V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“. Zagreb. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka. Diderot i M. f). naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. zatim lekturu teksta. Bolnička cesta 32 TEL. na današnji dan. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. virtualna konferencija. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. Evidence-Based Nursing. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5]. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. rođen 1596.385-1-34 83 662 E-mail. stoljeća [3]. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. (-ae. des arts et des lettres koju su objavili M. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. Mišljenja filozofa i znanstvenika. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci.hr . dokaz se definira kao: (1) osnova. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . u najvećoj. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. 11. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication. znak. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18.vicic-hudorovic@skole. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati.385-1-34 83 662 FAX. Međutim. D’Alambert u drugoj polovini 18. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče.. dokaz. koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti.www. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”. U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. virtual conference. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius. American Journal of Nursing. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. i to za vrijeme Rimskog Carstva. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid.hr. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. Nasuprot tomu. grčki matematičar iz Aleksandrije. godine [1]. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa.hums. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi. (3) zakon. (2) nešto što se čini očito. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6]. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. Očito.visnja. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. stoljeća). godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu. studenoga 2011. „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. Primjerice. a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. Ovaj tzv. Naime. (4) jasno vidljivi. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti. sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima. Štoviše. naslova Dictionnaire de Moreri [4].Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“.

Međutim. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava.hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova.doi. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima.hums. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu.hums. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. i to u jedinstvenom elektronskom formatu.hums.6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara.tekst prihvatiti bez izmjena. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno.dodatno mišljenje trećeg recenzenta. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. objavljenih tekstova i njihovih autora. zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike. to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta. glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna. drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). elektronskim komentarima čitatelja. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar. iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. otprilike 90 dana. Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih . Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl. Scenarij (a). mjerilo je kvalitete časopisa.) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www. a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ. naime. ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ). Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. Prednost recenzije čitateljstva. iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. tekst se višestruko revidira. Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija. Priključite se on-line izdavaštvu na www. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući. mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. autor članka. jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu. ocjena može biti subjektivna. pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno. ključne riječi itd. čitateljski review.hr). sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke.org). Scenarij (c). Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku. Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA). ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku).kritičkih tekstova. kao i originalni tekst. te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže. Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. virtualna se konferencija zatvara. Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti. mišljenja su pretjerano negativna. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava. i glavni urednik teško ga može objektivizirati. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa. Impact factor (čimbenik utjecaja). Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. Kao krajnji rezultat peer review sustava. pr vi recenzent ocjenjuje . Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje . Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu. Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ.

Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. 12. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. Rouen: Besogne. Improved feedback from an interactive publication. 13]. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka. 1718. Random House dictionary of the English language. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. Objavljena verzija elektronskog komentara. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. i trajno je dostupan. Evidence-based medicine. Naime. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. Kada elektronski komentar dobije DOI. Geneva: Pellet. Von Segesser LK.org: the most frequent downloads. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet. Jutley RS. Shepherd DET.312:71–72 Kerridge RK. 1698. New York: Random House. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara. Leipzig: Brockhaus. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. Von Segesser LK. 2003.268:2420–2425 Random House. Traduit par l’abbé Picot. www. a uporabom ovak va postupka. Saul WP. 1996. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. des arts et des lettres. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005. 1996. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. icvts. Les principes de la philosophie. 2003. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. Moreri L. Le grand dictionnaire historique. Naime. Diderot M. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. Haynes RB. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. J Am Med Assoc. New edition. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije.179:313–315 Dunning J. Iz navedenih razloga. Potrebno je samo posjetiti www. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] . The medical emergency team. 1992. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. D’Alambert M. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. Br Med J. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002. Von Segesser LK.hr. Backett DL.hums. New edition. A new approach to teaching the practice of medicine. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Gray JAM. 2:3–5. Med J Aust. 11. 20th ed. evidence based medicine and ethics. Die Enzyklopädie. 1:61–62. 4:1–2.2:405–409 Glennie S. Paris: Coignard. Richardson WS. Descartes R. 1777. Prendergast B. Brockhaus. 1983. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ. 3:1–2. Rosenberg WMC. Mackway-Jones K. New edition. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group. the unabridged edition. Interact Cardiovasc Thorac Surg. u svom izvornom obliku.

ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika. 385-1-4560 937 FAX. pogotovo biomedicine. ponajprije nastavnim aktivnostima. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim. Bijenička cesta 54 TEL. koja još čeka konačno priključenje EU.. 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991. godine. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. zarkovic@irb. Kao profesionalni istraživač.1995. 385-1-4561 010 E-mail. nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. Osobito je vrijedno . 6539 6576 11034 41139 27216 2001. članici EU/EEZ-a od 1973.hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege. Međutim. . kako cijele zemlje. tako i svoje struke.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1). godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. pa tako i biomedicinske znanosti. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka. Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. TABLICA 1. Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres. Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina. Zagreb. analiza provedena 1. hvaleći sami sebe.webofknowledge. Zagreb. pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja. 9445 10086 11565 52111 34168 2006. 4610 2576 4697 27410 19472 1996. Međutim.2005. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. Međutim.2000.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. kao i u Hr vatskoj. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja.2010. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj. ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća. Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. s navođenjem hr vatske adrese. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti. Tako frustrirani. godine. prosinca 2011. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011.

ne nužno i profesionalnog znanstvenika. promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. uz stanovit pad broja publikacija. Međutim. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu.. razvoju naše znanosti. Zaprešić. Jedna je od mogućnosti. Morović V. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. . Za razdoblje 2006. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011. ratno razdoblje. 7446 857 621 521 9445 2006. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku. Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu. Zbog toga je u 2010. koji su u odnosu na početno. na dobrobit svih. TABLICA 3.com) Žarković N. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. 2011: 69-80. LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. pogotovo u Zagrebu. Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina. kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1.. pogotovo u području biomedicine. Skledar N. dakako. RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z. danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih.. a tek od ove godine i u drugim gradovima. Da su svi ostali bili tako uspješni. Kao što je vidljivo iz tablice 3.1995.2005. Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek.. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo. godine to bi značilo oko 59. a ne kao slovenski i slovački.2000. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. 4108 235 159 108 4610 1996. raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. Vojnović S. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%..2011. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina.2010. 5482 456 350 251 6539 2001. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3). i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu.-2010. ur. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima.) VŠPU. Jurina M. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. i 2011. i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal). i Žarković N. 13286 1914 1528 1393 18121 * .procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1.12..Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije. Kako bilo.2011.121! Naposljetku.12. pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima. ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize. svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku. Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti.500 radova umjesto 18.webofknowledge. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%).

na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. do 2011.385-1-34 83 662 E-mail. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”. smjer Management u zdravstvu. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Dubravka Matijašić Bodalec. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. na Klinici za pedijatriju. na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. innovation and vitality. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. Od 2001. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. 2007. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći. 2008.vicic-hudorovic@skole. u lipnju 2004. u organizaciji HUMS-a. godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. objavila je mnoge stručne radove. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX]. kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti. godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”.visnja. veljače 1995. aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a. do 2011. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“. vođenje.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. Zagreb. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu. 2006. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. dijalize i transplantacije HUMS-a. upravljanje». Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . do 2003. Klaićeva.385-1-34 83 662 FAX. godine. godine. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. Bolnička cesta 32 TEL. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga. glavni urednik. aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. u svibnju 2006. u organizaciji HUMS-a. 2005. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. Editor-in-Chief.

Traduit par l’abbé Picot. Le grand dictionnaire historique. Descartes R. Random House dictionary of the English language. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. New edition. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. sada već davne 1995. Moreri L.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. Brockhaus. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH]. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. Paris: Coignard. Tijekom 2008. Rouen: Besogne. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja. 1996. 1718. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. TABLICA 1. Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva. Geneva: Pellet. Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. 20th ed. . Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. 1983. Die Enzyklopädie. New edition. Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. Diderot M. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. the unabridged edition. 1777. Leipzig: Brockhaus. New edition. des arts et des lettres. D’Alambert M. Les principes de la philosophie. 1698. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. godine. New York: Random House. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva.

Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Nizale su se mnogobrojne inicijative. ali katkad su i pobjeđivale. sestrinstvo. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. 10000 Zagreb. obećanja. i za bolesnike i sestrinstvo. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule. 10 0000 Zagreb. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. ali i teška poniranja i razočaranja. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva. u doba Domovinskog rata. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo.stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij. ali ipak s osmijehom. Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“.385-1-23 88 888 E-mail. Zagreb. volju.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. našle su put i ostvarile svoj cilj. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone. Kišpatićeva 12 TEL. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. pokušaji. Početkom 1990-ih godina. a sudjelujući u radu s drugima. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation. znanje. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske. novi izazovi Keywords: University studies. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. i istodobnom borbom s Minotaurom. Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva.brimac@kbc-zagreb. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju.hr Danas. nursing profession. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- . S neograničenim povjerenjem u osobne snage. no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi. i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti. Katkad su bile pobijeđene.

. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja. ako imaju volju da završe studij. Početkom 2000. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. području na kojem Komora djeluje. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice. psihologija. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. a proces je počeo javnim istupima. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. članstvu i članarini. zastupa interese medicinskih sestara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. ostvarivanju javnog rada Komore. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. od članarine. odgovornog i nadasve teškog posla. Statutom i drugim općim aktima Komore. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. unutarnjem ustroju. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. dekana i sl. daje. trajanju mandata te odgovornosti članova. ali i iz ostalih dijelova svijeta. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. uvjetima i načinu izbora i opoziva. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. utvrđuje potrebu. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. načinu odlučivanja. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. pravima. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara. Te 2003. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. Komora promiče. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. srpnja 2003. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. načinu stje-canja imovine. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. Počela je izrada prijedloga. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS]. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. godine. ovlastima. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. tijelima Komore. njihovu sastavu.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana. obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. U provođenju nadzora iz stavka 1. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. brine se za druge interese svojih članova. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima.

Jadranke Mustajbegović. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. prostorni. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. Naime. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). izgubili smo i dio članstva. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu. Međunarodnog vijeća sestara. CINAHIL. Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. U mraku čovjek postaje prestrašen. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Spomenute dvije prekrasne žene. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . i to dvije godine. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. Tijekom 2008. Prof. entuzijazam. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. Vesna Jureša slijede i pro- . Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. hums. a stvarnost prilično okrutna. Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. Dr. zvijezde i nebo su visoko. osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. koja je uložila sve svoje znanje. Tijekom 2005. Kings Collegea iz Velike Britanije.). godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas. dr. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva.na aktivnom linku www. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“. gđa Dragica Šimunec. ne vidi smjer. Davor Miličić. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. Predsjednica HKMS-a. i prodekanica za nove studije prof. izlaz.problem na koji nismo računali u početku. komunikologije. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju. siva. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. prof. ne vidi se put. moralnu i znanstvenu potporu prof. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. Mišljenja smo. povijesti i sl. Poslije 2008. kadrovski). gđa Nada Čikeš. dr. te se HUMS. dr. Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. Tijekom 2004. svaka na svoj način. osnažen pozitivnim događajima. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. pridonijele su današnjoj stvarnosti. ali i vremena. ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“. teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. American Organisation of Nurse Executive [AONE]. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. osnovati povjerenstva. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. Scopus itd. katkad smo na odmorištu čekali. sociologije. prezentacija . osnovati nova. i drugih. Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo.hr).

Je li moje mišljenje ispravno. prof.www. Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva. Čikeš i prof. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. Mustajbegović. Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH. činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. Radivoje Radić.ch).nn. Tijekom 2010. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici. htijenju. Narodne novine (2003). koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao. Put od ideje do realizacije bio je dug.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof. Njima bi se zasigurno ponosio prof. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi. sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti. ali i promišljajući unutar HUMS-a. Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka.naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav.sveučilišnoga studija sestrinstva. dr. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. 121: www. Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja . HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše . kao i ostalih sestrinskih institucija. Nadalje.hr. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost. .icn. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. dr. godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku. radu. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku. piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva.

Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR). U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka. farmakokinetiku i metabolizam. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. i opis preporuka za daljnja istraživanja. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU). opis doziranja i uporabe lijeka. karcinom dojke. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju. i to NCI. do kolovoza 2007. cytotoxic drugs. dosage and administration.com .). i to web -sučelja: PubMed (od 1966.16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1. 385-1-3787 E-mail. with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. adverse– effect profile. Xeloda. citotoksični ljekovi. Škola za medicinske sestre Vrapče. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. Bolnička cesta 32 TEL. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. ASCO. Zagreb. 5-FU. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. doziranje. biliary tract. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu. PubMed. taxanes. Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama. brankasvetec1@gmail. Ključne riječi: Capecitabine. Clinic for Oncology and Nuclear medicine.med. breast cancer.). Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. bacc. Zagreb. Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. 385-1-3787 FAX. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke.5-FU.org i ESMO. do kolovoza 2007. PubMed. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. Esophageal cancer. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995. expanded understanding of the biology of breast carcinoma.tech. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. taksani. Zagreb. Key Words: Capecitabine. ASCO. gall bladder. documented drug interactions. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. colorectal cancer. metabolizira se u jetri. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). Zagreb. opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. stadij karcinoma debelog crijeva. and future directions of ongoing research. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec.gastric cancer. ECCO. ECCO meetings proceedings. nov lijek za oralnu uporabu.org and ESMO. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat.

Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea. tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). Nutley. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova. methotrexata. Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. Kirurško je liječenje metoda izbora. U posljednjem desetljeću 20. a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima. OH. Roche Pharmaceuticals. ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). thiotepa. Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. stadijem kolorektalnog karcinoma. Od 2000. FAC). a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. DPD inhibitori. USA). godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije. antimetaboliti (5-fluorouracil. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena. Od 1950. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. faze. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. stadij). i preoperacijski u izabranih bolesnika. faze. i III. Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. Međutim. kao što su eniluracil ili uracil. danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. NJ. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). 5-fluorouracila.5]. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. stadij i u izabranim slučajevima II. recidiv metastaza (IV. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. Adria Laboratories. Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin).Kapecitabin i karcinom dojke. U nekoliko kliničkih istraživanja II. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda.Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. L-phenilalanine. Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. Columbus. stadij). omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola. tj. i to paclitaxel i docetaxel. lijek se upotrebljava oralno. a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. i to: lokalno uznapredovala bolest (III. Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. a danas se proizvode postupkom semisinteze. poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. i to II. Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. vincristina. Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . multicentrična. methotrexate). a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. alkaloida (vinorelbin). Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. mitomycin). Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5]. USA). Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina.

Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8. Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka.2 mjeseca za FOLFOX. abdominalni progredirajući bolovi. Neželjene nuspojave. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. Rezultati kliničkih istraživanja I. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. astenija. tj. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina.0. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. Nadalje. iznosila je 18. Studija koja je istraživala tzv. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja. FLOX protokol.3 mjeseca u odnosu na 7. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije . bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8.18 Kapecitabin i karcinom dojke. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. i to u ciklusu od 21 dan. uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma. klinička istraživanja III. 17. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja. Primjerice. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja. Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti. alopecija i sindrom šaka-stopalo. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. 16]. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU.5 mjeseci). faza). Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola.2 mjeseci za CapeOX (XELOX). Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV.6 mjeseci. faza studije. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. 9]. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba).9 u odnosu na 8. 20. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. godine. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti.5 mjeseci. II. kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva.14]. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. i to radi određivanja razlike u učinkovitosti. stadij bolesti [7].7 i 27 mjeseci. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. mučnine. fazu. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. i III. predstavljala je istraživački II. Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6].9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU.6 prema 17.

Saltz i suradnici [20. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2.Kapecitabin i karcinom dojke. Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III. šaka-stopalo kožna reakcija (7. U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. faza) na 610 bolesnika. U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci.II. Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. Zabilježeno je postojanje nuspojava. uključujući vezivanje i aktiviranje receptora.3%).4%). može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. 87 centara. Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%).5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350).2%). faza). Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom. faza). Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma.5 mg/ kg. irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma. Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. prema rezultatima kliničkih istraživanja. i to: neutropenija (24. Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. alergijske reakcije (4. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea. istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom. svakodnevno 14 dana (n = 351). Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja. CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. koji aktivira receptore VEGF. doza održavanja: 250 mg/m2). U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna .6%). 46 bolesnika) [24]. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7. Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29]. i to dva ili više kemoterapeutika.2%). Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. faza). dehidracija (7. a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju. prvog dana. Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22]. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. osip (17. 19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. povraćanje (8. U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe.5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio. mučnina (5. II. II. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. naziva „III XELOX-1/NO16966“. astenija (7. (17.2%).7%). a poslije uporabe irinotecana. U kliničkom istraživanju (III. U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23]. faza. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije. poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom.8%). kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom.4%).

Danas se provodi randomizirana studija (III. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II. Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. i to II. faza Europske studije. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma.20 Kapecitabin i karcinom dojke. Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija. najvišeg stupnja važnosti. III. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. Nadalje. Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. ili capecitabinea i radijacijske terapije. stupnja. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. U usporedbi s početnim MRI snimkama. koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. primjerice. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. okolnom zdravom tkivu[36]. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. . Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). fazi. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. Zaključno. Temeljem opisanih rezultata. faze. faza). i III. te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. a stopa preživljenja iznosila je 87%. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. zatim tjedan bez davanja lijeka. gastrointestinalni bolovi. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. randomiziranih istraživanja. analiza rezultata objavljenih studija III. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. i to iz nekoliko razloga. koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU.

minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. Podaci o incidenciji. medicinska sestra. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja).informacije za bolesnika“ (Slika 1). • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. stupnju težine. dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja. Prema anatomskoj lokalizaciji tumora. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja).Kapecitabin i karcinom dojke. kod 20% (112 bolesnika) na dojkama.informacije za bolesnike“. Edukcija je provođena usmenim izlaganjima. metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima.5% knjižica. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6). a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). prevalenciji. sestra-sestra). obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). . Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku. • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) . duljini trajanja. bolesnici).KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. odnosno. parametrijsku analizu. Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. vrsti. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu). te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra. godine. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. svibnja 2009. Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika. kada i kako je najbolje zatražiti pomoć. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Opisani su rezultati terenskog istraživanja. SLIKA 1. godine do 6. i to početnog dijela projekta. svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. Nadalje. i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova.. • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama. svibnja 2011. zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). Unatoč nedovršenosti projekta.

postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. Apsolutni broj. Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika). • • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju. metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda). Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju). Evidencijski listić. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2. • • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja.22 Kapecitabin i karcinom dojke. SLIKA 4. SLIKA 3. . Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti.

Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). vms. Tihana Jovanović (KBC Split). randomiziranih studija III. Tijekom lipnja 2005. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. vms. Loredana Dasko (OB Pula). Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima.suradnici u projektu: vms. s. i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. SLIKA 6. Staka Stipaničić (KB Rijeka). ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. vms. Naime.5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane. vms. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih. SLIKA 5. 39]. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. Evidencija povrata knjižica . s. s. U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. vms. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. Sanja Glavić (OB Zadar). Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice). čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. vms. Snježana Kuševec (KBC Zagreb). vms. vms. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. s. Broj ovakvih studija je znatan. s. Studija Kroz oči bolesnika . bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. Maja Ulemek (OB Karlovac). s. Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001. kao prva linija terapije. vms. vms. Dragica Poslek (KBC Zagreb). kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. Jadranka Vasilj (KB Osijek).Kapecitabin i karcinom dojke. godine. Ankica Kos (KB Osijek).„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. faze. faze. Monoterapija Xeloda monoth. Slavica Brebrić (OB Karlovac).) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). pak. Anita Smokvina (OB Dubrovnik). što. Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. Nevenka Ninić (OB Šibenik). Božena Kapitarić (OB Čakovec). i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Dragica Hajduk (OB Varaždin). tj. Mirjana Cink (KB Rijeka). Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. . Božica Šnajdar (OB Koprivnica).

Irinotecan hydrochloride injection.370: 105-7. Twelves C.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007.June 2-4. Nowacki MP. 2007. Mitchell E. Sauer R. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. Georgia. 22: 1022. Sargent D. 2009. Grothey A. 2007. O’Connell MJ. 25: 14602. N Engl J Med 2005. Illinois.3510.27: 23-44. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Macarulla T. Saltz L. Scheithauer W. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC). Reinacher-Schick A. Ann Surg Oncol 2006. Di Bartolomeo M. 2007. Int J Gastrointest Cancer 2005. Kuefler P.J Clin Oncol 2001. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. Clin Ther 2005. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. June 2-4. Sebag-Montefiore D. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. Ann Oncol2003. Navarro M. 7: 503-18.fda. Glynne-Jones R. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. Michalaki V. San Francisco. 14: 1735-43.68: 190-5. Butts C. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. Nowacki MP. 19: 2282-92. Coutsouvelis J. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. 35: 103-9. Xu J. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized.Abstract 4024. 57: 43-66. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. (June 20 Suppl). Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study.24 Kapecitabin i karcinom dojke. Cunningham D. 22: 2084-2091. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. Roedel C. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). 2007. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. 4. Clarke S. Schmiegel W. 45: 292-7. 2007. Expert Rev Anticancer Ther 2007. Capecitabine: A review. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. J Clin Oncol 2004. Boyer M. Koopman M. J Clin Oncol 2007. Tabernero J. Gennatas S. Cancer Chemother Pharmacol 2000. 94: 363-71. Abstract 4034. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. Kuebler JP. 107: 221-31.Abstract 4028. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era. 25: 2198-220. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I.weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). CA Cancer J Clin 2007.pdf. Ansari R. 24(185): 2006. 2007. Rothenberg ML. Grainger J. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Murray T. Biological therapy update in colorectal cancer. Douma J. 2007].June 2-4. US Food and Drug Administration. vol. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. leucovorin (LV). Chua Y. Ostler P. Liersch T. Glynne-Jones R. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966.Vasiliou J. Sauer R. Jemal A. [Accessed October 18. Cassidy J. California. Cancer statistics. Dumont E. Sorscher SM. Casado E. 352: 2696-704. Mariani L. Cohn A. Dunst J. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. Ramos FJ. 37: 597-604. Lancet 2007 14. N Engl J Med 2005. Mendez G. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. 24: 668-674. Kim JG. Crandall T. 2007. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Chicago. J Clin Oncol 2001. Illinois. Makris A. Illinois. Chicago. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Gennatas S. Makatsoris T. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. Illinois. Walko CM. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. Cassidy J. Maughan T. J Clin Oncol 2006. Becker H. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). Wong A.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Rajasenan K. Fuchs C. 17: 361-71. Twelves C. Antoninin NF. Kalofonos HP. Cartwright TH. N Engl J Med 2004. Hoff PM. 25: 14595. 100: 279-87. Expert Opin Biol Ther 2007. Illinois. Abstract 349. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. Abstract 4027. Gennatas CG. Clarke S. Michalaki V. Adams R. . Kouvaris J. Marshall J. O’Connell MJ. Abstract 238. Abstract 4031. phase III trial. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Schuller J. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. Jackson C. Kellner O. Sohn SK Kim DH. Smyrniotis V. 7: 509 Saltz L. Twelves C. Hochster HS. Br J Cancer2006. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007. Expert Rev Anticancer Ther 2007. Schmoll HJ. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J. 19: 4097-106. Chicago. Proc Am Soc Clin Oncol 2003. Brown G. Gennatas C. Vol. 7: 1027-1041. Cancer 2004. Thun MJ. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. Hart LL. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Available at: http: //www. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966. Illinois. No. irinotecan. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. 2007. Florida. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. Monga DK.2007. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. 370(9582): 135-42. Hohenberger W. Abstract 4094. Oncology 2005. Twelves C. Tabernero J. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. Chau I. Ward E. 351: 1731-40. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. 13: 1021-34. Lindley C. Ramanathan RK. Findlay M. Eur J Cancer 2001. Fuchs C. 2007. Begbie S. June 2-4. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando. 6:1231-9. Watkins DJ. Abstract 3506. gastroesophageal. Balaban EP. and esophageal cancers. Harrison M. Expert Opin Pharmacother 2005. 2006. McKendrick J. Diaz-Rubio E. Capdevila J. Abstract 4092. Ramanathan RK. 352: 2696-704. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. Marshall J. Arnold D. Illinois. January 26-28. Batist G. Diaz-Rubio E. Van Cutsem E. Bajetta E. Jordan K. Twelves C. Aravantinos G.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev).20 mg/nL: medical rationale. Chicago. Cassidy J. Cancer 2006. Wieand HS. Mitchell E. McKendrick J. Wong A. Freier W. Hipp M. Siegel R.

mean age 42.9%). nurses. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21. The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37. sustav bioetičke potpore. 69.6%. continuing education course 85. nurses 47. Hrvatska.5% women.5% of doctors. kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29. nurses. Key words: ethical dilemmas. sestre 24. 79.6% of doctors and nurses 15.1%). 33.1%. 12. as well as the structure and activities of bioethical aid. 11 nurses. silvana.385-1-34 83 662 FAX. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support..3%). Availability of bioethical support: 18. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21.3%.4%). Results: Training in medical ethics during the study: 32. Authors stresses the need for further research.1 godina.3%). nurses 81.5%.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila.6% doctors. sestre 81. 24. a scientific symposium 76.1% doctors. Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18. kao i na korištenje samog sustava.1 years.3%). žene 96. Liječnici: n=97. sestre 12. nurses. priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%. 51216 Viškovo TEL. utječu na percepciju etičkih dilema. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. questionnaire.1%. sestre 33.6%. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics.1%.4% women mean age 44.com . nurses: n = 167. 42.7%).6% liječnika i 15. Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80. communication of diagnosis (12% of doctors.38.6%).38. 96. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36. Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37.4%). Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.9%.3% doctors. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80. Ključne riječi: etičke dileme. 3%). Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj.1% of doctors. 9%. sestre 42.1%). žene 79. decreased ability to make decisions (36. srednja dob od 42. Pogled 80.4% sestara. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. affect the perception of ethical dilemmas. Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore.6%.5%.385-1-34 83 662 E-mail. medicinske sestre: n=167.3% of docto rs. Ustroj zdravstva na primarnoj razini. nurses 58.7%). primarna zdravstvena zaštita. the incidence and severity of ethical dilemmas. sestre 47. Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. as well as the use of the system. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011.1% of doctors. Physicians: n= 97. Organization of health care at the primary level.6% of doctors.4% srednje dobi od 44. 84 nurses 6%. nurses. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants. sestre 58. Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima. sestre 84. disagreement about how and / or treatment (29 doctors.6%. upitnik. sestre 69. cease to be kept alive (10.3%.4%. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore.9%).6%). stručno-znanstveni skup: liječnici 76. sestre 11. primary healthcare.vozila@gmail. system of bioethical support. and the availability of bioethical support. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika.7%. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care. nurses. Strišković. Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia.6%. prekid održavanja na životu (liječnici 10.7%.

bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji. Međutim. 3 – katkad (do 10 puta). među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike. licem u lice) [6].1%) liječnika spec. prevođenja (engleski-hr vatski-engleski). možda i različitih od onih u kliničkoj praksi. 4. b] kontinuiranosti. Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. USA). Zagrebačke.3] individualne konzultacije (tj. vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti. U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi. cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. 4 – često (> 10 puta). podgrupe etičkih povjerenstava. te korištenje samog sustava. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. Varaždinske. obično se sastoje od 12-15 članova). 34 (35. a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. c] dostupnosti. Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama . „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama. Bjelovarske..) i Statistica (verzija 8. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi.4%) medicinskih sestara i 31 (18.1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. „rijetko“. d] cjelovitog pristupa [1]. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1). Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3.26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu . Karlovačke. stvaranje institucionalnih protokola.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. od toga 63 (64. s područja Primorsko-goranske. Istarske i Zadarske županije. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. Sisačke. Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12.5. koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. 1. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika. Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ]. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft.6%) VMS/bacc. zbog specifičnosti ustroja. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). uz suglasnost autora.9%) liječnika. Upitnik je prošao metodu dvostrukog . funkcioniranja i aktivnosti samog sustava.unapređenje i očuvanje zdravlja. godine metodom anonimnog upitnika. 1. odnosno. npr. predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema.). 2 – rijetko (1-2 puta). dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010. ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5). Upitnik se sastoji od tri dijela. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8].]. kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore. prikazana je u tablici (tablica 2). sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. obično se sastoje od 3-4 člana). analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava.2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima. odnosno. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. 136 (81.

3) 74 (76. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena.6) 3 (3) .8) 29 (17. 3.7) 16 (16.2) 48 (34. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.4) 3 (1.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3.2) 130 (78) 22 (13.4) 67 (23.4) 35 (36.2) 132 (78.9) 40 (15.9) 36 (37.4) 16 (16.6) 2 (1.2) 47 (19.3) 78 (80.9) 30 (21.5) 16 (16.9) 143 (84. 4.2) 1 (1) 2 (2.7) 27 (15. Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81.1) 45 (26.8) 56 (57.5) 14 (14. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20.4) 196 (74.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12.7) 13 (5.7) 45 (30.3) TABLICA 2. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja. umjereno siguran/na 3. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32.9) 42 (27.3) 118 (69.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3. 12.2) 88 (52.5) 71 (73. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima.8) Sestre 149 (88.7) 97 (57.5) 8 (4. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja.3) 75 (77.8) 28 (20. 8.6) 60 (61.1) 48 (18.3) 84 (86.1) 240 (87. Etičke dileme 1. Učestalost susretanja s etičkim dilemama. 11.8) 89 (91.1) 6 (3.2) 4 (2.6) 66 (65) 25 (25.1) 50 (29.6) 22 (12. odnosno.1) 1 (1) Sestre 17 (11.6) 64 (37.2) 113 (66.6) 77 (79. 5.6) 11 (11.5) 29 (29.1) 17 (17. 6. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove.6) 17 (17. 9. vrlo siguran/na 2.1) 6 (2.3) 88 (52.9) 23 (10.2) 28 (28.4) 203 (75.4) 58 (57) 16 (16.5) 41 (24.2) 17 (14.3) 63 (42.4) 19 (19.9) 52 (33. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju. 7. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.4) 57 (58.8) 29 (17.3) 63 (65) 76 (78.6) 18 (18.3) 20 (20.5) 2 (2.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13.4) 74 (76.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.8) 75 (77.9) 138 (81.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1.1) 132 (78.9) 129 (76.7) 4 (2. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”.9) 95 (57) 24 (14.8) 111 (65.2) 7 (7.6) 163 (96.9) 16 (16.1) 122 (72.2) 134 (79.5) 7 (7. 10. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. 2.7) 76 (47.4) 15 (15. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.1) 35 (23.7) 153 (57. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga.6) 64 (57. ne baš siguran/na 4. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja.8) 145 (85.3) 83 (85.

36 (12. odnosno. 3. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja.1) 64 (12.7) 4 (4. Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11).4) 5 (5.7) 26 (15.1) 50 (29.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24. Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku. sestre 69. do 1995. Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu.3) 141 (83.1) 108 (64) 35 (20.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4.3%.4) 68 (40.4) Rasprava Više od polovine sestara (58. umjesto „s pacijentom“ (11. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je. kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima.6) 89 (52.7) 60 (11. Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka.6) 36 (37.7) 39 (23. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina.3) TABLICA 5. Poznavanje. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj. Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.3%).1) 93 (55) 7 (4. 15). stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina. Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija.2) 26 (26. često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10).2) 61 (36. Br. eutanazija je zakonom zabranjena.8) 20 (20. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.9) 100 (12.5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja.1) 32 (33) 13 (13. Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi. Naime.6) 21 (21.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2. 1.2) 31 (10. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13). godine. odnosno. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%). reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991. Ipak.3) 19 (19.3) 7 (4.4) 74 (76. koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9]. 14.6) 91 (11.6%) i nešto manje liječnika (32.5) 18 (18.8) 49 (50. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju.6) 44 (45. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije.7) 58 (59.3) 22 (13) 39 (23. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- .1) 14 (8. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80. Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj. Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti.1) 24 (24. odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore.6) 55 (56.1) 39 (23.1) 80 (47. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21. pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja.

18:49-60. Caplan AL. koji. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. 21). Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta. Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini. [7] Borovecki A. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. Asch DA. Možda bi individualni bioetičar-konzultant. godine do kraja kolovoza 2010. 23. To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a. kako u američkih i europskih liječnika. Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. Penny D. 71/2010. Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. kao „vanjski suradnik“ povjerenstva. Narodne novine št. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. Annals of Internal Medicine 2000. dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. 8. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26). LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija).. formalno i zakonski propisano (1). jer u hr vatskim domovima zdravlja. 8). 2000. dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore. Goals and Competencies. te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina). 2007. and some reflections on the major issues and problems. 155/2009. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. . • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). 150/2008. od županijske razine naniže. Stoga je ovo očekivani rezultat. Zagreb: Medicinska naklada.. kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije.). pa čak i telefonske konzultacije. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). Youngner SJ. Proces zdravstvene njege. A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. [5] Borovečki A. Sustav primarne zdravstvene zaštite. tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. Health Care Ethics Consultation: Nature. Međutim. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. [6] Aulisio MP. ur. [4] McGee G. sukladno svemu navedenom. također. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. 20. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove. etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. odnosno. HEC Forum 2006. što nije čudno. 139/2010 in 22/2011. Bagatin J.133(1):59-69. Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. 24. 19. 2003:85-93. Ten Have H.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi. što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. Oreskovic S. Spanogle JP. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). 15) ili možda još prisutan paternalistički (11). 1992. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28). • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. [3] Glasa J. Arnold RM. [2] Fučkar G. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. rezultati o poznavanju.

Dostupno na: http://www. DuVal G. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. Frader J.197: 1-4. New York: Oxford University Press. Identitet. Baltimore: Williams & Wilkins. 19: 223-227.34:450-5. Danis M. Narodne novine št. Principles of Biomedical Ethics. (1):51-7. 5th ed. [14] Šegota I. Zagreb: Pergamena. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01.19(1):2 [27] Matulić T. Sorta-Bilajac I. [9] Gosić N. Childress JF. J Med Ethics 2005. Baždarić K.hr/novi/index. Mavrinac M. 121/2003 in 117/2008. 2011. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic.hr/croatia/people/religion (01. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation.S. Čengić T. N Engl J Med 1992. Brozović B. [23] DuVal G. Bunjevac I. [24] Hurst SA.hums. 15(4):310-322. Forde R. 2011. Pegoraro R. Agich GJ. Reiter-Theil S. Brett AS.33(2):473-80. J Med Ethics 2007.) [18] Zakon o liječništvu. [12] Truog RD. Collegium Antropologicum 2009. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. Bioethics 1999. Zagreb: Pergamena. [15] May T. profesija i sestrinska etika. Liječničke novine 2007.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I. Narodne novine št. [29] Howe EG.U.31:7-14. [17] Religion. Bioetička edukacija. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis.33(1):51-7. Clarridge B. 121/2003 in 117/2008. Danis M. 04. Bogoslovna smotra 2007. HEC Forum 2003.S. A National Survey of U. 2005: 163-97. 169/2004. Perrier A. Etika sestrinstva. The problem with futilyti. N Engl J Med 1986. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata. Dostopno na: http://www. The nurse under physician authority. 04. Slowther AM. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. [26] Ross JW.315:1347-51. [21] Etički kodeks HUMS-a. [19] Zakon o sestrinstvu. [11] Dickenson DL. et al.19:251-8.) [22] Brkljačić M. J Gen Intern Med 2004.10(1):13-25. Golubović V. . HullSC. Why Chases Sometimes Go Wrong. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999. et al.13(3/4):249-55. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices. [25] Hurst SA. [28] Agich GJ. 2001: 57-112. Cross-cultural Issues in European Bioethics. J Med Ethics 1993. Hastings Center Report 1989. 77(3): 727-744. The Journal of Medical Ethics 2008.326:1560-4. [13] Beauchamp TL. 1996. Narodne novine št. [10] Brett AS. 1997: 47-53. Gensler G. 2nd ed.

com . koji je bitan dio procesa.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. Key words: nurse. Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene. increasing the degree of satisfaction and improving health care. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. komunikacija. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. kao i boljoj brizi za bolesnika. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju. perianesthesia. In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. perianestezija. taking into account the needs of patients in such stressful event. Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre.and post anaesthesiology phases. osobito u psihološkome dijelu. analgezije i anestezije [2].Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy . Ključne riječi: medicinska sestra. communication. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients.psychological approach to a patient Lucija Starčević. Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije.

4]. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. Vrijednosti su iskazane u postocima. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama. financijsku situaciju. Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. . U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. na odjelu za anesteziju. kirurškim odjelima. jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat. Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. obitelji i posjetitelja. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. „recovery“). suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. ali to ne znači da je treba zaobići. psihološka priprema ne može biti opširna. strah od ishoda operacije. ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. strah od moguće trajne nesposobnosti. i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. osim osobnih podataka. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata. treba provesti detaljnu psihološku pripremu.32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. zabrinutost za obitelj. operaciji i bolesti općenito. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. strah od poslijeoperacijske bolnosti. godine). te u jedinicama za intenzivno liječenje. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam. predznanju i obaviještenosti. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. Neposredno prije operativnog zahvata. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. dok se izvodi medikacija. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. faza oporavka – „recovery“). kašalj. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. bolnost operacijske rane i glavobolja. specifične anksioznosti SLIKA 1. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. osnovnih informacija. 6]. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata.

Međutim. Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. Zagreb: HUSE i HUMS. izbrojite do deset. toplinu i svoju stručnost. 2003. i za sebe same. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. teziji.com www. ulijte mu sigurnost. loši radni uvjeti. za ljude koji su u mislima s njim. Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). Sullivan. sestra. Imajte dovoljno sreće da budete nježni.doi. Vol 20. dovoljno izazova da budete jaki. 2005. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. Development of a Preoperative Admission Group. pružite razumijevanje. zastarjela oprema. http://www. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Učinite to za njega. 1994. LITERATURA SLIKA 2. Henderson V. u jedinici za intenzivno liječenje. te u psihološkom pristupu bolesnicima. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. daleko od vas. Osnovna načela zdravstvene njege. manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Ellen E. učinite malen autogeni trening.magdalena. pomozite mu.htm . Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite.hr/od_srca1. prestrašen. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti. brat. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju. vaš roditelj. pp 132-134. dijete ili partner. 18/3: 168– 172. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. S tom mišlju krenite k bolesniku.careplans. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada. zabrinut. No 2 (April). Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. U trećoj fazi perianestezije. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety.

moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. spiritual. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. professional secret. ali i zakonskih norma. medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret.. Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. obligation. From one point of view.385-1-34 83 662 E-mail.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo. Key words: medical nurse. intellectual and scientific skills. Tijekom navedena procesa. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj. profesionalna tajna. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara.hr . law system. Bolnička cesta 32 TEL. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. kao i s članovima njegove obitelji. komunikacije. obaveza. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011. Ključne riječi: medicinska sestra. communications.visnja. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. duhovnost.385-1-34 83 662 FAX. izliječiti bolest. materijalnih i duhovno-vjerskih [1].vicic-hudorovic@skole. Zagreb. pravni sustav. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne. spirit. U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika. according to ethical.

emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže.4]. jačanje moralnih i etičkih vrednota.. intelektualnog. 1. 8. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne. Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre. Međutim. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne).9. djevojka.nije važno. Stoga. i poslije smrti.9. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji.7. slobodnog. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. izložene bezočnom iskorištavanju. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života.) inteligentnog.8. to je moguće [3]. Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. pak.3]. te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. Primjerice. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama.7. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili.2.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti.8. malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja. rezer viranost. a taj čovjek može biti bilo tko.10]. psihološkom. Naime. Kad je Isus davao upute za život. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe. štiteći je od svih neželjenih povreda. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. duševnog i duhovno-moralnog.. znanac. nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4. sebi slična (kao što čitamo u Post. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena.5]. Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne. kojima se na agresivan i potrošački način. prijatelj. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. poslije odavanja dijelova intime. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. a katkad i na članove obitelji. niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. njemu pod noge sve podloži.“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga. Upravo su medicinske sestre često. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu. ti. neprijatelj. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. mladić. emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika. saznaju o zdravstvenom. sadašnjost i budućnost. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka).10].3. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne.“[2]. neće poštovati ni druge. u svakodnevnim situacijama. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne. 6-7. ja. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. One su dio njegova bića. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih. dakle. Jednostavnije. Tko ne poštuje samoga sebe. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava. i to u Ps. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. i to tjelesnog. Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. 26-27. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne. važno je da se to dogodilo. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika. a čije bi iz- . slavom i sjajem njega okruni. to su ljudi doživjeli i proživjeli.

informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. Pr vi je put prihvaćen 1953. liječenju. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. prosinca 2005.8. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe. Zakon o sestrinstvu. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. Člankom 28. i to: 3. 3. ugleda i časti. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. Članak 35. Člankom 37. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. Članak 16. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6.7. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona.9.14. zabranjuje doktorima medicine. 3. a posebice tijekom pružanja osobne njege. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka.3. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku.7.6. njegova ljudskog dostojanstva. dostojanstva. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara.13.14.2. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera.9. Profesionalna tajna definira se u 5.11. godine na kongresu u Brazilu. a odnosi se na osobne. Ustav Republike Hrvatske. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika. Članak 132. 3. godine. godine. Zakon o zaštiti osobnih podataka. 3. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16].15]. i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara.15]. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. Dopunjen je 1973. 3. 3. poštovanje vjerskih načela pacijenta.13. i to od samog početka života pa do smrti. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. da pri pregledu. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu.36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11.1. istog zakona regulira se. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne. 3. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna. Članak 25.12. zdravog i bolesnog zbog njega samoga. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika.8. suradnju s članovima zdravstvenog tima. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. Zakon o zaštiti prava pacijenata. Kazneni zakon. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. Članak 122. .4. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. U navedenom dokumentu u 10. poštovanje prava bolesnika. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. Prihvaćen je 22. doktorima stomatologije. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne.10. 3.12. psihosocijalne i emocionalne podatke. obiteljske. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine.5.

Stari i novi zavjet. Kršćanska sadašnjost. 2005.2:2-17. zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja.5] Pristanak bolesnika. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima.1. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici. članak 122. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji.26-27. Statut Opće županijske bolnice Požega. pažnju. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima. . nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije. Nadalje. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01)..56/4:447-449. Biblija . Šteta trećim osobama. 4.1. članak 35-37. to: 4. liječenja i provođenja zdravstvene njege. [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03).4] 4. Pozaić V. Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika. razumijevanje i suosjećanje. 4. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju.zupanija.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03). Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika.1. Sestrinski edukacijski magazin. I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji.psz. 8: 6-7. odgovornost.2] 4. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu.2.hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. Post.2. Biblija-Stari i novi zavjet. 1993. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika. Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. Post. 1973. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). www.1] NEPAŽNJA. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03). Odavanje podataka koji su postali općepoznati. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1. članak 120. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne. Kršćanska sadašnjost. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja.2. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja. www. Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu. članak 25-28.2. članak 10. 4. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički. tuga.2] NEZNANJE. 1993. Obnovljeni život 2001. Sudska presuda. i to: 4.2. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima.4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri.1] 4. Teološki vidici liječničke tajne. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. članak 132. koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela. www.2.hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). članak 16.3] 4.1.hkms.hums. [14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04). Zajedničko dobro. [16] Kazneni zakon (NN 110/97).

course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti. 385-1-34 83 662 FAX. Od 1997. October 2022. 385-1-34 83 662 E-mail. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije. Zagrebačka liga protiv raka .38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8.tech. postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. do 22.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. Zagreb.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Škola za medicinske sestre Vrapče. tečaj trajne edukacije . Ključne riječi: medicinska sestra. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. godine. onkologija. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić. sastanaka.Croatian nurses association -SHOCNA [8. oncology. dakle. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama. nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. jedanaest (11) studijskih putovanja. godine organiziralo je 8. hematology. godine . godine. course of continuous education .] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology. prosinca 1987. održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. osam (8) tečajeva trajne edukacije.Baška/Krk 20-22. maricamiscancuk@gmail. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. šesnaest (16) simpozija. tečaj trajne edukacije. Key words: nurse. At the same time Society celebrated its 25. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. Bolnička cesta 32 TEL. continuing educational course in town Baska on the island of Krk. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. anniversary.10. bacc. 2011. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. listopada 2011. lipnja 2000. Zato je 5. od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. kontinuirana edukacija medicinskih sestara. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara. Od 2004. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL). Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. i današnja predsjednica OHDHUMS-a.med. članice OHDHUMS-a.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. radionica i stručno-studijskih putovanja. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva. U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. organiziranje stručnih skupova.

) o samopoštovanju medicinskih sestara. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr.med. bacc.hr . Kozine (bacc. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010. Europskog društva medicinskih sestara. O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. listopada 2011. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja. Lj.med. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. OHDHUMS . O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. koje su izrađene u listopadu 2011. Posljednjeg dana tečaja (22. B. Branka Svetec (bacc. Kuzmić. listopada 2011. med). do 22. LITERATURA [1] http://www. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva. Nadalje. med. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š. Mišević (dr. Pomper. pharm.techn. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. I.25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS]. Bagarić).techn. listopada 2011. Stručni program tečaja počeo je 20. med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava. u ožujku 2010. praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika. B. Čogurić). godine organizirao 8. godine. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž. koje je osnovano 1984. Družinić. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu. U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”. Kovačić (mr.) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009.).) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20. a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. Drugog dana tečaja (21. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija. Kuvačić i dr.. Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. godine. bioteh. Jurišić (mr. godine) Josipa Jović Zlatović (dr. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M. Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a.8. prezentirala je K. Marijana Breljak (dr. med. S. u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja. M. Svetec (bacc. med. M. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22.) opisala je osobna. godine u Općoj bolnici Varaždin.techn. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas.techn. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica. Irena Poljanšek (mr. Karamarko (dr. tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja. godine do listopada 2011.med. Svetec (bacc. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima.med.). od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH]. listopada 2011. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli.techn. 2011.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. Kopiratić.hums. Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja. sc. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek.) i Irena Hampl Hršak (dr. Tečaj je nastavljen predavanjem M. godine.10. med.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr. B. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. pharm. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V.

ovisnosti. ethical dilemmas.385-1-34 83 662 FAX. “Depresija i duhovnost”. dr. reumatoidni artritis. moraju imati kritičko mišljenje. sc. godine. vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja. svoju bit. sociological approach and the legal response. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem. Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih. maligne bolesti. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti. dr.com . Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije. do 13. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. “Depression and spirituality”. Key words: Psychiatric and theological aspects. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP].. silvana.) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu. Rijeka. tjeskoba. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation. sociološki pristup i pravni odgovor. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa.spec.385-1-34 83 662 E-mail. održan je u Opatiji od 11.vozila@gmail. vrijednost i smisao života. nešto bude bolje. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. Također. a time i zdravlja i bolesti [1]. koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije. multipla skleroza. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje. U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. odnosno. was held in Opatija from February 11-13th 2011. Strišković. etičke dileme. Review refers to theme of the Congress. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. Strišković. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi. u budućnosti. Hrvatska Received November 16th 2011. da transcendiramo.shizofrenija i dr. imunološke bolesti i dr.). Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. dijabetes. 51216 Viškovo TEL. Sigurna sam da i medicinske sestre. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe.Pogled 80. veljače 2011.40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž.med. Prof.

nego i u autotranscendenciji. Drugim riječima. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. Blatt (1982. darivanju i dobroti. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti. Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. odbacivanja ili poraza. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. da voli. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom. a povezana je i s duhovnošću. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. Prof. ali i gubitkom smisla i interesa. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. gubi se smisao. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. Melanie Klein istaknula je da.sc. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. komorbiditet. dr. Također. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. Međutim. zahvalnosti. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka. vodi depresiji. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. osobito ona koja napusti ili ode. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost.) modelu depresije. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. potencijala i životne misije. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. te logično. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. S druge strane. tj. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. nuspojave. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. Zašto? Imajući to u vidu. opraštanju. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. agresivna i destruktivna. Dr. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. tolerancija na lijek. jednako voli kao što se i mrzi. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu. Istinske. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida. odnosno. kao i sklonost okrivljavanju. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. Nadalje. Također. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. da je sigurna i dobra. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. Strah od neprihvaćanja. navodi Abrahama. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. Gubitak ne mora biti stvaran. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja.) [2]. u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. ne prepoznaje se ništa. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. personality traits. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. umjesto da je nevrijedna ljubavi. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života. da depresija rezultira iz gubitka objekta. nesigurna. ne pita samo čovjek za smisao života. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. U Bibringovu (1953. emocije . tj. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. mističnim iskustvima. interakcije lijekova. odgovor na prijašnju terapiju. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. kaže dr. a zatim i adherencije. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. samonadmašivanju. tuge umjesto radosti. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. a ako je preslaba. i sklonosti samoga bolesnika. pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5].

Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. strpljive. Dodig G. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. ispunjene. “duhovna duša”. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. [5] Karlović D. Depresija i duhovnost. Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7]. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja. kreativne i sl. Špehar M. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti. Murgić L. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6]. Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Područje rada hagioterapije je tzv. Prof. i to Suicid i duhovnost. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Psihodinamski pristup depresiji. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. Mihaljević S. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. opisuje ljude kao nezahtjevne. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory.42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. [6] [4] [7] . karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije.. Hagioterapija. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Mihanović M. Marinović M. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Sanea Mihaljević. Rudan V.

Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. jedinice intenzivnog liječenja. 2. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. liječnici i medicinske sestre-tehničari. stress. 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. Damir Pleše. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja.]. loša komunikacija. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. skakanje kroz prozor. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. 7. Key words: psychiatric nurse. ratni reporteri. mobbing]. 4. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. 3. gušenje jastukom i sl. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. Ivan Barbot”. stres. piloti. noćni rad. 6. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama. neargumentirane pritužbe bolesnika. policijski i zatvorski djelatnici. vatrogasci te. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. rezanje kr vnih žila. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa. porodiljstvo i psihijatrija. Vinogradska 55. mineri. posebice. hitna služba. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. Za praktičnu uporabu preventivnih. kirurgija. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. Ključne riječi: psihijatrijska sestra.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . pogrdnim izrazima. ističu se rudari. Nadalje. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5.

Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. [2] [3] [7] . LITERATURA [1] Sedić B. Pažanin L. grupe samopomoći i potpore. svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka. Medical Intertrade. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. 2006. Simpozij: etički vidici. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava. ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke.23. alkohol. kongres Hums-a.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom. Franković S.kontinuirana profesionalna edukacija. Fikreta P. komunikacija u zdravstvu. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije. ukinuti uzimanje tzv. 21-22. trač. [4] [5] [6] Lekić D.3. razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege. Zbornik radova. vožnja biciklom. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa. zdravstveni poremećaji. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .].239. i koji su mogući izvori nastanka stresa. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. Šimunović D. Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata. Zdrav život. poremećaji u profesionalnom funkcioniranju. Zbornik radova: 235. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. nadražujućih sredstava (kava. savjetovališta za stručnu pomoć. Zagreb: 1998.. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. 60/: 10-12.aktivno sudjelovanje u organizaciji posla. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini. Grubišić-Ilić M. 7/6: 444. Zagreb. Jama-HR –2007.nkongres HUMS-a. što izaziva dobro raspoloženje. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara. vrijeđanje. Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima.45-47.44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja. favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. Stres. Kronični stres i srce. Zagreb: KB Dubrava. seksualne aluzije. 2006. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . posvećivanje više vremena životnom partneru. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK. U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu. Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa. cigarete). verbalne prijetnje. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa. Opatija: 2008. trčanje umjerenom brzinom. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja. 2008. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing.pravilno organizirati slobodno vrijeme. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora. 3. 2008. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . vikanje.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .

Tijekom 18. +385-01-37 87 378 E-mail. posebice za starije i nemoćne.Vinogradska 29. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. etika i vjera u praksi medicinske sestre Science. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. hodočašćima. napadaju medicinske djelatnike. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. bolesti i .Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. Depar tment of Vascular Surgery. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. Medicinske sestre. 10000 Zagreb. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja. političke. Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. 10000 Zagreb. nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova. Croatia Tel. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“.Vinogradska 29. izgubljeni. Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti. Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. skapitan1@yahoo. te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. stresa. 2].com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. krize. prestrašeni. a posebice medicinske sestre. zatvaraju se u sebe. i 20. Department of Vascular Surgery. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek). a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people. između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. duhovnim seminarima. gospodarske i vjerske.

Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. rasprave i vrednovanja. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne. uvjetima liječenja. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak. brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. a nisu točni. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu. i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. (filozofija morala). poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. Svi uzorci. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. razvijaju koncentraciju i pažnju. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. Danas. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. nadalje. Drugim riječima. dovršenje. na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. a odnosi se na osobne. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . 5. 6]. pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. razvijaju socijalnu svijest. ethics and faith in nursing practice patnje. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. obiteljske i socijalne podatke [8]. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. koje su iz kodeksa vidljive. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. osim i samo ako se to. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. dijagnozama. Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science. dovršeni. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. definirane kao moralne norme. te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. životni vijek im je produljen. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. 3]. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. osnovne kriterije za moralno vrednovanje. liječenje i skrb. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. prognozi i liječenju. uz bolesnikov pristanak. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. liječenje i skrb. liječenje i njegu. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre.46 Znanost. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. Uvid u dužnosti. bolje se nose s simptomima bolesti. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. manje su depresivni. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. također moraju biti zaštićeni. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

(1994) Nursing Diagnosis: Process and application. 1996. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja. Zagreb.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti. Zagreb. Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža.. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon. 2000. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]. osjećaj bespomoćnosti. Zagreb. a u osnovi svega je skrb za čovjeka. Gregurek R. Naklada Slap. [4] [5] [6] Moro LJ.. Frančišković T. problemi s prilagodbom.2006. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi. i suradnici. Udžbenik za više zdravstvene studije. te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju. terapijske komunikacije. Klain E.. Moro LJ. Sedić B. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup... M. Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. i suradnici. bezuvjetnog prihvaćanja. Psihijatrija. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. Psihijatrija. Jastrebarsko. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. 2010.. Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Medicinska naklada. Zagreb. Uvod u sestrinske dijagnoze. 2009. . mišljenja i osjećaja. Frančišković T. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Louis: Mosby Fučkar G. sve do mržnje prema samom sebi.. Third Edition. Medicinska naklada. načelo privatnosti i dostojanstva. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida. St. uznemirujuće slike. Zdravstveno veleučilište..

a žene u dobi iznad 55 godina. proces zdravstvene njege. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. Diagnosis is based on anamnestic data. . Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. pritiska. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Podjela čimbenika rizika. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. 5. pressure. surgical revascularization. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. Primjenjuje se medikamentno liječenje. Ključne riječi: Angina pektoris. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. percutaneous coronary intervention with stent placing. physical examination. Božena Coha Opća bolnica „Dr. Pušenje 1. Šećerna bolest nova obitelji (majka. strah. Povišeni kr vni tlak nad 45. sestrinske dijagnoze. sestra). Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1). Treatment of patients includes minimizing the risk factors.2. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. burning or heaviness in the chest. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja. te prevenirati buduće atake boli. nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. TABLICA 1. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. Slavonski Brod Received 4 November 2011. pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1).com 1. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. fear. ublažiti ili ukloniti simptome. Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. Josip Benčević“ Slavonski Brod. and ignorance of proper nutrition. pečenja ili težine u prsima. pritiska. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. laboratory and instrumental examination. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. if necessary. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage.52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. fizikalnom pregledu. Andrije Štampara 42. „Dr. The doctor determines necessary diagnostic tests. It is characterized by the sensation of squeezing. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju. nursing process. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. Karakterizira je osjećaj stezanja. 3. te neupućenost u pravilnu prehranu. It applies to drug therapy. Key words: angina pectoris. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda.

Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. Živi sa suprugom. U menopauzu ušla s 52 godine. Cilj je postignut. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. Alkohol i cigarete ne konzumira. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. samo sam spavala. težinu. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. scintigrafija miokarda.“ . Obitelj joj pomaže. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. stezanje ili pečenje. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. laboratorijskih pretraga. Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. sedamdesetih godina. ispod sternuma. Skida i oblači pidžamu samostalno. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom. Težina 64 kg. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. Disanje: 17 udisaja u minuti. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. umirovljenica. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. Ravnotežu održava samostalno. te je upućena na bolničko liječenje. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. Redovito ide u crkvu. ehokardiografija. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. a ne zbrajaju svoje učinke (2). • Monitorirati vitalne znakove. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. fizikalnog pregleda. Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N. U bolnici. prema potrebi. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Voli jesti jogurt. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. te se češlja i uređuje. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. Ništa ne bi mijenjala u životu. Bolesnica nema problema sa sluhom. Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. Redovito je posjećuju u bolnici. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. koronarografija. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. te drugu sestru. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009. Vedra je osoba. Strah ju je pretrage. Puls: 67 otkucaja u minuti. a može biti i na bilo kojem dijelu. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. Pere samostalno sve dijelove tijela. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. Ima umjetno zubalo. kao što regulira temperaturu i protok vode. Navodi: „Ne znam što smijem jesti. Bolova i pečenja pri mokrenju nema. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli. Naprezala sam se. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. povrće i voće. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. Boli se obično pojavljuju u naporu. Stolica je formirana. ergometrija. Kad je ljuta i neraspoložena.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6. kod hranjenja. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6. živi u gradu. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja. Sada mokri 5-6 puta dnevno. U bolnici je na neslanoj dijeti. Nosi naočale za čitanje. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. a onda i boliti u prsima. Orijentirana u vremenu i prostoru. Svijest očuvana. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. kao i u bolnici. koronarografije. N. Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Udana je i majka dvoje djece. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG. mekša i svijetlosmeđe boje. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. Odjednom me počelo stezati. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti.” Lijekove za spavanje ne koristi.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. treba biti jako umorna. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Jede sve meso.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. Da bi spavala. Ljuti je nepravda. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. od ksifoida do mandibule. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. • Primijeniti propisanu terapiju. samostalno usitnjava hranu. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije.5 oC. Sfinktere kontrolira.

• Provjeriti usvojeno znanje. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima. ograničenjima. te ih je pravilno demonstrirala. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice. Hrabak Žerjavić V.2005. [3] [4] [5] . Morala se prilagoditi novom načinu života. • Pomoći. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama. redovitoj primjeni lijekova. Kardiovaskularne bolesti. Interna medicina. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. izd. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije. 06. 2004. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz.“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. Dostupno na adresi: http://www. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. Cilj je postignut. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. Sestrinstvo u zajednici. Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. • Odgovarati na postavljena pitanja. 05. zapravo.hr/nzl/12/program. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli.“. 2009. Nakon što je otkrivena bolest. • Saznati što bolesnica zna o pretragi.. • Provjeriti usvojeno znanje. Kralj V. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja. 2010.htm Datum pristupa: 25. dovode do promjena u odnosima i vezama. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika.zdravlje. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. te primjenu Nitrolingual spreja. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur. 10. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. Letci. Hart PL. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. te značaju prekida aktivnosti. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. 4. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja. 2003. 3. strah. J Cardiovasc Nurs. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Zagreb: Naklada Ljevak. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst. Mojsović Z. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. Cilj je postignut. imaju visoku stopu incidencije. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca.. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. 20: 170-6.hr/clanak. nema [3]. neupućenost u pravilnu prehranu.php?id=12577 Datum pristupa: 01. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. što je bolesnica i prihvatila. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. Cilj je postignut. te način pripreme preporučenih namirnica. 2006.

symptoms. Stupnjevi dispneje. Key words: pneumothorax. treatment Vučetić Borki1. Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11].t-com. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane.Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. PhD. te zid toraksa. Vinogradska 29 E-mail. Jordanovac 104. tuširanje. drenaža prsišta kao terapeutska metoda. Ključne riječi: pneumotoraks. Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). mediastinum. medijastinum. Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). anatomy and physiology of thorax. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja. Vinogradska 29. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). drenaža. lungs. primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety. 10000 Zagreb. tahipneja (ubrzanje disanja. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. respiratory movements. TABLICA 1. Department of Thoracic Surgery. liječenje Pneumothorax . respiracija. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa. 10000 Zagreb. drainage. Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože). simptomi. Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. anatomija i fiziologija toraksa.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2).definition. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem.hr 5 onesposo. MD. .borki. kupanje). Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1). sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube).vucetic@zg. pluća. toracic shield. symptoms. Zagreb 10000 Zagreb. drainage of thorax for therapeutic purposes. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja. Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. simptomi. Herco Nada1. Croatia Clinic Centre Zagreb.

Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. Između pluća nalazi se medijastinum. (Slika 6) [31-39]. Pleuralne šupljine. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. SLIKA 5. koja sprečava trenje. U dva su postranična dijela pluća. Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3). . Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. u kojem su srce. SLIKA 4. SLIKA 6. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). prsna kost i kralješci. Dijelovi toraksa. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7). Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30].56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. tijekom disanja između dviju ovojnica. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. Zid toraksa. Karakteristične točke auskultacije pluća. a naziva se parijetalna pleura. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant). SLIKA 2. SLIKA 3. Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. velike kr vne žile. Zračni putovi+alveole.

a istodobno se smanjuje tlak u plućima. SLIKA 8A. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. Ekspirij. Pluća se uvlače. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. . Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. SLIKA 7. Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. Bronhalne arterije. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. Kada se ošit relaksira. uključujući i visceralnu pleuru. Inspirij. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. (Slika 8A) [40-44]. i to preko interkostalnih arterija. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. izlaze iz aorte. [45-47]. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. koji se naziva rezidualnim volumenom. ulazi u fizure pluća. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. SLIKA 9. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. SLIKA 8B. (Slika 8B).

9. 5. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12). Položaj torakalnog drena. medijastinalna pleura]. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. do 370.-XII. (Slika 9) [48-55]. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. lateralno VIII. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti.-VII. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. SLIKA 10. Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. izumitelj stetoskopa. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom. a poslije njegova postavljanja. i to od jednjaka prema plućima. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti. u mrtvaca. parasternalna granica. Drenaža medijastinalne šupljine. Također prianja i za perikard. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. francuski liječnik. 4. visceralna pleura. SLIKA 12. Povijesni tijek Hipokrat (od 460. Parijetalna pleura bogata je somatskom. Drenaža pleuralne šupljine. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV. rebro. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa. René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. Gothard Bulau 1891. kostalna pleura. te kolapsa pluća. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. 3. tenzijski pneumotoraks. cer vikalna pleura. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. interkostalna granica. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice. Herman Boerhaave (1668. ili V. rebra.-1738. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. frenička granica.–IX. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. i to: kostalnu. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice.). 6. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra. 7. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. kaudalno dijafragmalna pleura. straga XI. (Slika 10) [56-59]. .) u 18. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije. SLIKA 11. Dijelovi i granice pleure [1. rebro. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. rebro. –1826.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa. 8. mora se verificirati RTG dijagnostikom. medijastinalnu.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. 1819. dijafragmalna hernija. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. 2. aksilarna granica. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu. Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma. Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja. a kaudalno slobodno završava.

i to u rasponu od 1. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma.desna osovina. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa . plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14). postraumatski 3. Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest.68]. preporučuje se ekspektativni stav. Primarni spontani pneumotoraks. spontani 2. smanjena tjelesna težina. nemogućnost prestanka pušenja. godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa. Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca.000 ljudi do 15. Naime. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. muški spol. nalaza radiološke dijagnostika tj. Mar fan-ov sindrom.2 na 100. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. SLIKA 15. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest. (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri. SLIKA 13. a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65].4 na 100. perkutornog i auskultatornog nalaza. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima. incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). . snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk.(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija. resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje.000 ljudi [66]. smanjen R val i inverzija T vala. jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67. SLIKA 14.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932. pozitivna obiteljska anamneza. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66].

Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. limfangioleomiomatoza. bilateralni. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS). perikarditis. reumatoidni artritis. neekspandirano pluće. tenzijski i recidivni pneumotoraks. virusna. a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. idiopatska plućna fibroza. osteomijelitis. preporučljiva je incizija u tzv. RTG snimka . medijastinitis. Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor). Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. mehaničkom ili termičkom abrazijom . Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). ankilozantni spondilitis. tj. sarkoidoza. Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. astma. empijem. Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. Wedge resekcija. pleuralni izljev. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. holagnitis i divertikulitis (slika 19). Pleuralni izljev SLIKA 17. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. Mar fan-ov sindrom. SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery). ruptura jednjaka. histiocitoza X.60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“.hematotoraks. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces. Ranih 30-ih godina 20. karcinom pluća. metastatski sarkom. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta. stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. nekrotizirajuća pneumonija. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. . SLIKA 18. Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“.70].što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). visceralne i parietalne pleure (slika 20). infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica. preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom.

Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta. Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju. ultrazvučnim snimkama. dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru. Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije. postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml. Idealno je mjesto I. ozljeda intratorakalnih struktura (srce. RTGsnimkama. . Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. a kada je bolesnik nemiran. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija. Nadalje. kašalj. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića. ne smiju biti skupi. RTGsnimka . Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. paraliza dijafragme. poremećaji koagulacije. i vrstu izljeva. RTG snimak -empijem. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . ozljeda vene cave superior ili inferior. koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti. Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). kada prestane izlaziti zrak. Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća. Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. ili V.pleuralni izljev. Priprema se U-šav. Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. Potrebno je odrediti vrstu anestezije. Napomene . bradikardija i sinkopa). velike kr vne žile). Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. SLIKA 20. Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21). Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. promptno reagirati. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. Drenovi moraju biti čvrsti. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja.hilotoraks.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. CTsnimkama. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). ruptura dijafragme. gigantske bule. debljine između 6 do 40 Frencha. sedirati ga.

Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. Nema paradok salnih pokreta prsišta. . Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Učestalost i dubina respiracija normalne su. Kada postoji prijelom rebara. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. dubina i udusaja/ izdisaja. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. Bolesnik je normotenzivan. Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. uzorak. nema dispneje. asimetrični plućni zvukovi. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%.Vrijednost iz vora kisika.. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. ubrzanje srčanog ritma. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. Bolesnik spontano diše. Askultacija pluća. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. glavobolja. nestabilni toraks.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. Priprema bolesnika za intubaciju. nemir. uporaba pomoćne dišne muskulature. dubokog disanja. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. Ut vrđivanje boje kože. tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta). (respiratorni arest. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. dispneja. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. Odsutnost ventilacije. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). 2. ubrzanje disanja. hemotorak sa. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. Nemir je rani znak hipok sije. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. Prekomjerno širenje nosnica. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45. provođenje 100%-tnog O2. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. Odsutnost plućnih zvukova. Ako se stanje pogoršava. Monitoriranje vitalnih znakova. Kod bolesnika nema cijanoze. Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100. toraks komplikacija je koja ugrožava život. ot vorena rana prsišta). srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. Bolesnik je budan. Bolesnik mora imati normalnu dubinu. učestalost. Procjena znakova hipok semije. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. potrebno je: 1. kr vni tlak postupno pada. U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. Tahikardija. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. frek venciju i uzorak respiracije. 3. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. Nestabilni prsišta. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa.

Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. 9] O’Hara VS. Postmus PE. Clarke P. BMJ. Russell IT. Eur Respir J 1991. Loehe F. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. Postmus PE. Sahn SA. Sudlow MF. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax.4:559–60. 7] Donahue DM. 2000. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax. 8] Lesur O. Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. 2] Baumann MH. Postgrad Med J 2000.treatment and recurrences. Epidemiology of pneumothorax in England. Chest.76:496–9. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. Poboljšanje u smanjenju boli. 12] Schramel FM. Seevanayagam S. Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. Frogamet JM.4:324–31.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. AACP Pneumothorax Consensus Group. česte promjene položaja). a possible factor in localisation of pulmonary disease. Ellingsen Ø.257. Kaps M.804. Am J Surg 1964. Surg. Light R. 2001.i:839–41. Chest 1993. 13] Withers JN. 22] Yeoh JH.. kupanje). Pillgram-Larsen J. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. 19] Miller AC.8:397s. Management of spontaneous pneumothorax. Nema emfizema. Chatrou M. Ann Thorac Surg. Delorme N. Ansari S. Viale G. Strange C.342:1317–21. Thorax 1997.71:365–71. Lancet 1971. Heffner JE. sukcija bolesnikovih dišnih putova.92:1009–12. 112: 789 . Eur J Respir Dis 1987.. poticajna spirometrija.119:590–602. Scot Med J 1994. Recurrence of primary pneumothorax. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva. U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. Klein J. 3] Hatz R. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. Wright CD. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća. 4] Baumann MH. Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Chest. Harvey JE. obvezno je postaviti torakalnu drenažu. Panacek EA. 2001. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor.E. Luketich JD.39:75–6. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). Fishback M. 15] West JB.15:317–21. Chest 1987. LITERATURA 1] Baumann MH. 1997. 5] Chan P. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. A.98:341–7. Jednostavne ak tivnosti (npr.143:32–5.52:805–9. Kiehl PV.307:114–6.71:452–454. Sahn SA. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije. (položaj. Delphi Consensus Statement. 70: 253 . (privremeno liječenje).55:666–71. Odont D. Light R. 6] Gupta D.104:1767–9. . Blegrad S. 16] Smit HJM. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. BMJ 1975.108:772–6. Kada je potrebno. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax.602. Meimarakis G. Thorax 2000. Respir Med 1998. Meyer CJ. 11] Bense L. Meadows K. Dijkman JH. 1993. Panacek EA. za vrijeme ak tivnosti. 23] Grimshaw JM. Milit Med 1978. 14] Sadikot RT. Eur Respir J 1995. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je.. Thorac. Spontaneous pneumothorax. 119: 590 . Eklund G. Knight SR. 2001. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije. Ann. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije. Frek vencija. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa. Distribution of mechanical stress in the lung. Hansell A. 21] Selby CD. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije. 20] Soulsby T. Kirby TJ. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Spontaneous pneumothorax. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey. dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. Strange C. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Müller C. Greene T. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova. Chest 1990. Klein J. Lund O. Luketich JD. Strange C. 17] Lippert HL. F. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. 18] Videm V. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Lancet 1993. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. 10] Jansveld CA. Campbell IA. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. Heffner JE. Daniel FJ. Nichols T.92:1132–6. Kirby TJ.

BMJ 1998. Pierson DJ. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. [68] Sherman S. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax.96:1302–6. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. Crit Care Clin 1992. 53] Noppen M.111:280–5. Arch Surg 1989. Grol R. Lee SK. 51] Archer GJ. Traill ZC.46:31–5. Richardson H. Itoh M. Br J Dis Chest 1985. Palat H. Esaki H.94:55–7.9:406–9. [85] Sharma TN.165:1127– 30.164:528–31. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Djedaim K. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. Alexander P. Chest tubes: indications. Lancet 1984. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Grimshaw JM.45:383–6.55:415–21. [86] Mathur R. O’Hara VS. Moritz TE. operative or medical procedures and trauma. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema. ed.112:275–8. Sullivan M. Acta Anaesthesiol Scand 1993. Radiology 1989.302:262–5. 40] Carr JJ. Flint J. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients. Vinsant GO.155:24–9. 54] Spencer-Jones J. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax.21:145–9. Poole G. [79] Conetta R. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Publication no. 44] Philips GD. Anderson DJ. Bristol: John Wright. [65] Baumann MH. [59] Laub M. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. [83] Minami H.3:533–6. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT.57:65–8. Potential benefits. Milman N. Quebbeman EJ. Smith JW. Clinical practice guidelines. Am J Med Sci 1992. 49] Northfield TC. Golding RP. 52] Ng AWK. Am J Med Sci 1918. Ann Surg 1916. Management of spontaneous pneumothorax.264:2224–30. Am J Surg 1992.304:345–7. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. Boe J. [69] Curtin JJ.163:1339–42. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. [III] [82] Conces Jr DJ. Thorax 1990. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung.165:1240–4. Coady T. Pathophysiology.108:335–40.318:527–30. [75] Baldt MM. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. Mathie A. [73] Miller KS. 25] Grilli R. JAMA 1990. Sequential treatment of a simple pneumothorax. Eur Resp J 1996. Haakman CD. Prescott RJ.45:748–9. . Chest tube thoracostomy. Strange C. [57] Vallee P. Gleeson FV.108:664–6. Arch Intern Med 1984.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. Yu DY. BMJ 1999. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast.40:66–7. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. England NJ. Surg Clin North Am 1989. Management of intercostal drains. Ann Emerg Med 1988. Senda K. [84] Tattersall DJ.14:879–95. Barnwell E. Barman AA. Thorax 1968.81:693–5. Results of simple aspiration of pneumothoraces. Catheter aspiration for simple pneumothorax. Toft T. Swartzel RL. 32] Tanaka F. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. J Appl Physiol 1979.4:86–8. Rockville. [63] Symbas PN. Hutchinson A. Ann Emerg Med 1985. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease. Heffner JE. Goodman LR. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. [70] Holden MP.106:1493–8. [64] Harriss DR. Boe J.119:590–602. Br J Hosp Med 1991. Surgically treated pneumothorax. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. Wilson BS. Chest 1987. Grimshaw J. Chest 1995. Chest 1970. Grilli R. 42] Collins CD. J Trauma 1990. et al. 39] Glazer H. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax.35:50–2. Chan KW. Chest 2001. [74] Chan L. Reed JC. management and complications.55:372–6. Graham TR. [66] Seaton D. 38] Schramel FM. Radiololgy 1992. Audit points 43] Engdahl O. Ravikrishnan KP. [78] Maunder RJ. 67] Engdahl O.15:368–70. 34] Miller WC. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. [76] Brunner RG. Choplin RH. Hudson LD. Cory Gray W.64:728–9.17:936–47. Am J Respir Crit Care Med 2002. Johnson NM. J Can Ass Radiol 1985. Am Rev Respir Dis 1973. Ann Thorac Surg 1993. A randomised double blind trial.69:41–6. Germann PS. BMJ 1991. Alexander RH.1:45–50. Upadhyag R. limitations and harms of clinical guidelines.124:833–6. 55] Andrivert P. Henderson C. Secondary spontaneous pneumothorax. Spontaneous pneumothorax.ii: 687–8. Lopez A. 29] Vail WJ. Yee ES. [61] Graham EA. Saka H. Ned Tijdschr Geneesk 1995. Toon R. Agrihotri SP. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. 1992. 31] Wait MA. Complication rates of tube thoracostomy. Subcutaneous and mediastinal emphysema. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Sahn FA.89:129–32. Hodson ME. Lomas J. 26] Woolf SH.183:193–9. Chest 1993. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema. 41] Bourgouin P. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. Müller D. Horst HM. Al-Hillawi AH. Sandstedt S.37:46–8. 46] Stradling P. Teboul J-L.156:839–43. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study.195:539–43. Respir Med 1995. Chest 1997.38:512–5. Acute pain management. 48] O’Rourke JP. Lakovou C. Trotman-Dickenson B. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. Chest 1994.79:177–82. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. 47] Flint K. Reilly KM. Cullen J. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. Edinburgh: Royal College of Physicians. Kinnear WJM. 36] Light RW. 33] Pavlin DJ. Simple aspiration of pneumothorax. The management of spontaneous pneumothorax. Bankier AA. Alway AE. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. Dis Chest 1963. 37] Schramel FM. [62] Kenyon JH. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. Obeid FN.309:1338–9. 35] Norris RM. Jain NK. Am J Emerg Med 1997. Chest 1982. Management of intercostal drainage tubes. technique. Yoganathan K. Med Care 1994.173:707–11.103:26–9.144:1447–53. 27] Agency for Health Care Policy and Research. [58] Delius RE.36:341–2.14:865–70. Maryland.37:149–53. [71] Daly RC. Spontaneous pneumothorax and its treatment. 1995. BMJ 1994. [80] So SY. Cousineau G. Bishop JM. Thorax 1966. [81] Bevelaqua FA. AJR 1995. Lemire P.139:131–3. Chest 1993. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Driesen P. Tarrer RD. Chest 1993.30:1148–53. Chest drainage tubes. Mucha P. Sutedja TA. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma.23:427–33.104:978–80. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax.91:258–64. BMJ 1875. Stern PM. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988. Kwong JS. Chest 1989. JAMA 1954. Wagenaar M. Thorax 1985. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. 45] Jordan KG. [60] Playfair EE. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Chest 1988.317:465–8. Radiology 1995. Singapore Med J 1994. Estrera A. Jones JG. early or late removal? Thorax 1982. 28] Petrie GJ. Aranda C.30:32–5. 56] Harvey J. Patel A.32:202–13. Bell RD. 92-0032. BMJ 1971. diagnosis and management. 30] Serementis MG. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT. 50] Kirchen LT Jr.. [77] Nichols RI. Chest 1997. Muzik AC. AJR 1994. [72] Iberti TJ. Radiologic and pathologic findings. et al. Pairolero PC. 1982: 3. Cheney FW Jr. Hamilton AAD. In: Practice of cardiothoracic surgery. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease.

te u odnosu na njihov socijalni status. Prof.com Otvarajući radni dio simpozija. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011.. i to neovisno u odnosu na starosnu dob. med. (Osnovni . i to: Prim.cepic@gmail. Nadalje. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga.Vesna Petrović. dr. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda). Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju.techn. Angela Lovrić.dr.ms. Prof. Med. Marija Hegeduš-Jungvirt.bacc.kako i zašto su nastali?).med.bacc.Marina Ignjatić.sc.med.techn. predsjednica DPS-a. Vesna Petrović. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije.med. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić. te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a. U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama. Irena Švenda. Maja Bender.dr. Ljuba Vujić-Šisler.ms.bacc.vms (Najčešće greške u ishrani djece). Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga.Biljana Đorđević. Ljiljana Vučemilović.vet.Karlica Krulić. Nataša Negran. vrstu prebivališta tj. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa.sc. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane).techn.bacc.msdr. svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS.pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje). iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici.techn.med. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu. i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1]. report.Doc.magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti). Mr.sc. (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi.Leila Farkaš. dali je prebivalište ruralno ili urbano. predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel. iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS).dr. Biljana Žutić.Mihela Dujmović. Rozmari Tusić.techn.dipl. Milivoj Jovančević. Mara Županić. Doc. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia.med.techn. (Zdravstvena njega pretile djece).dr.primarijus(O djeci koja neće jesti).Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda). Dragica Juričić. patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore). uz riječi pohvale i podrške.ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji).mr. (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa).bacc.med. 051 541 107 jasna.med. Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo).sc.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH.bacc.bacc. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). dr.techn.techn.MZSSRH). Glavna tema simpozija bila je. (Pomoć kad je najpotrebnija).

LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara. msBiljana Đorđević. ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara. 1-4. financijskim izvješćem DPS-a.66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi).korak ka unapređenju zdravstvene njege). ms Biljana Žutić. program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti . te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu. Vesna Petrović. . str. Zagreb.važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima. Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. 2011. program kongresa. Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja.

Francuska. Zlata Grgić-Medvid. jedna je inžinjer rendgenologije. Dinka Kuštra-Boban. kakav je bio u njihovo doba. Tijekom 43 godine radnog staža. godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. djevojačkih nestašluka iz Splita. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Danas je aktivna u nevladinom sektoru . Ksenija Popović-Petrović. Tatjana Letica-Milat. Ivanka Jakus-Mijić. Srbija. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. a druga okulistica. SLIKA 1. zabave i aerobik. Stanka Gavrić. Desa Mrđen-Repe. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. Knin. Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. Pula. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. 091 5724977 . nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. Ima brojne hobije . a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika.). Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. Daša Runjić-Popović. Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. Stanija Mrvić. Metković. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29. Sinj. Nakon pola stoljeća. većina njih završila je višu medicinsku školu. Jela Bjedov.planinarenje (popela se na vrh Triglava). Split 021/533-588. Angelina Vuković-Đonev. Zlata Vuletić-Vranješ. ples. godine. Gospođa Rajka Režić. Mirjana Kurtović. otišla u mirovinu. Sve su ostale u struci. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. a potom tri godine Medicinske škole. Nakon školovanja. Zagreb. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. Nevenka Dedić-Dalbelo. gđa. 10. Teodozija ŠperacCikotić. prof. Rajka Medić-Režić. SAD. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. Marija Gojsalić-Vištica. Marija Živković. putovanja po svijetu. Split. Libija. lipnja 2011. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. Švicarska. godine odakle je. Zorica Lovrić. Školovanje je 1958.

385-1-3787-212. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo.-27. 385-1-3862-292. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011. E-mail. Zagreb. onkologija. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. 09. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. Roger Wilson. statistics and social media. kongresne novine. statistika.com vanja.] Branka Svetec1. statistika. rujna 2011. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. statistics. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. jasnije kriterije za probir bolesnika. brankasvetec1@gmail. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] . ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju.2011.[Stockholm 23.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23. pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice. Ključne riječi: kongres. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website. Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. We represent an overview of number of congress participants and where they came from.2011. Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. Zagreb. čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja. 09. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja. Fax. Istaknuo je . Key words: congress. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. do 29. Zagreb. kada je Rose Kushner. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja.-27. oncology.

2011. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. Međutim.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara. LITERATURA 1] www.eu. na sjednici predsjedništva EONS-a. TABLICA 1. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1). Svetec i M. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja. posebice kada se provode biološke studije.000 posjeta kongresnoj web-stranici. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja.931 116 1.cancernurse. B.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12. preuzeto 04. pa je različit i postupak odobravanja.144 1. Poslek.768 694 1.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja.043 1. Martinković. Sudionici i demografija. S. kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima. Tijekom kongresa verificirane su 34. . Bolja obaviještenost o rezultatima. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja.11. Naime. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove.065 1.683 363 423 15. zakonodavstva u pojedinim državama različita su. Miščančuk. i to: D. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials. Tijekom kongresa. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk.

Vlastica Juričić..).) i predstavnici grada Opatije. Nikolina Grubišić. .com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika. Maja Carević. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana.65 20 12 01. Opća bolnica „Dr. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. bacc. statistics.+385.. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2. Karmen Dragović. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre. Ana Jačan. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline. KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama. Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. KBC „Sestre milosrdnice“. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011.techn. surgery. Ksenija Veselovac . Gordana Kolić.med. KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P.techn.med. Josip Benčević“. predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc. Aleksandra Vukelić.). KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke.techn. Infekcije kirurških rana – istraživanja 3. Noris Buškulić. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke. Marinka Vlah.med. Vesna Ilić. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference.milkovic@gmail. nurse. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda. Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara. ruzica. do 30.dr. Mirjana Lakić. postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana.+385-99-68 92 842 E-mail. Adela Sabo. techn.med.COLOPLAST.).T.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske. Fax. i to: 1. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske. i to: Vesna Čačić. Sanja Juretić. Slađana Kutleša. Ema Bazzara.. Danijela Medved. Slavonski Brod Tel. +385-65 20 12 01 Mob.med. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr. U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl.70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13. Višnja Pupovac.sc. a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova.med.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. Linda Čendak Božunović. Branka Kurtović.)..techn. Renata Golubić (bacc. godine održan 13. Eli Šuperina Mandić.A. Danijela Prugovečki. Slobodne teme. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana . Ružica Milković (bacc.tech. Mirela Knežević. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije. rujna 2011.

KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika.hr/novi/index: preuzeto 01. Klementina Benković. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici. metakarpalne kosti šake. KB Merkur. Marija Derek Kranjc. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja.OB „Dr. Mirjana Lakić. Ružica Milković. verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa. Josip Benčević“. terapije u našoj ustanovi. Igor Pintarić.. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5. Tatjana Krištofić. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. Hrvoje Štalekar. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. Mihael Tenţera. Renata Habeković. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa.2011. Lidija Vitas. Karmen Čehulić. što je znatan poticaj daljnjem radu Društva. Božana Levojević.A. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku. Maja Šoda. Danijel Petrović. LITERATURA 1] www. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek.C. Nera Fumić. Blaženka Pavlić.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Smiljana Kolundžić. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Brigita Šepac. Damira Rešetar. Marija Valovčić. Gordana Kukura. Marija Kalčić.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. Josip Benčević“. Nadalje. Mario Aničić. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko. Višnja Karaula. Zvonko Crnac . Vera Sršan Živanović. .hums. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić. Katica Bajčić. Tatjana Krištofić. 3.12. Nada Strčić. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae. 2. Nevenka Pajtak. a glavne su teme 14. Tedi Cicvarić.13. Sanja Juretić. OB „Dr. Tedi Cicvarić. OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika. OB Varaždin: Upotreba V. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. Komunikacija u kirurškom timu. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. Ivančica Hazulin. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. Benjamin Novoselec. Mirjana Kožul. Višnja Jamnić. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade.

2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. Polaznike teča- . Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata. Japan. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja. Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a. Kyoto. Kyoto. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite. istraživanje. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. Key words: congress. research. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Japan. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. patronažne medicinske sestre. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. lipanj 25–27. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366. visiting nurses.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. Ključne riječi: kongres. prezentacija novih istraživanja. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. hpurgaric@hums. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. june 25-27.72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011.hr (H. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail.

Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. umanjuje se strah i zablude od porođaja. LITERATURA 1] www. hiperlipidemija. te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja.org . a po završetku istraživanja. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH). Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate.ifnc2011. pretilost). USA). predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. Članica Upravnog odbora HUMS-a. gospođa Nataša Mrakovčić. dijabetes. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta. Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. Minnesota. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. hipertenzija.10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH].

9. lipnja 2011 Report .društvo patronažnih sestara . March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society . Japan. godine] Izvješće . Kyoto. Slika 1. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu.Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. SLIKA 3. Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS].European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27.74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće .2011.] SLIKA 1. Otvaranje konferencije. Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji. 9. june 25-27. Jasna Ćepić. Ljubica Mendaš i Darinka Jurović. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association.] Branka svetec SLIKA 2. Nataša Mrakovčić. 25-27. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara. The 10th International family nursing conference is over with successful results.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm.annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten .croatian nurses association [CNA] [Vukovar. 23-27. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. ožujka 2011.Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Izvješće . SLIKA 1.2011. 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. japan.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. .Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto.

11. godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju. bacc.med. predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011.). Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata. 2. Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić. 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić. g.tech. Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29. .Urb:1203/11 Zagreb. 29. trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1. 2012. Sestra godine 2.

as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). symposia and description from the events. diagnosis and management. Submission letter. and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. Human research. evaluation of results. American Organization of Nurse Executives. . Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. Review article [REV]. Conflict of Interest Policy. which should not be a rarity and that provides a teaching point. authors will transfer copyright to the Publisher. Acceptance is based upon the originality. Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. The specification for each submission category should contain but not exceed the following. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. Patient safety (PS). Editorial [ED]. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. in 1500 words. please state this in the cover letter. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Incorporated images are welcome. we encourage citation of publications in non-English languages. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. nursing and doctor’s management. Historical Pages [HP]. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. invited referees and a statistician when appropriate. Case Reports [CR] These papers describe. healthcare. and recommendations for appropriate procedures. public health and the history of nursing and medicine.76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. Editorial [ED] The voice of the NJ. with analysis of the pathologic. topics. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. (b) all authors have read and approved the manuscript. incident reporting. cost-benefit analysis. All manuscripts are subject to review by the Editor. significance. and validity of the material presented. Other kinds of associations. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. a single interesting case. integration technology into patient care processes. Workplace safety [WPS]. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Since these papers should be comprehensive. New data are not part of a BC. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction. Review article [REV] When writing any review paper. it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. medicine and related areas such as ethics in medicine. covering epidemiology. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. medication safety policy and procedures. delivery. anatomic and physiologic conditions. research. root cause analysis. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Case Report [CR]. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. but you must include a section on how to test your idea. (c) subject to acceptance. stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. practice. If no conflict of interest exists. Brief Communication [BC]. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Associate Editors. such as consultancies. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere.

Manuscripts must be written in Croatian or English. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. Day-care nursing and medicine. Use of abbreviations renders the text difficult to read. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance. or in the text alone. Results. abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. [c] text with the following sections: Introduction. Title page. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). Figures including composite parts a. telephone. The abstract should be printed on a separate page. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). excluding figures. etc. venue.c. the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). Following the abstract. The abstract is an essential and the most read part of the paper. and briefly commented on in the text. 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. up to 3-6 key words (in Croatian and English). An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language).[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. if possible. Layout/presentation.b. CABG. Clinical investigations.note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. Evidence based medicine. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. in Croatian and English language). It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. address. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. Spelling can be British or American. Medical facilities. If the manuscript was presented at a meeting. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). Materials and methods. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language). tables and references. Technology. fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. the meeting name. e. Language. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language). Total Quality Management. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. and the date should be indicated. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. with brand names (proprietary name) and the name and location (place. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language).g. ASD. Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). Discussion. should be given for subject indexing. Where appropriate (see table). Any figures and videos should be supplied as outlined below. The name. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. VSD. Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Human resource leadership. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . Subject categories. symposia). Key words. follow the ‘Guideli- . 350 words] Short abstract [max. but consistent throughout. Abstract. They should be presented either in tables and figures. Human resource management. should be given.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. The pages should be numbered.

All authors should be listed (use of ‘et al.mpg or. videos and tables. video sequences may be submitted using standard digital video formats.46:260-261). Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Corresponding still images also required:. Wu YK. Legends: required for each figure and video (see also below).upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd.rtf preferred) . Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer.1510/ icvts.upload as Manuscript file. number of frames/second: 20-30).. editors. A brief title should be provided. glasnik@hums. Index Medicus. Bagnioni P. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.upload as Supplemental files. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. if appropriate. Tables: should be self-explanatory. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors . grayscale for black and white.9:65-68. websites and unpublished data should not be included in the list of references. Celkan MA. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . Videos. All artwork and lettering must be of professional quality. Original artwork for print (all revised manuscripts only):.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels. Articles are submitted simultaneously. provide a covering letter. hums@hums. Personal communications. duration: maximum 30 seconds.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width. In: Huang GJ.. It should be clear and concise. and describing the changes which have been made in the revised version. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) . The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should. 3rd version) including new figures. References should be cited in the text as numbers in square brackets. hr. Eur J Cardiothorac Surg 1995.upload as Image files. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication.4 cm column width. Where appropriate. Ustunsoy H. .105833. and their abbreviations conform to. One still image (screen shot) per video must also be submitted. Baspinar O.avi. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Multi-author books [3] Huang GJ. 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. Grandi U. tif files obligatory (specification: sized to 8. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Each Table should be keyed on a separate page.doc or.and then at zero cost to authors. but can be mentioned in the text only. be placed at the end of the text. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Books [2] Cooley DA. To submit a manuscript. Techniques in cardiac surgery. supplementing but not duplicating the text. Figures should be numbered in the order they appear in the text. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.’ is not acceptable). Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below).hr. Any abbreviations used in the Tables should be defined.vicic-hudorovic@skole. Videos will be displayed in the on-line journal only . RGB for color). Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Wu YK.hr. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. Journals should be indexed in.2005.the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. References: should be arranged sequentially following appearance in the text. replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments. Submission of manuscripts. Philadelphia: Saunders. One file per figure .mov. Figures.optional) combined into ONE word processor file (. CMYK for color) . 300 dots per inch for grayscale/combine/color. Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L. 1984:167-176. resolution: 1000 dots per inch for line art. Video (on-line viewing only):.

epidemiologije. javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. analiza uzroka. Klinička istraživanja. kao što su konzultantska poduzeća. u kojim se dijelovima može skratiti. vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik . skrbi. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. koji ne mora nužno biti poseban. povijesne stranice [PS]. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. urednika-suradnika. anatomskih i fizioloških čimbenika. zanimljiv slučaj. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. pismo uredniku [PU].mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. zdravstvene njege. Popratno pismo uredniku. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje.kontrolnim popisom . Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. primaljstva. prikaz slučaja [PS]. kratko priopćenje [KP]. odabranih recenzenata i. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. kada je potrebno. s analizom patoloških. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. Svi izvori financiranja. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. Slikovni prikaz [SP]. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. sigurnost na radnome mjestu [SRM].upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. recenzenta statističara. kao što su etika u medicini. uporabljeni lijekovi i metode. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. cost-benefit analiza. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. istraživanja. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . Također je korisno uputiti. Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. pregledni članak [PČ]. Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. sigurnost bolesnika [SB]. medicine i srodnih područja. u 1500 riječi. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. medicine. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. uvodni članak [UČ]. prakse. proces skrbi za bolesnika. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. uporabljene medicinske tehnologije. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj . dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Osiguranje sukoba interesa. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija.

Sažetak. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . Slijedi ime. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku. načine rješavanja problema te svrhu. i [g] literatura. Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. rezultati. medicinske ustanove. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). Jezik. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Izgled/prezentacija. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod.b. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. rasprava. Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta. znanstveni management.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. 200 riječi] Sažetak [maks. zdravstvena tehnologija. tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. 350 riječi] Sažetak [maks. ali konzistentno proveden. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. analitičke/ statističke metode). Ključne riječi. Slike. U sažetku je skup činjenica. itd. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. klinička istraživanja. Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. Gdje je to prikladno (vidi tablicu). Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. treba navesti naslov. Stranice moraju biti numerirane. mjesto i datum održavanja kongresa. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava. ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. ljudski potencijal. Kategorije članaka. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. adresa. konferencija. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju.. zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Pravopis može biti britanski ili američki. naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. medicina utemeljena na dokazima. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. simpozija. verificiranih rezultata. materijali i metode. upravljanje ljudskim resursima. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem. telefon. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice.c.

Ustunsoy H. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. VSD. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu. videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Philadelphia: Saunders. sve promjene potanko opisati u . Wu YK. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Knjige [2] Cooley DA. Wu YK.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu.. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu.avi. On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M. Berlin: Springer. razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže.upload u obliku dopunske datoteke.1510/ icvts. Celkan MA. npr. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu.mov. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2. uključujući i nove slike. Časopisi trebaju biti indeksirani. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. video i tablice.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. trajanje: maksimalno 30 sekunda. editors. RGB u boji). Bagnioni P.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela.2005. i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Osobne komunikacije. u sivim tonovima za crno-bijele. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. ali mogu se spomenuti. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja.bijele gdje god je to moguće. možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. država) proizvođača. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Upload datoteke kao dopunske. kao i na one koje se najčešće rabe. ako je prikladno. 3. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. Video (samo za on-line):. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. kao i o ograničenjima. Techniques in cardiac surgery. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Rasprava treba biti kratka i jasna. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. Knjige više autora [3] Huang GJ. Primjeri. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. ASD. Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi.9:65-68.. Molimo. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. hums. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku . Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (. verzija). Baspinar O. broj okvira / drugi: 20-30). Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Eur J Cardiothorac Surg 1995. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. Odgovarajuće fotografije i potrebno:. Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti.4 cm širine stupca. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Grandi U. In: Huang GJ. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime. Video: Gdje je u skladu s tekstom. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). opisati na kraju teksta. nije prihvatljiva). 46:260-261). Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete..bez troškova za autora/e. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. ACBG i sl. mjesto. Slike trebaju biti crno.105833. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . 1984:167-176. i to samo u tekstu. CMYK u boji) .Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama.doc ili.

hr.hr. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije.popratnu pismu uredniku. i to istodobno. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene članke potrebno je poslati. uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. glasnik@hums.hr .vicic-hudorovic@skole. hums@hums. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces. na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful