P. 1
novi+SG+2011.pdf

novi+SG+2011.pdf

|Views: 310|Likes:
Published by Kamil Herenda
none
none

More info:

Published by: Kamil Herenda on Oct 30, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/09/2015

pdf

text

original

V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

i to za vrijeme Rimskog Carstva. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. Štoviše. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid.www. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. godine [1].visnja. (2) nešto što se čini očito. nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto. naslova Dictionnaire de Moreri [4].385-1-34 83 662 E-mail. studenoga 2011. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence. D’Alambert u drugoj polovini 18. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. zatim lekturu teksta. Evidence-Based Nursing. objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. znak. naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. stoljeća). godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu. Mišljenja filozofa i znanstvenika.vicic-hudorovic@skole. (4) jasno vidljivi. des arts et des lettres koju su objavili M. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti. dokaz. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci. i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5]. Naime. Ovaj tzv. virtualna konferencija. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6]. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”.hums.hr . Diderot i M. rođen 1596.. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. na današnji dan. (-ae. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius. (3) zakon. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje.385-1-34 83 662 FAX. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka. dokaz se definira kao: (1) osnova. Međutim. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. f). U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. Nasuprot tomu. American Journal of Nursing. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. Primjerice. grčki matematičar iz Aleksandrije. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. u najvećoj. stoljeća [3]. Bolnička cesta 32 TEL. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. 11. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication.hr. virtual conference. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. Očito. Zagreb.

Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu. Impact factor (čimbenik utjecaja). Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv. ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ). Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija. Prednost recenzije čitateljstva. Međutim. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta. kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti. Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). otprilike 90 dana. objavljenih tekstova i njihovih autora. Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih . pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. elektronskim komentarima čitatelja. pr vi recenzent ocjenjuje .hums. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar.hums. Priključite se on-line izdavaštvu na www. mjerilo je kvalitete časopisa. Kao krajnji rezultat peer review sustava. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima. i to u jedinstvenom elektronskom formatu. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu.dodatno mišljenje trećeg recenzenta. najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku. autor članka. i glavni urednik teško ga može objektivizirati. jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama.) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. Scenarij (c). mišljenja su pretjerano negativna.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti.doi. drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku).hums. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. kao i originalni tekst. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl.tekst prihvatiti bez izmjena. čitateljski review.hr). ocjena može biti subjektivna. te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže.kritičkih tekstova. mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava. i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno.org). Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno. glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna. tekst se višestruko revidira. Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ.hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. ključne riječi itd. iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke. virtualna se konferencija zatvara. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. naime. a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ. Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući.6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara. Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti. Scenarij (a). službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA). Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje .

Iz navedenih razloga. Potrebno je samo posjetiti www. Le grand dictionnaire historique. Traduit par l’abbé Picot. evidence based medicine and ethics. icvts. Br Med J. 20th ed. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. Rouen: Besogne. i trajno je dostupan. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima. A new approach to teaching the practice of medicine. Von Segesser LK.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. Die Enzyklopädie. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka. 1996. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara. Geneva: Pellet. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. Les principes de la philosophie. 1992. New York: Random House. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005. Descartes R. 13]. Leipzig: Brockhaus. Haynes RB. The medical emergency team. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group. 2003. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. 12. Gray JAM. D’Alambert M. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. the unabridged edition. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ. Brockhaus. 1698. Objavljena verzija elektronskog komentara. 1996. Diderot M. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ. Naime. Improved feedback from an interactive publication. a uporabom ovak va postupka. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka. Shepherd DET. Random House dictionary of the English language. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije. New edition. Jutley RS.268:2420–2425 Random House. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije. 11. Interact Cardiovasc Thorac Surg. Saul WP. 2003. 1983.2:405–409 Glennie S. Med J Aust.hr. Rosenberg WMC. www. 1718. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet.org: the most frequent downloads. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. Moreri L. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. Naime. Evidence-based medicine. New edition. Mackway-Jones K.312:71–72 Kerridge RK. Backett DL. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom. u svom izvornom obliku. 3:1–2. Von Segesser LK. 2:3–5. Paris: Coignard. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] . 4:1–2.179:313–315 Dunning J. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. New edition.hums. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. J Am Med Assoc. Von Segesser LK. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. Kada elektronski komentar dobije DOI. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. Richardson WS. des arts et des lettres. Prendergast B. 1:61–62. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. 1777.

4610 2576 4697 27410 19472 1996..2000. Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres. Bijenička cesta 54 TEL. zarkovic@irb. tako i svoje struke. .2005. godine. Međutim. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. 385-1-4560 937 FAX. prosinca 2011. Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. Međutim. s navođenjem hr vatske adrese. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja.2010. ponajprije nastavnim aktivnostima. pogotovo biomedicine.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti. Zagreb. članici EU/EEZ-a od 1973. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. Zagreb. Osobito je vrijedno . analiza provedena 1. Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina. Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. pa tako i biomedicinske znanosti. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj. Tako frustrirani. ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka. hvaleći sami sebe. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. 385-1-4561 010 E-mail. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim. godine. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća. godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). Kao profesionalni istraživač. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011. Međutim. koja još čeka konačno priključenje EU. pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja. 9445 10086 11565 52111 34168 2006. ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. TABLICA 1. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1).hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina. RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991. kao i u Hr vatskoj. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. kako cijele zemlje.webofknowledge. 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps.1995. 6539 6576 11034 41139 27216 2001.

Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. Za razdoblje 2006. Da su svi ostali bili tako uspješni. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize. koji su u odnosu na početno. Zaprešić. dakako.2011. Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije.500 radova umjesto 18. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%.2011. 13286 1914 1528 1393 18121 * . ratno razdoblje.-2010. svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. na dobrobit svih. Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1.. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. Jurina M..2000. danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih.12. Vojnović S. i 2011. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori. uz stanovit pad broja publikacija. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti. pogotovo u Zagrebu. ne nužno i profesionalnog znanstvenika. i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu. i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal).. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti..2010. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku. razvoju naše znanosti. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991. uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011.. ur. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1.2005.12.121! Naposljetku.procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. Morović V. TABLICA 3.) VŠPU. 5482 456 350 251 6539 2001. 4108 235 159 108 4610 1996. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj. pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima. LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. godine to bi značilo oko 59. pogotovo u području biomedicine. Zbog toga je u 2010. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3). kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%). a ne kao slovenski i slovački. Skledar N.webofknowledge.1995. Međutim. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom.com) Žarković N. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini. a tek od ove godine i u drugim gradovima. Kako bilo. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z. 7446 857 621 521 9445 2006. Kao što je vidljivo iz tablice 3.. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu. promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. . Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo. i Žarković N. Jedna je od mogućnosti. 2011: 69-80. Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima.

Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. upravljanje». smjer Management u zdravstvu. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX]. u svibnju 2006. godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”.vicic-hudorovic@skole. Bolnička cesta 32 TEL. Klaićeva. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći. vođenje. te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije. dijalize i transplantacije HUMS-a. 2005. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”. innovation and vitality. veljače 1995. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. u organizaciji HUMS-a. aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. u organizaciji HUMS-a. na Klinici za pedijatriju.385-1-34 83 662 E-mail. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. u lipnju 2004. Editor-in-Chief. godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. glavni urednik. 2008. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu. 2007. do 2011. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti. Dubravka Matijašić Bodalec. na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja.385-1-34 83 662 FAX. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a. Od 2001. godine. godine. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova.visnja. objavila je mnoge stručne radove. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. Zagreb. do 2003. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a. 2006. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). do 2011.

Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. Random House dictionary of the English language. Tijekom 2008. sada već davne 1995. Traduit par l’abbé Picot. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH]. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. 1996. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. New York: Random House. New edition. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva. Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva. godine. Descartes R. des arts et des lettres. Leipzig: Brockhaus. Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. Die Enzyklopädie. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. 1718. 20th ed. Le grand dictionnaire historique. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. . čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. 1777. Moreri L. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. TABLICA 1. 1698.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Les principes de la philosophie. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. 1983. D’Alambert M. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. Paris: Coignard. Geneva: Pellet. the unabridged edition. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. Rouen: Besogne. New edition. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. Diderot M. New edition. Brockhaus.

ali i teška poniranja i razočaranja.385-1-23 88 888 E-mail. Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama.brimac@kbc-zagreb. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske. u doba Domovinskog rata. 10 0000 Zagreb. sestrinstvo. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. Početkom 1990-ih godina. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- . i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti.stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. i istodobnom borbom s Minotaurom. Nizale su se mnogobrojne inicijative. znanje. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. volju. ali ipak s osmijehom. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. nursing profession. Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij. Katkad su bile pobijeđene. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan. a sudjelujući u radu s drugima. Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje. našle su put i ostvarile svoj cilj. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij. Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. i za bolesnike i sestrinstvo. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi. S neograničenim povjerenjem u osobne snage.hr Danas. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. Kišpatićeva 12 TEL. Zagreb. 10000 Zagreb. pokušaji. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation. ali katkad su i pobjeđivale. novi izazovi Keywords: University studies. obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice. obećanja. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva.

obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. godine. području na kojem Komora djeluje. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana. ovlastima. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. Početkom 2000. psihologija. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. odgovornog i nadasve teškog posla. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. srpnja 2003. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. Statutom i drugim općim aktima Komore. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. načinu odlučivanja. unutarnjem ustroju. članstvu i članarini. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. Počela je izrada prijedloga. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS]. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. ali i iz ostalih dijelova svijeta. . zastupa interese medicinskih sestara. brine se za druge interese svojih članova. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. njihovu sastavu. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. utvrđuje potrebu. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. Komora promiče. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. ako imaju volju da završe studij. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. načinu stje-canja imovine. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. U provođenju nadzora iz stavka 1. Te 2003. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara. ostvarivanju javnog rada Komore. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. od članarine. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. pravima. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara. daje. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. dekana i sl. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. uvjetima i načinu izbora i opoziva. a proces je počeo javnim istupima. trajanju mandata te odgovornosti članova. tijelima Komore. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice.

Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . prof. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. i to dvije godine. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. svaka na svoj način. osnovati povjerenstva. katkad smo na odmorištu čekali. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. osnovati nova. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. povijesti i sl. te se HUMS. zvijezde i nebo su visoko. nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. American Organisation of Nurse Executive [AONE]. Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. pridonijele su današnjoj stvarnosti.na aktivnom linku www. Tijekom 2005. Predsjednica HKMS-a. ne vidi se put.problem na koji nismo računali u početku. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva. Dr. Davor Miličić. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu. teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. moralnu i znanstvenu potporu prof. prezentacija . Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“. komunikologije. izlaz. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. Kings Collegea iz Velike Britanije. Međunarodnog vijeća sestara. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“. i drugih. gđa Dragica Šimunec. Tijekom 2008. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. Naime. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. CINAHIL. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. Jadranke Mustajbegović. sociologije. ne vidi smjer. dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Scopus itd. i prodekanica za nove studije prof.hr). Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo. ali i vremena. hums. Vesna Jureša slijede i pro- . prostorni. entuzijazam.). te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. izgubili smo i dio članstva. Prof. dr. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. dr. Mišljenja smo. gđa Nada Čikeš. kadrovski). a stvarnost prilično okrutna. osnažen pozitivnim događajima. siva. Tijekom 2004. Spomenute dvije prekrasne žene. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. Poslije 2008. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. koja je uložila sve svoje znanje.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U mraku čovjek postaje prestrašen. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. dr. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas.

Narodne novine (2003). sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti. Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. . htijenju. koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku.ch). a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo.sveučilišnoga studija sestrinstva. HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva. Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH. Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. dr.hr. ali i promišljajući unutar HUMS-a. radu. Nadalje. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. Mustajbegović. Tijekom 2010. Čikeš i prof.www. posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše . piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof. dr. Je li moje mišljenje ispravno. prof. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti.nn. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja . Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici. Put od ideje do realizacije bio je dug. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). 121: www. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi. Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. Radivoje Radić. kao i ostalih sestrinskih institucija. Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH.icn.naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. Njima bi se zasigurno ponosio prof.

gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR). with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. 385-1-3787 E-mail. taxanes. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. breast cancer. ASCO. Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka.). biliary tract. Škola za medicinske sestre Vrapče. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. ECCO meetings proceedings. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka.tech.5-FU.org and ESMO. Key Words: Capecitabine. Zagreb. Zagreb. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU). Esophageal cancer. taksani. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. dosage and administration.gastric cancer. bacc. ASCO. 385-1-3787 FAX. Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. Zagreb. gall bladder. brankasvetec1@gmail. expanded understanding of the biology of breast carcinoma. documented drug interactions. opis doziranja i uporabe lijeka.med. karcinom dojke. citotoksični ljekovi. Xeloda. ECCO.org i ESMO. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. Zagreb. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). 5-FU. Ključne riječi: Capecitabine. adverse– effect profile. colorectal cancer. doziranje. i to NCI. and future directions of ongoing research.). do kolovoza 2007. Bolnička cesta 32 TEL. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama. do kolovoza 2007. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995. i to web -sučelja: PubMed (od 1966. cytotoxic drugs. stadij karcinoma debelog crijeva. PubMed. metabolizira se u jetri. i opis preporuka za daljnja istraživanja. opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija. PubMed. nov lijek za oralnu uporabu. farmakokinetiku i metabolizam.16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju.com .

Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea. Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. Nutley. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena. Roche Pharmaceuticals. a danas se proizvode postupkom semisinteze. Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. faze. Adria Laboratories. stadij i u izabranim slučajevima II. a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. L-phenilalanine. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5]. Kirurško je liječenje metoda izbora. ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. mitomycin). Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. multicentrična. Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. USA). Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. i preoperacijski u izabranih bolesnika. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda. FAC). i to: lokalno uznapredovala bolest (III. i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. faze. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije. stadij). danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. Međutim. U posljednjem desetljeću 20. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. lijek se upotrebljava oralno.5]. OH. U nekoliko kliničkih istraživanja II. i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. vincristina. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. i to II. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova. alkaloida (vinorelbin). tj. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). Od 2000. a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. Columbus. kao što su eniluracil ili uracil. Od 1950. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. i III. stadij). antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin). Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. thiotepa. NJ. a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. 5-fluorouracila. DPD inhibitori. omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola. stadijem kolorektalnog karcinoma. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. i to paclitaxel i docetaxel. a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. recidiv metastaza (IV. USA). methotrexate). antimetaboliti (5-fluorouracil. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. methotrexata. godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima.Kapecitabin i karcinom dojke. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila.

Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. alopecija i sindrom šaka-stopalo. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba.5 mjeseci). i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba).2 mjeseci za CapeOX (XELOX). Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima. Studija koja je istraživala tzv. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. II. predstavljala je istraživački II.6 prema 17. Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. i III. Primjerice. uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina. Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8.0. bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8. Neželjene nuspojave. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma.3 mjeseca u odnosu na 7. stadij bolesti [7]. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. iznosila je 18. i to radi određivanja razlike u učinkovitosti.6 mjeseci. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja. Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6]. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. 16]. a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije . Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU. 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. 20. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana. i to u ciklusu od 21 dan. Nadalje. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15.18 Kapecitabin i karcinom dojke. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. abdominalni progredirajući bolovi. fazu. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II.7 i 27 mjeseci. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU. mučnine. faza). Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. astenija. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. Rezultati kliničkih istraživanja I. 17. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva.5 mjeseci. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. FLOX protokol. Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. godine.9 u odnosu na 8. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. faza studije. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. tj. klinička istraživanja III. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja.2 mjeseca za FOLFOX.9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17.14]. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. 9]. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena.

19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. uključujući vezivanje i aktiviranje receptora. pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7. kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. i to dva ili više kemoterapeutika. Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. faza). U kliničkom istraživanju (III. Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. šaka-stopalo kožna reakcija (7. Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III.5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350).2%).5 mg/ kg. Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije. U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna .2%). irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma. Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom.2%). Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. alergijske reakcije (4. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. Zabilježeno je postojanje nuspojava. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. naziva „III XELOX-1/NO16966“. prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom. II.II. koji aktivira receptore VEGF. a poslije uporabe irinotecana. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom.6%). U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23].5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom. dehidracija (7. prvog dana. Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea. II. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22]. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. mučnina (5.7%). Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio. faza). faza. Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije.3%). U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . 46 bolesnika) [24].4%). (17. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci. povraćanje (8. a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju.8%). Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. Saltz i suradnici [20. prema rezultatima kliničkih istraživanja. Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja.Kapecitabin i karcinom dojke. i to: neutropenija (24. Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29]. doza održavanja: 250 mg/m2). astenija (7. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. faza). U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe. faza) na 610 bolesnika. svakodnevno 14 dana (n = 351).4%). Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. 87 centara. a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. osip (17. U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa.

III. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. okolnom zdravom tkivu[36]. i III. primjerice. Danas se provodi randomizirana studija (III. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. Nadalje. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. najvišeg stupnja važnosti. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. . Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). fazi. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika. faza). Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. faza Europske studije. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. Zaključno. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. analiza rezultata objavljenih studija III. zatim tjedan bez davanja lijeka. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. faze.20 Kapecitabin i karcinom dojke. koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. randomiziranih istraživanja. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Temeljem opisanih rezultata. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. stupnja. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. gastrointestinalni bolovi. Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. U usporedbi s početnim MRI snimkama. Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. i to II. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. ili capecitabinea i radijacijske terapije. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. a stopa preživljenja iznosila je 87%. i to iz nekoliko razloga. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija.

godine do 6. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja).Kapecitabin i karcinom dojke. definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. godine.informacije za bolesnike“. dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1). Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). Unatoč nedovršenosti projekta. Opisani su rezultati terenskog istraživanja. zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja). kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. kada i kako je najbolje zatražiti pomoć. III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. SLIKA 1. • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) .informacije za bolesnika“ (Slika 1). a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku.5% knjižica. • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima. • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. svibnja 2009. svibnja 2011. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6). te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja. duljini trajanja. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. odnosno. U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova. kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama.minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. Prema anatomskoj lokalizaciji tumora. kod 20% (112 bolesnika) na dojkama. medicinska sestra.. Nadalje. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. Podaci o incidenciji. kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. prevalenciji. Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. sestra-sestra).KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. vrsti. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . Edukcija je provođena usmenim izlaganjima. Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika. te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga. utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). stupnju težine. parametrijsku analizu. i to početnog dijela projekta. kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu). • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. bolesnici). .

• • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju. te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja. SLIKA 3. SLIKA 4. • • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. Apsolutni broj. . kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2. metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda). postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika). Evidencijski listić. Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju).22 Kapecitabin i karcinom dojke. Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti.

XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. Naime. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. vms. Ankica Kos (KB Osijek). Evidencija povrata knjižica .„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. Sanja Glavić (OB Zadar).) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). vms. Studija Kroz oči bolesnika . s. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. vms. s. Anita Smokvina (OB Dubrovnik). čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea. Dragica Poslek (KBC Zagreb). godine. što. tj. s. Božica Šnajdar (OB Koprivnica). Maja Ulemek (OB Karlovac). Staka Stipaničić (KB Rijeka). s. Slavica Brebrić (OB Karlovac). vms. vms. Monoterapija Xeloda monoth.5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane. Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima.Kapecitabin i karcinom dojke. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. Snježana Kuševec (KBC Zagreb). Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001. u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Tijekom lipnja 2005. SLIKA 6. Nevenka Ninić (OB Šibenik). faze. Jadranka Vasilj (KB Osijek). Božena Kapitarić (OB Čakovec). XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika. kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. vms. Broj ovakvih studija je znatan. faze. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. vms. Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života. Loredana Dasko (OB Pula). randomiziranih studija III. s. ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. Mirjana Cink (KB Rijeka).) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. 39]. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. SLIKA 5. pak. vms. vms. s. . i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. kao prva linija terapije. Tihana Jovanović (KBC Split). Dragica Hajduk (OB Varaždin). bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice).suradnici u projektu: vms. nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih. vms.

Vasiliou J. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting.pdf. 2007. Gennatas C. J Clin Oncol 2004. Begbie S. Lancet 2007 14. Findlay M. Florida. 2007. Kouvaris J. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. Di Bartolomeo M. Expert Opin Pharmacother 2005. Nowacki MP. Chua Y. Watkins DJ. Proc Am Soc Clin Oncol 2003.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev). Abstract 3506. 25: 2198-220. 14: 1735-43. Biological therapy update in colorectal cancer.370: 105-7. 2007]. Scheithauer W. McKendrick J.J Clin Oncol 2001.68: 190-5. Sauer R. Cartwright TH. Siegel R. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Balaban EP. Maughan T. Int J Gastrointest Cancer 2005. Ann Surg Oncol 2006. Macarulla T. Expert Rev Anticancer Ther 2007. 7: 1027-1041. 25: 14595. Ann Oncol2003. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966. Murray T. Twelves C. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). Abstract 4094. Chicago. Becker H. Coutsouvelis J. phase III trial. 45: 292-7. Boyer M. Hohenberger W.June 2-4. irinotecan. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. 370(9582): 135-42. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. Schmoll HJ. J Clin Oncol 2007. 2007. 4. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. 6:1231-9. Hochster HS. Cohn A. Tabernero J. Available at: http: //www. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Chicago. Marshall J. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Chau I. Cancer statistics. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. 7: 509 Saltz L. Hart LL. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. Abstract 349. Sohn SK Kim DH. Cancer 2006. Clarke S. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. Nowacki MP. Navarro M. Cassidy J. Mendez G. Cancer Chemother Pharmacol 2000. Chicago. vol. 351: 1731-40. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized. Ramanathan RK. Twelves C. Ward E. Ostler P. Abstract 4031. Kuefler P.20 mg/nL: medical rationale. Casado E. Glynne-Jones R. Roedel C. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007. Diaz-Rubio E. June 2-4. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. 22: 1022. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. Cassidy J. Wong A. 19: 4097-106. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. Abstract 4034. California. Oncology 2005. Douma J. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Twelves C. Rajasenan K. 2007. Sorscher SM. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Hoff PM. Rothenberg ML. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta. Grothey A. Hipp M. Georgia. June 2-4. US Food and Drug Administration. 7: 503-18.Abstract 4024. Monga DK. Clarke S. Irinotecan hydrochloride injection.3510. Abstract 238. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. CA Cancer J Clin 2007. Gennatas CG. 35: 103-9. Glynne-Jones R. 57: 43-66. Capecitabine: A review. J Clin Oncol 2001. Sauer R. Lindley C. 2007. leucovorin (LV). Illinois. No.June 2-4. Tabernero J. Schuller J. Thun MJ. Twelves C. Illinois. O’Connell MJ. Walko CM. Ramanathan RK. and esophageal cancers. Makris A. Abstract 4027. Adams R. Vol. 25: 14602.fda. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. Aravantinos G. Koopman M. Reinacher-Schick A. 352: 2696-704. 19: 2282-92. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Illinois. Br J Cancer2006. Bajetta E. J Clin Oncol 2006. Brown G. January 26-28. Kalofonos HP. Jackson C. Illinois. Fuchs C. Ansari R.2007. Mitchell E. Kim JG. Capdevila J.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. Cassidy J.27: 23-44. N Engl J Med 2004. Sebag-Montefiore D. 2006. 24: 668-674. 94: 363-71. San Francisco. N Engl J Med 2005. 37: 597-604. Jemal A. Cancer 2004. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. . Gennatas S. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Kuebler JP. [Accessed October 18. Xu J. Kellner O. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era.24 Kapecitabin i karcinom dojke. Batist G. 13: 1021-34. Diaz-Rubio E. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. 2007. (June 20 Suppl). Chicago. Cunningham D. 2009. Michalaki V.Abstract 4028. Arnold D. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. Saltz L. Marshall J. Liersch T. 24(185): 2006. Illinois. Makatsoris T. Schmiegel W. gastroesophageal. Butts C. Michalaki V. Smyrniotis V. 2007. Mariani L. Abstract 4092. Dumont E. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. Eur J Cancer 2001. Expert Opin Biol Ther 2007. Jordan K. Ramos FJ. Grainger J. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. Fuchs C. Clin Ther 2005. Crandall T. 22: 2084-2091. Dunst J. 100: 279-87. 107: 221-31. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC).weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). Mitchell E. 17: 361-71. 2007. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. Freier W. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. 352: 2696-704. 2007. Antoninin NF. Wieand HS. O’Connell MJ. McKendrick J. Sargent D. Twelves C. Expert Rev Anticancer Ther 2007. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. Illinois. Illinois. Van Cutsem E. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). Gennatas S. N Engl J Med 2005. Harrison M. Wong A.

cease to be kept alive (10.5% of doctors. kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36. nurses. 96.6%. Authors stresses the need for further research. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics. žene 79. stručno-znanstveni skup: liječnici 76.3%). Ključne riječi: etičke dileme.1% of doctors.1 godina.6%.6%. priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%. and the availability of bioethical support. Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37.6% liječnika i 15. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. nurses 47.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila.6% of doctors and nurses 15. sestre 11. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care. communication of diagnosis (12% of doctors.1%.6% of doctors. Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80. 12. 3%). nurses 58. as well as the structure and activities of bioethical aid.7%. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. primarna zdravstvena zaštita. prekid održavanja na životu (liječnici 10. nurses: n = 167. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika.1%). The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37. affect the perception of ethical dilemmas. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21. Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima.38. Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. sestre 81. nurses 81.3% doctors. srednja dob od 42.3%. primary healthcare. sustav bioetičke potpore. 84 nurses 6%. nurses. sestre 42. Pogled 80.com . sestre 12. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80.4% women mean age 44. Availability of bioethical support: 18. 9%.5%. 42. sestre 58.385-1-34 83 662 E-mail. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants.385-1-34 83 662 FAX. Liječnici: n=97. a scientific symposium 76. Results: Training in medical ethics during the study: 32. silvana. sestre 47.1%. continuing education course 85. Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia.1%.4%). decreased ability to make decisions (36. sestre 33. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore.7%). Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. as well as the use of the system. 51216 Viškovo TEL. disagreement about how and / or treatment (29 doctors.1 years. system of bioethical support.3%. žene 96. Ustroj zdravstva na primarnoj razini.6%). Hrvatska.38. sestre 24.3%). Physicians: n= 97. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21.7%.1% of doctors. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. 33.3% of docto rs. sestre 84. questionnaire. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29. utječu na percepciju etičkih dilema.3%).4% srednje dobi od 44. the incidence and severity of ethical dilemmas.5% women. kao i na korištenje samog sustava. Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore.6%.6%). nurses.9%). medicinske sestre: n=167. Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.4% sestara. Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18.4%. nurses.7%).6%. 24. upitnik. Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž.1% doctors.vozila@gmail. 79. 11 nurses. Key words: ethical dilemmas. sestre 69.9%. mean age 42. nurses..4%).6% doctors.5%.1%). Strišković.9%). 69. Organization of health care at the primary level.

prevođenja (engleski-hr vatski-engleski). Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3. obično se sastoje od 12-15 članova). kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. 4 – često (> 10 puta). licem u lice) [6]. uz suglasnost autora. bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji. koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. odnosno. obično se sastoje od 3-4 člana). Bjelovarske. b] kontinuiranosti. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama. Upitnik se sastoji od tri dijela.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi. dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8].6%) VMS/bacc.3] individualne konzultacije (tj.. 3 – katkad (do 10 puta). a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. Zagrebačke. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. 4. Istarske i Zadarske županije. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema. d] cjelovitog pristupa [1]. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft. „rijetko“. Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama . vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. 34 (35. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010. ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5). 2 – rijetko (1-2 puta). Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1).unapređenje i očuvanje zdravlja.9%) liječnika. c] dostupnosti. te korištenje samog sustava. među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike.]. s područja Primorsko-goranske.26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu . cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. stvaranje institucionalnih protokola. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. Varaždinske. 1. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. zbog specifičnosti ustroja. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. funkcioniranja i aktivnosti samog sustava. kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore. npr. prikazana je u tablici (tablica 2). odnosno. Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12. Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike.5. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. Upitnik je prošao metodu dvostrukog . U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti. godine metodom anonimnog upitnika. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. Karlovačke. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ].2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava.) i Statistica (verzija 8. USA).4%) medicinskih sestara i 31 (18.1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. podgrupe etičkih povjerenstava. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika. U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi. Međutim. od toga 63 (64.1%) liječnika spec. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. 1. možda i različitih od onih u kliničkoj praksi.). Sisačke. 136 (81.

6) 18 (18.6) 11 (11.2) 48 (34.5) 16 (16.6) 22 (12.3) 20 (20.3) 63 (42.3) 74 (76.7) 153 (57.2) 113 (66.4) 19 (19.6) 3 (3) . 10.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3.9) 42 (27.7) 4 (2.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12.8) 28 (20. vrlo siguran/na 2.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3. 2. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32.3) 63 (65) 76 (78.1) 45 (26. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja.4) 74 (76.5) 8 (4.5) 71 (73.6) 64 (37.9) 138 (81.6) 77 (79. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.2) 130 (78) 22 (13. 7.6) 66 (65) 25 (25. 8. 4.5) 14 (14. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.5) 2 (2.4) 16 (16.9) 129 (76.2) 17 (14.9) 36 (37.7) 27 (15. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove.5) 29 (29. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.8) 75 (77.9) 23 (10. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.3) 84 (86.3) 118 (69.2) 1 (1) 2 (2. ne baš siguran/na 4. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.4) 3 (1.8) Sestre 149 (88.7) 76 (47.3) 78 (80.8) 145 (85.3) 83 (85. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike.1) 50 (29.8) 29 (17. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”. 11.6) 60 (61.3) 88 (52.2) 47 (19.7) 13 (5.9) 30 (21.2) 134 (79. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima. umjereno siguran/na 3.1) 17 (17.5) 41 (24. 12.1) 35 (23. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga. odnosno.9) 143 (84.3) 75 (77.9) 52 (33.4) 58 (57) 16 (16.2) 28 (28.6) 64 (57.1) 6 (3.1) 1 (1) Sestre 17 (11.8) 29 (17.2) 7 (7.5) 7 (7. Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81.3) TABLICA 2.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20.4) 15 (15.7) 45 (30.6) 2 (1.8) 111 (65.4) 35 (36.4) 67 (23.9) 16 (16. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju.8) 89 (91.6) 163 (96.1) 122 (72.4) 196 (74.2) 88 (52.1) 132 (78.2) 132 (78.7) 16 (16.7) 97 (57.1) 6 (2.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. 9. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.4) 57 (58.1) 240 (87.8) 56 (57.9) 95 (57) 24 (14.4) 203 (75. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1. 3. 5.2) 4 (2. Učestalost susretanja s etičkim dilemama.6) 17 (17. 6.9) 40 (15. Etičke dileme 1.1) 48 (18.

Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja. Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti.1) 14 (8. Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“.2) 31 (10.6) 44 (45.6) 91 (11. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka.1) 108 (64) 35 (20. Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21.3) TABLICA 5. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički.1) 39 (23.6) 21 (21. kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991.2) 26 (26. godine. sestre 69.1) 80 (47.7) 60 (11. Poznavanje.7) 26 (15. umjesto „s pacijentom“ (11. stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina.6) 55 (56. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- . 14.3) 141 (83. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.3) 19 (19. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%). 36 (12. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj.7) 39 (23.3) 7 (4.3%). odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“.6) 36 (37.1) 93 (55) 7 (4. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13).4) 5 (5. do 1995.4) 74 (76.1) 64 (12. Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.4) 68 (40. Br. Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu. Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11). Ipak. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina. eutanazija je zakonom zabranjena.6) 89 (52. često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10). Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku.1) 32 (33) 13 (13.6%) i nešto manje liječnika (32.2) 61 (36.7) 58 (59. odnosno. 15). koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9]. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24.7) 4 (4. Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi.8) 20 (20.3) 22 (13) 39 (23.1) 50 (29. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija.9) 100 (12. 3. odnosno. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika.5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja.3%.5) 18 (18. 1. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je.1) 24 (24. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore.8) 49 (50.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju. pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja. Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). Naime. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80.4) Rasprava Više od polovine sestara (58.

8). 23.. dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. kao „vanjski suradnik“ povjerenstva. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. godine do kraja kolovoza 2010.). Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. Oreskovic S. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. [5] Borovečki A. Stoga je ovo očekivani rezultat. Međutim. [7] Borovecki A. Annals of Internal Medicine 2000. Arnold RM. 8. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. Penny D. • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. [2] Fučkar G. Narodne novine št. formalno i zakonski propisano (1). [3] Glasa J. Proces zdravstvene njege. Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. pa čak i telefonske konzultacije. ur. HEC Forum 2006. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28). Asch DA. također. dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore. kako u američkih i europskih liječnika. Spanogle JP. 1992. and some reflections on the major issues and problems. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina). kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije. što nije čudno. 15) ili možda još prisutan paternalistički (11). sukladno svemu navedenom. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. .Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. 150/2008. etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. Ten Have H. jer u hr vatskim domovima zdravlja. • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions. od županijske razine naniže. 19. [6] Aulisio MP. postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija). Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn. 139/2010 in 22/2011.133(1):59-69.18:49-60. Youngner SJ. Caplan AL. Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. Sustav primarne zdravstvene zaštite. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). 2003:85-93. Health Care Ethics Consultation: Nature. 24. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26). 2007. Bagatin J. 21). [4] McGee G. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. 71/2010. koji. Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. 20. odnosno. Goals and Competencies. rezultati o poznavanju. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. Zagreb: Medicinska naklada. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi. LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. Možda bi individualni bioetičar-konzultant. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a. Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini.. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. 155/2009. 2000. Ethics Committees in Central & Eastern Europe.

) [18] Zakon o liječništvu. HEC Forum 2003.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. [13] Beauchamp TL. et al. Bogoslovna smotra 2007. Principles of Biomedical Ethics. 2nd ed. Bioethics 1999. 1997: 47-53. 19: 223-227. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation. Dostupno na: http://www. J Med Ethics 2007. HullSC.10(1):13-25. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. [23] DuVal G.33(2):473-80. 5th ed. Zagreb: Pergamena. Sorta-Bilajac I. Narodne novine št. Mavrinac M. New York: Oxford University Press. Narodne novine št. Danis M. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. Bunjevac I. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. [19] Zakon o sestrinstvu. Brett AS.31:7-14. et al. [26] Ross JW. Perrier A. [10] Brett AS. Liječničke novine 2007. 77(3): 727-744. N Engl J Med 1992.315:1347-51. 04. 04. 2011.19:251-8. Dostopno na: http://www. N Engl J Med 1986. Reiter-Theil S. Agich GJ. Zagreb: Pergamena. Golubović V. Childress JF. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999. Identitet. [24] Hurst SA.19(1):2 [27] Matulić T. J Med Ethics 1993. 2011. 2001: 57-112. Frader J.hums. A National Survey of U. Danis M. [11] Dickenson DL.197: 1-4. J Gen Intern Med 2004. Pegoraro R. Collegium Antropologicum 2009. Cross-cultural Issues in European Bioethics.33(1):51-7.13(3/4):249-55. [14] Šegota I. Baltimore: Williams & Wilkins. [12] Truog RD. (1):51-7.S. 15(4):310-322. The problem with futilyti.34:450-5. [15] May T. 121/2003 in 117/2008.326:1560-4. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. [21] Etički kodeks HUMS-a. [9] Gosić N. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata.S.hr/croatia/people/religion (01. 169/2004. DuVal G. [25] Hurst SA. Baždarić K. . Etika sestrinstva. Gensler G.U. Brozović B. profesija i sestrinska etika. Hastings Center Report 1989. [29] Howe EG. Forde R.hr/novi/index. Narodne novine št. The Journal of Medical Ethics 2008. Slowther AM. The nurse under physician authority.) [22] Brkljačić M. Čengić T. 1996. J Med Ethics 2005. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. Why Chases Sometimes Go Wrong. [17] Religion. 121/2003 in 117/2008. Bioetička edukacija. Clarridge B. 2005: 163-97. [28] Agich GJ.

Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije. analgezije i anestezije [2]. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy . kao i boljoj brizi za bolesnika. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. Key words: nurse. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme. komunikacija.com . kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. koji je bitan dio procesa.and post anaesthesiology phases. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. taking into account the needs of patients in such stressful event. osobito u psihološkome dijelu. In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika. Ključne riječi: medicinska sestra. increasing the degree of satisfaction and improving health care. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju. Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika. communication. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. perianestezija. Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić.psychological approach to a patient Lucija Starčević. perianesthesia.

6]. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. zabrinutost za obitelj. obitelji i posjetitelja. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. Vrijednosti su iskazane u postocima. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. psihološka priprema ne može biti opširna. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama. godine). Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata. ali to ne znači da je treba zaobići. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. Neposredno prije operativnog zahvata. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. treba provesti detaljnu psihološku pripremu. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. dok se izvodi medikacija. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. te u jedinicama za intenzivno liječenje. Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. strah od moguće trajne nesposobnosti. operaciji i bolesti općenito. faza oporavka – „recovery“). i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. strah od poslijeoperacijske bolnosti. na odjelu za anesteziju. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. 4]. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. kirurškim odjelima. bolnost operacijske rane i glavobolja. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. osnovnih informacija. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. specifične anksioznosti SLIKA 1. U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola.32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. . ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. predznanju i obaviještenosti. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. „recovery“). kašalj. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. osim osobnih podataka. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. financijsku situaciju. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. strah od ishoda operacije. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam.

za ljude koji su u mislima s njim. 18/3: 168– 172. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi. toplinu i svoju stručnost. 2005. LITERATURA SLIKA 2. S tom mišlju krenite k bolesniku. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege.hr/od_srca1. 1994. ulijte mu sigurnost. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba. i za sebe same.careplans. Učinite to za njega. Development of a Preoperative Admission Group. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U trećoj fazi perianestezije. Vol 20. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja. daleko od vas. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. Imajte dovoljno sreće da budete nježni. pomozite mu.com www. Zagreb: HUSE i HUMS. Ellen E. učinite malen autogeni trening. sestra.doi. zabrinut.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). zastarjela oprema. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti. prestrašen. izbrojite do deset. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. pružite razumijevanje.magdalena. Osnovna načela zdravstvene njege.htm . bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. Journal of PeriAnesthesia Nursing. No 2 (April). loši radni uvjeti. Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. brat. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada. te u psihološkom pristupu bolesnicima. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. Međutim. vaš roditelj. dovoljno izazova da budete jaki. manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. dijete ili partner. Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Henderson V. u jedinici za intenzivno liječenje. pp 132-134. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju. http://www. Sullivan. teziji. Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. 2003.

obligation. spiritual. U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. komunikacije. obaveza. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. spirit. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna. medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret. materijalnih i duhovno-vjerskih [1].385-1-34 83 662 E-mail. law system. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju.hr .385-1-34 83 662 FAX.visnja. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji. Key words: medical nurse. ali i zakonskih norma. Ključne riječi: medicinska sestra.. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika. according to ethical. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. duhovnost. kao i s članovima njegove obitelji. izliječiti bolest. Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. Tijekom navedena procesa. From one point of view. profesionalna tajna. communications. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. professional secret. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. intellectual and scientific skills. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara. Zagreb. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. Bolnička cesta 32 TEL. pravni sustav.vicic-hudorovic@skole. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo.

emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika. znanac. intelektualnog.. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava. kojima se na agresivan i potrošački način.nije važno. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika. to su ljudi doživjeli i proživjeli. 1. ti. slobodnog.4]. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne). Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre.“[2]. Međutim. Upravo su medicinske sestre često. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne. neprijatelj. slavom i sjajem njega okruni. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. Tko ne poštuje samoga sebe. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. izložene bezočnom iskorištavanju. One su dio njegova bića. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku. Jednostavnije. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici.8.2. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili.8. a taj čovjek može biti bilo tko. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. psihološkom. nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4.“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku. 8. a čije bi iz- .10]. sadašnjost i budućnost. služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. jačanje moralnih i etičkih vrednota. štiteći je od svih neželjenih povreda. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. njemu pod noge sve podloži. Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. Primjerice. poslije odavanja dijelova intime. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne.10]. Kad je Isus davao upute za život. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. i poslije smrti. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka). niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6. 26-27. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“.7. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže. djevojka.5]. neće poštovati ni druge. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke. dakle. Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća. mladić. sebi slična (kao što čitamo u Post. te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost. a katkad i na članove obitelji. prijatelj.9. pak. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena. drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu. i to u Ps.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga. 6-7. rezer viranost. u svakodnevnim situacijama.3]. saznaju o zdravstvenom. Naime. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. Stoga. i to tjelesnog. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe.9. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne.7. duševnog i duhovno-moralnog. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih. ja. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika..3. važno je da se to dogodilo. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija.) inteligentnog. to je moguće [3].

Članak 35.7. 3. i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. Članak 122. ugleda i časti.14. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.2. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. Pr vi je put prihvaćen 1953.12. Članak 132. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. Članak 25. informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. da pri pregledu.15]. ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. Članak 16. Dopunjen je 1973. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6.7. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika.15].6. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. 3. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. Zakon o zaštiti prava pacijenata. liječenju. Prihvaćen je 22.13. Profesionalna tajna definira se u 5. godine. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona. poštovanje vjerskih načela pacijenta. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe.12.14.1. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara.4. poštovanje prava bolesnika. zdravog i bolesnog zbog njega samoga. i to od samog početka života pa do smrti. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. .36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11. psihosocijalne i emocionalne podatke. suradnju s članovima zdravstvenog tima.10. prosinca 2005. godine na kongresu u Brazilu. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna. a posebice tijekom pružanja osobne njege. Kazneni zakon. 3. 3. njegova ljudskog dostojanstva. 3.8. 3. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju. dostojanstva. Zakon o sestrinstvu. i to: 3. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. Ustav Republike Hrvatske. obiteljske.8. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16].5. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika. 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. godine. zabranjuje doktorima medicine. U navedenom dokumentu u 10.11. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. Zakon o zaštiti osobnih podataka. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.9.13.3. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara. a odnosi se na osobne. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka.9. doktorima stomatologije. istog zakona regulira se. 3. Člankom 37. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka. Člankom 28.

[14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04). tuga.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03).2.4] 4.1. 4. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01).hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara.1] 4. Obnovljeni život 2001. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti. članak 132. www.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji. članak 35-37. Sestrinski edukacijski magazin. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne.hums. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika.zupanija.2. [16] Kazneni zakon (NN 110/97). članak 10. zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja. Šteta trećim osobama. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava.psz. Biblija-Stari i novi zavjet.Stari i novi zavjet. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1.2.5] Pristanak bolesnika. liječenja i provođenja zdravstvene njege.2] NEZNANJE. Biblija . Odavanje podataka koji su postali općepoznati. nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije. 1993. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima. 4.26-27. Kršćanska sadašnjost.2. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički. Post. članak 120.1] NEPAŽNJA. Sudska presuda. [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03).3] 4. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima.2. članak 16. Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. Teološki vidici liječničke tajne. pažnju. Zajedničko dobro. www.56/4:447-449. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03). to: 4. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja. Nadalje. koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. 2005. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju. 4. članak 25-28. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika. Statut Opće županijske bolnice Požega. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja.. .4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri. 1993.hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). Pozaić V.1. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli.2. Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu.1.1. razumijevanje i suosjećanje. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici. www. Post. članak 122.hkms.2] 4. 8: 6-7. odgovornost. Kršćanska sadašnjost. i to: 4. Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu.2:2-17. 1973.

postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. anniversary. lipnja 2000. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. godine. U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. onkologija. maricamiscancuk@gmail.med. 2011. oncology. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva. osam (8) tečajeva trajne edukacije. godine .10.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. šesnaest (16) simpozija. kontinuirana edukacija medicinskih sestara.tech.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. i današnja predsjednica OHDHUMS-a.Baška/Krk 20-22. dakle. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. Zagreb. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a. organiziranje stručnih skupova. Bolnička cesta 32 TEL. sastanaka. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. continuing educational course in town Baska on the island of Krk. At the same time Society celebrated its 25.Croatian nurses association -SHOCNA [8. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a. course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti.38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. prosinca 1987. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL). godine organiziralo je 8. do 22. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. 385-1-34 83 662 FAX. Zato je 5. radionica i stručno-studijskih putovanja. Od 1997. course of continuous education . tečaj trajne edukacije . održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. Od 2004. Key words: nurse. Zagrebačka liga protiv raka . nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. tečaj trajne edukacije. jedanaest (11) studijskih putovanja. članice OHDHUMS-a. godine. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. 385-1-34 83 662 E-mail. October 2022. listopada 2011. Ključne riječi: medicinska sestra. bacc. hematology. Škola za medicinske sestre Vrapče.

M. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V. godine. Drugog dana tečaja (21. Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. B. godine. Kuvačić i dr. med. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek. med. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija. listopada 2011. med. Svetec (bacc. godine organizirao 8. Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“. Pomper.med. Bagarić).. Irena Poljanšek (mr. Kopiratić. med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž.techn. koje je osnovano 1984. med.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr. tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja. bacc. Marijana Breljak (dr. praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika. godine. S. I. u ožujku 2010. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH.8. prezentirala je K.25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS]. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. Čogurić).) i Irena Hampl Hršak (dr. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu. Družinić. u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja. Nadalje. sc. Kovačić (mr. godine u Općoj bolnici Varaždin. Lj. Branka Svetec (bacc. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010. pharm.techn. Kozine (bacc.10. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima.hums. do 22.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. Tečaj je nastavljen predavanjem M. O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. godine) Josipa Jović Zlatović (dr.hr .) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa. med).med. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika.). M. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja. od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH].techn. LITERATURA [1] http://www. 2011. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009. koje su izrađene u listopadu 2011. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a. listopada 2011. bioteh. O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu. godine do listopada 2011. Svetec (bacc.med.).) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli. Jurišić (mr. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli.techn.techn. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr. OHDHUMS . Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M.) opisala je osobna.med. Karamarko (dr. Mišević (dr. B. B.) o samopoštovanju medicinskih sestara. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š. Posljednjeg dana tečaja (22. pharm. Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20. Europskog društva medicinskih sestara. listopada 2011. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22. Stručni program tečaja počeo je 20. Kuzmić. listopada 2011. a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”.

Sigurna sam da i medicinske sestre. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. sc. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP]. Hrvatska Received November 16th 2011. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation.vozila@gmail. Strišković. “Depresija i duhovnost”. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry.med. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji. “Depression and spirituality”. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije.385-1-34 83 662 FAX. ethical dilemmas. reumatoidni artritis.Pogled 80. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti.com . koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. sociological approach and the legal response. silvana. nešto bude bolje. 51216 Viškovo TEL. Strišković. Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. dr. maligne bolesti. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa. ovisnosti. tjeskoba. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. odnosno. etičke dileme. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem. u budućnosti. veljače 2011. imunološke bolesti i dr.shizofrenija i dr. Rijeka. vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja.spec. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. Prof. was held in Opatija from February 11-13th 2011. Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje. U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije. multipla skleroza.) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja. a time i zdravlja i bolesti [1]. sociološki pristup i pravni odgovor.. Također. Review refers to theme of the Congress.40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. do 13. moraju imati kritičko mišljenje.). dijabetes. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. da transcendiramo. svoju bit. održan je u Opatiji od 11. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih. Key words: Psychiatric and theological aspects. dr. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi.385-1-34 83 662 E-mail. vrijednost i smisao života. godine.

pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu. ne prepoznaje se ništa. Blatt (1982. Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. odnosno. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. Nadalje. tj. umjesto da je nevrijedna ljubavi. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. osobito ona koja napusti ili ode. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. mističnim iskustvima. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. da voli. personality traits. opraštanju.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. Melanie Klein istaknula je da. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. odbacivanja ili poraza. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti. navodi Abrahama. darivanju i dobroti. gubi se smisao. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti. ali i gubitkom smisla i interesa. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. kao i sklonost okrivljavanju. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života. S druge strane. da depresija rezultira iz gubitka objekta. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. Drugim riječima. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. Strah od neprihvaćanja. nesigurna. i sklonosti samoga bolesnika. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. te logično. potencijala i životne misije. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. odgovor na prijašnju terapiju. interakcije lijekova. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom. U Bibringovu (1953. komorbiditet. dr. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. tj. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. Gubitak ne mora biti stvaran. zahvalnosti. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5]. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida. vodi depresiji. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. tuge umjesto radosti. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. Također. Međutim. agresivna i destruktivna. nego i u autotranscendenciji. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. a ako je preslaba. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja. a povezana je i s duhovnošću. jednako voli kao što se i mrzi. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. Dr. da je sigurna i dobra. a zatim i adherencije. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. emocije . u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. Prof. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu.) [2]. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. nuspojave.) modelu depresije. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije.sc. tolerancija na lijek. Zašto? Imajući to u vidu. samonadmašivanju. ne pita samo čovjek za smisao života. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. kaže dr. Istinske. Također. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917.

Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7].. [6] [4] [7] . Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Mihaljević S. Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Područje rada hagioterapije je tzv. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Marinović M. Sanea Mihaljević. Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja. ispunjene. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. i to Suicid i duhovnost. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. Špehar M. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6]. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. Mihanović M. karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. Depresija i duhovnost. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. opisuje ljude kao nezahtjevne. strpljive. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. Rudan V. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Dodig G. Murgić L. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Psihodinamski pristup depresiji. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. kreativne i sl. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22.42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. [5] Karlović D. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. “duhovna duša”. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prof. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29. Hagioterapija. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M.

liječnici i medicinske sestre-tehničari. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. 7. vatrogasci te. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. policijski i zatvorski djelatnici. Key words: psychiatric nurse. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa. mineri. 4. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. skakanje kroz prozor. hitna služba. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. Nadalje. ističu se rudari. posebice. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. jedinice intenzivnog liječenja. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija. ratni reporteri. Ključne riječi: psihijatrijska sestra. neargumentirane pritužbe bolesnika.].hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. stress. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. 6. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. stres. noćni rad. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. loša komunikacija. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. pogrdnim izrazima. piloti. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. Ivan Barbot”. rezanje kr vnih žila. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. 2. gušenje jastukom i sl. Za praktičnu uporabu preventivnih. porodiljstvo i psihijatrija. Vinogradska 55. Damir Pleše. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. 3. kirurgija. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja. 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. mobbing].

Zbornik radova: 235. seksualne aluzije. nadražujućih sredstava (kava. i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa.aktivno sudjelovanje u organizaciji posla.23. alkohol. grupe samopomoći i potpore.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa.44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. Šimunović D. Fikreta P. komunikacija u zdravstvu. vrijeđanje. 2008. Stres. Kronični stres i srce. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. cigarete). posvećivanje više vremena životnom partneru. 2006. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. zdravstveni poremećaji. savjetovališta za stručnu pomoć. ukinuti uzimanje tzv.. Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. Zagreb.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina. trčanje umjerenom brzinom. Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava. [4] [5] [6] Lekić D.239.45-47. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa.pravilno organizirati slobodno vrijeme. 3. kongres Hums-a. LITERATURA [1] Sedić B. što izaziva dobro raspoloženje. Opatija: 2008. Zagreb: KB Dubrava. i koji su mogući izvori nastanka stresa. 2006. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske. Zagreb: 1998. favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. Medical Intertrade. 60/: 10-12. 21-22. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . 7/6: 444. poremećaji u profesionalnom funkcioniranju.nkongres HUMS-a. Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. Jama-HR –2007. vožnja biciklom. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). Zbornik radova. Simpozij: etički vidici. [2] [3] [7] . svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka.trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing.kontinuirana profesionalna edukacija. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije.].3. Pažanin L. Grubišić-Ilić M. trač. verbalne prijetnje. Zdrav život. 2008. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege. vikanje. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. Franković S. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu.

nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova.Vinogradska 29. duhovnim seminarima. ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. 10000 Zagreb. između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno.Vinogradska 29. političke. Medicinske sestre. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people.com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. izgubljeni. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja. skapitan1@yahoo. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. 2]. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. stresa. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. etika i vjera u praksi medicinske sestre Science. prestrašeni. Depar tment of Vascular Surgery. Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. bolesti i . Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. gospodarske i vjerske. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. krize. a posebice medicinske sestre. zatvaraju se u sebe. napadaju medicinske djelatnike. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. Croatia Tel. i 20. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne. te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. posebice za starije i nemoćne. hodočašćima. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek). Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. +385-01-37 87 378 E-mail. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti. zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). 10000 Zagreb. Department of Vascular Surgery. Tijekom 18.

Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. Uvid u dužnosti. Drugim riječima. definirane kao moralne norme. poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. razvijaju koncentraciju i pažnju. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. liječenje i njegu. uz bolesnikov pristanak. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. dovršenje. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. prognozi i liječenju. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. obiteljske i socijalne podatke [8]. Danas. osim i samo ako se to. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. Svi uzorci. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života. koje su iz kodeksa vidljive. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. liječenje i skrb. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. rasprave i vrednovanja. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. 5. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. dovršeni. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. 3]. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. osnovne kriterije za moralno vrednovanje. (filozofija morala). Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti.46 Znanost. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. a nisu točni. uvjetima liječenja. životni vijek im je produljen. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. bolje se nose s simptomima bolesti. također moraju biti zaštićeni. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. manje su depresivni. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. ethics and faith in nursing practice patnje. liječenje i skrb. pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. 6]. razvijaju socijalnu svijest. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu. a odnosi se na osobne. nadalje. dijagnozama. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

osjećaj bespomoćnosti.. Zagreb. Zdravstveno veleučilište. . Klain E. i suradnici. načelo privatnosti i dostojanstva. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]. St. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. Medicinska naklada. 2009. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. 2010. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon. uznemirujuće slike.. Sedić B. mišljenja i osjećaja. bezuvjetnog prihvaćanja. Third Edition... Udžbenik za više zdravstvene studije. Moro LJ. Louis: Mosby Fučkar G. Medicinska naklada. M. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Gregurek R. Frančišković T. terapijske komunikacije. Frančišković T. Zagreb. te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi. sve do mržnje prema samom sebi. Naklada Slap. Zagreb. 2000. 1996. Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka. a u osnovi svega je skrb za čovjeka. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi.. (1994) Nursing Diagnosis: Process and application. Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža. Psihijatrija. Zagreb. i suradnici.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem.. problemi s prilagodbom.. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Psihijatrija. Jastrebarsko. [4] [5] [6] Moro LJ. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja. Uvod u sestrinske dijagnoze..2006.

burning or heaviness in the chest. nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. Ključne riječi: Angina pektoris. pritiska. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. Božena Coha Opća bolnica „Dr. pressure.com 1. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. laboratory and instrumental examination. Šećerna bolest nova obitelji (majka. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. Pušenje 1. sestra). TABLICA 1. fizikalnom pregledu. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda. The doctor determines necessary diagnostic tests. Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. Primjenjuje se medikamentno liječenje. sestrinske dijagnoze. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). nursing process. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. and ignorance of proper nutrition. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. .52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. 5. 3. Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1). U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. Slavonski Brod Received 4 November 2011. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. „Dr. percutaneous coronary intervention with stent placing. pečenja ili težine u prsima. Josip Benčević“ Slavonski Brod. ublažiti ili ukloniti simptome. Diagnosis is based on anamnestic data. Key words: angina pectoris. Karakterizira je osjećaj stezanja. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. Andrije Štampara 42. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. Podjela čimbenika rizika. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. strah. It applies to drug therapy. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. te neupućenost u pravilnu prehranu. te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. te prevenirati buduće atake boli.2. if necessary. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja. proces zdravstvene njege. nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. Treatment of patients includes minimizing the risk factors. Povišeni kr vni tlak nad 45. a žene u dobi iznad 55 godina. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage. physical examination. pritiska. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. surgical revascularization. It is characterized by the sensation of squeezing. fear.

Obitelj joj pomaže. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. scintigrafija miokarda. a može biti i na bilo kojem dijelu. kao i u bolnici.5 oC. N. povrće i voće. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). kod hranjenja. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. sedamdesetih godina. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. Sfinktere kontrolira. samo sam spavala. Voli jesti jogurt. a ne zbrajaju svoje učinke (2). Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško. Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena. koronarografija. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom. Boli se obično pojavljuju u naporu. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. koronarografije.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009. treba biti jako umorna. Redovito ide u crkvu. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. Orijentirana u vremenu i prostoru. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. Puls: 67 otkucaja u minuti.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6. prema potrebi. te drugu sestru. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. Jede sve meso. U bolnici. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. Ravnotežu održava samostalno. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. težinu.“ . Strah ju je pretrage.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. stezanje ili pečenje. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. Naprezala sam se. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG. Živi sa suprugom. Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Odjednom me počelo stezati. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda. samostalno usitnjava hranu. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. mekša i svijetlosmeđe boje.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. laboratorijskih pretraga. Udana je i majka dvoje djece. Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. Bolova i pečenja pri mokrenju nema. Svijest očuvana. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. živi u gradu. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. Alkohol i cigarete ne konzumira. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N. Ima umjetno zubalo. Pere samostalno sve dijelove tijela. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Da bi spavala. ehokardiografija. Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. Stolica je formirana. umirovljenica. Disanje: 17 udisaja u minuti. ergometrija. Vedra je osoba. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6. te je upućena na bolničko liječenje. fizikalnog pregleda. • Monitorirati vitalne znakove. Ljuti je nepravda. Kad je ljuta i neraspoložena. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. a onda i boliti u prsima. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. Redovito je posjećuju u bolnici.” Lijekove za spavanje ne koristi. Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno. Sada mokri 5-6 puta dnevno. • Primijeniti propisanu terapiju. Težina 64 kg. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. U menopauzu ušla s 52 godine. od ksifoida do mandibule. Cilj je postignut. Bolesnica nema problema sa sluhom. kao što regulira temperaturu i protok vode. Nosi naočale za čitanje. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. Skida i oblači pidžamu samostalno. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Navodi: „Ne znam što smijem jesti. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. ispod sternuma. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. Ništa ne bi mijenjala u životu. te se češlja i uređuje. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. U bolnici je na neslanoj dijeti. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava.

2004. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. nema [3]. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli.. • Provjeriti usvojeno znanje. Nakon što je otkrivena bolest. imaju visoku stopu incidencije. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha. neupućenost u pravilnu prehranu. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja. te primjenu Nitrolingual spreja. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. [3] [4] [5] .hr/clanak. Cilj je postignut. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. J Cardiovasc Nurs. te način pripreme preporučenih namirnica. te značaju prekida aktivnosti. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima. Hrabak Žerjavić V. • Provjeriti usvojeno znanje. 05. strah. Kardiovaskularne bolesti. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Zagreb: Naklada Ljevak. 10.htm Datum pristupa: 25. • Odgovarati na postavljena pitanja. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca.zdravlje. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama.2005.“. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći.. Mojsović Z. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. redovitoj primjeni lijekova. Cilj je postignut. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Morala se prilagoditi novom načinu života. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. 2003. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst. Dostupno na adresi: http://www. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije. • Pomoći. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. Sestrinstvo u zajednici. Letci. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja. Cilj je postignut. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. zapravo. Hart PL. što je bolesnica i prihvatila. • Saznati što bolesnica zna o pretragi.hr/nzl/12/program. te ih je pravilno demonstrirala. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD. 20: 170-6. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. 3. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom.php?id=12577 Datum pristupa: 01. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. Kralj V. 06. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. ograničenjima.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. 2006. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. 2009. 2010. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. izd. dovode do promjena u odnosima i vezama. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. 4. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije.“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati. Interna medicina.

drainage. Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože). srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube). respiracija. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. kupanje).hr 5 onesposo. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. Jordanovac 104. Department of Thoracic Surgery. Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“.Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11]. medijastinum. Zagreb 10000 Zagreb. primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. symptoms. simptomi. Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety. te zid toraksa.t-com. Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1). . MD. drenaža. Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). Croatia Clinic Centre Zagreb. Key words: pneumothorax. tahipneja (ubrzanje disanja. Vinogradska 29 E-mail. Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”. Ključne riječi: pneumotoraks. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa. drenaža prsišta kao terapeutska metoda. 10000 Zagreb. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja. symptoms. anatomija i fiziologija toraksa. treatment Vučetić Borki1. 10000 Zagreb. toracic shield. Vinogradska 29. SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). Stupnjevi dispneje. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). lungs. respiratory movements.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija. mediastinum. anatomy and physiology of thorax. sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. pluća. drainage of thorax for therapeutic purposes. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod).definition. Herco Nada1.borki. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija. liječenje Pneumothorax . tuširanje. PhD. TABLICA 1.vucetic@zg. simptomi.

Karakteristične točke auskultacije pluća. Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. velike kr vne žile. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. tijekom disanja između dviju ovojnica. Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. Dijelovi toraksa.56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. Pleuralne šupljine. Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. Između pluća nalazi se medijastinum. Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3). Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. (Slika 6) [31-39]. u kojem su srce. SLIKA 3. koja sprečava trenje. U dva su postranična dijela pluća. SLIKA 6. SLIKA 2. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7). Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. a naziva se parijetalna pleura. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. SLIKA 4. dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. prsna kost i kralješci. Zid toraksa. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. SLIKA 5. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant). Zračni putovi+alveole. .

arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. [45-47]. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. i to preko interkostalnih arterija. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. (Slika 8A) [40-44]. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. izlaze iz aorte. uključujući i visceralnu pleuru. Inspirij. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. (Slika 8B). dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. SLIKA 8A. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Pluća se uvlače. Ekspirij. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. . Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. SLIKA 9. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. SLIKA 7. ulazi u fizure pluća. Bronhalne arterije. Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. koji se naziva rezidualnim volumenom. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. a istodobno se smanjuje tlak u plućima. Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. Kada se ošit relaksira. SLIKA 8B. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne.

frenička granica. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV. Herman Boerhaave (1668. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. medijastinalnu. i to: kostalnu. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti. medijastinalna pleura]. Dijelovi i granice pleure [1. Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja. 2. Također prianja i za perikard. i to od jednjaka prema plućima. te kolapsa pluća.–IX.-VII. (Slika 9) [48-55]. izumitelj stetoskopa. Drenaža medijastinalne šupljine. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. parasternalna granica. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. dijafragmalna hernija. tenzijski pneumotoraks. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12).) u 18. 8. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti. ili V. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. kostalna pleura. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. visceralna pleura. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice. a poslije njegova postavljanja.-XII. 5. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra. Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. . a kaudalno slobodno završava. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. kaudalno dijafragmalna pleura. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. 6. rebro. SLIKA 12. rebro. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). Povijesni tijek Hipokrat (od 460. SLIKA 10. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. 9. Gothard Bulau 1891. 1819. Drenaža pleuralne šupljine. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. aksilarna granica. –1826. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom. 3. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. interkostalna granica. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru. mora se verificirati RTG dijagnostikom. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. Parijetalna pleura bogata je somatskom. Položaj torakalnog drena. (Slika 10) [56-59]. rebro. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. cer vikalna pleura. francuski liječnik. 4. lateralno VIII. straga XI.-1738. rebra. Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. SLIKA 11. do 370. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije. u mrtvaca. 7.). René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781.

godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932. incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%. SLIKA 14. . Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. i to u rasponu od 1. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine.4 na 100. preporučuje se ekspektativni stav. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa . spontani 2. postraumatski 3. Mar fan-ov sindrom. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija. SLIKA 13.68]. muški spol. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. nemogućnost prestanka pušenja.2 na 100.(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67. nalaza radiološke dijagnostika tj. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri. smanjen R val i inverzija T vala. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca. SLIKA 15. snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. perkutornog i auskultatornog nalaza. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. pozitivna obiteljska anamneza. Primarni spontani pneumotoraks. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze.000 ljudi do 15. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma. Naime. a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65].000 ljudi [66].desna osovina. smanjena tjelesna težina. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest. resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje. Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk. plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14).

nekrotizirajuća pneumonija.70]. mehaničkom ili termičkom abrazijom . idiopatska plućna fibroza. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom. bilateralni. Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS). karcinom pluća. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. medijastinitis. a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. perikarditis. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta. Ranih 30-ih godina 20.hematotoraks. infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“. tenzijski i recidivni pneumotoraks. . VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. virusna. visceralne i parietalne pleure (slika 20). Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa.što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). preporučljiva je incizija u tzv. ruptura jednjaka. SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery). neekspandirano pluće. tj. limfangioleomiomatoza. reumatoidni artritis.60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“. Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. RTG snimka . Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces. Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. Wedge resekcija. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata. Pleuralni izljev SLIKA 17. SLIKA 18. sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor). Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. Mar fan-ov sindrom. holagnitis i divertikulitis (slika 19). empijem. Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica. osteomijelitis. astma. ankilozantni spondilitis. histiocitoza X. pleuralni izljev. metastatski sarkom. sarkoidoza.

Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml.hilotoraks. Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju. RTG snimak -empijem. postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. CTsnimkama. ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. ultrazvučnim snimkama. kada prestane izlaziti zrak. gigantske bule. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića. RTGsnimka . upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. Nadalje. Potrebno je odrediti vrstu anestezije. paraliza dijafragme.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije. Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. sedirati ga. Priprema se U-šav. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . ozljeda vene cave superior ili inferior. kašalj. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta.pleuralni izljev. Drenovi moraju biti čvrsti. Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. SLIKA 20. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. poremećaji koagulacije. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija. Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. RTGsnimkama. . bradikardija i sinkopa). Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti. ili V. ozljeda intratorakalnih struktura (srce. dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru. a kada je bolesnik nemiran. Napomene .Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. ruptura dijafragme. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. Idealno je mjesto I. promptno reagirati. debljine između 6 do 40 Frencha. Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. velike kr vne žile). poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21). Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. i vrstu izljeva. Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. ne smiju biti skupi.

Bolesnik je budan. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje.Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. (respiratorni arest. te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. učestalost. Nemir je rani znak hipok sije. kr vni tlak postupno pada. 2. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. frek venciju i uzorak respiracije. Ut vrđivanje boje kože. Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. Odsutnost plućnih zvukova. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. toraks komplikacija je koja ugrožava život. uzorak. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta). Nestabilni prsišta. dubokog disanja.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. Kada postoji prijelom rebara. Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. Monitoriranje vitalnih znakova. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. hemotorak sa. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. . Askultacija pluća. 3. Bolesnik spontano diše. nestabilni toraks. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. Učestalost i dubina respiracija normalne su. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100. Bolesnik je normotenzivan. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. dubina i udusaja/ izdisaja. Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije.. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45. Kod bolesnika nema cijanoze. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. dispneja. asimetrični plućni zvukovi.Vrijednost iz vora kisika. Procjena znakova hipok semije. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. Tahikardija. glavobolja. provođenje 100%-tnog O2. Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta. Ako se stanje pogoršava. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. nema dispneje. potrebno je: 1. ubrzanje srčanog ritma. Odsutnost ventilacije. nemir. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). Bolesnik mora imati normalnu dubinu. Nema paradok salnih pokreta prsišta. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Prekomjerno širenje nosnica. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. uporaba pomoćne dišne muskulature. ubrzanje disanja. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa. ot vorena rana prsišta). Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. Priprema bolesnika za intubaciju. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život.

Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. 12] Schramel FM. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. Sahn SA. Ann Thorac Surg.E.. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax.4:559–60. F. Management of spontaneous pneumothorax. 10] Jansveld CA. Respir Med 1998. Ann. 8] Lesur O. Klein J. Daniel FJ..143:32–5. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. 17] Lippert HL. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva. AACP Pneumothorax Consensus Group. Kaps M. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi).98:341–7. Light R.. Am J Surg 1964. a possible factor in localisation of pulmonary disease. Panacek EA. 2001. Chest. Frek vencija. Delorme N. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije.104:1767–9. 23] Grimshaw JM. 22] Yeoh JH. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Frogamet JM. 2001.55:666–71. Lancet 1971. Sahn SA. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. Nema emfizema. 18] Videm V. Chest 1993. U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa.92:1132–6. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. . Nichols T.treatment and recurrences. Klein J. Eur Respir J 1995. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije.71:365–71. česte promjene položaja). Sudlow MF. Ellingsen Ø. kupanje). Strange C. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova.602. Meimarakis G. Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. 4] Baumann MH. obvezno je postaviti torakalnu drenažu. 70: 253 . Delphi Consensus Statement. Strange C.i:839–41. Epidemiology of pneumothorax in England. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. Poboljšanje u smanjenju boli. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Viale G. Kirby TJ. Heffner JE. Kada je potrebno. Recurrence of primary pneumothorax. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. Loehe F. 21] Selby CD. Milit Med 1978. Jednostavne ak tivnosti (npr. Postmus PE. 6] Gupta D. 1997. Heffner JE. Lund O. Chest 1987. Scot Med J 1994.108:772–6. (položaj. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. Pillgram-Larsen J. Thorax 2000. Light R. 7] Donahue DM. Chatrou M.119:590–602. 1993. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey. A. 2] Baumann MH.342:1317–21. sukcija bolesnikovih dišnih putova. Primary spontaneous pneumothorax and smoking.8:397s. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. poticajna spirometrija. Postmus PE. Seevanayagam S. Thorax 1997. Hansell A. Eur J Respir Dis 1987. Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova. Surg. Distribution of mechanical stress in the lung. 119: 590 . 14] Sadikot RT. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. Wright CD. 19] Miller AC. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998. Clarke P. Kirby TJ. LITERATURA 1] Baumann MH.804. Meyer CJ. Meadows K. Thorac. 112: 789 . 9] O’Hara VS. Chest 1990. Russell IT. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. 11] Bense L. Spontaneous pneumothorax. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije. Blegrad S. Dijkman JH. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. za vrijeme ak tivnosti. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. 2000. Luketich JD. Müller C. Postgrad Med J 2000. Lancet 1993. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor.257. Kiehl PV. Ansari S. Eklund G. 16] Smit HJM. 3] Hatz R.307:114–6. Luketich JD.71:452–454. Greene T.4:324–31. Knight SR. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. Panacek EA. Eur Respir J 1991. 13] Withers JN. Fishback M. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax.15:317–21. Chest. 5] Chan P. BMJ 1975. 2001.39:75–6. Harvey JE. BMJ. (privremeno liječenje). 20] Soulsby T. 15] West JB.92:1009–12. Strange C. Campbell IA.76:496–9. Spontaneous pneumothorax. Odont D.52:805–9.

Conservative management of spontaneous pneumothorax. 25] Grilli R. Chest 2001. Sahn FA. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications. Lakovou C.32:202–13. Thorax 1968.ii: 687–8. AJR 1994. Pathophysiology. 54] Spencer-Jones J. Management of intercostal drains.55:372–6. Grol R. 36] Light RW. 52] Ng AWK. 51] Archer GJ. Chest 1989. [66] Seaton D. operative or medical procedures and trauma. 42] Collins CD. Management of spontaneous pneumothorax. Toft T. Chest 1994.104:978–80. BMJ 1991. [58] Delius RE. [III] [82] Conces Jr DJ.111:280–5.94:55–7. Palat H. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. Cousineau G. 1982: 3. Cory Gray W. Dis Chest 1963. Chest tubes: indications. Arch Intern Med 1984. Barnwell E.30:1148–53. [80] So SY. Mucha P. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease. Saka H. [71] Daly RC.139:131–3. Estrera A. Ann Surg 1916. J Can Ass Radiol 1985. early or late removal? Thorax 1982. Horst HM. Audit points 43] Engdahl O. 34] Miller WC. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. [73] Miller KS.37:149–53. Subcutaneous and mediastinal emphysema. Sequential treatment of a simple pneumothorax. 37] Schramel FM. diagnosis and management. Thorax 1990. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. Grimshaw JM. [60] Playfair EE. JAMA 1954. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement.1:45–50. Haakman CD. limitations and harms of clinical guidelines. Toon R. 67] Engdahl O. Milman N. Teboul J-L. Spontaneous pneumothorax and its treatment.165:1240–4. Johnson NM.69:41–6. Mathie A. Chest 1997. 1995. 46] Stradling P. J Trauma 1990. Driesen P. 40] Carr JJ.164:528–31. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Med Care 1994. Chest 1993. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. Senda K. Müller D. Poole G. Barman AA. Radiololgy 1992. Simple aspiration of pneumothorax. [79] Conetta R. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. [69] Curtin JJ. Hutchinson A. Radiologic and pathologic findings. BMJ 1971. [78] Maunder RJ. Djedaim K. Alexander RH. et al. Kinnear WJM. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung.106:1493–8.3:533–6. BMJ 1994.108:664–6. Grilli R.309:1338–9.317:465–8. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. [85] Sharma TN. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax. Am Rev Respir Dis 1973. Results of simple aspiration of pneumothoraces. 50] Kirchen LT Jr. 26] Woolf SH. Wilson BS. Am J Med Sci 1918. Singapore Med J 1994. Secondary spontaneous pneumothorax. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. Kwong JS.183:193–9. [77] Nichols RI. Ann Emerg Med 1985. Management of intercostal drainage tubes. Bristol: John Wright. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. Richardson H. 92-0032. Henderson C.155:24–9. Publication no. Yoganathan K. Arch Surg 1989.302:262–5. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. 49] Northfield TC. et al. Potential benefits. Stern PM.144:1447–53. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration.9:406–9. Chest 1993. Grimshaw J. [83] Minami H. In: Practice of cardiothoracic surgery. Chest 1987. AJR 1995.304:345–7.55:415–21. Am J Emerg Med 1997. England NJ. Am J Med Sci 1992. Bishop JM. Yu DY. BMJ 1998.318:527–30. 47] Flint K. JAMA 1990. Boe J. [75] Baldt MM. Br J Hosp Med 1991.96:1302–6. [72] Iberti TJ. Swartzel RL.163:1339–42. [59] Laub M. J Appl Physiol 1979. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. [64] Harriss DR. Maryland. Prescott RJ. Surg Clin North Am 1989. [84] Tattersall DJ.45:748–9. Upadhyag R. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema. Chest 1993. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma. O’Hara VS. Strange C. management and complications. Quebbeman EJ. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. [70] Holden MP. Pierson DJ.38:512–5.17:936–47. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use.14:879–95. Am J Respir Crit Care Med 2002. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988.91:258–64. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT. [61] Graham EA. 53] Noppen M.37:46–8. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes.112:275–8. Smith JW. Yee ES. Br J Dis Chest 1985.156:839–43. Clinical practice guidelines. Vinsant GO. Bankier AA. Obeid FN. Catheter aspiration for simple pneumothorax. Al-Hillawi AH.45:383–6. Hodson ME. 39] Glazer H. Pairolero PC.165:1127– 30. Esaki H. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. Thorax 1966. Acta Anaesthesiol Scand 1993.21:145–9.. Sandstedt S. [65] Baumann MH. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. Gleeson FV. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease. Ann Emerg Med 1988. Reed JC.173:707–11. BMJ 1999. Chest 1988. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. 29] Vail WJ. 28] Petrie GJ.81:693–5. Radiology 1995. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. 44] Philips GD.79:177–82. Ann Thorac Surg 1993. Jones JG. Chest drainage tubes.108:335–40. Chest 1970.89:129–32. Bell RD. [76] Brunner RG. Chest 1995. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT.124:833–6. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax. Trotman-Dickenson B. Tarrer RD. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. Lomas J. Muzik AC. Lancet 1984.4:86–8. 45] Jordan KG. Lemire P. 41] Bourgouin P. 32] Tanaka F. 1992. Itoh M. [62] Kenyon JH. Hamilton AAD. The management of spontaneous pneumothorax. Chest 1982. BMJ 1875. Moritz TE. 33] Pavlin DJ. 30] Serementis MG. [86] Mathur R. Reilly KM. Eur Resp J 1996.46:31–5. Sutedja TA.30:32–5. Flint J. Hudson LD. Thorax 1985. [81] Bevelaqua FA. Ravikrishnan KP. 55] Andrivert P.15:368–70.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. Jain NK. Choplin RH. Agrihotri SP. Cullen J.23:427–33. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema. Patel A. Golding RP. Boe J. A randomised double blind trial. Sullivan M. Aranda C. Alway AE. Respir Med 1995. 31] Wait MA. Alexander P. [68] Sherman S. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung. Heffner JE. technique. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Graham TR. Ned Tijdschr Geneesk 1995. Crit Care Clin 1992. Lee SK.119:590–602. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Germann PS.57:65–8. Rockville. Spontaneous pneumothorax. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. Chan KW.264:2224–30. 38] Schramel FM. Chest 1997. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax. . Goodman LR.64:728–9. 56] Harvey J. Cheney FW Jr. 35] Norris RM.14:865–70. Acute pain management. [57] Vallee P. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. Radiology 1989. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000. Edinburgh: Royal College of Physicians. Surgically treated pneumothorax. 27] Agency for Health Care Policy and Research. Coady T.35:50–2. Anderson DJ. Am J Surg 1992. Wagenaar M. [74] Chan L. [63] Symbas PN. Complication rates of tube thoracostomy. Traill ZC. ed. Lopez A.40:66–7. 48] O’Rourke JP.195:539–43.103:26–9.36:341–2. Chest tube thoracostomy.

sc..techn.med.sc.techn. i to: Prim.sc.techn. i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1]. Milivoj Jovančević. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu. Prof. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa. med.med. (Osnovni . Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske.techn. Glavna tema simpozija bila je.med. te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a. Nadalje.kako i zašto su nastali?).bacc. Prof.dipl.Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda). Ljiljana Vučemilović.Marina Ignjatić. dr.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić. uz riječi pohvale i podrške. Dragica Juričić. patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. Vesna Petrović.techn. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia. predsjednica DPS-a.sc. Ljuba Vujić-Šisler.vet.dr.Doc.ms. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane). iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). Marija Hegeduš-Jungvirt.dr.dr.Karlica Krulić. Doc.bacc. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011.ms.cepic@gmail. (Pomoć kad je najpotrebnija). (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa). Maja Bender.com Otvarajući radni dio simpozija. (Zdravstvena njega pretile djece). Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić.mr. report.med.magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti).Leila Farkaš. dali je prebivalište ruralno ili urbano. Rozmari Tusić.vms (Najčešće greške u ishrani djece). (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi.MZSSRH). Nataša Negran.techn. vrstu prebivališta tj. Irena Švenda. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS).techn. Mara Županić.med.ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji).pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje).Biljana Đorđević. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda).Mihela Dujmović.bacc.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH.med. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije.med.Vesna Petrović. predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel. Mr. Angela Lovrić. Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo).bacc.dr. i to neovisno u odnosu na starosnu dob.bacc.bacc. Med.techn. Biljana Žutić. U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama. te u odnosu na njihov socijalni status. svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS. iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije.primarijus(O djeci koja neće jesti). (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore). 051 541 107 jasna.bacc.msdr. Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. dr.

Zagreb. financijskim izvješćem DPS-a. te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje. . Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti . Vesna Petrović. Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja. program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. msBiljana Đorđević. Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. 2011.korak ka unapređenju zdravstvene njege). Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu.važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima. ms Biljana Žutić.66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi). program kongresa. str. 1-4. LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara.

Libija. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. kakav je bio u njihovo doba. Daša Runjić-Popović. Mirjana Kurtović. Ivanka Jakus-Mijić. većina njih završila je višu medicinsku školu. išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. Tatjana Letica-Milat. Ksenija Popović-Petrović. Teodozija ŠperacCikotić. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. Metković. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964. Zlata Grgić-Medvid. Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. 091 5724977 . Dinka Kuštra-Boban. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. ples. godine odakle je. zabave i aerobik. Francuska. Švicarska. Tijekom 43 godine radnog staža. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić. lipnja 2011. otišla u mirovinu. Split. Danas je aktivna u nevladinom sektoru . Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. Gospođa Rajka Režić. a druga okulistica. Knin. nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. Split 021/533-588. djevojačkih nestašluka iz Splita.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Marija Gojsalić-Vištica. Zlata Vuletić-Vranješ. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije.). a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika. Stanka Gavrić. godine. prof. Nevenka Dedić-Dalbelo.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. Zagreb. Stanija Mrvić. Marija Živković. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. putovanja po svijetu. Školovanje je 1958. Rajka Medić-Režić. Pula. Angelina Vuković-Đonev. Ima brojne hobije .planinarenje (popela se na vrh Triglava). tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. Jela Bjedov. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. a potom tri godine Medicinske škole. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. Sve su ostale u struci. godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. Srbija. 10. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29. Nakon školovanja. SAD. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. Sinj. Desa Mrđen-Repe. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. SLIKA 1. Zorica Lovrić. Nakon pola stoljeća. jedna je inžinjer rendgenologije. gđa.

onkologija. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče.-27. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. statistika. Key words: congress. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova. Zagreb. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. Fax. Roger Wilson. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja. brankasvetec1@gmail. 09. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja.] Branka Svetec1. 09. Clinic for Oncology and Nuclear medicine.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] . Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23.-27. rujna 2011. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice. 385-1-3862-292. Istaknuo je . pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja. 385-1-3787-212. Zagreb. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja. oncology. Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. kada je Rose Kushner.2011. Zagreb. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina. E-mail. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja.com vanja. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. do 29. We represent an overview of number of congress participants and where they came from. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. statistika. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo.2011.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23.[Stockholm 23.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. jasnije kriterije za probir bolesnika. Ključne riječi: kongres. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju. kongresne novine. statistics and social media. statistics.

Svetec i M. Bolja obaviještenost o rezultatima.683 363 423 15. na sjednici predsjedništva EONS-a. Poslek. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja. pa je različit i postupak odobravanja.043 1. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. posebice kada se provode biološke studije.144 1. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove. Međutim.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara.11. Sudionici i demografija. preuzeto 04. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja. B. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011.eu.768 694 1. Martinković. zakonodavstva u pojedinim državama različita su. Naime. Tijekom kongresa verificirane su 34.2011. Miščančuk.000 posjeta kongresnoj web-stranici. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1). kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima. LITERATURA 1] www. Tijekom kongresa.cancernurse. TABLICA 1. S. Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials. .931 116 1. i to: D.065 1.

Linda Čendak Božunović.tech.). Renata Golubić (bacc. KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana . Ana Jačan.med.+385-99-68 92 842 E-mail. Slađana Kutleša. +385-65 20 12 01 Mob. Vesna Ilić.sc. rujna 2011. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske. Višnja Pupovac. Ema Bazzara. nurse. Karmen Dragović. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke.+385. Mirjana Lakić.. Adela Sabo.dr.).. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja.techn.T. Opća bolnica „Dr. Branka Kurtović. i to: 1. Aleksandra Vukelić. Slobodne teme. KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata. godine održan 13. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc. Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana. Maja Carević. Slavonski Brod Tel. Danijela Medved.med. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek. U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl. Nikolina Grubišić. Josip Benčević“. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. bacc. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda. KBC „Sestre milosrdnice“.med.techn.med. i to: Vesna Čačić.).com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika.milkovic@gmail. surgery. Mirela Knežević.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. techn. Sanja Juretić. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr. Noris Buškulić. Ksenija Veselovac . Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara.). Fax. Eli Šuperina Mandić.med. ruzica..65 20 12 01. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije.techn. postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana. a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline.COLOPLAST. do 30.med. Ružica Milković (bacc.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske. Danijela Prugovečki. . statistics. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011. predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc.A. Marinka Vlah.techn. Infekcije kirurških rana – istraživanja 3. KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre.70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13. Vlastica Juričić. Gordana Kolić.) i predstavnici grada Opatije..

što je znatan poticaj daljnjem radu Društva. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5. metakarpalne kosti šake. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida. Damira Rešetar.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko.hums.12. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae. 3.OB „Dr. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. Mirjana Kožul. Nera Fumić. Tatjana Krištofić.A. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. KB Merkur. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja.hr/novi/index: preuzeto 01. OB Varaždin: Upotreba V. Blaženka Pavlić. Klementina Benković. terapije u našoj ustanovi. Višnja Karaula. Mirjana Lakić. Maja Šoda. Višnja Jamnić. LITERATURA 1] www.C. Nevenka Pajtak. Renata Habeković. . Marija Kalčić. Tedi Cicvarić. Gordana Kukura. Hrvoje Štalekar. Marija Derek Kranjc. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa. Marija Valovčić. Tedi Cicvarić. Sanja Juretić. Danijel Petrović. KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. Mihael Tenţera. Smiljana Kolundžić. a glavne su teme 14. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. Božana Levojević. Vera Sršan Živanović. Nadalje. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika. Lidija Vitas. Katica Bajčić. Zvonko Crnac . Josip Benčević“. 2. Igor Pintarić.. Komunikacija u kirurškom timu. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek.2011. KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana.13. verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa. Mario Aničić. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. Benjamin Novoselec. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku. Josip Benčević“. Ružica Milković. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Brigita Šepac. Tatjana Krištofić. Nada Strčić. OB „Dr. Karmen Čehulić. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. Ivančica Hazulin. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić.

72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. prezentacija novih istraživanja. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366. lipanj 25–27. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. patronažne medicinske sestre. Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja.hr (H. Polaznike teča- . visiting nurses. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata. istraživanje. research. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite. Japan. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. Kyoto. 2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. Ključne riječi: kongres. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Kyoto. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. Japan. Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. Key words: congress. june 25-27. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. hpurgaric@hums.

Članica Upravnog odbora HUMS-a. Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta. Minnesota. hipertenzija. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH]. Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. hiperlipidemija. a po završetku istraživanja. pretilost). predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH).10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. USA). te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. gospođa Nataša Mrakovčić. LITERATURA 1] www.ifnc2011. umanjuje se strah i zablude od porođaja. dijabetes. te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja.org .

] SLIKA 1.Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation. ožujka 2011.croatian nurses association [CNA] [Vukovar. Ljubica Mendaš i Darinka Jurović.2011. Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS]. Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji. june 25-27. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu. 9. Nataša Mrakovčić. Japan.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm. Slika 1.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. The 10th International family nursing conference is over with successful results.Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara.Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara. Otvaranje konferencije. SLIKA 3. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana. lipnja 2011 Report . March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society .74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće .] Branka svetec SLIKA 2. 23-27. SLIKA 1. 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. Izvješće . .9.društvo patronažnih sestara . godine] Izvješće .annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten . japan. Kyoto. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association.2011. Jasna Ćepić. 25-27.

Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29. . Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić. godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju. 2012. g. bacc. Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata. 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić.). 11. Sestra godine 2.Urb:1203/11 Zagreb. 29. 2. trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1.med. predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011.tech.

The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. public health and the history of nursing and medicine. stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. cost-benefit analysis. nursing and doctor’s management. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. Other kinds of associations. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. practice. Associate Editors. and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. anatomic and physiologic conditions. Editorial [ED]. research. Human research. Submission letter. and validity of the material presented. covering epidemiology. Editorial [ED] The voice of the NJ. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere.76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. please state this in the cover letter. as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. symposia and description from the events. medication safety policy and procedures. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. The specification for each submission category should contain but not exceed the following. topics. (b) all authors have read and approved the manuscript. Review article [REV] When writing any review paper. Historical Pages [HP]. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. evaluation of results. incident reporting. such as consultancies. Patient safety (PS). but you must include a section on how to test your idea. which should not be a rarity and that provides a teaching point. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. diagnosis and management. we encourage citation of publications in non-English languages. a single interesting case. invited referees and a statistician when appropriate. delivery. American Organization of Nurse Executives. medicine and related areas such as ethics in medicine. Incorporated images are welcome. Conflict of Interest Policy. Workplace safety [WPS]. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. with analysis of the pathologic. it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. If no conflict of interest exists. root cause analysis. New data are not part of a BC. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. Review article [REV]. in 1500 words. . healthcare. (c) subject to acceptance. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. significance. Acceptance is based upon the originality. Case Report [CR]. integration technology into patient care processes. All manuscripts are subject to review by the Editor. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. Case Reports [CR] These papers describe. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. Brief Communication [BC]. Since these papers should be comprehensive. authors will transfer copyright to the Publisher. and recommendations for appropriate procedures.

venue. ASD. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. but consistent throughout. Results. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours. They should be presented either in tables and figures.b.note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Language. Layout/presentation. If the manuscript was presented at a meeting. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language). should be given. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). Clinical investigations. Spelling can be British or American. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). address.c. e. Subject categories. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. Discussion. The abstract should be printed on a separate page. Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance. Title page. and the date should be indicated. Human resource leadership.g. in Croatian and English language). or in the text alone. Total Quality Management. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language). A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. Figures including composite parts a. excluding figures. Any figures and videos should be supplied as outlined below. Medical facilities. up to 3-6 key words (in Croatian and English). follow the ‘Guideli- . symposia). Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. VSD. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. Technology. The abstract is an essential and the most read part of the paper. 350 words] Short abstract [max. 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. The name. Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). CABG. with brand names (proprietary name) and the name and location (place. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. Use of abbreviations renders the text difficult to read. Manuscripts must be written in Croatian or English. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. tables and references. Materials and methods. Day-care nursing and medicine. The pages should be numbered.[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). the meeting name. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. and briefly commented on in the text. Following the abstract.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. if possible. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). etc. fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. Where appropriate (see table). [c] text with the following sections: Introduction. Human resource management. Evidence based medicine. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. telephone. Key words. abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. should be given for subject indexing. the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). Abstract. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language).

Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L. 300 dots per inch for grayscale/combine/color. Tables: should be self-explanatory. Figures should be numbered in the order they appear in the text.optional) combined into ONE word processor file (. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988. .mov.upload as Image files. supplementing but not duplicating the text. number of frames/second: 20-30).upload as Manuscript file. Journals should be indexed in. hr. RGB for color). Wu YK. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. resolution: 1000 dots per inch for line art. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors . Techniques in cardiac surgery. In: Huang GJ. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors.hr.vicic-hudorovic@skole. All artwork and lettering must be of professional quality. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Bagnioni P. Ustunsoy H. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. References: should be arranged sequentially following appearance in the text.mpg or.1510/ icvts. Multi-author books [3] Huang GJ. Philadelphia: Saunders. Each Table should be keyed on a separate page. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Legends: required for each figure and video (see also below). All authors should be listed (use of ‘et al.avi. CMYK for color) .rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels. Any abbreviations used in the Tables should be defined. One file per figure . be placed at the end of the text. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . glasnik@hums. To submit a manuscript. hums@hums.46:260-261). video sequences may be submitted using standard digital video formats. but can be mentioned in the text only. Corresponding still images also required:. It should be clear and concise. Berlin: Springer. Personal communications. duration: maximum 30 seconds.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width. editors. Eur J Cardiothorac Surg 1995.upload as Supplemental files. Original artwork for print (all revised manuscripts only):. and describing the changes which have been made in the revised version. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line.’ is not acceptable).and then at zero cost to authors. Video (on-line viewing only):. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. Index Medicus.9:65-68.. Figures. 3rd version) including new figures. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). Celkan MA. Submission of manuscripts.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) . videos and tables.doc or. Videos will be displayed in the on-line journal only . Articles are submitted simultaneously. grayscale for black and white. Grandi U. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. tif files obligatory (specification: sized to 8. A brief title should be provided. Videos. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail.the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. 1984:167-176. References should be cited in the text as numbers in square brackets.2005.105833.upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd. replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments. Videos should be numbered in the order they appear in the text. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):. Wu YK.hr. Books [2] Cooley DA. Baspinar O..rtf preferred) .4 cm column width. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). and their abbreviations conform to. One still image (screen shot) per video must also be submitted. websites and unpublished data should not be included in the list of references. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Where appropriate. provide a covering letter. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should. if appropriate.

sigurnost bolesnika [SB]. Klinička istraživanja. s analizom patoloških. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. epidemiologije. istraživanja. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti. pregledni članak [PČ].Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik . zanimljiv slučaj. tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. urednika-suradnika. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. medicine. uporabljeni lijekovi i metode. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje. kao što su konzultantska poduzeća. pismo uredniku [PU]. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. u kojim se dijelovima može skratiti. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Osiguranje sukoba interesa. odabranih recenzenata i. prakse. povijesne stranice [PS]. dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. medicine i srodnih područja. kada je potrebno. kao što su etika u medicini. kratko priopćenje [KP]. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. Slikovni prikaz [SP]. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. proces skrbi za bolesnika.kontrolnim popisom . Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. u 1500 riječi. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. uvodni članak [UČ]. koji ne mora nužno biti poseban. vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj . primaljstva. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. sigurnost na radnome mjestu [SRM]. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. Također je korisno uputiti. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. analiza uzroka. Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. uporabljene medicinske tehnologije. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. recenzenta statističara.upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja. cost-benefit analiza.mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. skrbi. prikaz slučaja [PS]. zdravstvene njege. Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. Popratno pismo uredniku. anatomskih i fizioloških čimbenika.

materijali i metode. načine rješavanja problema te svrhu. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. Jezik. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. Kategorije članaka.c. mjesto i datum održavanja kongresa. telefon. ali konzistentno proveden. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. Ključne riječi. Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava. upravljanje ljudskim resursima. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. treba navesti naslov. itd. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. simpozija. naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). ljudski potencijal. rezultati. verificiranih rezultata. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . znanstveni management. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku. tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. Pravopis može biti britanski ili američki. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Slike. 200 riječi] Sažetak [maks. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Izgled/prezentacija. Slijedi ime. 350 riječi] Sažetak [maks.b. Stranice moraju biti numerirane. rasprava. i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem.. U sažetku je skup činjenica. analitičke/ statističke metode). adresa. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa. i [g] literatura. klinička istraživanja. medicina utemeljena na dokazima. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. medicinske ustanove. Sažetak. zdravstvena tehnologija. ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Gdje je to prikladno (vidi tablicu). zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). konferencija. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici.

Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama. Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. Celkan MA. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. ASD.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . Rasprava treba biti kratka i jasna. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. u sivim tonovima za crno-bijele. Grandi U. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). mjesto. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (. Eur J Cardiothorac Surg 1995. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. sve promjene potanko opisati u . broj okvira / drugi: 20-30). razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže. Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Video (samo za on-line):. država) proizvođača. Časopisi trebaju biti indeksirani.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane.9:65-68. 3. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. 1984:167-176. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Knjige više autora [3] Huang GJ.. On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M. CMYK u boji) . i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Molimo. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. kao i o ograničenjima. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela. video i tablice. hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. ACBG i sl..rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. kao i na one koje se najčešće rabe. VSD. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2. npr. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu. uključujući i nove slike.1510/ icvts. Wu YK.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8. Ustunsoy H. Wu YK. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice. 46:260-261).bez troškova za autora/e. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. i to samo u tekstu.bijele gdje god je to moguće.4 cm širine stupca.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu.. Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. trajanje: maksimalno 30 sekunda. Baspinar O. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv.2005. editors. Upload datoteke kao dopunske. In: Huang GJ. Knjige [2] Cooley DA. verzija). ali mogu se spomenuti. RGB u boji).105833. Berlin: Springer.doc ili. Primjeri. nije prihvatljiva). Odgovarajuće fotografije i potrebno:. Philadelphia: Saunders. Slike trebaju biti crno. hums. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku .mov. Techniques in cardiac surgery. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Video: Gdje je u skladu s tekstom. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja. ako je prikladno. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. opisati na kraju teksta.upload u obliku dopunske datoteke. web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www.avi. Bagnioni P. Osobne komunikacije.

na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja. Pripremljene članke potrebno je poslati.hr. Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces. i to istodobno. uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta.hr . glasnik@hums. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama.vicic-hudorovic@skole.popratnu pismu uredniku. hums@hums.hr.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->