V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

385-1-34 83 662 E-mail. nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto. Evidence-Based Nursing. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. dokaz. „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . American Journal of Nursing. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius. rođen 1596. f). dokaz se definira kao: (1) osnova. stoljeća [3]. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. naslova Dictionnaire de Moreri [4]. Zagreb. (-ae. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”. a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. Očito..visnja.385-1-34 83 662 FAX. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication. zatim lekturu teksta. Nasuprot tomu. (3) zakon. D’Alambert u drugoj polovini 18. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. godine [1]. i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5].hums. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“. 11. Mišljenja filozofa i znanstvenika. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje.hr . sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. Ovaj tzv. naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. stoljeća). (2) nešto što se čini očito. (4) jasno vidljivi. virtual conference. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“.hr. Diderot i M. na današnji dan. u najvećoj. Bolnička cesta 32 TEL. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6]. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. grčki matematičar iz Aleksandrije. i to za vrijeme Rimskog Carstva.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence.www. Primjerice. virtualna konferencija. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. znak. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka.vicic-hudorovic@skole. Štoviše. Međutim. koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. Naime. studenoga 2011. objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti. des arts et des lettres koju su objavili M. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu.

najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta.doi. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike. Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno. kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti.hums. Impact factor (čimbenik utjecaja).6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara. službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA). kao i originalni tekst. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. i to u jedinstvenom elektronskom formatu. Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku). naime. iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. mjerilo je kvalitete časopisa. iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. Scenarij (c). Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv. Priključite se on-line izdavaštvu na www. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava. Kao krajnji rezultat peer review sustava. Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima. tekst se višestruko revidira. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući. to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta. Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje .hr). glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna. objavljenih tekstova i njihovih autora. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www.hums.tekst prihvatiti bez izmjena. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu.org). sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava. Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. otprilike 90 dana. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih . mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. Međutim. Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno. elektronskim komentarima čitatelja. autor članka. ključne riječi itd. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar.kritičkih tekstova. Prednost recenzije čitateljstva. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu. Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika.) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. ocjena može biti subjektivna. pr vi recenzent ocjenjuje . drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ. virtualna se konferencija zatvara. Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama.hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova. Scenarij (a).hums.dodatno mišljenje trećeg recenzenta. ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ). čitateljski review. mišljenja su pretjerano negativna. i glavni urednik teško ga može objektivizirati. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ. katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti.

i trajno je dostupan. Richardson WS. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] . 1996. Von Segesser LK.179:313–315 Dunning J. 11. Geneva: Pellet. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Interact Cardiovasc Thorac Surg. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. des arts et des lettres. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002.org: the most frequent downloads. 12. Random House dictionary of the English language.268:2420–2425 Random House. Backett DL. Shepherd DET. 2003. Improved feedback from an interactive publication. Saul WP. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije. A new approach to teaching the practice of medicine. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group. Br Med J. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. Rouen: Besogne. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. Rosenberg WMC. Paris: Coignard. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. Von Segesser LK. Le grand dictionnaire historique. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ. Leipzig: Brockhaus. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara. Diderot M. Les principes de la philosophie. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet. evidence based medicine and ethics. New edition. a uporabom ovak va postupka. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. D’Alambert M. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka. 20th ed. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists.2:405–409 Glennie S. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. 2:3–5. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. Jutley RS. Mackway-Jones K. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. The medical emergency team. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima. Kada elektronski komentar dobije DOI. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka. Naime. J Am Med Assoc. 2003. Gray JAM. Prendergast B. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. 1983. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. 1:61–62. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. 1698. New edition. Iz navedenih razloga. Evidence-based medicine. Descartes R. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom. New edition. www. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005. Naime. New York: Random House. 13].312:71–72 Kerridge RK. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. u svom izvornom obliku. Med J Aust. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. icvts. 1992. Potrebno je samo posjetiti www. the unabridged edition.hr. 3:1–2. Die Enzyklopädie. Objavljena verzija elektronskog komentara. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. Brockhaus. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije. Von Segesser LK. 1718. 1777. Haynes RB. 1996. Moreri L. 4:1–2. Traduit par l’abbé Picot.hums.

2000. Zagreb. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače. Kao profesionalni istraživač. Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. pogotovo biomedicine. Tako frustrirani. godine. koja još čeka konačno priključenje EU. pa tako i biomedicinske znanosti. 385-1-4560 937 FAX. Zagreb.2010. Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina. 9445 10086 11565 52111 34168 2006. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost. Osobito je vrijedno . pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja.2005. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1). nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011. Međutim. godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti. Međutim.webofknowledge. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. prosinca 2011. . 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković. analiza provedena 1. tako i svoje struke. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991.. članici EU/EEZ-a od 1973. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. godine. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. ponajprije nastavnim aktivnostima. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. TABLICA 1. hvaleći sami sebe. Međutim. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika.hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege. kako cijele zemlje. s navođenjem hr vatske adrese. zarkovic@irb. 4610 2576 4697 27410 19472 1996. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim. 385-1-4561 010 E-mail. kao i u Hr vatskoj.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. 6539 6576 11034 41139 27216 2001. Bijenička cesta 54 TEL. Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres.1995. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća.

svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. razvoju naše znanosti. Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. 2011: 69-80. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori.) VŠPU.com) Žarković N.1995.. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%.121! Naposljetku. i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu. Međutim.2005. 13286 1914 1528 1393 18121 * . pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima. Kako bilo.. Vojnović S.. Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti. pogotovo u Zagrebu. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku. i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal). Skledar N. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1. 7446 857 621 521 9445 2006. koji su u odnosu na početno. ratno razdoblje. Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina. . ur. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo.2011. raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti. kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. a tek od ove godine i u drugim gradovima.. ne nužno i profesionalnog znanstvenika. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku.2011. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%). Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti.2000. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3).procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize. Da su svi ostali bili tako uspješni.webofknowledge. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. TABLICA 3. i Žarković N..-2010. Jedna je od mogućnosti.2010. 5482 456 350 251 6539 2001. Morović V. dakako. Za razdoblje 2006.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1. Zbog toga je u 2010. promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. 4108 235 159 108 4610 1996. uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011. Kao što je vidljivo iz tablice 3. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek. RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991.500 radova umjesto 18. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). Jurina M. uz stanovit pad broja publikacija. LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. pogotovo u području biomedicine. danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih.12.. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini. Zaprešić. a ne kao slovenski i slovački. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. godine to bi značilo oko 59.12. na dobrobit svih. i 2011.

2006.385-1-34 83 662 FAX. smjer Management u zdravstvu. upravljanje». godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. Zagreb. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu.visnja. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije.vicic-hudorovic@skole. na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”. u svibnju 2006. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. vođenje. godine.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. u organizaciji HUMS-a. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga. aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. 2007. do 2011. aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. innovation and vitality. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a. kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti. na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. Od 2005. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. Bolnička cesta 32 TEL. do 2003. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”. u organizaciji HUMS-a. Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”. godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. godine. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. do 2011. veljače 1995. u lipnju 2004. godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX]. na Klinici za pedijatriju. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. Od 2001. godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. Editor-in-Chief. Dubravka Matijašić Bodalec. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”. objavila je mnoge stručne radove. Klaićeva. dijalize i transplantacije HUMS-a. 2005. glavni urednik. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći.385-1-34 83 662 E-mail. 2008. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja.

Les principes de la philosophie. godine. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. New edition. Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. 20th ed. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. Random House dictionary of the English language. Tijekom 2008. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva. Traduit par l’abbé Picot. Descartes R. . New York: Random House. čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). Moreri L. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. D’Alambert M. 1777. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. 1698. Diderot M. Rouen: Besogne.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva. Leipzig: Brockhaus. Paris: Coignard. des arts et des lettres. Geneva: Pellet. TABLICA 1. Brockhaus. New edition. Le grand dictionnaire historique. i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. Die Enzyklopädie. 1983. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. 1996. Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. 1718. sada već davne 1995. New edition. the unabridged edition. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH].

S neograničenim povjerenjem u osobne snage.brimac@kbc-zagreb. Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij.385-1-23 88 888 E-mail. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva. nursing profession. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. a sudjelujući u radu s drugima. u doba Domovinskog rata. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. volju. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule. Nizale su se mnogobrojne inicijative. našle su put i ostvarile svoj cilj. i za bolesnike i sestrinstvo. Katkad su bile pobijeđene. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva. znanje.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. pokušaji. novi izazovi Keywords: University studies. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. ali i teška poniranja i razočaranja. ali katkad su i pobjeđivale. Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“. Početkom 1990-ih godina. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice. 10 0000 Zagreb. 10000 Zagreb. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske. sestrinstvo. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- .stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. Kišpatićeva 12 TEL. Zagreb. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan.hr Danas. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja. obećanja.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. i istodobnom borbom s Minotaurom. ali ipak s osmijehom. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation. i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone.

godine. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. ovlastima. Te 2003. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. odgovornog i nadasve teškog posla. tijelima Komore. U provođenju nadzora iz stavka 1. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. utvrđuje potrebu. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. a proces je počeo javnim istupima. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. načinu odlučivanja. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. unutarnjem ustroju.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja. području na kojem Komora djeluje. pravima. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. Početkom 2000. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. trajanju mandata te odgovornosti članova. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. Statutom i drugim općim aktima Komore. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. Počela je izrada prijedloga. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara. dekana i sl. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. brine se za druge interese svojih članova. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. ali i iz ostalih dijelova svijeta. srpnja 2003. psihologija. ostvarivanju javnog rada Komore. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. njihovu sastavu. . propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. ako imaju volju da završe studij. zastupa interese medicinskih sestara. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. Komora promiče. od članarine. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. uvjetima i načinu izbora i opoziva. druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. načinu stje-canja imovine. daje. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana. članstvu i članarini. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS].

Međunarodnog vijeća sestara. Spomenute dvije prekrasne žene. zvijezde i nebo su visoko.hr). teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. osnovati nova. Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008.problem na koji nismo računali u početku.). svaka na svoj način. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. Naime. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. U mraku čovjek postaje prestrašen. prostorni. Predsjednica HKMS-a. što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. osnovati povjerenstva. dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ne vidi se put. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. Vesna Jureša slijede i pro- . dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. CINAHIL. te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. Poslije 2008. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. osnažen pozitivnim događajima. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. Tijekom 2008. Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo. gđa Dragica Šimunec. Tijekom 2004. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. prezentacija . nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. Davor Miličić. katkad smo na odmorištu čekali. a stvarnost prilično okrutna. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“. koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). gđa Nada Čikeš.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. dr. dr. Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. ali i vremena. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. prof. Dr. kadrovski). dr. i drugih. ne vidi smjer. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. Tijekom 2005. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. i to dvije godine. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. entuzijazam. siva. izgubili smo i dio članstva. Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. i prodekanica za nove studije prof. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. Prof. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . pridonijele su današnjoj stvarnosti. iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. sociologije. anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. Mišljenja smo. Scopus itd. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“.na aktivnom linku www. u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva. koja je uložila sve svoje znanje. te se HUMS. izlaz. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. komunikologije. American Organisation of Nurse Executive [AONE]. moralnu i znanstvenu potporu prof. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. hums. Jadranke Mustajbegović. povijesti i sl. Kings Collegea iz Velike Britanije.

činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. Njima bi se zasigurno ponosio prof.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof. Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. kao i ostalih sestrinskih institucija. dr. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi. Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH. 121: www. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost.www. htijenju. prof.hr. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao. HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. Put od ideje do realizacije bio je dug.ch). Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva. Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. Čikeš i prof. godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. Nadalje. Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. radu. . posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše . Tijekom 2010. koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici. Radivoje Radić. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti. Narodne novine (2003).naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav. Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku. Je li moje mišljenje ispravno. piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva. sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja .sveučilišnoga studija sestrinstva. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. dr. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku.nn. ali i promišljajući unutar HUMS-a. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). Mustajbegović. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu.icn.

com . gall bladder. Zagreb. taksani. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. i to NCI.gastric cancer. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama. Škola za medicinske sestre Vrapče. opis doziranja i uporabe lijeka. i to web -sučelja: PubMed (od 1966. U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka. ASCO. Zagreb. with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR). PubMed. Zagreb. metabolizira se u jetri. expanded understanding of the biology of breast carcinoma.5-FU. taxanes. Ključne riječi: Capecitabine. dosage and administration. i opis preporuka za daljnja istraživanja. Zagreb. farmakokinetiku i metabolizam. ASCO. documented drug interactions. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. karcinom dojke. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka. biliary tract. Esophageal cancer.).16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1.tech. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995.org and ESMO. adverse– effect profile. do kolovoza 2007. brankasvetec1@gmail. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. and future directions of ongoing research. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU).). 385-1-3787 FAX. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke.org i ESMO. ECCO. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. 5-FU. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. breast cancer. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. do kolovoza 2007. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec. citotoksični ljekovi.med. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. doziranje. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine. nov lijek za oralnu uporabu. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. colorectal cancer. PubMed. cytotoxic drugs. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija. Bolnička cesta 32 TEL. Key Words: Capecitabine. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. ECCO meetings proceedings. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat. Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. Xeloda. 385-1-3787 E-mail. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. bacc. stadij karcinoma debelog crijeva.

Columbus. Od 1950. tj. Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. stadij i u izabranim slučajevima II. thiotepa. U posljednjem desetljeću 20. i III. antimetaboliti (5-fluorouracil. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. Od 2000. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. faze. 5-fluorouracila. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima. i preoperacijski u izabranih bolesnika. USA). Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda. Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. FAC). omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. alkaloida (vinorelbin). Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. stadij). učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. a danas se proizvode postupkom semisinteze. ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). Adria Laboratories. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena. stadijem kolorektalnog karcinoma. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea.Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. stadij). faze. vincristina. Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). Roche Pharmaceuticals. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. OH. i to: lokalno uznapredovala bolest (III. mitomycin). alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. Kirurško je liječenje metoda izbora. a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin). methotrexate). Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. i to II. USA). recidiv metastaza (IV. i to paclitaxel i docetaxel. methotrexata. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije. Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. Nutley. poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. U nekoliko kliničkih istraživanja II. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. kao što su eniluracil ili uracil. omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5].5]. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. L-phenilalanine. NJ. multicentrična. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova.Kapecitabin i karcinom dojke. Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. Međutim. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. DPD inhibitori. lijek se upotrebljava oralno.

Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. godine. predstavljala je istraživački II. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. faza). Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. alopecija i sindrom šaka-stopalo. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. tj. a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. Primjerice. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana. u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti. stadij bolesti [7]. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma.7 i 27 mjeseci. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Neželjene nuspojave. Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7. Studija koja je istraživala tzv.6 prema 17. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19.9 u odnosu na 8. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. 9]. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. Rezultati kliničkih istraživanja I. i to u ciklusu od 21 dan. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena. klinička istraživanja III.2 mjeseci za CapeOX (XELOX). mučnine. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije . i to radi određivanja razlike u učinkovitosti. Nadalje. Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima. 16].6 mjeseci. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. 20. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. abdominalni progredirajući bolovi. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja. i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika.14].3 mjeseca u odnosu na 7.5 mjeseci. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola. II.2 mjeseca za FOLFOX. FLOX protokol. Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. i III. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba).9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17. fazu.0. 17. 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti. astenija.18 Kapecitabin i karcinom dojke. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15. kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX.5 mjeseci). faza studije. iznosila je 18. Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja. Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6].

Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2. U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe. prvog dana.5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. doza održavanja: 250 mg/m2). U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. svakodnevno 14 dana (n = 351). faza).2%). Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije. Saltz i suradnici [20. prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. Zabilježeno je postojanje nuspojava. faza. Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio. (17.5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350). U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. uključujući vezivanje i aktiviranje receptora. faza). U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa.5 mg/ kg. istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. dehidracija (7. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). U kliničkom istraživanju (III. Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci.4%). Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom. Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. koji aktivira receptore VEGF. povraćanje (8. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom. Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. mučnina (5. i to: neutropenija (24. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22].8%). Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja.6%). II. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. 87 centara. Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma. 19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. faza) na 610 bolesnika. može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. 46 bolesnika) [24]. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19].7%). osip (17.4%). Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. prema rezultatima kliničkih istraživanja. faza).3%).II. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea. U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna . astenija (7. Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. i to dva ili više kemoterapeutika. U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. a poslije uporabe irinotecana. Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III. a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju.2%). II. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom. naziva „III XELOX-1/NO16966“. Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29].Kapecitabin i karcinom dojke.2%). a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23]. šaka-stopalo kožna reakcija (7. alergijske reakcije (4.

Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. gastrointestinalni bolovi. fazi. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. Zaključno. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. zatim tjedan bez davanja lijeka. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. Danas se provodi randomizirana studija (III. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. okolnom zdravom tkivu[36]. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. analiza rezultata objavljenih studija III. faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. III. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. . i to iz nekoliko razloga. faze. ili capecitabinea i radijacijske terapije. stupnja. Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). Temeljem opisanih rezultata. faza Europske studije. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika. manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. najvišeg stupnja važnosti. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. i to II. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). primjerice. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija. a stopa preživljenja iznosila je 87%. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. Nadalje. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. faza). Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. i III. randomiziranih istraživanja. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora.20 Kapecitabin i karcinom dojke. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. U usporedbi s početnim MRI snimkama. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II.

medicinska sestra. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . vrsti. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. Prema anatomskoj lokalizaciji tumora. IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja. te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra.minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. Unatoč nedovršenosti projekta. te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama. bolesnici). • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. odnosno. kada i kako je najbolje zatražiti pomoć. Nadalje. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1).. Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. godine. U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika.KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu). a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku. metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima. i to početnog dijela projekta. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja). III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv.Kapecitabin i karcinom dojke. prevalenciji. Podaci o incidenciji. Opisani su rezultati terenskog istraživanja. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja). obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) . svibnja 2011. svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. SLIKA 1. kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). parametrijsku analizu. stupnju težine. i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije.5% knjižica.informacije za bolesnike“. sestra-sestra). od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. godine do 6. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga. duljini trajanja. Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. . Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. kod 20% (112 bolesnika) na dojkama. svibnja 2009.informacije za bolesnika“ (Slika 1). Edukcija je provođena usmenim izlaganjima.

. postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. SLIKA 3. Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika). Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju). • • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju.22 Kapecitabin i karcinom dojke. • • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti. Apsolutni broj. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2. Evidencijski listić. SLIKA 4. te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja. metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda).

Maja Ulemek (OB Karlovac). Evidencija povrata knjižica . vms.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). Božica Šnajdar (OB Koprivnica). u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. godine. Ankica Kos (KB Osijek). faze. Mirjana Cink (KB Rijeka). Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima. Dragica Hajduk (OB Varaždin). Povećanje prosječne dnevne doze (mg. vms. pak. vms. vms. vms. randomiziranih studija III. vms. Studija Kroz oči bolesnika . . Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice). Broj ovakvih studija je znatan. Snježana Kuševec (KBC Zagreb). Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika. s. Anita Smokvina (OB Dubrovnik). čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea.„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. Tijekom lipnja 2005. bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. Loredana Dasko (OB Pula). s. U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. vms.Kapecitabin i karcinom dojke. Božena Kapitarić (OB Čakovec). što. s. vms. Jadranka Vasilj (KB Osijek). Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. Sanja Glavić (OB Zadar). Tihana Jovanović (KBC Split). Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Naime. kao prva linija terapije.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). tj. s. Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001. SLIKA 6. Nevenka Ninić (OB Šibenik). nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. 39]. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih. SLIKA 5. i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. s. vms. Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. Staka Stipaničić (KB Rijeka). Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života. s. Monoterapija Xeloda monoth. Slavica Brebrić (OB Karlovac). Dragica Poslek (KBC Zagreb). Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. faze.suradnici u projektu: vms. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. vms.5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane.

Nowacki MP. Mitchell E. J Clin Oncol 2004. 2009. Kouvaris J. Butts C. (June 20 Suppl). Eur J Cancer 2001. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized. Scheithauer W. 7: 1027-1041. 57: 43-66. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. Twelves C. N Engl J Med 2005.fda. Rajasenan K. No. Antoninin NF. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. 2007. June 2-4. [Accessed October 18. Schmiegel W. Maughan T. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I.2007. Brown G. Expert Opin Pharmacother 2005. Smyrniotis V. leucovorin (LV). Walko CM. McKendrick J. Gennatas S. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. Wong A. Murray T. Twelves C.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Illinois. Expert Rev Anticancer Ther 2007. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. N Engl J Med 2004. Saltz L. Glynne-Jones R. J Clin Oncol 2006. Cassidy J. Becker H. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. Expert Rev Anticancer Ther 2007. Boyer M. 6:1231-9. Chicago. Abstract 4027. Nowacki MP. Mitchell E. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. vol. 370(9582): 135-42. Harrison M. Capdevila J. Biological therapy update in colorectal cancer. and esophageal cancers. Diaz-Rubio E. Hipp M.24 Kapecitabin i karcinom dojke. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando. Ward E. Vol. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Ann Surg Oncol 2006. Arnold D. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966. . Hohenberger W. Clin Ther 2005. 100: 279-87. 2007. Makatsoris T. Illinois. Cancer 2004. Expert Opin Biol Ther 2007.weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). 2007. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. Thun MJ. Gennatas CG. San Francisco. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. Ramos FJ. Reinacher-Schick A. Georgia. Illinois. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Jemal A. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. Twelves C. Douma J. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer.Abstract 4024. 2006. Proc Am Soc Clin Oncol 2003. 24(185): 2006. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Abstract 3506.J Clin Oncol 2001. Hoff PM. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. California. Sohn SK Kim DH. Makris A. Fuchs C. Wong A. Twelves C. 2007]. Ansari R. Twelves C. Monga DK. 352: 2696-704. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. 2007. Lindley C. Cohn A. 45: 292-7. Watkins DJ. 22: 2084-2091. 2007. Cancer 2006. 2007. Clarke S. Abstract 4034. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. 352: 2696-704. 14: 1735-43. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Ramanathan RK. 94: 363-71. Jackson C.June 2-4. Chau I. N Engl J Med 2005. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. June 2-4. Abstract 349. 7: 509 Saltz L.3510. Sauer R. Dumont E. 25: 2198-220. 351: 1731-40. Chicago. Hochster HS. Adams R. Aravantinos G. Glynne-Jones R. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Bajetta E. Marshall J. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Crandall T. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Kuefler P. Casado E. Capecitabine: A review. Coutsouvelis J. 2007. CA Cancer J Clin 2007. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). Balaban EP. Koopman M.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev). Schuller J.370: 105-7. Sebag-Montefiore D. 107: 221-31. Siegel R. Illinois. 2007. Ramanathan RK. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta. Tabernero J. 2007. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. Illinois. Van Cutsem E. Freier W. phase III trial. Wieand HS. Schmoll HJ. Fuchs C. 37: 597-604. Sauer R. 17: 361-71. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data.68: 190-5. 25: 14595. 19: 4097-106. Gennatas S. Rothenberg ML. Michalaki V. Kuebler JP. Diaz-Rubio E. J Clin Oncol 2007. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. Batist G. Cancer statistics. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. Dunst J. O’Connell MJ. Macarulla T. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966. 35: 103-9. 22: 1022. Irinotecan hydrochloride injection. Clarke S. 25: 14602. irinotecan. Cunningham D.Vasiliou J.Abstract 4028. Xu J. 7: 503-18. Findlay M.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Kellner O. Marshall J. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. Mendez G. Illinois. Michalaki V. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. Ostler P. Abstract 4031. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC). Cartwright TH. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. Cassidy J. Sargent D. Kalofonos HP. 24: 668-674. Roedel C. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Oncology 2005. Lancet 2007 14. McKendrick J. 13: 1021-34. January 26-28. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era. Abstract 4094. Tabernero J. Sorscher SM. Ann Oncol2003.June 2-4. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007.27: 23-44. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. O’Connell MJ. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC).pdf. Kim JG. Di Bartolomeo M. Hart LL. Chua Y.20 mg/nL: medical rationale. gastroesophageal. Florida. Cancer Chemother Pharmacol 2000. 19: 2282-92. Liersch T. Begbie S. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. Navarro M. Chicago. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Mariani L. Abstract 238. Cassidy J. Available at: http: //www. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. Jordan K. Chicago. Br J Cancer2006. Grothey A. Illinois. Abstract 4092. Gennatas C. US Food and Drug Administration. Int J Gastrointest Cancer 2005. J Clin Oncol 2001. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. 4. Grainger J.

1%. questionnaire. Hrvatska. Physicians: n= 97.385-1-34 83 662 E-mail. Results: Training in medical ethics during the study: 32. 69. Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. 84 nurses 6%. upitnik. continuing education course 85. primarna zdravstvena zaštita. Organization of health care at the primary level. disagreement about how and / or treatment (29 doctors. nurses. sestre 58. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore.5%.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila.1% doctors.4% sestara.6% of doctors and nurses 15. the incidence and severity of ethical dilemmas. žene 96. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike.1 godina.3%).7%. and the availability of bioethical support.3% of docto rs. medicinske sestre: n=167. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž.38. system of bioethical support. 12.4% women mean age 44. sestre 47. sustav bioetičke potpore. decreased ability to make decisions (36.1 years. kao i na korištenje samog sustava.vozila@gmail. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics. 51216 Viškovo TEL. primary healthcare. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29. sestre 84.3%). nurses.385-1-34 83 662 FAX. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21.6%. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36. 11 nurses. nurses 58. nurses: n = 167. mean age 42. Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia.1%. 9%. 33. Key words: ethical dilemmas.4% srednje dobi od 44. The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37.6%. Authors stresses the need for further research.6%. Ustroj zdravstva na primarnoj razini. as well as the structure and activities of bioethical aid. sestre 69. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants.com . silvana.4%. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. nurses. Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. a scientific symposium 76.3%. srednja dob od 42..4%). Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80. as well as the use of the system.6%. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika. nurses 81.5% women. sestre 33.9%). 96.6% doctors.6%).7%). 24. affect the perception of ethical dilemmas.1%). Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care.9%. nurses. nurses 47.6% liječnika i 15. Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011.5% of doctors. sestre 81.1%. sestre 11.9%). Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37. Pogled 80. 3%).7%.1%).3% doctors. 42. Liječnici: n=97. stručno-znanstveni skup: liječnici 76.3%.3%). Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima. cease to be kept alive (10. Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. communication of diagnosis (12% of doctors.7%).6%. prekid održavanja na životu (liječnici 10.6% of doctors. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80. utječu na percepciju etičkih dilema. Availability of bioethical support: 18. sestre 24.4%). sestre 12. žene 79. sestre 42. priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%. Ključne riječi: etičke dileme. Strišković. 79. kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore.6%).38.1% of doctors.1% of doctors. nurses.5%.

Upitnik je prošao metodu dvostrukog .1%) liječnika spec. Upitnik se sastoji od tri dijela. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama . možda i različitih od onih u kliničkoj praksi.). Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8]. 4 – često (> 10 puta).1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010. prikazana je u tablici (tablica 2). Međutim.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). „rijetko“. bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji. podgrupe etičkih povjerenstava. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi.6%) VMS/bacc. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima. Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. uz suglasnost autora. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama.4%) medicinskih sestara i 31 (18. obično se sastoje od 12-15 članova). Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1). U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti. dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama.5. Zagrebačke. 2 – rijetko (1-2 puta). koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. npr. zbog specifičnosti ustroja. kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore. „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. Bjelovarske.unapređenje i očuvanje zdravlja.) i Statistica (verzija 8. vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. odnosno. 1. licem u lice) [6]. Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ]. analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava. cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12. funkcioniranja i aktivnosti samog sustava. s područja Primorsko-goranske. a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft. 3 – katkad (do 10 puta). kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. b] kontinuiranosti.]. 4. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama. 34 (35. d] cjelovitog pristupa [1]. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. te korištenje samog sustava. od toga 63 (64.9%) liječnika.2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. godine metodom anonimnog upitnika. odnosno. 136 (81. Karlovačke. Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sisačke. Istarske i Zadarske županije. c] dostupnosti. prevođenja (engleski-hr vatski-engleski).26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu .3] individualne konzultacije (tj.. U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. USA). Varaždinske. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. 1. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina. Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3. Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike. stvaranje institucionalnih protokola. obično se sastoje od 3-4 člana). ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5).

7) 76 (47.1) 1 (1) Sestre 17 (11.8) Sestre 149 (88.9) 16 (16.9) 23 (10. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima.2) 1 (1) 2 (2.1) 17 (17.4) 67 (23. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike.4) 74 (76.3) 83 (85.9) 52 (33.5) 2 (2.1) 6 (3.7) 13 (5.5) 29 (29.6) 11 (11.4) 58 (57) 16 (16.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12. Učestalost susretanja s etičkim dilemama. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.4) 15 (15. 7.6) 22 (12. 8.1) 132 (78.8) 75 (77.2) 4 (2.2) 48 (34. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga.4) 16 (16.9) 30 (21. 3.5) 8 (4.6) 66 (65) 25 (25.6) 163 (96.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1.2) 28 (28. 11. ne baš siguran/na 4.2) 132 (78.8) 29 (17.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13.3) 20 (20.8) 145 (85.1) 45 (26.8) 29 (17. 5.5) 41 (24.1) 50 (29.1) 122 (72.5) 7 (7.3) 84 (86.3) 63 (42. odnosno.2) 134 (79. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.6) 77 (79.4) 203 (75.6) 18 (18.8) 89 (91.2) 7 (7. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja.7) 27 (15.9) 42 (27.3) 74 (76.1) 240 (87. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena. 9.1) 6 (2.2) 130 (78) 22 (13. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20.8) 111 (65.3) 78 (80. Etičke dileme 1.3) 118 (69.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3.9) 138 (81.7) 4 (2. 10.6) 17 (17.2) 47 (19. 2.7) 16 (16.4) 196 (74.7) 153 (57.3) 63 (65) 76 (78.4) 35 (36.5) 71 (73.4) 57 (58.1) 48 (18. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju.9) 143 (84.3) TABLICA 2.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove. 6.5) 16 (16. 4.8) 28 (20. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.4) 19 (19.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3.9) 129 (76. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”.8) 56 (57.6) 60 (61.7) 97 (57.5) 14 (14.6) 2 (1.3) 88 (52. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja.6) 64 (57.3) 75 (77.2) 113 (66. 12.9) 40 (15.6) 64 (37.7) 45 (30.4) 3 (1.2) 88 (52.9) 36 (37. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.9) 95 (57) 24 (14. vrlo siguran/na 2. umjereno siguran/na 3.6) 3 (3) .1) 35 (23. Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81.2) 17 (14.

3) 19 (19.3) 141 (83.6%) i nešto manje liječnika (32.6) 89 (52. odnosno. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije.2) 26 (26.3) TABLICA 5.1) 14 (8.1) 93 (55) 7 (4.4) 68 (40.4) 74 (76.4) 5 (5.6) 55 (56. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina.4) Rasprava Više od polovine sestara (58.2) 31 (10. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju.7) 4 (4. Ipak. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja.1) 80 (47.7) 26 (15.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2.8) 20 (20. odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“. godine. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički.1) 39 (23. Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4. odnosno. Br.1) 64 (12.9) 100 (12.3%.1) 50 (29. Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu.7) 39 (23.6) 44 (45. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.3) 22 (13) 39 (23. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%).1) 24 (24. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj. 3. kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima.5) 18 (18.6) 21 (21.7) 58 (59.1) 32 (33) 13 (13.5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja. Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara. eutanazija je zakonom zabranjena. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13). Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“. Naime. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- . Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi. Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj.3%). Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11).3) 7 (4. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991. 1. Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti. Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka.7) 60 (11.6) 91 (11. sestre 69. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je. Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). 36 (12. Poznavanje. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu. pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja. do 1995. koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9].1) 108 (64) 35 (20. 14. 15). umjesto „s pacijentom“ (11. često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10).8) 49 (50.2) 61 (36.6) 36 (37.

odnosno. 15) ili možda još prisutan paternalistički (11). Spanogle JP. formalno i zakonski propisano (1).Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. Narodne novine št. jer u hr vatskim domovima zdravlja. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. HEC Forum 2006. Youngner SJ. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. također. 23. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26). 24. dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). . Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta. 150/2008.133(1):59-69. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 155/2009.. 1992.18:49-60. Sustav primarne zdravstvene zaštite.). A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. Možda bi individualni bioetičar-konzultant. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini. godine do kraja kolovoza 2010. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Asch DA. 21). etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28). Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. Ten Have H. što nije čudno. 2007. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn. ur. Oreskovic S. [5] Borovečki A. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. Zagreb: Medicinska naklada. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). pa čak i telefonske konzultacije. tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. Penny D. 19. sukladno svemu navedenom. 2000. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. 2003:85-93. postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija). • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. 20. od županijske razine naniže. Health Care Ethics Consultation: Nature. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. kao „vanjski suradnik“ povjerenstva. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. 8. [2] Fučkar G. [3] Glasa J. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. Arnold RM. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. [4] McGee G. koji. Goals and Competencies. 71/2010. što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. Stoga je ovo očekivani rezultat. 139/2010 in 22/2011. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove. dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore. To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a. and some reflections on the major issues and problems. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions. Caplan AL. 8). rezultati o poznavanju. • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. Međutim. Proces zdravstvene njege. [7] Borovecki A. kako u američkih i europskih liječnika. Bagatin J. U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi. [6] Aulisio MP. Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. Annals of Internal Medicine 2000. te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina)..

Sorta-Bilajac I. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. Bioethics 1999. Zagreb: Pergamena. et al. The nurse under physician authority. Zagreb: Pergamena. 1996. Etika sestrinstva. Baltimore: Williams & Wilkins. N Engl J Med 1986. 2011.19:251-8.U. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. The problem with futilyti. Principles of Biomedical Ethics.31:7-14. Why Chases Sometimes Go Wrong. profesija i sestrinska etika. J Med Ethics 1993.hums. 1997: 47-53. Clarridge B. 04. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999. [25] Hurst SA. Bunjevac I. 121/2003 in 117/2008.326:1560-4. (1):51-7. 77(3): 727-744. et al. Narodne novine št. Liječničke novine 2007. [9] Gosić N. HullSC. [12] Truog RD. 121/2003 in 117/2008. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. Danis M.13(3/4):249-55. HEC Forum 2003. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. Brett AS. 19: 223-227. Frader J.33(1):51-7.33(2):473-80. Golubović V. Forde R. 04. Mavrinac M. Identitet.) [22] Brkljačić M. [19] Zakon o sestrinstvu. N Engl J Med 1992.hr/croatia/people/religion (01. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. [26] Ross JW.34:450-5. [11] Dickenson DL. Danis M. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. Collegium Antropologicum 2009. [29] Howe EG. [14] Šegota I. [28] Agich GJ. Agich GJ. [15] May T.19(1):2 [27] Matulić T.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I. J Med Ethics 2005. [21] Etički kodeks HUMS-a. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation. J Med Ethics 2007. Brozović B. [23] DuVal G. 15(4):310-322.S. 5th ed. Cross-cultural Issues in European Bioethics. 2nd ed. Bogoslovna smotra 2007. Slowther AM. 2001: 57-112.197: 1-4.315:1347-51. Gensler G. DuVal G. Bioetička edukacija.10(1):13-25. J Gen Intern Med 2004. New York: Oxford University Press.hr/novi/index. Hastings Center Report 1989. [24] Hurst SA. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices. [10] Brett AS. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata. Pegoraro R. 2005: 163-97. 169/2004.) [18] Zakon o liječništvu. A National Survey of U. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice.S. Dostupno na: http://www. Narodne novine št. [13] Beauchamp TL. Narodne novine št. Perrier A. Čengić T. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. 2011. The Journal of Medical Ethics 2008. Dostopno na: http://www. . Reiter-Theil S. [17] Religion. Childress JF. Baždarić K.

taking into account the needs of patients in such stressful event.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy . osobito u psihološkome dijelu. kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. perianesthesia. analgezije i anestezije [2]. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju.com . Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku.and post anaesthesiology phases. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. komunikacija. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre. koji je bitan dio procesa. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije.psychological approach to a patient Lucija Starčević. kao i boljoj brizi za bolesnika. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme. In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. Ključne riječi: medicinska sestra. perianestezija. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre. Key words: nurse. increasing the degree of satisfaction and improving health care. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene. communication. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1].

Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. strah od ishoda operacije. godine). Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. zabrinutost za obitelj. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata. 4]. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam. njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. te u jedinicama za intenzivno liječenje. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. na odjelu za anesteziju. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. kašalj. Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. kirurškim odjelima. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. strah od moguće trajne nesposobnosti. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. osim osobnih podataka. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. financijsku situaciju. treba provesti detaljnu psihološku pripremu. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. dok se izvodi medikacija. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. strah od poslijeoperacijske bolnosti. „recovery“). Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. osnovnih informacija. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. ali to ne znači da je treba zaobići. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. psihološka priprema ne može biti opširna. U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. predznanju i obaviještenosti. 6]. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. obitelji i posjetitelja. . faza oporavka – „recovery“). Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. bolnost operacijske rane i glavobolja. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. Neposredno prije operativnog zahvata. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama.32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. operaciji i bolesti općenito. specifične anksioznosti SLIKA 1. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola. Vrijednosti su iskazane u postocima. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat.

Prije odlaska bolesniku duboko udahnite. S tom mišlju krenite k bolesniku.careplans. ulijte mu sigurnost. 1994. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju. Development of a Preoperative Admission Group. pomozite mu. sestra. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. i za sebe same. učinite malen autogeni trening. 18/3: 168– 172. 2005. 2003. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. Sullivan. toplinu i svoju stručnost. Osnovna načela zdravstvene njege. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. Učinite to za njega. Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. te u psihološkom pristupu bolesnicima. Henderson V.htm . http://www. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U trećoj fazi perianestezije. Zagreb: HUSE i HUMS. pp 132-134. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada.magdalena.doi. zabrinut. Imajte dovoljno sreće da budete nježni. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti. loši radni uvjeti. daleko od vas. u jedinici za intenzivno liječenje.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. zastarjela oprema. brat. Journal of PeriAnesthesia Nursing. LITERATURA SLIKA 2. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba. vaš roditelj. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege. dovoljno izazova da budete jaki. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. teziji. Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju.hr/od_srca1. dijete ili partner. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. za ljude koji su u mislima s njim. prestrašen. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. No 2 (April). bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. Ellen E. Vol 20. Međutim. pružite razumijevanje. Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. izbrojite do deset. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi.com www.

U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. communications. law system. Tijekom navedena procesa. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. kao i s članovima njegove obitelji. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj. Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika.vicic-hudorovic@skole. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih. materijalnih i duhovno-vjerskih [1].385-1-34 83 662 E-mail. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. obligation. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. profesionalna tajna. Zagreb. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji. according to ethical. moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna. professional secret. Bolnička cesta 32 TEL. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. ali i zakonskih norma. duhovnost. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških. spirit.hr . Key words: medical nurse. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. spiritual. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. intellectual and scientific skills. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode.. Ključne riječi: medicinska sestra. medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret. From one point of view. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. komunikacije.385-1-34 83 662 FAX. izliječiti bolest. obaveza.visnja. pravni sustav.

rezer viranost. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. Primjerice. 1. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. slobodnog. jačanje moralnih i etičkih vrednota.4]. dakle.. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija. emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. a taj čovjek može biti bilo tko. štiteći je od svih neželjenih povreda.3]. 8. mladić. ja. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne. neće poštovati ni druge. Međutim. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. Tko ne poštuje samoga sebe. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama. intelektualnog.nije važno. i to u Ps. i to tjelesnog. One su dio njegova bića. izložene bezočnom iskorištavanju. a katkad i na članove obitelji. slavom i sjajem njega okruni.9. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja. Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća.) inteligentnog.9. duševnog i duhovno-moralnog. drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu. 26-27. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6. niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6. Kad je Isus davao upute za život. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku.10]. poslije odavanja dijelova intime. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne. sebi slična (kao što čitamo u Post. ti. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe. u svakodnevnim situacijama. služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. djevojka. Naime. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici.7. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju. i poslije smrti. znanac. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga.2.. Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“. prijatelj. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka). Vlast mu dade nad djelima ruku svojih. njemu pod noge sve podloži.3.8. kojima se na agresivan i potrošački način. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. psihološkom. pak. neprijatelj. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne.10].8. to su ljudi doživjeli i proživjeli. Jednostavnije. Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. 6-7. to je moguće [3].5]. a čije bi iz- .“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku. sadašnjost i budućnost. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne). te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost. Stoga. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti. Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke.7. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. važno je da se to dogodilo. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika.“[2]. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena. malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. Upravo su medicinske sestre često. saznaju o zdravstvenom.

ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. zabranjuje doktorima medicine. 3.2.8. i to od samog početka života pa do smrti. 3. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6.10. Ustav Republike Hrvatske. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. Zakon o sestrinstvu. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe. 3. Članak 132. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka. godine.12. . a odnosi se na osobne.11.13. Članak 35. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika. 3. Prihvaćen je 22.3. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. njegova ljudskog dostojanstva. i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. doktorima stomatologije. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. Članak 16. obiteljske. psihosocijalne i emocionalne podatke. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite.5. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara.9. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara. Članak 122. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne.13. da pri pregledu. liječenju.12. i to: 3. Pr vi je put prihvaćen 1953. istog zakona regulira se. 3.6. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. poštovanje vjerskih načela pacijenta.7. Profesionalna tajna definira se u 5. 3.15]. ugleda i časti.7. informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. poštovanje prava bolesnika. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna.8.15]. Članak 25. a posebice tijekom pružanja osobne njege. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života.4. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera.14. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju.36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11. prosinca 2005. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara.14. Kazneni zakon. Zakon o zaštiti prava pacijenata. godine. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona. Člankom 37. suradnju s članovima zdravstvenog tima. Člankom 28. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16]. 3. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. 3. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. zdravog i bolesnog zbog njega samoga. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Zakon o zaštiti osobnih podataka. Dopunjen je 1973. dostojanstva.9. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku. godine na kongresu u Brazilu. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. U navedenom dokumentu u 10. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika.1. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima.

Sestrinski edukacijski magazin.1] NEPAŽNJA. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1. 4. www.5] Pristanak bolesnika. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. Biblija .1.26-27.psz.2] NEZNANJE. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli.2. odgovornost.hums. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja. tuga. Zajedničko dobro. Statut Opće županijske bolnice Požega. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti. to: 4. 4. članak 132. Pozaić V.2. [14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04).1. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01). članak 10.2. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja.2:2-17.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03). zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja. Post. www.hkms. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima. razumijevanje i suosjećanje.2. Kršćanska sadašnjost. i to: 4.1. Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika. 1993.Stari i novi zavjet. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne. pažnju. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03). koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela. članak 25-28. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima. Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika.56/4:447-449.4] 4. Teološki vidici liječničke tajne. . Nadalje. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika.4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri. Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu. Kršćanska sadašnjost. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu. članak 35-37. članak 122. www. I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. 1973. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika. 8: 6-7.3] 4. Biblija-Stari i novi zavjet. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički. Šteta trećim osobama.2. Obnovljeni život 2001. 4. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji. [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03)..hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03).zupanija.2. Sudska presuda. Post. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava. nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima. 1993.1. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03).2] 4.hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. [16] Kazneni zakon (NN 110/97). Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. 2005. članak 120. Odavanje podataka koji su postali općepoznati. liječenja i provođenja zdravstvene njege. članak 16.1] 4.

Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. prosinca 1987. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije. održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. radionica i stručno-studijskih putovanja. godine. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. anniversary. listopada 2011. organiziranje stručnih skupova. maricamiscancuk@gmail. Ključne riječi: medicinska sestra. od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva.10. Bolnička cesta 32 TEL. jedanaest (11) studijskih putovanja. Škola za medicinske sestre Vrapče. continuing educational course in town Baska on the island of Krk.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. godine organiziralo je 8. dakle. Od 2004.med. onkologija. tečaj trajne edukacije . osam (8) tečajeva trajne edukacije.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. bacc. do 22. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL). Zato je 5. šesnaest (16) simpozija. hematology. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8.38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a. U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. At the same time Society celebrated its 25. Zagreb. October 2022. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. sastanaka. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology.Baška/Krk 20-22.Croatian nurses association -SHOCNA [8. oncology. course of continuous education . godine . postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. godine. 385-1-34 83 662 FAX. 385-1-34 83 662 E-mail. 2011. i današnja predsjednica OHDHUMS-a. kontinuirana edukacija medicinskih sestara. Zagrebačka liga protiv raka .tech.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. tečaj trajne edukacije. Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. Od 1997. lipnja 2000. članice OHDHUMS-a. Key words: nurse. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS].

praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika. Branka Svetec (bacc. Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. godine do listopada 2011. med. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli. med.). O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. godine. u ožujku 2010. pharm. koje je osnovano 1984. I. prezentirala je K.) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa.techn.med. Kozine (bacc. Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja. LITERATURA [1] http://www.hr . med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava. Tečaj je nastavljen predavanjem M. do 22. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva.med. Stručni program tečaja počeo je 20. Europskog društva medicinskih sestara.) i Irena Hampl Hršak (dr. od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH]. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek. med. Posljednjeg dana tečaja (22. Kuzmić. B. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. 2011. pharm. med). Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009.hums. med. koje su izrađene u listopadu 2011. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu. Čogurić). OHDHUMS .. Drugog dana tečaja (21. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas. Kopiratić. M. Bagarić). B.techn. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š. tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja.) o samopoštovanju medicinskih sestara. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica. godine) Josipa Jović Zlatović (dr. godine.techn. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja.10. M. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr. bioteh. S. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. Karamarko (dr. Svetec (bacc.) opisala je osobna.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a.techn. bacc. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V. listopada 2011. Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“. godine organizirao 8. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika. sc. Marijana Breljak (dr. Kovačić (mr. godine.) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20. Nadalje. Pomper.).techn. Jurišić (mr. listopada 2011.8. Svetec (bacc.25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS].med. listopada 2011.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010. Družinić. godine u Općoj bolnici Varaždin. Kuvačić i dr. O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. Irena Poljanšek (mr. listopada 2011. B. Mišević (dr. Lj.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija.med. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu. U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22.

med. U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. veljače 2011. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation.385-1-34 83 662 FAX. imunološke bolesti i dr.vozila@gmail. silvana. odnosno. a time i zdravlja i bolesti [1]. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. u budućnosti.spec. godine.40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. dijabetes.) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP]. Rijeka. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. multipla skleroza. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. moraju imati kritičko mišljenje. Sigurna sam da i medicinske sestre. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje. ovisnosti. reumatoidni artritis. 51216 Viškovo TEL. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe. dr. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti. nešto bude bolje. Review refers to theme of the Congress. sociological approach and the legal response. “Depresija i duhovnost”. etičke dileme. vrijednost i smisao života.shizofrenija i dr. was held in Opatija from February 11-13th 2011. održan je u Opatiji od 11.Pogled 80. dr. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost.). vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja. svoju bit. Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije. Prof. tjeskoba. sociološki pristup i pravni odgovor. “Depression and spirituality”. Strišković. do 13. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. Hrvatska Received November 16th 2011. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji. Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije. Također. da transcendiramo. Strišković. sc. maligne bolesti. Key words: Psychiatric and theological aspects. koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju.385-1-34 83 662 E-mail. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. ethical dilemmas..com . Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija.

tj. agresivna i destruktivna. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. Istinske.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. odgovor na prijašnju terapiju. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. tj. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. darivanju i dobroti. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. ne pita samo čovjek za smisao života. Blatt (1982. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. tolerancija na lijek.) [2]. navodi Abrahama. da je sigurna i dobra. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. ne prepoznaje se ništa. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. te logično. nuspojave. Zašto? Imajući to u vidu. Dr. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću. U Bibringovu (1953. jednako voli kao što se i mrzi. Nadalje. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. interakcije lijekova. komorbiditet. Prof. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. emocije . Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917. a zatim i adherencije. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. samonadmašivanju. S druge strane. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti.sc. odbacivanja ili poraza. gubi se smisao. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku. a ako je preslaba. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. i sklonosti samoga bolesnika. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja. zahvalnosti. kaže dr. potencijala i životne misije. umjesto da je nevrijedna ljubavi. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. opraštanju. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. Gubitak ne mora biti stvaran. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. Melanie Klein istaknula je da. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. tuge umjesto radosti. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova.) modelu depresije. kao i sklonost okrivljavanju. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. ali i gubitkom smisla i interesa. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma. mističnim iskustvima. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost. odnosno. Strah od neprihvaćanja. dr. Drugim riječima. da depresija rezultira iz gubitka objekta. osobito ona koja napusti ili ode. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom. vodi depresiji. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. nesigurna. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5]. Također. Također. personality traits. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. nego i u autotranscendenciji. da voli. a povezana je i s duhovnošću. Međutim.

Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory. Mihanović M. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. strpljive. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6]. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Murgić L. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. ispunjene.. Sanea Mihaljević. Područje rada hagioterapije je tzv. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M. Mihaljević S.42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. Psihodinamski pristup depresiji. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. i to Suicid i duhovnost. Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. [5] Karlović D. Prof. Depresija i duhovnost. kreativne i sl. Špehar M. Dodig G. [6] [4] [7] . I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. “duhovna duša”. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. Rudan V. Hagioterapija. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. Marinović M. opisuje ljude kao nezahtjevne. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7]. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku.

noćni rad. Ivan Barbot”. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. ratni reporteri. ističu se rudari. vatrogasci te. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. hitna služba. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. Ključne riječi: psihijatrijska sestra. skakanje kroz prozor. pogrdnim izrazima. Vinogradska 55. stres. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija.]. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. mineri. gušenje jastukom i sl. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. jedinice intenzivnog liječenja. neargumentirane pritužbe bolesnika. porodiljstvo i psihijatrija. 6. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru. policijski i zatvorski djelatnici. Key words: psychiatric nurse. posebice.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. 3. 7. loša komunikacija. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. Za praktičnu uporabu preventivnih. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja. stress. 4. Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5. Nadalje. Damir Pleše. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. mobbing]. 2. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. rezanje kr vnih žila. kirurgija. liječnici i medicinske sestre-tehničari. piloti. u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa.

U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. 2008.aktivno sudjelovanje u organizaciji posla. 21-22. favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. Zbornik radova. [4] [5] [6] Lekić D. verbalne prijetnje. grupe samopomoći i potpore. 60/: 10-12.3.239. Grubišić-Ilić M. razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege. alkohol. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa. vikanje. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. trčanje umjerenom brzinom. Franković S. kongres Hums-a.pravilno organizirati slobodno vrijeme. ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. Kronični stres i srce. Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. Šimunović D.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom.. Zdrav život. 7/6: 444. Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava.kontinuirana profesionalna edukacija. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja.23. vrijeđanje. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK. svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka. komunikacija u zdravstvu. 2008. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. Stres. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .]. seksualne aluzije.nkongres HUMS-a. Zagreb: 1998. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara. savjetovališta za stručnu pomoć. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. Zagreb: KB Dubrava. Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina.45-47. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. Zbornik radova: 235. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa. Fikreta P. 3. poremećaji u profesionalnom funkcioniranju. Pažanin L.trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini.44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja. nadražujućih sredstava (kava. Opatija: 2008. 2006. posvećivanje više vremena životnom partneru. i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . Medical Intertrade. [2] [3] [7] . Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Zagreb. Jama-HR –2007. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu. cigarete). Simpozij: etički vidici. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . LITERATURA [1] Sedić B. zdravstveni poremećaji. trač. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). vožnja biciklom. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske. što izaziva dobro raspoloženje. ukinuti uzimanje tzv. i koji su mogući izvori nastanka stresa. 2006.

između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. Croatia Tel. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. skapitan1@yahoo. Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. i 20. stresa. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. političke. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku. Department of Vascular Surgery. 10000 Zagreb. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek). duhovnim seminarima. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“.Vinogradska 29. Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja.com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. napadaju medicinske djelatnike. hodočašćima. zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). +385-01-37 87 378 E-mail. zatvaraju se u sebe. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne.Vinogradska 29. 10000 Zagreb. bolesti i . Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. Depar tment of Vascular Surgery. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. a posebice medicinske sestre. Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. prestrašeni. krize. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti. gospodarske i vjerske. posebice za starije i nemoćne. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. izgubljeni. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. Medicinske sestre. Tijekom 18. nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova. 2]. etika i vjera u praksi medicinske sestre Science.

pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. dovršenje. također moraju biti zaštićeni. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. (filozofija morala). te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. bolje se nose s simptomima bolesti. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. a nisu točni. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. prognozi i liječenju. obiteljske i socijalne podatke [8]. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. a odnosi se na osobne. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science. liječenje i skrb. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. 5. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života. dijagnozama. razvijaju socijalnu svijest. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. definirane kao moralne norme. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. dovršeni. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. Drugim riječima. 3]. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. razvijaju koncentraciju i pažnju. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . rasprave i vrednovanja. 6]. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. liječenje i njegu.46 Znanost. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre. uvjetima liječenja. Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. liječenje i skrb. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak. Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. Danas. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. uz bolesnikov pristanak. ethics and faith in nursing practice patnje. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. nadalje. životni vijek im je produljen. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. manje su depresivni. i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. osim i samo ako se to. osnovne kriterije za moralno vrednovanje. Uvid u dužnosti. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. Svi uzorci. koje su iz kodeksa vidljive.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

bezuvjetnog prihvaćanja. Sedić B. terapijske komunikacije. Moro LJ.2006. Udžbenik za više zdravstvene studije. Jastrebarsko. Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka. Psihijatrija. sve do mržnje prema samom sebi. Zagreb. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja. Third Edition. osjećaj bespomoćnosti. Naklada Slap. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup. načelo privatnosti i dostojanstva.. Zagreb.. 2000. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi. St.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem.. 1996. Gregurek R. 2010. te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi. uznemirujuće slike. Psihijatrija.. Zagreb. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Frančišković T. Zdravstveno veleučilište. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. Klain E. M. [4] [5] [6] Moro LJ. Medicinska naklada. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida.. Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža.. a u osnovi svega je skrb za čovjeka. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti. 2009. Zagreb. i suradnici. Uvod u sestrinske dijagnoze.. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Louis: Mosby Fučkar G.. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju. mišljenja i osjećaja. i suradnici. Frančišković T. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti. Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića. (1994) Nursing Diagnosis: Process and application. problemi s prilagodbom. . Medicinska naklada. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon.

Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. Andrije Štampara 42. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage. and ignorance of proper nutrition. 3. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. pressure. te prevenirati buduće atake boli. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). pečenja ili težine u prsima. Karakterizira je osjećaj stezanja. fear. sestrinske dijagnoze. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda. Božena Coha Opća bolnica „Dr. sestra). strah. Josip Benčević“ Slavonski Brod. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. Treatment of patients includes minimizing the risk factors. surgical revascularization. fizikalnom pregledu. burning or heaviness in the chest. te neupućenost u pravilnu prehranu. ublažiti ili ukloniti simptome. percutaneous coronary intervention with stent placing. proces zdravstvene njege. Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1). It applies to drug therapy. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Podjela čimbenika rizika. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja. 5. . Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. Ključne riječi: Angina pektoris.52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. laboratory and instrumental examination. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. a žene u dobi iznad 55 godina. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. Key words: angina pectoris. if necessary. nursing process. Primjenjuje se medikamentno liječenje. Pušenje 1. Šećerna bolest nova obitelji (majka.2. pritiska. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. Diagnosis is based on anamnestic data. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. Slavonski Brod Received 4 November 2011. TABLICA 1. The doctor determines necessary diagnostic tests. te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju.com 1. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. Povišeni kr vni tlak nad 45. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. „Dr. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. pritiska. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. It is characterized by the sensation of squeezing. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. physical examination.

Težina 64 kg.” Lijekove za spavanje ne koristi. Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. Stolica je formirana. Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. te drugu sestru. Bolesnica nema problema sa sluhom. Boli se obično pojavljuju u naporu. U menopauzu ušla s 52 godine. samostalno usitnjava hranu. a ne zbrajaju svoje učinke (2). s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. Pere samostalno sve dijelove tijela. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. Ništa ne bi mijenjala u životu. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. Naprezala sam se. sedamdesetih godina. Sada mokri 5-6 puta dnevno. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Sfinktere kontrolira. Skida i oblači pidžamu samostalno. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. Strah ju je pretrage. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. ehokardiografija. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. Voli jesti jogurt. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Da bi spavala. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. U bolnici je na neslanoj dijeti. umirovljenica. povrće i voće. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. Odjednom me počelo stezati. ergometrija. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. Navodi: „Ne znam što smijem jesti. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. ispod sternuma. Nosi naočale za čitanje. Ima umjetno zubalo. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. Svijest očuvana. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. laboratorijskih pretraga. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. kao što regulira temperaturu i protok vode.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. mekša i svijetlosmeđe boje. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. kao i u bolnici. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. Disanje: 17 udisaja u minuti. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG. koronarografije. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. scintigrafija miokarda.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. a može biti i na bilo kojem dijelu.5 oC. Redovito ide u crkvu. Ravnotežu održava samostalno. stezanje ili pečenje. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. težinu.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6.“ . Udana je i majka dvoje djece. Jede sve meso. a onda i boliti u prsima. samo sam spavala. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti. Obitelj joj pomaže. koronarografija. Ljuti je nepravda. Vedra je osoba. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca. U bolnici. Alkohol i cigarete ne konzumira. od ksifoida do mandibule. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. Bolova i pečenja pri mokrenju nema. N. Orijentirana u vremenu i prostoru. Cilj je postignut. Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. te je upućena na bolničko liječenje. • Primijeniti propisanu terapiju. Puls: 67 otkucaja u minuti. treba biti jako umorna. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. fizikalnog pregleda. Živi sa suprugom. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda. prema potrebi. Redovito je posjećuju u bolnici. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. živi u gradu. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. kod hranjenja. Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. te se češlja i uređuje. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. • Monitorirati vitalne znakove. Kad je ljuta i neraspoložena. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno.

Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. Nakon što je otkrivena bolest. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. te značaju prekida aktivnosti. 20: 170-6. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. te primjenu Nitrolingual spreja. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca. 4. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. 10. 2003.hr/nzl/12/program. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. [3] [4] [5] .zdravlje. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. 05. • Provjeriti usvojeno znanje. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. Dostupno na adresi: http://www.hr/clanak. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. neupućenost u pravilnu prehranu. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom. • Saznati što bolesnica zna o pretragi. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur. Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. 2010. Mojsović Z. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice. 2004. zapravo. 2009. Sestrinstvo u zajednici.php?id=12577 Datum pristupa: 01. izd. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. 2006. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5].“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika. Letci. Cilj je postignut.2005. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika. Hrabak Žerjavić V. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. redovitoj primjeni lijekova. J Cardiovasc Nurs. što je bolesnica i prihvatila. 3. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije.htm Datum pristupa: 25. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. nema [3]. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Zagreb: Naklada Ljevak. ograničenjima. Cilj je postignut. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti. Kralj V..“. Morala se prilagoditi novom načinu života. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. te ih je pravilno demonstrirala. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. Interna medicina. imaju visoku stopu incidencije. • Pomoći. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. strah.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. • Provjeriti usvojeno znanje. Kardiovaskularne bolesti. te način pripreme preporučenih namirnica. Cilj je postignut. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. Hart PL. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije. 06. dovode do promjena u odnosima i vezama.. • Odgovarati na postavljena pitanja. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja.

Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože).vucetic@zg. Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. Stupnjevi dispneje. drenaža prsišta kao terapeutska metoda. Jordanovac 104. simptomi. mediastinum. primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11]. liječenje Pneumothorax . anatomy and physiology of thorax. Vinogradska 29. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem. pluća. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa.t-com. SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja.definition. medijastinum. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube). TABLICA 1. Vinogradska 29 E-mail. Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1). symptoms.hr 5 onesposo. PhD. simptomi. respiratory movements. drenaža. Herco Nada1. lungs. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). anatomija i fiziologija toraksa. sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. tuširanje. 10000 Zagreb. drainage of thorax for therapeutic purposes. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). tahipneja (ubrzanje disanja. Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane. kupanje). Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda).Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. Croatia Clinic Centre Zagreb. respiracija. te zid toraksa.borki. MD. Ključne riječi: pneumotoraks. treatment Vučetić Borki1. Key words: pneumothorax. Zagreb 10000 Zagreb.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). . symptoms. Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). toracic shield. 10000 Zagreb. Department of Thoracic Surgery. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. drainage. primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety.

dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. . SLIKA 4. SLIKA 2. Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. Zid toraksa. a naziva se parijetalna pleura. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. SLIKA 6. Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3). Između pluća nalazi se medijastinum. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). prsna kost i kralješci. Dijelovi toraksa. Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi.56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. koja sprečava trenje. Karakteristične točke auskultacije pluća. SLIKA 5. Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. (Slika 6) [31-39]. U dva su postranična dijela pluća. u kojem su srce. tijekom disanja između dviju ovojnica. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant). Pleuralne šupljine. Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. Zračni putovi+alveole. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. SLIKA 3. velike kr vne žile. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7).

One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. koji se naziva rezidualnim volumenom. Kada se ošit relaksira. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. Inspirij. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. . Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. i to preko interkostalnih arterija. (Slika 8B). Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. a istodobno se smanjuje tlak u plućima. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. Pluća se uvlače. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor. SLIKA 8B. ulazi u fizure pluća. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. [45-47]. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij. Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. SLIKA 7. SLIKA 9. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. Bronhalne arterije. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. (Slika 8A) [40-44]. uključujući i visceralnu pleuru. dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. Ekspirij.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. SLIKA 8A. Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. izlaze iz aorte.

Drenaža pleuralne šupljine. Također prianja i za perikard. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. ili V.) u 18. Položaj torakalnog drena. medijastinalnu. SLIKA 12. tenzijski pneumotoraks. lateralno VIII. straga XI. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. francuski liječnik. rebra.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. i to od jednjaka prema plućima. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma. dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781. Herman Boerhaave (1668. medijastinalna pleura]. (Slika 9) [48-55]. 9. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu. 1819. mora se verificirati RTG dijagnostikom. 5. interkostalna granica. kaudalno dijafragmalna pleura. u mrtvaca.–IX. aksilarna granica. rebro. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti. cer vikalna pleura.-VII. frenička granica.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa. rebro. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. Gothard Bulau 1891. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. (Slika 10) [56-59]. Drenaža medijastinalne šupljine. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. 6. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra. a kaudalno slobodno završava. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti. 3. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12). Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. SLIKA 10. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. te kolapsa pluća. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. parasternalna granica.). dijafragmalna hernija. kostalna pleura. SLIKA 11. do 370. i to: kostalnu. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice. . Parijetalna pleura bogata je somatskom. dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. 2. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja. 8. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. a poslije njegova postavljanja. izumitelj stetoskopa. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa.-1738. Povijesni tijek Hipokrat (od 460.-XII. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. Dijelovi i granice pleure [1. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV. rebro. –1826. 4. visceralna pleura. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). 7. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom.

Primarni spontani pneumotoraks. incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932. postraumatski 3. preporučuje se ekspektativni stav. Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. SLIKA 14. i to u rasponu od 1. snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk. a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65]. Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest. godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa .(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze. nalaza radiološke dijagnostika tj.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. smanjena tjelesna težina. Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks. . Mar fan-ov sindrom. muški spol. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati. (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća. jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67. SLIKA 15. SLIKA 13.4 na 100. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija.desna osovina. perkutornog i auskultatornog nalaza. pozitivna obiteljska anamneza. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. Naime. plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14). Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima.68].000 ljudi [66]. Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. smanjen R val i inverzija T vala. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest.000 ljudi do 15. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine.2 na 100. spontani 2. nemogućnost prestanka pušenja. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri.

što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica. sarkoidoza. karcinom pluća. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor). Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. virusna. Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta. astma. neekspandirano pluće. Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. tj. Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. idiopatska plućna fibroza. . limfangioleomiomatoza. nekrotizirajuća pneumonija. Pleuralni izljev SLIKA 17. empijem. bilateralni. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. tenzijski i recidivni pneumotoraks. SLIKA 18. preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. RTG snimka . histiocitoza X. mehaničkom ili termičkom abrazijom . Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. perikarditis. Mar fan-ov sindrom. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. reumatoidni artritis. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom. infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. pleuralni izljev. Wedge resekcija. holagnitis i divertikulitis (slika 19). ankilozantni spondilitis. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. preporučljiva je incizija u tzv. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). metastatski sarkom. sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. medijastinitis. SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery). Ranih 30-ih godina 20. osteomijelitis. ruptura jednjaka.60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“. Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces. stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. visceralne i parietalne pleure (slika 20).hematotoraks. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata.70]. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS).

postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. gigantske bule. RTG snimak -empijem. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. RTGsnimkama. kada prestane izlaziti zrak. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta. Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. Nadalje. ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. bradikardija i sinkopa). Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . paraliza dijafragme. sedirati ga. velike kr vne žile). Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. kašalj. CTsnimkama.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića. i vrstu izljeva. Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. RTGsnimka . Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. Potrebno je odrediti vrstu anestezije.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. ultrazvučnim snimkama. ozljeda vene cave superior ili inferior. Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida. Priprema se U-šav. debljine između 6 do 40 Frencha. poremećaji koagulacije.hilotoraks. Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća. ozljeda intratorakalnih struktura (srce. ili V. a kada je bolesnik nemiran. Napomene . Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. SLIKA 20. Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. . Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. promptno reagirati. Idealno je mjesto I. dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru.pleuralni izljev. Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju. Drenovi moraju biti čvrsti. ruptura dijafragme. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. ne smiju biti skupi. Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21).

Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%. Kada postoji prijelom rebara. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa. frek venciju i uzorak respiracije. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). provođenje 100%-tnog O2. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100. Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. Ako se stanje pogoršava. Bolesnik mora imati normalnu dubinu. Učestalost i dubina respiracija normalne su. (respiratorni arest. Priprema bolesnika za intubaciju. dubokog disanja. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. dubina i udusaja/ izdisaja. srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. asimetrični plućni zvukovi. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa.. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. Nestabilni prsišta. 3. Askultacija pluća. Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. kr vni tlak postupno pada. Kod bolesnika nema cijanoze. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. uzorak. ubrzanje srčanog ritma. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. . ot vorena rana prsišta). tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta). Nemir je rani znak hipok sije. Bolesnik je normotenzivan. potrebno je: 1. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. ubrzanje disanja. Tahikardija. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. 2. Nema paradok salnih pokreta prsišta. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. nema dispneje. nestabilni toraks. Ut vrđivanje boje kože. uporaba pomoćne dišne muskulature. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. Prekomjerno širenje nosnica. Procjena znakova hipok semije. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). nemir. hemotorak sa. te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. dispneja. upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. Monitoriranje vitalnih znakova. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. toraks komplikacija je koja ugrožava život.Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. Odsutnost plućnih zvukova. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. Bolesnik je budan. Odsutnost ventilacije. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. Bolesnik spontano diše. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. učestalost. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. glavobolja.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta.Vrijednost iz vora kisika. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3.

8] Lesur O. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. 119: 590 . Ellingsen Ø.39:75–6. 2001..307:114–6. 1997. poticajna spirometrija. 11] Bense L. Postmus PE. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije. Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. Sahn SA. Ansari S. Chest 1987. 23] Grimshaw JM.71:365–71. Blegrad S. Heffner JE. 22] Yeoh JH. Scot Med J 1994. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. 21] Selby CD. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. 2] Baumann MH. 19] Miller AC. (položaj. Pillgram-Larsen J. Lancet 1993. Delorme N.76:496–9. 112: 789 . Poboljšanje u smanjenju boli. 1993. U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. Strange C. BMJ. Lancet 1971. 2001. Strange C. Trajanje sukcije 10-15 sekundi.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. 9] O’Hara VS. Eur Respir J 1991. Luketich JD.92:1132–6. Eur Respir J 1995. Frek vencija.257. Knight SR.8:397s. 20] Soulsby T.4:324–31. Fishback M. za vrijeme ak tivnosti. 16] Smit HJM. 13] Withers JN. Klein J. Kada je potrebno.52:805–9. . Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. a possible factor in localisation of pulmonary disease. AACP Pneumothorax Consensus Group. Klein J. Delphi Consensus Statement. 17] Lippert HL. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. Clarke P. Campbell IA. Jednostavne ak tivnosti (npr.15:317–21. Daniel FJ. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije.119:590–602.E. Panacek EA. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. BMJ 1975.104:1767–9. Loehe F.342:1317–21. Harvey JE. 18] Videm V. Nichols T. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Chatrou M. Recurrence of primary pneumothorax. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. Surg. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa.. A. Panacek EA. Ann. dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. Light R. Russell IT. Chest 1993. Kaps M.71:452–454. F. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. Kirby TJ.92:1009–12. Luketich JD. 12] Schramel FM. 15] West JB.804. Eklund G. Odont D.98:341–7. Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. Heffner JE. Postmus PE. Frogamet JM. 2001. Thorac. 2000. 5] Chan P.108:772–6. Greene T.55:666–71. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Wright CD. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora. sukcija bolesnikovih dišnih putova. 7] Donahue DM. 14] Sadikot RT. Light R. Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey. Strange C. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998. Chest. Thorax 1997. Ann Thorac Surg.143:32–5. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. česte promjene položaja). Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax. Distribution of mechanical stress in the lung. 70: 253 . Meadows K. Kiehl PV. Meyer CJ.i:839–41.4:559–60. 10] Jansveld CA. Seevanayagam S. Viale G. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Epidemiology of pneumothorax in England. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor. (privremeno liječenje). Kirby TJ. LITERATURA 1] Baumann MH. 6] Gupta D. Chest. 3] Hatz R. 4] Baumann MH. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. Müller C. Spontaneous pneumothorax. Thorax 2000. Nema emfizema. Meimarakis G. Eur J Respir Dis 1987. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva.. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. Dijkman JH. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća. Spontaneous pneumothorax. Sahn SA. Hansell A. Sudlow MF. Lund O.treatment and recurrences. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. kupanje). Chest 1990. Am J Surg 1964. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Respir Med 1998. Milit Med 1978. Postgrad Med J 2000. Management of spontaneous pneumothorax. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese.602. obvezno je postaviti torakalnu drenažu.

operative or medical procedures and trauma.36:341–2. Sahn FA.155:24–9. Respir Med 1995. Boe J. Audit points 43] Engdahl O. Thorax 1990. Conservative management of spontaneous pneumothorax. 1982: 3. 28] Petrie GJ. Poole G. Kinnear WJM. 29] Vail WJ. Swartzel RL.264:2224–30. AJR 1994.57:65–8. Jain NK. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. Yoganathan K. Mathie A. Bankier AA. Ann Thorac Surg 1993. [65] Baumann MH. 51] Archer GJ. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax.32:202–13.. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Hudson LD. Patel A. [62] Kenyon JH. Kwong JS. Germann PS. Am J Respir Crit Care Med 2002. Crit Care Clin 1992.45:748–9. 54] Spencer-Jones J. Results of simple aspiration of pneumothoraces.23:427–33. Chest 1987. Chest drainage tubes. technique. Acute pain management. Bristol: John Wright. Milman N. Wagenaar M. [76] Brunner RG. Management of intercostal drainage tubes.165:1240–4. Boe J. Graham TR. Chest 1989. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT.318:527–30. ed.69:41–6.112:275–8. Hutchinson A. Lemire P.14:879–95. Barnwell E. Trotman-Dickenson B. 32] Tanaka F. [71] Daly RC. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. Chest 1993. Pierson DJ. Tarrer RD. Palat H.94:55–7. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients.30:32–5. Toon R. Sequential treatment of a simple pneumothorax. England NJ.ii: 687–8. Acta Anaesthesiol Scand 1993.119:590–602. diagnosis and management.108:335–40. Radiologic and pathologic findings. 33] Pavlin DJ. Müller D. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. Secondary spontaneous pneumothorax. Hodson ME.108:664–6. Horst HM.304:345–7. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. [69] Curtin JJ. [86] Mathur R. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT. Potential benefits.317:465–8. Management of intercostal drains.183:193–9. JAMA 1954. Lancet 1984. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. Agrihotri SP. Chest tubes: indications. [68] Sherman S. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. 25] Grilli R. Esaki H. BMJ 1998. [85] Sharma TN. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. Lopez A. [57] Vallee P.14:865–70.302:262–5. Singapore Med J 1994. 39] Glazer H. [59] Laub M. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Al-Hillawi AH. 42] Collins CD. Thorax 1985. Rockville.37:46–8. Golding RP.64:728–9. Radiology 1995.111:280–5. Quebbeman EJ. Flint J. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. Driesen P. Spontaneous pneumothorax and its treatment. Johnson NM. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma. 30] Serementis MG. Bishop JM. Surg Clin North Am 1989. Chest 1997. Complication rates of tube thoracostomy. Br J Hosp Med 1991. [84] Tattersall DJ. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. Pairolero PC. BMJ 1994. Publication no. Chest 1995. Wilson BS.124:833–6. [80] So SY. JAMA 1990. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. Ravikrishnan KP. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. Alexander RH. 40] Carr JJ. [79] Conetta R. Coady T. [75] Baldt MM. Djedaim K.104:978–80. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung. Smith JW. limitations and harms of clinical guidelines. In: Practice of cardiothoracic surgery.40:66–7.81:693–5. 36] Light RW. Ann Emerg Med 1988.9:406–9. Bell RD. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. Strange C. management and complications.309:1338–9. The management of spontaneous pneumothorax.4:86–8. Obeid FN. 44] Philips GD. Itoh M. Henderson C.45:383–6. Arch Intern Med 1984. Reilly KM. Management of spontaneous pneumothorax. Ann Surg 1916. Hamilton AAD.195:539–43. Haakman CD. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax.106:1493–8. Br J Dis Chest 1985. Maryland. 55] Andrivert P. BMJ 1971.156:839–43. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema.15:368–70. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. Cousineau G. 45] Jordan KG. Aranda C. Reed JC. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. A randomised double blind trial. Grilli R. 48] O’Rourke JP. Senda K. Vinsant GO.144:1447–53.103:26–9. Am Rev Respir Dis 1973. 1992. 41] Bourgouin P. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000. 67] Engdahl O.46:31–5. 38] Schramel FM. Am J Med Sci 1992. 92-0032. Chest 1970. Thorax 1968.89:129–32. 56] Harvey J. 26] Woolf SH. Edinburgh: Royal College of Physicians.38:512–5. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988. 46] Stradling P. 27] Agency for Health Care Policy and Research.1:45–50. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. [77] Nichols RI. 37] Schramel FM. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema. BMJ 1999. [60] Playfair EE. Jones JG. Eur Resp J 1996. Barman AA. J Appl Physiol 1979. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. BMJ 1991. Spontaneous pneumothorax.164:528–31. Lee SK. Saka H. Heffner JE. Ned Tijdschr Geneesk 1995. [83] Minami H. Clinical practice guidelines. Radiology 1989. Yee ES. Stern PM. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease.163:1339–42. Am J Med Sci 1918.79:177–82. Subcutaneous and mediastinal emphysema. [74] Chan L.35:50–2. AJR 1995. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. O’Hara VS. Grimshaw JM. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. 34] Miller WC. et al. Estrera A. Cheney FW Jr.21:145–9. [64] Harriss DR. Upadhyag R. early or late removal? Thorax 1982.17:936–47. Surgically treated pneumothorax. Catheter aspiration for simple pneumothorax. [70] Holden MP. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. 1995. Dis Chest 1963. J Trauma 1990. Grol R. 52] Ng AWK. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. Toft T. Mucha P. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Teboul J-L. Cory Gray W. Choplin RH. Sandstedt S. Chest 2001. Simple aspiration of pneumothorax. Yu DY. [72] Iberti TJ. Anderson DJ. [61] Graham EA. [III] [82] Conces Jr DJ. Chest 1993. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. Goodman LR.165:1127– 30. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration. Chest 1988. Gleeson FV. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. [63] Symbas PN.30:1148–53. Ann Emerg Med 1985. [58] Delius RE. Grimshaw J. Chest 1982.37:149–53.96:1302–6. [73] Miller KS. Am J Emerg Med 1997. [66] Seaton D. 31] Wait MA. 49] Northfield TC. Moritz TE. Sullivan M. [81] Bevelaqua FA. Chest 1994. Thorax 1966. Chest 1997. BMJ 1875. Richardson H. Am J Surg 1992. Radiololgy 1992. Muzik AC. Prescott RJ. 35] Norris RM. Pathophysiology. Lomas J. Cullen J. Alexander P. et al. Arch Surg 1989.55:372–6. Sutedja TA. . Chest 1993.139:131–3. 50] Kirchen LT Jr. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. Traill ZC. Chest tube thoracostomy. 47] Flint K. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax. Alway AE.173:707–11. 53] Noppen M.91:258–64.3:533–6. Med Care 1994. Lakovou C. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. [78] Maunder RJ.55:415–21. J Can Ass Radiol 1985. Chan KW. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications.

MZSSRH).techn.bacc.vms (Najčešće greške u ishrani djece). Milivoj Jovančević. Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011. dali je prebivalište ruralno ili urbano.Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda). (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa).bacc. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić. Biljana Žutić.msdr.sc. i to: Prim.techn.sc.dr.med. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS).sc. Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga. predsjednica DPS-a.techn. (Zdravstvena njega pretile djece). Angela Lovrić. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije.pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje). Doc. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa. U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu.Marina Ignjatić.techn. Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo). (Osnovni .sc. Ljuba Vujić-Šisler. Maja Bender. dr.bacc.kako i zašto su nastali?).Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH. Rozmari Tusić. patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. Irena Švenda.vet.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić. med.com Otvarajući radni dio simpozija. iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici.dr. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda).dr.med. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije. Prof.techn. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia. Glavna tema simpozija bila je. Vesna Petrović.bacc. i to neovisno u odnosu na starosnu dob. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske. report. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane). Ljiljana Vučemilović.dr. dr.dipl.med.med. Dragica Juričić. (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore).med.bacc.med. Mr.Doc.techn. Prof..magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti). te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a. te u odnosu na njihov socijalni status.techn. uz riječi pohvale i podrške. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga. Mara Županić. 051 541 107 jasna.mr.Vesna Petrović. Marija Hegeduš-Jungvirt.Karlica Krulić. svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS.bacc. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju.techn.Biljana Đorđević.med.primarijus(O djeci koja neće jesti).ms.ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji). i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1]. Nadalje.Mihela Dujmović. Med. Nataša Negran. vrstu prebivališta tj.cepic@gmail.Leila Farkaš.bacc.ms. (Pomoć kad je najpotrebnija). predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel.

ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara. LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara. Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti .66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi). ms Biljana Žutić. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu. Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. . program kongresa. financijskim izvješćem DPS-a. msBiljana Đorđević. 2011. Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. str.važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima. program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. 1-4. Vesna Petrović. Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja. Zagreb.korak ka unapređenju zdravstvene njege). te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje.

Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. Jela Bjedov. zabave i aerobik. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. Marija Živković.planinarenje (popela se na vrh Triglava). putovanja po svijetu. Švicarska. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. Libija. Nakon pola stoljeća. Daša Runjić-Popović. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. Split. a druga okulistica. Sve su ostale u struci. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. gđa. Mirjana Kurtović.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964. Teodozija ŠperacCikotić. godine. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. kakav je bio u njihovo doba. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. Tatjana Letica-Milat. prof. lipnja 2011. Ksenija Popović-Petrović.). Stanija Mrvić. Knin. 10. Nakon školovanja. Gospođa Rajka Režić. Split 021/533-588. Ivanka Jakus-Mijić. Srbija. Zorica Lovrić. ples. Francuska. Dinka Kuštra-Boban. jedna je inžinjer rendgenologije. 091 5724977 . Nevenka Dedić-Dalbelo. tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. većina njih završila je višu medicinsku školu.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. godine odakle je. Tijekom 43 godine radnog staža. Pula. Stanka Gavrić. SLIKA 1. Školovanje je 1958. Zlata Grgić-Medvid. Angelina Vuković-Đonev. Sinj. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. otišla u mirovinu. SAD. a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika. Desa Mrđen-Repe. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. djevojačkih nestašluka iz Splita. godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. Danas je aktivna u nevladinom sektoru . Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. Ima brojne hobije . Metković. Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić. Marija Gojsalić-Vištica. Zlata Vuletić-Vranješ. Zagreb. a potom tri godine Medicinske škole. Rajka Medić-Režić.

ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website. brankasvetec1@gmail. We represent an overview of number of congress participants and where they came from. oncology. 09. jasnije kriterije za probir bolesnika. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23. kongresne novine. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja. Key words: congress. statistics. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. Zagreb. Zagreb.-27. 09. Roger Wilson.2011. pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. statistika. 385-1-3862-292. Istaknuo je . Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. rujna 2011. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. Zagreb. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. 385-1-3787-212.-27.com vanja. kada je Rose Kushner. statistika.] Branka Svetec1. čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče.[Stockholm 23. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. do 29. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova. Fax. Ključne riječi: kongres.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] .2011. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. E-mail. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja. onkologija. statistics and social media. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina.

TABLICA 1. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja. zakonodavstva u pojedinim državama različita su.043 1. pa je različit i postupak odobravanja. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja.000 posjeta kongresnoj web-stranici. Naime.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara. B. Tijekom kongresa verificirane su 34. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1). preuzeto 04.768 694 1. Martinković.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima.cancernurse.931 116 1.683 363 423 15. Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12. Poslek. Tijekom kongresa. LITERATURA 1] www.2011. Svetec i M. posebice kada se provode biološke studije. i to: D.144 1. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. Miščančuk. Sudionici i demografija. S.065 1. Bolja obaviještenost o rezultatima. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. na sjednici predsjedništva EONS-a. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk. .eu. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove.11. Međutim. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011.

Infekcije kirurških rana – istraživanja 3.techn. Renata Golubić (bacc. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda. Ksenija Veselovac . Mirjana Lakić. Vesna Ilić. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc.). Gordana Kolić.med.. statistics. Josip Benčević“.). Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara. postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana. Eli Šuperina Mandić. Sanja Juretić..milkovic@gmail. bacc. Marinka Vlah. Opća bolnica „Dr.COLOPLAST. Slađana Kutleša.T. Karmen Dragović.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke. rujna 2011. Fax. Mirela Knežević. Slavonski Brod Tel. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2.dr. +385-65 20 12 01 Mob. ruzica. U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl. Višnja Pupovac. Slobodne teme. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek... KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P.med.). Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. techn. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr.com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana. Ružica Milković (bacc. Maja Carević. do 30. i to: Vesna Čačić. Ana Jačan. Vlastica Juričić.65 20 12 01. a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja. Adela Sabo. Nikolina Grubišić. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre.70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13. Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc.) i predstavnici grada Opatije.). Danijela Prugovečki. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana .techn. Linda Čendak Božunović. Aleksandra Vukelić. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline.med. Danijela Medved. KBC „Sestre milosrdnice“.med. surgery. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke. i to: 1.sc.tech.techn.+385-99-68 92 842 E-mail. Noris Buškulić.A. Ema Bazzara. KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata.med. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011. .techn.med. KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama. nurse. godine održan 13. Branka Kurtović.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske.+385.

Damira Rešetar. Tedi Cicvarić. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae.hums. LITERATURA 1] www. Igor Pintarić.13. Danijel Petrović. Smiljana Kolundžić. Hrvoje Štalekar.12. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici.. što je znatan poticaj daljnjem radu Društva.hr/novi/index: preuzeto 01. Tatjana Krištofić. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa. verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. Josip Benčević“. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. Ružica Milković. terapije u našoj ustanovi.A. Marija Derek Kranjc. Gordana Kukura. Marija Kalčić. Božana Levojević. Sanja Juretić. Zvonko Crnac . OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika. Višnja Jamnić.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. Brigita Šepac. Mirjana Kožul. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. Josip Benčević“. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. Tedi Cicvarić. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa. metakarpalne kosti šake. Tatjana Krištofić. KB Merkur. KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. Mario Aničić. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. Višnja Karaula. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida. Maja Šoda. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić. Mirjana Lakić. Nera Fumić. a glavne su teme 14. Benjamin Novoselec. Nada Strčić.OB „Dr. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji. OB „Dr. Ivančica Hazulin. Marija Valovčić. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko. Blaženka Pavlić. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Komunikacija u kirurškom timu.2011. Nadalje. Vera Sršan Živanović. Klementina Benković. Mihael Tenţera.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Renata Habeković. Lidija Vitas. 2. Karmen Čehulić. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. 3. KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika.C. . Nevenka Pajtak. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja. OB Varaždin: Upotreba V. Katica Bajčić.

Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. prezentacija novih istraživanja. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi. Polaznike teča- . a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). june 25-27. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima. projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. research. istraživanje. 2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite.hr (H. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail. Kyoto. Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja. patronažne medicinske sestre. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011. Japan. Kyoto.72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. visiting nurses. hpurgaric@hums. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a. Japan. lipanj 25–27. Key words: congress. Ključne riječi: kongres. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association.

a po završetku istraživanja. hiperlipidemija. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH).ifnc2011. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. USA). hipertenzija. Minnesota. gospođa Nataša Mrakovčić. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. Članica Upravnog odbora HUMS-a.org . predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. dijabetes. umanjuje se strah i zablude od porođaja. Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate. Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH]. te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta. LITERATURA 1] www.10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja. pretilost).

Nataša Mrakovčić. ožujka 2011. Japan. SLIKA 3. 23-27.9. 9. 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. japan. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. Kyoto. 25-27. godine] Izvješće .] Branka svetec SLIKA 2. Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji. lipnja 2011 Report .Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Ljubica Mendaš i Darinka Jurović.društvo patronažnih sestara . The 10th International family nursing conference is over with successful results. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu. june 25-27.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara.annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten . Otvaranje konferencije.Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation.croatian nurses association [CNA] [Vukovar. . Slika 1.Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto. March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society . Jasna Ćepić.] SLIKA 1. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation.2011. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm.2011. Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS].European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27. SLIKA 1. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara.74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće . Izvješće .

11. 2.med. trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1. Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata. predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011. 29. 2012.). 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić.tech. . Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29. g. Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić. bacc. Sestra godine 2.Urb:1203/11 Zagreb. godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju.

please state this in the cover letter. and validity of the material presented. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. we encourage citation of publications in non-English languages. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. Conflict of Interest Policy. which should not be a rarity and that provides a teaching point. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. cost-benefit analysis. Brief Communication [BC]. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. diagnosis and management. Workplace safety [WPS]. and recommendations for appropriate procedures. Incorporated images are welcome. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. root cause analysis. anatomic and physiologic conditions. Editorial [ED]. Historical Pages [HP].76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. topics. Submission letter. American Organization of Nurse Executives. Review article [REV] When writing any review paper. delivery. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. New data are not part of a BC. practice. healthcare. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. symposia and description from the events. medication safety policy and procedures. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. . and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. public health and the history of nursing and medicine. with analysis of the pathologic. (c) subject to acceptance. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere. Patient safety (PS). stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. Editorial [ED] The voice of the NJ. covering epidemiology. All manuscripts are subject to review by the Editor. Other kinds of associations. integration technology into patient care processes. (b) all authors have read and approved the manuscript. Review article [REV]. research. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Since these papers should be comprehensive. Case Reports [CR] These papers describe. incident reporting. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. in 1500 words. The specification for each submission category should contain but not exceed the following. nursing and doctor’s management. medicine and related areas such as ethics in medicine. invited referees and a statistician when appropriate. Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. significance. such as consultancies. a single interesting case. as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. Acceptance is based upon the originality. Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. Associate Editors. Human research. If no conflict of interest exists. it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. but you must include a section on how to test your idea. evaluation of results. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction. authors will transfer copyright to the Publisher. Case Report [CR].

200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. Human resource management. ASD. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language). Use of abbreviations renders the text difficult to read. Discussion. and briefly commented on in the text. The abstract is an essential and the most read part of the paper.note that it saves time and effort to submit correctly the first time around.b. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . follow the ‘Guideli- . Total Quality Management. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). Medical facilities. Where appropriate (see table). symposia). (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance. the meeting name. the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. excluding figures. Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language). with brand names (proprietary name) and the name and location (place. up to 3-6 key words (in Croatian and English). Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. Abstract. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. They should be presented either in tables and figures. Materials and methods. Subject categories. 350 words] Short abstract [max. or in the text alone. Evidence based medicine. Clinical investigations. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. tables and references. Manuscripts must be written in Croatian or English. Language. The pages should be numbered. fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. in Croatian and English language). but consistent throughout. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. address. Title page. e. If the manuscript was presented at a meeting. Figures including composite parts a. Following the abstract. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. Layout/presentation. The abstract should be printed on a separate page. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language). Results. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. The name. Key words.c.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. and the date should be indicated. etc. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis. should be given for subject indexing. VSD. [c] text with the following sections: Introduction.g. telephone. venue. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). Human resource leadership. Any figures and videos should be supplied as outlined below. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). Day-care nursing and medicine. should be given. if possible. CABG. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours.[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. Technology. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. Spelling can be British or American.

Celkan MA. Submission of manuscripts. video sequences may be submitted using standard digital video formats. References should be cited in the text as numbers in square brackets. Eur J Cardiothorac Surg 1995.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988. 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. Philadelphia: Saunders. References: should be arranged sequentially following appearance in the text. Videos.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) . editors. Books [2] Cooley DA. 300 dots per inch for grayscale/combine/color. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. Videos will be displayed in the on-line journal only .the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. videos and tables. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. All authors should be listed (use of ‘et al. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . Legends: required for each figure and video (see also below). Videos should be numbered in the order they appear in the text.mov..upload as Manuscript file.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width. To submit a manuscript. One still image (screen shot) per video must also be submitted. hums@hums.rtf preferred) . Original artwork for print (all revised manuscripts only):. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. Baspinar O. Where appropriate. glasnik@hums.optional) combined into ONE word processor file (. Video (on-line viewing only):. Articles are submitted simultaneously. Any abbreviations used in the Tables should be defined. Tables: should be self-explanatory. A brief title should be provided. 3rd version) including new figures. . Journals should be indexed in. Wu YK. Berlin: Springer.2005. and describing the changes which have been made in the revised version. but can be mentioned in the text only. Bagnioni P. if appropriate.upload as Supplemental files. Figures. Personal communications. One file per figure .46:260-261). Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line. CMYK for color) .’ is not acceptable). Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors . Figures should be numbered in the order they appear in the text. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. grayscale for black and white. Grandi U.and then at zero cost to authors. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality.mpg or. duration: maximum 30 seconds.doc or. be placed at the end of the text. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. In: Huang GJ.vicic-hudorovic@skole.upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels. number of frames/second: 20-30). RGB for color). All artwork and lettering must be of professional quality. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should. websites and unpublished data should not be included in the list of references. Corresponding still images also required:. Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. hr. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments.9:65-68. provide a covering letter.upload as Image files. It should be clear and concise.. Index Medicus. Each Table should be keyed on a separate page.4 cm column width. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). resolution: 1000 dots per inch for line art.hr. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail.1510/ icvts. and their abbreviations conform to. Ustunsoy H. tif files obligatory (specification: sized to 8. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. supplementing but not duplicating the text. 1984:167-176.hr. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood.105833. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Techniques in cardiac surgery.avi. Wu YK. Multi-author books [3] Huang GJ.

Slikovni prikaz [SP]. odabranih recenzenata i. anatomskih i fizioloških čimbenika. u kojim se dijelovima može skratiti. uporabljeni lijekovi i metode. Svi izvori financiranja. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje.upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja. proces skrbi za bolesnika. prikaz slučaja [PS]. u 1500 riječi. uvodni članak [UČ]. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. skrbi. koji ne mora nužno biti poseban. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj . Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. pismo uredniku [PU]. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. kratko priopćenje [KP].Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik . pregledni članak [PČ]. sigurnost na radnome mjestu [SRM]. javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. kao što su etika u medicini. povijesne stranice [PS]. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. medicine. recenzenta statističara. Popratno pismo uredniku. zdravstvene njege. zanimljiv slučaj. urednika-suradnika. analiza uzroka.kontrolnim popisom . vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . istraživanja. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). epidemiologije. Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti. Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. prakse. Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje.mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika. Klinička istraživanja. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. medicine i srodnih područja. cost-benefit analiza. s analizom patoloških. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. primaljstva. Također je korisno uputiti. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. sigurnost bolesnika [SB]. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. uporabljene medicinske tehnologije. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. kada je potrebno. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. kao što su konzultantska poduzeća. Osiguranje sukoba interesa.

Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). 350 riječi] Sažetak [maks. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod. U sažetku je skup činjenica. medicina utemeljena na dokazima. načine rješavanja problema te svrhu. materijali i metode. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Izgled/prezentacija. adresa. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. zdravstvena tehnologija. ali konzistentno proveden. i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. Pravopis može biti britanski ili američki. Slijedi ime. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici. znanstveni management. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. Stranice moraju biti numerirane. Sažetak. Kategorije članaka.c. zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. mjesto i datum održavanja kongresa. Gdje je to prikladno (vidi tablicu). telefon. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. i [g] literatura. itd. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. rasprava. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. Ključne riječi. treba navesti naslov. [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). rezultati. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . konferencija. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu.. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. verificiranih rezultata. Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. Slike. ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. 200 riječi] Sažetak [maks. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. analitičke/ statističke metode). klinička istraživanja.b. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. Jezik. ljudski potencijal. medicinske ustanove. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. simpozija. upravljanje ljudskim resursima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja.

9:65-68. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. uključujući i nove slike. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice. RGB u boji). i to samo u tekstu. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. In: Huang GJ. Knjige više autora [3] Huang GJ. Baspinar O. broj okvira / drugi: 20-30). Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. opisati na kraju teksta. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Časopisi trebaju biti indeksirani. 46:260-261). Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. kao i na one koje se najčešće rabe.105833. verzija). On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. Wu YK. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba. Ustunsoy H. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. Knjige [2] Cooley DA.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela. 3. video i tablice. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Philadelphia: Saunders. u sivim tonovima za crno-bijele.mov. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime.bez troškova za autora/e. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. država) proizvođača.upload u obliku dopunske datoteke.1510/ icvts. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). VSD. Celkan MA. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Osobne komunikacije. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2.. nije prihvatljiva). Bagnioni P. Primjeri. sve promjene potanko opisati u .rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Odgovarajuće fotografije i potrebno:. Techniques in cardiac surgery. 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja.2005. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. ako je prikladno. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama. Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Molimo. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Berlin: Springer. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. mjesto. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja.Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu. npr. Video: Gdje je u skladu s tekstom. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.4 cm širine stupca.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti.doc ili. trajanje: maksimalno 30 sekunda. i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. ACBG i sl.avi. Slike trebaju biti crno. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature.bijele gdje god je to moguće. a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . Grandi U. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem. Rasprava treba biti kratka i jasna. razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):. 1984:167-176. Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Wu YK. editors. ASD.. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Eur J Cardiothorac Surg 1995. CMYK u boji) . Video (samo za on-line):. hums. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. ali mogu se spomenuti. videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu.. Upload datoteke kao dopunske. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku . kao i o ograničenjima.

glasnik@hums. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces. i to istodobno. uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja.hr. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama.popratnu pismu uredniku.vicic-hudorovic@skole.hr. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije.hr . hums@hums. Pripremljene članke potrebno je poslati.