V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

Štoviše. i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5]. koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti. a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi. Evidence-Based Nursing.www. znak. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. dokaz. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Naime. Zagreb. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi. sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima. studenoga 2011. Primjerice. grčki matematičar iz Aleksandrije. i to za vrijeme Rimskog Carstva. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6]. godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu. f). „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici.visnja. naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. (4) jasno vidljivi. 11.vicic-hudorovic@skole. Nasuprot tomu. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. Diderot i M.hums.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication. des arts et des lettres koju su objavili M. American Journal of Nursing. u najvećoj. (3) zakon.hr . na današnji dan. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa. Ovaj tzv. D’Alambert u drugoj polovini 18. zatim lekturu teksta. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“. (2) nešto što se čini očito.hr. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”.385-1-34 83 662 E-mail. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius.385-1-34 83 662 FAX. naslova Dictionnaire de Moreri [4]. Bolnička cesta 32 TEL. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. stoljeća). U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . godine [1]. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka. objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti.. Očito. stoljeća [3]. Međutim. dokaz se definira kao: (1) osnova. U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“. (-ae. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. virtual conference. virtualna konferencija. rođen 1596. Mišljenja filozofa i znanstvenika.

Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. Scenarij (a).) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. Prednost recenzije čitateljstva. te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže. i glavni urednik teško ga može objektivizirati. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. mjerilo je kvalitete časopisa. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija. katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl. Scenarij (c). Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv.tekst prihvatiti bez izmjena. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući. Međutim. mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. mišljenja su pretjerano negativna. a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ. službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA). kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu. virtualna se konferencija zatvara. Priključite se on-line izdavaštvu na www. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. ključne riječi itd. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. kao i originalni tekst. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ. jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu. elektronskim komentarima čitatelja. drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke. Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan). Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta. objavljenih tekstova i njihovih autora. zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav. ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ).dodatno mišljenje trećeg recenzenta. Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih . i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa. pr vi recenzent ocjenjuje . to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta.6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara. otprilike 90 dana. Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. Impact factor (čimbenik utjecaja). autor članka.doi. a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno. glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna.hr).hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. tekst se višestruko revidira.hums. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava. naime. Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. i to u jedinstvenom elektronskom formatu. Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima. ocjena može biti subjektivna. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti. Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti. Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje . Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku).org). Kao krajnji rezultat peer review sustava. najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku.hums.hums. Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika. iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. čitateljski review.kritičkih tekstova.

Geneva: Pellet. Moreri L. New edition. Br Med J. u svom izvornom obliku. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI.312:71–72 Kerridge RK. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. New edition. Von Segesser LK. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. Saul WP. 1996. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. Rosenberg WMC. Kada elektronski komentar dobije DOI. 1983. des arts et des lettres. Diderot M.2:405–409 Glennie S. Leipzig: Brockhaus. 3:1–2. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije. J Am Med Assoc. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. Jutley RS. Die Enzyklopädie. www. Shepherd DET.hr. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima. Traduit par l’abbé Picot.org: the most frequent downloads. New edition. 1996. Naime. 13]. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom.268:2420–2425 Random House. 12. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. a uporabom ovak va postupka. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. icvts. evidence based medicine and ethics. Von Segesser LK. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ. 4:1–2.hums. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet. New York: Random House. Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. i trajno je dostupan. Med J Aust. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group. Random House dictionary of the English language. Rouen: Besogne. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije. Naime. 2003. Von Segesser LK. A new approach to teaching the practice of medicine. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. Haynes RB. Les principes de la philosophie. Interact Cardiovasc Thorac Surg. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ. 20th ed. Richardson WS. Gray JAM. 2:3–5. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. the unabridged edition. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] .179:313–315 Dunning J. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. D’Alambert M. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka. 1992. Improved feedback from an interactive publication. Brockhaus. Le grand dictionnaire historique. Evidence-based medicine. Prendergast B. 1718. 1777. Mackway-Jones K. Paris: Coignard. Potrebno je samo posjetiti www. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka. 1698. Descartes R. Iz navedenih razloga. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005. 11. 2003. 1:61–62. Backett DL. The medical emergency team. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Objavljena verzija elektronskog komentara.

Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina. hvaleći sami sebe. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011. kako cijele zemlje. pogotovo biomedicine. . Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. Osobito je vrijedno . kao i u Hr vatskoj. s navođenjem hr vatske adrese. tako i svoje struke. ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače.2010.hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege. Zagreb. 6539 6576 11034 41139 27216 2001. pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj.. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost. Zagreb.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina. pa tako i biomedicinske znanosti. ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. Bijenička cesta 54 TEL. godine. Međutim. Kao profesionalni istraživač. 385-1-4560 937 FAX. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja.2000. članici EU/EEZ-a od 1973. zarkovic@irb. Tako frustrirani. RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991.2005.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1). Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. Međutim. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres.webofknowledge. nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. 9445 10086 11565 52111 34168 2006. godine. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). koja još čeka konačno priključenje EU. 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković. 4610 2576 4697 27410 19472 1996. ponajprije nastavnim aktivnostima. prosinca 2011. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno. analiza provedena 1. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika. TABLICA 1. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim.1995. Međutim. godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. 385-1-4561 010 E-mail.

godine to bi značilo oko 59. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. .Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije.. RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku.procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. Zbog toga je u 2010. uz stanovit pad broja publikacija.121! Naposljetku. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1.12.2005. razvoju naše znanosti. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih. raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom. koji su u odnosu na početno. Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu. promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. Kako bilo. Kao što je vidljivo iz tablice 3. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%). ne nužno i profesionalnog znanstvenika. a tek od ove godine i u drugim gradovima. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu. pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima. pogotovo u Zagrebu. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. TABLICA 3. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo..2011. 13286 1914 1528 1393 18121 * . i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal). Morović V. i 2011. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku.. 2011: 69-80. 5482 456 350 251 6539 2001. Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek. ratno razdoblje. LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps.2010. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science).1995. ur.) VŠPU. Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3). Jurina M. i Žarković N. Jedna je od mogućnosti. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. 4108 235 159 108 4610 1996. Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina. ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj.com) Žarković N.webofknowledge. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori. a ne kao slovenski i slovački. 7446 857 621 521 9445 2006.12. Za razdoblje 2006. dakako. Da su svi ostali bili tako uspješni. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1. uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z. Skledar N. kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. pogotovo u području biomedicine.. Zaprešić.2011.2000. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima. Vojnović S. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti.500 radova umjesto 18. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. na dobrobit svih... Međutim.-2010.

aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. upravljanje».vicic-hudorovic@skole. Dubravka Matijašić Bodalec. aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti. aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. Bolnička cesta 32 TEL. glavni urednik. do 2003. Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. u organizaciji HUMS-a. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. do 2011. do 2011. godine. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS).385-1-34 83 662 E-mail. 2007. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja. te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX]. na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2005. Od 2001. u svibnju 2006. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”.385-1-34 83 662 FAX. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova. godine. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. dijalize i transplantacije HUMS-a. u lipnju 2004. innovation and vitality. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. 2008. Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. smjer Management u zdravstvu. Od 2005. u organizaciji HUMS-a. godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. 2006. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. na Klinici za pedijatriju. vođenje. godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. objavila je mnoge stručne radove. na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”. Editor-in-Chief. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga. Klaićeva. Zagreb. veljače 1995.visnja. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a.

New York: Random House. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. the unabridged edition. 1698. Tijekom 2008. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. godine. 20th ed. Leipzig: Brockhaus. 1718. Paris: Coignard. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. TABLICA 1. Brockhaus. sada već davne 1995. Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. Les principes de la philosophie. . Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. Le grand dictionnaire historique. Rouen: Besogne. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH]. Descartes R. New edition. Traduit par l’abbé Picot. 1983. des arts et des lettres. Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. D’Alambert M. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. Die Enzyklopädie. Moreri L. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. 1777. Geneva: Pellet. Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. Diderot M. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). 1996. New edition. New edition. Random House dictionary of the English language. Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva.

Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. našle su put i ostvarile svoj cilj. Nizale su se mnogobrojne inicijative. znanje. i za bolesnike i sestrinstvo. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. novi izazovi Keywords: University studies. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. ali ipak s osmijehom. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Početkom 1990-ih godina. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. pokušaji. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja. 10 0000 Zagreb.stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . nursing profession. obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. i istodobnom borbom s Minotaurom. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij. i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage.hr Danas. Katkad su bile pobijeđene. ali katkad su i pobjeđivale. S neograničenim povjerenjem u osobne snage. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva. no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama. ali i teška poniranja i razočaranja. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan. Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. 10000 Zagreb. volju. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- . Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb.brimac@kbc-zagreb. Kišpatićeva 12 TEL.385-1-23 88 888 E-mail. sestrinstvo. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. u doba Domovinskog rata. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. obećanja. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. Zagreb. a sudjelujući u radu s drugima. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation.

obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova. Komora promiče. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS]. godine. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. ali i iz ostalih dijelova svijeta. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. ostvarivanju javnog rada Komore. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. od članarine. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. zastupa interese medicinskih sestara. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. Te 2003. a proces je počeo javnim istupima. tijelima Komore. pravima. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja. Statutom i drugim općim aktima Komore. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. . Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. unutarnjem ustroju. Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. Počela je izrada prijedloga. trajanju mandata te odgovornosti članova. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. članstvu i članarini. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. srpnja 2003. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara. načinu stje-canja imovine. ovlastima. Početkom 2000. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. njihovu sastavu. utvrđuje potrebu. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. ako imaju volju da završe studij. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. uvjetima i načinu izbora i opoziva. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. brine se za druge interese svojih članova. području na kojem Komora djeluje. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice. načinu odlučivanja. daje. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. odgovornog i nadasve teškog posla. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. psihologija. dekana i sl. U provođenju nadzora iz stavka 1. druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. siva. sociologije. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. svaka na svoj način. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. osnažen pozitivnim događajima. Prof. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. Mišljenja smo. gđa Nada Čikeš. hums. i drugih. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. entuzijazam. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. Međunarodnog vijeća sestara. osnovati nova. prostorni. izgubili smo i dio članstva. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. ne vidi se put. Poslije 2008. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. ne vidi smjer. U mraku čovjek postaje prestrašen.problem na koji nismo računali u početku. Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva. anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. a stvarnost prilično okrutna. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu. Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. i prodekanica za nove studije prof. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. zvijezde i nebo su visoko. pridonijele su današnjoj stvarnosti. Dr. kadrovski). koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. Tijekom 2005. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. Predsjednica HKMS-a. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. izlaz. prezentacija . koja je uložila sve svoje znanje. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. Spomenute dvije prekrasne žene. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. ali i vremena.hr). Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). Scopus itd. dr. i to dvije godine. Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo. Naime. povijesti i sl. Tijekom 2004. osnovati povjerenstva. godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. dr.na aktivnom linku www. što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. komunikologije.). Davor Miličić. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. American Organisation of Nurse Executive [AONE]. prof. Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. Vesna Jureša slijede i pro- . ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“. dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. te se HUMS. dr. Jadranke Mustajbegović. katkad smo na odmorištu čekali. Tijekom 2008. gđa Dragica Šimunec. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. Kings Collegea iz Velike Britanije. CINAHIL. moralnu i znanstvenu potporu prof.

htijenju. Je li moje mišljenje ispravno. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi.ch). a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu. koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku. dr. Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva.sveučilišnoga studija sestrinstva. ali i promišljajući unutar HUMS-a. kao i ostalih sestrinskih institucija. prof.icn. radu.www. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). Radivoje Radić. Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH. piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja . Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku.nn. Čikeš i prof.hr. Mustajbegović. činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao. Nadalje. Narodne novine (2003). Tijekom 2010. Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti.naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav. Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici. . Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. Njima bi se zasigurno ponosio prof. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost. posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše . Put od ideje do realizacije bio je dug. dr. 121: www.

with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. documented drug interactions.). colorectal cancer. Zagreb. stadij karcinoma debelog crijeva. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU). Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. Zagreb. ASCO. U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine. biliary tract. do kolovoza 2007. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu. expanded understanding of the biology of breast carcinoma. dosage and administration. PubMed.5-FU.com . opis doziranja i uporabe lijeka. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija. PubMed. ASCO.16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1. metabolizira se u jetri. Zagreb. citotoksični ljekovi. gall bladder. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. karcinom dojke. do kolovoza 2007. taxanes. adverse– effect profile. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR). opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). Škola za medicinske sestre Vrapče.gastric cancer. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1].). Clinic for Oncology and Nuclear medicine. Xeloda.tech.org and ESMO.med. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. Key Words: Capecitabine. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama. i to web -sučelja: PubMed (od 1966. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. doziranje. ECCO meetings proceedings. brankasvetec1@gmail.org i ESMO. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. Ključne riječi: Capecitabine. Bolnička cesta 32 TEL. 385-1-3787 FAX. bacc. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke. i opis preporuka za daljnja istraživanja. Esophageal cancer. 385-1-3787 E-mail. farmakokinetiku i metabolizam. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. and future directions of ongoing research. taksani. Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. Zagreb. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. breast cancer. 5-FU. nov lijek za oralnu uporabu. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. i to NCI. cytotoxic drugs. ECCO.

methotrexata. Od 1950.Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. stadij i u izabranim slučajevima II. a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. USA). godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. multicentrična. lijek se upotrebljava oralno. i III. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena.5]. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). i preoperacijski u izabranih bolesnika. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova. Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin). antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. a danas se proizvode postupkom semisinteze. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. 5-fluorouracila. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea. Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). mitomycin). ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). antimetaboliti (5-fluorouracil. Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5]. stadijem kolorektalnog karcinoma. FAC). danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. methotrexate). Adria Laboratories. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima. kao što su eniluracil ili uracil. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije.Kapecitabin i karcinom dojke. Nutley. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda. Kirurško je liječenje metoda izbora. a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). U posljednjem desetljeću 20. Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. i to: lokalno uznapredovala bolest (III. Columbus. tj. OH. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. NJ. vincristina. Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV. i to II. Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. Međutim. alkaloida (vinorelbin). Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. DPD inhibitori. faze. Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. USA). a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. thiotepa. Roche Pharmaceuticals. Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. faze. recidiv metastaza (IV. Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. Od 2000. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. i to paclitaxel i docetaxel. učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. U nekoliko kliničkih istraživanja II. Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. stadij). Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. stadij). Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. L-phenilalanine. omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola.

Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. iznosila je 18. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. godine. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva. u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU.3 mjeseca u odnosu na 7. alopecija i sindrom šaka-stopalo. Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. tj. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije . Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena. 9].5 mjeseci).18 Kapecitabin i karcinom dojke.6 mjeseci.2 mjeseci za CapeOX (XELOX). Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6]. mučnine. klinička istraživanja III. kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. i to u ciklusu od 21 dan. predstavljala je istraživački II. faza). Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU.14]. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina. 16].9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17. Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja. 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti. a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. 17. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. astenija. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15. i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika. faza studije. stadij bolesti [7]. uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. Primjerice. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja. fazu.7 i 27 mjeseci. Neželjene nuspojave. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma. Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba). abdominalni progredirajući bolovi. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. Rezultati kliničkih istraživanja I. Nadalje. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003.9 u odnosu na 8. i to radi određivanja razlike u učinkovitosti.5 mjeseci. FLOX protokol.2 mjeseca za FOLFOX. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka. Studija koja je istraživala tzv. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja. Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8.0. 20. II. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7.6 prema 17. i III. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om.

4%).6%). uključujući vezivanje i aktiviranje receptora.2%).5 mg/ kg. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea.3%).Kapecitabin i karcinom dojke. naziva „III XELOX-1/NO16966“. Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28]. Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. 87 centara. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju. II. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije. II. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. osip (17. poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27]. Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja. i to: neutropenija (24. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22]. faza). i to dva ili više kemoterapeutika.2%). 46 bolesnika) [24]. Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7. U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe. Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29]. Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23]. svakodnevno 14 dana (n = 351). istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. U kliničkom istraživanju (III. može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30]. a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23]. Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma. Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio. a poslije uporabe irinotecana. mučnina (5. astenija (7. Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom. U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa.5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma.2%). Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom. koji aktivira receptore VEGF. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom. alergijske reakcije (4. Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. prema rezultatima kliničkih istraživanja. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. faza). prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. doza održavanja: 250 mg/m2). Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2. (17.5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350). Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom. Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. faza. a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. povraćanje (8. faza) na 610 bolesnika.7%). Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III. Zabilježeno je postojanje nuspojava. dehidracija (7. prvog dana. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci.4%). Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. šaka-stopalo kožna reakcija (7. Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4. U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna . Saltz i suradnici [20. kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. faza). Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. 19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26].II.8%).

koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. faze. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. randomiziranih istraživanja. Nadalje. ili capecitabinea i radijacijske terapije. Danas se provodi randomizirana studija (III. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute).20 Kapecitabin i karcinom dojke. za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. i to iz nekoliko razloga. a stopa preživljenja iznosila je 87%. faza Europske studije. Temeljem opisanih rezultata. te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. gastrointestinalni bolovi. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. III. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija. Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. faza). manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. i to II. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. analiza rezultata objavljenih studija III. najvišeg stupnja važnosti. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. primjerice. Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. okolnom zdravom tkivu[36]. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. U usporedbi s početnim MRI snimkama. fazi. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. i III. . faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. stupnja. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. Zaključno. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. zatim tjedan bez davanja lijeka. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika.

parametrijsku analizu. odnosno. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja). te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra.KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu).informacije za bolesnika“ (Slika 1). Podaci o incidenciji. godine do 6. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. Edukcija je provođena usmenim izlaganjima. • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama. vrsti. u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. svibnja 2011. metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima.Kapecitabin i karcinom dojke. duljini trajanja. IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja). svibnja 2009.5% knjižica.. III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. . bolesnici). Nadalje. a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga. stupnju težine. Prema anatomskoj lokalizaciji tumora. SLIKA 1. i to početnog dijela projekta.informacije za bolesnike“. kod 20% (112 bolesnika) na dojkama. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) . sestra-sestra). Unatoč nedovršenosti projekta. i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije. kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). kada i kako je najbolje zatražiti pomoć. Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1). svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6). od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika. medicinska sestra. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. godine.minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . Opisani su rezultati terenskog istraživanja. prevalenciji.

Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju). metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda).22 Kapecitabin i karcinom dojke. . Apsolutni broj. SLIKA 4. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2. Evidencijski listić. • • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti. • • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju. SLIKA 3. postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja. Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika).

Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih. Loredana Dasko (OB Pula). faze. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. vms. s. vms.suradnici u projektu: vms. vms. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. vms. . Evidencija povrata knjižica . bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. s. Broj ovakvih studija je znatan. Dragica Hajduk (OB Varaždin).Kapecitabin i karcinom dojke. ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. tj. Sanja Glavić (OB Zadar). SLIKA 6. Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40]. Anita Smokvina (OB Dubrovnik). Snježana Kuševec (KBC Zagreb). nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. vms.5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane. 39]. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. pak. vms. godine.) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. Studija Kroz oči bolesnika . Mirjana Cink (KB Rijeka). Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. Ankica Kos (KB Osijek). Božena Kapitarić (OB Čakovec). Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima. u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika.„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. randomiziranih studija III. čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea. vms. vms. faze. Nevenka Ninić (OB Šibenik). Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života. Tihana Jovanović (KBC Split).) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. Monoterapija Xeloda monoth. Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice). SLIKA 5. Božica Šnajdar (OB Koprivnica). U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. s. Dragica Poslek (KBC Zagreb). s. vms. Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. što. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. s. Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Tijekom lipnja 2005. Slavica Brebrić (OB Karlovac). s. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. Staka Stipaničić (KB Rijeka). Naime. vms. kao prva linija terapije. Maja Ulemek (OB Karlovac). Jadranka Vasilj (KB Osijek).

January 26-28. Int J Gastrointest Cancer 2005. Cancer 2006. Cancer Chemother Pharmacol 2000. Jemal A. Irinotecan hydrochloride injection. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer.2007. 45: 292-7. Hart LL. Siegel R. 4. Kuefler P. Illinois. Illinois. Liersch T. 14: 1735-43. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. Abstract 4031. Illinois. Gennatas CG. McKendrick J. Gennatas S. [Accessed October 18. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Cancer statistics. Kouvaris J. Macarulla T. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J. Twelves C. Rothenberg ML. 351: 1731-40. Expert Opin Biol Ther 2007.Abstract 4028. Smyrniotis V. Kim JG. 94: 363-71. Ramanathan RK. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. Becker H. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. 100: 279-87. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era.June 2-4. 352: 2696-704. phase III trial. Mitchell E. Florida. vol. Hohenberger W. Ramos FJ.Vasiliou J. 2007. Kalofonos HP. 7: 503-18. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized. 2007. Navarro M. Michalaki V. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer.pdf. Illinois. N Engl J Med 2005. No. Cancer 2004. 2007. Twelves C. Chua Y. Nowacki MP. 19: 2282-92. San Francisco. Abstract 4034. Capecitabine: A review. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. Marshall J. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. J Clin Oncol 2001. Begbie S. Ramanathan RK. June 2-4. N Engl J Med 2005. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). Expert Opin Pharmacother 2005. O’Connell MJ. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I. Batist G. . Mariani L. Brown G. Sorscher SM. Aravantinos G. A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer. Hochster HS. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. Wieand HS. Grothey A. Makris A. 7: 1027-1041. Diaz-Rubio E. Ann Oncol2003. Twelves C. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. Saltz L. Vol. Hipp M. Fuchs C. Ann Surg Oncol 2006. Cassidy J. Cunningham D. Wong A. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. Monga DK. Antoninin NF. Br J Cancer2006. Abstract 3506. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Sohn SK Kim DH. Kuebler JP.Abstract 4024. 25: 14595. 7: 509 Saltz L. 2007. (June 20 Suppl). Abstract 4027. Twelves C. Di Bartolomeo M. Schmoll HJ. Coutsouvelis J. Abstract 238. Chicago. Proc Am Soc Clin Oncol 2003. Xu J. 2007]. Hoff PM. 17: 361-71. Clarke S.June 2-4. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta. Tabernero J.27: 23-44. 2007. Sargent D. 13: 1021-34. J Clin Oncol 2006. Ward E. 2007. Ansari R. Murray T. Gennatas C. Scheithauer W. Jackson C. Boyer M. Chicago. 57: 43-66. Watkins DJ. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC). Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. 2007. Balaban EP.J Clin Oncol 2001. Maughan T. Freier W. Mitchell E.370: 105-7. Michalaki V. 2009. Schuller J. Thun MJ. Crandall T.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev).weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). Abstract 4094. Gennatas S. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. Butts C. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). gastroesophageal. Adams R. Tabernero J. Bajetta E. US Food and Drug Administration. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. 2007.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. 370(9582): 135-42. Mendez G. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Diaz-Rubio E. Marshall J. Cassidy J. Glynne-Jones R. 22: 1022. Walko CM. Kellner O. 24: 668-674. Van Cutsem E. Ostler P. Capdevila J. Wong A. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. Expert Rev Anticancer Ther 2007. Available at: http: //www. Schmiegel W. Harrison M. Grainger J. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. California. June 2-4. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. 22: 2084-2091.3510. O’Connell MJ. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966. Clarke S. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. 2007. Fuchs C. Cassidy J. Lancet 2007 14. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Illinois. 37: 597-604. 2006. Chau I. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. Glynne-Jones R. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Abstract 4092. Reinacher-Schick A. Sauer R. Biological therapy update in colorectal cancer. J Clin Oncol 2007. 107: 221-31. N Engl J Med 2004. Georgia. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. Expert Rev Anticancer Ther 2007. irinotecan. Oncology 2005. McKendrick J.68: 190-5. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. Sebag-Montefiore D. Rajasenan K. Sauer R. Clin Ther 2005. Dunst J. Chicago. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. Chicago.20 mg/nL: medical rationale. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. CA Cancer J Clin 2007. Koopman M. Abstract 349. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Arnold D. leucovorin (LV).24 Kapecitabin i karcinom dojke. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. 25: 14602. Twelves C. and esophageal cancers. 24(185): 2006. 19: 4097-106. J Clin Oncol 2004. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007. Jordan K. 35: 103-9. Douma J. Lindley C. Nowacki MP. Roedel C. Eur J Cancer 2001. Illinois. Dumont E. Illinois. 6:1231-9. Casado E. Makatsoris T.fda. Findlay M. Cohn A. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. 25: 2198-220. Cartwright TH. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. 352: 2696-704.

6% liječnika i 15. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima.5% of doctors.3%.6%. a scientific symposium 76. Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37. sestre 81.6%. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. nurses: n = 167. Authors stresses the need for further research. mean age 42. 96. Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore. žene 96.7%). Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80.385-1-34 83 662 FAX. nurses. Strišković.1%. primary healthcare. The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37. primarna zdravstvena zaštita. utječu na percepciju etičkih dilema.9%). Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia. nurses. system of bioethical support. sestre 47.5%.3% doctors. Organization of health care at the primary level.4% sestara.1 years. 33.9%). sestre 69. Results: Training in medical ethics during the study: 32.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila. affect the perception of ethical dilemmas.4%). nurses 47. kao i na korištenje samog sustava.4% women mean age 44. 11 nurses.6% of doctors and nurses 15. sestre 12. 51216 Viškovo TEL. 42. Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80. stručno-znanstveni skup: liječnici 76. Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj.9%. nurses.6%).3%). Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. nurses. 69. silvana.3%.com . žene 79.7%. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21. Hrvatska. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. the incidence and severity of ethical dilemmas.3% of docto rs. sestre 58.6%). 9%.1 godina. sestre 42.1%).1%. and the availability of bioethical support. Pogled 80.1%). upitnik. 24.5%.4% srednje dobi od 44. 84 nurses 6%.3%).4%).3%).385-1-34 83 662 E-mail. nurses.7%. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics. Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore. 79.6%.4%. Physicians: n= 97. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. questionnaire.1% doctors. kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore. Ključne riječi: etičke dileme.6%. cease to be kept alive (10. priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%.38. continuing education course 85. Liječnici: n=97. medicinske sestre: n=167.1% of doctors. communication of diagnosis (12% of doctors. disagreement about how and / or treatment (29 doctors.6% doctors. Key words: ethical dilemmas. as well as the structure and activities of bioethical aid. as well as the use of the system. sestre 84. sestre 33. 3%). Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. nurses 58. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants..6%. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care. nurses 81.6% of doctors. decreased ability to make decisions (36. sestre 11. sestre 24.38.5% women. Availability of bioethical support: 18. 12. srednja dob od 42. Ustroj zdravstva na primarnoj razini.7%).vozila@gmail. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21. Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18.1% of doctors. prekid održavanja na životu (liječnici 10. sustav bioetičke potpore.1%.

U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi.unapređenje i očuvanje zdravlja. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi.1%) liječnika spec. a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. Varaždinske. d] cjelovitog pristupa [1]. 3 – katkad (do 10 puta). možda i različitih od onih u kliničkoj praksi. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama.5. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010. USA). 2 – rijetko (1-2 puta).9%) liječnika. Karlovačke. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama . U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima. te korištenje samog sustava. uz suglasnost autora. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5). koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2]. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. s područja Primorsko-goranske. predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema.. Bjelovarske. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8]. kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika.2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. Sisačke. Međutim. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12. među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike.26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu .1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ]. licem u lice) [6]. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. podgrupe etičkih povjerenstava. U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. npr. Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3. 34 (35. godine metodom anonimnog upitnika. vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti. 4. Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. c] dostupnosti. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. obično se sastoje od 3-4 člana). odnosno. prikazana je u tablici (tablica 2). Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike.). Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1). Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama. Istarske i Zadarske županije. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. funkcioniranja i aktivnosti samog sustava. b] kontinuiranosti. odnosno. sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. 136 (81. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. 4 – često (> 10 puta). bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji. zbog specifičnosti ustroja. obično se sastoje od 12-15 članova). U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti.3] individualne konzultacije (tj. 1. prevođenja (engleski-hr vatski-engleski). Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 1. kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore.4%) medicinskih sestara i 31 (18.) i Statistica (verzija 8.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava. Zagrebačke. stvaranje institucionalnih protokola. od toga 63 (64.]. Upitnik se sastoji od tri dijela.6%) VMS/bacc. „rijetko“. Upitnik je prošao metodu dvostrukog .

Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81.4) 15 (15.3) 20 (20.1) 17 (17.3) 78 (80.5) 2 (2.9) 40 (15.3) 63 (65) 76 (78. umjereno siguran/na 3.2) 132 (78. 9.2) 47 (19. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.6) 18 (18.5) 14 (14. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”.4) 19 (19. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima.8) 29 (17.3) 84 (86.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja. vrlo siguran/na 2.7) 13 (5. ne baš siguran/na 4.6) 17 (17.7) 76 (47.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3. 5.8) 75 (77. Etičke dileme 1. odnosno.4) 203 (75. 12. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena.1) 48 (18.2) 113 (66.6) 11 (11.4) 74 (76.7) 45 (30.1) 6 (2.6) 77 (79.2) 4 (2. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20.6) 66 (65) 25 (25.3) 88 (52.4) 67 (23.1) 45 (26. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.9) 138 (81. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.2) 134 (79.5) 16 (16.8) 89 (91. 2. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.9) 52 (33.3) 118 (69.1) 240 (87.3) TABLICA 2.7) 16 (16.7) 153 (57.8) 56 (57.4) 196 (74. Učestalost susretanja s etičkim dilemama.2) 48 (34.9) 36 (37.1) 35 (23. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. 10.6) 64 (57.6) 163 (96. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja.8) 145 (85.3) 74 (76.9) 23 (10.1) 50 (29.2) 130 (78) 22 (13.4) 16 (16.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3.1) 1 (1) Sestre 17 (11.5) 29 (29.7) 27 (15.8) 111 (65.5) 41 (24.2) 1 (1) 2 (2.2) 28 (28.6) 22 (12.5) 7 (7. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32.1) 132 (78. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju.4) 58 (57) 16 (16.7) 97 (57.9) 129 (76.8) Sestre 149 (88.1) 6 (3.3) 75 (77. 4. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga. 7.8) 29 (17.6) 3 (3) .5) 71 (73.6) 60 (61.4) 3 (1.9) 95 (57) 24 (14.7) 4 (2.5) 8 (4.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1.2) 88 (52.1) 122 (72. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja.2) 7 (7. 6.6) 64 (37.3) 63 (42.8) 28 (20.9) 30 (21.6) 2 (1. 3. 11.2) 17 (14.4) 57 (58. 8. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove.9) 16 (16.9) 42 (27.3) 83 (85.4) 35 (36. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13.9) 143 (84.

7) 26 (15.4) 74 (76. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%).6%) i nešto manje liječnika (32. odnosno. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11. Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“.4) 5 (5. odnosno. odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“.7) 39 (23. 15). koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9].6) 21 (21. Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu. 1.7) 60 (11.3) TABLICA 5. Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi.6) 36 (37. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24.1) 39 (23. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku. umjesto „s pacijentom“ (11. Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika.1) 24 (24. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije. 3.3) 7 (4. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju. Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80. Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21.6) 91 (11.1) 32 (33) 13 (13.4) 68 (40.3%.1) 93 (55) 7 (4.1) 80 (47. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991.4) Rasprava Više od polovine sestara (58.7) 4 (4. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički. 36 (12. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju.2) 26 (26. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4.6) 89 (52.6) 55 (56. često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10). kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je.8) 20 (20. Naime. Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti. do 1995. Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja.2) 61 (36. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja.3) 19 (19.1) 50 (29.9) 100 (12. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12). Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11).5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2.3%).6) 44 (45. Br. Poznavanje.2) 31 (10.3) 22 (13) 39 (23.1) 64 (12. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore. stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- .8) 49 (50. eutanazija je zakonom zabranjena.7) 58 (59. sestre 69. godine. Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara. 14. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13).1) 108 (64) 35 (20.1) 14 (8. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.5) 18 (18. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka. Ipak.3) 141 (83.

Asch DA. 19. Stoga je ovo očekivani rezultat. Spanogle JP. Bagatin J. [7] Borovecki A. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. što nije čudno..133(1):59-69. HEC Forum 2006. Arnold RM. 150/2008. [5] Borovečki A. 23. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 155/2009. Penny D. . kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26). 15) ili možda još prisutan paternalistički (11).. 8. Annals of Internal Medicine 2000. pa čak i telefonske konzultacije. 2003:85-93. Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. Međutim. [6] Aulisio MP. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. 20. 21). Goals and Competencies. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. kako u američkih i europskih liječnika. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. Oreskovic S. [4] McGee G.18:49-60. što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta. [2] Fučkar G. Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. 139/2010 in 22/2011. ur.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. 8). kao „vanjski suradnik“ povjerenstva. koji. 1992. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. godine do kraja kolovoza 2010. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28). Možda bi individualni bioetičar-konzultant. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. Narodne novine št. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn. • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. 2000. Proces zdravstvene njege. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove.). jer u hr vatskim domovima zdravlja. • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). Youngner SJ. Ten Have H. Caplan AL. Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini. 24. Health Care Ethics Consultation: Nature. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. formalno i zakonski propisano (1). LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija). dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore. Sustav primarne zdravstvene zaštite. te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina). and some reflections on the major issues and problems. 71/2010. odnosno. Zagreb: Medicinska naklada. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions. od županijske razine naniže. 2007. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. [3] Glasa J. sukladno svemu navedenom. • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. također. rezultati o poznavanju. tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a.

169/2004.S. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. Pegoraro R.) [18] Zakon o liječništvu. Slowther AM. [12] Truog RD. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999.19:251-8. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata. [28] Agich GJ.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I. 04. Danis M. Dostupno na: http://www. Forde R. 04. Clarridge B. J Gen Intern Med 2004. 77(3): 727-744.31:7-14. [10] Brett AS.33(1):51-7. Hastings Center Report 1989. Dostopno na: http://www. Brozović B.34:450-5. [14] Šegota I.hums. [21] Etički kodeks HUMS-a. New York: Oxford University Press. [23] DuVal G.326:1560-4. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. [17] Religion.33(2):473-80.197: 1-4. Baždarić K. Liječničke novine 2007. [26] Ross JW.U. The nurse under physician authority. [15] May T. DuVal G. [24] Hurst SA. Narodne novine št.S. Zagreb: Pergamena. Principles of Biomedical Ethics. Collegium Antropologicum 2009. [9] Gosić N. . [19] Zakon o sestrinstvu. 5th ed. A National Survey of U. Čengić T. Childress JF. 2011. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. HullSC. Cross-cultural Issues in European Bioethics. 121/2003 in 117/2008. [11] Dickenson DL. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. Identitet. J Med Ethics 2005. et al.19(1):2 [27] Matulić T.13(3/4):249-55. 19: 223-227. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. N Engl J Med 1986. 2011. Agich GJ. 1996. Narodne novine št. The problem with futilyti. Danis M. Mavrinac M. N Engl J Med 1992. 2nd ed. 121/2003 in 117/2008. 2005: 163-97. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation. Sorta-Bilajac I. 15(4):310-322. HEC Forum 2003. 1997: 47-53. [25] Hurst SA. Frader J. Perrier A. Bioetička edukacija. Reiter-Theil S. Zagreb: Pergamena. Baltimore: Williams & Wilkins.hr/croatia/people/religion (01. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices.hr/novi/index. Narodne novine št. The Journal of Medical Ethics 2008. Gensler G. J Med Ethics 1993. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. Etika sestrinstva. Why Chases Sometimes Go Wrong. [29] Howe EG. 2001: 57-112. profesija i sestrinska etika. Bunjevac I. (1):51-7. Bioethics 1999.10(1):13-25.) [22] Brkljačić M. et al. J Med Ethics 2007. Golubović V. Brett AS.315:1347-51. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. Bogoslovna smotra 2007. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. [13] Beauchamp TL.

kao i boljoj brizi za bolesnika.com . In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene. perianesthesia.and post anaesthesiology phases. a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika. which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. Key words: nurse. koji je bitan dio procesa. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients. increasing the degree of satisfaction and improving health care. taking into account the needs of patients in such stressful event. kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. analgezije i anestezije [2]. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. komunikacija. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. communication. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre.psychological approach to a patient Lucija Starčević. Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. Ključne riječi: medicinska sestra. Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre. perianestezija. osobito u psihološkome dijelu. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy .

U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. „recovery“). specifične anksioznosti SLIKA 1. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. strah od ishoda operacije. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. kašalj. obitelji i posjetitelja. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. strah od moguće trajne nesposobnosti. operaciji i bolesti općenito. Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. treba provesti detaljnu psihološku pripremu.32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. Neposredno prije operativnog zahvata. Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. 6]. strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. kirurškim odjelima. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. Vrijednosti su iskazane u postocima. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. zabrinutost za obitelj. predznanju i obaviještenosti. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. psihološka priprema ne može biti opširna. financijsku situaciju. ali to ne znači da je treba zaobići. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam. osim osobnih podataka. faza oporavka – „recovery“). Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. strah od poslijeoperacijske bolnosti. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. . U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. bolnost operacijske rane i glavobolja. na odjelu za anesteziju. osnovnih informacija. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. dok se izvodi medikacija. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat. godine). 4]. te u jedinicama za intenzivno liječenje. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata.

Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege. Journal of PeriAnesthesia Nursing. loši radni uvjeti. Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić.magdalena. i za sebe same. bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara. pomozite mu. Međutim. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada. S tom mišlju krenite k bolesniku. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Vol 20.hr/od_srca1. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. http://www. daleko od vas. zastarjela oprema. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. 18/3: 168– 172. Zagreb: HUSE i HUMS.careplans. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. dijete ili partner. Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. teziji. Osnovna načela zdravstvene njege. za ljude koji su u mislima s njim. prestrašen. toplinu i svoju stručnost. pp 132-134. Henderson V. te u psihološkom pristupu bolesnicima. ulijte mu sigurnost. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba.com www.doi. vaš roditelj. No 2 (April).htm . Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. U trećoj fazi perianestezije.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. zabrinut. Ellen E. LITERATURA SLIKA 2. u jedinici za intenzivno liječenje. izbrojite do deset. Development of a Preoperative Admission Group. 2003. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite. Učinite to za njega. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. dovoljno izazova da budete jaki. Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika. Imajte dovoljno sreće da budete nježni. pružite razumijevanje. sestra. 1994. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja. Sullivan. učinite malen autogeni trening. brat. 2005.

Zagreb. according to ethical. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju. From one point of view. Tijekom navedena procesa.hr . Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika. komunikacije. law system. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj.vicic-hudorovic@skole. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih. communications. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. professional secret. medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret. duhovnost. Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. Bolnička cesta 32 TEL. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. spirit. spiritual. kao i s članovima njegove obitelji. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji.385-1-34 83 662 E-mail. moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets.visnja. ali i zakonskih norma. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih. obaveza.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011.. izliječiti bolest. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških. U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. Ključne riječi: medicinska sestra. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne. materijalnih i duhovno-vjerskih [1]. profesionalna tajna. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. Key words: medical nurse. obligation. pravni sustav. intellectual and scientific skills.385-1-34 83 662 FAX.

slavom i sjajem njega okruni. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga.nije važno. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke. Tko ne poštuje samoga sebe. a čije bi iz- . Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. intelektualnog.. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. neće poštovati ni druge. a taj čovjek može biti bilo tko. Jednostavnije. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže. kojima se na agresivan i potrošački način. neprijatelj. emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju.10]. 8.9. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. 1. Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija. mladić. djevojka. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici. znanac.“[2].7. i to tjelesnog. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih. Kad je Isus davao upute za život. sebi slična (kao što čitamo u Post. Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća.10].3]. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. Međutim. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili. štiteći je od svih neželjenih povreda. Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. psihološkom. malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. izložene bezočnom iskorištavanju. Stoga. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne). Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre. One su dio njegova bića. 26-27. ja. rezer viranost. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka). njemu pod noge sve podloži. niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6. to je moguće [3].8. važno je da se to dogodilo. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika. Naime. ti.“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku.5]. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6.8. sadašnjost i budućnost.) inteligentnog. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena. prijatelj. emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika. Upravo su medicinske sestre često. i poslije smrti. to su ljudi doživjeli i proživjeli. u svakodnevnim situacijama. poslije odavanja dijelova intime.4].7. pak. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja. 6-7. a katkad i na članove obitelji. drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu. saznaju o zdravstvenom.3.9. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). Primjerice. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava.2. jačanje moralnih i etičkih vrednota.. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku. služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. slobodnog. duševnog i duhovno-moralnog. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. dakle. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative. i to u Ps. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne. nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4.

. 3.11. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. Članak 132. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne. Dopunjen je 1973.14.36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe. da pri pregledu. a posebice tijekom pružanja osobne njege. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. poštovanje vjerskih načela pacijenta. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. godine. Prihvaćen je 22. i to od samog početka života pa do smrti. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona. Zakon o zaštiti osobnih podataka. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. i to: 3. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju.3. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. poštovanje prava bolesnika.7. doktorima stomatologije. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika. 3.4. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu.9. 3. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. Člankom 28. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka.13. njegova ljudskog dostojanstva. Pr vi je put prihvaćen 1953. Ustav Republike Hrvatske.2. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika. ugleda i časti. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. Profesionalna tajna definira se u 5. Članak 35. godine na kongresu u Brazilu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. dostojanstva. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne. godine. Zakon o sestrinstvu. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku. Kazneni zakon.5.1. a odnosi se na osobne. zdravog i bolesnog zbog njega samoga.8.12. i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza.9. Članak 25. 3. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. Članak 16.13. ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. liječenju. 3. prosinca 2005.10. obiteljske. Zakon o zaštiti prava pacijenata. suradnju s članovima zdravstvenog tima. 3. Člankom 37. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16]. zabranjuje doktorima medicine.6. psihosocijalne i emocionalne podatke. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara. 3. Članak 122. istog zakona regulira se.12.15]. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti.7.15]. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera. 3.8. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. U navedenom dokumentu u 10.14.

hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. članak 35-37. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima.5] Pristanak bolesnika.4] 4. Šteta trećim osobama. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima.hkms. Statut Opće županijske bolnice Požega. Teološki vidici liječničke tajne. i to: 4. tuga. 2005. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički.2.1] 4.hums. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja.2] 4. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika. [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03). 4. članak 122. . Odavanje podataka koji su postali općepoznati.Stari i novi zavjet. Obnovljeni život 2001. Kršćanska sadašnjost.2. Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu. razumijevanje i suosjećanje.2.56/4:447-449. www.2. Pozaić V.1. Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika.1. Post. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03). Zajedničko dobro. Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti. www. Nadalje.1. članak 25-28. www.26-27.1] NEPAŽNJA. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja. Sestrinski edukacijski magazin. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji. liječenja i provođenja zdravstvene njege. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01).2. pažnju. Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. 8: 6-7. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli.. članak 120. nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije.3] 4. zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja. [14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04).hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). [16] Kazneni zakon (NN 110/97).2:2-17. koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela.2. Biblija-Stari i novi zavjet. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju. 4.psz. Sudska presuda. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu.zupanija. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika. članak 16. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). Biblija . odgovornost.2] NEZNANJE. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava. Post. Kršćanska sadašnjost.4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri. 1993. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1. članak 10.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima.1. 1993. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03). 1973. 4. I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. to: 4. članak 132.

med.10. Ključne riječi: medicinska sestra. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva. i današnja predsjednica OHDHUMS-a. course of continuous education . lipnja 2000. onkologija. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8. At the same time Society celebrated its 25.38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. kontinuirana edukacija medicinskih sestara. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. godine . od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. tečaj trajne edukacije . maricamiscancuk@gmail. tečaj trajne edukacije. godine. 385-1-34 83 662 E-mail. godine.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. godine organiziralo je 8. course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. Zagrebačka liga protiv raka . radionica i stručno-studijskih putovanja. Od 1997. bacc. šesnaest (16) simpozija.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. Zato je 5. Bolnička cesta 32 TEL. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama.Baška/Krk 20-22. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara. organiziranje stručnih skupova. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije. Zagreb. do 22. anniversary.tech. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL). sastanaka. Škola za medicinske sestre Vrapče. oncology. postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. hematology. jedanaest (11) studijskih putovanja. U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. 385-1-34 83 662 FAX. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić. continuing educational course in town Baska on the island of Krk.Croatian nurses association -SHOCNA [8. osam (8) tečajeva trajne edukacije. održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. 2011. Key words: nurse. listopada 2011. članice OHDHUMS-a. Od 2004. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. dakle. prosinca 1987. October 2022. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a.

pharm.) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli.techn. godine. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli. Irena Poljanšek (mr. Bagarić). Stručni program tečaja počeo je 20. Marijana Breljak (dr.techn.). u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja.med. Kozine (bacc.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. bioteh. Lj.techn. godine organizirao 8. OHDHUMS . B. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22. med. med. Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“. listopada 2011. godine) Josipa Jović Zlatović (dr. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. M. Nadalje. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. godine do listopada 2011. U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”.med. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž. Mišević (dr. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika.8. Europskog društva medicinskih sestara. Karamarko (dr..med. koje su izrađene u listopadu 2011. M.techn. med.) i Irena Hampl Hršak (dr. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja.hr . LITERATURA [1] http://www. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010. godine.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a. listopada 2011. Kuvačić i dr.techn. S. a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH]. Pomper. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V. 2011.hums. Tečaj je nastavljen predavanjem M. med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava.25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS]. Čogurić). med). med. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek. Kovačić (mr. od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH]. prezentirala je K. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. Jurišić (mr. listopada 2011. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009. B. u ožujku 2010. Družinić. Branka Svetec (bacc. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu. Svetec (bacc. I. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M. Kuzmić. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica. koje je osnovano 1984. bacc. Kopiratić. praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika. godine.). Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja.) opisala je osobna. Drugog dana tečaja (21. listopada 2011. O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. do 22.) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa. O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20.) o samopoštovanju medicinskih sestara.med. Svetec (bacc. sc. Posljednjeg dana tečaja (22. B. godine u Općoj bolnici Varaždin. pharm. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr.10.

Review refers to theme of the Congress. reumatoidni artritis. Sigurna sam da i medicinske sestre. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji. “Depression and spirituality”. da transcendiramo. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP]. Prof. koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju. ovisnosti. tjeskoba. godine. Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije.Pogled 80. ethical dilemmas. silvana. moraju imati kritičko mišljenje. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. sociološki pristup i pravni odgovor. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. svoju bit. odnosno. nešto bude bolje. multipla skleroza.) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu.385-1-34 83 662 E-mail. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. Rijeka.). U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. etičke dileme. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti. dijabetes.spec. Hrvatska Received November 16th 2011. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije. Key words: Psychiatric and theological aspects. Također. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation.shizofrenija i dr. dr. dr. veljače 2011.med. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem.40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. sc. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry. was held in Opatija from February 11-13th 2011. “Depresija i duhovnost”. Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. do 13. 51216 Viškovo TEL.. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje. vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja. Strišković.vozila@gmail. imunološke bolesti i dr. sociological approach and the legal response. a time i zdravlja i bolesti [1].com . Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija. održan je u Opatiji od 11. vrijednost i smisao života. Strišković.385-1-34 83 662 FAX. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. maligne bolesti. u budućnosti.

navodi Abrahama. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu. Blatt (1982. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću. nego i u autotranscendenciji. odnosno. ali i gubitkom smisla i interesa. mističnim iskustvima. a zatim i adherencije. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. a povezana je i s duhovnošću. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. personality traits. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. Također. emocije . Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. tj. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku.sc. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. agresivna i destruktivna. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma. Drugim riječima. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života. zahvalnosti. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida. Zašto? Imajući to u vidu. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu. tuge umjesto radosti. vodi depresiji. da depresija rezultira iz gubitka objekta. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. U Bibringovu (1953. osobito ona koja napusti ili ode. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. Strah od neprihvaćanja. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja. umjesto da je nevrijedna ljubavi. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5]. tj. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. potencijala i životne misije. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. opraštanju. odgovor na prijašnju terapiju. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr.) modelu depresije. Dr. tolerancija na lijek. kao i sklonost okrivljavanju. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. samonadmašivanju. odbacivanja ili poraza. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. kaže dr. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. gubi se smisao. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. Prof. da voli. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. ne prepoznaje se ništa. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. i sklonosti samoga bolesnika. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena. Nadalje. a ako je preslaba. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. Gubitak ne mora biti stvaran. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja. jednako voli kao što se i mrzi. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. Međutim. Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917.) [2]. nesigurna. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. nuspojave. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. ne pita samo čovjek za smisao života. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova. da je sigurna i dobra. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. Istinske. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. Također. S druge strane. te logično. interakcije lijekova. komorbiditet. Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. dr. darivanju i dobroti. Melanie Klein istaknula je da.

. karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory. Psihodinamski pristup depresiji. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29. Mihanović M. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. kreativne i sl. opisuje ljude kao nezahtjevne. strpljive. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M. [6] [4] [7] .42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. “duhovna duša”. Rudan V. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu. Dodig G. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. Špehar M. Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku. Depresija i duhovnost. Murgić L. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prof. Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja. Marinović M. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije.: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Područje rada hagioterapije je tzv. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. ispunjene. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6]. Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7]. Sanea Mihaljević. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22. Hagioterapija. Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. [5] Karlović D. i to Suicid i duhovnost. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja. Mihaljević S. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti.

noćni rad. jedinice intenzivnog liječenja. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . Key words: psychiatric nurse. 6. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. porodiljstvo i psihijatrija. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. stress. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. policijski i zatvorski djelatnici.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. ističu se rudari. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. hitna služba. 7. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. 4. vatrogasci te. pogrdnim izrazima. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru. Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara. 3. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. ratni reporteri. posebice. Ključne riječi: psihijatrijska sestra. mineri. Ivan Barbot”. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama. Vinogradska 55. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5. neargumentirane pritužbe bolesnika. loša komunikacija. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. Nadalje. gušenje jastukom i sl. u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. stres. Damir Pleše. 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. mobbing]. liječnici i medicinske sestre-tehničari. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. piloti. rezanje kr vnih žila. skakanje kroz prozor. kirurgija. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja.]. 2. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. Za praktičnu uporabu preventivnih.

nadražujućih sredstava (kava. Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. alkohol. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. 21-22. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja. što izaziva dobro raspoloženje. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske.239.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja. posvećivanje više vremena životnom partneru. razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege. seksualne aluzije. Zagreb: 1998. 3. Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata.3. favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. Zagreb: KB Dubrava. cigarete). Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava. poremećaji u profesionalnom funkcioniranju. Franković S. komunikacija u zdravstvu. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara. Pažanin L. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini .nkongres HUMS-a.aktivno sudjelovanje u organizaciji posla. 2008. 2006. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. Simpozij: etički vidici. Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa.45-47. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). Opatija: 2008. Medical Intertrade.23. Grubišić-Ilić M. Jama-HR –2007. [4] [5] [6] Lekić D. savjetovališta za stručnu pomoć. i koji su mogući izvori nastanka stresa. [2] [3] [7] .]. i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . kongres Hums-a. LITERATURA [1] Sedić B. Zdrav život. Fikreta P. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). 2008.44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja.kontinuirana profesionalna edukacija. vrijeđanje. Šimunović D. Zbornik radova: 235. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . trčanje umjerenom brzinom. zdravstveni poremećaji. 60/: 10-12.. trač. U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. 2006. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu. vikanje. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK. svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka.trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini. verbalne prijetnje. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Zagreb. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije. 7/6: 444.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa. Kronični stres i srce. vožnja biciklom. Stres.pravilno organizirati slobodno vrijeme. grupe samopomoći i potpore. ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. ukinuti uzimanje tzv. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa. Zbornik radova.

Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. +385-01-37 87 378 E-mail. Medicinske sestre. a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. skapitan1@yahoo. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. Department of Vascular Surgery. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti.Vinogradska 29. između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. prestrašeni. stresa. 2]. i 20. Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno. Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people. hodočašćima. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. Depar tment of Vascular Surgery. posebice za starije i nemoćne. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. 10000 Zagreb. nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova.com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. izgubljeni. političke. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. a posebice medicinske sestre. zatvaraju se u sebe. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek). te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.Vinogradska 29. gospodarske i vjerske. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. napadaju medicinske djelatnike. Croatia Tel. bolesti i . etika i vjera u praksi medicinske sestre Science. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. Tijekom 18. duhovnim seminarima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. krize. 10000 Zagreb. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti.

Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. uz bolesnikov pristanak. liječenje i skrb. Svi uzorci. a odnosi se na osobne. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. razvijaju koncentraciju i pažnju. a nisu točni. dijagnozama. osnovne kriterije za moralno vrednovanje. Uvid u dužnosti. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. bolje se nose s simptomima bolesti. i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. 6]. pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. manje su depresivni. koje su iz kodeksa vidljive. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. uvjetima liječenja. Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science.46 Znanost. Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. liječenje i skrb. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. 5. ethics and faith in nursing practice patnje. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. obiteljske i socijalne podatke [8]. razvijaju socijalnu svijest. također moraju biti zaštićeni. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. dovršeni. životni vijek im je produljen. prognozi i liječenju. definirane kao moralne norme. dovršenje. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. 3]. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. nadalje. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu. te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. Danas. osim i samo ako se to. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. rasprave i vrednovanja. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. liječenje i njegu. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. (filozofija morala). Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. Drugim riječima.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža. mišljenja i osjećaja. Zagreb. Medicinska naklada. 2009. Frančišković T. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem. St.. M. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. Zagreb.2006. uznemirujuće slike. terapijske komunikacije. [4] [5] [6] Moro LJ. Zdravstveno veleučilište. . Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka.. Klain E. Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. 1996.. (1994) Nursing Diagnosis: Process and application. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Uvod u sestrinske dijagnoze. problemi s prilagodbom. Zagreb. osjećaj bespomoćnosti. Udžbenik za više zdravstvene studije. bezuvjetnog prihvaćanja. i suradnici. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju. Moro LJ. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida. Frančišković T.. 2010. Psihijatrija. Medicinska naklada. te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi. Psihijatrija. Jastrebarsko. i suradnici. 2000.. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića... Third Edition. a u osnovi svega je skrb za čovjeka.. načelo privatnosti i dostojanstva. Naklada Slap. Gregurek R. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti. Sedić B. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Louis: Mosby Fučkar G. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon. Zagreb. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi. sve do mržnje prema samom sebi.

te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju. physical examination. TABLICA 1. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. te prevenirati buduće atake boli. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. Karakterizira je osjećaj stezanja. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. a žene u dobi iznad 55 godina. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. pritiska. strah. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja. pressure. Podjela čimbenika rizika. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. burning or heaviness in the chest. ublažiti ili ukloniti simptome. Božena Coha Opća bolnica „Dr. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. Key words: angina pectoris. nursing process. Diagnosis is based on anamnestic data. sestrinske dijagnoze. sestra). Ključne riječi: Angina pektoris.52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. Primjenjuje se medikamentno liječenje. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. fizikalnom pregledu. if necessary. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. . laboratory and instrumental examination. Josip Benčević“ Slavonski Brod. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1).2. Pušenje 1. pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. 5. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. proces zdravstvene njege. Treatment of patients includes minimizing the risk factors.com 1. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda. pritiska. The doctor determines necessary diagnostic tests. Šećerna bolest nova obitelji (majka. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage. surgical revascularization. pečenja ili težine u prsima. Andrije Štampara 42. It is characterized by the sensation of squeezing. Slavonski Brod Received 4 November 2011. „Dr. te neupućenost u pravilnu prehranu. 3. percutaneous coronary intervention with stent placing. Povišeni kr vni tlak nad 45. and ignorance of proper nutrition. It applies to drug therapy. fear.

Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. povrće i voće. Stolica je formirana. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). a onda i boliti u prsima. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. • Primijeniti propisanu terapiju. kao i u bolnici. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško. Živi sa suprugom. ergometrija. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. te se češlja i uređuje. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. ehokardiografija. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca.“ . Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. scintigrafija miokarda. treba biti jako umorna. U menopauzu ušla s 52 godine. živi u gradu. Ima umjetno zubalo. Redovito ide u crkvu. stezanje ili pečenje. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. mekša i svijetlosmeđe boje. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N. Bolova i pečenja pri mokrenju nema. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. Navodi: „Ne znam što smijem jesti. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda. Disanje: 17 udisaja u minuti.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. Udana je i majka dvoje djece. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. Ravnotežu održava samostalno. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. umirovljenica. U bolnici je na neslanoj dijeti. Da bi spavala. te drugu sestru. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca. Sada mokri 5-6 puta dnevno. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. ispod sternuma. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. Ljuti je nepravda. težinu. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. prema potrebi. Orijentirana u vremenu i prostoru. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. Pere samostalno sve dijelove tijela. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. Cilj je postignut. samostalno usitnjava hranu. od ksifoida do mandibule. Obitelj joj pomaže. fizikalnog pregleda. koronarografija. samo sam spavala. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. Svijest očuvana. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja. Odjednom me počelo stezati. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije. Jede sve meso. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. Voli jesti jogurt. a ne zbrajaju svoje učinke (2). Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. • Monitorirati vitalne znakove. laboratorijskih pretraga. sedamdesetih godina. Redovito je posjećuju u bolnici. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. U bolnici. Kad je ljuta i neraspoložena. koronarografije. kao što regulira temperaturu i protok vode.5 oC. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. a može biti i na bilo kojem dijelu.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. Nosi naočale za čitanje. s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Boli se obično pojavljuju u naporu. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. Skida i oblači pidžamu samostalno. Sfinktere kontrolira. te je upućena na bolničko liječenje. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. Ništa ne bi mijenjala u životu. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. Težina 64 kg. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. Puls: 67 otkucaja u minuti. Bolesnica nema problema sa sluhom. N. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. Alkohol i cigarete ne konzumira. Naprezala sam se. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. kod hranjenja. Strah ju je pretrage. Vedra je osoba. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom.” Lijekove za spavanje ne koristi. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG.

Interna medicina. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Dostupno na adresi: http://www. • Pomoći. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. Nakon što je otkrivena bolest. 2003. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice. • Odgovarati na postavljena pitanja. 3. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja. • Provjeriti usvojeno znanje. 2004. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. nema [3]. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. redovitoj primjeni lijekova. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. te značaju prekida aktivnosti. te primjenu Nitrolingual spreja.htm Datum pristupa: 25. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika. Cilj je postignut. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. 05. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca. 2009. 4. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena.“.. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. Hart PL. ograničenjima. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4]. 10. 06.2005. što je bolesnica i prihvatila.hr/nzl/12/program. Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. 2006. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. Sestrinstvo u zajednici. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur.zdravlje. • Provjeriti usvojeno znanje. • Saznati što bolesnica zna o pretragi. Letci. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije.. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. imaju visoku stopu incidencije. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. 20: 170-6. Cilj je postignut. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti. Hrabak Žerjavić V. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. neupućenost u pravilnu prehranu. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli.“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati. te ih je pravilno demonstrirala. [3] [4] [5] . Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst. 2010. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije. Zagreb: Naklada Ljevak. Cilj je postignut. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja. strah. Kralj V.hr/clanak.php?id=12577 Datum pristupa: 01. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. te način pripreme preporučenih namirnica. zapravo. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima. Mojsović Z. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha. J Cardiovasc Nurs. dovode do promjena u odnosima i vezama. Kardiovaskularne bolesti. izd. Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. Morala se prilagoditi novom načinu života. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći.

PhD. Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). drenaža prsišta kao terapeutska metoda. toracic shield. 10000 Zagreb.definition. SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja. Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”.vucetic@zg. MD. Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. symptoms. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija. Herco Nada1. Zagreb 10000 Zagreb. Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože). Croatia Clinic Centre Zagreb. Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1).Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. anatomy and physiology of thorax. sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). Ključne riječi: pneumotoraks. Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11]. Department of Thoracic Surgery. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). drenaža. Key words: pneumothorax.hr 5 onesposo. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. treatment Vučetić Borki1. kupanje). liječenje Pneumothorax . lungs. drainage of thorax for therapeutic purposes. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). medijastinum. primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety.borki. Vinogradska 29. tuširanje. srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube). primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. simptomi. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. symptoms. pluća. respiratory movements. Stupnjevi dispneje. . respiracija. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja. mediastinum. anatomija i fiziologija toraksa. Vinogradska 29 E-mail. simptomi. Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). 10000 Zagreb. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem. TABLICA 1. tahipneja (ubrzanje disanja. te zid toraksa. drainage. Jordanovac 104.t-com.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija.

velike kr vne žile. Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. SLIKA 6. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. SLIKA 5. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant). Karakteristične točke auskultacije pluća. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. . Između pluća nalazi se medijastinum. Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. SLIKA 3. Zid toraksa. Dijelovi toraksa. tijekom disanja između dviju ovojnica. koja sprečava trenje. Pleuralne šupljine. Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. SLIKA 4. u kojem su srce. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7). a naziva se parijetalna pleura.56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. (Slika 6) [31-39]. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. SLIKA 2. Zračni putovi+alveole. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). U dva su postranična dijela pluća. Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. prsna kost i kralješci. Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3).

Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. ulazi u fizure pluća. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. Bronhalne arterije. uključujući i visceralnu pleuru. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. izlaze iz aorte. (Slika 8B). Pluća se uvlače. dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. a istodobno se smanjuje tlak u plućima. SLIKA 8B. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. i to preko interkostalnih arterija. Kada se ošit relaksira. . Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. SLIKA 8A. Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor. Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. [45-47]. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. koji se naziva rezidualnim volumenom. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. (Slika 8A) [40-44]. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. Inspirij. Ekspirij. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. SLIKA 9. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. SLIKA 7.

izumitelj stetoskopa. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom. –1826. 7. Položaj torakalnog drena.-1738. parasternalna granica. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. Dijelovi i granice pleure [1. 3. rebra. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. 2.-XII. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu. visceralna pleura. Drenaža pleuralne šupljine. dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. medijastinalnu. kaudalno dijafragmalna pleura. rebro. cer vikalna pleura.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. . dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. 1819. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV.) u 18. Također prianja i za perikard. tenzijski pneumotoraks. Parijetalna pleura bogata je somatskom. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice. frenička granica. Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. SLIKA 10.–IX.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. 6. i to: kostalnu.). ili V. a poslije njegova postavljanja. kostalna pleura. 8. straga XI. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. rebro. SLIKA 12. aksilarna granica. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781. lateralno VIII. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru. 5. u mrtvaca. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice. (Slika 10) [56-59]. do 370. Herman Boerhaave (1668. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa. Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. SLIKA 11. Gothard Bulau 1891. mora se verificirati RTG dijagnostikom. (Slika 9) [48-55]. interkostalna granica. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. Drenaža medijastinalne šupljine. a kaudalno slobodno završava. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti. Povijesni tijek Hipokrat (od 460. 4. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. rebro. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12). Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja.-VII. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije. francuski liječnik. te kolapsa pluća. dijafragmalna hernija. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom. medijastinalna pleura]. i to od jednjaka prema plućima. 9. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti.

Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. Naime. godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest. incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. smanjen R val i inverzija T vala. nemogućnost prestanka pušenja. SLIKA 15. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa . (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća. . jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67. preporučuje se ekspektativni stav. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932.desna osovina. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. spontani 2. nalaza radiološke dijagnostika tj.(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima. postraumatski 3.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14). Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. Mar fan-ov sindrom. SLIKA 14. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk. Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma. SLIKA 13. perkutornog i auskultatornog nalaza.2 na 100. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest.68]. i to u rasponu od 1. Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1.000 ljudi do 15. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati. a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65]. Primarni spontani pneumotoraks.000 ljudi [66]. smanjena tjelesna težina. resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje.4 na 100. muški spol. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine. pozitivna obiteljska anamneza.

astma. osteomijelitis. Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. ankilozantni spondilitis. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). tenzijski i recidivni pneumotoraks. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom. metastatski sarkom. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata. empijem. medijastinitis. pleuralni izljev. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“. perikarditis. reumatoidni artritis. Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. RTG snimka . a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. sarkoidoza. Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor). ruptura jednjaka. infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. nekrotizirajuća pneumonija. Ranih 30-ih godina 20. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces. mehaničkom ili termičkom abrazijom . sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS). Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. visceralne i parietalne pleure (slika 20). Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora. preporučljiva je incizija u tzv. karcinom pluća. histiocitoza X. neekspandirano pluće. virusna. Mar fan-ov sindrom.što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). bilateralni. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). holagnitis i divertikulitis (slika 19). Wedge resekcija. tj. Pleuralni izljev SLIKA 17. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. SLIKA 18. . stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. idiopatska plućna fibroza. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta.hematotoraks. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica.70]. preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. limfangioleomiomatoza.60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery).

promptno reagirati.pleuralni izljev. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija. Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta. Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. paraliza dijafragme. Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida. bradikardija i sinkopa). Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). ozljeda intratorakalnih struktura (srce. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu.hilotoraks. ili V. dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru. Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml. ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. Potrebno je odrediti vrstu anestezije. Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. i vrstu izljeva. RTG snimak -empijem. poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća. Idealno je mjesto I. Drenovi moraju biti čvrsti. velike kr vne žile). Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. ozljeda vene cave superior ili inferior. kada prestane izlaziti zrak. ruptura dijafragme. Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. a kada je bolesnik nemiran. CTsnimkama. Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21). poremećaji koagulacije. Napomene .Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. SLIKA 20. ne smiju biti skupi. Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju. Nadalje. ultrazvučnim snimkama. Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije. . Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. sedirati ga. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića. RTGsnimkama. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . gigantske bule. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja. koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. kašalj. debljine između 6 do 40 Frencha. Priprema se U-šav. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. RTGsnimka .

Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. uporaba pomoćne dišne muskulature. Ako se stanje pogoršava. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. . U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. asimetrični plućni zvukovi. učestalost. tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta).. Bolesnik je budan. srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. nema dispneje. ubrzanje disanja. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100. toraks komplikacija je koja ugrožava život. kr vni tlak postupno pada. dubokog disanja. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. dispneja. Bolesnik je normotenzivan. dubina i udusaja/ izdisaja. nestabilni toraks. Ut vrđivanje boje kože. Odsutnost plućnih zvukova. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. 3. Procjena znakova hipok semije. 2. ot vorena rana prsišta). Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. Askultacija pluća. frek venciju i uzorak respiracije. upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta. Nema paradok salnih pokreta prsišta. nemir.Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. hemotorak sa. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. Odsutnost ventilacije. Tahikardija. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. uzorak. glavobolja.Vrijednost iz vora kisika. Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. Kada postoji prijelom rebara. Bolesnik mora imati normalnu dubinu. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. Nestabilni prsišta. (respiratorni arest. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). provođenje 100%-tnog O2. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje. Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. ubrzanje srčanog ritma. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. Monitoriranje vitalnih znakova. Bolesnik spontano diše. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. Kod bolesnika nema cijanoze. Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. Učestalost i dubina respiracija normalne su. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. Priprema bolesnika za intubaciju. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa. Prekomjerno širenje nosnica. potrebno je: 1. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. Nemir je rani znak hipok sije. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45.

22] Yeoh JH. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju.71:452–454. 23] Grimshaw JM.E.92:1132–6. Daniel FJ.98:341–7.4:559–60. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije. Chest 1987. Delorme N. Spontaneous pneumothorax. Surg. 17] Lippert HL.71:365–71. Frek vencija.76:496–9. Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova. Harvey JE. Kirby TJ. Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. BMJ. Sudlow MF. Clarke P.108:772–6. 16] Smit HJM. Respir Med 1998.. Sahn SA.143:32–5.804. Sahn SA. 9] O’Hara VS. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća. Pillgram-Larsen J.i:839–41. Kirby TJ. Chatrou M. Thorax 2000. dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. 21] Selby CD. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax. Spontaneous pneumothorax. Wright CD. Chest. Jednostavne ak tivnosti (npr. Heffner JE. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Distribution of mechanical stress in the lung. Lancet 1993.15:317–21. Delphi Consensus Statement.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. Nichols T. Meadows K. 12] Schramel FM. 3] Hatz R. Meyer CJ. Müller C.307:114–6. Klein J. Dijkman JH. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Eur J Respir Dis 1987. Recurrence of primary pneumothorax.8:397s.52:805–9. Light R. Poboljšanje u smanjenju boli. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva. za vrijeme ak tivnosti. 2001. Epidemiology of pneumothorax in England. 2000. Strange C. obvezno je postaviti torakalnu drenažu. Thorax 1997.. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. 8] Lesur O. (položaj. F. 14] Sadikot RT. (privremeno liječenje). Chest 1993. Luketich JD. sukcija bolesnikovih dišnih putova. Klein J. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Am J Surg 1964. Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax.4:324–31. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. . Eur Respir J 1995. Postmus PE. AACP Pneumothorax Consensus Group. A. Eur Respir J 1991. Loehe F. Light R. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Lund O. Campbell IA. 2] Baumann MH. Kiehl PV. 70: 253 . Ann. 10] Jansveld CA. Heffner JE. Chest. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa. poticajna spirometrija. 119: 590 . Lancet 1971. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. česte promjene položaja). Postmus PE. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey.92:1009–12. Panacek EA. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije. Ellingsen Ø. Kada je potrebno. Management of spontaneous pneumothorax. Blegrad S. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. 7] Donahue DM. 4] Baumann MH. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Postgrad Med J 2000. Luketich JD. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije. 1993. Scot Med J 1994. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije. Strange C. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. Ansari S. 5] Chan P. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). Milit Med 1978. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. Meimarakis G.602. 13] Withers JN. Kaps M. Thorac.342:1317–21.39:75–6. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998. 18] Videm V.55:666–71. 112: 789 . Frogamet JM. Odont D. Seevanayagam S. a possible factor in localisation of pulmonary disease. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije. Greene T. 19] Miller AC. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa. Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. 1997. Viale G.treatment and recurrences. Knight SR.104:1767–9. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax. 2001. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese.. Panacek EA. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora. Russell IT.119:590–602. Hansell A. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. 11] Bense L. 6] Gupta D. LITERATURA 1] Baumann MH. Eklund G. 2001. kupanje). U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. 15] West JB. BMJ 1975.257. Nema emfizema. Strange C. Fishback M. 20] Soulsby T. Chest 1990. Ann Thorac Surg. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians.

Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung. 54] Spencer-Jones J. [63] Symbas PN. Reilly KM. Crit Care Clin 1992.156:839–43. Chest 1970. Prescott RJ. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. [74] Chan L. Pairolero PC. Trotman-Dickenson B. 35] Norris RM. Cheney FW Jr. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. Radiology 1989. Wilson BS. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. Am J Med Sci 1918. 27] Agency for Health Care Policy and Research. Mucha P.55:372–6. Grol R.124:833–6. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. Management of intercostal drains. 38] Schramel FM. Patel A.304:345–7.21:145–9. Strange C. BMJ 1994.30:32–5. 49] Northfield TC. Ann Emerg Med 1985. Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. et al. operative or medical procedures and trauma. Management of spontaneous pneumothorax. Yoganathan K. Chan KW. Teboul J-L. Br J Hosp Med 1991. Simple aspiration of pneumothorax. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. Hudson LD. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications. Anderson DJ.1:45–50. Pierson DJ. Chest drainage tubes.23:427–33. 51] Archer GJ. Acute pain management. Swartzel RL. Alway AE. Chest tubes: indications.111:280–5.55:415–21. J Trauma 1990. Johnson NM.112:275–8. Grilli R. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. 1982: 3. Kinnear WJM. Alexander P. Traumatic haemothorax: siphon drainage. Ann Emerg Med 1988. Secondary spontaneous pneumothorax.79:177–82. Boe J. Thorax 1968. [77] Nichols RI. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema.96:1302–6. Golding RP. [58] Delius RE. [86] Mathur R. Stern PM. Agrihotri SP.45:383–6. AJR 1994. Singapore Med J 1994. management and complications. Acta Anaesthesiol Scand 1993. Choplin RH. [59] Laub M.37:46–8. Chest 1989.9:406–9. Obeid FN. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients. 67] Engdahl O. Chest 1997. J Appl Physiol 1979. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. limitations and harms of clinical guidelines.264:2224–30. Driesen P. BMJ 1991. [62] Kenyon JH. 52] Ng AWK. Chest 1993. Radiologic and pathologic findings. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000. Saka H. Surg Clin North Am 1989. [60] Playfair EE. 1995. Heffner JE. Lee SK.36:341–2.64:728–9. Goodman LR. Lomas J. Dis Chest 1963. Jain NK.108:335–40. Management of intercostal drainage tubes.91:258–64. Moritz TE. Barnwell E. 1992. Thorax 1985. Richardson H. Reed JC. Bankier AA. [80] So SY. Spontaneous pneumothorax. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax. 56] Harvey J. [75] Baldt MM. 48] O’Rourke JP. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax. Traill ZC. [76] Brunner RG. Hamilton AAD. 44] Philips GD. Coady T. Hutchinson A. The management of spontaneous pneumothorax. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. Arch Surg 1989.14:879–95. Lancet 1984. Mathie A. Yee ES. 39] Glazer H. Yu DY. 33] Pavlin DJ. [57] Vallee P. A randomised double blind trial. 36] Light RW. Horst HM. [71] Daly RC. Poole G. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. 37] Schramel FM. Barman AA.163:1339–42.103:26–9. Smith JW.. Br J Dis Chest 1985. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage. Audit points 43] Engdahl O. [79] Conetta R. Henderson C. Flint J. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Gleeson FV. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings.106:1493–8. JAMA 1954.14:865–70.17:936–47. Edinburgh: Royal College of Physicians. Chest 1995. [72] Iberti TJ. In: Practice of cardiothoracic surgery. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma. Toft T. Senda K. Chest 1994. AJR 1995. [69] Curtin JJ. Alexander RH. 40] Carr JJ. Haakman CD. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. Grimshaw JM. technique. Muzik AC. Toon R. Sequential treatment of a simple pneumothorax. England NJ. et al. Jones JG. Am Rev Respir Dis 1973. Am J Emerg Med 1997. Chest 1988. 34] Miller WC. 50] Kirchen LT Jr. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. Chest 1982. ed.318:527–30. Al-Hillawi AH. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. 28] Petrie GJ. Lemire P.69:41–6. Spontaneous pneumothorax and its treatment. Chest 1993. Sutedja TA. [65] Baumann MH. Cory Gray W. 46] Stradling P. [61] Graham EA.139:131–3. Itoh M. 47] Flint K. Cousineau G. 32] Tanaka F. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease.45:748–9. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Boe J. Radiology 1995. Thorax 1966.183:193–9. Surgically treated pneumothorax. 53] Noppen M. Maryland.38:512–5. Cullen J. Upadhyag R. [73] Miller KS.89:129–32. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. Aranda C. Radiololgy 1992.165:1127– 30. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. 25] Grilli R. [78] Maunder RJ.40:66–7. [85] Sharma TN. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema. Results of simple aspiration of pneumothoraces. 31] Wait MA. Estrera A. Subcutaneous and mediastinal emphysema. [III] [82] Conces Jr DJ. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Esaki H. O’Hara VS.3:533–6. Müller D. Grimshaw J. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. . Complication rates of tube thoracostomy. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. 29] Vail WJ. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax.94:55–7. Bell RD. Chest 1987. Catheter aspiration for simple pneumothorax.165:1240–4.ii: 687–8. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease. 45] Jordan KG.195:539–43. Sahn FA. Ravikrishnan KP. Chest 2001.30:1148–53. Tarrer RD. Ann Surg 1916.155:24–9. J Can Ass Radiol 1985. Clinical practice guidelines. Chest tube thoracostomy. Germann PS. Quebbeman EJ. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. Wagenaar M. Rockville. [68] Sherman S. BMJ 1971. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration. early or late removal? Thorax 1982. Am J Med Sci 1992. [64] Harriss DR. Kwong JS. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT.15:368–70. Djedaim K. Sullivan M. 42] Collins CD. Publication no. Ann Thorac Surg 1993.81:693–5. [83] Minami H. Graham TR.119:590–602.104:978–80. [84] Tattersall DJ. Conservative management of spontaneous pneumothorax.164:528–31. Ned Tijdschr Geneesk 1995. [66] Seaton D.46:31–5.309:1338–9. Respir Med 1995. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. Lakovou C. JAMA 1990.37:149–53. Potential benefits. 26] Woolf SH.173:707–11. Bishop JM. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. BMJ 1999. BMJ 1875.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. Milman N. diagnosis and management. Hodson ME. Arch Intern Med 1984. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT. Med Care 1994. Palat H. Thorax 1990. Lopez A. Am J Respir Crit Care Med 2002.32:202–13. Bristol: John Wright. BMJ 1998.144:1447–53. 55] Andrivert P. 30] Serementis MG.108:664–6. Chest 1993. Pathophysiology. Vinsant GO. Eur Resp J 1996. Chest 1997.317:465–8. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax.57:65–8. [81] Bevelaqua FA. 41] Bourgouin P. Sandstedt S. 92-0032. Am J Surg 1992.35:50–2.302:262–5. [70] Holden MP.4:86–8.

svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS.techn. med.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH.Karlica Krulić.dr. iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije.bacc. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić. Mara Županić. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga.med. Dragica Juričić.bacc. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). Ljiljana Vučemilović. Maja Bender. dr. (Pomoć kad je najpotrebnija).med.Mihela Dujmović. Med. predsjednica DPS-a.techn. te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije.techn.vet. i to: Prim. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda).bacc. te u odnosu na njihov socijalni status.Marina Ignjatić.Doc. Prof.mr. Vesna Petrović. Rozmari Tusić. (Zdravstvena njega pretile djece). Doc.med. 051 541 107 jasna. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju.techn. Nataša Negran.magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti). (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi.sc. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011. predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel.bacc. U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama.kako i zašto su nastali?).med.MZSSRH). Milivoj Jovančević. report.techn.ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji).bacc.med. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS).ms.com Otvarajući radni dio simpozija.sc. patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27.med. vrstu prebivališta tj.Biljana Đorđević. Marija Hegeduš-Jungvirt. (Osnovni . Angela Lovrić. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu.techn.primarijus(O djeci koja neće jesti). dali je prebivalište ruralno ili urbano.msdr. Biljana Žutić.dr.med.bacc.pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje).Leila Farkaš. Prof. (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa).Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić. Nadalje.dipl.vms (Najčešće greške u ishrani djece).sc. i to neovisno u odnosu na starosnu dob. Ljuba Vujić-Šisler.sc. (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore).dr.ms. i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1].Vesna Petrović. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa. iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici. Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. uz riječi pohvale i podrške.bacc.techn.techn. Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga.. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane). dr.cepic@gmail. Mr. Glavna tema simpozija bila je.dr. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia.Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda). Irena Švenda. Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo).

Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara. Zagreb. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu.korak ka unapređenju zdravstvene njege). Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje. msBiljana Đorđević. ms Biljana Žutić. Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja. 2011. program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara. Vesna Petrović. Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti . program kongresa.važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima.66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi). . 1-4. str. financijskim izvješćem DPS-a.

Sinj. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. lipnja 2011. jedna je inžinjer rendgenologije. Zagreb. Stanija Mrvić. Nakon pola stoljeća. a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Srbija. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. Marija Gojsalić-Vištica. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. Tijekom 43 godine radnog staža. Jela Bjedov. kakav je bio u njihovo doba. Švicarska. 091 5724977 . išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. godine.). Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. Rajka Medić-Režić. Tatjana Letica-Milat. Gospođa Rajka Režić. Split 021/533-588. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije. Ivanka Jakus-Mijić. Francuska. SAD.planinarenje (popela se na vrh Triglava). zabave i aerobik. Daša Runjić-Popović. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. godine odakle je. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. Mirjana Kurtović. ples. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. Stanka Gavrić. a potom tri godine Medicinske škole.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. Marija Živković. godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. a druga okulistica. nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. Dinka Kuštra-Boban. Nakon školovanja. Split. Zlata Grgić-Medvid. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29. Metković. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. Zorica Lovrić. Teodozija ŠperacCikotić. 10. Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. djevojačkih nestašluka iz Splita. otišla u mirovinu. Angelina Vuković-Đonev. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. prof.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma. Libija. Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. SLIKA 1. Pula. tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. Danas je aktivna u nevladinom sektoru . gđa. Sve su ostale u struci. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. Knin. Desa Mrđen-Repe. putovanja po svijetu. Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić. većina njih završila je višu medicinsku školu. Zlata Vuletić-Vranješ. Školovanje je 1958. Ima brojne hobije . Nevenka Dedić-Dalbelo. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964. Ksenija Popović-Petrović.

-27. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. We represent an overview of number of congress participants and where they came from. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja. Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. kongresne novine. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo. Ključne riječi: kongres. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011. čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website. do 29. ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju. rujna 2011. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. onkologija. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. Istaknuo je .com vanja.] Branka Svetec1. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. oncology. Zagreb. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. Zagreb.2011. Key words: congress. 385-1-3787-212. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. 09. statistics and social media. statistika. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova. pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. brankasvetec1@gmail.2011. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011. kada je Rose Kushner. Zagreb. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. 09. Fax. statistika. Roger Wilson.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] . jasnije kriterije za probir bolesnika. statistics.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23. Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja.-27. 385-1-3862-292.[Stockholm 23. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. E-mail. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja.

cancernurse. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja.11.gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. B.931 116 1.eu. i to: D. kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove. Poslek. TABLICA 1. S. Sudionici i demografija. Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials.065 1. posebice kada se provode biološke studije.000 posjeta kongresnoj web-stranici. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12.144 1.2011. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja. .768 694 1. Tijekom kongresa verificirane su 34. Međutim. Miščančuk. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara. na sjednici predsjedništva EONS-a. Martinković. pa je različit i postupak odobravanja.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja.043 1.683 363 423 15. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja. Tijekom kongresa. Naime. Svetec i M. LITERATURA 1] www. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. Bolja obaviještenost o rezultatima. zakonodavstva u pojedinim državama različita su. preuzeto 04. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1).

a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova. i to: 1. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference.65 20 12 01.sc. Josip Benčević“. predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek.med. Aleksandra Vukelić.tech. Vesna Ilić.A. Vlastica Juričić. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta.COLOPLAST.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2. Slobodne teme. Marinka Vlah. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre. Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara. . Maja Carević.. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011.med. techn. Slađana Kutleša.+385. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr. Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28.milkovic@gmail.). +385-65 20 12 01 Mob. Mirjana Lakić. Ksenija Veselovac .techn. KBC „Sestre milosrdnice“. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije. rujna 2011. nurse. KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc.) i predstavnici grada Opatije.. Nikolina Grubišić. i to: Vesna Čačić. Eli Šuperina Mandić.com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline. Karmen Dragović. Ružica Milković (bacc. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke. Višnja Pupovac..). do 30. Infekcije kirurških rana – istraživanja 3. Fax. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda.med. Branka Kurtović. Opća bolnica „Dr. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja. U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl.techn. statistics. postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana.techn. Danijela Prugovečki. Danijela Medved. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske.med.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. Gordana Kolić. ruzica. KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P. surgery. Linda Čendak Božunović. Ana Jačan.).techn. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana.med.). godine održan 13. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke. Slavonski Brod Tel.T. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana . KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama. Noris Buškulić. bacc. Ema Bazzara. Mirela Knežević. Sanja Juretić.+385-99-68 92 842 E-mail.dr. Renata Golubić (bacc..70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13.med. Adela Sabo.

KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. Josip Benčević“. Brigita Šepac. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Damira Rešetar. a glavne su teme 14.OB „Dr. Sanja Juretić. Nera Fumić. Renata Habeković. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Višnja Jamnić. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku. KB Merkur. metakarpalne kosti šake.A. Igor Pintarić. Nevenka Pajtak. KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika.12. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. LITERATURA 1] www. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. Marija Valovčić. Mirjana Lakić. Lidija Vitas.13. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji. Katica Bajčić. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. Hrvoje Štalekar. OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika.. OB „Dr.hr/novi/index: preuzeto 01. Karmen Čehulić. Vera Sršan Živanović. Tatjana Krištofić. Mario Aničić. Marija Kalčić. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. 3. Komunikacija u kirurškom timu. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. .C. Tatjana Krištofić. Tedi Cicvarić. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić. verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. 2. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko. Benjamin Novoselec. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. Mirjana Kožul. Smiljana Kolundžić. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. Nadalje. Božana Levojević. Josip Benčević“. Marija Derek Kranjc. Maja Šoda. Blaženka Pavlić. Klementina Benković. Nada Strčić. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa. Ružica Milković. Zvonko Crnac . Gordana Kukura. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5. terapije u našoj ustanovi. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. Višnja Karaula. OB Varaždin: Upotreba V. Danijel Petrović. Tedi Cicvarić. Ivančica Hazulin.hums. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae.2011. što je znatan poticaj daljnjem radu Društva. Mihael Tenţera.

72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. hpurgaric@hums. a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Japan. research. Japan. Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja. Polaznike teča- . projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata. Ključne riječi: kongres. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. visiting nurses. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. istraživanje. lipanj 25–27. Kyoto. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. Kyoto. june 25-27. prezentacija novih istraživanja. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011.hr (H. Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011. Key words: congress. 2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. patronažne medicinske sestre. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima.

dijabetes. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. gospođa Nataša Mrakovčić.10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. LITERATURA 1] www. Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. a po završetku istraživanja. USA). Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate. umanjuje se strah i zablude od porođaja. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. hipertenzija. hiperlipidemija. Minnesota. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH). te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta.ifnc2011. predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. pretilost). Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH].org . Članica Upravnog odbora HUMS-a. te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja.

Kyoto.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm. ožujka 2011. March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society .annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten . SLIKA 3.2011. Izvješće .2011. Nataša Mrakovčić. godine] Izvješće . SLIKA 1. Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji. 25-27.74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće . japan.croatian nurses association [CNA] [Vukovar.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27. 23-27. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. Slika 1.] SLIKA 1.Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana.društvo patronažnih sestara . We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association.] Branka svetec SLIKA 2. lipnja 2011 Report . Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara.Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto. june 25-27. . Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS]. Otvaranje konferencije.9. 9. Ljubica Mendaš i Darinka Jurović. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. Japan. 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. The 10th International family nursing conference is over with successful results. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu. Jasna Ćepić.Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation.

. Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29. 2012. Sestra godine 2. bacc. predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011. 11. 2. Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata.tech. trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1. g. 29.med.). godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju.Urb:1203/11 Zagreb. 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić. Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić.

practice. which should not be a rarity and that provides a teaching point. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. with analysis of the pathologic. Acceptance is based upon the originality. as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. we encourage citation of publications in non-English languages. Patient safety (PS). The specification for each submission category should contain but not exceed the following. delivery. Conflict of Interest Policy. in 1500 words. integration technology into patient care processes. Other kinds of associations. Submission letter. Human research. New data are not part of a BC. medicine and related areas such as ethics in medicine. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction. Case Reports [CR] These papers describe. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere. root cause analysis. All manuscripts are subject to review by the Editor. Historical Pages [HP]. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. healthcare. evaluation of results. authors will transfer copyright to the Publisher. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. (b) all authors have read and approved the manuscript. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. Review article [REV] When writing any review paper. cost-benefit analysis. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. Since these papers should be comprehensive. Editorial [ED] The voice of the NJ. invited referees and a statistician when appropriate. Workplace safety [WPS]. medication safety policy and procedures. please state this in the cover letter. a single interesting case. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. symposia and description from the events. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. and recommendations for appropriate procedures. Associate Editors. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. significance. If no conflict of interest exists. Incorporated images are welcome. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. (c) subject to acceptance. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. Brief Communication [BC]. anatomic and physiologic conditions. but you must include a section on how to test your idea. American Organization of Nurse Executives. Review article [REV]. nursing and doctor’s management. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. public health and the history of nursing and medicine. covering epidemiology. topics. research. Case Report [CR]. and validity of the material presented. incident reporting. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. such as consultancies. diagnosis and management. and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). Editorial [ED]. Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable.76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. .

Manuscripts must be written in Croatian or English. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis.g. Spelling can be British or American. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language). Layout/presentation. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. the meeting name.b. 350 words] Short abstract [max. The pages should be numbered. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. Discussion. Human resource leadership. address. Materials and methods. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). The abstract should be printed on a separate page. Day-care nursing and medicine. Following the abstract. The name. e. ASD. Evidence based medicine. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. or in the text alone. Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. follow the ‘Guideli- . Clinical investigations. with brand names (proprietary name) and the name and location (place. Human resource management. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. Subject categories. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. Abstract. etc. but consistent throughout. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours. venue. Title page. CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language).note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Where appropriate (see table). A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. up to 3-6 key words (in Croatian and English). the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). Key words. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language). (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. Total Quality Management. (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance.[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. symposia). tables and references. Medical facilities. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). Use of abbreviations renders the text difficult to read. Figures including composite parts a. abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. should be given. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. and the date should be indicated. [c] text with the following sections: Introduction. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). Technology.c. 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. excluding figures. telephone. Results. if possible. Language. IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . They should be presented either in tables and figures. If the manuscript was presented at a meeting. Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). VSD. and briefly commented on in the text. Any figures and videos should be supplied as outlined below. in Croatian and English language). will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. should be given for subject indexing. The abstract is an essential and the most read part of the paper.

Wu YK. Multi-author books [3] Huang GJ.9:65-68.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988.upload as Image files.. Philadelphia: Saunders. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. All artwork and lettering must be of professional quality. Videos will be displayed in the on-line journal only . videos and tables. Figures. CMYK for color) . supplementing but not duplicating the text. Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. hr. hums@hums. To submit a manuscript. grayscale for black and white. A brief title should be provided. resolution: 1000 dots per inch for line art. Books [2] Cooley DA. Original artwork for print (all revised manuscripts only):. 3rd version) including new figures. Index Medicus.mpg or. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Tables: should be self-explanatory. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . Corresponding still images also required:. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. websites and unpublished data should not be included in the list of references. Baspinar O. . One still image (screen shot) per video must also be submitted.the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). Figures should be numbered in the order they appear in the text. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded.upload as Manuscript file. number of frames/second: 20-30). Legends: required for each figure and video (see also below).hr.doc or. Articles are submitted simultaneously. Eur J Cardiothorac Surg 1995.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width.upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail.105833. Any abbreviations used in the Tables should be defined. and describing the changes which have been made in the revised version. Video (on-line viewing only):. Berlin: Springer.hr.rtf preferred) .46:260-261). Each Table should be keyed on a separate page. video sequences may be submitted using standard digital video formats.avi. editors.optional) combined into ONE word processor file (. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. duration: maximum 30 seconds. RGB for color). Celkan MA.mov.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) . One file per figure . tif files obligatory (specification: sized to 8. Where appropriate. Videos. but can be mentioned in the text only.. 1984:167-176. Grandi U.vicic-hudorovic@skole.and then at zero cost to authors. and their abbreviations conform to. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. if appropriate.1510/ icvts. References: should be arranged sequentially following appearance in the text. Videos should be numbered in the order they appear in the text. 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line. provide a covering letter. glasnik@hums. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. be placed at the end of the text. replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments. Submission of manuscripts. All authors should be listed (use of ‘et al. Bagnioni P.4 cm column width. In: Huang GJ.rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L. Wu YK. Techniques in cardiac surgery.2005.’ is not acceptable). 300 dots per inch for grayscale/combine/color. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Personal communications. It should be clear and concise. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should. Ustunsoy H. Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors .upload as Supplemental files. Journals should be indexed in. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. References should be cited in the text as numbers in square brackets.

Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. recenzenta statističara. tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. pismo uredniku [PU]. sigurnost na radnome mjestu [SRM]. zanimljiv slučaj. s analizom patoloških. Slikovni prikaz [SP]. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje. Također je korisno uputiti. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. sigurnost bolesnika [SB]. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. kao što su konzultantska poduzeća.mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. kada je potrebno. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje. koji ne mora nužno biti poseban. analiza uzroka. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. povijesne stranice [PS]. uvodni članak [UČ]. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. istraživanja. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. proces skrbi za bolesnika. prakse. primaljstva. kao što su etika u medicini. skrbi. anatomskih i fizioloških čimbenika. u 1500 riječi. uporabljene medicinske tehnologije. pregledni članak [PČ]. kratko priopćenje [KP]. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. zdravstvene njege. Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj .kontrolnim popisom . uporabljeni lijekovi i metode. Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. cost-benefit analiza. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti.Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik . U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. epidemiologije. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. Klinička istraživanja. Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. Osiguranje sukoba interesa. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika.upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. medicine. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. Svi izvori financiranja. Popratno pismo uredniku. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. medicine i srodnih područja. odabranih recenzenata i. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. urednika-suradnika. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. u kojim se dijelovima može skratiti. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. prikaz slučaja [PS].

itd. Sažetak. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . adresa. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. načine rješavanja problema te svrhu.b. Pravopis može biti britanski ili američki. rezultati. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. telefon. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja. ali konzistentno proveden. znanstveni management. Slijedi ime. Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu. Ključne riječi. Izgled/prezentacija. klinička istraživanja. ljudski potencijal. analitičke/ statističke metode).c. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi. Slike. Stranice moraju biti numerirane. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici. Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta. materijali i metode. naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. konferencija. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). medicina utemeljena na dokazima. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. medicinske ustanove. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. Kategorije članaka. [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku. i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice.. simpozija. 200 riječi] Sažetak [maks. 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. U sažetku je skup činjenica. POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). i [g] literatura. upravljanje ljudskim resursima. zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. Gdje je to prikladno (vidi tablicu). zdravstvena tehnologija. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. treba navesti naslov. mjesto i datum održavanja kongresa. Jezik. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. verificiranih rezultata. 350 riječi] Sažetak [maks. rasprava.

1510/ icvts. Knjige više autora [3] Huang GJ. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. editors. npr. 3. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). nije prihvatljiva). videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu..hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. Odgovarajuće fotografije i potrebno:. VSD. razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže.avi.mov. CMYK u boji) . Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2. Slike trebaju biti crno. sve promjene potanko opisati u . ASD. Rasprava treba biti kratka i jasna. U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime. kao i na one koje se najčešće rabe.bez troškova za autora/e.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. 46:260-261). 1984:167-176. Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. u sivim tonovima za crno-bijele. Eur J Cardiothorac Surg 1995. i to samo u tekstu. Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem.upload u obliku dopunske datoteke.Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. kao i o ograničenjima. Berlin: Springer. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Upload datoteke kao dopunske. hums. Wu YK. Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja. Knjige [2] Cooley DA. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su... hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. uključujući i nove slike. Ustunsoy H. verzija). Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja. i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood.doc ili.9:65-68. trajanje: maksimalno 30 sekunda. RGB u boji). Baspinar O. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. mjesto. Molimo. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku .bijele gdje god je to moguće. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama. Video: Gdje je u skladu s tekstom. opisati na kraju teksta. ACBG i sl. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . Celkan MA. Primjeri. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. ako je prikladno. Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. Grandi U. Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):.4 cm širine stupca. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. In: Huang GJ.2005. Techniques in cardiac surgery. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Wu YK. Bagnioni P. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). Časopisi trebaju biti indeksirani. država) proizvođača.105833. Osobne komunikacije. Philadelphia: Saunders.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. ali mogu se spomenuti. On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M. video i tablice. broj okvira / drugi: 20-30). Video (samo za on-line):.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (.

Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije.vicic-hudorovic@skole.popratnu pismu uredniku. na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama.hr. Pripremljene članke potrebno je poslati. i to istodobno. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.hr. hums@hums.hr . uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. glasnik@hums.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful