prilikom iskopa u matrijalima vrste “B” uslijed izvedbe radova u kišnom razdoblju (slika 3. Ovo promišljanje u načelu nije rizično u troškovnom smislu ali je značajno za utvrđivanje redoslijeda građenja pojedinih dijelova projekta Završna razina obuhvatila bi promišljanje organizacijske mogućnosti primjene odabrane tehnike i tehnologije zemljanih radova u skladu srazmatranom logistikom sipkih gradiva. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike. U metodološkom smislu za ovo promišljanje najprihvatljiviji su tehnološki. zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). dodaci za nasipe. u okviru tehnički uvjeta Hrvatskih cesta) odnosno onog prirodnog materijala koji je bez ograničenja uporabljiv za ugradnju u buduće nasipe tj. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. 28 . obilaznica Rijeke). logistički i vremenski planovi. itd) bila je bez tunela oko 559.3. sidrima. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. nelineranim i dinamičkim programiranjem. uređenja potoka. tehnologije i organizacije građenja. Stoga je od strane projektanta. nelineranim i dinamičkim programiranjem.1. nasipi zamjene) u projektiranoj količini od oko 585. izvedba nasipavanja na trasi (nasipi.000 m3 sraslo iskopa kategorije “A” (prema. pod određenim okolnostima (osobito pod povoljnim vremenskim uvjetima izvedbe radova). Primjerice. Ovisi također o traženoj vjerodostojnosti ili točnosti rezultata tih promišljanja. Prethodne razina promišljanja podloge su ove završne razine promišljanja tehnike. je li su mogući masovni ili na bilo koji način prostorno i vremenski ograničeni zemljani radovi. odgovor na pitanje koje se količine i vrste gradiva moraju transportirati u nekom razdoblju između mjesta njihove “proizvodnje” i njihove “potrošnje”. Ovo znači da se vremenski planovi rade po tehnološkim i logističkim aktivnostima kojima se tada mogu pridružiti vremenski planovi po troškvničkim stavkama.2).3. dionice Orehovica – Draga . prethodno navedenoj kategorizaciji.U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim.000 m3 ugrađeno.). zatim primjena matematičkih modela upravljanja zalihama itd). kao djelomice uporabljiv za ugradnju.) "Balans” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice za potrebe gradnje Državne ceste D8. osobito u pogledu moguće problematike organizacije gradnje razmatrane dionice.sl. prostora i vremena izvedbe onih radova koji ovise o toj logistici. Kao primjer projektanskog elaboriranja logistike sipkih gradiva ovdje se navodi (vidi tablicu 3. duljine oko 6 km. Međutim. koja je pripadala Riječkom cestovnom prometnom čvorištu (tzv.2: Obrušavanja neoneprijeporanog i (mrežama. Rezultat promišljanja “dinamike” logistike sipkih gradiva bio bi intenzitet proizvodnje i transporta pojedinih vrsta gradiva tj. zidova. Primjena jedne od navednih metodologije ovisi prvenstveno o prije opisanim razinama promišljanja razmatrane logistike.Sveti Kuzam/Bakar na dijelu trase ispod Svetog Kuzma prema Dragi koji prolazi područje terena u siltitima i glinovitim siltitima s proslojcima pješčenjaka 11 U metodološkom smislu elaboriranje logistike kamenih gradiva moguće je na nekoliko načina: putem metoda operacijskih istraživanja (primjerice metode rješavanje transportnih problema linearnim. mlaznim betonom) oneprijeporanog pokosa iskopa dionice Orehovica – Draga . od toga je procjenjeno ukupno oko 238. Stoga je promišljanje logistike sipkih gradiva iterativni postupak11 čiji je cilj navedena tehno-ekonomska optimalizacija “odnosa” količina. Projektirani količina širokog iskopa na trasi i u okviru objekta na trasi (odvodnje ili oborinske kanalizacije. zatim simulacijom putem računala kao i heurističkim pristupom. Tu je bila razmjerno značajna.Sveti Kuzam/Bakar. mostova.

960 sa iskopom na trasi 293.640 (4.757 237.957 (16.096 rampe čvorišta prevoz do 4.100 29 .583 236.851 (103.potrebe nasipavanja i mogućnosti iskopa 585.583 236.116 23.261 trasa 2+360 – 2+558 prevoz do 1.186 (Podmarči – Draga) objekti prevoz do 500 m 470 381 ukupno 5.013 12.968 3.95) transportnom ili iz tunela … ugrađeno sraslo … duljinom … Orehovica čvorište i trasa guranje do 150 m 3.607 iskop sraslo trasa 2+862 – 2+945 prevoz do 3.Tablica 3.523) Tuneli trasa 3+306 – 3+136 i 3+294 – 5+360 guranje do 150 m Tuneli trasa 2.575 3+136 trasa 4+190 – 5+360 prevoz do 2.314 trasa 5+655 – 6+355 20.5 km 2.5 km Vežica objekti 16.892 Sveti Kuzam Tuneli trasa trasa 3+800 – 4+190 prevoz do 1 km 3+036 – 29.3*0.951 25.871 Sveti Kuzam ukupno 92.333 1.966 rampe čvorišta guranje 150 m Draga čvorište 2.5 km 3.149 40.5 km 43.860 i iskopom tj. dopremom izvan trase 291.874 (274.079 Sveti Kuzam 291.392) Vežica Vežica (1+053 .957 Sveti Kuzam prevoz do 500 m 5.401 13.017 37.656 ukupno 20.323 35.1.5 km 31.3.1+640) trasa guranje do 150 m 5.100 1 do 11 km ? ukupno 338.5 km Sveti Kuzam 50.018 (74.923 m3 spojna cesta D404 / E1 prevoz do 7.281 tunel “Draga” trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 4 km 12.889 trasa 3+294 – 3+800 prevoz do 500 m 16.170 4. "Balansa” masa iskopa kategorije “A” i njegova nasipavanja po čitovoj trasi dionice Nasipavanje (nasip sa zamjenom materijala) … … iz iskopa kamenog materijala iskopne kategorije “A” na gradilištu … u količini … u količini … s prosječnom … s gradilišta (stacionaža glavne trase) … m3 = = ↓m3 (*1.508) guranje do 150 m Sveti Kuzam 11.213 Orehovica 0+000 do 1+053 6.600 2.277 rampe čvorišta prevoz do 1.340 473.217 9.966 2.812 2.915 ukupno 127.970) Cjelokupna trasa .567) Draga trasa 1+640 – 2+360 guranje do 150 m Draga trasa 46.294 5.401 45.5 km Vežica objekti 6.

razne (osobito inženjersko-geloške) istraživačke radove. Stoga se građevinski projekt može promišljati kroz izgradnju (dakle zajdno pripremu gradnje i samo građenje) i korištenje izgrađenog (slika 4. Realizacija završava primo-predajom dovršene građevine. Razdoblje definiranja. Slika 4. Prvi dio pripreme zemljanih radova započinje posredno nakon donošenja ključne investicijske odluke o građenju i to kroz inženjersko-geloške istraživačke radove odnosno kroz izradu geotehničkih. Ova podjela promišlja projekt izgradnje kroz osnovne djelatnosti graditeljstva kao struke gdje se građenje razlikuje od održavanja građevina.1: Model investicijskog projekta izgradnje neke infrastrukture Razdoblje koncipiranja u okviru pripreme projekta neke izgradnje obuhvaća. Time započinje razdoblje realizacije projekta ili neposrednog građenja.1. čime započinje njezino korištenje.1. Realizacija projekta obuhvaća pripremu neposrednog građenja ili građevinske pripremne radove i samo građenje kroz izvedbu građevinskih radova. Pripremni radovi pri građenju Građenje je sastavni dio investicijskog projekta neke izgradnje koji općenito obuhvaća razdoblja njegova koncipiranja.). definiranja i realizacije (gdje pripada samo građenje) te razdoblje eksploatacije objekata toga projekta. Slijede radovi održavanja te možebitne rekonstrukcije ili nadogradnje građevine u slučaju prenamjene njezina korištenja. odnosno dobivanjem uporabne dozvole. nakon nuđenja. Ovo drugo razdoblje obuhvaća. Priprema zemljanih radova odvija se u načelu kroz dva dijela. završava odlukom o izboru izvoditelja te ugovaranjem izvedbe i uvođenjem izvoditelja u posao.1. zatim projektiranje odnosno izradu tehničke dokumentacije te postupke oko dobivanja zakonom propisanih suglasnosti i dozvola za građenje.1. hidroloških i hidro- 30 . predinvesticijske studije izvodljivosti koje omogućavaju donošenje investicijske odluke o realizaciji projekta koja odluka je ujedno početak razdoblja definiranja projekta. Priprema zemljanih radova 4. uz provedbu financijskog inženjeringa. uz ostalo. Građevinske projekte moglo bi se također podijeliti na razdoblja njihove pripreme (koje obuhvaća koncipiranje i definiranje projekta). neposredna građenja (realizacija objekata projekta) te održavanja građevina u razdoblju njihova korištenja (eksploatacija objekta projekta).4.

a ponekad zasebno građenje. Prethodno navedeno bili bi opći (generalni) pripremni radovi kod pripreme ukupnih građevinskih radova koji u sebi uključuju također zemljane radove. One su također jedini prostor u kojem se odvija svako građenje osim nadogradnje i rekonstrukcije postojećih građevina. U razdoblju izrade projektne dokumentacije bilo bi poželjno programirati. kao jedna od osobitosti pripremnih radova prije početka zemljanih radove u tlu ili stijeni. 12 u praksi se u tome smislu uobičajeno kaže “da su radovi dobro ili loše organizirani” 31 .1. Ovi radovi obuhvaćaju organizaciju postave i izvedbe. Nadalje obuhvaćaju izvedbu raznih uređaja i instalacija koje je potrebno ustrojiti (“organizirati”) da bi se glavni građevinski radovi mogli odvijati razmjerno brzo i organizacijski učinkovito12. vremenskom i troškovnom smislu optimalno iskoristili i raspodjelili. U pripremne radove pripada također gradnja privremenih stambenih naselja za građevinske radnike i djelatnike ukoliko se radi o potrebi njihova smještaja na nekom većem ili složenom gradilištu udaljenom od ostalih stalnih naselja ili od središnjice izvoditelja radova. Čišćenje područja građenja i gradilišta “Čišćenje” terena područja građenja. Stoga je potrebno u razdoblju projektantske pripreme građenja učiniti sve predradnje kako bi se stijena (kao predmet rada i područje građenja) te (iz stijene proizašli) kamen (kao gradivo) međusobno “optimalno” u tehnološkom. logističkom i tehno-ekonomskom pogledu uskladili odnosno u prostornom. zatim kroz izvedbu geotehničkih konstrukcija te zaštitu (osiguranje) zemljanih radova i izvedenih građevina. zatim proizvodnih pogona i skladišta te privremenih gradilišnih parkirališta i pristupnih prometnica. Kamen odnosno kamena sitnež osnovni je građevinski materijal ili gradivo za nasipavanje tj. Stijenski masivi (u širem smislu) su zbog toga osnovni “predmet rada” pri građenju odnosno zemljnim radovima. zaloge itd) ili “agregat” za betone. Ova “istraživačka” priprema proteže se također kroz razdoblje definiranja projekta odnosno izradu projektne dokumentacije kao oblik projektantska pripreme zemljanih radova. podloge.2: U suvremenom graditeljstvu koriste se pretežito samo kontejneri kao privremni objekti gradilišne uprave i nadzora radova te kao sanitrani čvorovi i prostori odmora te presvlačenja radnika Svojevrsni posebni pripremni radovi za potrebe izvedbe zemljanih radova bili bi čišćenje terena područja građenja (kada se provodi prije zemljanih radova) te iskolčenje zemljanih radova i građevina uz napomenu da određeno iskolčenje granica područja građenja ili zemljanih radova slijedi prije čišćenja terena. organizacijskog i tehnološkog pristupa zemljanim radovima kao početnim radovima ukupnog građenja. prethodno opisanu. logistiku sipkih gradiva a unutar nje osobito logistiku kamenih gradiva. Drugi dio pripreme zemljanih radova započinje nakon uvođenja izvoditelja u posao u okviru ukupne pripreme neposrednog građenja koja između ostalog obuhvaća građevinske pripremne radove. za izvedbu raznih nasutih konstrukcija (drenažni i filterski slojevi. obuhvaća dve vrste prethodna uređenja terena prije samog građenja te njihovu moguću kombinaciju. sanitarnih i sličnih objekata (slika 4.2).meteoroloških podloga. svih privremenih gradilišnih upravnih.2.1. 4. Ove podloge omogućavaju promišljanje osnovnih načela projektantskog (“dizajnerskog”). temeljenja. Projektna dokumentacija utvrđuju zemljane radove kroz radove iskopa. Slika 4. nasipavanja.

kod rušenja armirano-betonskih. . Ručno čišćenje terena (uz uporabu ručnog alata) pretežito se primjeuje kod siječenja šiblja i stabala svih mjera (kada se ova kasnije žele iskoristiti za ogrijev).2.2.uklanjanje i premještanje postojećih nepotrebnih komunalnih instalacija (zračni i podzemni vodovi. Slika 4. granja. rezanjem stabla i debelih grana na duljine pogodne za prijevoz. kod odnošenja šiblja i granja. trupaca i panjeva izvan područja zemljanih radova (slika 4. elektrovodovi. telefonvodi. između ostalog i njegovim recikliranjam.vađenje ili demontiranje prometnih znakova. uklanjanje suhozidova. djelomično kod uklanjanja i premještanja raznih rodova. kod rezanja stabala i granja (iz istih razloga kao prije).2. kod demontaže metalnih konstrukcija itd. šiblja i panjeva (slika 4. kod premještanja raznih vodova. vodovodi. naftovodi.rušenje poostojećih količkih konstrukcija i postojećih propusta. Slika 4. o planiranom razdoblju čišćenja te mogućnostima i namjerama daljnjeg korištenja čišćenjem dobivenog otpadnog materijala. rušenje starih i dotrajalih zgrada i drugih nepotrebnih građevina.2: Strojno čišćenje iskopa od korijenja osobitom bagerskom zahvatom lopatom (sličica lijevo) i strojno razaranje konstrukcija posebnim hidraličnim kliještima na karaku bagera (sličica desno) 32 .rušenje ili premještanje ograda. plinovodi. kod rušenja zidova kada se želi sačuvati opeka za sljedeće zidanje.1: Čišćenje terena od raslinja i strojno uklanjanje stabala Uređenje ili “čišćenje” prethodno (tj.2 lijevo). iskopom korijenja i panjeva posječenih stabala te transportom šiblja. kod rušenja i premještanja kamenih ograda. a što ovisi o stanju postojećih objekata.- Uređenje prirodnog ili (prethodno korištenog) poljoprivrednog terena obuhvaća – uklanjanje raslinja siječenjem šiblja i stabala svih mjera. čeličnih i drugih građevnih konstrukcija (slika 4. uklanjanje rubnjaka. . Strojno čišćenje terena primjenjuje se kod rušenja stabala.. Čišćenje terena često obuhvaća razmjerno složene pripremne radove u organizacijskom i tehnološkom smislu.2. toplovodi. strojno ili uz prethodno rušenje nekih građevinskih konstrukcija miniranjem. odsijecanjem granja. reklamnih ploča i ostale opreme. zatim kod iskopa korjenja.uklanjanje tj. cjevovodi odvodnje i sl). kod vađenja ili demontiranja prometnih znakova. gromača i sličnih gomila kamenja (osobito u hrvatskim kraškim terenima).2.1). reklamnih ploča i sl. . .2 desno). postojećeg) urbaniziranog područja obuhvaća . Čišćenje terena može se izvoditi ručno uz uporabu alata.

Stoga je općenito građevni otpad materijal koji u većini slučajeva ne podliježe biološkoj razgradnji a fizikalna ili kemijska razgradnja je ustvari beskonačno dugotrajna13.3: Rušenje građevina miniranjem (izvor: http://www. kao pripomoć minerskim radovima. teratogenosti i ekotoksičnosti a također ne otpušta otrovne plinove kemijskom reakcijom ili biološkim razrjeđivnjem. Traži pažljivo planiranje i provedbu ovih po sigurnost okoliša opasnih radova. Navedeno ne znači da se u takvom otpadu ne bi mogle pojaviti opasne tvari primjerice uslijed rušenje građevina gdje su se proizvodile. štetnosti. za ponovu ugrdbu neuporabljivi.com). osobito starijih građevina i zdanja.3). stradala je prilikom rušenja izminirane građevine. Eksplozivom odnosno miniranjem također se izvodi iskop i razbijanje velikih panjeva. bilo piljenjem itd. obilježja eksplozivnosti. Stoga suvremeno građevinarstvo kao djelatnost osim građenja obuhvaća i rušenje građevina te zbrinjavanje rušenjem nastalog građevnog otpada osobito njegovim recikliranjem. ciglu. otpad asfaltno-betonskih zastora i sličnih asfaltnih materijala odnosno asfaltni lom. infektivnosti. bilo rezanjem.Rušenje objekata eksplozovom (miniranje) pri čišćenju. Čišćenje terena miniranjem složena je tehnologija uporabe eksploziva i posebnih strojeva za rušenje građevinskih konstrukcija mehanačkim razaranjem (strojno bušenje rupa. Ruševine i materijali nastali rušenjem glavni su izvori građevnog otpada kao značajnog resursa i područja djelovanja suvremenog građevinarstva općenito jer se najčešće provodi prerada i ponova uporaba takvog otpada kao sekundarnog gradiva..2. zemljanih materijala. Kao takav pretežito sadrži iskope različitih mješanih. blokove.demolitionx. skladištile ili koristile takve opasne tvari. Slika 4. koji u većem dijelu sadrži drvo. strojno sječenje armature nakon miniranja. Na slici se vidi moguća opasnost minerskih radova po okolinu. odnosno razni miješani otpadni materijal od rušenja. strojni utovar izminiranog materijala). bilo vibracijama. izdvojeni otpad ruševina betonskih i armirano-betonskih konstrukcija. mehaničko razbijanje dijelova konstrukcije koje nisu razoreni eksplozivom bilo udarom. Neoprezno postavljena dizalica. Razmatrani građevni otpad u načelu ne spada u opasni otpad jer pretežito ne sadrži tvari koje imaju. Postoji također mala vjerojatnost zapaljivosti “drvene” sastavnice građevnog otpada jer je ona pretežito prethodno (kao krupna) osobito razložena ili je vlažna ili je zasićena nekim inertnim građevinskim materijalima. odnosno izdvojeni betonski lom. Strojno rušenje građevina i građevinskih konstrukcija prilikom čišćenja ili uređenja terena za buduće novo građenje sastavni je dio ukupne logistike zbrinjavanja građevnog otpada. primjerice. mutagenosti. toksičnosti. manje betonske elemente.2. žbuku. nagrizanja. 13 inače bi se građevine brzo rušile same po sebi a ipak mnoge još i danas traju od početaka prapovijesnih civilizacija 33 . građevinsku šutu. kancerogenosti. itd. Međutim. crijep. uređenju i prepremi terena za zemljane radove primjenjuje se pri uklanjanju armirano-betonskih konstrukcija visoke čvrstoće kada se materijal sa kojim su ovi objekati izvedeni ne želi dalje koristiti (slika 4. samo rušenje takvih objekata traži njihovu prethodnu obvezatnu dekontaminaciju ili neki drugi oblik njihova kemijskog odnosno biloškog čišćenja. reaktivnosti.

cigle. primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (izdvajač željeza iznad transportne trake desno). Izlazni “proizvodi” opisane tehnologije i pripadne strojno-tehnološke opreme bili bi nečisti miješani otpad (sitni zemljani materijal) ili nečisti miješani mineralni otpad (miješana sitna mineralna šuta). kao kombinacija. Sekundarni dio postupka i postrojenja obuhvatio bi prihvat krupno drobljenog materijala te njegovo sekundarno drobljenje (predrobljavanje).2. Tercijarni dio obuhvatio bi prihvat predrobljenog otpada te njegovo sijanje. Opisana osnovna koncepcija tehnike i tehnologije recikliranja građevnog otpada “in situ” može imati neke inačice u smislu konstrukcije postrojenja odnosno najćešće su sekundarni i tercijarni dio objedinjeni u jednu strojno-tehnološku cjelinu.2. primarno ili početno (krupno) drobljenje te izdvajanje željeza (slika 4.). te miješani otpad od navedenih materijala pomješan sa zemljom iz iskopa i ruševina. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada. željezo i slični metali te klasificirana mineralna sitnež (primjerice 0-4 mm. za izradu plinodrenažnih slojeva kod odlagališta komunalnog otpada. 4-8 mm i 8-16 mm. Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio postrojenja obuhvaća prihvat građevnog otpada. Tehnološki postupak početne prerade ili recikliranje (oporabe) neopasnog građevnog otpada “in situ” provodi se strojno rešetanjem. 34 . drobljenjem i sijanjem.4). Drugi je način odvoz ruševina i njihovo potpuno recikliranje “in plant” odnosno u stalnim postrojenjima za zbrinjavanje i recikliranje građevnog otpada te proizvodnju gradiva i prerađevina iz toga otpada. Građevni otpad može se zbrinjavati u organizacijskom i tehnološkom smislu na dva osnovna načina te njihovom kombinacijom. Jedan je način potpuno recikliranje građevnog otpada “in situ” tj. 16-32 mm). crijepa i sl. Također je na taj način moguća ponova ugradnja ili neki drugi oblik ponovog korištenja recikliranih materijala kao gradiva. na licu mjesta njegova nastanka prilikom uređenja ili čišćenja terena. drobljeni miješani krupni mineralni otpad (primjerice 0-150 mm najviše 200 mm nakon primarnog drobljenja ili 0-64 mm nakon predrobljavanja). keramike.4: Primarni dio tehnološkog postupka i pripadni dio samohodnog postrojenja na gusjenicama: prihvat građevnog otpada. Zbog toga su (pretežito pokretna ili samohodna) postrojenja za početnu obradu građevnog otpada “in situ” najčešće koncipirana na načelu dvostrukog drobljenja (primarno drobljenje i sekundarno predrobljavanje ili mljevenje) uz izvlačenja betonskog željeza elektromagnetskim putem te sijanje drobljenog otpada. uz prethodno strojno izdvajanje krupnih komada pretežito “nemineralnog” porijekla (veći komadi metala. za izvedbu nasipa i zidova za zaštitu od buke na autocestama itd. rešetanje radi izdvajanja nekvalitetnog zemljanog ili sitnijeg dijela građevnog otpada (transportna traka i gomila lijevo) . Moguća je.čisti otpad pojedinih vrsta građevnih materijala kao npr. Ovi materijali mogu se ponovo koristiti za nasipavanja. Slika 4. za izradu posebne betonske galanterije. drva i sl. početna obrada otpada “in situ” (primarni dio niže opisanog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) te nakon njegova prijevoza završno recikliranje “in plant” (sekundarni i tercijarni dio niže opisnog tehnološkog postupka recikliranja građevnog otpada) .

Geodetske radove pri projektiranju i iskolčenju objašnjava se ovdje ukratko i pojednostavljeno na primjeru neke ceste. oneprijeporanje s dva kolčića u presjeku profila i dužinom ˝b˝ do oneprijeporane točke osi. terensko iskolčenje zemljanih radova i građevina sa svim potrebnim podacima (crteži. prilikom njegova uvođenja u posao. i sl izvan građenja na koje se vežu iskolčenja građenja. a koje obuvaća postavu dopunskog iskolčenja izvan područja građenja. ovisno o morfologiji terena i položaju stalnih točaka (poligonski vlak.1 prikazano je nekoliko slučajeva osiguranja iskolčene osi ceste: oneprijeporanje polarnom vezom na poligonsku točku i dužinom ˝a˝ do oneprijeporane točke osi. područja određenih prostora i površina iskopa i nasipavanja) nakon provedbe ćišćenja terena obuhvaća geodetska mjerenja odnosno slijedeće aktivnosti: prenošenje podataka o mjerama odnosno položaju radova ili građevina iz projekte dokumentacije na teren građenja i obrnuto. radni ili operativni poligon itd).4.3. Geodetsko oneprijeporanje iskolčenja osi ceste izvodi na više načina. visinskih točka.2) i možebitna potreba izvedbe zasjeka radi boljeg temeljenja nasipa na sraslo tlo. Izmjera zemljanih radova i građevina Iskolčenje zemljanih radova odnosno građevina (primjerice trase prometnice.1: Iskolčenje osi ceste Označavanje poprečnih presjeka na terenu obavlja se prenošenjem podataka karakterističnih poprečnih presjeka iz projektne dokumentacije. predaja radova ukupnog iskolčenja te konačne izmjere izvedenih radova i građevina naručitelju (investitoru) radova odnosno građenja. 35 . Na taj se način može točno odrediti širina skidanja humusa (slika 4. Izvoditelj je dužan preuzeto iskolčenje tako osigurati da ga je moguće u svakom trenutku lako obnoviti. Na slici 4. Na temelju proračunima dobivenih geodetskih elemenata za iskolčenje trase os ceste obilježava se na terenu. Naručitelj radova predaje zapisnički izvoditelju radova. Izvoditelj je dužan za vrijeme izvedbe zemljanih radova nadzirati iskolčenje i provoditi oneprijeporanje svih točaka. “profiliranje” (iskolčenje na terenu oblika poprečnog presjeka iskopa ili nasipavanja). Slika 4. Izvoditelj mora voditi zapisnike i skice osiguranja odnosno izradu nacrta osiguranja iskolčenja. tabele i slično).3.3. obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka osobito za vrijeme izvedbe prostorno i vremenski promjenjljivih zemljanih radova . oneprijeporanje polarnom vezom na kolčić susjednog profila i dužinom ˝c˝ do oneprijeporane točke osi. profila. skice. repera i poligonskih točaka. oneprijeporanje iskolčenih osi i geodetskih točaka radi njihova očuvanja od uništenja uslijed izvedbe osobito zemljanih radova.3. poligonskih točkaka i repere te ih predati naručitelju. Izvoditelj je dužan na temelju podataka glavnog iskolčenja provediti ostalo iskolčenje dijelova zemljanih radova ili građevina. kao i iskolčenje ostalih geodetskih poligonskih točaka. Po završetku zemljanih radova izvoditelj je dužan obnoviti sva potrebna konačna iskolčenja građevina.

Ukoliko oznake moraju potrajati dulje vrijeme.b). oneprijeporanje i dr.3: Označavanje iskolčenja porečnog presjeka ceste u zasjeku Označavanje točaka na terenu (točke osi ceste.3.4.3.3.4: Označavanje točaka iskolčenja na terenu 36 .3. Slika 4.) obavlja se na različite načine ovisno o traženoj trajnosti oznaka. a 3 do 5 m za razne vrste zidova.4. Na kamenitom tlu označavanje se vrši pomoću rupice u kamenu koja je središte obojene kružnice promjera oko 10 cm (slika 4.3. Učestalost označavanja pokosnim letvama ovisi o morfologiji terena i obilježjima trase ceste (vodoravne i uspravne krivine) a kreće se od 5 do 40 m za usjeke i nasipe. Uz oznaku svaka točka mora biti osobito obilježena stacionažom ili rednim brojem ispisanim na zabijenoj daščici ili stijeni.4. Slika 4.3. vrsti terena itd. U slučaju kada se očekuje gradnja ceste u kraćem vremenskom razdoblju oznake mogu biti drveni kolci ili kolčići (vidi sliku 4.2: Početno iskolčenje područja građenja ceste Na slici 4. u zemljanom se materijalu ukopaju i učvrste betonski stupići (sl.Slika 4.3 prikazano je označavanje poprečnog presjeka ceste u zasjeku s oblikovanim okvirima od pokosnih letava (pokosnici) koji određuju i osiguravaju rubove (pokose) površina iskopa i nasipa.a).3.c). točke radnog ili operativnog poligona.4.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->