V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. Zagreb. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius. godine [1]. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci. dokaz se definira kao: (1) osnova. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”. Međutim.hr. (3) zakon. Evidence-Based Nursing. D’Alambert u drugoj polovini 18. Očito.vicic-hudorovic@skole. virtual conference.385-1-34 83 662 FAX. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. i to za vrijeme Rimskog Carstva.. Mišljenja filozofa i znanstvenika. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Nasuprot tomu. a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. naslova Dictionnaire de Moreri [4]. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati. dokaz. (4) jasno vidljivi. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“.visnja. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka. stoljeća [3]. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje. 11. Naime. u najvećoj. stoljeća). koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti. grčki matematičar iz Aleksandrije. nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5]. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. Primjerice. naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje. (-ae.www. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. na današnji dan. American Journal of Nursing.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence. Ovaj tzv. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. studenoga 2011. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa.hums.385-1-34 83 662 E-mail. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid. znak. rođen 1596. Diderot i M.hr . des arts et des lettres koju su objavili M. f). virtualna konferencija. godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. zatim lekturu teksta. Štoviše. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti. (2) nešto što se čini očito. Bolnička cesta 32 TEL. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6].

6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara. iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar. drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama. naime. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti. kao i originalni tekst. Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti. a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ.org). Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www. Priključite se on-line izdavaštvu na www. Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA). Prednost recenzije čitateljstva. Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv. otprilike 90 dana.hums. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući. mišljenja su pretjerano negativna. Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih .doi. tekst se višestruko revidira. autor članka. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. i glavni urednik teško ga može objektivizirati. katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl. najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike. Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. Scenarij (a). Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija. Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta.dodatno mišljenje trećeg recenzenta. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu.hums. pr vi recenzent ocjenjuje . te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže. kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti.tekst prihvatiti bez izmjena. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu.kritičkih tekstova.hums. i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje . Međutim. pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. Kao krajnji rezultat peer review sustava. Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu. a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno. ključne riječi itd. to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta. i to u jedinstvenom elektronskom formatu. mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava. zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. virtualna se konferencija zatvara. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno. objavljenih tekstova i njihovih autora. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ. ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ).hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova. Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). Impact factor (čimbenik utjecaja).hr). Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . Scenarij (c). elektronskim komentarima čitatelja. ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku).) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava. čitateljski review. ocjena može biti subjektivna. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta. mjerilo je kvalitete časopisa.

2003. Backett DL. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. Gray JAM. Improved feedback from an interactive publication. Leipzig: Brockhaus. New edition. Von Segesser LK. Rouen: Besogne. a uporabom ovak va postupka. Interact Cardiovasc Thorac Surg.2:405–409 Glennie S.hr. New edition. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima. 1992. Geneva: Pellet. Mackway-Jones K. Jutley RS. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. 11. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. 1698. Diderot M. The medical emergency team. Potrebno je samo posjetiti www. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ. Naime. Shepherd DET. 13]. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Random House dictionary of the English language. 2:3–5. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara.org: the most frequent downloads. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. i trajno je dostupan. evidence based medicine and ethics. New edition. 12. Med J Aust. Objavljena verzija elektronskog komentara. 3:1–2. 4:1–2. Iz navedenih razloga. Le grand dictionnaire historique.268:2420–2425 Random House. Les principes de la philosophie. Richardson WS. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. Prendergast B. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom. Saul WP. A new approach to teaching the practice of medicine. Haynes RB. 1718. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] . icvts. the unabridged edition. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka.312:71–72 Kerridge RK. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. Von Segesser LK. Die Enzyklopädie. Rosenberg WMC. Evidence-based medicine. u svom izvornom obliku. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. 1996. des arts et des lettres. 1777. 20th ed. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002. www. 1996. Paris: Coignard. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. Naime. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije. New York: Random House. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije.179:313–315 Dunning J. Moreri L. Brockhaus. 2003. J Am Med Assoc. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005. Br Med J. Descartes R. 1:61–62. 1983.hums. Von Segesser LK. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ. D’Alambert M. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. Traduit par l’abbé Picot. Kada elektronski komentar dobije DOI. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group.

. Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. Zagreb. RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991. pa tako i biomedicinske znanosti. koja još čeka konačno priključenje EU.webofknowledge. ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. 6539 6576 11034 41139 27216 2001. godine. Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost. Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina. članici EU/EEZ-a od 1973.2000. nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. 385-1-4561 010 E-mail. Bijenička cesta 54 TEL. Međutim. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011. Međutim.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1). Osobito je vrijedno . Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres. 9445 10086 11565 52111 34168 2006. Tako frustrirani. ponajprije nastavnim aktivnostima. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. zarkovic@irb.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina.1995. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače. analiza provedena 1. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). kako cijele zemlje. ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. hvaleći sami sebe. pogotovo biomedicine. 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković.2010. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. godine. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti. prosinca 2011. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. 4610 2576 4697 27410 19472 1996. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. kao i u Hr vatskoj. TABLICA 1. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti.hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj.. Zagreb. s navođenjem hr vatske adrese. pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja.2005. 385-1-4560 937 FAX. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka. tako i svoje struke. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja. Međutim. godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. Kao profesionalni istraživač. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća.

ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%. Jedna je od mogućnosti. svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. pogotovo u Zagrebu. 4108 235 159 108 4610 1996.) VŠPU. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja.com) Žarković N. razvoju naše znanosti.-2010. LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. Međutim.500 radova umjesto 18. kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. 13286 1914 1528 1393 18121 * . Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti.2005. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije. Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina. dakako. Zaprešić. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z. uz stanovit pad broja publikacija. Za razdoblje 2006. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini.. Skledar N. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku.. Jurina M. uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011.2011. i 2011. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. 5482 456 350 251 6539 2001. 2011: 69-80. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom. ur. godine to bi značilo oko 59.121! Naposljetku. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). ne nužno i profesionalnog znanstvenika. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize. a ne kao slovenski i slovački.2000. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1. koji su u odnosu na početno. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo.. a tek od ove godine i u drugim gradovima.1995. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. Da su svi ostali bili tako uspješni. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1. na dobrobit svih. Vojnović S... i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu.12.12.webofknowledge.procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. ratno razdoblje. pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima.. . danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. TABLICA 3. 7446 857 621 521 9445 2006. i Žarković N. pogotovo u području biomedicine. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3). RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991. Morović V. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%). Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu.2011. i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal). Kako bilo. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. Zbog toga je u 2010. promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. Kao što je vidljivo iz tablice 3.2010. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu.

te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX]. u svibnju 2006. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. 2008. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. godine. smjer Management u zdravstvu. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. u lipnju 2004. veljače 1995. Od 2001. na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”.385-1-34 83 662 E-mail. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a.visnja. u organizaciji HUMS-a. 2006. Editor-in-Chief. aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. Od 2005. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. do 2003. Klaićeva. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga. godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”. glavni urednik. upravljanje». godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . objavila je mnoge stručne radove. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći. na Klinici za pedijatriju. Zagreb. do 2011. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. do 2011. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. u organizaciji HUMS-a.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja.vicic-hudorovic@skole. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu. godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. godine. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. Bolnička cesta 32 TEL. Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. vođenje. innovation and vitality. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”. 2005. kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti.385-1-34 83 662 FAX. dijalize i transplantacije HUMS-a. 2007. Dubravka Matijašić Bodalec. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”.

Paris: Coignard. New edition. Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. D’Alambert M. Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH]. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. the unabridged edition. 1777. 1983. 1698. 20th ed. Les principes de la philosophie. New edition. Random House dictionary of the English language. Le grand dictionnaire historique. Diderot M. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. 1718. Geneva: Pellet. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. Rouen: Besogne.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. Moreri L. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva. čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. Descartes R. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. Tijekom 2008. 1996. . Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva. Brockhaus. Die Enzyklopädie. Leipzig: Brockhaus. Traduit par l’abbé Picot. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. TABLICA 1. des arts et des lettres. godine. New edition. sada već davne 1995. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. New York: Random House.

Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. znanje. i istodobnom borbom s Minotaurom. Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti. Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan. u doba Domovinskog rata. volju. ali ipak s osmijehom. ali katkad su i pobjeđivale. Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. nursing profession.385-1-23 88 888 E-mail. pokušaji. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. Zagreb. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice.brimac@kbc-zagreb. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- . obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva. 10 0000 Zagreb. S neograničenim povjerenjem u osobne snage. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule. sestrinstvo. ali i teška poniranja i razočaranja. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij. a sudjelujući u radu s drugima.stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama.hr Danas. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. našle su put i ostvarile svoj cilj. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. obećanja. 10000 Zagreb. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. novi izazovi Keywords: University studies. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. Nizale su se mnogobrojne inicijative. Katkad su bile pobijeđene. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb. Početkom 1990-ih godina. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. i za bolesnike i sestrinstvo. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH. Kišpatićeva 12 TEL. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske.

druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. odgovornog i nadasve teškog posla. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. ostvarivanju javnog rada Komore. a proces je počeo javnim istupima. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. načinu odlučivanja. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Počela je izrada prijedloga. zastupa interese medicinskih sestara. pravima. psihologija. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. Statutom i drugim općim aktima Komore. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. ako imaju volju da završe studij. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. unutarnjem ustroju. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. utvrđuje potrebu. Početkom 2000. U provođenju nadzora iz stavka 1.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. . ali i iz ostalih dijelova svijeta. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. području na kojem Komora djeluje. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. tijelima Komore. obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. daje. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. godine. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. Komora promiče. članstvu i članarini. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. uvjetima i načinu izbora i opoziva. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. srpnja 2003. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. Te 2003. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. njihovu sastavu. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima. brine se za druge interese svojih članova. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS]. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. ovlastima. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. načinu stje-canja imovine. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. trajanju mandata te odgovornosti članova. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja. dekana i sl. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. od članarine. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara.

osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. Kings Collegea iz Velike Britanije. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo. osnažen pozitivnim događajima. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. izlaz. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“. Naime. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. a stvarnost prilično okrutna. i to dvije godine. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. sociologije. dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. dr. Vesna Jureša slijede i pro- . katkad smo na odmorištu čekali. ne vidi smjer. koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). Spomenute dvije prekrasne žene. teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). entuzijazam. ne vidi se put. Tijekom 2004. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. Prof. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas. kadrovski). Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. prof. gđa Dragica Šimunec.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. pridonijele su današnjoj stvarnosti. prostorni. Dr. povijesti i sl. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. Tijekom 2008. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“. Poslije 2008. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. CINAHIL. hums. nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. American Organisation of Nurse Executive [AONE]. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. osnovati povjerenstva. zvijezde i nebo su visoko. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. ali i vremena. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. Mišljenja smo. Scopus itd. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. osnovati nova. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu. te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. izgubili smo i dio članstva.hr). U mraku čovjek postaje prestrašen. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. Međunarodnog vijeća sestara. svaka na svoj način. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva. dr. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. komunikologije. Davor Miličić. i drugih. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. Tijekom 2005. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. prezentacija . koja je uložila sve svoje znanje.). i prodekanica za nove studije prof. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. gđa Nada Čikeš. siva. što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. Jadranke Mustajbegović. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. moralnu i znanstvenu potporu prof. Predsjednica HKMS-a. u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“.na aktivnom linku www. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. te se HUMS.problem na koji nismo računali u početku. dr.

Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku. piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva. Je li moje mišljenje ispravno. ali i promišljajući unutar HUMS-a.sveučilišnoga studija sestrinstva.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof.www. Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. . koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. kao i ostalih sestrinskih institucija. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja . Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. Put od ideje do realizacije bio je dug. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi. Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici.icn. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti. prof.hr. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu. Tijekom 2010. dr. radu. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost.naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao. Mustajbegović. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. htijenju. dr. Nadalje. 121: www. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. Radivoje Radić. sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti. Čikeš i prof. Njima bi se zasigurno ponosio prof. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku.nn. posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše . HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH. Narodne novine (2003).ch). a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo.

nov lijek za oralnu uporabu. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. and future directions of ongoing research. dosage and administration. citotoksični ljekovi. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu.org and ESMO. karcinom dojke. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU). Zagreb. Key Words: Capecitabine.med. metabolizira se u jetri.). opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. doziranje. Bolnička cesta 32 TEL. documented drug interactions. PubMed. gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR).com . gall bladder. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec. cytotoxic drugs. brankasvetec1@gmail. PubMed. Zagreb. do kolovoza 2007. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama. breast cancer. ASCO. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke.5-FU. stadij karcinoma debelog crijeva. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. 385-1-3787 FAX. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. taxanes. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). Xeloda. Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka. biliary tract. Zagreb. with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat. colorectal cancer.). Clinic for Oncology and Nuclear medicine. ECCO meetings proceedings. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija.gastric cancer.16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1. i opis preporuka za daljnja istraživanja. opis doziranja i uporabe lijeka.tech. adverse– effect profile. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. ASCO. Zagreb. do kolovoza 2007.org i ESMO. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. ECCO. farmakokinetiku i metabolizam. i to NCI. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. Škola za medicinske sestre Vrapče. expanded understanding of the biology of breast carcinoma. Ključne riječi: Capecitabine. taksani. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. 5-FU. bacc. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. Esophageal cancer. U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka. i to web -sučelja: PubMed (od 1966. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995. 385-1-3787 E-mail.

Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. U posljednjem desetljeću 20. a danas se proizvode postupkom semisinteze. stadij). USA). a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima.Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. mitomycin). Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. faze. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin). Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. methotrexata. danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. i preoperacijski u izabranih bolesnika. L-phenilalanine. stadij). Od 2000. recidiv metastaza (IV. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. i to: lokalno uznapredovala bolest (III. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. Međutim. faze. tj. i III. OH. Adria Laboratories. thiotepa. Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola.Kapecitabin i karcinom dojke. Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom.5]. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. i to II. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. DPD inhibitori. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea. Roche Pharmaceuticals. lijek se upotrebljava oralno. stadijem kolorektalnog karcinoma. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. multicentrična. Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5]. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. vincristina. a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. methotrexate). NJ. Od 1950. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova. Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). i to paclitaxel i docetaxel. alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije. Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . FAC). Columbus. USA). Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. Nutley. ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. stadij i u izabranim slučajevima II. Kirurško je liječenje metoda izbora. U nekoliko kliničkih istraživanja II. 5-fluorouracila. poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda. alkaloida (vinorelbin). Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena. kao što su eniluracil ili uracil. antimetaboliti (5-fluorouracil.

Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina. 9]. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7.7 i 27 mjeseci. i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. iznosila je 18. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana. i III.14]. predstavljala je istraživački II. Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza.5 mjeseci). faza studije. 20. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti. fazu. bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8. tj. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. 17. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja. Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. i to u ciklusu od 21 dan. Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a.9 u odnosu na 8. Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. Neželjene nuspojave. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja.2 mjeseca za FOLFOX. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. Rezultati kliničkih istraživanja I. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. mučnine.9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17. Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. FLOX protokol. Studija koja je istraživala tzv. II. Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima.0. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8. a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka. Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba). faza). u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU. abdominalni progredirajući bolovi.18 Kapecitabin i karcinom dojke. Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6]. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma. Nadalje. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. alopecija i sindrom šaka-stopalo. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. Primjerice. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003.2 mjeseci za CapeOX (XELOX).6 mjeseci. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19. stadij bolesti [7]. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena. godine. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. 16]. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja. i to radi određivanja razlike u učinkovitosti.6 prema 17. uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja.3 mjeseca u odnosu na 7. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. klinička istraživanja III. astenija. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja.5 mjeseci. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije .

U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa. a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. 19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22].II. (17. uključujući vezivanje i aktiviranje receptora. naziva „III XELOX-1/NO16966“.2%).Kapecitabin i karcinom dojke. Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom. istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. doza održavanja: 250 mg/m2).4%). a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23]. Zabilježeno je postojanje nuspojava. koji aktivira receptore VEGF. faza). a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju. prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma.2%). U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna . 46 bolesnika) [24]. faza. Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio.4%). Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije.7%). i to: neutropenija (24. CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. šaka-stopalo kožna reakcija (7. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. Saltz i suradnici [20. osip (17. prema rezultatima kliničkih istraživanja.5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. prvog dana. može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7. mučnina (5. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea. pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. faza). Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. dehidracija (7. Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. a poslije uporabe irinotecana.5 mg/ kg. faza). Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom.5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350). kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. II. Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2. zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25].6%). Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. II. Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29]. faza) na 610 bolesnika. U kliničkom istraživanju (III. Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. alergijske reakcije (4. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). astenija (7.2%). U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. i to dva ili više kemoterapeutika. kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe.8%). Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. svakodnevno 14 dana (n = 351). U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma.3%). Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. 87 centara. poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. povraćanje (8. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci.

Zaključno. za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. faze. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. fazi. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. i to II. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. i III.20 Kapecitabin i karcinom dojke. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II. Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. III. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika. te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora. Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. i to iz nekoliko razloga. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. faza Europske studije. randomiziranih istraživanja. a stopa preživljenja iznosila je 87%. stupnja. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. ili capecitabinea i radijacijske terapije. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. primjerice. najvišeg stupnja važnosti. Nadalje. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. Temeljem opisanih rezultata. analiza rezultata objavljenih studija III. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. Danas se provodi randomizirana studija (III. zatim tjedan bez davanja lijeka. . faza). Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. gastrointestinalni bolovi. U usporedbi s početnim MRI snimkama. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. okolnom zdravom tkivu[36].

godine. obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. duljini trajanja. te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra. bolesnici). i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije. kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). Prema anatomskoj lokalizaciji tumora.Kapecitabin i karcinom dojke. kod 20% (112 bolesnika) na dojkama. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja). i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . sestra-sestra). usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku. parametrijsku analizu. vrsti. Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1). metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima. svibnja 2009. Unatoč nedovršenosti projekta. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga. . kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama.informacije za bolesnike“.KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova. Podaci o incidenciji. i to početnog dijela projekta. stupnju težine. • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. Opisani su rezultati terenskog istraživanja. kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu). od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. godine do 6. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja.informacije za bolesnika“ (Slika 1). Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6).minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). medicinska sestra. SLIKA 1. svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. Nadalje. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika. Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. Edukcija je provođena usmenim izlaganjima. odnosno. definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. prevalenciji. svibnja 2011. u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4).. kada i kako je najbolje zatražiti pomoć. • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) .5% knjižica.

Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika). te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja. metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda). Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti. . Evidencijski listić. • • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju). postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. • • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju. SLIKA 4. SLIKA 3. Apsolutni broj.22 Kapecitabin i karcinom dojke. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2.

Jadranka Vasilj (KB Osijek). Naime. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. Loredana Dasko (OB Pula). s. i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. SLIKA 6. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. kao prva linija terapije. Anita Smokvina (OB Dubrovnik). vms.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). SLIKA 5. čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea. 39]. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. tj. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. Broj ovakvih studija je znatan. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. Nevenka Ninić (OB Šibenik). Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. Sanja Glavić (OB Zadar). godine. Božena Kapitarić (OB Čakovec). Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika. nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih. vms. Maja Ulemek (OB Karlovac). vms. s. ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. s. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice). Ankica Kos (KB Osijek). U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. Mirjana Cink (KB Rijeka). Slavica Brebrić (OB Karlovac).) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). s. bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života. faze. vms. Dragica Hajduk (OB Varaždin). Studija Kroz oči bolesnika . Tihana Jovanović (KBC Split). pak. Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Evidencija povrata knjižica . što. s. faze. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. vms.„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. vms. Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima. .5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane. Snježana Kuševec (KBC Zagreb). Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001.Kapecitabin i karcinom dojke.suradnici u projektu: vms. vms. vms. vms. Monoterapija Xeloda monoth. Dragica Poslek (KBC Zagreb). Božica Šnajdar (OB Koprivnica). s. u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. Staka Stipaničić (KB Rijeka). godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. vms. Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. Tijekom lipnja 2005. kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. randomiziranih studija III.

Abstract 4027. Hipp M. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. 37: 597-604.J Clin Oncol 2001. Illinois. Gennatas C.27: 23-44. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC).Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. N Engl J Med 2005.Abstract 4028. Diaz-Rubio E. Cancer 2006. Freier W. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. Illinois. Vol. Kalofonos HP.3510. Bajetta E.Vasiliou J. Sebag-Montefiore D. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. 370(9582): 135-42. CA Cancer J Clin 2007. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma.24 Kapecitabin i karcinom dojke. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. Ansari R. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. Wong A. Wong A. Roedel C. 17: 361-71. Xu J. Glynne-Jones R. 45: 292-7. 2007. Mitchell E. Sargent D. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Maughan T. 2007. Grothey A. January 26-28. 2007. Walko CM. Illinois. Antoninin NF. Grainger J. Fuchs C. 7: 1027-1041. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev). Ostler P. Aravantinos G. vol. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. J Clin Oncol 2001. Lancet 2007 14. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Sauer R. Cancer Chemother Pharmacol 2000. Boyer M. Jordan K. Michalaki V. Chicago. Murray T. 94: 363-71. Cancer 2004. 352: 2696-704. Twelves C. Abstract 4094. J Clin Oncol 2006. Chicago. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. O’Connell MJ. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era. 2007]. Sauer R. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. O’Connell MJ. 6:1231-9. Kellner O. 2007. California. Kuefler P. 4.weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). Navarro M. Abstract 3506. Di Bartolomeo M. No. Jemal A. 2007. Casado E. Gennatas S. 2007. Siegel R. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007. N Engl J Med 2004. Abstract 349. Fuchs C.68: 190-5. irinotecan. Gennatas CG. Van Cutsem E. Crandall T. Nowacki MP. Marshall J. Jackson C. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Coutsouvelis J.2007. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Cartwright TH. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Koopman M. Reinacher-Schick A. gastroesophageal. Illinois. June 2-4. Watkins DJ. Cassidy J. Douma J. 22: 1022. Twelves C. 352: 2696-704. Butts C. Wieand HS. 25: 14595. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. Tabernero J. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. 2006. Sohn SK Kim DH. Thun MJ. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. McKendrick J. Tabernero J. N Engl J Med 2005. Harrison M. Kuebler JP. Lindley C. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. 25: 2198-220. phase III trial. Arnold D. Expert Rev Anticancer Ther 2007. Hohenberger W. Ramanathan RK. Georgia. Chua Y. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. Chau I. 2007. Kouvaris J. Br J Cancer2006. US Food and Drug Administration. Cassidy J. Dunst J. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. Gennatas S. June 2-4. Chicago. Dumont E. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status.370: 105-7. Chicago. Int J Gastrointest Cancer 2005. 107: 221-31. 351: 1731-40. 57: 43-66. Schmiegel W. Begbie S. Hoff PM. Schmoll HJ. Findlay M. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. Monga DK. Abstract 4092. Nowacki MP. Expert Rev Anticancer Ther 2007. 2007. Clin Ther 2005. Cancer statistics. Smyrniotis V. [Accessed October 18. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. McKendrick J.pdf. Ramos FJ. Abstract 4034. Twelves C.Abstract 4024. Capecitabine: A review. 19: 4097-106. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). Illinois. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. Schuller J. Biological therapy update in colorectal cancer. . 22: 2084-2091. Balaban EP. Ann Oncol2003. J Clin Oncol 2004. Marshall J. Makatsoris T. Saltz L. Makris A. and esophageal cancers. Expert Opin Biol Ther 2007. Oncology 2005. Twelves C. Adams R.June 2-4. leucovorin (LV). Ward E. Batist G. Diaz-Rubio E. 2009. Available at: http: //www. Florida. Ramanathan RK. 2007. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. Liersch T. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando. 19: 2282-92. Macarulla T. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer.20 mg/nL: medical rationale. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). Becker H.June 2-4. Proc Am Soc Clin Oncol 2003. Eur J Cancer 2001. Rothenberg ML. 13: 1021-34. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. J Clin Oncol 2007. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Illinois. 7: 509 Saltz L. Abstract 4031. Expert Opin Pharmacother 2005. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Sorscher SM. Irinotecan hydrochloride injection. Hart LL. Glynne-Jones R. Clarke S. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. Mendez G. Scheithauer W. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966.fda. Mitchell E. Kim JG. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. 7: 503-18. (June 20 Suppl). Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. Cohn A. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J. Illinois. 100: 279-87. Twelves C. Ann Surg Oncol 2006. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I. 25: 14602. 24: 668-674. 35: 103-9. Capdevila J. Michalaki V. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. Clarke S. Cunningham D. Hochster HS. Rajasenan K. 24(185): 2006. Mariani L. Brown G. San Francisco. Cassidy J. Abstract 238. 14: 1735-43.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma.

nurses. sestre 47. 9%.6% doctors. nurses. Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Organization of health care at the primary level. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29. sustav bioetičke potpore.1%. sestre 33. a scientific symposium 76.38. 12. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care.. medicinske sestre: n=167. žene 96.3% doctors.4%.1%. cease to be kept alive (10. 3%).5%.1%).9%). Ustroj zdravstva na primarnoj razini. as well as the use of the system. silvana. Ključne riječi: etičke dileme.4% srednje dobi od 44. Pogled 80.6% of doctors and nurses 15.4% women mean age 44. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore. sestre 42.6%.4%).7%.9%). Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. nurses. sestre 81. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika.vozila@gmail. and the availability of bioethical support. sestre 11. 84 nurses 6%. 79.1%).6% liječnika i 15. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80. Results: Training in medical ethics during the study: 32.3%).385-1-34 83 662 FAX. questionnaire. Hrvatska.3%). priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%. 24. Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21. srednja dob od 42.3%).6%). Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore. Availability of bioethical support: 18. Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18. Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80.38.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila.1% doctors.1% of doctors. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21.7%.6%). žene 79. sestre 69. utječu na percepciju etičkih dilema.5% women. communication of diagnosis (12% of doctors.4% sestara.5% of doctors. primary healthcare.1 years. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. mean age 42.9%. decreased ability to make decisions (36. continuing education course 85. prekid održavanja na životu (liječnici 10. kao i na korištenje samog sustava. nurses 58. Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima.6% of doctors. 96. kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore.7%). 69.6%. sestre 12. 11 nurses.1% of doctors. upitnik. nurses 81.4%). as well as the structure and activities of bioethical aid. nurses. the incidence and severity of ethical dilemmas. Authors stresses the need for further research. Liječnici: n=97. sestre 24. system of bioethical support.5%. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics. stručno-znanstveni skup: liječnici 76. Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37.1%. nurses. 51216 Viškovo TEL. sestre 58. Physicians: n= 97. Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. nurses 47.3%. Key words: ethical dilemmas. 33.6%. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia.6%.7%).3%. primarna zdravstvena zaštita. affect the perception of ethical dilemmas.6%. disagreement about how and / or treatment (29 doctors.1 godina. Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. 42.3% of docto rs. nurses: n = 167. Strišković. sestre 84.385-1-34 83 662 E-mail.com .

Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ]. Sisačke. obično se sastoje od 12-15 članova). Upitnik se sastoji od tri dijela. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8]. Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010.1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3. d] cjelovitog pristupa [1]. 3 – katkad (do 10 puta). „rijetko“. kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. npr. s područja Primorsko-goranske. Varaždinske. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). od toga 63 (64. uz suglasnost autora.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. Upitnik je prošao metodu dvostrukog . prevođenja (engleski-hr vatski-engleski). kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore. 1.5. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5). Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. USA). predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina.). Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama. obično se sastoje od 3-4 člana). Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1). Međutim. c] dostupnosti. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama .2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi. 34 (35. U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. 4. bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji. među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike. odnosno. a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. te korištenje samog sustava. stvaranje institucionalnih protokola. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. prikazana je u tablici (tablica 2). 136 (81.3] individualne konzultacije (tj.9%) liječnika. odnosno. funkcioniranja i aktivnosti samog sustava. Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12. zbog specifičnosti ustroja.4%) medicinskih sestara i 31 (18.1%) liječnika spec.26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu . U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti. Bjelovarske. dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. 1. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. podgrupe etičkih povjerenstava. Zagrebačke. godine metodom anonimnog upitnika. vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti. Karlovačke. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. licem u lice) [6]. možda i različitih od onih u kliničkoj praksi. b] kontinuiranosti. 2 – rijetko (1-2 puta). 4 – često (> 10 puta).6%) VMS/bacc. analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava. Istarske i Zadarske županije.]. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama.unapređenje i očuvanje zdravlja.) i Statistica (verzija 8. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft. cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1..

Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.1) 50 (29.9) 16 (16.5) 16 (16. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena. 10.4) 15 (15.7) 45 (30. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike.1) 132 (78. Učestalost susretanja s etičkim dilemama. 11. 3. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga.9) 42 (27.1) 17 (17.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3.8) Sestre 149 (88.2) 1 (1) 2 (2.6) 66 (65) 25 (25. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”.1) 1 (1) Sestre 17 (11. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1.9) 129 (76.7) 153 (57.8) 75 (77.6) 77 (79.2) 28 (28.9) 30 (21. Etičke dileme 1.6) 64 (57. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32.3) 63 (42. 6.4) 19 (19.2) 48 (34.5) 71 (73.3) 20 (20.3) 84 (86. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja.1) 48 (18. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3. 12.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju.8) 29 (17. ne baš siguran/na 4.7) 13 (5.1) 122 (72.5) 41 (24.2) 88 (52.4) 196 (74. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja.2) 132 (78.6) 60 (61.5) 7 (7.3) TABLICA 2.5) 29 (29. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove. odnosno.3) 75 (77.7) 4 (2. 2.3) 83 (85.9) 52 (33.7) 97 (57.8) 29 (17.7) 76 (47.7) 16 (16.7) 27 (15.5) 2 (2. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.3) 118 (69.9) 143 (84.9) 138 (81.5) 14 (14.2) 113 (66.8) 111 (65.9) 95 (57) 24 (14.1) 45 (26.1) 6 (3. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20.9) 23 (10.4) 35 (36.2) 47 (19.6) 17 (17.1) 240 (87.8) 89 (91. 9.6) 2 (1.4) 203 (75.2) 4 (2.3) 78 (80.2) 17 (14.4) 57 (58.8) 56 (57. umjereno siguran/na 3. 7. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja. vrlo siguran/na 2.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13.2) 134 (79.1) 6 (2.8) 145 (85.5) 8 (4. 4.6) 18 (18.8) 28 (20.1) 35 (23.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12.4) 58 (57) 16 (16.3) 88 (52.4) 16 (16.3) 74 (76. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.3) 63 (65) 76 (78.6) 22 (12.6) 64 (37. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.6) 11 (11.2) 7 (7.4) 67 (23.4) 74 (76. 5.6) 163 (96. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima.9) 36 (37.2) 130 (78) 22 (13. 8.6) 3 (3) .9) 40 (15.4) 3 (1.

3) 7 (4.3) 22 (13) 39 (23. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). eutanazija je zakonom zabranjena.2) 61 (36. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički. godine. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80.3%).6) 55 (56.1) 64 (12. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13).7) 58 (59.6%) i nešto manje liječnika (32. 36 (12.4) 74 (76.4) 68 (40.7) 4 (4.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2. umjesto „s pacijentom“ (11.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24.8) 20 (20. Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu.1) 32 (33) 13 (13. sestre 69.7) 26 (15. često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10).3%.6) 44 (45. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju. 14. Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja.6) 89 (52. odnosno.7) 39 (23.1) 39 (23.1) 14 (8. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina. koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9].5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je.3) 19 (19.2) 26 (26. odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“. 15). Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti. Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.4) Rasprava Više od polovine sestara (58. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka.4) 5 (5. Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi.2) 31 (10.6) 21 (21. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.1) 24 (24.7) 60 (11.9) 100 (12. Br. Ipak. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije. 3. Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- . Poznavanje.1) 80 (47. Naime.1) 93 (55) 7 (4. kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima. 1. odnosno. stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%). do 1995.3) TABLICA 5.6) 91 (11. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju. Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11). Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj.3) 141 (83.5) 18 (18. pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja.8) 49 (50.1) 50 (29. Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11.1) 108 (64) 35 (20. Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“.6) 36 (37.

dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. od županijske razine naniže. Međutim. također. sukladno svemu navedenom. Stoga je ovo očekivani rezultat. 8). Bagatin J. A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn.. [7] Borovecki A. 2000. te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina). • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26).Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija). jer u hr vatskim domovima zdravlja. koji. Penny D. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions. 2003:85-93. To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28). kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije. Možda bi individualni bioetičar-konzultant. and some reflections on the major issues and problems. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove. 71/2010. Sustav primarne zdravstvene zaštite. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. godine do kraja kolovoza 2010. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. odnosno. Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. pa čak i telefonske konzultacije. što nije čudno. 15) ili možda još prisutan paternalistički (11). Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. kako u američkih i europskih liječnika. 1992. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. Arnold RM. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. 20. 150/2008. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. [4] McGee G.133(1):59-69. [5] Borovečki A. HEC Forum 2006. Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta.18:49-60. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. Goals and Competencies. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. Health Care Ethics Consultation: Nature. ur. 23. . [2] Fučkar G. formalno i zakonski propisano (1). dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore. 21). 8. Asch DA. etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. Caplan AL. Oreskovic S. • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). Zagreb: Medicinska naklada. Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini. [3] Glasa J. tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. [6] Aulisio MP. 24. Spanogle JP. 155/2009. Proces zdravstvene njege. LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi. Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. Ten Have H. rezultati o poznavanju. • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. 19. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). 2007.). Narodne novine št. Youngner SJ. Annals of Internal Medicine 2000.. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. 139/2010 in 22/2011. kao „vanjski suradnik“ povjerenstva.

[12] Truog RD. The nurse under physician authority. 2nd ed. Liječničke novine 2007. [29] Howe EG. [13] Beauchamp TL.197: 1-4. et al. profesija i sestrinska etika. 121/2003 in 117/2008. [25] Hurst SA. 2005: 163-97. J Gen Intern Med 2004. Bunjevac I. Collegium Antropologicum 2009. DuVal G. 04. 04. [14] Šegota I. New York: Oxford University Press. 1996. Danis M.326:1560-4. Cross-cultural Issues in European Bioethics. Narodne novine št. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999. J Med Ethics 1993. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices.13(3/4):249-55. Clarridge B. Čengić T. [9] Gosić N. 5th ed. Gensler G. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. Etika sestrinstva. Bogoslovna smotra 2007. [24] Hurst SA. et al.33(2):473-80. Mavrinac M. 121/2003 in 117/2008. [11] Dickenson DL. Baždarić K.31:7-14. Frader J. Reiter-Theil S. [26] Ross JW. HullSC. Danis M. 19: 223-227.hr/croatia/people/religion (01. J Med Ethics 2007.) [22] Brkljačić M. 2001: 57-112.U. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. The Journal of Medical Ethics 2008. Agich GJ. 1997: 47-53. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. (1):51-7. Perrier A. Principles of Biomedical Ethics. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata. 2011. Bioethics 1999. Golubović V. Narodne novine št. Brett AS. A National Survey of U. 169/2004. [10] Brett AS. Childress JF. 2011. HEC Forum 2003. [28] Agich GJ.33(1):51-7.S. . 77(3): 727-744. Why Chases Sometimes Go Wrong.34:450-5. Pegoraro R.19(1):2 [27] Matulić T. Zagreb: Pergamena. Bioetička edukacija.10(1):13-25. Identitet. [15] May T. N Engl J Med 1992. Baltimore: Williams & Wilkins.19:251-8. Narodne novine št. J Med Ethics 2005. Forde R. Zagreb: Pergamena. Dostopno na: http://www.S. 15(4):310-322. [23] DuVal G. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors.hr/novi/index. [21] Etički kodeks HUMS-a. The problem with futilyti. Sorta-Bilajac I.hums. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I.315:1347-51. N Engl J Med 1986.) [18] Zakon o liječništvu. Dostupno na: http://www. [17] Religion. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. Slowther AM. Brozović B. Hastings Center Report 1989. [19] Zakon o sestrinstvu.

In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. communication. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku. taking into account the needs of patients in such stressful event.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy . which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. Ključne riječi: medicinska sestra. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process. analgezije i anestezije [2]. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. koji je bitan dio procesa. Key words: nurse. kao i boljoj brizi za bolesnika. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić. Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. osobito u psihološkome dijelu. a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. perianestezija. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene.com .psychological approach to a patient Lucija Starčević. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme. perianesthesia.and post anaesthesiology phases. komunikacija. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre. increasing the degree of satisfaction and improving health care. Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre.

specifične anksioznosti SLIKA 1. bolnost operacijske rane i glavobolja. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. 4]. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. Neposredno prije operativnog zahvata. Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata. treba provesti detaljnu psihološku pripremu. kirurškim odjelima. kašalj. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. psihološka priprema ne može biti opširna. Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. predznanju i obaviještenosti. osim osobnih podataka. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. osnovnih informacija. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. obitelji i posjetitelja. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. te u jedinicama za intenzivno liječenje. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola. strah od moguće trajne nesposobnosti. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata.32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. godine). učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama. strah od poslijeoperacijske bolnosti. na odjelu za anesteziju. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. zabrinutost za obitelj. dok se izvodi medikacija. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. ali to ne znači da je treba zaobići. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. faza oporavka – „recovery“). njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. financijsku situaciju. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. Vrijednosti su iskazane u postocima. strah od ishoda operacije. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat. 6]. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. operaciji i bolesti općenito. . U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. „recovery“).

Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. No 2 (April). i za sebe same. Journal of PeriAnesthesia Nursing. http://www. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi.hr/od_srca1. Osnovna načela zdravstvene njege. 2003.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). ulijte mu sigurnost. sestra. 2005. vaš roditelj.doi. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju.careplans. toplinu i svoju stručnost. Međutim. brat.com www. Vol 20. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. Učinite to za njega. bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. 18/3: 168– 172. loši radni uvjeti. učinite malen autogeni trening. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. u jedinici za intenzivno liječenje. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite. zastarjela oprema.magdalena. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja. Henderson V. izbrojite do deset. Journal of PeriAnesthesia Nursing. manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika.htm . Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti. za ljude koji su u mislima s njim. Sullivan. Ellen E. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. te u psihološkom pristupu bolesnicima. Development of a Preoperative Admission Group. U trećoj fazi perianestezije. Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege. LITERATURA SLIKA 2. Imajte dovoljno sreće da budete nježni. zabrinut. dovoljno izazova da budete jaki. S tom mišlju krenite k bolesniku. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. daleko od vas. pružite razumijevanje. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. 1994. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. pp 132-134. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. teziji. Zagreb: HUSE i HUMS. dijete ili partner. pomozite mu. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada. prestrašen.

professional secret. spiritual. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju. Key words: medical nurse.hr . Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. profesionalna tajna. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih.385-1-34 83 662 E-mail. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. kao i s članovima njegove obitelji.vicic-hudorovic@skole. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret.. obaveza. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode. Zagreb. U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. Tijekom navedena procesa. intellectual and scientific skills. ali i zakonskih norma. materijalnih i duhovno-vjerskih [1]. moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. according to ethical. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških. law system. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. pravni sustav. komunikacije. izliječiti bolest. Ključne riječi: medicinska sestra. Bolnička cesta 32 TEL. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara. Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo. spirit. communications.385-1-34 83 662 FAX. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj. From one point of view. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. obligation. duhovnost. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji.visnja. medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret.

malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. saznaju o zdravstvenom. djevojka. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne.8. psihološkom. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe.3. i to tjelesnog. sadašnjost i budućnost.2. njemu pod noge sve podloži. u svakodnevnim situacijama.7. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. i to u Ps. to je moguće [3]. emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja.10]. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja.3]. to su ljudi doživjeli i proživjeli. Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća. intelektualnog. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative.5]. slobodnog. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6. Jednostavnije. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih.“[2].Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže.9. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). slavom i sjajem njega okruni. a katkad i na članove obitelji. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne. dakle. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama. Tko ne poštuje samoga sebe. 1.4]. 6-7. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena. izložene bezočnom iskorištavanju. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. kojima se na agresivan i potrošački način. te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost. a taj čovjek može biti bilo tko. One su dio njegova bića. a čije bi iz- . drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne. mladić. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju..8. nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4. sebi slična (kao što čitamo u Post.) inteligentnog. Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne. neće poštovati ni druge. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. 26-27. štiteći je od svih neželjenih povreda. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. pak. neprijatelj. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. i poslije smrti. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. 8. rezer viranost. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. Međutim.10]. ja. Primjerice.. Naime. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne). važno je da se to dogodilo. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6. Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre.9. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka). služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. Stoga. znanac. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života.nije važno. prijatelj. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika. Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. poslije odavanja dijelova intime. Kad je Isus davao upute za život. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke. jačanje moralnih i etičkih vrednota.“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku.7. duševnog i duhovno-moralnog. Upravo su medicinske sestre često. emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika. ti.

Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara.13. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara.14. U navedenom dokumentu u 10. godine. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu. ugleda i časti. Dopunjen je 1973. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna. Pr vi je put prihvaćen 1953. 3. i to: 3. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe. poštovanje vjerskih načela pacijenta. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima.3. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara.11. informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. prosinca 2005. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku. suradnju s članovima zdravstvenog tima. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. da pri pregledu. dostojanstva. i to od samog početka života pa do smrti.2. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika. liječenju. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne.15]. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.14. 3. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera.5. a odnosi se na osobne. 3. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. a posebice tijekom pružanja osobne njege. poštovanje prava bolesnika. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. doktorima stomatologije. 3. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika. Članak 25.8. Članak 122. godine na kongresu u Brazilu. Ustav Republike Hrvatske. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti. Zakon o zaštiti prava pacijenata. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. Članak 16. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. njegova ljudskog dostojanstva.1. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. istog zakona regulira se. Člankom 28.6. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. 3. Prihvaćen je 22. obiteljske. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona.7.13. zabranjuje doktorima medicine. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine.7. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“.36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11. ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. Profesionalna tajna definira se u 5.12. zdravog i bolesnog zbog njega samoga. Članak 132. godine.8.9.4. psihosocijalne i emocionalne podatke. 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Članak 35.9. Kazneni zakon. . i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza.12. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Zakon o zaštiti osobnih podataka.15]. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. Zakon o sestrinstvu. Člankom 37. 3. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16].10. 3.

Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju. Šteta trećim osobama. 1993.2. 8: 6-7.hkms.1.2] NEZNANJE. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1.zupanija. Sudska presuda. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01). članak 16. [14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04). Sestrinski edukacijski magazin. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). [16] Kazneni zakon (NN 110/97). Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti. 4.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03). nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije.2.56/4:447-449. Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika.2. koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela.4] 4. 4. Kršćanska sadašnjost. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima.2:2-17. članak 122.Stari i novi zavjet. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika. www. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu. članak 10. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički.5] Pristanak bolesnika. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima. članak 35-37. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja. odgovornost.hums.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji. www. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja.hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika.1] NEPAŽNJA. Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu. liječenja i provođenja zdravstvene njege. članak 120. I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. Post. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji. zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja. Odavanje podataka koji su postali općepoznati. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03).psz. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. 1993.2. 2005. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne. tuga.1. Zajedničko dobro. članak 25-28. Statut Opće županijske bolnice Požega. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima. članak 132.3] 4. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima.2. Obnovljeni život 2001.1. 4. Biblija .. pažnju.26-27.1. 1973.2. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici. www. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli.2] 4. Teološki vidici liječničke tajne.hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. Kršćanska sadašnjost. Biblija-Stari i novi zavjet. Pozaić V.1] 4. to: 4. Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. Post. razumijevanje i suosjećanje. .4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri. [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03). i to: 4. Nadalje.

hematology. Zagreb. listopada 2011.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL). do 22. lipnja 2000.38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. 385-1-34 83 662 E-mail. anniversary. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. At the same time Society celebrated its 25. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara. Bolnička cesta 32 TEL. dakle. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić. od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. Zato je 5. prosinca 1987. postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. course of continuous education . održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8. nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. organiziranje stručnih skupova. radionica i stručno-studijskih putovanja. continuing educational course in town Baska on the island of Krk. jedanaest (11) studijskih putovanja. course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti. godine. maricamiscancuk@gmail.Baška/Krk 20-22. 385-1-34 83 662 FAX. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. 2011. Škola za medicinske sestre Vrapče.Croatian nurses association -SHOCNA [8. October 2022. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. oncology. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. članice OHDHUMS-a. onkologija. Key words: nurse.tech. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije.med. sastanaka. šesnaest (16) simpozija. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. bacc. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a. i današnja predsjednica OHDHUMS-a. tečaj trajne edukacije . godine . Od 2004. godine organiziralo je 8.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. tečaj trajne edukacije.10. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a. Ključne riječi: medicinska sestra.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. godine. kontinuirana edukacija medicinskih sestara. Od 1997. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. osam (8) tečajeva trajne edukacije. Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. Zagrebačka liga protiv raka .

U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V. Europskog društva medicinskih sestara. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22.techn. Bagarić). a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a. I. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija. Nadalje. Čogurić). LITERATURA [1] http://www. pharm. Kuvačić i dr. u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja..techn.). Karamarko (dr. Družinić. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja. listopada 2011.med. od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH]. B. Irena Poljanšek (mr. listopada 2011.hums. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M. Marijana Breljak (dr. Kovačić (mr. sc. Jurišić (mr. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009.25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS]. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek. praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika.techn. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. pharm. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010. med. O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. listopada 2011.) i Irena Hampl Hršak (dr. Kopiratić. godine u Općoj bolnici Varaždin. 2011.hr .8. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva. prezentirala je K.) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa. koje su izrađene u listopadu 2011.) opisala je osobna. koje je osnovano 1984. do 22. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž. bioteh. Drugog dana tečaja (21. Mišević (dr. Branka Svetec (bacc. med. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. bacc.). Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“.techn.) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli.) o samopoštovanju medicinskih sestara. Lj.med. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š.med. godine. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20. Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja.10. godine.med. listopada 2011. M. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika. S. M. godine) Josipa Jović Zlatović (dr. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica. u ožujku 2010. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas. godine organizirao 8. Stručni program tečaja počeo je 20. med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava. godine do listopada 2011. Posljednjeg dana tečaja (22. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. B. Kozine (bacc. Kuzmić. med. B. Svetec (bacc.techn. Pomper. godine. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. Tečaj je nastavljen predavanjem M. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima. med. Svetec (bacc. med). tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja. O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli. OHDHUMS . Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu.

385-1-34 83 662 FAX. do 13. godine. vrijednost i smisao života. reumatoidni artritis. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž.shizofrenija i dr. 51216 Viškovo TEL. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje. Review refers to theme of the Congress. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu. etičke dileme. Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija. da transcendiramo. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation. was held in Opatija from February 11-13th 2011. maligne bolesti. Hrvatska Received November 16th 2011. svoju bit. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti. Rijeka. sociological approach and the legal response. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi. održan je u Opatiji od 11. “Depresija i duhovnost”. Također. sc.Pogled 80. dr.spec. moraju imati kritičko mišljenje. silvana.) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije. ethical dilemmas. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji.385-1-34 83 662 E-mail. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije. tjeskoba. imunološke bolesti i dr. sociološki pristup i pravni odgovor. Key words: Psychiatric and theological aspects.med. multipla skleroza. ovisnosti. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem.. vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja.).40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. Strišković. odnosno. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry. Sigurna sam da i medicinske sestre. u budućnosti. “Depression and spirituality”. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa. Strišković. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. a time i zdravlja i bolesti [1]. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. dr. dijabetes. Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. veljače 2011. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP].vozila@gmail. Prof. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe.com . nešto bude bolje. koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju.

Nadalje. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. emocije . tolerancija na lijek. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja. dr. personality traits. Zašto? Imajući to u vidu. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. i sklonosti samoga bolesnika. Također. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5]. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida.) [2]. a povezana je i s duhovnošću. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti. Blatt (1982. S druge strane. samonadmašivanju.sc. agresivna i destruktivna. Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. zahvalnosti. da depresija rezultira iz gubitka objekta. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. U Bibringovu (1953. odbacivanja ili poraza. nuspojave. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. nego i u autotranscendenciji. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. interakcije lijekova. odgovor na prijašnju terapiju. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. nesigurna. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. ali i gubitkom smisla i interesa. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma. a ako je preslaba. u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. da je sigurna i dobra. ne pita samo čovjek za smisao života. vodi depresiji. Dr. navodi Abrahama. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. te logično. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. potencijala i životne misije. komorbiditet. Gubitak ne mora biti stvaran. Strah od neprihvaćanja. odnosno. ne prepoznaje se ništa. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. Istinske. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. kaže dr. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. Drugim riječima. Međutim. tuge umjesto radosti. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. osobito ona koja napusti ili ode. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću. Također. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu. Melanie Klein istaknula je da. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. gubi se smisao. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. jednako voli kao što se i mrzi. opraštanju. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. da voli.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. umjesto da je nevrijedna ljubavi. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. tj. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena. tj. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života.) modelu depresije. a zatim i adherencije. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. darivanju i dobroti. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. Prof. pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu. mističnim iskustvima. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom. kao i sklonost okrivljavanju.

Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. ispunjene. I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Marinović M. Špehar M. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. Hagioterapija. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. opisuje ljude kao nezahtjevne. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja.42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6]. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja. Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. Sanea Mihaljević. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Murgić L. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu. Psihodinamski pristup depresiji. karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M. Područje rada hagioterapije je tzv. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. Rudan V. i to Suicid i duhovnost.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. Dodig G. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. [6] [4] [7] . Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. [5] Karlović D. Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7]. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Mihaljević S. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. “duhovna duša”. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. kreativne i sl. Prof. strpljive. Depresija i duhovnost. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29.. Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. Mihanović M.

jedinice intenzivnog liječenja. vatrogasci te.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. 6. 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. 4. noćni rad. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. skakanje kroz prozor. ratni reporteri. policijski i zatvorski djelatnici. neargumentirane pritužbe bolesnika. piloti. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. loša komunikacija. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. hitna služba. Vinogradska 55. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. liječnici i medicinske sestre-tehničari. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama. stress. 2. Damir Pleše. kirurgija. u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . 7. gušenje jastukom i sl. rezanje kr vnih žila. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. mobbing].]. 3. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. Ivan Barbot”. Ključne riječi: psihijatrijska sestra. Nadalje. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. posebice. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. pogrdnim izrazima. stres. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. Key words: psychiatric nurse. ističu se rudari. Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara. mineri. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. porodiljstvo i psihijatrija. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. Za praktičnu uporabu preventivnih.

21-22. verbalne prijetnje. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora.. razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege.kontinuirana profesionalna edukacija. Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. Franković S. Zdrav život. LITERATURA [1] Sedić B. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu. zdravstveni poremećaji. Pažanin L. Grubišić-Ilić M. Zagreb.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom. komunikacija u zdravstvu. ukinuti uzimanje tzv. i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . poremećaji u profesionalnom funkcioniranju. 3. Fikreta P.23. posvećivanje više vremena životnom partneru.aktivno sudjelovanje u organizaciji posla. nadražujućih sredstava (kava. favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. grupe samopomoći i potpore. vrijeđanje. što izaziva dobro raspoloženje. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara. U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . 2006. Kronični stres i srce. [2] [3] [7] . Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije. trčanje umjerenom brzinom. [4] [5] [6] Lekić D. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . 2008. kongres Hums-a.nkongres HUMS-a. ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. Simpozij: etički vidici.trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. i koji su mogući izvori nastanka stresa. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). 60/: 10-12. Opatija: 2008.239. 2008. alkohol. trač. Šimunović D. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK.]. Stres. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa.3. Zbornik radova. savjetovališta za stručnu pomoć. Jama-HR –2007. Zagreb: 1998. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja.44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava. Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja. 2006. seksualne aluzije. Zbornik radova: 235. vikanje. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Zagreb: KB Dubrava.45-47.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina. cigarete). svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka. vožnja biciklom.pravilno organizirati slobodno vrijeme. 7/6: 444. Medical Intertrade. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .

Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. 2]. Department of Vascular Surgery. te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku. Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti. stresa. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. +385-01-37 87 378 E-mail. Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. Croatia Tel.Vinogradska 29. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. krize. ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. etika i vjera u praksi medicinske sestre Science. Tijekom 18. a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. zatvaraju se u sebe. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. prestrašeni. gospodarske i vjerske. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. izgubljeni. 10000 Zagreb. nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova. između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. skapitan1@yahoo. 10000 Zagreb. zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. hodočašćima. napadaju medicinske djelatnike. a posebice medicinske sestre. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. i 20. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. Depar tment of Vascular Surgery. duhovnim seminarima. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. Medicinske sestre.com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. političke. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek).Vinogradska 29. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. posebice za starije i nemoćne. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. bolesti i .Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno.

Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. koje su iz kodeksa vidljive. 5. liječenje i njegu. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. životni vijek im je produljen. i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. Svi uzorci. nadalje. ethics and faith in nursing practice patnje. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . uz bolesnikov pristanak. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. rasprave i vrednovanja. razvijaju socijalnu svijest. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. (filozofija morala). osnovne kriterije za moralno vrednovanje. Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. Danas. manje su depresivni. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. uvjetima liječenja. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. dovršeni. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. razvijaju koncentraciju i pažnju. 3]. dijagnozama. definirane kao moralne norme. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života. obiteljske i socijalne podatke [8]. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. osim i samo ako se to. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. a nisu točni. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. dovršenje. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. liječenje i skrb. pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. također moraju biti zaštićeni. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre.46 Znanost. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak. na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. liječenje i skrb. prognozi i liječenju. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. bolje se nose s simptomima bolesti. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. a odnosi se na osobne. 6]. poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. Drugim riječima. Uvid u dužnosti. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

(1994) Nursing Diagnosis: Process and application. St. Medicinska naklada. Psihijatrija. i suradnici. Gregurek R. 2009. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja. i suradnici. Sedić B. Zagreb. Frančišković T. Zagreb.. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup. 2000. problemi s prilagodbom. Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon. sve do mržnje prema samom sebi. osjećaj bespomoćnosti. Naklada Slap. Louis: Mosby Fučkar G.. M. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. Uvod u sestrinske dijagnoze. . a u osnovi svega je skrb za čovjeka. Klain E. Moro LJ. bezuvjetnog prihvaćanja. Frančišković T. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti... Zagreb. Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža. terapijske komunikacije. načelo privatnosti i dostojanstva. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem. Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. [4] [5] [6] Moro LJ. Psihijatrija. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića... Zdravstveno veleučilište. 1996. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi. uznemirujuće slike. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida. Third Edition. te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi. Udžbenik za više zdravstvene studije. Jastrebarsko. 2010. mišljenja i osjećaja. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju.2006. Zagreb. Medicinska naklada. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti...

TABLICA 1. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. fizikalnom pregledu. pressure. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. Ključne riječi: Angina pektoris. pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). te prevenirati buduće atake boli. It applies to drug therapy. Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1).52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. It is characterized by the sensation of squeezing. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. ublažiti ili ukloniti simptome. pečenja ili težine u prsima. Josip Benčević“ Slavonski Brod. Podjela čimbenika rizika. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja.2. and ignorance of proper nutrition. Povišeni kr vni tlak nad 45. nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. Key words: angina pectoris. pritiska. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. a žene u dobi iznad 55 godina. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. sestrinske dijagnoze. fear.com 1. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. „Dr. . 5. Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. Andrije Štampara 42. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. surgical revascularization. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. nursing process. proces zdravstvene njege. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. physical examination. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. Treatment of patients includes minimizing the risk factors. te neupućenost u pravilnu prehranu. The doctor determines necessary diagnostic tests. sestra). nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju. Šećerna bolest nova obitelji (majka. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. Karakterizira je osjećaj stezanja. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. Božena Coha Opća bolnica „Dr. laboratory and instrumental examination. percutaneous coronary intervention with stent placing. burning or heaviness in the chest. strah. pritiska. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. if necessary. 3. Diagnosis is based on anamnestic data. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. Slavonski Brod Received 4 November 2011. U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. Primjenjuje se medikamentno liječenje. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage. Pušenje 1.

s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Bolesnica nema problema sa sluhom. Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. Bolova i pečenja pri mokrenju nema. Jede sve meso. Puls: 67 otkucaja u minuti. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. Svijest očuvana. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009.5 oC. ehokardiografija. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. a može biti i na bilo kojem dijelu. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. U bolnici. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. Boli se obično pojavljuju u naporu. koronarografija. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. od ksifoida do mandibule. kod hranjenja. ergometrija. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti. U menopauzu ušla s 52 godine. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca.“ . U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. Vedra je osoba. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. a ne zbrajaju svoje učinke (2). Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. te drugu sestru. ispod sternuma. kao i u bolnici. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja. koronarografije. Voli jesti jogurt. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. povrće i voće. Stolica je formirana. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. stezanje ili pečenje. živi u gradu. prema potrebi.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. Strah ju je pretrage. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. Ravnotežu održava samostalno. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. a onda i boliti u prsima. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. Cilj je postignut. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. Udana je i majka dvoje djece. Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N. Obitelj joj pomaže. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda. sedamdesetih godina. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. umirovljenica. • Monitorirati vitalne znakove. Sada mokri 5-6 puta dnevno. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. Živi sa suprugom. kao što regulira temperaturu i protok vode. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. Ljuti je nepravda. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. Kr vni tlak: 130/85 mmHg.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. te je upućena na bolničko liječenje. te se češlja i uređuje. mekša i svijetlosmeđe boje. • Primijeniti propisanu terapiju. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. Alkohol i cigarete ne konzumira. Da bi spavala. Nosi naočale za čitanje. Redovito je posjećuju u bolnici. Težina 64 kg. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. samostalno usitnjava hranu.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. Naprezala sam se. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. U bolnici je na neslanoj dijeti. laboratorijskih pretraga. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. Redovito ide u crkvu. Pere samostalno sve dijelove tijela. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. Navodi: „Ne znam što smijem jesti.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. Orijentirana u vremenu i prostoru. Kad je ljuta i neraspoložena. težinu. samo sam spavala.” Lijekove za spavanje ne koristi. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. Ništa ne bi mijenjala u životu. treba biti jako umorna. fizikalnog pregleda. Disanje: 17 udisaja u minuti. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. Skida i oblači pidžamu samostalno. scintigrafija miokarda. Ima umjetno zubalo. Odjednom me počelo stezati. Sfinktere kontrolira. N.

te značaju prekida aktivnosti. • Saznati što bolesnica zna o pretragi. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja. 06. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. [3] [4] [5] . Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca. Cilj je postignut. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. Hrabak Žerjavić V. Kralj V. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. 3. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima.hr/nzl/12/program. Cilj je postignut. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. 20: 170-6. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika. te ih je pravilno demonstrirala. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur. Kardiovaskularne bolesti. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. • Odgovarati na postavljena pitanja. 2004. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst.htm Datum pristupa: 25. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. Dostupno na adresi: http://www. J Cardiovasc Nurs. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. dovode do promjena u odnosima i vezama. Hart PL. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. • Pomoći. 4. 2010.. Sestrinstvo u zajednici. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Mojsović Z. izd. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice.2005. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca. Nakon što je otkrivena bolest. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. Letci.“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati.“. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. • Provjeriti usvojeno znanje. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. neupućenost u pravilnu prehranu. 05. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. zapravo. 10. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja.php?id=12577 Datum pristupa: 01. što je bolesnica i prihvatila. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD.hr/clanak. • Provjeriti usvojeno znanje. redovitoj primjeni lijekova. ograničenjima. te način pripreme preporučenih namirnica. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz. strah.. Interna medicina. Morala se prilagoditi novom načinu života. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. 2003. Cilj je postignut. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama. 2009. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. imaju visoku stopu incidencije. Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji.zdravlje. te primjenu Nitrolingual spreja. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije. 2006. Zagreb: Naklada Ljevak. nema [3]. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora.

MD. drenaža. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija.t-com. simptomi. Vinogradska 29 E-mail. lungs. tahipneja (ubrzanje disanja. te zid toraksa. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. symptoms. sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. symptoms. anatomy and physiology of thorax. Jordanovac 104. primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety. 10000 Zagreb. Department of Thoracic Surgery. Vinogradska 29. Herco Nada1. 10000 Zagreb.Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”. tuširanje. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). drenaža prsišta kao terapeutska metoda. PhD. Croatia Clinic Centre Zagreb. respiratory movements. pluća. simptomi. TABLICA 1. drainage.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija. Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1). Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). respiracija. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane. liječenje Pneumothorax . srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube).borki. Key words: pneumothorax. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem. Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja. toracic shield. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa.vucetic@zg. treatment Vučetić Borki1. drainage of thorax for therapeutic purposes. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja.hr 5 onesposo. mediastinum. Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). anatomija i fiziologija toraksa. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. Ključne riječi: pneumotoraks.definition. medijastinum. Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože). primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. kupanje). Stupnjevi dispneje. . Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11]. Zagreb 10000 Zagreb.

Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. Pleuralne šupljine. Karakteristične točke auskultacije pluća.56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. prsna kost i kralješci. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. Zid toraksa. Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. SLIKA 4. Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. tijekom disanja između dviju ovojnica. Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. a naziva se parijetalna pleura. u kojem su srce. Dijelovi toraksa. Između pluća nalazi se medijastinum. U dva su postranična dijela pluća. koja sprečava trenje. Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. SLIKA 2. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7). SLIKA 5. Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3). (Slika 6) [31-39]. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. SLIKA 3. Zračni putovi+alveole. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). velike kr vne žile. . SLIKA 6. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant).

Ekspirij. i to preko interkostalnih arterija. Pluća se uvlače. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. SLIKA 9. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. SLIKA 8A. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. .Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. SLIKA 8B. dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. (Slika 8A) [40-44]. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. Inspirij. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. [45-47]. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. izlaze iz aorte. Bronhalne arterije. koji se naziva rezidualnim volumenom. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. SLIKA 7. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. uključujući i visceralnu pleuru. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. a istodobno se smanjuje tlak u plućima. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. (Slika 8B). ulazi u fizure pluća. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. Kada se ošit relaksira.

dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. te kolapsa pluća. kaudalno dijafragmalna pleura. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice.-1738. 9. rebro. Gothard Bulau 1891. izumitelj stetoskopa. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. medijastinalnu. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom. Herman Boerhaave (1668. 5. a kaudalno slobodno završava. francuski liječnik. rebra.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti. ili V. . Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. (Slika 10) [56-59]. mora se verificirati RTG dijagnostikom. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru. do 370. a poslije njegova postavljanja. Drenaža medijastinalne šupljine. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). interkostalna granica.-VII. i to od jednjaka prema plućima. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. aksilarna granica. 6. René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu. cer vikalna pleura. rebro. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. Dijelovi i granice pleure [1. Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura.-XII. dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. SLIKA 12. u mrtvaca. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. 3. 4. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV.–IX. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra.). Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja.) u 18. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. Povijesni tijek Hipokrat (od 460. visceralna pleura. 8. 1819. (Slika 9) [48-55]. Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. i to: kostalnu. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije. straga XI. –1826. medijastinalna pleura]. Parijetalna pleura bogata je somatskom. lateralno VIII. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. parasternalna granica. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. frenička granica. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. rebro. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. SLIKA 11. kostalna pleura. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. Položaj torakalnog drena.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa. tenzijski pneumotoraks. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12). 2. Drenaža pleuralne šupljine. 7. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. dijafragmalna hernija. Također prianja i za perikard. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom. SLIKA 10.

Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma. nalaza radiološke dijagnostika tj. godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. Naime. Mar fan-ov sindrom. a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65]. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks. resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk. Primarni spontani pneumotoraks. smanjen R val i inverzija T vala.2 na 100. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. SLIKA 14.68]. Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest. postraumatski 3. preporučuje se ekspektativni stav. muški spol. i to u rasponu od 1. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. nemogućnost prestanka pušenja. pozitivna obiteljska anamneza.desna osovina. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. smanjena tjelesna težina. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa . jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67.000 ljudi [66].Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932. SLIKA 15. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima. perkutornog i auskultatornog nalaza. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca. snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije. (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća.(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze. SLIKA 13. spontani 2. plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14). Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija.000 ljudi do 15.4 na 100. . incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen.

60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“. reumatoidni artritis. karcinom pluća. neekspandirano pluće. a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“. Ranih 30-ih godina 20. idiopatska plućna fibroza. tenzijski i recidivni pneumotoraks. nekrotizirajuća pneumonija. ankilozantni spondilitis. perikarditis. Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. virusna. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. RTG snimka . Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. visceralne i parietalne pleure (slika 20). Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS). SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery). SLIKA 18. pleuralni izljev. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata. holagnitis i divertikulitis (slika 19). Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor). Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. astma.70]. Pleuralni izljev SLIKA 17. Mar fan-ov sindrom. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). mehaničkom ili termičkom abrazijom . stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. bilateralni. ruptura jednjaka. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces.hematotoraks. infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). medijastinitis. sarkoidoza. limfangioleomiomatoza. Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. . empijem. preporučljiva je incizija u tzv. histiocitoza X. Wedge resekcija. osteomijelitis.što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. metastatski sarkom. tj. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica.

Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida. Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. i vrstu izljeva. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. paraliza dijafragme. velike kr vne žile). Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. kada prestane izlaziti zrak. debljine između 6 do 40 Frencha. dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru. Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu. Nadalje. poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. CTsnimkama. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. Potrebno je odrediti vrstu anestezije. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija.hilotoraks. Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21). Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta. RTGsnimkama.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. Idealno je mjesto I. Priprema se U-šav. Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. sedirati ga. bradikardija i sinkopa). Drenovi moraju biti čvrsti. a kada je bolesnik nemiran. ozljeda intratorakalnih struktura (srce. Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. RTG snimak -empijem. koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća. Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. ne smiju biti skupi. RTGsnimka . Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. SLIKA 20. ozljeda vene cave superior ili inferior. poremećaji koagulacije. Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju. ruptura dijafragme. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml. Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. promptno reagirati. gigantske bule. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. ili V. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. ultrazvučnim snimkama. kašalj.pleuralni izljev. Napomene . . Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja.

Ut vrđivanje boje kože. Priprema bolesnika za intubaciju. Monitoriranje vitalnih znakova. ubrzanje srčanog ritma. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. frek venciju i uzorak respiracije. Odsutnost ventilacije. nemir. potrebno je: 1. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. učestalost. 2. ot vorena rana prsišta). Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. Odsutnost plućnih zvukova. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. Bolesnik je budan. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. Nema paradok salnih pokreta prsišta. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. Prekomjerno širenje nosnica. U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. Ako se stanje pogoršava. dispneja. Nestabilni prsišta. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100.Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. Učestalost i dubina respiracija normalne su.Vrijednost iz vora kisika. hemotorak sa. tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta). te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. dubina i udusaja/ izdisaja. toraks komplikacija je koja ugrožava život. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. Kod bolesnika nema cijanoze. glavobolja. uporaba pomoćne dišne muskulature. asimetrični plućni zvukovi. Tahikardija. Nemir je rani znak hipok sije. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. 3. upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. (respiratorni arest. nestabilni toraks. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje. Kada postoji prijelom rebara. . Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. ubrzanje disanja. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. Procjena znakova hipok semije. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. Bolesnik mora imati normalnu dubinu. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa. kr vni tlak postupno pada. Askultacija pluća. dubokog disanja. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. provođenje 100%-tnog O2.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. Bolesnik je normotenzivan. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. nema dispneje. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. Bolesnik spontano diše. srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. uzorak. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45.. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%. Kod bolesnika nema znakova hipok sije.

Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. Surg. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Panacek EA. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998.. 13] Withers JN. Ellingsen Ø. Postgrad Med J 2000. Seevanayagam S. Delphi Consensus Statement. Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. obvezno je postaviti torakalnu drenažu.71:365–71. 9] O’Hara VS. Am J Surg 1964. Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation.. Hansell A. 70: 253 .4:559–60. Klein J. Ann Thorac Surg. Knight SR. Odont D. Kaps M. Recurrence of primary pneumothorax. Jednostavne ak tivnosti (npr. Respir Med 1998. Luketich JD. 19] Miller AC. A. Loehe F. Dijkman JH. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. 2001. 5] Chan P. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora.39:75–6. 14] Sadikot RT.257. Light R. 22] Yeoh JH. Postmus PE. Viale G. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Blegrad S. Thorac. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. Thorax 2000. 2] Baumann MH. 112: 789 . Heffner JE. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. Meyer CJ. Sahn SA.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. BMJ 1975.76:496–9. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa. 4] Baumann MH. za vrijeme ak tivnosti. Frogamet JM. Kirby TJ.. (položaj. 7] Donahue DM. Poboljšanje u smanjenju boli. Chest 1990. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. 3] Hatz R. 20] Soulsby T. Lancet 1993. BMJ. 17] Lippert HL. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. LITERATURA 1] Baumann MH. 6] Gupta D. Strange C. Chatrou M. česte promjene položaja). dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. Klein J. Spontaneous pneumothorax. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. 2000.108:772–6. Chest 1987. Ansari S. Lancet 1971. Epidemiology of pneumothorax in England. Heffner JE. Kada je potrebno. Panacek EA.602. AACP Pneumothorax Consensus Group. Kirby TJ. Russell IT. F. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. Eklund G. Wright CD. Eur J Respir Dis 1987. 2001. Spontaneous pneumothorax.4:324–31. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. Distribution of mechanical stress in the lung. Postmus PE. kupanje). 10] Jansveld CA. Meimarakis G. Chest 1993. a possible factor in localisation of pulmonary disease.i:839–41. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije.55:666–71. poticajna spirometrija. Ann. Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. Sahn SA. Pillgram-Larsen J. . 16] Smit HJM. Delorme N. Thorax 1997. Luketich JD. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. 2001. (privremeno liječenje). 1993.804. Scot Med J 1994. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese. Meadows K. Strange C. Müller C. Chest. Fishback M. Chest.143:32–5.treatment and recurrences. 1997. sukcija bolesnikovih dišnih putova. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax.52:805–9. Clarke P.98:341–7. 18] Videm V. Greene T. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije.342:1317–21. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća. Light R. Frek vencija.307:114–6. Lund O. Milit Med 1978. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). 21] Selby CD. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces.104:1767–9. Campbell IA.71:452–454. 12] Schramel FM. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova.8:397s. Nichols T. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Daniel FJ.119:590–602. Eur Respir J 1991. Kiehl PV. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije.15:317–21. Harvey JE. 11] Bense L. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey.92:1132–6. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. 23] Grimshaw JM. Eur Respir J 1995. Nema emfizema. Strange C. 119: 590 . Management of spontaneous pneumothorax.92:1009–12. 8] Lesur O. 15] West JB. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Sudlow MF.E. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor.

Pathophysiology. Lomas J. Clinical practice guidelines. Surg Clin North Am 1989.23:427–33. BMJ 1998. Radiology 1995. [66] Seaton D. Simple aspiration of pneumothorax. Alexander RH.111:280–5. 55] Andrivert P.155:24–9.64:728–9. Arch Surg 1989. Chest 1988. 49] Northfield TC. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax.96:1302–6. Prescott RJ.108:664–6. Radiology 1989. Wagenaar M. Milman N. Yoganathan K. [68] Sherman S. Ann Surg 1916.103:26–9. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. [59] Laub M. Sandstedt S. 31] Wait MA. Maryland. Jain NK. 52] Ng AWK. Br J Hosp Med 1991. Traill ZC.139:131–3. Management of intercostal drainage tubes. early or late removal? Thorax 1982. Chest 1997. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Lemire P.46:31–5. Bankier AA. [76] Brunner RG. Rockville. Swartzel RL. BMJ 1991. 48] O’Rourke JP.30:32–5. Flint J. Thorax 1968. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients. Bristol: John Wright. 35] Norris RM. Chest 1993. Hudson LD. Dis Chest 1963. ed. The management of spontaneous pneumothorax. Singapore Med J 1994. Chest 1993. Kwong JS. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. [73] Miller KS. Spontaneous pneumothorax and its treatment. [70] Holden MP.183:193–9. [69] Curtin JJ. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax. [71] Daly RC. Sequential treatment of a simple pneumothorax. Lopez A. Heffner JE. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. 53] Noppen M. Yu DY. Radiologic and pathologic findings. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. 28] Petrie GJ. 38] Schramel FM. Moritz TE.317:465–8. et al.14:879–95. [84] Tattersall DJ. Potential benefits. Germann PS. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax. Grimshaw JM. 44] Philips GD. Henderson C. Vinsant GO. Chest drainage tubes. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. Mucha P. Golding RP.264:2224–30. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. Subcutaneous and mediastinal emphysema. Chest 1995.195:539–43.37:46–8.1:45–50. Publication no. Trotman-Dickenson B. [75] Baldt MM. Quebbeman EJ. Chest 2001. Thorax 1990. 33] Pavlin DJ. 92-0032. Esaki H. Saka H. Goodman LR. Boe J.32:202–13. Pierson DJ. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema. JAMA 1954. Ann Emerg Med 1985. Smith JW. Chan KW. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Bishop JM.30:1148–53. Crit Care Clin 1992. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung.108:335–40. diagnosis and management. Alway AE. [77] Nichols RI. management and complications.69:41–6. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. AJR 1995. Reilly KM. Toon R. Med Care 1994. [79] Conetta R. Chest 1997.55:415–21. J Can Ass Radiol 1985. 41] Bourgouin P. Johnson NM.45:383–6.40:66–7. 34] Miller WC. Results of simple aspiration of pneumothoraces. operative or medical procedures and trauma. Senda K. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. 37] Schramel FM. 1982: 3. Grilli R. Am J Surg 1992.309:1338–9. 27] Agency for Health Care Policy and Research. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Complication rates of tube thoracostomy. Horst HM. BMJ 1971. Itoh M. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease. Tarrer RD.36:341–2.156:839–43. Secondary spontaneous pneumothorax. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline.21:145–9. Eur Resp J 1996. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT.91:258–64. Ravikrishnan KP. [72] Iberti TJ.79:177–82. 30] Serementis MG. Thorax 1985. Thorax 1966. Obeid FN. Lancet 1984. [81] Bevelaqua FA.55:372–6.302:262–5..165:1240–4. Chest 1970. Chest 1987.304:345–7. 50] Kirchen LT Jr. Cory Gray W. 29] Vail WJ. Lee SK. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. et al.9:406–9. Muzik AC. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. 45] Jordan KG. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Boe J.14:865–70. Conservative management of spontaneous pneumothorax. 51] Archer GJ. 42] Collins CD. Ann Emerg Med 1988. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. Am J Med Sci 1992.45:748–9. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. Reed JC. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT. Grimshaw J. Am J Respir Crit Care Med 2002. [63] Symbas PN. Audit points 43] Engdahl O. Strange C. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. 26] Woolf SH. Djedaim K.81:693–5. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. England NJ. Am Rev Respir Dis 1973. [86] Mathur R. Teboul J-L. Patel A. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax.106:1493–8. In: Practice of cardiothoracic surgery.3:533–6. Chest tube thoracostomy.124:833–6. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. Management of spontaneous pneumothorax.4:86–8. Hutchinson A. Edinburgh: Royal College of Physicians. Graham TR. Surgically treated pneumothorax. Haakman CD. O’Hara VS. Pairolero PC.173:707–11. Alexander P. Cousineau G. Estrera A. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. Hamilton AAD. A randomised double blind trial. Grol R. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988. [60] Playfair EE. J Trauma 1990. Stern PM. 25] Grilli R.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. Toft T. Respir Med 1995. Agrihotri SP. Ann Thorac Surg 1993.17:936–47.37:149–53. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease. Al-Hillawi AH. 46] Stradling P. [78] Maunder RJ. Radiololgy 1992. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma.318:527–30. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000.163:1339–42. Cullen J. Upadhyag R. Jones JG. Choplin RH. Chest 1993. Gleeson FV. technique. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. Am J Med Sci 1918. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema.144:1447–53. BMJ 1999. Coady T. JAMA 1990.89:129–32. 1992. Poole G. [74] Chan L. Acta Anaesthesiol Scand 1993. 56] Harvey J. Wilson BS. 39] Glazer H. Ned Tijdschr Geneesk 1995.112:275–8. Anderson DJ. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. Barman AA.104:978–80. Sutedja TA. Cheney FW Jr.57:65–8. J Appl Physiol 1979. [III] [82] Conces Jr DJ. Catheter aspiration for simple pneumothorax. Bell RD. Müller D. Mathie A. [65] Baumann MH. Acute pain management. Sullivan M. 40] Carr JJ. Aranda C.165:1127– 30. Sahn FA. Chest 1982. BMJ 1994. Richardson H. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration.ii: 687–8. limitations and harms of clinical guidelines. .15:368–70. Am J Emerg Med 1997.38:512–5. 36] Light RW. Chest 1989. 1995. Lakovou C. [83] Minami H. Br J Dis Chest 1985. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. [61] Graham EA. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. Hodson ME. Palat H. [57] Vallee P. 54] Spencer-Jones J. Driesen P. Management of intercostal drains. [62] Kenyon JH.119:590–602. 67] Engdahl O. [85] Sharma TN. AJR 1994.164:528–31. 47] Flint K. Yee ES. 32] Tanaka F. Chest 1994. Barnwell E. Kinnear WJM. [58] Delius RE. Chest tubes: indications.94:55–7. Spontaneous pneumothorax. [64] Harriss DR. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. Arch Intern Med 1984. [80] So SY.35:50–2. BMJ 1875.

med. Irena Švenda.Doc.sc.Karlica Krulić.ms.ms. vrstu prebivališta tj.dr. Angela Lovrić. Dragica Juričić.vet. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia. iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije.primarijus(O djeci koja neće jesti). Nataša Negran. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu.bacc. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda).ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji). patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici.techn.mr. Ljiljana Vučemilović. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011.msdr.bacc. Biljana Žutić. i to: Prim.dipl.bacc. med.Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda). predsjednica DPS-a. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane).Vesna Petrović.com Otvarajući radni dio simpozija.dr. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa.kako i zašto su nastali?). Milivoj Jovančević. report. 051 541 107 jasna. Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga.bacc.vms (Najčešće greške u ishrani djece).med.med. (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije.Leila Farkaš. dr.Mihela Dujmović.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić.techn. i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1]. Mara Županić. dr. (Zdravstvena njega pretile djece). predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel.Marina Ignjatić. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju. te u odnosu na njihov socijalni status. Ljuba Vujić-Šisler. Med. te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a.Biljana Đorđević. Doc. (Pomoć kad je najpotrebnija).techn.med. Mr. i to neovisno u odnosu na starosnu dob.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS).. dali je prebivalište ruralno ili urbano.sc. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske. Marija Hegeduš-Jungvirt.techn.sc.med. Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo).dr. Maja Bender. (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore).dr.techn.bacc.pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje).MZSSRH).bacc.med. Prof. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić.bacc. (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa). Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga.magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti). U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama. Glavna tema simpozija bila je. (Osnovni .cepic@gmail. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). Vesna Petrović.techn. Nadalje. Prof. uz riječi pohvale i podrške. Rozmari Tusić.techn.techn. svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS.med.sc.

program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara.korak ka unapređenju zdravstvene njege).66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi).važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima. Zagreb. msBiljana Đorđević. . ms Biljana Žutić. 2011. Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja. Vesna Petrović. Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti . LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara. 1-4. str. te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje. Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu. financijskim izvješćem DPS-a. program kongresa.

Švicarska. Sve su ostale u struci. Ksenija Popović-Petrović.planinarenje (popela se na vrh Triglava). Zagreb. Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić. godine odakle je. Sinj. Split 021/533-588. Nevenka Dedić-Dalbelo. išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. jedna je inžinjer rendgenologije. putovanja po svijetu. Ima brojne hobije . prof. Ivanka Jakus-Mijić. Marija Živković.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. Libija. Teodozija ŠperacCikotić. Rajka Medić-Režić. Knin. zabave i aerobik. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. Nakon školovanja. Srbija. Mirjana Kurtović. tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije. Francuska. 10. a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika. SLIKA 1. Tatjana Letica-Milat. ples. godine. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. otišla u mirovinu. Angelina Vuković-Đonev. gđa. Tijekom 43 godine radnog staža. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. Zorica Lovrić. Nakon pola stoljeća. djevojačkih nestašluka iz Splita. Daša Runjić-Popović. SAD. Marija Gojsalić-Vištica. Pula. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Gospođa Rajka Režić. Stanka Gavrić. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. Desa Mrđen-Repe. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. većina njih završila je višu medicinsku školu. kakav je bio u njihovo doba. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. Danas je aktivna u nevladinom sektoru . a druga okulistica. Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. Split. 091 5724977 . godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. a potom tri godine Medicinske škole. Metković.). Školovanje je 1958. Dinka Kuštra-Boban. Zlata Vuletić-Vranješ. lipnja 2011. Jela Bjedov. Stanija Mrvić. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. Zlata Grgić-Medvid. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma.

do 29.-27. ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website.2011. statistika. Zagreb. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] . čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja. Zagreb. statistics. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice.2011. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja.com vanja. brankasvetec1@gmail. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011. kada je Rose Kushner.-27.] Branka Svetec1. Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. We represent an overview of number of congress participants and where they came from. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo. statistika. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. statistics and social media. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. 09. rujna 2011. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina. 09. Ključne riječi: kongres. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. onkologija. Roger Wilson. 385-1-3787-212. Fax. kongresne novine. 385-1-3862-292. oncology.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23.[Stockholm 23. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. jasnije kriterije za probir bolesnika. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. Istaknuo je . Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. Key words: congress. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova. E-mail. Zagreb.

Martinković.683 363 423 15. pa je različit i postupak odobravanja. i to: D. B. S.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. . preuzeto 04.043 1. Naime. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12. TABLICA 1.eu.cancernurse. kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1). Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials. Miščančuk.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara.065 1. posebice kada se provode biološke studije. Tijekom kongresa verificirane su 34. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. Sudionici i demografija.144 1. na sjednici predsjedništva EONS-a. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja. Tijekom kongresa. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja. zakonodavstva u pojedinim državama različita su. Bolja obaviještenost o rezultatima. LITERATURA 1] www. Svetec i M.2011.768 694 1. Međutim.11. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja.000 posjeta kongresnoj web-stranici. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove.931 116 1. Poslek.

Danijela Prugovečki.med.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke.65 20 12 01.techn. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta.med. do 30. KBC „Sestre milosrdnice“.A. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja. statistics. i to: 1.. Ružica Milković (bacc. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek.med. Mirjana Lakić. Ana Jačan. postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana. Vesna Ilić. bacc. Noris Buškulić.dr.milkovic@gmail. Slobodne teme. Ksenija Veselovac . Marinka Vlah. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc. Danijela Medved. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske.).med. Nikolina Grubišić. Branka Kurtović.70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13. +385-65 20 12 01 Mob. rujna 2011. Josip Benčević“. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije. Aleksandra Vukelić. Linda Čendak Božunović.) i predstavnici grada Opatije. . Ema Bazzara.+385-99-68 92 842 E-mail.med.techn. godine održan 13. Vlastica Juričić. U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl. surgery. Karmen Dragović. Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. Eli Šuperina Mandić.med. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke.).) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc. nurse..tech.). Adela Sabo.COLOPLAST. Slađana Kutleša.techn.). Višnja Pupovac. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda. Mirela Knežević. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference. Fax. techn.com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika. Slavonski Brod Tel. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline.. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana . Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara.. Maja Carević.+385. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011. KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama.techn. ruzica. Sanja Juretić. KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P.sc. Renata Golubić (bacc. Gordana Kolić. KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata. i to: Vesna Čačić. Opća bolnica „Dr. Infekcije kirurških rana – istraživanja 3.T. a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova.

OB Varaždin: Upotreba V. terapije u našoj ustanovi. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. Sanja Juretić. metakarpalne kosti šake. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. Karmen Čehulić. Ivančica Hazulin. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. KB Merkur.A. Marija Derek Kranjc.hums.. Renata Habeković. 2. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae. Nevenka Pajtak. Klementina Benković. LITERATURA 1] www. Smiljana Kolundžić. Višnja Jamnić. Marija Valovčić. Tedi Cicvarić. Božana Levojević. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa.C. Marija Kalčić. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Višnja Karaula. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku.OB „Dr. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji.2011. Benjamin Novoselec. .13. Mirjana Lakić. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5. Blaženka Pavlić. KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. Katica Bajčić. Igor Pintarić. OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika. Vera Sršan Živanović. Nadalje. Nera Fumić. što je znatan poticaj daljnjem radu Društva. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko. Lidija Vitas. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja. Komunikacija u kirurškom timu. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek. a glavne su teme 14. 3. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici. Mario Aničić. Maja Šoda.12. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. Brigita Šepac. Mihael Tenţera.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Josip Benčević“. Josip Benčević“. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. Tatjana Krištofić. Mirjana Kožul. Hrvoje Štalekar. Ružica Milković. OB „Dr. Tatjana Krištofić. Zvonko Crnac . verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. Damira Rešetar. Gordana Kukura. KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika. Danijel Petrović.hr/novi/index: preuzeto 01. Tedi Cicvarić. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana. Nada Strčić. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida.

Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite. lipanj 25–27. Kyoto.72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Ključne riječi: kongres. research. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata. Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011. 2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a.hr (H. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. Japan. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366. Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. patronažne medicinske sestre. Key words: congress. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. june 25-27. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. visiting nurses. Japan.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. hpurgaric@hums. istraživanje. a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. prezentacija novih istraživanja. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. Kyoto. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. Polaznike teča- .

Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. a po završetku istraživanja. dijabetes. USA). Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. hipertenzija. LITERATURA 1] www. gospođa Nataša Mrakovčić. umanjuje se strah i zablude od porođaja.ifnc2011. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH]. predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta. pretilost). Članica Upravnog odbora HUMS-a.10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. hiperlipidemija. Minnesota. te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH).org . te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja.

Nataša Mrakovčić. Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS].annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten .74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće .društvo patronažnih sestara . Jasna Ćepić. The 10th International family nursing conference is over with successful results.Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto.Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. japan. 9. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara. june 25-27. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm. Izvješće . Ljubica Mendaš i Darinka Jurović. ožujka 2011. Japan. godine] Izvješće . Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji.] Branka svetec SLIKA 2. SLIKA 3. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara.Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation. Kyoto.2011. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation.9.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25.2011.croatian nurses association [CNA] [Vukovar. Slika 1. .] SLIKA 1. 23-27. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society . 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. 25-27. lipnja 2011 Report . SLIKA 1. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana. Otvaranje konferencije.

Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić. Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata. . trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1.Urb:1203/11 Zagreb. bacc. Sestra godine 2. godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju. 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić.tech.). predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011.med. 2. Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29. 11. 29. 2012. g.

Editorial [ED]. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere. Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. Brief Communication [BC]. nursing and doctor’s management. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). significance. Human research. medication safety policy and procedures. Conflict of Interest Policy. American Organization of Nurse Executives. anatomic and physiologic conditions. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. Case Report [CR]. Historical Pages [HP]. Patient safety (PS). which should not be a rarity and that provides a teaching point. integration technology into patient care processes. we encourage citation of publications in non-English languages. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. Since these papers should be comprehensive. authors will transfer copyright to the Publisher. root cause analysis. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction. delivery. Workplace safety [WPS]. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. research. and recommendations for appropriate procedures. in 1500 words. symposia and description from the events. as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). . (b) all authors have read and approved the manuscript. and validity of the material presented. Submission letter. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. If no conflict of interest exists. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. with analysis of the pathologic. Acceptance is based upon the originality. invited referees and a statistician when appropriate. such as consultancies. stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. Review article [REV] When writing any review paper. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. but you must include a section on how to test your idea. it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. public health and the history of nursing and medicine. incident reporting. please state this in the cover letter. Associate Editors. Editorial [ED] The voice of the NJ. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Other kinds of associations. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Incorporated images are welcome. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. cost-benefit analysis. Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. practice. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. New data are not part of a BC. healthcare. Review article [REV]. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. evaluation of results. (c) subject to acceptance. topics. Case Reports [CR] These papers describe.76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. a single interesting case. All manuscripts are subject to review by the Editor. diagnosis and management. The specification for each submission category should contain but not exceed the following. medicine and related areas such as ethics in medicine. covering epidemiology.

[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. 350 words] Short abstract [max. Results. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). Human resource leadership. address. The name. follow the ‘Guideli- . Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). Discussion. symposia). the meeting name. The abstract is an essential and the most read part of the paper. Evidence based medicine. If the manuscript was presented at a meeting. or in the text alone. if possible. etc. Total Quality Management. [c] text with the following sections: Introduction. abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. Layout/presentation. tables and references. ASD. The pages should be numbered. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. Subject categories. Materials and methods. The abstract should be printed on a separate page. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). CABG.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. in Croatian and English language). manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language).g. VSD.c. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. They should be presented either in tables and figures. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. Figures including composite parts a. Abstract. excluding figures. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language). the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. Human resource management.b. telephone.note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Following the abstract. with brand names (proprietary name) and the name and location (place. Manuscripts must be written in Croatian or English. venue. should be given. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). up to 3-6 key words (in Croatian and English). Key words. Clinical investigations. and the date should be indicated. e. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Medical facilities. and briefly commented on in the text. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language). Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours. Use of abbreviations renders the text difficult to read. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. should be given for subject indexing. Day-care nursing and medicine. Any figures and videos should be supplied as outlined below. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. Where appropriate (see table). Spelling can be British or American. Technology. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. Title page. (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. Language. but consistent throughout.

websites and unpublished data should not be included in the list of references. References should be cited in the text as numbers in square brackets. A brief title should be provided. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) .jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L.4 cm column width. Submission of manuscripts. Books [2] Cooley DA. 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. RGB for color). References: should be arranged sequentially following appearance in the text.upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd. Wu YK. 300 dots per inch for grayscale/combine/color.doc or.vicic-hudorovic@skole. Corresponding still images also required:. Multi-author books [3] Huang GJ. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience.avi. grayscale for black and white.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels. number of frames/second: 20-30). Journals should be indexed in. Original artwork for print (all revised manuscripts only):. Baspinar O.. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below).’ is not acceptable).9:65-68. Bagnioni P. if appropriate. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.and then at zero cost to authors.optional) combined into ONE word processor file (. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality.mpg or. Tables: should be self-explanatory. videos and tables. video sequences may be submitted using standard digital video formats. Articles are submitted simultaneously. hums@hums. Eur J Cardiothorac Surg 1995. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Any abbreviations used in the Tables should be defined. provide a covering letter. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should. It should be clear and concise. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors.2005.mov.hr.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988.. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors . One file per figure . Wu YK. 3rd version) including new figures. Philadelphia: Saunders. CMYK for color) . Video (on-line viewing only):.hr.1510/ icvts. resolution: 1000 dots per inch for line art. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Figures. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. but can be mentioned in the text only. Where appropriate. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment.the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.upload as Manuscript file. editors. hr. and describing the changes which have been made in the revised version. duration: maximum 30 seconds. tif files obligatory (specification: sized to 8. In: Huang GJ. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Index Medicus. Ustunsoy H. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). One still image (screen shot) per video must also be submitted. Videos will be displayed in the on-line journal only .upload as Image files. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Figures should be numbered in the order they appear in the text. Grandi U. To submit a manuscript. . Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . Each Table should be keyed on a separate page. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line. Legends: required for each figure and video (see also below). All artwork and lettering must be of professional quality. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Videos.46:260-261).rtf preferred) . replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments. All authors should be listed (use of ‘et al. Personal communications. Berlin: Springer. be placed at the end of the text. 1984:167-176. supplementing but not duplicating the text. glasnik@hums.105833. and their abbreviations conform to. Celkan MA. Techniques in cardiac surgery.upload as Supplemental files.

skrbi. zdravstvene njege. koji ne mora nužno biti poseban. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. istraživanja. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti.upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. analiza uzroka. Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. u 1500 riječi. Osiguranje sukoba interesa. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. epidemiologije. povijesne stranice [PS]. uvodni članak [UČ]. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. kao što su konzultantska poduzeća. uporabljeni lijekovi i metode. vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. Slikovni prikaz [SP]. kao što su etika u medicini. Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. Popratno pismo uredniku.mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. medicine i srodnih područja. anatomskih i fizioloških čimbenika.Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik . pismo uredniku [PU]. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj . Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. prakse. recenzenta statističara. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. urednika-suradnika. dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. sigurnost na radnome mjestu [SRM]. u kojim se dijelovima može skratiti. Svi izvori financiranja. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. medicine. sigurnost bolesnika [SB]. Također je korisno uputiti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. Klinička istraživanja.kontrolnim popisom . javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. prikaz slučaja [PS]. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. kada je potrebno. proces skrbi za bolesnika. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). odabranih recenzenata i. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje. uporabljene medicinske tehnologije. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. zanimljiv slučaj. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika. kratko priopćenje [KP]. s analizom patoloških. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . pregledni članak [PČ]. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. primaljstva. Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. cost-benefit analiza.

simpozija. verificiranih rezultata. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. i [g] literatura. treba navesti naslov. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Kategorije članaka. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. znanstveni management. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava. mjesto i datum održavanja kongresa. klinička istraživanja. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. Izgled/prezentacija. Ključne riječi. zdravstvena tehnologija. ljudski potencijal. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa.. zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Jezik. i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu. Gdje je to prikladno (vidi tablicu). ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku. upravljanje ljudskim resursima. medicinske ustanove. Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. analitičke/ statističke metode). Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . načine rješavanja problema te svrhu. 200 riječi] Sažetak [maks. medicina utemeljena na dokazima. 350 riječi] Sažetak [maks. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije. adresa. ali konzistentno proveden. rezultati. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). rasprava. telefon. tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. Slijedi ime. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. Slike. Pravopis može biti britanski ili američki. Stranice moraju biti numerirane. i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. materijali i metode.b. U sažetku je skup činjenica.c. Sažetak. konferencija. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). itd.

trajanje: maksimalno 30 sekunda.Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama. Baspinar O. Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. In: Huang GJ. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. RGB u boji). možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. nije prihvatljiva).. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. mjesto. 1984:167-176. opisati na kraju teksta. kao i na one koje se najčešće rabe.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Primjeri. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):. Wu YK. Odgovarajuće fotografije i potrebno:.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete.2005. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja.avi. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice. broj okvira / drugi: 20-30). VSD. verzija). ACBG i sl.4 cm širine stupca. video i tablice. Rasprava treba biti kratka i jasna. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. Upload datoteke kao dopunske. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. 46:260-261). Knjige [2] Cooley DA.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku . Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže. Slike trebaju biti crno. editors. Grandi U.9:65-68. Wu YK.doc ili. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. npr. CMYK u boji) . Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (. 3. 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja.bez troškova za autora/e. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. i to samo u tekstu.1510/ icvts.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela.. u sivim tonovima za crno-bijele.mov. Philadelphia: Saunders. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu. Bagnioni P. uključujući i nove slike. Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku.upload u obliku dopunske datoteke. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. ASD. ako je prikladno.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8. država) proizvođača. a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su. Knjige više autora [3] Huang GJ.105833. Berlin: Springer. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. Ustunsoy H.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Osobne komunikacije. Techniques in cardiac surgery. ali mogu se spomenuti. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Video: Gdje je u skladu s tekstom. Celkan MA. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama.. sve promjene potanko opisati u . web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature. hums. Video (samo za on-line):. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. Časopisi trebaju biti indeksirani. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti.bijele gdje god je to moguće. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. kao i o ograničenjima. Molimo. videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu.

vicic-hudorovic@skole. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. i to istodobno.popratnu pismu uredniku. uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. glasnik@hums. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.hr.hr .hr. hums@hums. na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene članke potrebno je poslati.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful