Novi SG 2011 PDF

V O L . 16 N O.
1/2 D E CE M B ER 2011
ISSN 1331 - 7 5 6 3
SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL
S LU B E N I A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)
IMPRESSUM
Sestrinski glasnik je struno-znanstveni asopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjeditem u Zagrebu, Sortina 1a. Osniva i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara
SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL

Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Vinja Vii-Hudorovi Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribari, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoa, Zagreb, Croatia Uredniki odbor/Editorial Board Mirjana Dumani, Zagreb, Croatia; Josipa Bian, Zagreb, Croatia; Majda Fajdeti, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorovi, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojevi, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegovi, Zagreb, Croatia; Anica Pranjak, Zagreb, Croatia, ula Ruinovi Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Meunarodni izdavaki savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavaki savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Betak, Zagreb, Croatia; Josip Boi, Varadin, Croatia; Zoran Brada, Zagreb, Croatia; Nevenka Brki, Zagreb, Croatia; Jasna epi, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devi, Rijeka, Croatia; Marijeta Fitrek, Klenovnik, Croatia; Boica Ilija, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasi, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ruica Milkovi, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mianuk, Zagreb, Croatia; Snjeana Slabinjac Kordi, Zagreb, Croatia; Marina Stazi, Zagreb, Croatia; Rosana Sveti ii, Zagreb, Croatia; Mario kalic, Zagreb, Croatia; Damir Vaani, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoreti, Zagreb, Croatia; Fabijan upani, Zagreb, Croatia. Tajnica urednitva / Secretary Renata Golubi, Marko Senti
Elektroniko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krei, Damir Strapajevi Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gveri Katana
Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gveri Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement
Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. iro raun / Bank account iro-raun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafiko oblikovanje / Design Grafiki Studio MM
UDK broj: 614.253.2

Pod rednim brojem 872 od 15. veljae 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaenje. Osniva lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomo drugih institucija i donatora. Sestrinski glasnik je etveromjesenik i izlazi 3 puta godinje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izraavaju miljenje autora i ne moraju se iskljuivo podudarati a miljenjem Urednitva ili slubenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.
S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3
Contents
UVODNI LANAK/ EDITORIAL
Pisanje o vanosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Vinja Vii Hudorovi Kratak pregled dva desetljea objavljivanja radova hrvatskih istraivaa u asopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven arkovi Dubravka MatijaiBodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka MatijaiBodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 20052011 Vinja Vii Hudorovi Sestrinstvo kao profesija- struni studiji mijenjaju se u sveuilinistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5
KRATKO PRIOPENJE/ BRIEF COMMUNICATION

25 godina onkoloko-hematolokog drutva Hrvatske udruge medicinskih sestara OHDHUMS [8. teaj trajne edukacije - Baka/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Mianuk 8 Duhovna psihijatrija-Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije Spiritual psychiatry first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marini, Damir Plee, Dubravka Vukovi Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snjeana Kapitan
38
38
38
40 40
43 43
45 45
PRIKAZ SLUAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremeaja
48
48 48
ORGINALNI LANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Uporaba kapecitabina za lijeenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management preliminary results Branka Svetec, Marica Mianuk Etike dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zatiti i percepcija sustava bioetike potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji psiholoki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starevi, Silvija Tomi
16
16 16
Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blaevi, Lidija Kuko-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris
52 52
25 25
Mihael Vlaovi, Boena Coha
SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY

Pneumotoraks definicija; simptomi; lijeenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment
55
55 55
31 31
Vueti Borki, Herco Nada, Vueti Zekan Mir ta
PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR

Izvjee s VI simpozija-drutvo patronanih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]
65
65 65
PREGLEDNI LANAK/ REVIEW ARTICLE

Uloga medicinske sestre u ouvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brki, Vinja Vii Hudorovi
34
34 34
Report from the VI symposia-association of patronage nurses Croatian nurses association [CNA] Jasna epi, Darinka Jurovi
PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR

Proslava 50. obljetnice mature uenica medicinske kole Split sestrinstvo za cijeli ivot Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split nursing for life Rajka Rei Izvjee Onkoloko-hematoloko drutvo Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report Society of hemathology-oncology Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Mianuk 13. struni skup drutva kirurkih sestara Hrvatske Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia Croatian nurses association [CNA] Ruica Milkovi
65
67 67
Izvjee-drutvo patronanih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgari
72 72
SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING

Marijana Doliki 68 Branka svetec 68 Helena purgari
74
70 70
NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS
76
Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 57
Pisanje o vanosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine
Vinja Vii Hudorovi
Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal
Kljune rijei: On-line izdavatvo; virtualna konferencija; imbenik utjecaja Keywords: On-line publication; virtual conference; impact factor
Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. tovie, na dananji dan, 11. studenoga 2011., u najveoj, svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed, prema natuknici evidence-based medicine pronalazi se 73020 referenci. Pr vi lanci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. godine [1], a u posljednjih 16 godina tiskano je vie od 99% lanaka. Razliita su objanjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih lanaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. U rjeniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog lanka [2], dokaz se definira kao: (1) osnova; neto ime se tei dokazati ili opovrgnuti neto; dokaz; (2) neto to se ini oito, znak; (3) zakon, podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu ukljuivati iskaze svjedoka; (4) jasno vidljivi, prirodni dokazi pr vi znakovi proljea kao dokaz. Meutim, naziv dokaz izvedenica je latinske rijei evidentia, (-ae, f), rijei koju je najednostavnije prevesti kao ilustracija. Oito, neto se promijenilo u znaenju rijei dokaz, i to za vrijeme Rimskog Carstva. U uvenoj Encyclopdie ou dictionnaire raisonn des sciences, des arts et des lettres koju su objavili M. Diderot i M. DAlambert u drugoj polovini 18. stoljea [3], dokaz se definira kao sigurna injenica koja je tako jasna i oigledna sama po sebi da je ljudski um ne moe zanemariti. Nasuprot tomu, u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. stoljea), naslova Dictionnaire de Moreri [4], rije dokaz uope se ne spominje. Interesantno je da se umjesto pojma dokaz navodi pojam izvrsnost. Miljenja filozofa i znanstvenika, kao to je Ren Descartes (na latinskome Renatius Cartesius, roen 1596. godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu, u
Francuskoj) imala su najvei utjecaj na definiranje pojmova. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie, i to u drugom dijelu naslova Osnove materijalnih stvari [5], objanjava nae vjerovanje u istinu za one stvari koje moemo osjetiti i/ili primijetiti. U njemakome jeziku pojam Evidenz upotrebljava se za najvii stupanj sigurnosti te kao najvii stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne moe dokazati ili pokazati. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid, grki matematiar iz Aleksandrije, 300 godina prije Krista) za praktino objanjavanje opisanih stavova [6]. Naime, randomizirane studije danas su svrstane u najvii stupanj istraivanja utemeljenog na dokazima. Ipak treba imati na umu kako se istraivanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu lijeenja i pruanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraivati uporabom radomiziranih studija [7]. Primjerice, za svrhe hitne medicine neetino je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano uinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. Danas u sestrinstvu prevladavaju razliita miljenja o potrebi, vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa. Urednitvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu Best BETs (Best Evidence Topics) [9], koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojee literature u sestrinstvu i odreivanja stupnja vanosti objavljenih kao i lanaka tiskanih u budunosti. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih lanaka (elektronski komentar) na web suelju HUMS-a - www.hums.hr.
Nove mogunosti sestrinskog glasnika; on-line izdavatvo

Visokopozicionirani meunarodni znanstveni asopisi (primjerice, American Journal of Nursing, Evidence-Based Nursing, Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljanja kvalitete prihvaenih tekstova za objavljivanje. Ovaj tzv. sustav peer review sadrava uvrijeene provjere opih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u asopisima, zatim lekturu teksta, sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta-
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vinja Vii Hudorovi kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32 TEL;385-1-34 83 662 FAX;385-1-34 83 662 E-mail;visnja.vicic-hudorovic@skole.hr
tistiara, i to prije zavrne odluke glavnog urednika o upuivanju teksta recenzentima ili trenutanom neprihvaanju teksta. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih filtera u sustavu peer review jami visoku kvalitetu prihvaenih tekstova za objavljivanje, i ini osnovu za poveanje ugleda asopisa. Impact factor (imbenik utjecaja), koji se temelji na broju citata po lanku koji je objavljen u odreenom asopisu, mjerilo je kvalitete asopisa, objavljenih tekstova i njihovih autora. Kao rezultat ovoga procesa moe se izvesti jednadba: (broj objavljenih lanaka u asopisu s visokim imbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor), iako ovakav stav nije uvijek mogue znanstveno verificirati. Iako je sustav peer review prihvaen radi recenzije u mnogim asopisima, sam sustav ima i neka ogranienja i/ili nedostatke. Nedostatak je u pragmatinosti sustava, naime, recenziju obavljaju odabrani strunjaci koji nemaju zadovoljavajui stupanj strunosti, ocjena moe biti subjektivna, katkad ocjena moe biti donesena na temelju subjektivnih imbenika i sl. Kao krajnji rezultat peer review sustava, glavni urednik suoava se s tri gotovo uvrijeena scenarija: miljenja su pretjerano pozitivna; miljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. pr vi recenzent ocjenjuje - tekst prihvatiti bez izmjena, drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti); miljenja su pretjerano negativna. Scenarij (c), kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti, najlaki je za donoenje konane odluke glavnom uredniku. Negativna miljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaanju teksta za objavljivanje. Scenarij (a), kada je predominantno miljenje recenzenata pozitivno, tekst se viestruko revidira, a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. Scenarij (b) najtei je za glavnog urednika. Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rjeenje - dodatno miljenje treeg recenzenta. Meutim, to je kao i da se uzima u razmatranje miljenje samo jednog recenzenta. Ovakav sustav za veinu autora nije zadovoljavajui, i glavni urednik teko ga moe objektivizirati. Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv. itateljski review. Ovakav sustav omoguava uvoenje on-line komunikacijskog sustava, i iznimno je uinkovit u rjeavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. U svakodnevnoj izdavakoj djelatnosti ovaj sustav omoguava izostavljanje peer review sustava, pod uvjetom potovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-strunog teksta, a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno, elektronskim komentarima itatelja. Na ovome mjestu vano je napomenuti da sva dobivena miljenja o objavljenom tekstu, kao i originalni tekst, budu kao jedna cjelina stalno dostupni itateljstvu, i to u jedinstvenom elektronskom formatu. Prednost recenzije itateljstva, u odnosu na recenzije koju izrauju odabrani recenzenti, jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama, rezultatima i zakljucima autora radi poboljanja teksta.
itatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike, iznositi osobna stajalita i upozoravati na nezadovoljavajue rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar, te da se objavljeni komentar ne moe ukloniti s mree. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajuih komentara. Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ), slubeni asopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA), zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. Stoga je zadatak urednitva asopisa izraditi web -suelje za potrebe virtualne konferencije itateljstva asopisa i svih korisnika. Trenutano urednitvo asopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). Ovakav nain recenzije omoguava urednitvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojee suelje (www.hums.hr) za prepubliciranje prihvaenih tekstova. Opisana tehnologija omoguava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaenim tekstovima koji e biti objavljeni u tiskanom obliku. Urednitvo smatra da e ovakav nain elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih miljenja i konstruktivnih - kritikih tekstova. Prikljuite se on-line izdavatvu na www.hums.hr
Virtualna konferencija: uvoenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal
DOI je oznaka za Digital Object Identifiers, a oznaava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mreama (www.doi.org). Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i slui za razmjenu informacija. Oznaka DOI bit e uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavake djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal, a bit e dostupni itateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www.hums.hr). Osnovni cilj on-line izdavatva stvaranje je virtualne konferencije izmeu itatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u miljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaeni za objavljivanje, ali u trenutku objavljivanja na mrenoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku), kao i arhiviranje elektronikih i tiskanih lanaka u SG/NJ. Postavljenjem virtualne konferencije na mrenu stranicu HUMS-a svaki e znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem e elektronski komentar (naslov lanka, autor lanka, kljune rijei itd.) moi biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. Mogunost dodavanja elektronskih komentara trajat e izmeu redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ, otprilike 90 dana. Kada iz tiska izae novi broj SG/NJ, virtualna se konferencija zatvara, a otvara se nova s prepubliciranim lancima koji e biti tiskani u sljedeem broju SG/NJ. Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnoloki obraeni kao
konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih lanaka. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije izmeu dva broja SG/NJ, tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima, a na mrenoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi itateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10, 11, 12, 13]. Napominjem da e se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. Kada elektronski komentar dobije DOI, on e imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku, a ista oznaka identificirat e elektronske komentare i u tiskovnom obliku asopisa SG/NJ. Iz navedenih razloga, a uporabom ovak va postupka, elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrenim stranicama bit e citirani u biomedicinskim bazama podataka, i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije. Naime, organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru saetaka za objavljivanje, ne zahtijeva uvrijeeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova, kao ni revizijsko ispravljanje teksta lanka. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljava virtualnu konferenciju u SG/NJ. Naime, prihvaanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrenim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Objavljena verzija elektronskog komentara, u svom izvornom obliku, bit e otprilike 90 dana na mrenoj stranici HUMS-a, a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar takoer se tiska u pripadajuem broju SG/NJ, a elektronski oblik premjeta se u elektronsku arhivu SG/ NJ, i trajno je dostupan. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom lanka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. Tako se osigurava mogunost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja moe opetovano pripojiti originalnom lanku te se citirati zajedno s originalnim tekstom.
U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su lanci razvrstani u kategorije. U uputama za autore kategorije lanaka predstavljene su tablino, a u sadraju ovog broja zastupljene kategorije lanaka slue kao primjer buduim autorima. Sve detalje autori e moi pronai i na slubenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. Potrebno je samo posjetiti www.hums.hr.
LITERATURA
[1] Evidence-based medicine working group. Evidence-based medicine. A new approach to teaching the practice of medicine. J Am Med Assoc. 1992;268:24202425 Random House. Random House dictionary of the English language, the unabridged edition. New York: Random House; 1983. Diderot M, DAlambert M. Encyclopdie ou dictionnaire raisonn des sciences, des arts et des lettres. New edition. Geneva: Pellet; 1777. Moreri L. Le grand dictionnaire historique. New edition. Paris: Coignard; 1718. Descartes R. Traduit par labb Picot. Les principes de la philosophie. New edition. Rouen: Besogne; 1698. Brockhaus. Die Enzyklopdie. 20th ed. Leipzig: Brockhaus; 1996. Backett DL, Rosenberg WMC, Gray JAM, Haynes RB, Richardson WS. Evidence based medicine: what it is and what it isnt. Br Med J. 1996;312:7172 Kerridge RK, Saul WP. The medical emergency team, evidence based medicine and ethics. Med J Aust. 2003;179:313315 Dunning J, Prendergast B, Mackway-Jones K. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. Interact Cardiovasc Thorac Surg. 2003;2:405409 Glennie S, Shepherd DET, Jutley RS. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003; 2:35. Von Segesser LK. Peer review versus public review new possibilities of on-line publishing. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002; 1:6162. Von Segesser LK. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004; 3:12. www. icvts.org: the most frequent downloads. Improved feedback from an interactive publication. Von Segesser LK. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005; 4:12. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet.
[2] [3] [4] [5] [6] [7]
[8] [9]
[10]
[11] [12]
[13]

Gost urednik/ Invited editorial
Kratak pregled dva desetljea objavljivanja radova hrvatskih istraivaa u asopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science
NEVEN ARKOVI
Institut Ruer Bokovi, Zagreb, Bijenika cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres, Zavod za molekularnu medicinu
U vrijeme pisanja ovog uvodnog lanka, neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski dravni sabor 2011., graani Republike Hr vatske razmiljaju o prolosti i budunosti, kako cijele zemlje, tako i svoje struke. Kao profesionalni istraiva, znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i razliitim drugim, ponajprije nastavnim aktivnostima, godinama sa aljenjem promatram kako se u javnosti pogorava percepcija znanosti, pogotovo biomedicine. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose tetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. Tako frustrirani, hvalei sami sebe, neargumentirano kritiziraju ak i ukupna postignua pojedinih strateki vanih ustanova koje simboliziraju nau znanost, pa tako i biomedicinske znanosti. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti, i zdravstvu i u konanici nitko nije zadovoljan postignutim i teko moemo vjerovati da emo vlastitim snagama postii vie i bolje. Meutim, nedvojbeno je da su izdvajanja iz prorauna za istraivanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma, a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. Stoga nije udna ni pogrena percepcija javnosti da emo ulaskom u EU rijeiti sve svoje probleme i kako emo uz pomo europskih fondova dostii znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile poteene dramatinih politikih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljea. Stvaranju i ove pogrene percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina.
Meutim, analiza provedena 1. prosinca 2011. - o publiciranju radova hr vatskih istraivaa proteklih 20 godina, s navoenjem hr vatske adrese, u asopisima koje evidentira vodea baza podataka ISI Web of Science Web of Knowledge (Thompson-Reuters http://apps.webofknowledge.com) pokazuje bitno drukiju sliku o nama (Tablica 1).
TABLICA 1. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u asopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). RAZDOBLJE/ DRAVA Hr vatska Slovenija Slovaka Austrija Irska 1991.1995. 4610 2576 4697 27410 19472 1996.2000. 6539 6576 11034 41139 27216 2001.2005. 9445 10086 11565 52111 34168 2006.2010. 18121 16551 15924 69893 51169
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven arkovi Institute Ruer Bokovi, Zagreb, Bijenika cesta 54 TEL; 385-1-4560 937 FAX; 385-1-4561 010 E-mail; zarkovic@irb.hr
Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovaki kolege, ali znatno vie znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. Stoga moemo zakljuiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za nae istraivae. Takoer moemo uoiti i da su istraivai nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraivaa spomenutih bivih socijalistikih zemalja. Razlozi su tomu svakako razlike u istraivakom standardu i u broju stanovnika, pa tako i u broju istraivaa pojedinih zemalja. Zanimljivo je da su slovaki i slovenski istraivai u razdoblju nakon ulasku u EU znatno vie objavljivali, to je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja. Slian je trend primjetan i meu austrijskim znanstvenicima nakon 1995. godine. Meutim, ne moe se zakljuiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruivanjem EU, budui da je jednak trend vidljiv i u Irskoj, lanici EU/EEZ-a od 1973. godine, kao i u Hr vatskoj, koja jo eka konano prikljuenje EU. Osobito je vrijedno
uoiti da su nai znanstvenici proteklih godina uspjeli postii razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovake i Slovenije. lanovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifinost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1, ali za najvee sveuiline gradove u Republici Hr vatskoj.
TABLICA 3. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u asopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935
TABLICA 2. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova, koji su objavljeni u asopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991.1995. 4108 235 159 108 4610 1996.2000. 5482 456 350 251 6539 2001.2005. 7446 857 621 521 9445 2006.2010. 13286 1914 1528 1393 18121
* - procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1.12.2011.
Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji nae nacionalne znanstvene produktivnosti, to nije udno uzme li se u obzir da su u Zagrebu nae vodee znanstveno-istraivake institucije. Meutim, raduje injenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodeih hr vatskih akademskih sredita rastao veom dinamikom od broja radova istraivaa koji objavljuju sa zagrebakom adresom, te je tako njihov udio u ukupnom broju s poetnih 11% narastao na 27%. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osjekih istraivaa, koji su u odnosu na poetno, ratno razdoblje, kad su objavljivali znatno manje od kolega iz veih i mirnijih sredita, gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. Ostvarivi rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu, slovenski znanstvenici koji su postigli znatno vei relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od samo 642%), osjeki istraivai zasluuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. Da su svi ostali bili tako uspjeni, danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih, a ne kao slovenski i slovaki. Za razdoblje 2006.-2010. godine to bi znailo oko 59.500 radova umjesto 18.121! Naposljetku, treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obiljeili iznenadna ostavka tadanjeg ministra, svekolika drutvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. Zato je analizirana produktivnost istraivaa naih vodeih akademskih sredita tijekom proteklih pet godina, uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1.12.2011., na temelju podataka za navedenu godinu koji su uveani za 10% (tablica 3).
Kao to je vidljivo iz tablice 3, razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj, a zatim i smanjenje broja publikacija istraivaa u Zagrebu i Osijeku, a tek od ove godine i u drugim gradovima. Zbog toga je u 2010. i 2011. godini uoen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini, uz stanovit pad broja publikacija. Premda je teko analizirati zato je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek, kao vodee sredite i kao sredite najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljee nae samostalnosti, mogue je da su za to odgovorne politike okolnosti koje su za istraivae bile povoljnije u Splitu i Osijeku. Kako bilo, pitanje budunosti naeg znanstveno-istraivakog rada ne bi smjelo ovisiti o politikim imbenicima, premda se oekuje da e nove politike vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraivaki rad kao put izlaska iz krize, te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu, i medicine kao struke koja prua temeljnu sigurnost svakom graaninu. Odgovor na pitanje hoe li uistinu biti tako saznat emo vrlo brzo, promatrajui pristup nove Vlade znanosti i vodeim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. U meuvremenu moemo razmisliti i o tome kako emo poveati doprinos svakog istraivaa, ne nuno i profesionalnog znanstvenika, razvoju nae znanosti, pogotovo u podruju biomedicine. Jedna je od mogunosti, dakako, i daljnje jaanje Sestrinskog glasnika (Nursing Journal), ne samo kao slubenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao meunarodno priznatog asopisa u kojem e svoje radove objavljivati mnogobrojni domai i inozemni autori. Nadajmo se da emo u tome uspjeti, na dobrobit svih. LITERATURA
[1] [2] Podaci dostupni na ISI Web of Science Web of Knowledge (Thompson-Reuters http://apps.webofknowledge.com) arkovi N. Projektni menadment bitna sastavnica znanstvenih istraivanja i razvoja. U: Projekti i projektni menadment (Barilovi Z., Jurina M., Morovi V., Skledar N., Vojnovi S. i arkovi N., ur.) VPU. Zaprei, 2011: 69-80.
10
Dubravka MatijaiBodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. do 2011. godine Dubravka MatijaiBodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 20052011
Vinja Vii Hudorovi

Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal
Kljune rijei: Sestrinski glasnik; glavni urednik; Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal; Editor-in-Chief; Croatian Nurse Association
Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. veljae 1995. godine kao slubeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika, Dubravka Matijai Bodalec, izabrana je poslije paljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i vanu dunost u ok viru HUMS-a, i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga, kolegijalnih meuljudskih odnosa i nedvojbene strunosti. Od 2005. do 2011. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljanju kvalitete asopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. Dubravka MatijaiBodalec kolovala se u koli za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu, Vioj medicinskoj koli Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Visokoj zdravstvenoj koli na Studiju sestrinstva, na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, smjer Management u zdravstvu. Radni sta zapoela je u Klinici za djeje bolesti Zagreb, Klaieva, na Klinici za pedijatriju, a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. Tijekom svoje radne i znanstveno-strune aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj koli u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zatiti o temi Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima; aktivno je sudjelovala na kongresima i strunim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog
drutva i Hr vatskog drutva za kliniku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja; sudjelovala je na strunim skupovima Hitne medicinske pomoi; aktivan je lan Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. godine. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih strunih skupova, u pripremi i obradi za tisak strunih materijala proizalih iz djelovanja HUMS-a, objavila je mnoge strune radove, aktivno je sudjelovala na meunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. godine. Od 2001. do 2003. godine na Veleuilitu Split bila je predava predmeta Uvod u zdravstvenu njegu i Zdravstvena njega djeteta; u lipnju 2004. godine sudjelovala na teaju i poloila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu; 2005. godine sudjelovala je na meunarodnom kongresu Nursing on the Move: knowledge, innovation and vitality, te bila koautor rada Internet u slubi udruge; u svibnju 2006. godine bila je predsjednica strunog odbora i glavna urednica knjige radova treeg meunarodnog kongresa Znanje, voenje, upravljanje, u organizaciji HUMS-a; 2006. godine na kongresu Europeizacija hr vatskog sestrinstva, u organizaciji HUMS-a, odrala je predavanje Smjer hr vatskog sestrinstva; 2007. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX], naziva National Nursing Strategy and EU-Accession, a u sklopu obiljeavanja Meunarodnog dana sestrinstva u Klinici za djeje bolesti Zagreb odrala je predavanje Priznavanje kvalifikacija i kolovanje medicinskih sestara. 2008. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje National Midwifery Strategy and EU-Accession, te etvrtog Simpozija drutva medicinskih sestara i tehniara nefrologije, dijalize i transplantacije HUMS-a, na kojem je odrala predavanje Edukacija sestara na hemodijalizi analiza i perspektive. U sklopu obiljeavanja Meunarodnog dana sestrinstva odrala je predavanje Edukacija sestara u RH u ozraju reforme i napretka sestrinstva. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni-
11
zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje Osnaivanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda. U Novoj Bili u sklopu radionica Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU odrala je predavanje Izazovi i perspektive u sestrinstvu. Bila je lan strunog odbora meunarodne konferencije Voenje i upravljanje u sestrinstvu. lan je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH], i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolnike skrbi i Povjerenstva za kolovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolnike hitne medicinske pomoi. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a, Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. Tijekom 2008. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz podruja zdravstva. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijai Bodalec nain je njezina kreativnog promiljanja i spremnosti za prihvaanje novih ideja, inovacija koje uzrokuju trajna poboljanja u sestrinstvu. Ona se u svakodnevnim ivotnim situacijama pridrava Galileovih rijei: U znanstvenoj problematici autoritet tisua nije vrijedan koliko skromnost u obrazloenjima pojedinca. Ovaj navod jednostavnije je iskazati rijeima Marka Twaina: Veina pogrenih tumaenja ne nastaje iz neznanja. Veina pogrenih tumaenja nastaje zbog prihvaanja neega to nije istina. Neupitan je razvoj i poboljanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke MatijaiBodalec i njezina tima, iji su napori urodili poveanjem broja pristiglih lanaka i poveanjem broja tiskanih stranica asopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadanjeg urednitva (tablica 1).
TABLICA 1. Broj objavljenih lanaka i tiskanih stranica u pr voj i

posljednjoj godini prijanjeg urednitva. 2005 Broj objavljenih lanaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246
Dubravki Matijai-Bodalec i njezinu ureivakom timu treba uputiti estitke na iznimnu doprinosu u poboljanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. Glavni urednik i ureivaki tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u poecima tiskanja glasnika, sada ve davne 1995. godine. lanovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani ureivaki tim zahvaljuju Dubravki Matijai-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posveenosti Sestrinskom glasniku. LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] Random House. Random House dictionary of the English language, the unabridged edition. New York: Random House; 1983. Diderot M, DAlambert M. Encyclopdie ou dictionnaire raisonn des sciences, des arts et des lettres. New edition. Geneva: Pellet; 1777. Moreri L. Le grand dictionnaire historique. New edition. Paris: Coignard; 1718. Descartes R. Traduit par labb Picot. Les principes de la philosophie. New edition. Rouen: Besogne; 1698. Brockhaus. Die Enzyklopdie. 20th ed. Leipzig: Brockhaus; 1996.
12
Sestrinstvo kao profesija- struni studiji mijenjaju se u sveuilini studij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies
Brankica Rimac
Kliniki bolniki centar Zagreb Rebro, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, 10 0000 Zagreb, Kipatieva 12 University Hospital Centre Zagreb Rebro, Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation, 10000 Zagreb, Kipatieva 12
Kljune rijei: Sveuilini studij; sestrinstvo; novi izazovi Keywords: University studies; nursing profession; new challenges
Generacije medicinskih sestara otile su u zasluenu mirovinu, a da nisu za svog radnog vijeka doekale ono za im su cijelog ivota eznule; obrazovanjem medicinskih sestara na sveuilinom studiju sestrinstva. U povijesti je bilo mnogo pokuaja i provedeno je mnogo munih radnih sati kako bi se utemeljio sveuilini studij. Nizale su se mnogobrojne inicijative, pokuaji, obeanja, no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama. Neke medicinske sestre koje su pokuavale stvoriti sveuilini studij sestrinstva i danas se sa sjetom, ali ipak s osmijehom, sjeaju kada su pune entuzijazma pokuavale uiniti tada nemogue. Stoga postavljam pitanje: Zato? Zato medicinske sestre sve to ele mijenjati nabolje, i za bolesnike i sestrinstvo, tako teko ine? to nas vraa dva koraka unatrag kad eliimo uiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teko stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okruja injenica to danas veinu profesionalne zajednice ine ene? Je li razlog tomu tuna istina kako su se medicinske sestre u prolosti mogle obrazovati samo do stupnja vie strune spreme? U dananjem drutvu nepobitno je da su ene slabije plaene od mukaraca i da moraju uloiti vie napora od mukaraca za postizanje istovjetnih rezultata. Znamo i to da siromatvo ima ensko lice. Ali nita ne bi smjelo ograniavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. Proli smo trnovit put prema sveuilinom stupnju obrazovanja.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Kliniki bolniki centar Zagreb, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, Zagreb, Kipatieva 12 TEL;385-1-23 88 888 E-mail;brimac@kbc-zagreb.hr
Danas, kada nam upuuju samo rijei oduevljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveuilinog studija sestrinstva, malo je onih koji ele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prolosti imala viziju i nala golemu energiju za ostvarivanje zajednikog cilja osnivanje sveuilinog studija sestrinstva. Tijekom godina svakodnevnog rada doivljavala je uspone, ali i teka poniranja i razoaranja, i esto je bila suoena s gubitkom vjere u vlastite mogunosti. Unato mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama, ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. Ovaj se put ka ostvarenju vizije moe usporediti s hodanjem po uarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu, i istodobnom borbom s Minotaurom. Katkad se skupina osjeala kao da se bori s dijelom Minotaura-ovjeka, a katkad s dijelom Minotaura-ivotinje. Katkad su bile pobijeene, ali katkad su i pobjeivale. S neogranienim povjerenjem u osobne snage, volju, znanje, iskustvo i uz pomo entuzijasta iz dravnih institucija i sveuiline znanstvene zajednice Republike Hr vatske, nale su put i ostvarile svoj cilj. Svaki pojedinac pie dio povijesti o sebi, a sudjelujui u radu s drugima, i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo drutvo. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono to nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i zaetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logian, dostupan i ispravan nain u utemeljenju Sveuilinog studija sestrinstva. Zahvaljujem im osobno i uime svih istomiljenika na svemu uinjenom. Poetkom 1990-ih godina, u doba Domovinskog rata, medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja, koje su posjeivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH. Nove spoznaje o mogunostima poboljanja svakodnevnog rada pojaale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses-
13
tara iz svih europskih zemalja, ali i iz ostalih dijelova svijeta. Poveale su i zanimanje za mogunosti poboljanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suoavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. U porau su potraile odgovore na ta pitanja: Zato medicinske sestre ne mogu imati sveuilini stupanj obrazovanja? Zato, ako imaju volju da zavre studij, moraju pohaati programski bliske fakultete (pedagogija, psihologija, studij socijalnog rada)? Zato slina ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istonoj Europi i dijelu zemalja u tzv. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogunosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalistiko ureenje drutvenog sustava koje je doputalo i proklamiralo jednakost za sve na svim podrujima, osim za medicinske sestre? Zato je kapitalistiko drutveno ureenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveuilinih studija sestrinstva? Zato se na slobodnom tritu rada nije prepoznavala potreba za omoguavanjem otvaranja radnih mjesta u sveuilinoj akademskoj zajednici? Primjerice, iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnaati funkciju profesora na sveuilinim studijima, dekana i sl.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara, sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog, odgovornog i nadasve tekog posla, a proces je poeo javnim istupima, priopenjima i traenjima mogunosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utjeu na donoenje stratekih odluka u drutvu. Poetkom 2000. godine uinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. Poela je izrada prijedloga, a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. srpnja 2003. godine. Zakonom o sestrinstvu utvrena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS], kojoj je svrha definirana lancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Komora promie, zastupa i usklauje interese medicinskih sestara pred dravnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udruuju u Komoru. Komora obavlja sljedee javne ovlasti: vodi registar svojih lanova, daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad, obavlja struni nadzor nad radom medicinskih sestara. Komora obavlja i sljedee poslove: donosi etiki kodeks medicinskih sestara, surauje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim podrujima interesa za medicinske sestre te daje struna miljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara, donosi sadraj protokola za plan i provoenje zdravstvene njege prema naelima Meunarodne klasifikacije sestrinske prakse, predlae ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara, utvruje potrebu, sadraj i duljinu trajanja programa dodatnog usavravanja medicinskih sestara, donosi opi akt kojim se utvruju sadraj, rokovi i postupak trajnog strunog usavravanja i provjere strunosti medicinskih sestara, predlae ministru mjerodavnom za zdravstvo sadraj sestrins-ke liste, propisuje nain i uvjete pod kojima se obavlja struni nadzor rada
medicinskih sestara, utvruje najnie cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mree zdravstvene djelatnosti, utvruje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja, obavlja struni nadzor rada medicinskih sestara, utvruje povrede radnih dunosti medicinskih sestara, utvruje disciplinske mjere za lake i tee povrede radne dunosti medicinskih sestara, provodi disciplinski postupak i izrie disciplinske mjere za povrede dunosti medicinskih sestara, surauje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadlenog za zdravstvo, zastupa interese medicinskih sestara, brine se za pravnu pomo svojim lanovima, brine se za druge interese svojih lanova, koordinira odnose meu lanovima te aktivno sudjeluje u rjeavanju eventualno nastalih sporova, surauje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim meunarodnim organizacijama vanima za sestrinstvo, obavlja i druge poslove odreene ovim Zakonom, Statutom i drugim opim aktima Komore. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. Statut je temeljni opi akt komore koji donosi Skuptina Komore. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadlean za zdrav--stvo. Statut Komore mora sadravati odredbe o: nazivu i sjeditu, podruju na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustroju, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, nainu odluivanja, uvjetima i nainu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti lanova, imovini i raspolaganju s moguom dobiti, nainu stje-canja imovine, ostvarivanju javnog rada Komore, lanstvu i lanarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti lanova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u sluaju prestanka rada Komore. Osniva je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. Nadzor nad zakonitou rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadleno za zdravstvo. U provoenju nadzora iz stavka 1. ovoga lanka ministarstvo nadleno za zdravstvo moe od Komore traiti odgovarajua izvjea i podatke. Komora obavjetava ministarstvo nadleno za zdravstvo, druga tijela dravne uprave te nadlena tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapreenja struke medicinskih sestara te radi unapreenja zdravstvene zatite graana. Komora surauje s dravnim tijelima i tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave u rjeavanju problema u struci medicinskih sestara. Komora odluuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih drava. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvravanje zadaa Komora stjee sredstva: od upisnine, od lanarine, iz drugih prihoda ostvarenih djelatnou Komore [1]. Te 2003. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavravanja medicinskih sestara. Otada je za samostalno djelovanje nuno prikupiti 15 strukovnih bodova, i to istovjetno za srednje i vie medicinske sestre kako bi u sljedeih est godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. HKMS dobiva vanu ulogu u ivotu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i lan HKMS.
14
Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. Predsjednica HKMS-a, ga Dragica imunec, i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona, a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno vaan jer je na inicijativu HUMS-a osmiljen Zakon o sestrinstvu koji je omoguio osnivanje HKMS-a. Zemlje u naem bliskom okruju nemaju Zakon o sestrinstvu, a u pokuajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se slue naim iskustvima, u emu im svrsishodno i bez ustezanja pomae HKMS. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i poinje voditi HKMS, a istodobno HUMS raspisuje javni natjeaj za potrebe formiranja novog vodstva. Novo vodstvo HUMS-a susree se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski, prostorni, kadrovski). Tijekom 2004. godine odrana je izborna skuptina HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada tono definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveuilinoj razini (ppt. prezentacija - na aktivnom linku www. hums.hr). Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju, i to osnivanje sveuilinog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-strunog sestrinskog asopisa koji e biti uvrten u biomedicinske baze podataka (PubMed, CINAHIL, Scopus itd.). Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljanju kvalitete u komunikaciji meu lanovima, osnivanje novih drutava i povjerenstva HUMS-a. Najtei cilj predstavljalo je osnivanje sveuilinog studija sestrinstva. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je dolo do otvaranja stalnog zapoljavanja u sredinjem uredu HUMS-a kako bi se poboljao svakodnevni kontakt s lanstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo - problem na koji nismo raunali u poetku, a koji se pokazao ozbiljnim i ak presudnim za daljnji rad HUMS-a. Odljev lanstva nije iao u prilog zacrtanim idejama. Odljevu lanstva pridonijela je i tzv. anti-HUMS kampanja koja se sluila rijeima nije nuno biti lan udruge kad postoji Komora, ili zato plaati dvije lanarine kad ionako nitko nita ne radi. Objanjavajui to je to i to tko zaista radi, izgubili smo i dio lanstva, ali i vremena, te je provedba ideje o stvaranju sveuilinog studija sestrinstva bila u mirovanju, i to dvije godine. Istodobno je HUMS morao rjeavati bitne probleme. Naime, nije lako uz minimalne financijske resurse drati na okupu struna drutva, osnovati nova, osnovati povjerenstva, dok su se istodobno neka struna drutva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna drutva, to je uvijek uzrokovalo bol i razoaranje. Smatrali smo da samo ujedinjeni moemo imati snaan glas; Jedan snaan glas medicinskih sestara Hrvatske. Situacija se poboljava stalnim zaposlenjima u sredinjem uredu HUMS-a. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s lanovima poeo se poveavati broj lanova Udruge. HUMS organizira skuptinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvrni odbor EFN-a, te se HUMS, osnaen pozitivnim dogaajima, okree jednom
od pr vih ciljeva sveuilinom studiju sestrinstva. U sredinjem uredu zapoljava se nova djelatnica, i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. Tijekom 2005. godine HUMS poinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katolikog sveuilita u Zagrebu radi suradnje i zapoinjanja studija sestrinstva. Miljenja smo, kao to potvruju i primjeri u svijetu, da unutar Katolikog sveuilita uvijek mora postojati studij sestrinstva, koji i HUMS eli implementirati u pr vo Hr vatsko katoliko sveuilite (HKS). Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine lijenika i lanova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budunosti bile osnove za pokretanje programa sveuilinog studija sestrinstva na Hr vatskom katolikom sveuilitu. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katolikom sveuilitu zdrueno dobivale ira, nova saznanja u svakodnevici zajednikog studiranja sa studentima psihologije, sociologije, komunikologije, povijesti i sl. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. Pri izradi programa znatnu potporu i pomo HUMS je dobio od svog stalnog partnera, American Organisation of Nurse Executive [AONE]. Hr vatsko katoliko sveuilite za oekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo, teko smo prelazili s jedne stepenice na drugu, katkad smo na odmoritu ekali, i na jednom tak vom odmoritu zatekao nas mrak. U mraku ovjek postaje prestraen, ne vidi smjer, ne vidi se put, izlaz, zvijezde i nebo su visoko, a stvarnost prilino okrutna, siva. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katolikim sveuilitem koju emo nastojati u budunosti i poboljati. Tijekom 2008. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, ga Nada ike, vrhunska strunjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi, iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveuilinog studija sestrinstva (prihvaa ideje oko sveuilinog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). Odluujemo traiti pomo i potporu zemalja lanica Europske federacije sestrinskih udruga, Meunarodnog vijea sestara, Kings Collegea iz Velike Britanije, i drugih. Prof. dr. Nada ike prepoznala je vanost sestrinskog obrazovanja na razini sveuilita te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveuilinog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i vanu strunu, moralnu i znanstvenu potporu prof. dr. Jadranke Mustajbegovi, koja je uloila sve svoje znanje, entuzijazam, dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Spomenute dvije prekrasne ene, svaka na svoj nain, pridonijele su dananjoj stvarnosti. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveuilinog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Poslije uspjeno zavrenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu. Poslije 2008. godine sadanji dekan Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof. Dr. Davor Milii, i prodekanica za nove studije prof. dr. Vesna Jurea slijede i pro-
15
dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su zapoele prof. ike i prof. Mustajbegovi. Njima bi se zasigurno ponosio prof. dr. Andrija tampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveuilinog studija sestrinstva. Ideja o osnivanju sveuilinog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveuilinim centrima u Republici Hr vatskoj. Suradnju i pomo ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveuilitu u Osijeku, prof. dr. Radivoje Radi. HUMS sa zadovoljstvom pomae pri izradi programa studija sestrinstva na Sveuilitu u Osijeku. Tijekom 2010. godine poinje se provoditi Sveuilini studij sestrinstva u Osijeku. HUMS je duan iskazati zahvalnost dr. Radiu na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima estitati na organizaciji i pokretanju sveuilinog studija sestrinstva u Osijeku. Nepobitna je injenica da je HUMS uinio mnogo za pokretanje sveuilinih studija sestrinstva u RH. Nadalje, injenica je da je HUMS-u trebalo est godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrenih na poetku mandatnog razdoblja. HUMS je u RH oivio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Meunarodnom vijeu sestara (International Council Nurses ICN)- www.icn.ch). Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. Veoma sam zadovoljna nainom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na poetku ovoga teksta, kako pojedinac pie dio povijesti za i o sebi, a sudjelujui u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj
svakodnevno stvara novo drutvo. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao, pie i da e pisati povijest hr vatskog sestrinstva. Dolo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u drutvenoj zajednici. Je li moje miljenje ispravno, sestrinska zajednica saznat e u bliskoj budunosti. Odgovor na e medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva, ali i promiljajui unutar HUMS-a, kao i ostalih sestrinskih institucija. Takoer vjerujemo da e Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehniara nai rjeenje za poboljanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedino odrediti tono mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. Put od ideje do realizacije bio je dug, mukotrpan i iscrpljuju za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja - sveuilinoga studija sestrinstva. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti, radu, htijenju, posebice lanovi naih obitelji i nadasve budunost lijepe nae - naa djeca i svi kojima smo uskratili svoju panju i ljubav. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost, koji e ivjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. LITERATURA
[1] Zakon o sestrinstvu. Narodne novine (2003); 121: www.nn.hr.
16
Uporaba kapecitabina za lijeenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management preliminary results
Branka Svetec1, Marica Mianuk2

1Kliniki
bolniki centar Sestre milosrdnice, Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu, Zagreb, Vinogradska 29 hospital Centre Sestre milosrdnice, Clinic for Oncology and Nuclear medicine, Zagreb, Vinogradska 29 2kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32
1University
Received November 2nd 2011;
Accepted November 22nd 2011
Saetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU), sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljanog djelovanja u tumorskim stanicama. Svrha je ovoga lanka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne uinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu, poboljanje razumijevanje djelovanja lijeka u lijeenju malignih tumora dojke, opisivanje neeljenih uinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova, opis doziranja i uporabe lijeka, i opis preporuka za daljnja istraivanja. U svrhe dobivanja vanih literaturnih navoda pretraene su meunarodne biomedicinske baze podataka, i to NCI, PubMed, ASCO.org i ESMO, ECCO. Kljune rijei: Capecitabine; 5-FU; taksani; citotoksini ljekovi; karcinom dojke; karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU), with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract, expanded understanding of the biology of breast carcinoma, adverse effect profile, documented drug interactions, dosage and administration, and future directions of ongoing research. Relevant English language literature was identified through searches of NCI, PubMed, ASCO.org and ESMO, ECCO meetings proceedings. Key Words: Capecitabine;5-FU; taxanes; cytotoxic drugs; breast cancer; colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom
Uvod
Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat, nov lijek za oralnu uporabu. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu, metabolizira se u jetri, gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 DFUR). Djelovanje lijeka oponaa djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija, a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. stadij karcinoma debelog crijeva, kao prva linija obrane u lijeenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke. Djelovanje Kapecitabinea istraivalo se i za lijeenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama, posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. lanci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objanjavaju farmakologiju, farmakokinetiku i metabolizam, doziranje, sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. Radi istraivanja pretraivani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost lanaka u biomedicinskim bazama podataka, i to web -suelja: PubMed (od 1966. do kolovoza 2007.); Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od sijenja 1995. do kolovoza 2007.). Kljune rijei za pretraivanje bile su: capecitabine, Xeloda, Esophageal cancer,gastric cancer, colorectal cancer, biliary tract, gall bladder, liver and
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec, bacc.med.tech. kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32 TEL; 385-1-3787 FAX; 385-1-3787 E-mail; brankasvetec1@gmail.com
Kapecitabin i karcinom dojke, kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma
17
pancreatic cancer. Literaturni navodi iz odabranih lanaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. Dodatno su zatraeni i dobiveni rezultati vlasnika i proizvoaa lijeka (Roche Pharmaceuticals). Studije relevantne za ovo istraivanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloenje metoda i rezultata istraivanja, s posebnim naglaskom na klinika istraivanja lijeka, i to II. i III. faze.
Kolon i rektum
Kolorektalni karcinom trei je najei dijagnosticirani maligni tumor i drugi najei uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. Kirurko je lijeenje metoda izbora, a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izljeenja vea od 50%. Recidiv maligne bolesti poslije kirurkog lijeenja najvei je problem za ocjenu uspjenosti provedenog lijeenja te je najei uzrok smrtnog ishoda lijeenja. Poslije provedenog kirurkog lijeenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije, i to: lokalno uznapredovala bolest (III. stadij i u izabranim sluajevima II. stadij), recidiv metastaza (IV. stadij), i preoperacijski u izabranih bolesnika. Od 1950. godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. Od 2000. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova, a posebice su provoena istraivanja o mogunosti uporabe capecitabinea.
Dojka
Citotoksina kemoterapija u lijeenju karcinoma dojke poela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se poela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, a klinika istraivanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova lijeenje karcinoma dojke uinkovito. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid, thiotepa, L-phenilalanine, antimetaboliti (5-fluorouracil, methotrexate), alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin, mitomycin). Kasnih 1950-ih poela je uporaba kombinacija ovih lijekova. Istodobno je u kliniku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida, methotrexata, 5-fluorouracila, vincristina, prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin, Adria Laboratories, Columbus, OH, USA). Rezultati klinikih istraivanja verificirali su zadovoljavajue rezultate. Doxorubicin takoer je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF, FAC). U posljednjem desetljeu 20. stoljea za potrebe kemoterapeutskog lijeenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena, i to paclitaxel i docetaxel. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine, a danas se proizvode postupkom semisinteze. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preivljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je etiri mjeseca, a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su ukljuivali i kombinaciju lijekova, poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin), cisplatina i njegivih analoga (car-
boplatin), alkilatnih lijekova (ciclofosfamida), antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil), alkaloida (vinorelbin). Danas je za lijeenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba usporeuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. Meutim, ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neeljenih komplikacija (neuropatija). Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije lijeenja metastatskih tumora dojke, a uinkovitost u djelovanju verificirana je i klinikim istraivanjima [4,5]. Najvanije dostignue u razvoju lijeenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama.Osim to je razvoj ovog lijeka omoguio bolje razumijevanje farmakokinetike, omoguena je istodobna i zdruena uporaba nekoliko protokola. Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. Oni se danas svrstavaju u dvije razliite skupine. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda, Roche Pharmaceuticals, Nutley, NJ, USA), lijek se upotrebljava oralno, a u aktivnu supstanciju pretvara se metabolikim procesima. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksinim koncentracijama lijeka, a koje prema rezultatima provedenih klinikih istraivanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronine koncentracije aktivnog fluoropiramidina ukljuuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD), tj. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. DPD inhibitori, kao to su eniluracil ili uracil, omoguuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila, tako da oralna uporaba omoguuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. U nekoliko klinikih istraivanja II. faze, uinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. Danas se istrauje i uinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju razliitim mehanizmima [5].
Adjuvantna kemoterapija
Adjuvantna kemoterapija danas je standard u lijeenju visokorizinih bolesnika, kod kojih je mogue izvriti zadovoljavajue kirurko uklanjanje, i to zato to u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku lijeenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u lijeenju kolorektalnog karcinoma, danas se provode istraivanja u svrhe ocjenjivanja uinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za lijeenje maligne bolesti debelog crijeva. Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV, i to zbog mogunosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom boleu. Stoga je potrebno kontinuirano istraivati mogunosti uporaba capecitabinea. Zbog potrebe dodatnog razjanjenja u razlikama u uinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana, multicentrina, vienacionalna studija naziva Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy. Istraivanjem se utvrivala razlika u djelovanju izmeu 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. stadijem kolorektalnog karcinoma. Provedena je i studija koja je ukljuivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz
18
cijelog svijeta; 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraivanja djelovanja capecitabina, 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. Srednja vrijednost preivljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine, i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika. Zakljueno je da ne postoji razlika izmeu uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6]. Studija koja je istraivala tzv. FLOX protokol, u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU, verificirala je smanjenje mogunosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. i III. stadij bolesti [7]. Smanjena toksinost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraivanju predmet su daljnjih istraivanja.
Kemoterapija i uznapredovala bolest

Istraivanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti, tj. bolesti bez mogunosti kirurkog lijeenja, verificirala su samo djelomino zadovoljavajue rezultate, bez mogunosti stopa produljenja ivotnog vijeka i poboljanja stupnja kvalitete ivota. Verificirano je poboljanje u vidu produljenja tijeka vremena od zapoinjanja lijeenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnoljivih neeljenih uinaka. Srednje vrijeme preivljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003. godine, uz istodobno poveanje stupnja preivljavanja. Izbor protokola lijeenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim imbenicima. Rezultati istraivanja preporuuju uporabu kombinacije dvaju ili vie lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utjee na pojavnost simptoma, kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plunih metastaza, a koje se mogu kirurkim postupcima ukloniti. Provedena istraivanja najvieg stupnja vanosti, a koja su istraivala uinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u lijeenju kolorektalnog karcinoma ukljuivala su i istraivanje uinkovitosti i novih lijekova. Primjerice, Oxaliplatin je uinkovit u zdruenom djelovanju s 5-FU, II. faza studije, bez znatnije pojave neeljenih uinaka [8, 9]. Nadalje, klinika istraivanja III. faze provedena su i za odreivanje uinkovitosti CapeOxa u lijeenju metastaza kolorektalnog karcinoma. Kao i u istraivanjima monoterapijskih protokola lijeenja, navedene studije istraivale su prednosti i nedostatke CapeOxa. Istraivanja naziva Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE) i XELOX-1/NO16996 usporeivala su rezultate sigurnosti i uinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. U TREE istraivanju o uinkovitosti oxaliplatina usporeuju se rezultati zdruene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. Opisanim istraivanjima po stupnju znaajnosti pridruuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istrauje uinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zakljuuje se kako bevacizumab zdruen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljava stope preivljavanja. Ova su istraivanja provedena radi dokazivanja korisnosti zdruenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi-
je. Rezultati studije TREE 1 (prije uvoenja bevacizumaba), predstavljala je istraivaki II. fazu, i to radi odreivanja razlike u uinkovitosti, srednja stopa preivljavanja iznosila je 19.2 mjeseca za FOLFOX, 17.9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17.2 mjeseci za CapeOX (XELOX). Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje poveanje stope preivljavanja na 26.0, 20.7 i 27 mjeseci, ali ea je pojava neeljenih nuspojava kao to su hipertenzija, usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva. Kliniko istraivanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preivljvanja, kada je uporabljen XELOX sa ili bez zdruene uporabe bevacizumaba, to je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7.9 u odnosu na 8.5 mjeseci). Srednja vrijednost duljine preivljavanja usporeivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4, iznosila je 18.6 prema 17.5 mjeseci. Neeljene nuspojave, kao to su neutropenija i tromboembolike komplikacije bile su ee kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX.
Zdruena uporaba kapecitabina i irinotecana

Irinotecan, topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u zdruenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za lijeenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. Zbog opisanih zadovoljavajuih uinaka o mogunosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola, najnovija istraivanja ispitivala su uinkovitost zdruene uporabe irinotecana i capecitabina. Rezultati klinikih istraivanja I. faze preporuuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana, zdrueno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana, i to u ciklusu od 21 dan. U nedavno zavrenom multicentrinom klinikom istraivanju (II. faza), gdje su ispitanici bolovali od nelijeenog metastatinog kolorektalnog karcinoma, uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Srednje vrijeme zadovoljavajueg poetka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe veih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. Srednje vrijeme progresije/pogoranja bolesti iznosilo je 8.3 mjeseca u odnosu na 7.6 mjeseci, s boljim rezultatima kada je u uporabi bila vea doza irinotecana. Najee zabiljeene neeljene posljedice bile su proljevi, munine, astenija, abdominalni progredirajui bolovi, alopecija i sindrom aka-stopalo. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neeljenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veliina doze ne utjee na pojavnost simptoma. Dva klinika istraivanja verificiraju istovjetne rezultate [13,14]. Kliniko istraivanje (BICC-C) verificiralo je uinkovitost zdruenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15, 16].
Zdruena uporaba kapecitabina i ciljane terapije
19
Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu lijeenja kolorektalnog karcinoma, ali stalno se istrauje uinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. Lijekovi ove grupe imaju viestruke mehanizme djelovanja, ukljuujui vezivanje i aktiviranje receptora, kao i blokiranje receptora uzrokujui inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu.
Zdrueno djelovanje oralne citotoksine terapije s VEGF inhibitorima

Bevacizumab, monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A, koji aktivira receptore VEGF, prvi je lijek koji je dobio meunarodnu dozvolu za kliniku uporabu u svrhe lijeenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. Prva klinika istraivanja provedena su radi iznalaenja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. Najnovija klinika sitraivanja opisuju zadovoljavajue rezultate zdruenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. U klinikom istraivanju (III. faza), naziva III XELOX-1/NO16966, Saltz i suradnici [20, 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su lijeeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349), zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom, svakodnevno 14 dana (n = 351), CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7.5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350). Nema statistiki znatnih razliitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. U jednom od novijih klinikih istraivanja (randomizirana studija - II. faza), istraivanje je uinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo lijeenje metastatskog kolorektalnog karcinoma, a usporeivala se uinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7.5 mg/kg i CapeIri-a s identinom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. U istom klinikom istraivanju (randomizirana studija, II. faza), kod bolesnika s nelijeenim kolorektalnim karcinomom istraivano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7.5 mg/ kg, prvog dana, i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22]. Danas su u tijeku klinika istraivanja o uinkovitosti capecitabinea u zdruenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. U istraivanje je ukljueno 185 bolesnika, a zadovoljavajui rezultati lijeenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su lijeeni oxaliplatinom. Podaci o toksinosti lijeka (neeljeni uinci) zabiljeeni su kod 13% bolesnika. Verificiran je period preivljenja od 6 mjeseci, a taj podatak upuuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajua zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe lijeenje kolorektalnog karcinoma [23]. Istraivano je i zdrueno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrina studija, II. faza, 46 bolesnika) [24]. Bolesnici su lijeeni uporabom cetuximaba (poetna doza: 400 mg/ m2; doza odravanja: 250 mg/m2). Tijekom terapije stupanj kvalitete ivota bolesnika nije se promijenio. Zabiljeeno je postojanje nuspojava, i to: neutropenija (24.6%), (17.4%), osip (17,4%), povraanje (8.7%), astenija (7.2%), dehidracija (7.2%), aka-stopalo kona reakcija (7.2%), munina (5.8%), alergijske reakcije (4.3%). Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o
mnogobrojnim imbenicima. Rezultati istraivanja preporuuju uporabu zdruene kemoterapije, i to dva ili vie kemoterapeutika. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporuuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom, a potrebno je primijeniti zdruenu kemoterapiju.
Druga linija kemoterapijskog lijeenja

Podjednaka uikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog lijeenja metastatske bolesti posljedino je uzrokovala provoenje istraivanja uinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog lijeenja, a poslije uporabe irinotecana. Provedeno je randomizirano kliniko istraivanje (III. faza) na 610 bolesnika, 87 centara, 19 zemalja kako bi se verificirala uinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. Uzimajui u razmatranje rezultate svih uinjenih klinikih istraivanja, pojavnost neeljenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). Temeljem navedenih rezultata moe se zakljuiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe lijeenja kolorektalnog karcinoma. Kod veine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom, poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti lijeenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. Chong i suradnici objavili su rezultate o zdruenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao tree linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. Do danas nije pronaena idealna metoda uporabe citotoksinih lijekova za lijeenje kolorektalnog karcinoma. Postoje klinika istraivanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinane u odnosu na zdruenu kemoterapiju koja je sadravala uporabu capecitabinea, irinotecana i oxaliplatina u lijeenju kolorektalnog karcinoma. Rezultati navedenih istraivanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preivljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinana ili zdruena kemoterapija [29].
Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama
Capecitabine se, prema rezultatima klinikih istraivanja, moe uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. U najcitiranijom klinikom istraivanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe. U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nuno bile lokalizirane u jetri i lijeeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i etrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 etvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurki ukloniti. U treu grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna
20
kemoterapija. Toksinost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%.
Oralna terapija za lijeenje karcinoma rektuma

Danas je 5-FU u uporabi za lijeenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. Temeljem rezultata provedenih klinikih istraivanja, oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina mogua je dobra zamjenska terapija za 5-FU, i to iz nekoliko razloga. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. Sinergiko djelovanje capecitabina uinkovitije je u zdruenoj uporabi s radioterapijom, jer timidin fosforilaza poveava uinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veliine tumora i olakava uklanjanje tumora uz mogunost ouvanja sfinkternog aparata zavrnog dijela debelog crijeva [31-33]. Najnovija klinika istraivanja usredotoena su na preoperacijsku, zdruenu uporabu capecitabinea i kemoterapije, ili capecitabinea i radijacijske terapije. Kliniko istraivanje koje se upravo provodi (II. faza) u 11 klinikih bolnica u Republici Njemakoj istrauje vrijednost zdruene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. Prvi rezultati navedenog istraivanja upuuju da je ova kombinacija uinkovita u lijeenju karcinoma debelog crijeva te su preporuili provoenje klinikog istraivanja u III. fazi. U istovjetnom istraivanju o svrsishodnosti capecitabinea, Chau i suradnici [35] ispitivali su uinak capecitabinea u 77 bolesnika, kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. Istraivali su protokol lijeenja zdruenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina, koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. Provedena su i istraivanja o uinkovitosti zdruene uporabe capecitabinee i kemoterapije. Protokol lijeenja uinjen je tako da je poslije 6 tjedana provoenja kemoradijacije kod bolesnika uinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. U istraivanje je ukljueno 67 bolesnika, a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski lijeeni. Patoloki uzorci tkiva poslije provedene terapije, pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% sluajeva, a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. U usporedbi s poetnim MRI snimkama, kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veliine tumora. Vrijeme praenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca, a stopa preivljenja iznosila je 87%. Tijekom provoenja kemoradijacije neeljeni simptomi bili su neutropenija, gastrointestinalni bolovi, kone promjene i genitourinarni poremeaji. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrino randomizirano istraivanje koje detaljno prouava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. Do danas nije tono verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola lijeenja najuinkovitija. Zato su danas u tijeku klinika istraivanja o uinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe lijeenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma, i to II. i III. stupnja. Danas se provodi randomizirana studija (III. faza), u kojoj se uspo-
reuje uinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na uinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. Krajnji cilj ovog istraivanja ukljuivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veliine tumora u tri godine. Rezultati ovog istraivanja verificirat e uinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a, s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom lijeenju.
Pomona oralna kemoterapija za lijeenje kolorektalnog karcinoma

Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurkog lijeenja velikj je problem u cjelovitosti lijeenja kolorektalnog karcinoma. Temeljem opisanih rezultata, randomiziranih istraivanja, capecitabin se sigurno moe uporabiti tijekom poslijeoperacijskog lijeenja. U svrhe bolje verifikacije uinkovitosti samostalne uporabe ili pak zdruene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe lijeenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraivanja. Posebice se ovo odnosi na iznalaenje znanstveno utemeljenih dokaza o uinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na zdrueno djelovanje kemoterapeutika. Ovakav zakljuak potvruju i rezultati klinikog istraivanja CAIRO (najnovije istraivanje), u kojem se verificira postojanje boljih rezultata zdruene uporabe kemoterapeutika, a koji se odnose na uinkovitost prve linije lijeenja [29].
Uporaba kapecitabina
U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU), capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula, koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu; trei i zavrni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomo timidin fosforilaze, enzima ija je koncentracija znatno vea u tumorskom negoli u normalnom, okolnom zdravom tkivu[36]. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju uinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. Preporuljiva je dozaa za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka, zatim tjedan bez davanja lijeka. Standardna poetna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Reducirana poetna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremeenom bubrenom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). Slina dozaa lijeka preporuljiva je za uporabu kod bolesnika starije ivotne dobi koji esto imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina, te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremeaji. Toksinost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. Nadalje, analiza rezultata objavljenih studija III. faze, najvieg stupnja vanosti, primjerice, III. faza Europske studije, pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika este kontrolne lijenike preglede, manje je neeljenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao to su antigljivini antibiotici i antiemetici [37]. Zakljuno, za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego to iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV.
21
Projekt Onkoloko-hematolokog drutva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]- KROZ OI BOLESNIKA
Prema rezultatima svih navedenih studija (klinika istraivanja) vidljivo je da je sve vie onkolokih bolesnika na peroralnoj kemoterapiji, te da su bolesnici koji se lijee uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajue podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. Nadalje, medicinska sestra, kao lan multidisciplinarnog onkolokog tima, obavlja i visokospecifine radne aktivnosti, kao to su: provodi mjere za poveanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu), u bolesnika se poveava svijest o nastanku moguih neeljenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave), u sluaju nastanka neeljenih posljedica objanjava od koga, kada i kako je najbolje zatraiti pomo, svakodnevno daje savjete kako najuinkovitije provoditi terapiju. Radi verifikacije navedenih i opeprihvaenih spoznaja od 22. svibnja 2009. godine do 6. svibnja 2011. godine, Onkoloko-hematoloka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom KROZ OI BOLESNIKA. Projekt je imao opi i specifine ciljeve. Opi cilj projekta bio je poboljanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji izmeu bolesnika i zdravstvenog djelatnika, te izmeu zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra, sestra-sestra). Specifini ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre; bolesnici), i to: Specifini ciljevi projekta za medicinske sestre: medicinska sestra kao aktivan lan onkolokog tima istrauje mogunosti i metode praenje bolesnika (Dnevnik lijeenja); istraivanje uinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ranjivih bolesnika; istraivanje uinkovitosti razmjene iskustava o terapiji; metodama edukcije poboljava suradnju izmeu lanova onkolokog tima. Specifini ciljevi projekta za bolesnike: edukacija o terapiji (naglasak na vanosti pravilnog doziranja); iznalaenje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se moe obratiti); mogunost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik lijeenja) - minimiziranje ili uklanjanje nuspojava, definiranje elja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je etverostupanjska [I-IV], i to: I) Edukacija sestara: O osnovama i specifinostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i moguim nuspojavama O komunikacijskim vjetinama
II) Podjela Dnevnika lijeenja bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i nainu primjene terapije. Edukcija je provoena usmenim izlaganjima, i to uporabom prirunika naslova Kroz oi bolesnika - informacije za bolesnika (Slika 1).
SLIKA 1. Naslovnica prirunika Kroz oi bolesnika - informacije za bolesnike. III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. kontaktnu tablicu/evidencijski listi (slika 2). IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe koritenja kontakt-telefona radi objanjavanja nastalih nejasnoa dok je bolesnik na kunom reimu lijeenja. U istraivanje je ukljueno 11 zdravstvenih ustanova, a ukupno je ukljueno 556 bolesnika (slika 3). Prema anatomskoj lokalizaciji tumora, od 556 ukljuenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu, kod 20% (112 bolesnika) na dojkama., kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama, a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke preteno uporabljena monoterapija (70% bolesnika), dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u priblino istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz vei postotak monoterapije) (tablica 1). Tijekom provoenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosjena dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza poveala se (slika 5). Tijekom provoenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosjena dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza poveala se (slika 6). Do danas projekt nije zavren jer je prikupljeno 11,5% knjiica, odnosno, do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik lijeenja (tablica 2). Opisani su rezultati terenskog istraivanja, i to poetnog dijela projekta. Podaci o incidenciji, prevalenciji, vrsti, duljini trajanja, stupnju teine, utjecaju na kvalitetu ivota i neeljenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka, parametrijsku analizu, usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraivanja koji su obrazloeni u ovom lanku. Unato nedovrenosti projekta, zasad su verificirani rezultati/zakljuci o mogunostima i potrebi poboljanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkolokim bolesnicima.
22
SLIKA 2. Evidencijski listi.
SLIKA 3.
Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova ukljuenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju).
SLIKA 4.
Apsolutni broj, postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika ukljuenih u projekt.
Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provoenja projekta i ele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju; Tijekom provoenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti, metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda);
Svakodnevnom uporabom nauenih komunikacijskih vjetina znatno je poboljana komunikacija s bolesnikom, te su bolesnici iskazivali poveano zadovoljstvo uporabljenim mjerama lijeenja. Od poetka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina lijeenja osiguravaju dulje preivljenje bolesnika).
23
TABLICA 1. Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika.
Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. Monoterapija Xeloda monoth. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534
TABLICA 2. Evidencija povrata knjiica - Dnevnik lijeenja

Evidencija povrata knjiica Podijeljeno 556 Vraene knjiice 64 % vraenih 11,5%
Zakljuak i budua istraivanja

Prema dosad navedenim rezultatima istraivanja vidljivo je da su metode lijeenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljane. Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omoguio je proirenje u uporabi kemoterapeutika. Kapecitabine je prvi put odobren za kliniku uporabu 2001. godine, i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu lijeenja kolorektalnog karcinoma. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentrinih, randomiziranih studija III. faze, iji su rezultati verificirali poboljana svojstva i veu sigurnost uporabe capecitabinea, kao prva linija terapije, u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38, 39]. Tijekom lipnja 2005. godine capecitabine je odobren za lijeenja treeg stadija karcinoma kolona. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog klinikog istraivanja III. faze, tj. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. Danas se kontunirano istrauje uinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima. Broj ovakvih studija je znatan, ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previe se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne moe znanstveno verificirati. Prednost uporabe oralne terapije zasad se moe verificirati u odnosu na poveanje stupnja kvalitete ivota. Naime, bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajuisvakodnevne uvrijeene aktivnosti, to, pak, nije sluaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. U sljedeim klinikim istraivanjima biti e potrebno verificirati uinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe lijeenja kolorektalnog karcinoma. Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu vea sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet klinikih istraivanja. Daljnja istraivanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za lijeenje malignih tumora, kao i za verificiranje mogunosti lijeenja malignih tumora ostalih organskih sustava. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne uinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. Cilj daljnjih/novih klinikih istraivanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava, i to kao najvanijeg dijela citotoksine terapije. Studija Kroz oi bolesnika - suradnici u projektu: vms. Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice); vms. Dragica Poslek (KBC Zagreb); vms. Snjeana Kuevec (KBC Zagreb); vms. Slavica Brebri (OB Karlovac); s. Maja Ulemek (OB Karlovac); s. Dragica Hajduk (OB Varadin); vms. Boena Kapitari (OB akovec); s. Boica najdar (OB Koprivnica); vms. Jadranka Vasilj (KB Osijek); s. Ankica Kos (KB Osijek); vms. Tihana Jovanovi (KBC Split); vms. Nevenka Nini (OB ibenik); vms. Sanja Glavi (OB Zadar); s. Anita Smokvina (OB Dubrovnik); vms. Staka Stipanii (KB Rijeka); vms. Mirjana Cink (KB Rijeka); s. Loredana Dasko (OB Pula).
SLIKA 5. Poveanje prosjene dnevne doze (mg.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda).
SLIKA 6. Poveanje prosjene dnevne doze (mg.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda).
24
LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Ajani J. Review of capecitabine as oral treatment of gastric, gastroesophageal, and esophageal cancers. Cancer 2006; 107: 221-31. Walko CM, Lindley C. Capecitabine: A review. Clin Ther 2005;27: 23-44. McKendrick J, Coutsouvelis J. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. Expert Opin Pharmacother 2005; 6:1231-9. Jemal A, Siegel R, Ward E, Murray T, Xu J, Thun MJ. Cancer statistics, 2007. CA Cancer J Clin 2007; 57: 43-66. Kim JG, Sohn SK Kim DH. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Oncology 2005;68: 190-5. Monga DK, OConnell MJ. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. Ann Surg Oncol 2006; 13: 1021-34. Scheithauer W, McKendrick J, Begbie S. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized, phase III trial. Ann Oncol2003; 14: 1735-43. Twelves C, Wong A, Nowacki MP. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. N Engl J Med 2005; 352: 2696-704. Kuebler JP, Wieand HS, OConnell MJ. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. J Clin Oncol 2007; 25: 2198-220. Cassidy J, Tabernero J, Twelves C. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. J Clin Oncol 2004; 22: 2084-2091. Makatsoris T, Kalofonos HP, Aravantinos G. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. Int J Gastrointest Cancer 2005; 35: 103-9. Hochster HS, Hart LL, Ramanathan RK. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I. (June 20 Suppl), vol. 24(185): 2006;3510. US Food and Drug Administration. Irinotecan hydrochloride injection,20 mg/nL: medical rationale. Available at: http: //www.fda. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1.pdf. [Accessed October 18, 2007]. Bajetta E, Di Bartolomeo M, Mariani L. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. Cancer 2004; 100: 279-87. Grothey A, Jordan K, Kellner O. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC). Proc Am Soc Clin Oncol 2003; 22: 1022. Michalaki V, Gennatas C, Gennatas S. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007; 25: 14602. Fuchs C, Marshall J, Mitchell E. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago, Illinois. Abstract 4027; 2007. Fuchs C, Marshall J, Mitchell E. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta, Georgia. Abstract 3506; 2006. Capdevila J, Mendez G, Macarulla T, Ramos FJ, Casado E, Tabernero J. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era. Expert Rev Anticancer Ther 2007; 7: 1027-1041. Adams R, Maughan T. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. Expert Rev Anticancer Ther 2007; 7: 503-18. Sorscher SM. Biological therapy update in colorectal cancer. Expert Opin Biol Ther 2007; 7: 509 Saltz L, Clarke S, Diaz-Rubio E. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966, a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando, Florida. Abstract 238;2007. Saltz L, Clarke S, Diaz-Rubio E. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966, a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. [23]
[24]
[5]
[6]
[25]
[7] [8]
[26] [27]
[9]
[10]
[28]
[11]
[29]
[12]
[30]
[13]
[14]
[31]
[15]
[32]
[16]
[33] [34]
[17]
[35]
[18]
[36]
[19]
[37]
[20] [21]
[38]
[39]
[22]
[40]
Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago, Illinois.Abstract 4028; 2007. Schmiegel W, Reinacher-Schick A, Freier W. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago, Illinois. Abstract 4034; 2007. Ramanathan RK, Rajasenan K, Crandall T, Balaban EP.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev),weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting;June 2-4, 2007; Chicago, Illinois. Abstract 4092. Cartwright TH, Kuefler P, Cohn A. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting;June 2-4, 2007; Chicago, Illinois. Abstract 4094. Schmoll HJ, Sargent D. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007;370: 105-7. Rothenberg ML, Navarro M, Butts C. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU), leucovorin (LV), and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting; June 2-4, 2007; Chicago, Illinois. Abstract 4031. Gennatas CG, Michalaki V, Gennatas S, Kouvaris J, Smyrniotis V,Vasiliou J. Mitomycin C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007; 25: 14595. Koopman M, Antoninin NF, Douma J. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine, irinotecan, and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. Lancet 2007 14; 370(9582): 135-42. Watkins DJ, Jackson C, Chua Y. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials, 2009, Vol. 4, No. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting; June 2-4, 2007; Chicago, Illinois.Abstract 4024. Glynne-Jones R, Dunst J, Sebag-Montefiore D. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006; 17: 361-71. Glynne-Jones R, Grainger J, Harrison M, Ostler P, Makris A.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Br J Cancer2006; 94: 363-71. Sauer R, Becker H, Hohenberger W. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. N Engl J Med 2004; 351: 1731-40. Roedel C, Arnold D, Hipp M, Liersch T, Sauer R. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium; January 26-28, 2007; San Francisco, California. Abstract 349. Chau I, Brown G, Cunningham D. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. J Clin Oncol 2006; 24: 668-674. Schuller J, Cassidy J, Dumont E. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. Cancer Chemother Pharmacol 2000; 45: 292-7. Twelves C, Boyer M, Findlay M. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Eur J Cancer 2001; 37: 597-604. Hoff PM, Ansari R, Batist G. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. J Clin Oncol 2001; 19: 2282-92. Van Cutsem E, Twelves C, Cassidy J. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study.J Clin Oncol 2001; 19: 4097-106. Twelves C, Wong A, Nowacki MP. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. N Engl J Med 2005; 352: 2696-704.
25
Etike dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zatiti i percepcija sustava bioetike potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions
Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac
Received November 4th 2011;
Accepted November 19th 2011
Saetak:
Cilj/svrha: Etike dileme dio su svakodnevne klinike prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. Cilj je rada utvrditi postojanje etikih dilema u primarnoj zdravstvenoj zatiti i koritenje sustava bioetike potpore. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika. Lijenici: n=97, ene 79,4% srednje dobi od 44,38; medicinske sestre: n=167, ene 96,5%, srednja dob od 42,1 godina. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadanja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike, uestalost i teina etikih dilema te dostupnost sustava bioetike potpore. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: lijenici 32,5%, sestre 58,6%; teaj trajne edukacije: lijenici 85,6%, sestre 81,7%; struno-znanstveni skup: lijenici 76,3%, sestre 84,6%. Veina ispitanika osjea se sigurnima u znanje iz medicinske etike (lijenici 80,3%, sestre 69,3%). Najee etike dileme: priopavanje dijagnoze (lijenici 37,1%, sestre 42,6%); umanjena sposobnost donoenja odluka (lijenici 36,1%, sestre 33,1%); neslaganje oko naina i/ili tijeka lijeenja (lijenici 29,9%, sestre 47,9%). Najtee etike dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (lijenici 21,6%, sestre 24,4%); priopavanje dijagnoze (lijenici 12%, sestre 12,7%); prekid odravanja na ivotu (lijenici 10,1%, sestre 11,3%). Dostupnost sustava bioetike potpore: 18,6% lijenika i 15,4% sestara. Rasprava: Etike dileme dio su svakodnevne prakse lijenika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Ustroj zdravstva na primarnoj razini, kao i struktura i aktivnosti sustava bioetike potpore, utjeu na percepciju etikih dilema, kao i na koritenje samog sustava. Naglaava se potreba za daljnjim istraivanjima. Kljune rijei: etike dileme; primarna zdravstvena zatita; sustav bioetike potpore; upitnik; Hrvatska.
Abstract:
Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants. Physicians: n= 97, 79.4% women mean age 44.38; nurses: n = 167, 96.5% women, mean age 42.1 years. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics, the incidence and severity of ethical dilemmas, and the availability of bioethical support. Results: Training in medical ethics during the study: 32.5% of doctors; nurses 58.6%,; continuing education course 85.6% of doctors; nurses 81.7%; a scientific symposium 76.3% doctors; 84 nurses 6%. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80.3% of docto rs, nurses, 69.3%). The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37.1% of doctors, nurses, 42.6%), decreased ability to make decisions (36.1% of doctors, nurses, 33.1%), disagreement about how and / or treatment (29 doctors, 9%, nurses 47.9%). The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21.6% doctors, nurses, 24.4%), communication of diagnosis (12% of doctors, nurses, 12.7%); cease to be kept alive (10.1% doctors, 11 nurses, 3%). Availability of bioethical support: 18.6% of doctors and nurses 15.4%. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care. Organization of health care at the primary level, as well as the structure and activities of bioethical aid, affect the perception of ethical dilemmas, as well as the use of the system. Authors stresses the need for further research. Key words: ethical dilemmas; primary healthcare; system of bioethical support; questionnaire; Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistika ordinacija obiteljske medicine . Strikovi, Pogled 80, 51216 Vikovo TEL;385-1-34 83 662 FAX;385-1-34 83 662 E-mail; silvana.vozila@gmail.com
26
Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers
Uvod
U primarnoj zdravstvenoj zatiti (PZZ) provodi se izvanbolnika zdravstvena zatita u temeljnom opsegu - unapreenje i ouvanje zdravlja, sprjeavanje i suzbijanje bolesti te lijeenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. Svaki dio karakteriziraju odreene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zatiti, vodei se sljedeim naelima: a] sveobuhvatnosti, b] kontinuiranosti, c] dostupnosti, d] cjelovitog pristupa [1]. Uobiajen tim u primarnoj zdravstvenoj zatiti ine lijenik i medicinska sestra, koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. U ovom kontekstu nuno je isticanje lijenikih i sestrinskih profesionalnih naela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omoguuju ostvarenje primarne zdravstvene zatite. Stoga se djelovanje etikih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praenja etikih i deontolokih naela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra opeprihvaenom praksom [3; 4;5;]. Meutim, cjelovit sustav bioetikih konzultacija prepoznaje tri razine: 1.1] etika povjerenstva (rad u veim grupama, obino se sastoje od 12-15 lanova), 1.2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje, npr. podgrupe etikih povjerenstava, obino se sastoje od 3-4 lana), 1.3] individualne konzultacije (tj. licem u lice) [6]. Nedostatak druge i tree razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama, kao i funkcija koju etika povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju analiza znanstveno-istraivakih protokola (zanemarujui ostale neizostavne funkcije: edukacija, stvaranje institucionalnih protokola, analiza sluaja i konzultacije) [7] utjeu na percepciju korisnosti i oteavaju koritenje sustava bioetike potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava. Istraivanje o etikim dilemama lijenika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8], bili su trigger za postavljanje tak vog istraivanja u sustav primarne zdravstvene zatite koji, zbog specifinosti ustroja, funkcioniranja i aktivnosti samog sustava, predstavlja izvorite specifinih etikih dilema, moda i razliitih od onih u klinikoj praksi.
prevoenja (engleski-hr vatski-engleski). Upitnik se sastoji od tri dijela. U uvodnom dijelu izjava je o potovanju privatnosti, zatiti tajnosti podataka i koritenju rezultata iskljuivo u znanstvene svrhe. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima, meu ostalim o sudjelovanju u razliitim oblicima edukacije iz podruja medicinske etike, odnosno, o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etikim standardima. U treem su dijelu postavljena pitanja o etikim problemima (dilemama) s kojima se lijenici i medicinske sestre susreu u svojoj svakodnevnoj praksi. Za potrebe ovoga rada koritena je ljestvica Uestalosti susretanja s etikim dilemama - 12 moguih situacija oteanog donoenja medicinsko-etikih odluka. Ispitanici su zamoljeni da upozore na uestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina, a ponueni su im odgovori: 1 nikad; 2 rijetko (1-2 puta); 3 katkad (do 10 puta); 4 esto (> 10 puta). Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etiki najteima. Takoer su ponuena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetike potpore u njihovoj ustanovi, dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetike potpore za etiki zahtjevne sluaje, te koritenje samog sustava. Koritenje upitnika za potrebe predloenog istraivanja odobrilo je Povjerenstvo za etika pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske upanije [PG]. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u raunalnom programu MS Excel (Microsoft, USA). Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama. Kao mjera srednje vrijednosti godina staa zdravstvenih djelatnika koritena je aritmetika sredina. etiri kategorije ponuenih odgovora: nikad, rijetko, ponekad i esto u pitanju o uestalosti susretanja s etikim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora nikad i rijetko te ponekad i esto zbog nemogunosti, odnosno, premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. Statistika obrada podataka provedena je s pomou raunalnih programa SPSS (verzija 12.) i Statistica (verzija 8.).
Rezultati
Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1). Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadanjeg usavravanja iz medicinske etike, kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etikim standardima relevantnim za njihovu profesiju, prikazana je u tablici (tablica 2). Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Uestalosti susretanja s etikim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). Procjena tri najtee etike dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetike potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rjeavanju etiki zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi, kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetike potpore, ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5).
Metode
Za potrebe istraivanja anketirano je 267 ispitanika, od toga 63 (64,9%) lijenika, 34 (35,1%) lijenika spec., 136 (81,4%) medicinskih sestara i 31 (18,6%) VMS/bacc. s podruja Primorsko-goranske, Varadinske, Bjelovarske, Zagrebake, Karlovake, Sisake, Istarske i Zadarske upanije. Istraivanje je realizirano od sijenja do kolovoza 2010. godine metodom anonimnog upitnika. Za potrebe ovog istraivanja koriteni su dijelovi upitnika Vrijednosti uz pacijentov krevet (Values at the Bedside) [8], uz suglasnost autora. Upitnik je proao metodu dvostrukog
27
TABLICA 1. Sociodemografske osobine ispitanika

Varijabla Spol: muki enski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i vie Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i vie Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Lijenici (n=97) n (%) 20 (20,6) 77 (79,4) 15 (15,4) 19 (19,6) 66 (65) 25 (25,6) 17 (17,4) 58 (57) 16 (16,5) 71 (73,2) 7 (7,2) 1 (1) 2 (2,1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3,6) 163 (96,5) 8 (4,8) 29 (17,2) 130 (78) 22 (13,1) 50 (29,9) 95 (57) 24 (14,2) 132 (78,1) 6 (3,6) 2 (1,2) 4 (2,4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12,1) 240 (87,9) 23 (10,1) 48 (18,4) 196 (74,2) 47 (19,4) 67 (23,7) 153 (57,9) 40 (15,4) 203 (75,7) 13 (5,4) 3 (1,1) 6 (2,3)
TABLICA 2. Sudjelovanje u razliitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike.
Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje kole i studija Da Ne Pohaanje teaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohaanje struno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1. vrlo siguran/na 2. umjereno siguran/na 3. ne ba siguran/na 4. potpuno nesiguran/na Lijenici (n=73) n (%) 55 (32,5) 41 (24,3) 83 (85,6) 11 (11,3) 74 (76,3) 20 (20,6) 18 (18,6) 60 (61,7) 16 (16,5) 2 (2,1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58,6) 64 (37,9) 138 (81,7) 27 (15,9) 143 (84,6) 22 (12,8) 29 (17,2) 88 (52,1) 45 (26,7) 4 (2,7)
ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja
TABLICA 3. Uestalost susretanja s etikim dilemama.

Etike dileme 1. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida odravanja na ivotu ili je donesena odluka ne oivljavati. 2. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta ija je sposobnost donoenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena. 3. Niste bili sigurni trebate li potovati povjerljivost neke medicinske informacije. 4. Postojalo je veliko neslaganje izmeu lanova obitelji ili skrbnika oko naina i/ili tijeka pacijentova lijeenja. 5. Vama najprihvatljiviji nain lijeenja kosio se s protokolima ustanove, profesionalnim kodek sima etike ili zakonima. 6. Najbolji nain lijeenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogunosti plaanja. 7. Pravilnik o naplati usluga sprijeio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji nain lijeenja. 8. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teko donijeti odluku o nainu lijeenja. 9. Pacijentova kulturoloka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vaim prijedlogom lijeenja. 10. Pacijent se nije sloio oko predloenog postupka lijeenja iz drugih razloga. 11. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopiti dijagnozu, odnosno, rei punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju. 12. Zatrailo se od Vas da iz vrite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju. Nikad i rijetko n% Lijenici 79 (81,4) 57 (58,8) 75 (77,3) 63 (65) 76 (78,3) 75 (77,3) 78 (80,4) 74 (76,3) 84 (86,6) 64 (57,8) 56 (57,8) 89 (91,8) Sestre 149 (88,2) 113 (66,9) 129 (76,3) 88 (52,1) 132 (78,1) 122 (72,2) 134 (79,3) 118 (69,8) 145 (85,8) 111 (65,7) 97 (57,4) 164 (97) Ponekad i esto n% Lijenici 13 (13,4) 35 (36,1) 17 (17,5) 29 (29,9) 16 (16,5) 16 (16,5) 14 (14,4) 16 (16,5) 7 (7,2) 28 (28,9) 36 (37,1) 1 (1) Sestre 17 (11,9) 52 (33,1) 35 (23,7) 76 (47,9) 30 (21,9) 42 (27,8) 28 (20,7) 45 (30,2) 17 (14,2) 48 (34,3) 63 (42,6) 3 (3)
28
TABLICA 4. Procjena teine etikih dilema lijenika i medicinskih sestara.

Br. 1. Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopiti dijagnozu prekid odravanja na ivotu / ne oivljavati Lijenici (n=80) Dilema n (%) 62 (21,6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopiti dijagnozu prekid odravanja na ivotu / ne oivljavati Sestre (n=134) n (%) 123 (24,4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopiti dijagnozu prekid odravanja na ivotu / ne oivljavati Ukupno (n=214) n (%) 185 (23)
2. 3.
36 (12,2) 31 (10,1)
64 (12,7) 60 (11,9)
100 (12,6) 91 (11,3)
TABLICA 5. Poznavanje, dostupnost i koritenje sustava bioetike

potpore. Varijabla Etiko povjerenstvo: da ne znam ne Etiar konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoi: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Koritenje nekih od oblika bioetike potpore: da ne Lijenici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11,3) 19 (19,6) 55 (56,7) 4 (4,1) 24 (24,7) 58 (59,8) 20 (20,6) 21 (21,6) 44 (45,4) 5 (5,2) 26 (26,8) 49 (50,5) 18 (18,6) 36 (37,1) 32 (33) 13 (13,4) 74 (76,3) 22 (13) 39 (23,1) 93 (55) 7 (4,1) 39 (23,1) 108 (64) 35 (20,7) 39 (23,1) 80 (47,3) 7 (4,1) 50 (29,6) 89 (52,7) 26 (15,4) 68 (40,2) 61 (36,1) 14 (8,3) 141 (83,4)
Rasprava
Vie od polovine sestara (58,6%) i neto manje lijenika (32,5%) navelo je da je pohaalo nastavu iz etike tijekom studija ili strunog srednjokolskog kolovanja. Kod lijenika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staa (35%), dok kod sestara ak 78% radi u struci vie od 15 godina. Taj rezultat moe se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj. Naime, nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991. do 1995. godine. U istom periodu poinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj, koji omoguuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodinjim redovitim ili izvanrednim Strunim studijem sestrinstva [9]. Pojaano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohaanjem teaja trajne edukacije ili struno-znanstvenog
skupa iz medicinske etike esto je, stoga ne udi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (lijenici 80,3%, sestre 69,3%). Iz navedenog se oituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadravaju etiku dilemu, stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u etiri situacije s kojima se katkad i esto susreu u posljednjih pet godina, kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etiki najtee rjeivima. Problem neslaganja lanova obitelji ili skrbnika oko naina i/ili tijeka pacijentova lijeenja, odnosno, pacijentovo neslaganje oko predloena postupka lijeenja, oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao gatekeeperi , esto pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i lijeenjima (10). Pacijentova uloga u donoenju medicinskih odluka sve je prisutnija, a pacijenti su katkad uvjereni da znaju to ele i prije nego to stupe u ordinaciju. Naznaka prelaska iz deontolokog u liberalni model sve je prisutnija (11). Ipak, trebale bi postojati granice u tome to smiju zahtijevati od lijenika. Profesionalni integritet sposobnost je lijenika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne oekuje da e postupak ili lijek koji pacijenti ele imati koristi. Jedan od bitnih zadataka lijenika i sestara u etikome smislu jest drati se principa profesionalne odgovornosti pacijenta treba cijeniti, ali zdravstveni djelatnik donosi konanu odluku kojom treba minimizirati tetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). Briga za pacijenta umanjene sposobnost donoenja odluka, kao i procjena treba li pacijentu priopiti dijagnozu, odnosno, rei punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju, situacije su u kojima do izraaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike potovanje pacijentove autonomije. Upravo u praksi taj princip oivljava i upuuje na dvije strane iste medalje s jedne strane obvezu da se pacijentu priope sve potrebne informacije na temelju kojih e donijeti informiranu odluku, u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13); a s druge strane jo uvijek lijeniko-paternalistiki, odnosno sestrinsko-vojniki model odluivanja o pacijentu, umjesto s pacijentom (11; 14; 15). Praktina primjena elemenata iz Zakona o zatiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i moe biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka u najboljem interesu pacijenta. Najtee etike dileme zadiru u medicinsko-etiku problematiku smrti i umiranja. Hr vatska je dominantno katolika zemlja (88% populacije) (17), eutanazija je zakonom zabranjena, kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de-
29
finiraju lijeniku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18; 19; 20; 21). Stoga je ovo oekivani rezultat, koji, takoer, dokazuje potrebu za uvoenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav, zahvaljujui emu bi se izbjegla potreba da se uope raspravlja o problematici eutanazije (22). Najee i najtee navedene etike dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju okidae za kontaktiranje sa sustavom bioetike potpore, kako u amerikih i europskih lijenika, tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22; 23; 24; 8). To upuuje na potrebu rjeavanja moralno optereenih situacija u praksi uz pomo sustava bioetike potpore i kod djelatnika PZZ-a. Meutim, rezultati o poznavanju, dostupnosti te koritenju sustava bioetike potpore razoaravaju i upuuju na velik nerazmjer izmeu interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogunosti koritenja sustava bioetike potpore, to nije udno, jer u hr vatskim domovima zdravlja, od upanijske razine nanie, formalno i zakonski propisano (1), postoji samo Povjerenstvo za etika pitanja (bez mogunosti timskih i individualnih konzultacija). Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etikog povjerenstva Doma zdravlja PG-a ispostave u Rijeci, u trogodinjem periodu (od pr ve konstituirajue sjednice odrane 28. 8. 2007. godine do kraja kolovoza 2010.), etiko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedeim predmetima: trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada, trima suglasnostima za provoenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja uinkovitosti terapije i simptomatskog lijeenja odreenog lijeka na odreenu populaciju, dvjema pritubama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu, jednoj pritubi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu jednom obraanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (jo nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi).
Uoava se pristup analize sluaja kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26), to zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traenju konzultacija. Treba naglasiti da nije rjeavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time moemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27; 15) ili moda jo prisutan paternalistiki (11), odnosno, vojni model (14) u interakciji lijenik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. Moda bi individualni bioetiar-konzultant, kao vanjski suradnik povjerenstva, koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva deurstva, pa ak i telefonske konzultacije, po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28), bio dobar nain rjeavanja etikih potreba u PZZ-u. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etikopomagakim (29), jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etikog problema koji se pojavio u sluaju s jedne strane, te na pomaganje u stvaranju kosenzusa meu stranama u sluaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina), kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije.
Zakljuak
Etike dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi lijenika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Specifinost dvojba oslikava specifinosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini, s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove, partnerske pozicije pacijenta u procesu donoenja medicinskih odluka. Edukacija iz medicinske etike utjee na sposobnost prepoznavanja i percepciju teine etikih dilema. Ustroj i aktivnosti sustava bioetike potpore u primarnoj zdravstvenoj zatiti utjeu na koritenje samog sustava. Prepoznaje se potreba za uvoenjem individualnog bioetiara-konzultanta. Sustav primarne zdravstvene zatite, sukladno svemu navedenom, otvara prostor daljnjim istraivanjima o etiki optereenim situacijama u svakodnevnom radu lijenika i medicinskih sestara.
LITERATURA
[1] Zakon o zdravstvenoj zatiti. Narodne novine t. 150/2008, 155/2009, 71/2010, 139/2010 in 22/2011. [2] Fukar G. Proces zdravstvene njege.. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1992. [3] Glasa J, ur. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn., 2000. [4] McGee G, Spanogle JP, Caplan AL, Penny D, Asch DA. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. [5] Boroveki A, Bagatin J. Uvod u rad klinikih etikih povjerenstava. U: Etika u medicinskim istraivanjima i klinikoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada, 2003:85-93. [6] Aulisio MP, Arnold RM, Youngner SJ. Health Care Ethics Consultation: Nature, Goals and Competencies. A Position Paper from the Society for Health and Human Values Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. Annals of Internal Medicine 2000;133(1):59-69. [7] Borovecki A, Ten Have H, Oreskovic S. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions, and some reflections on the major issues and problems. HEC Forum 2006;18:49-60.
30
[8] Sorta-Bilajac I, Badari K, Brozovi B, Agich GJ. Croatian Physicians and Nurses Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. The Journal of Medical Ethics 2008;34:450-5. [9] Gosi N. Bioetika edukacija. Zagreb: Pergamena, 2005: 163-97. [10] Brett AS, Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation. N Engl J Med 1986;315:1347-51. [11] Dickenson DL. Cross-cultural Issues in European Bioethics. Bioethics 1999;13(3/4):249-55. [12] Truog RD, Brett AS, Frader J. The problem with futilyti. N Engl J Med 1992;326:1560-4. [13] Beauchamp TL, Childress JF. Principles of Biomedical Ethics, 5th ed. New York: Oxford University Press, 2001: 57-112. [14] egota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 47-53. [15] May T. The nurse under physician authority. J Med Ethics 1993; 19: 223-227. [16] Zakon o zatiti prava pacijenata. Narodne novine t. 169/2004. [17] Religion. Dostopno na: http://www.hr/croatia/people/religion (01. 04. 2011.) [18] Zakon o lijenitvu. Narodne novine t. 121/2003 in 117/2008. [19] Zakon o sestrinstvu. Narodne novine t. 121/2003 in 117/2008. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. Lijenike novine 2007;197: 1-4.
[21] Etiki kodeks HUMS-a. Dostupno na: http://www.hums.hr/novi/index. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. 04. 2011.) [22] Brkljai M, Mavrinac M, Sorta-Bilajac I, Bunjevac I, engi T, Golubovi V, et al. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices. Collegium Antropologicum 2009;33(2):473-80. [23] DuVal G, Clarridge B, Gensler G, Danis M. A National Survey of U.S. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. J Gen Intern Med 2004;19:251-8. [24] Hurst SA, HullSC, DuVal G, Danis M. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. J Med Ethics 2005;31:7-14. [25] Hurst SA, Perrier A, Pegoraro R, Reiter-Theil S, Forde R, Slowther AM, et al. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. J Med Ethics 2007;33(1):51-7. [26] Ross JW. Why Chases Sometimes Go Wrong. Hastings Center Report 1989;19(1):2 [27] Matuli T. Identitet, profesija i sestrinska etika. Bogoslovna smotra 2007; 77(3): 727-744.U.S. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. 2nd ed. Baltimore: Williams & Wilkins; 1996. [28] Agich GJ. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. HEC Forum 2003; 15(4):310-322. [29] Howe EG. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999;10(1):13-25. (1):51-7.
31
Uloga sestre u perianesteziji psiholoki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient
Lucija Starevi, Silvija Tomi
Saetak: Osnovna tema lanka neiscrpan je izvor ije istraivanje moe pridonijeti unaprjeenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju, kao i
neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili veih dijagnostikih pretraga, a uzimajui u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom dogaaju. U meunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve vie lanaka o vanosti zadataka medicinske sestre u pre- i postanesteziolokoj brizi za bolesnika, ime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim lanom anesteziolokoga tima, dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u zaetku. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziolokoj pripremi i postanesteziolokoj njezi specifian, osobito u psiholokome dijelu, koji je bitan dio procesa. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i meuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psiholoke pripreme bolesnika. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psiholoke pripreme, kao i boljoj brizi za bolesnika, poveanju zadovoljstva i unaprjeenju zdravstvene njege bolesnika. Kljune rijei: medicinska sestra; perianestezija; komunikacija;
Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the
preparation for anesthesia, as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests, taking into account the needs of patients in such stressful event. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre- and post anaesthesiology phases. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship, which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients, increasing the degree of satisfaction and improving health care. Key words: nurse; perianesthesia; communication; Running head: Psychological approach to a patient
Uvod
Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi imbenici zdravstvene skrbi prije, tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene, patofizioloki procesi tijekom provoenja anestezije te mjere provoenja nadzora i skrbi do trenutka premjetaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. Cilj je perianesteziolokog sestrinstva prouavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurkim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostiko-terapeutskim postupcima, a metode provoenja tak vih postupaka obino zahtijevaju uporabu sedacije, analgezije i anestezije [2]. Dananje teorije sestrinstva razmatraju vieznani pristup kirurkom bolesniku, a vieznanost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre. Medicinske sestre iji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zatite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starevi General Hospital Gospi, Kanika 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail.com
32
Psiholoki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient
i pripremi bolesnika za provoenje operacijskog zahvata. U dananjem vieznanom pristupu kirurkom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvravanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u lijeenju bolesnika. U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etikim principima radi dobrobiti, poboljanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoa o postupcima lijeenja kojima je izloen bolesnik, ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaenje novih, osnovnih informacija, koje podiu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3; 4]. Perianestezioloko sestrinstvo ima tri djelokruga rada, i to: ad1] primitak na bolniko lijeenje; ad2] dan provoenja operacijskog zahvata; ad3] buenje bolesnika iz anestezije (tzv. faza oporavka recovery). Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama, koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama, kirurkim odjelima, te u jedinicama za intenzivno lijeenje, uinkovitije razjanjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pruanju zdravstvene njege, i to u navedenim fazama perianesteziolokog pristupa bolesniku [5; 6].
Metoda
U cilju ispitivanja djelovanja imbenika u fazama perianesteziolokog pristupa bolesniku, na odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno lijeenje Ope bolnice Gospi provedena je anketa (od sijenja do oujka 2009. godine). U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1).
specifine anksioznosti
SLIKA 1. Grafiki prikaz poimanja specifinih strahova na uzorku od 75

ispitanika. Vrijednosti su iskazane u postocima, a temeljem rezultata istraivanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno lijeenje Ope bolnice Gospi.
Rezultati
U pr vome dijelu (anestezioloka ambulanta) treba zapoeti psiholoku i fiziku prijeoperacijsku pripremu bolesnika, i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabiljeena kod svakog bolesnika. Rezultati pokazuju da svaki boravak na
bolnikom lijeenju uzrokuje osjeaj tjeskobe i potitenosti. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat, neovisno o opsenosti operacijskog zahvata, treba provesti detaljnu psiholoku pripremu. Osobitu pozornost treba pritom usredotoiti na osjeaj bespomonosti, zabrinutost za obitelj, financijsku situaciju, strah od mogue trajne nesposobnosti. U ovoj fazi kod bolesnika se primjeuju specifini strahovi, i to: strah da se nee probuditi poslije operacijskog zahvata, strah od mogunosti buenja tijekom operacijskog zahvata, strah od ishoda operacije, strah od poslijeoperacijske bolnosti. Upravo zato prijeoperacijska psiholoka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psiholoku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. Nuno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifine probleme. Preporuuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se biljee svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve to je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. Psiholokom preoperativnom pripremom dobiva se osjeaj povjerenja kod bolesnika, poboljava se suradnja te se skrauje vrijeme bolesnikova oporavka. Postupak pripreme poinje razgovorom tijekom kojega se, osim osobnih podataka, prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola, njegovu psihofizikom i emocionalnom stanju, predznanju i obavijetenosti. Takav se razgovor naziva anamnestiki inter vju. Bolesniku treba pruiti dovoljno obavijesti o anesteziji, operaciji i bolesti openito, jer e bolesnik najee biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika, obitelji i posjetitelja. Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrenu i zastraujuu sliku o operacijskom zahvatu te posljedino poveati stupanj straha te poremetiti tijek lijeenja. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opa bolnica Gospi 2003. godine izdala je prirunik/brouru koja omoguava bolju, jednostavniju i uinkovitiju informiranost bolesnika. Druga faza perianestezije dan je nakon provoenja operacijskog zahvata. Neposredno prije operativnog zahvata, dok se izvodi medikacija, psiholoka priprema ne moe biti opirna, ali to ne znai da je treba zaobii. Upravo u toj fazi najizraeniji su su fizioloki uinci stresa na organizam. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psiholokog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i oputanju bolesnika. Bolesnici najee pamte rijei ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre, jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih strunih izraza, dijagnostiko-terapeutskih postupaka i boli. Opisani psiholoki pristup posebice je vaan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. Trea faza perianestezije buenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. recovery). Bolesnik se osjea nemono jer buenje iz anestezije nije zavreno. Pojavljuju se neeljeni simptomi kao to su munina, suhoa i arenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje, kaalj, bolnost operacijske rane i glavobolja.
Psiholoki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient
33
U drugoj fazi perianestezije zabiljeili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmiljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2).
teziji, te u psiholokom pristupu bolesnicima. Unutarnja je motivacija uvijek jaa od svakog vanjskog poticaja pa empatiju moemo spomenuti kao bitan imbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i elja. Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa, stalnom edukacijom i praenjem procesa rada, medicinska sestra postaje uinkovitija u provoenju sestrinske znanosti, pa tako zasluuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. Mogunou stalnog napredovanja poveava se samopouzdanje medicinskih sestara, a time i osjeaj kako vie pridonose poveanju bolesnikova zadovoljstva, istodobno unapreujui postupke zdravstvene njege.
Posebna primjedba autora

Kada izgubite motivaciju, uinite malen autogeni trening. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite, izbrojite do deset, izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba, va roditelj, brat, sestra, dijete ili partner. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolnikoj ustanovi, daleko od vas, prestraen, zabrinut. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utjei i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. S tom milju krenite k bolesniku, pomozite mu, ulijte mu sigurnost, pruite razumijevanje, toplinu i svoju strunost. Uinite to za njega, za ljude koji su u mislima s njim, i za sebe same. Imajte dovoljno sree da budete njeni, dovoljno izazova da budete jaki, dovoljno tuge da budete suosjeajni i dovoljno nade da budete sretni. LITERATURA
SLIKA 2. Grafiki prikaz rezultata istraivanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmiljanja kod bolesnika kao posljedice provoenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. Istraivanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno lijeenje Ope bolnice Gospi.
U treoj fazi perianestezije, u jedinici za intenzivno lijeenje, bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. Medicinske sestre vaan su imbenik u rezultatima ishoda lijeenja.
Diskusija
Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psiholokoj pripremi bolesnika iznimno vana. Meutim, manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika, loi radni uvjeti, zastarjela oprema, rad u smjenama i deurstvima imbenici su koji nepovoljno djeluju na uinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa lijeenja, tako i u perianes-
[1]
[2] [3] [4] [5] [6]
Mamaril ME, Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. Journal of PeriAnesthesia Nursing, 2003; 18/3: 168 172. Ellen E. Sullivan, Development of a Preoperative Admission Group, Journal of PeriAnesthesia Nursing, Vol 20, No 2 (April), 2005; pp 132-134. Henderson V. Osnovna naela zdravstvene njege. Zagreb: HUSE i HUMS, 1994. Fukar G: Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. http://www.careplans.doi.com www.magdalena.hr/od_srca1.htm
34
PREGLEDNI LANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u ouvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets
Nevenka Brki, Vinja Vii Hudorovi
Received November 2nd 2011;
Saetak: Medicinska sestra tijekom provoenja metoda lijeenja i postupaka zdravstvene njege provodi najvie vremena uz bolesnika, kao i s lanovima njegove
obitelji. Tijekom navedena procesa, uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sauvati vane podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji. Ouvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etiko-deontolokim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Stalnim osobnim usavravanjem duhovnih, intelektualnih i struno-znanstvenih vjetina, medicinska sestra iznimno je vana za ouvanje osobnih, moralnih i strunih podataka kao i bolesnikovih tajna. Kljune rijei: medicinska sestra; duhovnost; obaveza; komunikacije; profesionalna tajna; pravni sustav.
Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. From one point of view, according to ethical, deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws,, medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal, spiritual, intellectual and scientific skills. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. Key words: medical nurse; spirit; obligation; communications; professional secret; law system. Running head: Nurses and professional secrets
Uvod
Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara, lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju, kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode, poevi od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih, materijalnih i duhovno-vjerskih [1]. Za dobivanje relevantnih podataka vaan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. U tom odnosu s jedne je strane struno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vjetine, a na drugoj strani bolesnik ija je koji treba zadrati vlastito dostojanstvo, mora i eli zadovoljiti svoju ivotnu potrebu tj. izlijeiti bolest, a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni ivot za koji bi moda elio da ostane neotkriven. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etiko-deontolokih, ali i zakonskih norma, obvezuje medicinsku sestru da titi privatnost bolesnika uvajui sve dobivene podatke kao tajne.
Uloga medicinske sestre u ouvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets
35
Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege

Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim ovjekom od samog zaea pa sve do smrti. Zato su medicinske sestre kontinuirano u slubi ljudskog ivota, i to tjelesnog, intelektualnog, duevnog i duhovno-moralnog. U svrhu prouavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. Kad je Isus davao upute za ivot, najee bi poinjao rijeima: Bio neki ovjek neka ena, mladi, djevojka...[2]. I danas bi Isus poeo priu na jednak nain: Bio neki ovjek, a taj ovjek moe biti bilo tko, ja, ti, znanac, prijatelj, neprijatelj- nije vano, vano je da se to dogodilo. Jednostavnije, to su ljudi doivjeli i proivjeli, dakle, to je mogue [3]. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke, te bez zadrke prihvaati sve postulate kojima se uva dignitet osobe i postavke za ouvanje profesionalne tajne, te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren ovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne moe podijeliti na prolost, sadanjost i budunost, nego predstavlja jedinstven identitet ovjeka kao jedinke i ovjeka kao predstavnika cjelovitosti drutvene zajednice [4;5]. Radi prouavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i opeprihvaene spoznaje. Naime, svaki ovjek na ambulantnom ili bolnikom lijeenju ima svoje tajne. One su dio njegova bia. Svaki ovjek posjeduje osobnu intimu, rezer viranost, suzdrljivost u odnosu na druge ljude u svom okruju, a katkad i na lanove obitelji. Za daljnje prouavanje profesionalne tajne treba ukljuiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo podruje nae osobnosti (intima). Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu lijeenja i njege na potovanje nedohvatljive dubine druge osobe, titei je od svih neeljenih povreda. Ova postavka posebno je vana kada se prouava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim, emocionalnim proivljavanjem osobnog okruenja. Potovanje tajne bolesnika i potovanje svakog ovjeka iznalazi svoj poetak u Bojem ponaanju prema ovjeku, i to u Ps. 8, 6-7, gdje itamo: Ti ga uini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloi. Bog je htio ovjeka na svoju sliku, sebi slina (kao to itamo u Post. 1, 26-27;) inteligentnog, slobodnog, savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2;3]. U svrhe prouavanja profesionalne tajne za svakodnevni ivot potrebno je opisu Bojeg ponaanja prema ovjeku pridruiti i zakonske i etike normative. Navedeni normativi opisuju kako svaki ovjek ima svoj dio intimnosti koji ga ini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja ovjeka kao osobe. ovjek koji je izgubio tu intimnost izloen je moguim oskvrnuima i uvredama. Stoga, intimnost je neotuivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suivota meu ljudima [6;7;8;9;10].
U dananje vrijeme izraene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u meusobnom ophoenju, kao to su povjerenje i utnja (uvanje tajne). Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za ouvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna potovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege, a istodobno je i vaan imbenik potovanja same medicinske sestre. Tko ne potuje samoga sebe, nee potovati ni druge, niti e moi oekivati i zahtijevati da drugi potuju njega [6;7;8;9;10]. Kako bi se ouvalo povjerenje drutva u zvanje medicinske sestre, svrsishodna educiranost preporuuje utnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. Pravilnom uporabom znanja o uvanju profesionalne tajne, i poslije smrti, svaka osoba zadrava pravo na svoju intimu [1;2;3;4]. Poznavanje metoda i postupaka o uvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnou osobe i uva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnua. Opasnost odavanja profesionalne tajne najee je uzrokovana nezadovoljavajuim uvjetima radnog okruja. Primjerice, katkad se razgovor s bolesnikom ili s lanovima obitelji mora odrati na hodniku, u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili, pak, u bolesnikoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. Katkad bolesnici tak ve situacije proivljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. U dananje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne. U uporabi su mnogobrojne vrste tehnikih i psiholokih sredstava, kojima se na agresivan i potroaki nain, drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o ovjeku-pojedincu. Svrha uporabe visokotehnolokih sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najee je materijalna dobit ili nemoralna korist (lairanje podataka). Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu poveanje gledanosti ili tirae. Meutim, poslije odavanja dijelova intime, to se populaciji najee predstavlja kao senzacija, malen broj pojedinaca brine se za boli ovjeka/pojedinca. Pojedinac iji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doivljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. Upravo su medicinske sestre esto, u svakodnevnim situacijama, izloene bezonom iskoritavanju, sluei kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. Stalno usavravanje i prikupljanje novih znanja, jaanje moralnih i etikih vrednota, edukacija o pravnim mogunostima osnova su medicinskim sestrama za ouvanje profesionalne tajne.
Definicija i sadraj profesionalne tajne

Profesionalna tajna definira se kao sadraj koji zdravstveni djelatnici, koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i lijeenja bolesnika, saznaju o zdravstvenom, psiholokom, emocionalnom i sociokulturolokom stanju bolesnika, a ije bi iz-
36
noenje u javnosti moglo nanijeti tetu pacijentu ili treoj osobi [11;12;13;14;15]. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pruaju zdravstvenu zatitu puanstvu, uz obvezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke. Sadraj profesionalne tajne odreen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etikim kodeksima koji slue medicinskim sestrama pri uenju etinog ponaanja [6;7;8;9;11;12;13;14;15].
3.1. Etiki kodeks Meunarodnog vijea medicinskih sestara.

Pr vi je put prihvaen 1953. godine na kongresu u Brazilu. Dopunjen je 1973. godine i potvren kao slubeni etiki dokument Meunarodnog vijea medicinskih sestara. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora potovati svakog ovjeka, zdravog i bolesnog zbog njega samoga, njegova ljudskog dostojanstva, i to od samog poetka ivota pa do smrti.
informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. Medicinska sestra moe profesionalnu tajnu otkriti samo u sluajevima odreenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika. 3.4. Konvencija o zatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine. U navedenom dokumentu u 10. lanku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na potovanje privatnog ivota glede informacija o zdravlju. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zatite privatnosti i ouvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona, i to:
3.5. Ustav Republike Hrvatske.

lanak 35. Ustava jami svakom tovanje i pravnu zatitu osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. lankom 37. svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka.
3.6. Zakon o zdravstvenoj zatiti.

lanak 122. definira da su zdravstveni radnici duni uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Na uvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dunosti te studenti i uenici kola zdravstvenog smjera. Povreda uvanja profesionalne tajne tea je povreda obveze iz radnog odnosa.
3.2. Etiki kodeks Hrvatskog udruenja medicinskih sestara.

Prihvaen je na Skuptini HUMS-a 1995. godine. Kodeks profesionalnu tajnu odreuje na razini vrijednosti te navodi: medicinska sestra mora uvati sve podatke o ovjeku koje je dobila tijekom provoenja zdravstvene njege i zatite. Tajnom se smatra sve to je medicinskoj sestri povjereno, a odnosi se na osobne, obiteljske, psihosocijalne i emocionalne podatke. Iz navedenih vrijednosti proistie sedam obvezatnih etikih dunosti, i to: ad 1] uvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dunost i zakonska obaveza; ad 2] odavanje profesionalne tajne doputeno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna; ad 3] medicinska sestra mora ograniiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije; ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepriavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima; ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provoenja zdravstvene njege i zatite kontrolira osobne podatke o bolesniku; ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okruju lanova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provoenja zdravstvene njege i zatite bolesnika; ad 7] medicinska sestra duna je inter venirati ukoliko drugi lanovi zdravstvenog tima ne potuju obvezu uvanja profesionalne tajne.
3.7. Zakon o sestrinstvu.

lanak 16. kao dunosti medicinske sestre navodi uvanje profesionalne tajne, potovanje prava bolesnika, potovanje etikog kodeksa medicinskih sestara, potovanje vjerskih naela pacijenta, suradnju s lanovima zdravstvenog tima, uvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika.
3.8. Zakon o zatiti prava pacijenata.

lanak 25. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o uvanju profesionalne tajne i zatiti osobnih podataka. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obavijetene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju. lankom 28. istog zakona regulira se, da pri pregledu, lijeenju, a posebice tijekom pruanja osobne njege, bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost.
3.9. Zakon o zatiti osobnih podataka.

Navedenim zakonom titi se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode.
3.3. Etiki kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara.

Prihvaen je 22. prosinca 2005. godine. Profesionalna tajna definira se u 5. lanku: informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviene svrhe. Medicinska sestra mora paziti da ne doe do krenja povjerljivosti tako da uvijek zatiti dobivene
3.10. Kazneni zakon.

lanak 132. zabranjuje doktorima medicine, doktorima stomatologije, primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlateno otkrivanje profesionalne tajne. Onaj koji neovlateno otkrije profesionalnu tajnu kaznit e se novanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16].
37
Odavanje profesionalne tajne

Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pruanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s lanovima bolesnikove obitelji. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih lanova zdravstvenog tima. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne.
4.1. Subjektivnim razlozima smatraju se dva imbenika, i to:

4.1.1] NEPANJA. Najee je uzrokovana emocionalnim stanjima kao to su ljutnja, tuga, osjeaj bespomonosti zdravstvenog djelatnika. 4.1.2] NEZNANJE. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zatite privatnosti. Prema signifikantnim rezultatima istraivanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1;4] nepoznavanje pravnih i etikih norma ouvanja profesionalne tajne najeje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je rije o medicinskoj sestri..
Potujui moralna i etiko-deontoloka pravila u zdravstvenom timu, podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s lanovima zdravstvenog tima, prema navedenim zakonima i profesionalnim etikim kodeksima. Medicinska sestra moe citirati dijelove profesionalne tajne iskljuivo meu lanovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika. I u navedenu postupku postoje ogranienja jer se u opisanu sluaju medicinska sestra mora ograniiti samo na citiranje podataka koji su iskljuivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike, lijeenja i provoenja zdravstvene njege.
Zakljuak
ovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom lijeenja izloen emocionalnoj i fizikoj boli, nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode lijeenja. Tijekom lijeenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog ivota te izloen nerazumijevanju, nejasnoama i tajnama sestrinske komunikacije. Stalno okruen zdravstvenim djelatnicima, bolesnik sam postaje bolest i/ili objekt koji se prouava. Nadalje, kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etiki, zakonski i struno-znanstveni pristup u provoenju metoda lijeenja, koji istodobno mora sadravati apsolutno poznavanje etikih i moralnih naela, odgovornost, panju, razumijevanje i suosjeanje. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozraja kod bolesnika i lanova njegove obitelji. U svrhu ouvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog struno-znanstvenog usavravanja u sestrinstvu.
4.2. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrtava se pet imbenika, to:
4.2.1] 4.2.2] 4.2.3] 4.2.4] 4.2.5] Pristanak bolesnika; Zajedniko dobro; teta treim osobama; Odavanje podataka koji su postali opepoznati; Sudska presuda.
LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosi N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici, Sestrinski edukacijski magazin. 2005;2:2-17. Biblija - Stari i novi zavjet. Kranska sadanjost. Post. 1993; 8: 6-7. Biblija-Stari i novi zavjet. Kranska sadanjost. Post. 1993;1,26-27. Pozai V. Teoloki vidici lijenike tajne. Obnovljeni ivot 2001;56/4:447-449. Statut Ope upanijske bolnice Poega. www.psz.zupanija.hr Zakon o Zdravstvenoj zatiti (NN 121/03), lanak 120. Etiki Kodeks Meunarodnoj vijea medicinskih sestara. 1973. Etiki Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. www.hums.hr [9] Etiki Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. www.hkms.hr [10] Zakon o potvrivanju konvencije o zatiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bia u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03), lanak 10. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01), lanak 35-37. [12] Zakon o Zdravstvenoj zatiti (NN 121/03), lanak 122. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03), lanak 16. [14] Zakon o zatiti prava pacijenta (NN 19/04), lanak 25-28. [15] Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03). [16] Kazneni zakon (NN 110/97), lanak 132.
38
KRATKO PRIOPENJE/ BRIEF

COMMUNICATION
25 godina onkoloko-hematolokog drutva Hrvatske udruge medicinskih sestara OHDHUMS [8. teaj trajne edukacije - Baka/Krk 20-22.10. 2011.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology- Croatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011]
Marica Mianuk
Saetak: Onkoloko-hematoloko drutvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Bakoj na otoku Krku od 20. do 22. listopada 2011. godine organiziralo je 8. teaj
trajne edukacije, te je istodobno obiljeeno 25 godina postojanja Drutva. Kljune rijei: medicinska sestra; onkologija; teaj trajne edukacije
Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8. continuing educational course in town Baska on the island of Krk, October 2022. At the same time Society celebrated its 25. anniversary. Key words: nurse; oncology; hematology; course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association
Razvojem onkoloke struke i znanosti, i znatnim poveanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem strunog drutva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS], i to radi unapreenja strunog rada medicinskih sestara. Zato je 5. prosinca 1987. godine osnovano Onkoloko drutvo HUMS-a. Zbog slinosti u izvravanju svakodnevnih radnih zadataka, radi poboljanja strunosti i zajednikih interesnih ciljeva tijekom 1997. godine medicinske sestre hematoloke djelatnosti prikljuuju se Onkolokom drutvu HUMS-a. Od 1997. godine, dakle, postoji Onkoloko-hematoloko drutvo HUMS-a [OHDHUMS]. Pr vom predsjednicom drutva imenovana je Zlata ani, koja je tu dunost obnaala od osnutka drutva do 15. lipnja 2000. godine, kada tu duno-
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Mianuk, bacc.med.tech. kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32 TEL; 385-1-34 83 662 FAX; 385-1-34 83 662 E-mail; maricamiscancuk@gmail.com
st poinje obnaati Marica Mianuk, i dananja predsjednica OHDHUMS-a. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno struno usavravanje, kontinuirana edukacija medicinskih sestara, organiziranje strunih skupova, sastanaka, radionica i struno-studijskih putovanja, pomo pri pisanju i objavljivanju strunih radova, nalaenje metoda i postupaka za svakodnevno poboljanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkoloko-hematoloke djelatnosti. U dosadanjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) strunih sastanaka, esnaest (16) simpozija, od ega je sedam bilo s meunarodnim sudionicima, osam (8) teajeva trajne edukacije, jedanaest (11) studijskih putovanja. U suradnji s lijenikim drutvima OHDHUMS bio je i suorganizator etiriju (4) kongresa s meunarodnim sudjelovanjem. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre, lanice OHDHUMS-a, odrale su vie od 600 strunih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) meunarodnih radionica. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu strunu suradnju s udrugama, drutvima i predstavnicima civilnog drutva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL); Liga za borbu protiv raka Zagrebake i Meimurske upanije; Zagrebaka liga protiv raka - Klub ena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. Od 2004. godine
25 godina onkoloko-hematolokog drutva/25 years of society of hematology-oncology
39
OHDHUMS je lan organizacije European Oncology Nursing Society [EONS], Europskog drutva medicinskih sestara, koje je osnovano 1984. godine s dananjim sjeditem u bolnici Royal Marsden u Londonu. Zajednikom suradnjom lanova i predstavnika izvrnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno vie prirunika i broura (V. Druini, B. Kopirati, Lj. Pomper, M. Mianuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda lijeenja, a namijenjene su onkoloko-hematolokim bolesnicima. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodinjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-strune literature OHDHUMS bio je vaan imbenik u osmiljavanju i poetku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogoemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009. godine u Opoj bolnici Varadin, u oujku 2010. godine u Klinikom bolnikom centru [KBC] Zagreb te u Klinikom bolnikom centru Osijek.
OHDHUMS - 8. teaj trajne edukacijeBaka/Krk 20-22.10. 2011.

OHDHUMS je u Bakoj na otoku Krku od 20. do 22. listopada 2011. godine organizirao 8. teaj trajne edukacije i istodobno obiljeio 25 godina postojanja. Ovomu su dogaaju nazoila 122 sudionika, od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH], a dogaaj su uveliale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. U pozdravnom obraanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. Mianuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i estitkama predsjednice HUMS-a (B. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Klinikog bolnikog centra Sestre milosrdnice (M. oguri). U uvodnom predavanju Od vizije do akcije Onkoloko-hematolokog drutva, M. Mianuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas. Struni program teaja poeo je 20. listopada 2011. godine predavanjem Mihaele Vuki Muniti (mr. pharm.) o novim metodama prevencije i lijeenja mukozitisa. Marijana Breljak (dr. med) predstavila je spoznaje o novostima u lijeenju maligne bolesti bubrega te nain pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogunosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praenja nuspojava. Branka Svetec (bacc.med.techn.) opisala je osobna, praktina iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglaavanje potrebe edukacije onkolokih bolesnika.
Irena Poljanek (mr. pharm.) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog ivota uz nunost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli. Drugog dana teaja (21. listopada 2011. godine) Josipa Jovi Zlatovi (dr. med.) i Irena Hampl Hrak (dr. med), u interaktivnoj su radionici istaknule vanost poznavanja imbenika suportivnog lijeenja onkoloko-hematolokih bolesnika u svakodnevnom praktinom radu. Teaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (. Kuzmi, bacc.med.techn.) te o vanosti uporabe i mogunostima enteralne prehrane onkoloko-hematolokih bolesnika (mr. sc. S. Kuvai i dr. med. I. Bagari). O problematici i mogunostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. Jurii (mr. bioteh.). Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli, koje su izraene u listopadu 2011. godine, prezentirala je K. Kovai (mr. pharm) uz poseban naglasak na vanost medicinske sestre u praenju i provoenju smjernica. O vanosti zatite i sigurnosti u radu s citotoksinim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizinih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. Karamarko (dr. med.) te je demonstrirao praktinu uporabu zatvorenog sustava. Voditeljica projekta Kroz oi bolesnika, B. Svetec (bacc. med.techn.), u kojem se istrauje uporaba peroralnih citostatika u kunom reimu lijeenja, predstavila je dosadanje rezultate istraivanja. Teaj je nastavljen predavanjem M. Kozine (bacc.med.techn.) o samopotovanju medicinskih sestara. Manipulatori oko nas naslov je radionice koja je poela uvodnim predavanjem Marice Mianuk o manipulatorima i vrstama manipulacija, a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je . Mievi (dr. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. Trei radni dan zakljuen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedeeg (devetog) teaja trajne edukacije u listopadu 2012. godine. Posljednjeg dana teaja (22. listopada 2011. godine) odrana je i redovita Godinja skuptina OHDHUMS-a na kojoj su zabiljeene i evaluirane aktivnosti lanova OHD-a od listopada 2010. godine do listopada 2011. godine., a izglasan je i zakljuak o potrebi tiskanja biltena Drutva. Nadalje, B. Svetec (bacc.med.techn.) predstavila je lanovima OHDHUMS-a financijsko izvjee o poslovanju drutva te je posebice istaknula vanost lanstva OHD-a u strukturama HUMS-a. LITERATURA
[1] http://www.hums.hr
40

COMMUNICATION
Duhovna psihijatrija-Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije Spiritual psychiatry first croatian congress of spiritual psychiatry
Silvana Vozila
Specijalistika ordinacija obiteljske medicine . Strikovi, dr.med.spec., Rijeka, Hrvatska
Accepted November 21st 2011
Saetak:
Cilj/svrha: Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije s meunarodnim sudjelovanjem, koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju, odran je u Opatiji od 11. do 13. veljae 2011. godine. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. Kljune rijei: Psihijatrijski i teoloki aspekti, etike dileme, socioloki pristup i pravni odgovor, Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP].
Abstract:
Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation, organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry, was held in Opatija from February 11-13th 2011. Review refers to theme of the Congress, Depression and spirituality. Key words: Psychiatric and theological aspects, ethical dilemmas, sociological approach and the legal response, Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP]. Running head: Spiritual psychiatry
Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na vanost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu, bez obzira na to lijei li se zbog psihikih ili tjelesnih poremeaja. Takoer, vjera i duhovnost nedvojbeno imaju vanu ulogu u prevenciji psihikih i tjelesnih poremeaja. Sve je vie bolnikih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe iji je cilj povezivanje duhovnih, religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. Tijekom posljednjih desetljea provedena su mnoga znanstvena i struna istraivanja kojima je zajedniki zakljuak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljanjem simptoma razliitih psihikih (depresija, tjeskoba, ovisnosti,shizofrenija i dr.) i tjelesnih poremeaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja, dijabetes, reumatoidni artritis, multipla skleroza, maligne bolesti, imunoloke bolesti i dr.). Vjera i duhovnost pomau u ivotu dajui psihofiziku ispunjenost, poboljavaju emocionalne i kog-
nitivne funkcije, pomau pojedincu u prihvaanju i razumijevanju drugih i samoga sebe. U tom kontekstu mislim da je iznimno vano da medicinske sestre upoznaju najnovija stajalita (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme lijenika u odnosu na duhovnost. Sigurna sam da i medicinske sestre, kao neizostavni integrativni lanovi tima koji lijei i skrbi za pacijenta, moraju imati kritiko miljenje. U ovom lanku opisuju se usmena priopenja teme kongresa, Depresija i duhovnost.
Depresija i duhovnost
Potrebno je najprije kritiki ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji, a zatim predloiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagoenih aktualnim drutvenim kontekstima skrbi. Prof. dr. sc. Miro Jakovljevi iz Klinike za psihijatriju Klinikog bolnikog centra Zagreb [KBC Zagreb] kae da je umijee ivota u tekim i bolnim ivotnim situacijama otkriti njihovo istinsko znaenje, vrijednost i smisao ivota, a time i zdravlja i bolesti [1]. Svrha je svega runoga to nam se dogodilo da poslije, u budunosti, neto bude bolje. Dobro koje proizlazi iz svih loih stvari koje nam se dogaaju u tome je to nam pomae da iz sebe izvuemo svoj najbolji dio, svoju bit, odnosno, da transcendiramo.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistika ordinacija obiteljske medicine . Strikovi,Pogled 80, 51216 Vikovo TEL;385-1-34 83 662 FAX;385-1-34 83 662 E-mail; silvana.vozila@gmail.com
Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry
41
Depresija se esto javlja u osoba koje nisu nale svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lanim ili pogrenim vrijednostima. Zato nisu uspjele odgovoriti na vana ivotna pitanja, pa su razvile dubok osjeaj da s njima neto nije u redu. Nedostatak samopouzdanja i osjeaj nevrijednosti esto su povezani s osjeajem nepripadanja ovomu svijetu, kao i neprepoznavanjem svojih talenata, potencijala i ivotne misije. Strah od neprihvaanja, odbacivanja ili poraza, kao i sklonost okrivljavanju, potisnuti bijes i nesposobnost opratanja sebi i drugima igraju vanu ulogu u dinamici depresije. Istinske, bezuvjetne i zdrave ljubavi esto nije bilo dovoljno u ivotu bolesnika s depresijom, pa nisu razvili sposobnost opratanja i zahvalnosti. Duhovni in ljubavi omoguuje da shvatimo i doivimo autentine potencijale blinjih, ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao ivota. Takoer, osobe koje se ne znaju istinski radovati ivotu lake izgube ili uope ne otkriju pravi smisao ivota. Meutim, ne pita samo ovjek za smisao ivota, nego ivot njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. Cilj ivota neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju, nego i u autotranscendenciji, odnosno, samonadmaivanju. Bolesnici s depresijom esto nisu u stanju kreativno nadii ili duhovno transcendirati ivotnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu ivotu u ljubavi, zahvalnosti, opratanju, darivanju i dobroti. Takoer, autor daje neurofizioloki osvrt na depresiju i suicidalnost. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti, treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. Osjeaj za nadnaravno povezan je s aktivnou odreenih neuralnih struktura naega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. ini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo vani za razumijevanje osjeaja za nadnaravno. Ako je prejaka dopaminergika aktivnost u mozgu, vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i znaenja, a ako je preslaba, ne prepoznaje se nita, gubi se smisao. Promijenjen osjeaj za stvarnost moe biti razlog zato je manija esto povezana s kreativnou. Smanjena dopaminergika aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom, ali i gubitkom smisla i interesa. Relativno poviena aktivnost sustava kazne moe biti povezana s idejama krivnje i suicidalnou. DMT je povezan s epifizom koja ima vanu ulogu u regulaciji bioritmova, a povezana je i s duhovnou. Po nekim miljenjima depresija je posljedica desinkronizacije izmeu neuronalnih mrea koje opsluuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklaene. Prof. dr.sc. Vlasta Rudan iz Klinike za psiholoku medicine Klinikog bolnikog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitikim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su poele Freudovim radom alovanje i melankolija (1917.) [2]. Glavna analogija izmeu alovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe, tj. da depresija rezultira iz gubitka objekta. Gubitak ne mora biti stvaran, nego se moe raditi o gubitku u fantaziji. Pacijent ak ne mora biti svjestan bilo kak va osjeaja gubitka. Drugim rijeima, percepcija gubitka moe biti posve nesvjesna.
Na temelju klinikih opser vacija Freud je depresiju takoer vezao uz identifikaciju i agresiju. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutanu posljedicu. Posljedica rezultira iz injenice da se voljena osoba, osobito ona koja napusti ili ode, jednako voli kao to se i mrzi. Upravo u sluajevima u kojima postoji jaka ambivalencija, tj. u kojima snana ljubav koegzistira sa snanim bijesom i mrnjom, identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. Nadalje, navodi Abrahama, koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji, jer predispozicija za depresiju kasnije u ivotu potjee iz psihike traume i posljedine fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja, to znai da nastaje u pr vih 18 mjeseci ivota. Melanie Klein istaknula je da, tek kada se objekt pone voljeti kao itav objekt, njegov se gubitak moe doivjeti kao potpun gubitak. U Bibringovu (1953.) modelu depresije, depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih tenja i doivljaja bespomonosti. Nesposobnost osobe da ispuni svoje elje da bude voljena, da voli, da je sigurna i dobra, umjesto da je nevrijedna ljubavi, nesigurna, agresivna i destruktivna, vodi depresiji. Blatt (1982.) istie mnogobrojne pokuaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraenih simptoma. U ovom pristupu depresija je iri pojam od samog klinikog poremeaja, kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajue prolazne reakcije na teke ivotne dogaaje do dubokog i trajnog onesposobljavajueg klinikog poremeaja koji ukljuuje jaku disforiju, iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremeaje kao to su gubitak sna i tjelesne teine i gubitak libida. Dr. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Klinikog bolnikog centra Split [KBC Split] razmilja o depresiji kao mogunosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li ovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim moe prosuditi ta moralna naela kao putokaz? Unato tomu suvremeni ovjek bira neto drugo [3]. Zato? Imajui to u vidu, je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade, tuge umjesto radosti, a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najvie je istraivana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremeaja. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku, to ukljuuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka, a zatim i adherencije, te akceptiranju klinikih faktora kao to su profil simptoma, komorbiditet, tolerancija na lijek, interakcije lijekova, odgovor na prijanju terapiju, nuspojave, te logino, i sklonosti samoga bolesnika, kae dr. Mate Mihanovi (psihijatrijska bolnica Sveti Ivan) [4]. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. Dalibor Karlovi iz Klinike za psihijatriju Klinikog bolnikog centra Sestre milosrdnice [KBC Sestre milosrdnice]. Dosadanja istraivanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. personality traits. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mistinim inklinacijama [5]. S druge strane, pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim, mistinim iskustvima. Boji gen koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer, strunjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona, egzistira kao gen VMAT2 koji je zaduen za na duhovni osjeaj, emocije
42
Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry
i svijest, karkterizira bolju mogunost samotranscedencije, opisuje ljude kao nezahtjevne, ispunjene, strpljive, kreativne i sl., te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih strunjaka. Prof. Milan pehar s Katolikobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb, Teologija u Rijeci] govorio je o kranskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kranske duhovnosti koja se temelji na kranskoj dogmi i moralu, bez kojih kranske duhovnosti nema [6]. Tako ona moe pomoi praktino samo kraninu u depresivnome stanju. Openito bi takoer mogla pomagati i nekranima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveope poglede na ivot: ivot kao zadau, ivot koji osmiljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju ovjeku. Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da ivot svakoga ovjeka jest vrijedan ivljenja. Osvijestiti ovjeku kako on moe ivjeti i sa svojim tekoama i uvijek biti na dobro drugomu ovjeku. Sanea Mihaljevi, Lucija Murgi i Marina Marinovi s Odjela za duevne bolesti Ope bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomo Zagreb kau da je sve vie strunih radova koji upuuju na dobrobit ukljuivanja du-
hovno-religioznih imbenika u lijeenje mentalnih bolesti [7]. U Hr vatskoj postoji autentini model pruanja duhovne pomoi pod nazivom hagioterapija. Ona se temelji na naelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno bie koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifino razlikuje od svih ostalih stvorenja. Podruje rada hagioterapije je tzv. duhovna dua. Autori predstavljaju pilot-istraivanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatraile hagioterapijsku pomo u Centru za duhovnu pomo u Zagrebu [CDP]. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvren intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory. Rezultati potvruju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali ivotnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije.
Zakljuak
Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije, i to Suicid i duhovnost, te Patologija seksualnosti i duhovnost bit e opisani u dva zasebna lanka.
LITERATURA
[1] [2] [3] Jakovljevi M. Depresija i duhovnost. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:27-29. Rudan V. Psihodinamski pristup depresiji. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:23-27. Dodig G. Depresija izmeu sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:21-22. Mihanovi M. I izbavi me iz mranoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:22. [5] Karlovi D.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte linosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:29. pehar M. Kranska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte linosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:31. Mihaljevi S, Murgi L, Marinovi M. Hagioterapija, depresivnost i ljestvica ivotnih vrijednosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik saetaka:63.
[6]
[4]
[7]
43
Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession

Frano Marini, Damir Plee, Dubravka Vukovi
Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot, Vinogradska 55, 44317 Popovaa

COMMUNICATION
Accepted November 12 2011
Saetak: Autori opisuju imbenike stresa kojima je izloena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu.
Kljune rijei: psihijatrijska sestra; stres; radni uvjeti
Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work.
Key words: psychiatric nurse; stress; working conditions Running head: Nurse and stress
Stres kod medicinskih sestara

U dananjoj sociolokoj podjeli visokorizinih zanimanja, u kojima su pojedinci posebice izloeni utjecaju stresa, istiu se rudari, mineri, piloti, ratni reporteri, policijski i zatvorski djelatnici, vatrogasci te, posebice, lijenici i medicinske sestre-tehniari. Razmatrajui svakodnevni rad medicinskih sestara, utvreno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izloene djelovanju stresnih imbenika. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao to su onkologija, hitna sluba, kirurgija, jedinice intenzivnog lijeenja, porodiljstvo i psihijatrija. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvravaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreu s agresivnim bolesnicima, pogrdnim izrazima, raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vjeanje, rezanje kr vnih ila, skakanje kroz prozor, guenje jastukom i sl.]. Nadalje, medicinske sestre svakodnevno su izloene i imbenicima stresa koji proistjeu iz samog radnog okruenja [mikroklima odjela, loa komunikacija, mobbing]. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvravanju radnih zadataka, to je osnovni imbenik za razvoj stresa, a to u zavrnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. Verificirano je postojanje mnogobrojnih imbenika stresa kojima je izloena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom; 2. noni rad; 3. svakodnevna izloenost nepredvienim situacijama; 4. verbalna i/ili fizika agresija bolesnika i lanova njihovih obitelji 5. neargumentirane pritube bolesnika; 6. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru, a koji se zbog objektivnih mogunosti ne mogu u cijelosti izvriti; 7. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvravanju radnih zadataka. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih imbenika. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih imbenika, a kojima se podie stupanj ouvanja zdravlja i istodobno poveava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marini Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Vinogradska 55 44317 Popovaa E-mail: dada19@net.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05
Kako sprijeiti stres?

Utjecaju stresnih imbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. Za praktinu uporabu preventivnih, antistresnih mjera i metoda nuno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva-
44
Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession
kodnevnih radnih zadataka u odreenoj grupi zanimanja. Stoga je uobavljeno je istraivanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruenja. imbenici istraivanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori), zdravstveni poremeaji, poremeaji u profesionalnom funkcioniranju, ugroene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. godine provedeno je istraivanje s ciljem odreivanja negativnih oblika ponaanja s kojima se susreu medicinske sestre u svom svakodnevnom radu, i koji su mogui izvori nastanka stresa. U istraivanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara, a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim upanijama Republike Hr vatske. Rezultati istraivanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponaanja najee navode: mobbing, vrijeanje, vikanje, tra, verbalne prijetnje, seksualne aluzije, favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima, nezadovoljavajuu organizaciju u svakodnevnom radu, svakodnevnu potrebu provoenja prevelikog opsega radnih zadataka, nezadovoljavajui opis potrebnih radnih zadataka. Nakon zavretka istraivanja uinjena je neparametrijska statistika analiza dobivenih rezultata. Nalazi se potreba odreivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrtavanje u istraivanje i svih imbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika odreenog radnog sustava. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraivanja. Rezultati istraivanja utvruju potrebne preventivne mjere zatite medicinskih sestara od stresora, i to:
Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove - aktivno sudjelovanje u organizaciji posla; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini - kontinuirana profesionalna edukacija; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini - usvajanja novih profesionalnih znanja i vjetina; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini - trening vjetine komuniciranja na profesionalnoj razini; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini - pravilno organizirati slobodno vrijeme; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini - bavljenje tjelovjebom [aerobne vjebe potiu bolju opskrbljenost organizma kisikom, istodobno se podie razina endorfina u krvi, to izaziva dobro raspoloenje, tranje umjerenom brzinom, vonja biciklom,]; Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voem i povrem), ukinuti uzimanje tzv. nadraujuih sredstava (kava, alkohol, cigarete), posveivanje vie vremena ivotnom partneru, razvijanje socijalne potpore koja ukljuuje obitelj i kolege, grupe samopomoi i potpore, savjetovalita za strunu pomo. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizina zanimanja koja su izloena imbenicima stresa. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nuno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa. Zadovoljstvo poslom u strunom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogunost utjecaja izloenosti imbenicima stresa.
LITERATURA
[1] Sedi B. Psiholoki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. Zagreb: 1998; 21-22. imunovi D. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. Zdrav ivot. Zagreb, Medical Intertrade. 2008; 60/: 10-12. Frankovi S. Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. Simpozij: etiki vidici, komunikacija u zdravstvu. Zagreb: KB Dubrava, 2008;.23. [4] [5] [6] Leki D. Stres. 3.nkongres HUMS-a. 2006. Zbornik radova: 235. Fikreta P. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara.3. kongres Hums-a. 2006. Zbornik radova;239. Grubii-Ili M. Stres u bolnikih lijenika i mogunost prevencije. Zbornik radova Simpozija Hrvatske lijenike komore HLK. Opatija: 2008;45-47. Paanin L. Kronini stres i srce. Jama-HR 2007; 7/6: 444.
[2] [3]
[7]
45
Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice
Snjeana Kapitan
University Clinical Centre Sestre milosrdnice, 10000 Zagreb, Department of Vascular Surgery,Vinogradska 29, Croatia

COMMUNICATION
Accepted November 12 2011
Saetak: Medicinska sestra mora teiti za znanjem i svakodnevno uiti, jer s poveanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema ivotu i svim ljudima.
Svaka je osoba vrijedna nae panje i milosra, te za ispravno provoenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjeaj suuti prema svakom bolesniku.
Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people. Every person is
worthy of medical nurse attention and compassion, and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. Running head: Faith in nursing practice
Uvod
Zdravstvena zatita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti drutva: socijalne, politike, gospodarske i vjerske. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i lijeenja. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. Zalaui se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog ovjeka kao pojedinca, kranstvo je imalo znaajan utjecaj na zdravstvenu zatitu. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zatite [1, 2]. Tijekom 18. i 20. stoljea nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti. Uvoenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika lijeenja, ne prati se bolesnika kao cjelinu~(ovjek), nego se kao prioriteti istiu uvoenje novih tehnologija i lijekova. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani, prestraeni, izgubljeni, ne mogu zapamtiti injenice o metodama lijeenja, smatraju da je medicinska struka svemona i ne ele se ukljuiti u tijek lijeenja. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno, napadaju medicinske djelatnike, a posebice medicinske sestre. Medicinske sestre se u novonastalom okruenju esto ne snalaze, zatvaraju se u sebe, zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za ovjeka), posebice za starije i nemone. Medicinske sestre, u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u poloaj pomonika lijenika, a ne u poloaj zdravstvenog odgajatelja to im je u ne tako davnoj prolosti bila osnovna svrha. Primjeuje se sve vea prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama, duhovnim seminarima, hodoaima, ali pritom zaboravljaju da je osnovni imbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgraivanju. Danas je uvrijeeno da se medicinske sestre svrstavaju meu ostalo medicinsko osoblje, a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. Medicinske sestre osnovna su poveznica izmeu lijenika i bolesnika, izmeu svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najvie vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom patnikom kojemu pruaju utjehu i nadu.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snjeana Kapitan, University Clinical Centre Sestre milosrdnice, 10000 Zagreb, Depar tment of Vascular Surgery,Vinogradska 29, Croatia Tel; +385-01-37 87 378 E-mail; skapitan1@yahoo.com
Duhovnost u sestrinstvu
Duhovnost je dinamian proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i ivotnost koje daju svrhu i znaenja dogaajima u ivotu ak i usred osobne tragedije, krize, stresa, bolesti i
46
Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice
patnje. Duhovnost osnauje osobu da u cijelosti sudjeluje u ivotnim iskustvima od roenja do smrti. Danas, sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku meusobnog potovanja i zajednikih istraivanja, te e navedeni imbenici odreivati budunost razvoja brige o zdravlju. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku, i to: Na najvaniji cilj u ivotu treba biti uzdizanje nae due. Drugim rijeima, napredak naih duhovnih i moralnih moi: da svakim danom sve vie prosvjeujemo svoj duh i svakim danom se osjeamo sve vie slobodnim i boljim[1]. na ovom mjestu Rezultati dosadanjih istraivanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohaaju vjerske obrede imaju vei stupanj kvalitete ivota, ivotni vijek im je produljen, bre se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija, bolje se nose s simptomima bolesti, manje su depresivni, razvijaju koncentraciju i panju, pomau u rjeavanju unutarnjih konflikata, pomau u prihvaanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba, razvijaju socijalnu svijest, pomau u ouvanju socijalnih vrijednosti i standarda.
Etika u sestrinstvu
Etika je nauka o moralu; (filozofija morala), koja istrauje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uope zasnovanost i izvor morala [1, 3]. Etika prije svega pripada filozofiji koja prouava ljudsko ponaanje koje je prihvaeno pod odreenim moralnim aspektom [4, 5, 6]. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno podruje djelovanja, pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na dananje i budue izazove u biomedicini, od iznimne je vanosti u sestrinsko kolovanje na sveuilitu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima ope i profesionalne etike. Sestrinstvu je potrebna primjerena struna i znanstvena edukacija i tek se tada moe ravnopravno ukljuiti u teorijske aspekte etike analize, rasprave i vrednovanja. U Europskoj deklaraciji o unapreenju prava pacijenata donesene su odrednice o etikoj standardizaciji privatnosti, i to: Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju, uvjetima lijeenja, dijagnozama, prognozi i lijeenju, te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izriit pristanak bolesnika, ili ako je to izriito u skladu sa zakonom. Pristanak se moe pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima ukljuenim u bolesnikovo lijeenje. Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zatieni. Zatita podataka mora biti primjerena nainu njihova pohranjivanja. Svi uzorci, na osnovu kojih se moe doi do podataka za identifikaciju, takoer moraju biti zatieni. Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji, tehnikim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu, lijeenje i njegu, te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o treim osobama.
Pacijenti imaju pravo traiti ispravak, dovrenje, ponitenje i auriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih, a nisu toni, dovreni, jasni i aurni ili nisu bitni za dijagnozu, lijeenje i skrb. Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski ivot, osim i samo ako se to, uz bolesnikov pristanak, moe opravdati nunou za bolesnikovu dijagnozu, lijeenje i skrb. Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz duno potovanje bolesnikove privatnosti. To znai da se takav postupak moe obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nune za obavljanje zahvata, osim ako bolesnik pristane ili zatrai drugaije. Bolesnik zaprimljen na bolniko lijeenje ima pravo na smjetaj koji osigurava privatnost, osobito dok mu zdravstveni djelatnici pruaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i lijeenje. Etiki kodeks Hr vatskog udruenja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu odreuje na razini vrijednosti tako to medicinska sestra mora uvati sve podatke o ovjeku koje je dobila tijekom provoenja zdravstvene njege i zatite. Tajnom se smatra sve to je medicinskoj sestri povjereno, a odnosi se na osobne, obiteljske i socijalne podatke [8]. Prema navedenim stavovima o uvanju profesionalne tajne proistjee sedam obvezatnih etikih dunosti medicinske sestre, i to: 1] uvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dunost i zakonska obaveza; 2] Odavanje profesionalne tajne doputeno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom; 3] Medicinska sestra mora ograniiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije; 4] Medicinskoj sestri nije doputeno prepriavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima; 5] Pravo je svake sestre da tijekom provoenja zdravstvene njege i zatite kontrolira osobne podatke o ovjeku; 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provoenja zdravstvene njege i zatite. Pri tome se mora posebice paziti na zatitu anonimnosti ovjeka; 7] Medicinska sestra je duna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne potuju obvezu uvanja profesionalne tajne. Vrijednou oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provoenju navedenih moralnih dunosti, koje su iz kodeksa vidljive, definirane kao moralne norme. Uvid u dunosti, nadalje, pokazuje s koliko znanja i informacija etike naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zatitu privatnosti i uvanja profesionalne tajne.
Zakljuak
ovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i razliito shvaanje istih. Pri pruanju zdravstvene njege i pomoi bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati to ga ini sretnim. U obimu u kojem to objektivne prilike omoguavaju, medicinska sestra mora omoguiti i stvoriti uvjete kako bi
Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice
47
bolesniku boravak na bolnikom lijeenju bio maksimalno olakan. Veina nastalih problema mogu se rijeiti ispravnim voenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti vanost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika moe osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: rijeju, gestom, mimikom, pokretom,
smijekom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni poetak svakog lijeenja i put prema lakem ozdravljenju. Medicinska sestra mora teiti za znanjem i svakodnevno uiti, jer s poveanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema ivotu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna nae panje i milosra, te za ispravno provoenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjeaj suuti prema svakom bolesniku.
LITERATURA
[1] [2] [3] [4] egota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fukar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1995:50-126. ovi A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. vajger A.: Medicinska etika, priruno tivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidari . Medicinska etika I. Filozofsko Teoloki institut drube Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matuli T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orekovi S., Babi S. Pravo na ivot. Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1991. Etiki kodeks Hrvatskog udruenja medicinskih sestara. www.hums.hr
48
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremeaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder
Dijana Blaevi, Lidija Kuko-Petraello
Received 4 November 2011;
Accepted 20 November 2011
Saetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremeaja. Veliki broj bolesnika osjea se kao druga osoba, drukija od one prije traumatskog dogaaja. Imaju tekoe u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadreenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjeaju sram, imaju osjeaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snane emocije koje mogu ometati uspjenu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni ivot. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloenja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobiajenim aktivnostima, pojaanog umora, on zaputa osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budunosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihikog ivota i psihopatolokih zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brian i zatitniki stav te potie bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte ivota. Kljune rijei: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta ivota
Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patients depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.
Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najee je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma vaan jer o njemu ovisi hoe li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omoguuje da se bolesnik osjea prihvaen, siguran i potovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i lijeenje. Medicinska sestra pr va uoava promjene i lanovima strunog tima iznosi svoja zapaanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona vaan i nezamjenjiv lan tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihikog ivota i psihopatolokih zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponaanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upuuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz podruja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremeaja [PTSP].
Definicija
Posttraumatski stresni poremeaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakanjeli ili produeni odgovor na stresni dogaaj izuzetno ugroavajue ili katastrofalne prirode, koji je izvan podruja uobiajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito muan gotovo za svakoga. Javlja se nakon to je osoba proivjela, prisustvovala, suoila se s dogaajem ili dogaajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroenost osobnog ili tueg fizikog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjeaj bespomonosti ili uasnutost. Osim to se javljaju tri grupe simptoma (pono-
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blaevi, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com
Bolesnik i postraumatski stresni poremeaj/Patient and postraumatic stress disorder
49
vo proivljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdraljivosti pojaane pobuenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamenjem, panjom, promjenom osobnosti, smetnje u drutvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a esto lijenik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najei komorbidni poremeaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremeaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremeaj, panini poremeaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremeaj, somatoformni poremeaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremeaji linosti, i psihotini poremeaji. Osobe s PTSP esto imaju ozbiljnih tekoa u prilagodbi na svakodnevni ivot to ukljuuje podruje meuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se poinje osjeati drugaije, kao neka druga osoba, drugaija od one koja je bila prije traumatskog dogaaja. Stoga imaju tekoe u poslu koji obavljaju, tekoe u komunikaciji s nadreenima i tekoe u odnosima s obitelji i prijateljima.
Ispitanik i metode
U radu je prikazan sluaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik lijeen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.
Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSPa

Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. . roen je 1969 god.,neoenjen, bez djece, po zanimanju graevinski tehniar. ivi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoranja psihikog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene linosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koa je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl 10mg 3x1,. Coaxil tbl 12,5 mg 3x1, Sanval tbl 10 mg 1 uveer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priloene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali viekratne re-traumatizacije dogaajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoranja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaa hospitalizaciju. Pr ve psihike smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujuim snovima, ner vozom, napetou, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je vei doprinos, ali to nije mogao rei. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao vie izdrati, pa odlazi na bolovanje poetkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ruak. esto uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvi), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme
izgubio je apetit. Negira alergije i puenje, a alkohol pije povremeno (obino pivo). Ne ali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije uje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tui se na komarne snove u kojima ponovo proivljava traumatska ratna iskustva kao i uestala neeljena sjeanja na doivljene ratne strahote. Zbog anticipirajueg straha kako e loe spavati jo vie se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjea se kad je cijelu no prospavao, pa se u jutro osjea umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero brae i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju kolu. Nije bio uspjean u koli, ali bez poremeaja u prilagodbi i ponaanju. Vojsku odsluio u cijelosti. Otac mu je otiao u Njemaku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjeao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao oinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slae. Svi ive u inozemstvu. Novano mu pomau, volio bi da su mu blie. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druenja to mu predstavlja teret. Stalno je u kui, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su proli sva ratita. On ga razumije. ivi u susjedstvu pa esto svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide esto u crkvu iako ga vjera odrava na ivotu i daje mu snagu. Neurednog je i zaputenog vanjskog izgleda. Oteanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava guvu, vea obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloenja, emocionalno nestabilan, gubi volju za ivotom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmiljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izraene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.
Problemi iz podruja zdravstvene njege

Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojee dokumentacije kod bolesnika su utvreni problemi iz podruja zdravstvene njege, i to:
Smanjena mogunost brige o sebi [SMBS] odravanje higijene usvezi s psihikim stanjem to se oituje neurednim zaputenim izgledom bolesnika.
Cilj rjeavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajua. Inter vencije za rjeavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloenja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobiajenim aktivnostima, pojaanog umora, gubitka energije zaputa osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogunost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi e mu pomo ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat e mu na znanje da ga razumije i da mu eli pomoi. Pripremiti e mu prostor, osobni pribor (runik, sapun, dezodorans) i istu odjeu. Bolesniku e osigurati
50
privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat e termin kod bolnikog frizera. Medicinska sestra educirat e bolesnika o vanost higijene za tjelesno i duevno zdravlje, nadzirati provoenje osobne higijene, te upozoravati na injenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne poniava, ve primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuirao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i to se osjea bolje.
Nesanica u svezi s osnovnom bolesti to se oituje umorom i iscrpljenou.

Cilj rjeavanja problema: Bolesnik e kvalitetnije spavati. Inter vencije za rjeavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremeaja spavanja insomnija (nezadovoljavajua kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako e loe spavati i imati komarne snove jo vie se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noi te se u jutro osjea umorno i iscrpljeno. Bolesnik je poduen higijeni spavanja s naglaskom na vanost lijeganja u isto vrijeme, na vanost odravanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajua sredstva prije spavanja (crna kava, aj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga ukljuila u dnevni program. Bolesnika soba je prozraena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je lijenik propisao, popio je au hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugaena u odreeno vrijeme. Sestra je pratila kak vou i duljinu spavanja, i traila povratnu informaciju o istome. Takoer je naglasila bolesniku da joj se moe obratiti u bilo koje doba noi, kako bi se mogla konzultirati s lijenikom o nonoj terapiji. Cilj je djelomino postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noi, imao je rune snove.
suicidalnim sklonostima ima viestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjeaj manje izoliranosti i naputenosti, a imati loe misli i initi pogreke ne znai da je netko loa osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-drutvene igre (ah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat ah i premjeta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je dolo do poboljanja ukljuila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokuao suicid, nisu vie prisutna razmiljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.
Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihikim stanjem to se oituje izjavom bolesnika meni je najbolje kad sam sam
Cilj rjeavanja problema: Bolesnik e uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rjeavanje problema: Zbog specifine simptomatologije i teine bolesti bolesnik teko uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjea kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zato se povlai, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozraje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se ukljui u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premjeten je u drugu sobu kako bi mogao igrati ah. Kada se njegovo stanje poboljala ukljuila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogunosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno ukljuuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se naao na istoj valnoj duini s jednim bolesnikom koji takoer voli igrati ah.
Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti to se oituje razmiljanjem o smrti i besmislenosti ivljenja.

Cilj rjeavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik nee poiniti suicid Inter vencije za rjeavanje problema: Suicidalnost depresivni bolesnik esto razmilja o smrti, ispunjen je strahom od budunosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoranje i razne promjene raspoloenja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu eli pomoi. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja otre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i doputa mu neovisnost koliko je to mogue.Trai od bolesnika da je pozove ako mu bude teko. Sprjeava izolaciju, saznaje to ga motivira za ozdravljenjem i poboljanjem kvalitete ivot. Potie ga da sagleda i pozitivne aspekte ivota. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brian i zatitniki stav, te ga prihvaa kao vrijednu osobu. Potie ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomonost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim
Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omoguilo nam je prepoznavanje i rjeavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifina jer ini skup podataka o tjelesnim, psiholokim i socijalnim aspektima prolog i sadanjeg zdravstvenog stanja i ponaanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihiko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opaanja pomau joj kod procjene je li nuno pozvati lijenika ili moe sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajui s bolesnikom ne gubi vrijeme, ve je to vjetina komunikacije koja je vana u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je naruen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuenosti, pa esto imaju potekoe sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podraaje, izljeve bijesa i ljutnje. None more jedan su od uobiajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proivljavanja ine intruzivne misli, slike a moe ih potaknuti stresni dogaaj, boje, mirisi ili rijei koje ima-
51
ju slinost s traumatskim dogaajem. Doivljaj otuenosti i otupjelosti, problemi s prilagodbom, uznemirujue slike, osjeaj bespomonosti, nepravde i potisnutog bijesa esto su povezani s rizikom suicida. Kod traumatiziranih moe doi do naruavanja dinamike organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponaanja, miljenja i osjeaja. Traumatizirani imaju nisko samopotovanje i samopovjerenje. Mogu osjeati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi, sve do mrnje prema samom sebi. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suoiti s problemima ili pritiskom [6].
Zakljuak
Bit procesa sestrinske skrbi je nain na koji je medicinska sestra prua, a u osnovi svega je skrb za ovjeka. Pruanje skrbi temelji se po tono utvrenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rjeavanja problema. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva naela sestrinske skrbi: holistiki pristup, naelo potivanja jedinstvenosti ljudskog bia, naelo privatnosti i dostojanstva, terapijske komunikacije, bezuvjetnog prihvaanja, naelo ukljuivanja pacijenta u sve aktivnosti, te naelo pomoi pri uinkovitoj prilagodbi. Stalna potreba za unaprjeenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka.
LITERATURA
[1] [2] [3] Gordon, M. (1994) Nursing Diagnosis: Process and application, Third Edition. St. Louis: Mosby Fukar G., Uvod u sestrinske dijagnoze, Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, Zagreb, 1996. Gregurek R., Klain E., Posttraumatski stresni poremeaj hrvatska iskustva, Medicinska naklada, Zagreb, 2000. [4] [5] [6] Moro LJ., Franikovi T., i suradnici, Psihijatrija, Udbenik za vie zdravstvene studije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. Moro LJ., Franikovi T., i suradnici, Psihijatrija, Udbenici sveuilita u Rijeci, Medicinska naklada, Zagreb, 2009. Sedi B., Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Zdravstveno veleuilite, Zagreb,2006.
52
Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris
Mihael Vlaovi, Boena Coha

Opa bolnica Dr. Josip Benevi Slavonski Brod, Andrije tampara 42, Slavonski Brod
Saetak: Angina pektoris klinika je manifestacija ishemine bolesti srca. Karakterizira je osjeaj stezanja, pritiska, peenja ili teine u prsima. Dijagnostika se temelji na anamnestikim podacima, fizikalnom pregledu, laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. Lijeenjem bolesnika nastoje se ukloniti imbenici rizika, ublaiti ili ukloniti simptome, te prevenirati budue atake boli. Primjenjuje se medikamentno lijeenje, perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta, a po potrebi i kirurka revaskularizacija miokarda. Lijenik odreuje potrebne dijagnostike pretrage. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostike pretrage, te ih samostalno izvodi ili asistira lijeniku pri izvoenju. Najei problemi iz podruja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol, strah, nedostatak znanja o mjerama samopomoi i vanosti smanjivanja ili uklanjanja imbenika rizika, te neupuenost u pravilnu prehranu. U radu je prikazano rjeavanje nekih od najeih problema primjenom plana zdravstvene njege. Kljune rijei: Angina pektoris, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze.
Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. It is characterized by the sensation of squeezing, pressure, burning or heaviness in the chest. Diagnosis is based on anamnestic data, physical examination, laboratory and instrumental examination. Treatment of patients includes minimizing the risk factors, reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. It applies to drug therapy, percutaneous coronary intervention with stent placing, if necessary, surgical revascularization. The doctor determines necessary diagnostic tests. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests, and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain, fear, lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors, and ignorance of proper nutrition. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. Key words: angina pectoris, nursing process, nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris
Uvod
Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodei su uzrok morbiditeta i mortaliteta. Razvoju koronarnih bolesti doprinose imbenici rizika. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti moe smanjiti usvajanjem zdravijeg naina ivota. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizinog ponaanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja.
Angina pektoris
Angina pektoris je kliniki sindrom karakteriziran osjeajem stezanja, pritiska, peenja ili teine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). imbenici rizika vani za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1).
TABLICA 1. Podjela imbenika rizika.

imbenici rizika na koje moemo utjecati imbenici rizika na koje ne moemo utjecati
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaovi Boena Coha Opa bolnica/General hospital, Dr. Josip Benevi Slavonski Brod Andrije tampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail.com
1. Puenje 1. Dob i spol mukarci u dobi iz2. Povieni kr vni tlak nad 45, a ene u dobi iznad 55 godina. 3. Poveana razina masti (kolesterola i/ili triglice- 2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijee) prijevremena rida) u kr vi 4. Poveana tjelesna teina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih mukih srodnika (otac, 5. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina enskih lativnost 6. eerna bolest nova obitelji (majka, sestra).
Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris
53
Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno vie imbenika rizika, pri emu dva ili vie imbenika rizika umnoavaju, a ne zbrajaju svoje uinke (2). Vodei simptom u angini pektoris je bol, najee lokalizirana u sreditu prsnog koa, ispod sternuma, a moe biti i na bilo kojem dijelu, od ksifoida do mandibule. Bolesnici opisuju bol kao pritisak, teinu, stezanje ili peenje, a vrlo rijetko kao ubod noem. Boli se obino pojavljuju u naporu, najee pri hodu uzbrdo ili uza stube, ali i prilikom uzbuenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. Dijagnozu lijenik postavlja na osnovu anamnestikih podataka, fizikalnog pregleda, laboratorijskih pretraga, EKG nalaza te karakteristinog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. Najee koritene instrumentalne pretrage su: EKG, ergometrija, kontinuirana elektrokardiografija (Holter), ehokardiografija, koronarografija, scintigrafija miokarda. U lijeenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno lijeenje te, prema potrebi, perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurka revaskularizacija miokarda. Tijekom lijeenja vrlo znaajnu ulogu ima uklanjanje imbenika rizika.
Prikaz sluaja
U daljnjem tekstu prikazujem sluaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Prikupljajui podatke saznajem da bolesnica N. N. sedamdesetih godina, umirovljenica, ivi u gradu. Udana je i majka dvoje djece. Dolazi zbog otre boli iza prsne kosti. Primljena je hitno na kardiologiju jednog naeg klinikog centra tijekom kolovoza 2009. s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. Tada joj je otkriven povieni kr vni tlak i poviene masnoe u kr vi. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Kod kue je osjetila otru bol iza prsne kosti, te je pozvala Hitnu pomo i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila, te je upuena na bolniko lijeenje. Alkohol i cigarete ne konzumira. Izjavljuje: Ne znam to trebam napraviti kada me zaboli. Dnevno popije jednu do dvije alice kave. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. Kod kue uzima tri obroka dnevno. Jede sve meso, povre i voe. Voli jesti jogurt. Kod kue je pila oko 2 l vode jer nju najvie voli, kao i u bolnici. U bolnici je na neslanoj dijeti. Navodi: Ne znam to smijem jesti. Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. Bolova i potekoa pri gutanju nema. Ima umjetno zubalo. Bolesnica je kod kue imala stolicu svakodnevno. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. Stolica je formirana, meka i svijetlosmee boje. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. Sada mokri 5-6 puta dnevno. Bolova i peenja pri mokrenju nema. Sfinktere kontrolira. Znoji se obilno kada joj je vrue i pri veem naporu. Kod kue je obavljala samostalno sve kuanske poslove. U bolnici, kod hranjenja, samostalno usitnjava hranu, otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Promjene poloaja u krevetu obavlja samostalno. Pere samostalno sve dijelove tijela, kao to regulira temperaturu i protok vode. Skida i oblai pidamu samostalno, te se elja i ureuje. Samostalno obavlja nudu i toaletu perianalne regije.
Bolesnica je kod kue spavala u kontinuitetu 6 7 sati. Poslije podne odmori se leei oko sat vremena. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. Da bi spavala, treba biti jako umorna. Ne smeta joj vie osoba u jednoj prostoriji. Izjavljuje: U intenzivnoj sam bila oputenija, samo sam spavala. Lijekove za spavanje ne koristi. Bolesnica nema problema sa sluhom. Nosi naoale za itanje. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije etiri mjeseca. Ne zaboravlja vanije stvari i dogaaje. Za vanije stvari se dogovara s obitelji. Navodi: Premjetala sam torbu sa stvarima. Naprezala sam se. Odjednom me poelo stezati, a onda i boliti u prsima. Bol na skali za bol od 1 10 procjenjuje sa 6. Vedra je osoba. Nita ne bi mijenjala u ivotu. Ljuti je nepravda. Kad je ljuta i neraspoloena, pomae joj etnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. Strah ju je pretrage, koronarografije. Izjavljuje: Bojim se pretrage. Razgovor ju oputa i bolje se osjea. ivi sa suprugom. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. Redovito je posjeuju u bolnici. Obitelj joj pomae u rjeavanju problema. Kada je hospitalizirana svi su se uplaili za njeno stanje. Obitelj joj pomae. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. U menopauzu ula s 52 godine. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu, te drugu sestru. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teko. Rimokatolike je vjeroispovijesti. Redovito ide u crkvu. U tekim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. elja joj je da doe kui suprugu i da se poigra s unucima. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. Teina 64 kg. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36.5 oC. Puls: 67 otkucaja u minuti. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Disanje: 17 udisaja u minuti. Ravnoteu odrava samostalno. Svijest ouvana. Orijentirana u vremenu i prostoru. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizile su sljedee sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizikim naporom, to se oituje procjenom boli na skali za bol od 1 10 sa 6. Cilj: Bolesnica e 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjeati bol manjeg intenziteta. Inter vencije: Informirati bolesnicu o vanosti prekida aktivnosti. Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Primijeniti propisanu terapiju. Monitorirati vitalne znakove. Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te nainima ublaavanja. 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatraiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1 10 s 2. Cilj je postignut. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostikom pretragom 2okoronarografija, to se oituje izjavom bolesnice Bojim se pretrage.
54
Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris
Cilj: Bolesnica e nakon provedenih inter vencija osjeati manju razinu straha prije pretrage. Inter vencije: Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. Saznati to bolesnica zna o pretragi. Odgovarati na postavljena pitanja. Omoguiti bolesnici razgovor s lijenikom. Pomoi, poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjeala manju razinu straha. Cilj je postignut. 3] Neupuenost u samopomo pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifinog znanja, to se oituje izjavom bolesnice Ne znam to trebam napraviti kada me zaboli. Cilj: Bolesnica e tijekom hospitalizacije nauiti mjere samopomoi te ih znati pravilno demonstrirati. Inter vencije: Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Educirati bolesnicu o mjerama samopomoi pri pojavi bolova, te znaaju prekida aktivnosti. Informirati bolesnicu o vanosti doziranja aktivnosti. Informirati bolesnicu o vanosti primjene propisane terapije. Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. Provjeriti usvojeno znanje, te primjenu Nitrolingual spreja. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoi, te ih je pravilno demonstrirala. Cilj je postignut. 4] Neupuenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifinog znanja, to se oituje izjavom bolesnice Ne znam to smijem jesti.. Cilj: Bolesnica e tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom, te nain pripreme preporuenih namirnica. Inter vencije: Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Osigurati letke i broure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. Informirati bolesnicu o preporuenim namirnicama. U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristei preporuene namirnice. Provjeriti usvojeno znanje. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporuenim namirnicama. Cilj je postignut.
Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je uestalost imbenika rizika u nas znatno vea negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD, ali podataka dobivenih sustavnim epidemiolokim istraivanjima, zapravo, nema [3]. Vanost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledita je velika jer su one vodei uzrok smrtnosti, imaju visoku stopu incidencije, ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca, dovode do promjena u odnosima i vezama, funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. Vie od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima; otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. Percepcija ena o njihovim imbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. Uobiajeno je miljenje puanstva kako su koronarne bolesti primarno problem mukaraca. Te zablude mogu ene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. Nakon to je otkrivena bolest, bolesnica se nala u novoj i nepoznatoj situaciji. Morala se prilagoditi novom nainu ivota, redovitoj primjeni lijekova, ogranienjima... Uz pomo medicinske sestre prepoznala je imbenike rizika. Medicinska sestra ju je upozorila na nunost promjene loih ivotnih navika, to je bolesnica i prihvatila.
Zakljuak
Na temelju prouene literature i obrade sluaja bolesnice oboljele od angine pektoris zakljuujemo sljedee: Najei problemi iz podruja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol, strah, nedostatak znanja o mjerama samopomoi, neupuenost u pravilnu prehranu. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. Letci, broure i informiranje bolesnice o preporuenim namirnicama imali su vanu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. Poeljno je ukljuivanje bolesnice u rad samozatitnih skupina. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije, shvatila je vanost doziranja aktivnosti, te pri pojavi bolova moe primijeniti nauene mjere samopomoi. Rano prepoznavanje imbenika rizika potrebno je kako bi se to prije utjecalo na promjenu loih ivotnih navika. LITERATURA
[1] [2] Vrhovac B i sur. Interna medicina. 3. izd. Zagreb: Naklada Ljevak; 2003. Hrabak erjavi V, Kralj V. Kardiovaskularne bolesti. 4. 05. 2004. Dostupno na adresi: http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12577 Datum pristupa: 01. 10. 2010. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti skraeni tekst. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz.hr/nzl/12/program.htm Datum pristupa: 25. 06. 2009. Mojsovi Z. Sestrinstvo u zajednici. Zagreb: Zdravstveno veleuilite; 2006. Hart PL. Womens Perceptions of Coronary Heart Disease. J Cardiovasc Nurs.2005; 20: 170-6.
Rasprava
Angina pektoris jedna je od najeih klinikih manifestacija ishemine bolesti srca. Posljedica je neravnotee izmeu opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. Kod bolesnice se oitovala kao bol iza prsne kosti. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se znaajno smanjila.
[3]
[4] [5]
55
Pneumotoraks definicija; simptomi; lijeenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

Vueti Borki1, Herco Nada1, Vueti Zekan Mirta2
1University 2University
SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Clinical Centre Sestre milosrdnice, 10000 Zagreb, Department of Thoracic Surgery, Vinogradska 29, Croatia Clinic Centre Zagreb, Jordanovac 104, 10000 Zagreb, Croatia
Saetak: Opisuje se definicija, simptomi, anatomija i fiziologija toraksa, te zid toraksa, medijastinum, plua, respiracija, drenaa prsita kao terapeutska metoda,
primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. Kljune rijei: pneumotoraks, drenaa, sestrinsko i kirurko lijeenje
Abstract: The authors described definition, symptoms, anatomy and physiology of thorax, toracic shield, mediastinum, lungs, respiratory movements, drainage of
thorax for therapeutic purposes, primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety. Key words: pneumothorax, drainage, nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane.
Definicija
Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedinim kolapsom plua (slika 1).
SIMPTOMI: Najei su simptomi bol u prsima i dispneja, i to najee bez veih fiziolokih poremeaja. Simptomi ukljuuju dispneju (skraenje udisaja-tablica 1), naglu otru bol koja se pojaava udisanjem i kaljanjem. Kod nekih bolesnika moe nastati cijanoza (plavetnilo usnica i koe), to upuuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu koliinu kisika [1-6]. esti su simptomi tahikardija (ubrzanje srane akcije), tahipneja (ubrzanje disanja, i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). Dijagnostiki su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke plua i srca [7-11].
TABLICA 1. Stupnjevi dispneje.

GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA
SLIKA 1. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plunog kolapsa.
1 2 3 4
minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube). Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka).
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vueti Borki, MD, PhD, Clinical University Centre Sestre milosrdnice, Zagreb 10000 Zagreb, Vinogradska 29 E-mail;borki.vucetic@zg.t-com.hr
onesposo- Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajua (oblaenje, tuiranje, kupanje).
56
Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane
Vanjski interkostalni miii poveavaju prsnu upljinu razvlaenjem rebara i podizanjem cijelog prsita, a unutarnji interkostalni miii smanjuju volumen prsne upljine [12-18].
Medijastinum
Unutranjost toraksa dijeli se na tri dijela. U dva su postranina dijela plua. Izmeu plua nalazi se medijastinum, u kojem su srce, velike kr vne ile, dijelovi dunika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. SLIKA 2. Karakteristine toke auskultacije plua.
Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora

Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsita uz naglasak na fiziologiju respiracije. Ovakav pristup omoguuje razumijevanje mogunosti nastanka neeljenih i tetnih posljedica te metode lijeenja neeljenih posljedica (slika 3). SLIKA 5. Dijelovi toraksa.
Plua
Plua se sastoje od zranih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. (Slika 6) [31-39].
SLIKA 3. Pleuralne upljine.
Zid toraksa
Zid toraksa ine miii i kosti. Kotane su strukture koje ine zid toraksa rebra, prsna kost i kraljeci. Najvaniji su miii zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni miii (slika 4).
SLIKA 6. Zrani putovi+alveole.
Plua su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblae prsnu upljinu, a naziva se parijetalna pleura. Izmeu dviju ovojnica serozna je tekuina (lubrikant), koja spreava trenje, tijekom disanja izmeu dviju ovojnica. Povrinski tlak izmeu dviju ovojnica sprjeava nastanak kolapsa plua. Prostor izmeu dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7).
SLIKA 4. Zid toraksa.
57
rakalni zid. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Tijekom inspirija vrijednost je oko 8 cm H2O; tijekom ekspirija oko 4 cm H2O.
Krvna opskrba
Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije, i to preko interkostalnih arterija, arterije mammarije interne i muskulofrenikih arterija. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne, dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. Krv koja treba biti oksigenirana stie u plua pulmonalnim arterijama. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz plua i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. [45-47].
SLIKA 7. Anatomija visceralne i parijetalne pleure.
Respiracija
Respiracija je pasivna aktivnost. Oit se stee i pritom pomie dolje; istodobno vanjski interkostalni miii pomiu zid toraksa gore. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se, povlaei visceralnu pleuru i plua. Poveava se volumen u prsnoj upljini, a istodobno se smanjuje tlak u pluima. Intrapulmonalni tlak niih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. (Slika 8A) [40-44].
SLIKA 9. Plua imaju dvostruku kr vnu opskrbu. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. Bronhalne arterije, jedna s desne i dvije sa lijeve strane, izlaze iz aorte. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova plua, ukljuujui i visceralnu pleuru. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. Limfne ile povrnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekuinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne vorove. Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne vorove. Limfna tekuina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih ila u interlobularni prostor. Anteriorni i posteriorni pulmonalni ivani pleksusi na vrhovima plua sastoje se od ivanih ogranaka vagusnog i simpatikog ivanog lanca. Parasimpatiki ivci (vagus) iner viraju glatke miie i lijezde u bronhalnom stablu. Spazmi bronhalne muskulature koji se dogaaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. Simpatiki ivci iner viraju kr vne ile i relaksiraju miije bronha. Aferentne ivane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. Nadraaj ivanih zavretaka mukoze bronha uzrokuje kaljanje.
SLIKA 8A. Inspirij. Kada se oit relaksira, relaksiraju se i interkostalni miii i torakalni se zid suava/smanjuje. Plua se uvlae, smanjuju se i zrak izlazi kroz dine putove-ekspirij. (Slika 8B). Plua nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka, koji se naziva rezidualnim volumenom.
SLIKA 8B. Ekspirij.
Visceralna pleura
U normalnim uvjetima unutar torakalne upljine uvijek je negativan tlak. Negativni tlak izmeu dviju vrste poplunice uvijek dri plua ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva plua, ulazi u fizure plua, i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima plua.
58
Parijetalna pleura
Parijetalna pleura vanjski je omota pleuralne upljine i priljubljena je za zid toraksa. Takoer prianja i za perikard. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na etiri dijela, i to: kostalnu, medijastinalnu, dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice, rebra, interkostalne miie i torakalne kraljeke. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom, kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kraljeke. Na vrhovima plua prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. Na stranjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj, i to od jednjaka prema pluima. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru, a kaudalno slobodno zavrava. Dijafragmalna pleura prekriva gornju povrinu oita lateralno od medijastinuma. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vrea i predstavlja vrh pleure, ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure, kranijalno se nastavlja do kljune kosti i pr vog rebra, prelazi preko gornje torakalne aperture i zavrava u vratu. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh plua. (Slika 9) [48-55].
Inervacija
Visceralna pleura nema somatske iner vacije. Parijetalna pleura bogata je somatskom, simpatikom i parasimpatikom iner vacijom. Interkostalni ivci iner viraju kostalnu pleuru, dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme.
Drenaa prsita kao terapeutska metoda lijeenja

Indikacije za drenau prsita stanja su poremeaja negativnog tlaka u prsnoj upljini, te kolapsa plua. Svrha je drenae prsita uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja. Poloaj torakalnog drena, a poslije njegova postavljanja, mora se verificirati RTG dijagnostikom. Najbolje je anatomsko mjesto za uvoenje torakalnog drena IV. ili V. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). Drenaa medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12).
Granice pleure
Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura, kaudalno dijafragmalna pleura. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stranje strane prsne kosti, lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije, na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stranje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti, a s lijeve strane sa stranje strane etvrte rebrane hrskavice. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. (Slika 10) [56-59].
SLIKA 11. Drenaa pleuralne

upljine.
SLIKA 12. Drenaa medijastinalne

upljine.
Povijesni tijek
Hipokrat (od 460. do 370. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenau toraksa. Herman Boerhaave (1668.-1738.) u 18. stoljeu pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje, u mrtvaca, tenzijski pneumotoraks. Ren-Thophile-Hyacinthe Laennec (1781. 1826.), francuski lijenik, izumitelj stetoskopa, 1819. godine opisuje klinike znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. Gothard Bulau 1891.godine opisuje sifon drenau kod empijema pleure.
SLIKA 10. Dijelovi i granice pleure [1. aksilarna granica; 2. parasternalna granica; 3. interkostalna granica; 4. frenika granica; 5. cer vikalna pleura; 6. kostalna pleura; 7. visceralna pleura; 8. dijafragmalna hernija; 9. medijastinalna pleura]. Anatomske su granice pleure sprijeda VI.-VII. rebro, lateralno VIII.IX. rebro, straga XI.-XII. rebro.
59
Hans Kjrgaard 1932. godine povezuje rupturu bule u apeksu plua u mladih zdravih mukaraca i pojavu pneumotoraksa.
Vrste pneumotoraksa
Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. spontani 2. postraumatski 3. jatrogeni
homocistinuria i torakalna endometrioza [67,68]. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne ljezdane stanice nalaze izvan uterusa. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri, plunom parenhimu i zranim putovima (slika 14).
Primarni spontani pneumotoraks;

Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji pluna bolest. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plunu bolest, a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehuria (slika 13) [60-65].
SLIKA 14. Intraoperacijski izgled plune endometrioze.
Dijagnostika spontanog pneumotoraksa

dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma, perkutornog i auskultatornog nalaza, nalaza radioloke dijagnostika tj. snimkama plua i srca i raunalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima, perkutorno je prisutan hipersonorni pluni zvuk, auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. Primjer patolokog EKG-a prikazan je na slici (slika 15).
SLIKA 13. (a) RTG-snimka plua pokazuje obostrani kolaps plua. (b) Raunalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehuria na vrhu lijevog plua.(c) Obostrani minimalni kolaps plua.(d) Raunalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehuria na pluima. SLIKA 15. patoloki EKG kod lijevostranog pneumotoraksa - desna osovina, smanjen R val i inverzija T vala; kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda.
Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u ena nego u mukaraca, i to u rasponu od 1,2 na 100.000 ljudi do 15,4 na 100.000 ljudi [66]. Do danas su uzroci razliitosti u incidenciji nepoznati. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks, incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%, uz napomenu kako veina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. imbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas, muki spol, smanjena tjelesna teina, nemogunost prestanka puenja, pozitivna obiteljska anamneza, Mar fan-ov sindrom,
Terapija
Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne upljine, preporuuje se ekspektativni stav. Naime, resorpcija zraka tee brzinom od 50-70 ml/24 sata te se oekuje spontano zalijeenje.
60
U sluajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuu resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom rotanda. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsite na 24 do 72 sata. Ako ekspandiranost plua ne zadovoljava, postavlja se aktivna drenaa prita water-flow.
Sekundarni spontani pneumotoraks

Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti plua [69,70]. Ranih 30-ih godina 20. stoljea tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. Danas su najei uzroci nastanka pneumotoraksa kronina opstruktivna pluna bolest, ankilozantni spondilitis, astma, histiocitoza X, idiopatska pluna fibroza, limfangioleomiomatoza, karcinom plua, Mar fan-ov sindrom, metastatski sarkom, nekrotizirajua pneumonija, reumatoidni artritis, sarkoidoza, infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76].
Kirurko lijeenje
Indikacije za kirurko lijeenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks, neekspandirano plue, bilateralni, tenzijski i recidivni pneumotoraks.
Postupci kirurkog lijeenja

VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsite (slika 16).
Osnovne postavke lijeenja

U poetnoj fazi bolesti lijeenje je ekspektativno. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenae prita. Kirurko lijeenje treba poeti to prije (VATS). Uvijek je potrebno uiniti obliteraciju pleuralnog prostora.
Indikacije za hitnu drenau toraksa

Hematotoraks, empijem, pleuralni izljev.
Hematotoraks
Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsitu u prostoru izmeu zida prsita i plua (slika 18).
SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery).
Wedge resekcija bule i dijela apeksa

Kod lokalizacije patolokog supstrata u apeksu donjeg plunog lobusa ili u stranjem segmentu donjeg lobusa, preporuljiva je incizija u tzv. sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ogranien s miiem pectoralis major, anteriorno s miiem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz etvrti interkostalni prostor). Kod lokalizacije patolokog supstrata u srednjem lobusu, linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa, preporuljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. Kod lokalizacije patolokog supstrata u apeksu plua preporuljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stranjoj aksilarnoj liniji. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom, mehanikom ili termikom abrazijom - to dovodi do spajanja pleure i fiksacijom plua za endotorakalnu fasciju (slika 17).
SLIKA 18. RTG snimka - hematotoraks.
Empijem
Svaka vrsta pneumonije (bakterijska, virusna, atipina) moe biti zdruena s parapneumonikim pleuralnim izljevom. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% sluajeva, a u 30% sluajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces, ruptura jednjaka, medijastinitis, osteomijelitis, perikarditis, holagnitis i divertikulitis (slika 19).
Pleuralni izljev
SLIKA 17. Wedge resekcija. Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekuine izmeu dviju ovojnica, tj. visceralne i parietalne pleure (slika 20).
61
SLIKA 19. RTG snimak -empijem.
SLIKA 20. RTGsnimka - pleuralni izljev.
Hilotoraks
Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekuine iz velikih limfnih ila. Najei su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurkim zahvatom (slika 21).
Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu, RTGsnimkama, CTsnimkama, ultrazvunim snimkama. Potrebno je utvrditi tonu lokalizaciju, i vrstu izljeva. Postupak uvoenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena, upozoriti bolesnika na mogue neugodne simptome reekspanzije plua (bol u ramenima i prsima, kaalj, bradikardija i sinkopa). Potrebno je odrediti vrstu anestezije, a kada je bolesnik nemiran, sedirati ga. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. Idealno je mjesto I. ili V. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog miia. Injicira se lokalna anestezija na predvienom mjestu incizije od oko 2-3 cm. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlai se torakalni dren ili tupom disekcijom ili otro s troakarom. Priprema se U-av, koji se stavlja oko drena radi spreavanja izlaska zraka ili tekuine nakon vaenja torakalnog drena. Postavlja se av za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. Indikacije za vaenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekuine u cijevi kojom tekuina izlazi iz toraksa do mjerne vreice, kada dnevna koliina tekuine koja izlazi iz prsita iznosi manje od 100 ml, kada prestane izlaziti zrak, poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsita. Kod ovog postupka pr vo je potrebno sprijeiti komunikaciju negativnog tlaka i prsita (postavljanje klema na dren). Poslije vaenja torakalnog drena treba uiniti kontrolnu RTG snimku plua. Komplikacije torakodrenae: pogreno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida, dren je u neodgovarajuem pleuralnom prostoru, ozljeda intratorakalnih struktura (srce, velike kr vne ile), torakalni dren u abdominalnoj upljini, kono kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija, ozljeda vene cave superior ili inferior. Rijetke komplikacije torakodrenae: Hornerov sindrom, paraliza dijafragme, nekrotizirajui fascitis i hilotoraks. Na temelju navedenoga za uspjean oporavak bolesnika poslije provoenja aktivnih mjera lijeenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan lijeenja (tablica 3). Bez sestrinskog plana zdravstvene njege, sve navedene aktivne mjere lijeenja u cijelosti su neuinkovite [77-86].
Zakljuak
SLIKA 21] RTG snimka - hilotoraks. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest, no s mogunou nastanka veih komplikacija. Treba je smatrati jednom od tekih respiracijskih bolesti. Uvijek je nuno provjeriti i potvrditi dijagnozu, promptno reagirati, postavljati torakalnu drenau paljivo i ispravno njegovati bolesnika. Radi poboljanja sigurnosnih mjera lijeenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne injenice o bolestima te sve navedene teoretske struno-znanstvene postavke zdruiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od moguih neeljenih posljedica te istodobno podie stupanj svrsishodnosti navedenih mjera lijeenja.
Napomene - sigurnost na radnome mjestu

Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije, gigantske bule, poremeaji koagulacije, ruptura dijafragme. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni, debljine izmeu 6 do 40 Frencha. Drenovi moraju biti vrsti, ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i konu reakciju. Nadalje, ne smiju biti skupi.
62
TABLICA 3. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsita.

Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoroni ciljevi/rezultati: U bolesnika odravati normalnu acidobaznu ravnoteu (ABGs). Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno odravati u budnom stanju. Bolesnik mora imati normalnu dubinu, frek venciju i uzorak respiracije. Postupci
Ut vrivanje respiracije: kvaliteta, uestalost, uzorak, dubina i udusaja/ izdisaja. Ut vrivanje simptoma koji ugroavaju ivot. (respiratorni arest, nestabilni toraks, ot vorena rana prsita). Askultacija plua. Pronalaenje proirenja vena vrata ili devijacije dunika. Procjena znakova hipok semije. Monitoriranje vitalnih znakova.
Dugoroni cilj U bolesnika odrati optimalnu izmjenu plinova
Obrazloenje
Brzo, plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utjeu na stupanj CO2.. Prekomjerno irenje nosnica, dispneja, uporaba pomone dine muskulature, tahipneja i/ili apnejaznakovi su tekog stupnja poremeaja disanja i zahtijevaju hitno lijeenje. Odsutnost ventilacije, asimetrini pluni zvukovi, dispneja uz uporabu pomone muskulature za disanje, tupi zvukovi pri perkusiji prsita i nestabilnost zida prsita (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsita), sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera lijeenja.
Procjena
Kod bolesnika nema opasnih znakova. Acidobazni status pokazuje PaCO2 izmeu 35-45. Uestalost i dubina respiracija normalne su.
Bolesnik spontano die, nema dispneje, upotrebljava pomonu respiratornu muskulaturu, perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajui i nema abnormalnosti prsnog zida.
Odsutnost plunih zvukova. Proirenje vena vrata i/ili Pluni zvukovi kod bolesnika isti su nad svim devijacija dunika mogu pogorati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). hemotorak sa. Tahikardija, nemir, glavobolja, letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka, ubrzanje sranog ritma, ubrzanje disanja. Ako se stanje pogorava, kr vni tlak postupno pada, srani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. Nemir je rani znak hipok sije. Dezorijentiranost se stalno pogorava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. Poveanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremeaja. U uporabi je pulsna ok simetrija za biljeenje promjena u ok sigenaciji. Saturacija kisika mora se odravati veom od 90%. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. Cijanozu je potrebno odmah lijeiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. Bolesnik je normotenzivan, srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti, a disanje od 10 do 20 puta u minuti. Bolesnik je budan, upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 100. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 100%. Kod bolesnika nema cijanoze.
Procjena promjena u stanju svijesti i ponaanju. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti prikljuen na kontinuirani pulsni ok simetar. Ut vrivanje boje koe, posebice nalaenje i biljeenje cijanoze.
Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je lijeenja svih trau- Bolesnik dobiva/prima 100% kisika.Vrijednost iz vora kisika. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. provoenje 100%-tnog O2. nezadovoljavajuom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. Priprema bolesnika za intubaciju. Lijeenje osnovnih bolesti odgovarajuim postupcima. Potrebna je intubacija i mehanika ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajue ok sigenacije prije nego to nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. Lijeenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremeaj respiratorne funkcije. Postavljenje airway tubusa i odravanje njege istoga bez komplikacija. Poetak uporabe specifinih mjera lijeenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti.
Kada postoji prijelom rebara, potrebno je: 1. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsitu upuuje na postojanje nestabilnog torak sa. Nestabilni prsita. toraks komplikacija je koja ugroava ivot, te je potrebna uporaba mehanike ventilacije. 2. Osigurati uinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljanje iskaljavanja i uklanjanje bolova. dubokog disanja. 3. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plunih zvukova uz postojanje disanja. nestabilnog torak sa upuuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa.
Nema paradok salnih pokreta prsita. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Zvukovi disanja bilateralno ujni su u svim lobusima.
63
U sluaju verificiranog RTG snimak plua verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira plua. uiniti RTG prsita priprema za uvoenje torakalnog drena Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omoguuje izlazak pneumotorak sa, potrebno zraka te posljedino smanjenje intratorakalnog tlaka, ime je postaviti gazu koja je se sprjeava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese, obvezno je postaviti torakalnu drenau. (privremeno lijeenje). Postaviti bolesnika u poloaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). Pomaganje bolesniku kod kaljanja i uenja tehnika disanja (duboki udisaj, (poloaj, poticajna spirometrija, este promjene poloaja). Kada je potrebno, sukcija bolesnikovih dinih putova. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. Odreivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi spreavanja zamora. Ovakav poloaj omoguava bolju ek spanzivnost plua i izmjenu plinova.
Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Nema emfizema. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. Nema pogoranja kardiopulmonalne dekompenzacije.
Frek vencija, uzorak i dubina disanja zadovoljavajue su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva. Bolesniku se omoguuje kaljanje i duboko disanje.
Poboljavanje irenja alveola i prevencija kolapsa alveola. Poboljanje u smanjenju boli, dubokog disanja i pokuaja iskaljavanja.
Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljava se izmjena plinova. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije.
Sukcijom se uklanja uti sekret iz dinih putova. Pluni su zvukovi isti poslije sukcije. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije.
Jednostavne ak tivnosti (npr. kupanje), mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu poveanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor. za vrijeme ak tivnosti. U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%.
LITERATURA
1] Baumann MH., Strange C., Heffner JE, Light R, Kirby TJ, Klein J, Luketich JD, Panacek EA, Sahn SA. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. Delphi Consensus Statement. Chest. 2001; 119: 590 - 602. 2] Baumann MH, Strange C, Heffner JE, Light R, Kirby TJ, Klein J, Luketich JD, Panacek EA, Sahn SA. AACP Pneumothorax Consensus Group. Management of spontaneous pneumothorax. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Chest. 2001;119:590602. 3] Hatz R. A, Kaps M. F., Meimarakis G, Loehe F, Mller C, Frst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. Ann. Thorac. Surg. 2000; 70: 253 - 257. 4] Baumann MH, Strange C. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. 1997; 112: 789 - 804. 5] Chan P, Clarke P, Daniel FJ, Knight SR, Seevanayagam S. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Ann Thorac Surg. 2001;71:452454. 6] Gupta D, Hansell A, Nichols T. Epidemiology of pneumothorax in England. Thorax 2000;55:66671. 7] Donahue DM, Wright CD, Viale G. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Chest 1993;104:17679. 8] Lesur O, Delorme N, Frogamet JM. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax. Chest 1990;98:3417. 9] OHara VS. Spontaneous pneumothorax. Milit Med 1978;143:325. 10] Jansveld CA, Dijkman JH. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. BMJ 1975;4:55960. 11] Bense L, Eklund G, Odont D. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Chest 1987;92:100912. 12] Schramel FM, Meyer CJ, Postmus PE. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Eur Respir J 1995;8:397s. 13] Withers JN, Fishback M.E, Kiehl PV. Spontaneous pneumothorax. Am J Surg 1964;108:7726. 14] Sadikot RT, Greene T, Meadows K. Recurrence of primary pneumothorax. Thorax 1997;52:8059. 15] West JB. Distribution of mechanical stress in the lung, a possible factor in localisation of pulmonary disease. Lancet 1971;i:83941. 16] Smit HJM, Chatrou M, Postmus PE. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. Respir Med 1998;92:11326. 17] Lippert HL, Lund O, Blegrad S. Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. Eur Respir J 1991;4:32431. 18] Videm V, Pillgram-Larsen J, Ellingsen . Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications,treatment and recurrences. Eur J Respir Dis 1987;71:36571. 19] Miller AC, Harvey JE. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. BMJ. 1993;307:1146. 20] Soulsby T. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998;15:31721. 21] Selby CD, Sudlow MF. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. Scot Med J 1994;39:756. 22] Yeoh JH, Ansari S, Campbell IA. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey. Postgrad Med J 2000;76:4969. 23] Grimshaw JM, Russell IT. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. Lancet 1993;342:131721.
64
24] Bero LA, Grilli R, Grimshaw JM, et al. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. BMJ 1998;317:4658. 25] Grilli R, Lomas J. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. Med Care 1994;32:20213. 26] Woolf SH, Grol R, Hutchinson A. Potential benefits, limitations and harms of clinical guidelines. BMJ 1999;318:52730. 27] Agency for Health Care Policy and Research. Acute pain management, operative or medical procedures and trauma. Clinical practice guidelines. Publication no. 92-0032. Rockville, Maryland, USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications, 1992. 28] Petrie GJ, Barnwell E, Grimshaw J, on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. Edinburgh: Royal College of Physicians, 1995. 29] Vail WJ, Alway AE, England NJ. Spontaneous pneumothorax. Dis Chest 1963;38:5125. 30] Serementis MG. The management of spontaneous pneumothorax. Chest 1970;57:658. 31] Wait MA, Estrera A. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax. Am J Surg 1992;164:52831. 32] Tanaka F, Itoh M, Esaki H. Secondary spontaneous pneumothorax. Ann Thorac Surg 1993;55:3726. 33] Pavlin DJ, Cheney FW Jr. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung. J Appl Physiol 1979;46:315. 34] Miller WC, Toon R, Palat H. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. Am Rev Respir Dis 1973;108:6646. 35] Norris RM, Jones JG, Bishop JM. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. Thorax 1968;23:42733. 36] Light RW, OHara VS, Moritz TE. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. JAMA 1990;264:222430. 37] Schramel FM, Wagenaar M, Sutedja TA. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. Ned Tijdschr Geneesk 1995;139:1313. 38] Schramel FM, Golding RP, Haakman CD. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. Eur Resp J 1996;9:4069. 39] Glazer H, Anderson DJ, Wilson BS. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. Radiology 1989;173:70711. 40] Carr JJ, Reed JC, Choplin RH. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients. Radiololgy 1992;183:1939. 41] Bourgouin P, Cousineau G, Lemire P. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease. J Can Ass Radiol 1985;36:3412. 42] Collins CD, Lopez A, Mathie A. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT. AJR 1995;165:1127 30. Audit points 43] Engdahl O, Toft T, Boe J. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. Chest 1993;103:269. 44] Philips GD, Trotman-Dickenson B, Hodson ME. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease. Chest 1997;112:2758. 45] Jordan KG, Kwong JS, Flint J. Surgically treated pneumothorax. Radiologic and pathologic findings. Chest 1997;111:2805. 46] Stradling P, Poole G. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Thorax 1966;21:1459. 47] Flint K, Al-Hillawi AH, Johnson NM. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Lancet 1984;ii: 6878. 48] ORourke JP, Yee ES. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Chest 1989;96:13026. 49] Northfield TC. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. BMJ 1971;4:868. 50] Kirchen LT Jr, Swartzel RL. Spontaneous pneumothorax and its treatment. JAMA 1954;155:249. 51] Archer GJ, Hamilton AAD, Upadhyag R. Results of simple aspiration of pneumothoraces. Br J Dis Chest 1985;79:17782. 52] Ng AWK, Chan KW, Lee SK. Simple aspiration of pneumothorax. Singapore Med J 1994;35:502. 53] Noppen M, Alexander P, Driesen P. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. Am J Respir Crit Care Med 2002;165:12404. 54] Spencer-Jones J. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax. Thorax 1985;40:667.
55] Andrivert P, Djedaim K, Teboul J-L. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. Chest 1995;108:33540. 56] Harvey J, Prescott RJ. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. BMJ 1994;309:13389. [57] Vallee P, Sullivan M, Richardson H. Sequential treatment of a simple pneumothorax. Ann Emerg Med 1988;17:93647. [58] Delius RE, Obeid FN, Horst HM. Catheter aspiration for simple pneumothorax. Arch Surg 1989;124:8336. [59] Laub M, Milman N, Mller D. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. Thorax 1990;45:7489. [60] Playfair EE. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. BMJ 1875;1:4550. [61] Graham EA, Bell RD. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema. Am J Med Sci 1918;156:83943. [62] Kenyon JH. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Ann Surg 1916;64:7289. [63] Symbas PN. Chest drainage tubes. Surg Clin North Am 1989;69:416. [64] Harriss DR, Graham TR. Management of intercostal drains. Br J Hosp Med 1991;45:3836. [65] Baumann MH, Strange C, Heffner JE. Management of spontaneous pneumothorax. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Chest 2001;119:590602. [66] Seaton D, Yoganathan K, Coady T. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. BMJ 1991;302:2625. 67] Engdahl O, Boe J, Sandstedt S. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. A randomised double blind trial. Acta Anaesthesiol Scand 1993;37:14953. [68] Sherman S, Ravikrishnan KP, Patel A. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. Chest 1993;3:5336. [69] Curtin JJ, Goodman LR, Quebbeman EJ. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. AJR 1994;163:133942. [70] Holden MP, ed. Management of intercostal drainage tubes. In: Practice of cardiothoracic surgery. Bristol: John Wright, 1982: 3. [71] Daly RC, Mucha P, Pairolero PC. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma. Ann Emerg Med 1985;14:86570. [72] Iberti TJ, Stern PM. Chest tube thoracostomy. Crit Care Clin 1992;14:87995. [73] Miller KS, Sahn FA. Chest tubes: indications, technique, management and complications. Chest 1987;91:25864. [74] Chan L, Reilly KM, Henderson C. Complication rates of tube thoracostomy. Am J Emerg Med 1997;15:36870. [75] Baldt MM, Bankier AA, Germann PS. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT. Radiology 1995;195:53943. [76] Brunner RG, Vinsant GO, Alexander RH. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. J Trauma 1990;30:114853. [77] Nichols RI, Smith JW, Muzik AC. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. Chest 1994;106:14938. [78] Maunder RJ, Pierson DJ, Hudson LD. Subcutaneous and mediastinal emphysema. Pathophysiology, diagnosis and management. Arch Intern Med 1984;144:144753. [79] Conetta R, Barman AA, Lakovou C. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema. Chest 1993;104:97880. [80] So SY, Yu DY. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction, early or late removal? Thorax 1982;37:468. [81] Bevelaqua FA, Aranda C. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration. Chest 1982;81:6935. [III] [82] Conces Jr DJ, Tarrer RD, Cory Gray W. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. Chest 1988;94:557. [83] Minami H, Saka H, Senda K, et al. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. Am J Med Sci 1992;304:3457. [84] Tattersall DJ, Traill ZC, Gleeson FV. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000;55:41521. [85] Sharma TN, Agrihotri SP, Jain NK.. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988;30:325. [86] Mathur R, Cullen J, Kinnear WJM. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax. Respir Med 1995;89:12932.
65
Izvjee s VI simpozija-drutvo patronanih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses Croatian nurses association [CNA]
Jasna epi, Darinka Jurovi
PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR
Key words: symposia; report; patronage nurses
U organizaciji Drutva patronanih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. svibnja 2011 (Hotel Antunovi) godine odran esti simpozij DPS. Glavna tema simpozija bila je, i to: Prehrambene navike-ouvanje zdravlja [1]. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s podruja cijele Republike Hr vatske, a u radu simpozija uestvovale su i kolegice iz Republike Srbije. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja prua irok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe ouvanja i poboljanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga, i to neovisno u odnosu na starosnu dob, vrstu prebivalita tj. dali je prebivalite ruralno ili urbano, te u odnosu na njihov socijalni status. Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaenje metoda za poboljanje pruanja zdravstvenih usluga. Simpoziju su nazoili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima, uz rijei pohvale i podrke, iskazali pozdrave i elje za donoenjem zakljuaka koji e poboljati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedino poveati ugled sestrinske profesije. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli uee Jelica Stipaniev-Mustapi (predsjednica Hr vatskog Katolikog Drutva Medicinskih Sestara-HKDMS), Prof. dr. Josip Greguri (predstojnik UNICEF ovog ureda za Hr vatsku), Prof.dr. Slobodan Lang (predsjednik Lijenikog Drutva za javno zdravstvo), dr.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH- MZSSRH).
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna epi, predsjednica Drutva patronanih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel; 051 541 107 jasna.cepic@gmail.com
Otvarajui radni dio simpozija, predsjednica DPS-a Jasna epi nazonima je prenijela pozdrave i elje za uspjenim radom predsjednice HUMS-a ga. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazoiti simpoziju. Nadalje, predsjednica DPS-a, iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici, te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a, te kolegici Milki Rogi dobitnici nagrade za ivotno djelo u sestrinstvu. U tijeku rada simpozija kao predavai uestvovali su slijedei predavai sa navedenim temama, i to: Prim.mr.sc. Marija Hegedu-Jungvirt,pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do tree godine ivota na rast i razvoj te kasnije zdravlje); Doc.dr.sc. Milivoj Jovanevi,primarijus(O djeci koja nee jesti); Ljuba Vuji-isler,bacc.med.techn. (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predkolske dobi,kako i zato su nastali?); Ljiljana Vuemilovi,bacc. med.techn. (to se promijenilo u prehrani djece u djejim vrtiima nakon novih prehrambenih standarda); Biljana uti,ms;Vesna Petrovi,ms (Ishrana trudnica i ena u laktaciji); Mr.sc.Mihela Dujmovi,Doc.dr.sc.Greta Krei (Prehrambeni unos ena mjesec dana nakon poroda); Dragica Jurii,bacc.med.techn. (Patronana zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa); Angela Lovri,bacc. Med.techn. (Pomo kad je najpotrebnija); Maja Bender,bacc.med.techn. (Zdravstvena njega pretile djece); Vesna Petrovi,msdr.Leila Farka,Biljana orevi,ms,Marina Ignjati,vms (Najee greke u ishrani djece); Irena venda,magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najeih kroninih bolesti); Rozmari Tusi,bacc.med.techn.,Karlica Kruli,bacc.med.techn. (Prehrambene i ekoloke navike stanovnika Ravne Gore); Mara upani,dipl.med.techn. (Dokumentiranje-procijene i praenje prehrane); Nataa Negran,dr.vet.med. (Osnovni
66
Izvjee s VI simpozija-drutvo patronanih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses
ekoloki problemi); Vesna Petrovi, ms Biljana uti, msBiljana orevi, ms (Istraivaka djelatnost medicinskih sestara,korak ka unapreenju zdravstvene njege). Poslije odranih izlaganja te provedenih rasprava, program simpozija nastavljen je odravanjem godinje skuptine DPS. Program godinje skuptine sadravao je izvjee o aktivnostima drutva za prijanje godine, financijskim izvjeem DPS-a, te planovi ma i zadacima za slijedee jednogodinje razdoblje. Simpozij je zakljuen donoenjem zakljuaka:
Zakljuci vi simpozija drutva patronanih sestara [DPS]

Informatizacija patronane djelatnosti - vanost elektronike povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspjenije suradnje i podizanje kvalitete pruenih usluga korisnicima; Sestrinska dokumentacija osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti; Potivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja; Omoguiti za sve iste uvjete rada radni prostor i opremu.
LITERATURA
1] VI Simpozij patronanih sestara, program kongresa, 2011, Zagreb, str. 1-4.
67
Proslava 50. obljetnice mature uenica medicinske kole Split sestrinstvo za cijeli ivot Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split nursing for life
Rajka Rei
Velebitska 29, Split, Croatia
Prije punih pedeset godina zavrile su kolovanje u splitskoj Medicinskoj koli i to kao posljednja generacija koja se kolovala tako da je najprije zavrila dvije godine gimnazije, a potom tri godine Medicinske kole. kolovanje je 1958. godine zapoelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti poloilo njih 25. Nakon pola stoljea, 10. lipnja 2011. godine ponovo su se okupile u svojoj kolskoj zgradi. Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana ukui, Nevenka Dedi-Dalbelo, Zlata Grgi-Medvid, Ivanka Jakus-Miji, Tatjana Letica-Milat, Rajka Medi-Rei, Daa Runji-Popovi, Zlata Vuleti-Vranje, Maristela Vukovi-Karabati i profesorica Ecija Armanda. Za prozivku ponovo okupljenih maturantica pobrinula se Ravnateljica, prof. ga. Mirjana Kurtovi, koja nam se obratila s nekoliko toplih rijei, a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika, ga Desa Poli s kojima su se prisjetile dana kolovanja, djevojakih nestaluka iz Splita, kakav je bio u njihovo doba. U zavrnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupovi, Jela Bjedov, Stanka Gavri, Marija Gojsali-Vitica, Dinka Kutra-Boban, Zorica Lovri, Desa Mren-Repe, Stanija Mrvi, Ksenija Popovi-Petrovi, Teodozija peracCikoti, Angelina Vukovi-onev, Marija ivkovi, Mirjana Armanda-Bila i preminula Nevenka Masinovi-Dimi. Nakon kolovanja, tijekom kojeg su ivjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti, ivotni putovi odveli su ih na razliite strane: Alir, Libija, vicarska, Francuska, SAD, Srbija, Zagreb, Pula, Sinj, Metkovi, Knin.
Sve su ostale u struci, veina njih zavrila je viu medicinsku kolu, jedna je ininjer rendgenologije, a druga okulistica. Nakon okupljanja u Medicinskoj koli, ilo se u obilazak gradilita na lokaciji nae stare kole. Poslije obilaska gradilita nastavilo se druenje i akula uz veeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. Iz ivotopisa autora: Gospoa Rajka Rei u staroj je bolnici (Split) poela raditi 1961. godine, nakon zavrene srednje medicinske kole (kasnije je zavrila i viu kolu) (Slika 1.).
SLIKA 1. Gospoa Rajka Rei. Na odjelu za pedijatriju poela je raditi 1964. godine odakle je, s poloaja glavne sestre u Djejoj ambulanti, otila u mirovinu. Tijekom 43 godine radnog staa, struno se usavravala na brojnim domaim i inozemnim kongresima. Danas je aktivna u nevladinom sektoru - volontira u Izvrnom odboru Udruge leukemije i limfoma, te u Udruzi roditelja djece oboljele i lijeene od malignih bolesti Sanus. Ima brojne hobije - planinarenje (popela se na vrh Triglava), putovanja po svijetu, ples, zabave i aerobik.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Rei Velebitska 29, Split 021/533-588; 091 5724977
68
Izvjee Onkoloko-hematoloko drutvo Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

European Cancer Organisation European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23.-27. 09.2011.]
Report Society of hemathology-oncology Croatian nurses association [CNA]

European Cancer Organisation- European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] - [Stockholm 23.-27. 09.2011.]
Branka Svetec1, Marica Mianuk2

1 Kliniki
Bolniki Centar Sestre milosrdnice, Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu, Zagreb, Vinogradska 29 University Centre Sestre milosrdnice, Clinic for Oncology and Nuclear medicine, Zagreb, Vinogradska 29 2kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb, Bolnika cesta 32
1 Clinical
Received November 6 2011; Available online December 15 2011
Accepted December 01 2011;
Saetak: Zavren je Europski multidisciplinarni onkoloki kongres. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajui su. Autori izvjeuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. Opisuju se najvaniji statistiki podaci o Kongresu: web-stranice, kongresne novine, statistika. Kljune rijei: kongres, statistika; onkologija.
Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. We represent an overview of number of congress participants and where they came
from. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website, statistics and social media. Key words: congress, statistics; oncology. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress
Na ovogodinjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23. do 29. rujna 2011. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u ukljuivanju bolesnika s malignim bolestima u klinika istraivanja lijekova. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina, kada je Rose Kushner, pr va bolesnica kojoj je izlijeen karcinom dojke, pr vi put opisala ukljuivanje bolesnika s karcinomom u klinika istraivanja. Zakljuak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinika istrai-
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel; 385-1-3787-212; Fax; 385-1-3862-292. E-mail; brankasvetec1@gmail.com
vanja, ali da se smjernice za ukljuivanje katkad tumae na razliite naine te da je potrebna dosljednost njihovu tumaenju. Sudionici rasprave o problematici ukljuivanja bolesnika u klinika istraivanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika, jasnije kriterije za probir bolesnika, jednostavnije opisivanje metoda i oekivanih rezultata istraivanja. To bi poboljalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraivanja. Roger Wilson, ovjek s najveim iskustvom u provoenju klinikih istraivanja, istaknuo je da su sadraji dananjih klinikih istraivanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima ukljuenima u provedbu nerazumljivi. Upravo je zato predloen termin mis-match za sluajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu ukljuivanja u istraivanje te ne moe odrediti stupanj korisnosti osobnog ukljuivanja. Ovaj zakljuak naiao je na odobravanje svih sudionika kongresa. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za ukljuivanje u klinika istraivanja. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz klinikih istraivanja koja je osobno proveo. Istaknuo je
Izvjee Onkoloko-hematoloko drutvo/Report Society of hemathology-oncology
69
da je najvaniji imbenik za ukljuivanje u istraivanje stupanj bolesnikova obrazovanja, posebice kada se provode bioloke studije. Vana rasprava provedena je o utjecaju drutvenih mrea i informatike tehnologije na popularnost klinikih istraivanja. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraivanja tijekom kojega su se bolesnici ukljueni u klinika istraivanja koristili drutvenim mreama radi komunikacije. Meutim, to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraivanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni imbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] irenja trita na kojima se provode klinika istraivanja. Naime, zakonodavstva u pojedinim dravama razliita su, pa je razliit i postupak odobravanja, kao i mogunost objavljivanja rezultata provedenih klinikih istraivanja. Zato se rezultati klinikih istraivanja u bazi podataka ClinicalTrials.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. Bolja obavijetenost o rezultatima, kao i o potrebi provoenja novih klinikih istraivanja temelj je napretka klinikih istraivanja u koja su ukljueni bolesnici s malignim bolestima. Tijekom kongresa verificirane su 34.000 posjeta kongresnoj web-stranici. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1). Tijekom kongresa, na sjednici predsjednitva EONS-a, odran je reizbor predsjednitva u ijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Mianuk. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale etiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske, i to: D. Poslek, S. Martinkovi, B. Svetec i M. Mianuk.
TABLICA 1. Statistika European Multidisciplinary Cancer Congress 2011. Sudionici i demografija.

SUDIONICI Delegati Poz vani predavai Izlagai Izdavake kue Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemaka Francuska Italija vicarska Kina vedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12.768 694 1.683 363 423 15.931 116 1.144 1.065 1.043 1.037 717 676 602 587 532 464
U program Kongresa uvrteno je vie od 500 poster-prezentacija i 28 strunih predavanja medicinskih sestara.
LITERATURA
1] www.cancernurse.eu; preuzeto 04.11.2011.
70
13. struni skup drutva kirurkih sestara Hrvatske Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia Croatian nurses association [CNA]
Ruica Milkovi
Opa bolnica Dr. Josip Benevi Slavonski Brod
Received November 10 2011;
Accepted December 01 2011
Key words: Professional conference; surgery; nurse; statistics;
Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. do 30. rujna 2011. godine odran 13. struni skup Drutva kirurkih sestara Hr vatske. Na sveanom otvorenju sudionike strunog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara, Renata Golubi (bacc.med.techn.) predsjednica Drutva kirurkih sestara Hr vatske, Ruica Milkovi (bacc.med.techn.) i predstavnici grada Opatije. U ime domaina i organizatora rijei dobrodolice sa eljama za uspjean rad Skupa uputili su pomonica ravnatelja za sestrinstvo Klinikog bolnikog centra Rijeka Branka Lui (dipl.med. techn.), predstojnik Klinike za kirurgiju Klinikog bolnikog centra Rijeka Tedi Cicvari (doc.dr.sc.), glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc.med.techn.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Bareti (bacc.med.techn.). Struni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline, i to: 1. Zbrinjavanje akutne i kronine kirurke rane 2. Infekcije kirurkih rana istraivanja 3. Slobodne teme. Cilj skupa bio je okupljanje kirurkih sestara radi promoviranja struke, razmjene znanja i iskustva o novim metodama lijeenja, postupcima i dostignuima kirurkog zbrinjavanja rana.
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ruica Milkovi, bacc.med.tech. Opa bolnica Dr. Josip Benevi, Slavonski Brod Tel.;+385- 65 20 12 01, Fax.; +385-65 20 12 01 Mob.;+385-99-68 92 842 E-mail.; ruzica.milkovic@gmail.com
Strunom skupu nazoilo je 126 sudionika, a ukupno je predstavljeno 28 strunih radova, i to: Vesna ai, Aleksandra Vukeli, Gordana Koli, KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroninih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta; Adela Sabo, Ksenija Veselovac , KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P.T.A.); Ema Bazzara, Linda endak Bounovi, Vesna Ili, KBC Rijeka: Operacijsko lijeenje komplikacija povreda grudnog koa i uloga medicinske sestre; Vinja Pupovac, Nikolina Grubii, Marinka Vlah, KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurkog zahvata; Noris Bukuli, Danijela Medved, Branka Kurtovi, KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda; Mirela Kneevi, KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroninih rana; Danijela Prugoveki, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroninih rana - COLOPLAST; Mirjana Laki, KBC Rijeka: Usporedba trokova prevoja kronine rane klasinom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama; Ana Jaan, Eli uperina Mandi, Karmen Dragovi, KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasine holecistektomije; Slaana Kutlea, Vlastica Jurii, Sanja Jureti, KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasinu: Antonija Golek, Maja Carevi, KBC Osijek: Samopercepcija ena nakon mastektomije te psiholoki pristup rekonstrukciji dojke;
13. struni skup drutva kirurkih sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia
71
Ljiljana Levani, OB Varadin: Rane na tijelu i rane na dui Verica Aleri, Damira Reetar, KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehniara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek; Mirjana Laki, Vinja Karaula, KBC Rijeka: Naa iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlano cijeljenje rana; Vera Sran ivanovi, OB Varadin: Upotreba V.A.C. terapije u naoj ustanovi; Sanja Jureti, Maja oda, KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurke rane abdomena prikaz sluaja; Vinja Jamni, Karmen ehuli, Ivanica Hazulin, OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronine rane razliitim tehnikama zbrinjavanja prikaz sluaja; Boana Levojevi, Ruica Milkovi, OB Dr. Josip Benevi, Slavonski Brod: Infekcija kirurke rane sectio cesarae; Blaenka Pavli, Mirjana Koul, OB Karlovac: Primjena protokola u spreavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika; Katica Baji, Marija Valovi, KBC Rijeka: Infekcija rane istraivanje; Renata Habekovi, KBC Zagreb Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurkim ranama u svrhu spreavanja infekcije i podizanja kvalitete ivota pacijenta i zdravstvenih djelatnika Aquacel u kardijalnoj kirurgiji; Danijel Petrovi, Tatjana Kritofi, Hrvoje talekar, KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom lijeenih gama avlom; Klementina Benkovi, Smiljana Kolundi, KB Merkur,Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka; Nera Fumi, Marija Kali, Tedi Cicvari, KBC Rijeka: Zdravstvena njega i lijeenje dekubitusa kod traumatolokih bolesnika;
Mihael Tenera, Benjamin Novoselec, Igor Pintari, KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog lijeenja prijeloma 5. metakarpalne kosti ake; Mario Anii, Zvonko Crnac - OB Dr. Josip Benevi,Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom; Brigita epac, Tatjana Kritofi, Tedi Cicvari, KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatolokih bolesnika; Nevenka Pajtak, Marija Derek Kranjc, OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbunog zida; Nada Stri, Gordana Kukura, Lidija Vitas, KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na zavretku, a radi procjene uspjenosti i kvalitete skupa, sudionicima su podijeljeni anketni upitnici. Rezultati ankete posluili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa, verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadraja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o voenju skupa. Temeljem obraenih anketnih upitnika utvreno je da je zadovoljstvo sudionika veliko, to je znatan poticaj daljnjem radu Drutva. Nadalje, statistikom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji struni radovi. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na iduem strunom skupu DRUTVA KIRURKIH SESTARA HRVATSKE koji e se odrati u Osijeku., a glavne su teme 14. strunog skupa Drutva kirurkih sestara Hr vatske: 1. Kontrola i unaprjeenje zdravstvene njege na kirurkim odjelima; 2. Komunikacija u kirurkom timu; 3. Ostalo Izraavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa.
LITERATURA
1] www.hums.hr/novi/index: preuzeto 01.12.2011.
72
Izvjee-drutvo patronanih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

10 meunarodna konferencija patronanih sestara, Kyoto, Japan, lipanj 2527, 2011
Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA]

10th international family nursing conference, Kyoto, Japan, june 25-27, 2011
Helena Purgari
Voditeljica Sredinjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS]
Received 2 November 2011; Available online 15 December 2011
Accepted 5 December 2011;
Saetak: Zavrena je 10 Meunarodna konferencija patronanih sestara. Autor izvjetava o predavanjima koje su odrale predstavnice drutva patronanih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. Kljune rijei: kongres, patronane medicinske sestre; istraivanje.
Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. We describe the topics which were held by representatives of society of
visiting nurses-Croatian nurse association. Key words: congress, visiting nurses; research. Running head: 10th International family nursing conference
U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine odrana je trodnevna meunarodna konferencija patronanih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). Glavna tema konferencije zasnivala se na razjanjavanju uporabe najnovijih dostignua u patronanoj sestrinskoj praksi. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Patronano drutvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraivanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova:
Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgari Tel: + 385 1 6550 366, 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail; hpurgaric@hums.hr (H.Purgaric)
Zajedno s Vama u susret roditeljstvu. Svrha projekta je edukacija buduih roditelja. Ciljevi konferencije bili su poboljanje znanja o vanosti patronanih sestara u provoenju izvanbolnike sestrinske skrbi, prezentacija novih istraivanja, projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata. Patronano drutvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najvei broj aktivnosti provodi u podruju njege obitelji i na podruju provoenja sestrinskih istraivanja. Predsjednica strunog patronanog drutva HUMS-a, gospoa Jasna epi sudionicima konferencije predstavila je projekt provoenja teaja za budue roditelje koje organiziraju patronane sestre strunog drutva HUMS-a, uz suradnju specijalista ginekologije i porodnitva i fizioterapeuta. Rezultati kontinuiranog praenja trudnica i lanova obitelji, a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove, pokazuju kako postoji potreba za provoenjem bolje edukacije kojom se pomae buduim roditeljima u svrhe poboljanja zdravstvene zatite. Stoga je Patronano drutvo HUMS-a osmislilo teaj, u vanbolnikoj zdravstvenoj ustanovi, a koji provode patronane sestre sa suradnicima. Polaznike tea-
10th International family nursing conference/10 meunarodna konferencija patronanih sestara
73
ja upoznaje se s promjenama u trudnoi, umanjuje se strah i zablude od poroaja, potie se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje jo neroenog djeteta, te ih se informira kako smanjiti mogunost za nastanak neeljenih poremeaja. lanica Upravnog odbora HUMS-a, gospoa Nataa Mrakovi, predstavila je istraivanje o radu patronanih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo, bolesti srca i kr vnih ila vodei su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH]. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima moe znaajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk-
lanjanjem faktora rizika (puenje, hiperlipidemija, hipertenzija, dijabetes, pretilost). Stoga je patronano drutvo medicinskih sestara HUMS-a zapoelo istraivanje (najvei broj ikad uvrtenih ispitanika u RH), u svrhu odreivanja postotka faktora rizika u opoj populaciji, te znaajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. Navedena dva predavanja poluila su znaajan interes sudionika konferencije. Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u zavrne rezultate, a po zavretku istraivanja. Upravo stoga struno drutvo patronanih sestara HUMS-a dobilo je poziv za uestvovanje na 11 meunarodnoj konferenciji koja e se odrati 2013 godine (Minneapolis, Minnesota, USA).
LITERATURA
1] www.ifnc2011.org
74
Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74
SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Izvjee - godinja skuptina strunog drutva i podrunice medicinskih sestara djejih vrtia Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. oujka 2011. godine]
Izvjee - drutvo patronanih sestara - Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

10 meunarodna konferencija patronanih sestara, Kyoto, Japan, 25-27. lipnja 2011
Report - annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten - croatian nurses association [CNA] [Vukovar, March 25th 2011] Marijana Doliki
Report patronage nurses society - Croatian nurses association [CNA]

10th international family nursing conference-kyoto, japan, june 25-27, 2011
Helena purgari
Zavrena je 10 Meunarodna konferencija patronanih sestara. Autor izvjetava o predavanjima koje su odrale predstavnice drutva patronanih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. The 10th International family nursing conference is over with successful results. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. Snimke sudionica na meunarodnoj konferenciji.
SLIKA 1.
Sudionice godinje skuptine Strunog drutva i Podrunice medicinskih sestara djejih vrtia Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Izvjee - Onkoloko hematoloko drutvo Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

European Cancer Organisation- European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm, 23-27. 9.2011.] SLIKA 1. Otvaranje konferencije.
Report-society of hematology-oncology Croatian nurses association [CNA]

European Cancer Organisation- European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27.9.2011.]
Branka svetec
SLIKA 2. lanice Patronanog drutva HUMS-a s kolegicama iz Japana.
Slika 1. Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS].
SLIKA 3. Jasna epi, Nataa Mrakovi, Ljubica Menda i Darinka Jurovi, lanice Patronanog drutva HUMS-a u Kyotu.
Urb:1203/11 Zagreb, 29. 11. 2011
HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odlija Renata Golubi, predsjednica Povjerenstva
N A T J E A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za ivotno djelo" za 2011. godinu
Obvezno Hrvatsko dr avljanstvo lanstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS
Poeljno Aktivno sudjelovanje na strunim skupovima Aktivnost u unapr jeivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaoj i stranoj literaturi Potovanje etikog kodeksa
Uz prijavu treba priloiti: pot vrdu o zaposlenju, trajanju radnog staa presliku lanske iskaznice HUMS-a ivotopis fotograju (15X10)
Navesti za koju je nagradu prijava: 1. Sestra godine 2. Za ivotno djelo Svaka ustanova moe predloiti jednog kandidata. Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u Sestrinskom glasniku (najkasnije do 29. 2. 2012. g.).
Predsjednica Povjerenstva Renata Golubi, bacc.med.tech.
76
Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5xxx
Content of paper
NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS
The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA], Brief Communication [BC]; Case Report [CR]; Editorial [ED]; Historical Pages [HP]; Review article [REV]; Patient safety (PS); Workplace safety [WPS].
Original article [OA]

The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section.
General requirements
Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education, practice, research, healthcare, delivery, medicine and related areas such as ethics in medicine, nursing and doctors management, public health and the history of nursing and medicine. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association, American Organization of Nurse Executives, European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Incorporated images are welcome. All manuscripts are subject to review by the Editor, Associate Editors, invited referees and a statistician when appropriate. Acceptance is based upon the originality, significance, and validity of the material presented. Submission letter. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere; (b) all authors have read and approved the manuscript; (c) subject to acceptance, authors will transfer copyright to the Publisher; and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Human research. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Conflict of Interest Policy. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page, as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). Other kinds of associations, such as consultancies, stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. If no conflict of interest exists, please state this in the cover letter. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements.
Brief Communication [BC]

BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. New data are not part of a BC, but you must include a section on how to test your idea.
Case Reports [CR]

These papers describe, in 1500 words, a single interesting case, which should not be a rarity and that provides a teaching point.
Editorial [ED]
The voice of the NJ, editorials are written in house by the journals editorial-writing team.
Historical Pages [HP]

Disease focused over views for the generalist, covering epidemiology, diagnosis and management.
Review article [REV]

When writing any review paper, it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Since these papers should be comprehensive, we encourage citation of publications in non-English languages.
Patient safety [PS]

Sentinel event monitoring and reporting, root cause analysis, incident reporting, medication safety policy and procedures, integration technology into patient care processes, cost-benefit analysis.
Workplace safety [WPS]

Providing a wide over view of everyday nurses procedures, topics, with analysis of the pathologic, anatomic and physiologic conditions, evaluation of results, and recommendations for appropriate procedures. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction.
Letter to the editor [LTTE]

Reports of congresses, symposia and description from the events. The specification for each submission category should contain but not exceed the following.
Nursing journal/Instructions for authors
77
Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. 350 words] Short abstract [max. 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos
OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1
BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1
CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1
ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1
HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1
REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1
PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1
WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1
LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0
IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0
Images in nursing [IN]

Illustrations that are in connection with the statements (congresses, symposia). Figures including composite parts a,b,c, etc. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors - note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Subject categories. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education, Clinical investigations, Evidence based medicine, Human resource management, Total Quality Management, Technology, Human resource leadership, Relationship management and influencing nurses and medical behaviours, Medical facilities, Day-care nursing and medicine. Language. Manuscripts must be written in Croatian or English. Spelling can be British or American, but consistent throughout. Layout/presentation. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. The pages should be numbered. Where appropriate (see table), manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language); [b] Abstract and Key words (Croatian+English language); [c] text with the following sections: Introduction, Materials and methods, Results, Discussion, Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language); [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language); [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language);[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. Any figures and videos should be supplied as outlined below. Title page. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed, in Croatian and English language), the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications), and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). The name,
address, telephone, fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. If the manuscript was presented at a meeting, the meeting name, venue, and the date should be indicated. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language), excluding figures, tables and references, should be given. Abstract. The abstract is an essential and the most read part of the paper. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. The abstract should be printed on a separate page. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance, if possible. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. Key words. Following the abstract, up to 3-6 key words (in Croatian and English), should be given for subject indexing. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines.
Text
Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Use of abbreviations renders the text difficult to read; abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used, e.g. VSD, ASD, CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript, with brand names (proprietary name) and the name and location (place, state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. They should be presented either in tables and figures, and briefly commented on in the text, or in the text alone. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis, follow the Guideli-
78
nes for data reporting and nomenclature (Ann Thorac Surg 1988;46:260-261). Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. It should be clear and concise. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should, if appropriate, be placed at the end of the text. Tables: should be self-explanatory, supplementing but not duplicating the text. A brief title should be provided. Any abbreviations used in the Tables should be defined. Each Table should be keyed on a separate page. Legends: required for each figure and video (see also below). References: should be arranged sequentially following appearance in the text. References should be cited in the text as numbers in square brackets. Personal communications, websites and unpublished data should not be included in the list of references, but can be mentioned in the text only. All authors should be listed (use of et al. is not acceptable). Journals should be indexed in, and their abbreviations conform to, Index Medicus. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.
Presentation examples as follows: Journals

[1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.
Books
[2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.
Multi-author books
[3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Figures. All artwork and lettering must be of professional quality. Artwork should be black/white where possible but
necessary colour figures will be considered if approved by the Editors - and then at zero cost to authors. Figures should be numbered in the order they appear in the text. Videos. Where appropriate, video sequences may be submitted using standard digital video formats. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). One still image (screen shot) per video must also be submitted. Videos will be displayed in the on-line journal only - the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork - optional) combined into ONE word processor file (.doc or.rtf preferred) - upload as Manuscript file. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width, grayscale for black and white, RGB for color). One file per figure - upload as Image files. Original artwork for print (all revised manuscripts only):. tif files obligatory (specification: sized to 8.4 cm column width, resolution: 1000 dots per inch for line art, 300 dots per inch for grayscale/combine/color, CMYK for color) - upload as Supplemental files. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. If unable to supply artwork electronically in the required format (only), post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. Video (on-line viewing only):.avi,.mov,.mpg or.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels, duration: maximum 30 seconds, number of frames/second: 20-30). Corresponding still images also required:.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) - upload as Supplemental files
Revised manuscripts
Label accordingly (2nd, 3rd version) including new figures, videos and tables; provide a covering letter, replying pointby-point to the Editors and referees comments, and describing the changes which have been made in the revised version. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Submission of manuscripts. To submit a manuscript, please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail. Articles are submitted simultaneously, by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr; glasnik@hums. hr; hums@hums.hr.
79
Sestrinski glasnik - upute za autore

Opi zahtjevi
Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i strune lanke iz podruja sestrinskog obrazovanja, prakse, istraivanja, zdravstvene njege, primaljstva, medicine i srodnih podruja, kao to su etika u medicini, sestrinska i lijenika znanost o upravljanju, javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Radovi s godinjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara, Amerike organizacije za medicinske sestre rukovoditelje, Europske federacije udruga medicinskih sestara i Meunarodnog vijea medicinskih sestara dobrodoli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. Poeljno je ukljuivanje slika u tekstove. Svi rukopisi pr vo podlijeu reviziji glavnog urednika, urednika-suradnika, odabranih recenzenata i, kada je potrebno, recenzenta statistiara. Prihvaanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti, znanstvenom stupnju vanosti i kvaliteti obraenog materijala. Popratno pismo uredniku. Svi novi rukopisi trebaju biti popraeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedee izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo, (b) svi autori proitali su i odobrili rukopis (c) ako lanak bude prihvaen za objavljivanje, autori e prenijeti autorska prava na izdavaa, i (d) ne postoji etiki problem ni sukob interesa (vidi dolje). Takoer je korisno uputiti, ako tekst bude prihvaen za objavljivanje, u kojim se dijelovima moe skratiti. Imajte na umu da lanci mogu biti prihvaeni i objavljeni u kraoj varijanti. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je lanak vrste i koje kategorije [prouiti tablicu]. Klinika istraivanja. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je nain dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraivanje odobrilo etiko povjerenstvo nadlenih institucija. Osiguranje sukoba interesa. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve mogue komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa, a u izravnoj su svezi s njihovim lankom. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnoju na poetnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja, kao to su konzultantska poduzea, dionika drutva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznaeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Glavni urednik zadrava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Autor e biti odgovoran za lane izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. skrbi. Randomizirana kontrolirana istraivanja (RKI) moraju biti prikazana prema meunarodnim standardima o pisanju ove vrste lanka. Navodi s popisom kontroliranih imbenika - kontrolnim popisom - mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode.
Kratko priopenje [KP]

U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u miljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopenja, ali moraju biti uvrteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.
Prikaz sluaja [PR]

U ovoj vrsti lanka opisuje se, u 1500 rijei, zanimljiv sluaj, koji ne mora nuno biti poseban, ali mora imati temelj za daljnja istraivanja.
Uvodni lanak [U]

Miljenja istaknutih lanova akademske zajednice, sestrinskih institucija i lanova urednitva Sestrinskog glasnika.
Povijesne stranice [PS]

Pregledni lanak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o opem napretku sestrinstva, medicine, epidemiologije, dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu.
Pregledni lanak [P]

Prilikom pisanja preglednog lanka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadanjih spoznaja o temi koja se opisuje. Ova vrsta lanka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporuuju literaturni navodi koji nisu iskljuivo preuzeti iz anglosaksonske literature.
Sigurnost bolesnika [SB]

Opisuje se praenje i uzroci nastanka neeljenog dogaaja, analiza uzroka, tijek administrativnog sestrinskog izvjeivanja, uporabljeni lijekovi i metode, uporabljene medicinske tehnologije, proces skrbi za bolesnika, cost-benefit analiza.
Sigurnost na radnome mjestu [SRM]

Opisuje se poboljanje zdravstvenog sustava uvoenjem novih metoda lijeenja koje izravno utjeu na poboljanje mjera lijeenja i smanjenje trokova uz povean stupanj zadovoljstva bolesnika pruenim uslugama. Takoer se opisuje irok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka, s analizom patolokih, anatomskih i fiziolokih imbenika, vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajue postupke. Naglasak je na poboljanju kvalitete pruenih usluga i zadovoljstvu bolesnika.
Vrsta lanka
Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedeih vrsta: izvorni lanak [I], kratko priopenje [KP]; prikaz sluaja [PS]; uvodni lanak [U]; povijesne stranice [PS]; pregledni lanak [P]; sigurnost bolesnika [SB], sigurnost na radnome mjestu [SRM]; pismo uredniku [PU]; Slikovni prikaz [SP].
Pismo uredniku [PU]

Izvjea s kongresa i simpozija uz osvrt na teme.
Originalni lanak [OA]

Sestrinski glasnik daje prednost izvornim lancima iji zakljuci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj
80
VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. 350 rijei] Saetak [maks. 200 rijei] Saetak [maks. 350 rijei] Broj rijei [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj rijei Kljune rijei [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa
OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1
KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1
PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1
U DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1
PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1
P DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1
SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1
SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ogranienja Nema ogranienja 1
PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0
SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0
*Ako slika ima poddijelove a,b,c, itd., mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka.
Slikovni prikaz [SP]

Slikovni prikazi sa kongresa, simpozija, konferencija. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju lanka treba sadr avati imbenike detaljno navedene u tablici, ali istodobno nijedan imbenik ne smije imati vie od onog u tablici. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklaeni s navedenim uputama nee se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit e vraeni autoru/ima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jami bri proces recenzije i eventualnog objavljivanja.
Naslovna (prva) stranica

Naslovna (pr va) stranica treba sadravati kratak, opisni naslov lanka (kratice nisu doputene, naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku), ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraivanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slijedi ime, adresa, telefon, broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu, treba navesti naslov, mjesto i datum odravanja kongresa. Takoer se treba pridravati tonoga broja rijei saetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). Slike, tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj rijei.
Kategorije lanaka.
Potrebno je odabrati kategoriju lanka te je navesti na prvoj stranici teksta, i to od sljedeih navedenih: sestrinska edukacija, klinika istraivanja, medicina utemeljena na dokazima, ljudski potencijal, znanstveni management, zdravstvena tehnologija, upravljanje ljudskim resursima, ljudski odnosi meu zdravstvenim djelatnicima, medicinske ustanove, sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Jezik. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Pravopis moe biti britanski ili ameriki, ali konzistentno proveden.
Saetak.
Saetak je najvaniji i najitaniji dio lanka. U saetku je skup injenica, verificiranih rezultata, te nije preporuljivo upotrebljavati skraenice osim kad je rije o SI jedinicama i mjerama. Saetak treba napisati na zasebnoj stranici. Strukturirani saetak mora imati etiri dijela, i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem, naine rjeavanja problema te svrhu. (2) Metode: treba objasniti kako je istraivanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se prouava, analitike/ statistike metode). (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s odreenim podacima i njihovu statistiku vanost. (4) Zakljuak: treba opisati glavni zakljuak studije.
Izgled/prezentacija.
Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Stranice moraju biti numerirane. Gdje je to prikladno (vidi tablicu), rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] saetak i kljune rijei (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedeim dijelovima: uvod, materijali i metode, rezultati, rasprava, zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objanjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objanjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku), [f] videosnimke (objanjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku), i [g] literatura. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao to je navedeno u nastavku.
Kljune rijei.
Poslije priloena saetka treba napisati 3-6 kljunih rijei (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi mogue citiranosti teme lanka. Kljune rijei trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa.
Tekst
Uvod: treba navesti svrhu istraivanja i kratak pregled relevantne literature. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajuim podacima o bolesnicima ili eksperimental-
81
nim ivotinjama. Kratice ine tekst teko itljivim i trebaju biti ograniene na SI mjerne jedinice, kao i na one koje se najee rabe, npr. VSD, ASD, ACBG i sl. U cijelome tekstu treba navoditi generike nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvoaa (vlasniko ime, mjesto, drava) proizvoaa. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i saeto jer se na taj nain istie znanstveni doprinos rukopisa. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama, a njihovo znaenje treba saeto opisati u tekstu. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statistike analize slijedite Smjernice za izvjetavanje podataka i nazivlja (Ann Thorac Surg 1988; 46:260-261). Rasprava: interpretacija rezultata i njihova znaenja s obzirom na znaenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju slinu ili istovjetnu tematiku. Rasprava treba biti kratka i jasna. Potrebno je raspravljati o stupnju vanosti provedena istraivanja i o mogunostima daljnjih istraivanja, kao i o ogranienjima. Zahvala: financijsku ili osobnu pomo treba, ako je prikladno, opisati na kraju teksta. Tablice: Kratak naslov treba opisivati imbenike u tablici. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi takoer dolje). Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu, i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti oznaeni brojevima u uglatim zagradama. Osobne komunikacije, web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti ukljueni u popis literature, ali mogu se spomenuti, i to samo u tekstu. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba i sur. nije prihvatljiva). asopisi trebaju biti indeksirani, a njihove kratice usklaene s navodima u Indexu Medicusu. Molimo Vas da paljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije lanka jer se na taj nain znatno ubrzava recenzijski proces.
On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv nain citiranja) [4] Kazaz M, Celkan MA, Ustunsoy H, Baspinar O. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.1510/ icvts.2005.105833. Autorima se preporuuje da citiraju prethodno objavljene lanke u Sestrinskom glasniku da bi se poveao stupanj vanosti. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. Slike trebaju biti crno- bijele gdje god je to mogue, a slike koje je nuno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika - bez trokova za autora/e. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Video: Gdje je u skladu s tekstom, videoisjeci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Video mora biti relevantna sadraja s vanim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Jedna fotografija (zaslon) po videu takoer mora biti predana. Video e biti prikazan u on-line asopisu (na www. hums.hr) U tiskanom asopisu bit e objavljen link na video u on-line asopisu. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Molimo, paljivo ispunite on-line formular i na mreu stavite sljedee: Tekst (ukljuujui naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugraenu sliku - opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (.doc ili.rtf preporuljivo) Staviti na mreu kao tekstualnu datoteku. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):.jpg datoteka preporuljivo (specifikacija: 72 toke po inu/600 irina piksela, u sivim tonovima za crno-bijele, RGB u boji). Jedna datoteka po slici postaviti kao sliku. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su.tif datoteke (specifikacija: veliine do 8,4 cm irine stupca, razluivost: 1000 toaka po inu za crtee, 300 toaka po inu za crno-bijelo / kombinirane / boja, CMYK u boji) - upload u obliku dopunske datoteke. Ova specifikacija omoguuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu, moe objavljivanje revidiranog teksta moe se odgoditi. Ne moete li dostaviti slike elektronskim putem, moete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu urednitva radi skeniranja. Video (samo za on-line):.avi,.mov,.mpg ili RM datoteke preporuljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela, trajanje: maksimalno 30 sekunda, broj okvira / drugi: 20-30). Odgovarajue fotografije i potrebno:.jpg eljeni format (specifikacija: 72 toke po inu). Upload datoteke kao dopunske.
Primjeri, za citiranje literaturnih navoda: asopisi

[1] Solaini L, Bagnioni P, Grandi U. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Eur J Cardiothorac Surg 1995;9:65-68.
Knjige
[2] Cooley DA. Techniques in cardiac surgery. Philadelphia: Saunders, 1984:167-176.
Knjige vie autora

[3] Huang GJ, Wu YK. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. In: Huang GJ, Wu YK, editors. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Berlin: Springer, 1984:313-348
Revidirani rukopisi:
U odnosu na stupanj revizije (2., 3. verzija), ukljuujui i nove slike, video i tablice, sve promjene potanko opisati u
popratnu pismu uredniku, uz priloene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati toku po toku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst lanka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. Oznaite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakao opetovani uredniki proces.
Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. Pripremljene lanke potrebno je poslati, i to istodobno, na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu urednitva asopisa: visnja.vicic-hudorovic@skole.hr, glasnik@hums.hr; hums@hums.hr

Novi SG 2011 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novi SG 2011 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

V O L . 16 N O.

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL

UDK broj: 614.253.2

KRATKO PRIOPENJE/ BRIEF COMMUNICATION

PRIKAZ SLUAJA/ CASE REPORT

ORGINALNI LANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Mihael Vlaovi, Boena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY

Vueti Borki, Herco Nada, Vueti Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR

PREGLEDNI LANAK/ REVIEW ARTICLE

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 57

UVODNI LANAK/ EDITORIAL

Nove mogunosti sestrinskog glasnika; on-line izdavatvo

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 57

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 57

[2] [3] [4] [5] [6] [7]

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 89

UVODNI LANAK/ EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 89

* - procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1.12.2011.

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1011

UVODNI LANAK/ EDITORIAL

Vinja Vii Hudorovi

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1011

TABLICA 1. Broj objavljenih lanaka i tiskanih stranica u pr voj i

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1215

UVODNI LANAK/ EDITORIAL

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1215

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1215

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1215

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 1624

ORGINALNI LANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Branka Svetec1, Marica Mianuk2

Received November 2nd 2011;

Accepted November 22nd 2011

Kemoterapija i uznapredovala bolest

Zdruena uporaba kapecitabina i irinotecana

Zdruena uporaba kapecitabina i ciljane terapije

Zdrueno djelovanje oralne citotoksine terapije s VEGF inhibitorima

Druga linija kemoterapijskog lijeenja

Oralna terapija za lijeenje karcinoma rektuma

Pomona oralna kemoterapija za lijeenje kolorektalnog karcinoma

SLIKA 2. Evidencijski listi.

TABLICA 2. Evidencija povrata knjiica - Dnevnik lijeenja

Zakljuak i budua istraivanja

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 2530

ORGINALNI LANAK/ ORIGINAL ARTICLE

Received November 4th 2011;

Accepted November 19th 2011

Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers

Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers

TABLICA 1. Sociodemografske osobine ispitanika

TABLICA 3. Uestalost susretanja s etikim dilemama.

Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers

TABLICA 4. Procjena teine etikih dilema lijenika i medicinskih sestara.

100 (12,6) 91 (11,3)

TABLICA 5. Poznavanje, dostupnost i koritenje sustava bioetike

Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers

Etike dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers