V O L . 16 N O.

1/2 D E CE M B ER 2011

ISSN 1331 - 7 5 6 3

SESTRINSKI GLASNIK
N UR SING JOU RNAL

S LU Ž B E N I Č A S O P I S H R VAT K E U D R U G E M E D I C I N S K I H S E S TA R A ( H U M S ) O F F I C I A L J O U R N A L O F T H E C R OAT I A N N U R S E A S S O C I AT I O N (C N A)

IMPRESSUM
„Sestrinski glasnik” je stručno-znanstveni časopis Hrvatske udruge medicinskih sestara sa sjedištem u Zagrebu, Sortina 1a. Osnivač i vlasnik: Hrvatska udruga medicinskih sestara

SESTRINSKI GLASNIK/NURSING JOURNAL
Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief Višnja Vičić-Hudorović Zamjenici glavnog i odgovornog urednika/ Associate Editors Suzana Ribarić, Zagreb, Croatia, Aleksandra Vidoša, Zagreb, Croatia Urednički odbor/Editorial Board Mirjana Dumančić, Zagreb, Croatia; Josipa Biščan, Zagreb, Croatia; Majda Fajdetić, Zagreb, Croatia; Narcis Hudorović, Zagreb, Croatia; Mirjana Kozina , Zagreb, Croatia; Romanita Milojević, Zagreb, Croatia; Jadranka Mustajbegović, Zagreb, Croatia; Anica Prašnjak, Zagreb, Croatia, Đula Rušinović Sunara, Split, Croatia; Branka Rimac, Zagreb, Croatia; Zec Davor, Osijek, Croatia; Međunarodni izdavački savjet / International Editorial Council Pamela Austin Thompson (USA), Bojana Filej (Slovenia), Marie-France Liefgen (Luxemburg), Garry Maggi (USA), Paul de Raeve (Belgija) Izdavački savjet Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal Editorial Council Dragica Beštak, Zagreb, Croatia; Josip Božić, Varaždin, Croatia; Zoran Bradaš, Zagreb, Croatia; Nevenka Brkić, Zagreb, Croatia; Jasna Čepić, Rijeka, Croatia; Bosiljka Devčić, Rijeka, Croatia; Marijeta Fištrek, Klenovnik, Croatia; Božica Ilijač, Zagreb, Croatia; Jasna Ivasić, Zagreb, Croatia; Tanja Lupieri, Zagreb, Croatia; Ružica Milković, Slavonski Brod, Croatia; Marica Mišćanćuk, Zagreb, Croatia; Snježana Slabinjac Kordiš, Zagreb, Croatia; Marina Stazić, Zagreb, Croatia; Rosana Svetić Čišić, Zagreb, Croatia; Mario Škalic, Zagreb, Croatia; Damir Važanić, Koprivnica, Croatia; Adelka Zoretić, Zagreb, Croatia; Fabijan Župančić, Zagreb, Croatia. Tajnica uredništva / Secretary Renata Golubić, Marko Sentić

Elektroničko izdanje / Nursing Newsletter online Vlasta Krešić, Damir Strapajević Lektor za hrvatski jezik / Croatian Language Editor Petra Gverić Katana

Prijevodi na engleski jezik / English Language Translations Petra Gverić Katana Adresa / Address Hrvatska udruga medicinskih sestara Sortina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel/fax: 01-655 0366, e-mail: hums@hums.hr Mission statement

Nursing journal [NJ], the official publication of the Croatian Nurse Association, is a journal that brings a wide range of topics related to nursing. It is published three times per year. Apart from original scientific and professional papers from nursing and other related disciplines, the journal publishes translated texts, various documents, statistical data, reports, reviews, comments and various information (interviews, reportages) from nursing life. The Nursing Journal [NJ] provides a medium for the publication of high-quality original scientific reports that advances or illuminates nursing or healthcare science or practice and educates or entertains the journal s readers. NJ welcomes Original articles, Brief Communications; Case Reports; Editorials; Historical Pages; Review articles; Patient safety; Workplace safety; Letters to the editor; Images in nursing. Papers are subjected to peer review by both the Editorial Board and invited reviewers. Nursing journal targeting audiences are nurses, healthcare and biomedicine professionals and managers with an interest in the continuous quality improvement, total quality management processes, clinical procedures and facilities. Nursing journal informs its readers about current activities of the Croatian Nurses Association, central and branch offices, professional associations, as well as social problems of health care workers with special attention paid to nurses. Žiro račun / Bank account Žiro-račun: 2402006-1100585350 Nakladnik / Publisher Medicinska naklada Naklada / Edition 2000 Grafičko oblikovanje / Design Grafički Studio „MM”

UDK broj: 614.253.2
Pod rednim brojem 872 od 15. veljače 1995. godine Ministarstvo kulture, Sektor za informiranje, u skladu sa Zakonom o javnom informiranju, izdalo je potvrdu o prijavi novina i odobrilo njihovo izlaženje. Osnivač lista je Hrvatska udruga medicinskih sestara, a financira se sredstvima Udruge ili uz pomoć drugih institucija i donatora. „Sestrinski glasnik” je četveromjesečnik i izlazi 3 puta godišnje. Tekstovi objavljeni u Sestrinskom glasniku izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati a mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske udruge medicinskih sestara.

S E S T R I N S K I G L A S N I K / NUR SI NG J OUR NA L
V OL . 16 N O. 1/2 D ECE M B ER 2011 ISSN 1331 - 7 5 6 3

Contents
UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL
Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence; evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science Neven Žarković Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnikaod 2005. do 2011. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Sestrinstvo kao profesija- stručni studiji mijenjaju se u sveučilišnistudij sestrinstva Nursing as a profession - professional studies becoming university studies Brankica Rimac 5 5

KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION
25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. tečaj trajne edukacije - Baška/Krk 20-22.10. 2011.] 25 years of society of hematology-oncologyCroatian nurses association -SHOCNA [8. course of continuous education - Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk 8 Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila 10 10 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić, Damir Pleše, Dubravka Vuković Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre Science, ethics and faith in nursing practice 12 12 Snježana Kapitan

38

38

38

40 40

8

43 43

45 45

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT
Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja

48
48 48

ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE
Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec, Marica Miščančuk Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care andbioethical support system perceptions Silvana Vozila, Iva Sorta-Bilajac Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy - psychological approach to a patient Lucija Starčević, Silvija Tomić

16
16 16

Healthcare in patient with postraumatic stress disorder Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris

52 52

25 25

Mihael Vlaović, Božena Coha

SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY
Pneumotoraks – definicija; simptomi; liječenje Pneumothorax - definition; symptoms; treatment

55
55 55

31 31

Vučetić Borki, Herco Nada, Vučetić Zekan Mir ta

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS]

65
65 65

PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE
Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić, Višnja Vičić Hudorović

34
34 34

Report from the VI symposia-association of patronage nurses –Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić, Darinka Jurović

PISMO UREDNIKU/ LETTER TOTHE EDITOR
Proslava 50. obljetnice mature učenica medicinske škole Split –sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medicalschool Split – nursing for life Rajka Režić Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udrugamedicinskih sestara [HUMS] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] Branka Svetec, Marica Miščanćuk 13. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia –Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković

65
67 67

Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report-visiting nurses societyCroatian nurses association [CNA] Helena Purgarić

72 72

SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING
Marijana Dolički 68 Branka svetec 68 Helena purgarić

74

70 70

NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

76

Štoviše. Interesantno je da se umjesto pojma „dokaz“ navodi pojam „izvrsnost“. stoljeća). a u posljednjih 16 godina tiskano je više od 99% članaka. (2) nešto što se čini očito. U znanstvene svrhe u uporabi je bio primjer Euklidove geometrije temeljene na aksiomima (Euklid. stoljeća [3]. prirodni dokazi “pr vi znakovi proljeća kao dokaz”. koju je utemeljio Joel Dunning radi sustavna pregleda postojeće literature u sestrinstvu i određivanja stupnja važnosti objavljenih kao i članaka tiskanih u budućnosti.vicic-hudorovic@skole.hums. Međutim. i to za vrijeme Rimskog Carstva. U čuvenoj Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. virtualna konferencija. vrstama i metodama objavljivanja znanstvenih rukopisa. on-line izdavaštvo Visokopozicionirani međunarodni znanstveni časopisi (primjerice. virtual conference. American Journal of Nursing. Pr vi članci koji opisuju ovu tematiku tiskani su u studenome 1992. godine u La Haye-Descartesu u Tourraineu. sustav peer review sadržava uvriježene provjere općih uvjeta pisanja teksta i to prema uputama za autore koje su objavljene u časopisima. zatim lekturu teksta. (-ae. Ovaj tzv. Nasuprot tomu. svjetskoj biomedicinskoj bazi podataka PubMed. randomizirane studije danas su svrstane u najviši stupanj istraživanja utemeljenog na „dokazima“. des arts et des lettres koju su objavili M.385-1-34 83 662 FAX.hr. podaci prezentirani sudu ili poroti koji mogu uključivati iskaze svjedoka.. U pripremi je ocjenjivanje i objavljivanje prepubliciranih članaka (elektronski komentar) na web sučelju HUMS-a . U rječniku akronima engleskog jezika koji je tiskan prije objavljivanja ovog članka [2]. godine [1]. grčki matematičar iz Aleksandrije. dokaz. dokaz se definira kao: (1) osnova. čimbenik utjecaja Keywords: On-line publication. U njemačkome jeziku pojam „Evidenz“ upotrebljava se za najviši stupanj sigurnosti te kao najviši stupanj znanstvenog filozofskog razumijevanja koje se ne može dokazati ili pokazati. Evidence-Based Nursing.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 5 Pisanje o važnosti: medicina utemeljena na dokazima Writing about level of evidence. u najvećoj. prema natuknici ‘evidence-based medicine’ pronalazi se 73020 referenci. nešto se promijenilo u značenju riječi „dokaz“. 11.www. naziv „dokaz“ izvedenica je latinske riječi „evidentia“. Danas u sestrinstvu prevladavaju različita mišljenja o potrebi.hr . znak. Uredništvo Sestrinskog glasnika odabralo je metodu ‘Best BETs“ (Best Evidence Topics) [9]. Različita su objašnjenja za razumijevanje ovak vo progresivna rasta broja objavljenih članaka koji se bave znanstvenom metodologijom temeljenom na biomedicinskim znanstvenim dokazima. Naime. sustavnu provjeru znanstvenog doprinosa dostavljenog teksta kod urednika i sta- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. „dokaz“ se definira kao sigurna činjenica koja je tako jasna i očigledna sama po sebi da je ljudski um ne može zanemariti. Zagreb. naslova Dictionnaire de Moreri [4]. f). objašnjava naše vjerovanje u istinu za one stvari koje možemo osjetiti i/ili primijetiti. i to u drugom dijelu naslova ‘Osnove materijalnih stvari“ [5]. Primjerice. U njegovoj knjizi Principes de la philosophie. riječi koju je najednostavnije prevesti kao „ilustracija“. evidence based medicine Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Ključne riječi: On-line izdavaštvo. studenoga 2011. Diderot i M. Nove mogućnosti sestrinskog glasnika. Ipak treba imati na umu kako se istraživanja o uporabi novih metoda i postupaka u svrhu liječenja i pružanja zdravstvene njege bolesnicima ne moraju istraživati uporabom radomiziranih studija [7]. Očito. 300 godina prije Krista) za praktično objašnjavanje opisanih stavova [6]. Bolnička cesta 32 TEL. impact factor Posljednjih godina biomedicinska znanost temeljena na znanstvenim dokazima sve je vidljivija u akademskoj zajednici. (3) zakon. Mišljenja filozofa i znanstvenika. Journal of Nursing Education) razvili su sofisticiranu metodologiju izbora tekstova radi stalnog poboljšanja kvalitete prihvaćenih tekstova za objavljivanje. rođen 1596. D’Alambert u drugoj polovini 18. (4) jasno vidljivi.385-1-34 83 662 E-mail. kao što je René Descartes (na latinskome Renatius Cartesius. u enciklopediji koje je tiskana prije spomenute (pr va polovina 18. u Francuskoj) imala su najveći utjecaj na definiranje pojmova. riječ „dokaz“ uopće se ne spominje. na današnji dan. za svrhe hitne medicine neetično je uporabiti randomizirane studije [8] ako je verificirano učinkovita terapija dostupna u svakodnevnoj uporabi.visnja. nešto čime se teži dokazati ili opovrgnuti nešto.

a otvara se nova s prepubliciranim člancima koji će biti tiskani u sljedećem broju SG/NJ. a krajnji je rezultat objavljivanje teksta. Nasuprot ovomu peer review sustavu radi zadovoljstva autora i urednika treba uvesti tzv. katkad ocjena može biti donesena na temelju subjektivnih čimbenika i sl. Scenarij (a).hums. kao i arhiviranje elektroničkih i tiskanih članaka u SG/NJ. i to prije završne odluke glavnog urednika o upućivanju teksta recenzentima ili trenutačnom neprihvaćanju teksta. objavljenih tekstova i njihovih autora. iako ovakav stav nije uvijek moguće znanstveno verificirati. koji se temelji na broju citata po članku koji je objavljen u određenom časopisu. pod uvjetom poštovanja minimalnih uvjeta za objavljivanje znanstveno-stručnog teksta. otprilike 90 dana. i glavni urednik teško ga može objektivizirati.) moći biti citiran u biomedicinskim bazama podataka. u odnosu na recenzije koju izrađuju odabrani recenzenti. Međutim.hums. i iznimno je učinkovit u rješavanju scenarija (a+b+c) iz procesa peer review. jest iskazivanje novih ideja o opisanim postupcima i metodama.hr Virtualna konferencija: uvođenje oznake doi u elektronske komentare za Sestrinski glasnik/ Nursing journal DOI je oznaka za Digital Object Identifiers. Mogućnost dodavanja elektronskih komentara trajat će između redovitog objavljivanja tiskanih brojeva SG/NJ. ali u trenutku objavljivanja na mrežnoj stranici nisu objavljeni u tiskanom obliku). zadovoljava sva potrebna mjerila za javni peer review sustav.org). Negativna mišljenja recenzenata dostavljaju se autoru uz odluku o neprihvaćanju teksta za objavljivanje. rezultatima i zaključcima autora radi poboljšanja teksta. kada su oba recenzenta suglasna kako tekst treba odmah odbaciti. budu kao jedna cjelina stalno dostupni čitateljstvu. Nedostatak je u pragmatičnosti sustava. i čini osnovu za povećanje ugleda časopisa. autor članka. Glavni je nedostatak elektronskog izravnog objavljivanja teksta brza konstrukcija teksta autora koji je napisao elektronski komentar. pr vi recenzent ocjenjuje .hr) za prepubliciranje prihvaćenih tekstova. te da se objavljeni komentar ne može ukloniti s mreže. tekst se višestruko revidira. Kao krajnji rezultat peer review sustava. Trenutačno uredništvo časopisa SG rabi metodologiju za uporabu brzog sustava peer review (recenzija ne smije trajati dulje od 21 dan).6 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 tističara. recenziju obavljaju odabrani stručnjaci koji nemaju zadovoljavajući stupanj stručnosti. i to u jedinstvenom elektronskom formatu. Iako je sustav peer review prihvaćen radi recenzije u mnogim časopisima. glavni urednik suočava se s tri gotovo uvriježena scenarija: mišljenja su pretjerano pozitivna. Uporaba ovak vih horizontalnih i vertikalnih „filtera“ u sustavu peer review jamči visoku kvalitetu prihvaćenih tekstova za objavljivanje. a bit će dostupni čitateljstvu na web -stranicama HUMS-a (www. Priključite se on-line izdavaštvu na www. Stoga je zadatak uredništva časopisa izraditi web -sučelje za potrebe virtualne konferencije čitateljstva časopisa i svih korisnika. naime. Prednost recenzije čitateljstva. Stoga je potrebna velika ozbiljnost i znanstveno iskustvo autora koji objavljuju tekstove u obliku elektronskih komentara kako bi se izbjeglo objavljivanje nezadovoljavajućih komentara. Uredništvo smatra da će ovakav način elektronske komunikacije pridonijeti objavljivanju kontroverznih mišljenja i konstruktivnih .tekst prihvatiti bez izmjena. Opisana tehnologija omogućava primanje elektronskih komentara o prepubliciranim recenziranim i prihvaćenim tekstovima koji će biti objavljeni u tiskanom obliku. elektronskim komentarima čitatelja. službeni časopis Hr vatske udruge medicinskih sestara/Croatian Nurse Association (HUMS/CNA).kritičkih tekstova.hums. Scenarij (c). iznositi osobna stajališta i upozoravati na nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na rezultate iznesene u originalnom tekstu. Osnovni cilj on-line izdavaštva stvaranje je virtualne konferencije između čitatelja SG/NJ te prikupljanje raznolikih u mišljenja o prepubliciranim tekstovima (tekstovi koji su prihvaćeni za objavljivanje. Oznaka DOI trajna je identifikacijska brojka i služi za razmjenu informacija. a rasprava i ocjenjivanje teksta obavljaju se javno. Impact factor (čimbenik utjecaja). Oznaka DOI bit će uporabljena za prepoznavanje elektronskih komentara koji su stigli radi on-line izdavačke djelatnosti Sestrinskog glasnika/ Nursing Journal. sam sustav ima i neka ograničenja i/ili nedostatke. Elektronski komentari na prepublicirane radove moraju biti tehnološki obrađeni kao . ‘Sestrinski Glasnik/Nursing Journal (SG/NJ). mišljenja su u potpunoj suprotnosti (npr. kada je predominantno mišljenje recenzenata pozitivno. Postavljenjem virtualne konferencije na mrežnu stranicu HUMS-a svaki će znanstveni elektronski komentar dobiti osobni DOI prema kojem će elektronski komentar (naslov članka. Ovakav sustav za većinu autora nije zadovoljavajući. Scenarij (b) najteži je za glavnog urednika. a označava postojanje elektronskog oblika teksta na digitalnim mrežama (www. Neslaganja dvaju recenzenata zahtijevaju rješenje . čitateljski review. ključne riječi itd. Kada iz tiska izađe novi broj SG/NJ. Na ovome mjestu važno je napomenuti da sva dobivena mišljenja o objavljenom tekstu.hr).dodatno mišljenje trećeg recenzenta. ocjena može biti subjektivna. to je kao i da se uzima u razmatranje mišljenje samo jednog recenzenta. Ovakav sustav omogućava uvođenje on-line komunikacijskog sustava. mjerilo je kvalitete časopisa. najlakši je za donošenje konačne odluke glavnom uredniku. Ovakav način recenzije omogućava uredništvu izradu i dodavanje hiperaktivne veze na postojeće sučelje (www. U svakodnevnoj izdavačkoj djelatnosti ovaj sustav omogućava izostavljanje peer review sustava.doi. Kao rezultat ovoga procesa može se izvesti jednadžba: (broj objavljenih članaka u časopisu s visokim čimbenikom utjecaja=dobra znanost=izvrstan autor). virtualna se konferencija zatvara. mišljenja su pretjerano negativna. drugi recenzent ocjenjuje kako tekst treba odmah odbaciti). kao i originalni tekst. Čitatelji mogu izraziti svoje konstruktivne i nekonstruktivne kritike.

Elektronski komentari koji imaju DOI mogu se citirati neovisno o originalnom članka na koji se odnose te su istovjetni kategoriji pisma uredniku /Letter to The Editor. Br Med J. Elektronski komentari koji su bili dio virtualne konferencije između dva broja SG/NJ. Brockhaus.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–7 7 konferencijske rasprave te dodani originalnim tekstovima objavljenih članaka. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. Peer review versus public review – new possibilities of on-line publishing. a uporabom ovak va postupka. New York: Random House. Paris: Coignard. 3:1–2. Von Segesser LK. New edition. Le grand dictionnaire historique. U uputama za autore kategorije članaka predstavljene su tablično. Napominjem da će se ovim pristupom izgled elektronskog komentara tijekom vremena mijenjati. i to uporabom oznake DOI pojedinog elektronskog komentara. A new approach to teaching the practice of medicine. prihvaćanje teksta rezultira izravnim objavljivanjem na mrežnim stranicama HUMS-a s oznakom DOI. Tako se osigurava mogućnost da se pojedini elektronski komentar koji je samostalno preuzet s weba uporabom DOI-ja može opetovano pripojiti originalnom članku te se citirati zajedno s originalnim tekstom. organizacija konferencije na webu ne zahtijeva selekciju u izboru sažetaka za objavljivanje. LITERATURA [1] Evidence-based medicine working group. a elektronski oblik premješta se u elektronsku arhivu SG/ NJ. Shepherd DET. 11. bit će otprilike 90 dana na mrežnoj stranici HUMS-a. Leipzig: Brockhaus. 2003. Sve detalje autori će moći pronaći i na službenoj stranici Hr vatske udruge medicinskih sestara. Prendergast B. Diderot M. Iz navedenih razloga. New edition. Evidence-based medicine.179:313–315 Dunning J.hr. 1983. on će imati trajnu identifikacijsku elektronsku oznaku. 2003. elektronski komentari odmah nakon objavljivanja na mrežnim stranicama bit će citirani u biomedicinskim bazama podataka. U broju 1/2011 Sestrinskog glasnika opisane su nove upute autorima te su članci razvrstani u kategorije. Les principes de la philosophie. New edition. kao ni revizijsko ispravljanje teksta članka. 13]. Geneva: Pellet. Descartes R. 20th ed. 4:1–2. 1:61–62. Naime. Von Segesser LK. Die Enzyklopädie. 1777. Naime. Interact CardioVasc Thorac Surg 2004. Random House dictionary of the English language. Improved feedback from an interactive publication. J Am Med Assoc. [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] . Saul WP. ne zahtijeva uvriježeni sustav peer reviewa cjelovitih tekstova. a ista oznaka identificirat će elektronske komentare i u tiskovnom obliku časopisa SG/NJ.hums. u svom izvornom obliku. 1718. Rouen: Besogne. Moreri L. Haynes RB. Strength of wired sternotomy closures: effect of number of wire twists. a u sadržaju ovog broja zastupljene kategorije članaka služe kao primjer budućim autorima.org: the most frequent downloads. Backett DL. Kada elektronski komentar dobije DOI. Interact Cardiovasc Thorac Surg. 1996. Rosenberg WMC. 1996. the unabridged edition. Richardson WS. Traduit par l’abbé Picot. Evidence based medicine: what it is and what it isn’t. Gray JAM. Ubrzan proces objavljivanja elektronskog komentara s dodijeljenom oznakom DOI poboljšava virtualnu konferenciju u SG/NJ.312:71–72 Kerridge RK. Med J Aust. 12. 1698. Ovakav pristup ubrzava i znatno pojednostavljuje proces virtualne konferencije. Jutley RS. Objavljena verzija elektronskog komentara. Von Segesser LK. Towards evidence based medicine in cardio-thoracic surgery: best BETS. tiskanjem novog broja SG/NJ tiskaju se s originalnim tekstovima. icvts. www. The medical emergency team. ICVTS brings virtual conferencing to CTSNet. D’Alambert M. Interact CardioVasc Thorac Surg 2003. Interact CardioVasc Thorac Surg 2002. a nakon objavljivanja tiskanog oblika SG/NJ elektronski komentar također se tiska u pripadajućem broju SG/NJ. 2:3–5. 1992. Potrebno je samo posjetiti www. evidence based medicine and ethics. Mackway-Jones K. des arts et des lettres. a na mrežnoj stranici HUMS-a arhiviraju se kako bi čitateljstvo imalo trajan pristup objavljenim elektronskim komentarima [10. i trajno je dostupan.268:2420–2425 Random House. Interact CardioVasc Thorac Surg 2005.2:405–409 Glennie S.

9445 10086 11565 52111 34168 2006. Kao profesionalni istraživač. ne može se zaključiti da je znatan porast broja znanstvenih publikacija navedenih zemalja uzrokovan pridruživanjem EU. Međutim. neargumentirano kritiziraju čak i ukupna postignuća pojedinih strateški važnih ustanova koje simboliziraju našu znanost.. . 18121 16551 15924 69893 51169 Autor za korespondenciju/Corresponding author: Neven Žarković Institute Ruđer Bošković. građani Republike Hr vatske razmišljaju o prošlosti i budućnosti.2005. Osobito je vrijedno . Međutim. zarkovic@irb. 385-1-4560 937 FAX. godinama sa žaljenjem promatram kako se u „javnosti“ pogoršava percepcija znanosti. godine. kao i u Hr vatskoj. Zagreb. ponajprije nastavnim aktivnostima. Stoga možemo zaključiti da ratne nevolje nisu bile nesvladiva prepreka za naše istraživače. Međutim. a i tako skromna sredstva ne raspodjeljuju se racionalno.8 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Gost urednik/ Invited editorial Kratak pregled dva desetljeća objavljivanja radova hrvatskih istraživača u časopisima koje navodi baza podataka Web of science Summary of two decades of publications of scientific researches in croatian reviewed scientific journals which are citated in the database Web of science NEVEN ŽARKOVIĆ Institut Ruđer Bošković. Pritom kritiziraju i pristup politike i znanosti. pogotovo biomedicine. pa tako i u broju istraživača pojedinih zemalja.1995. neposredno nakon objavljivanja rezultata izbora za Hr vatski državni sabor 2011.com) pokazuje bitno drukčiju sliku o nama (Tablica 1). Bijenička cesta 54 Voditelj laboratorija za oksidacijski stres.2000. Sličan je trend primjetan i među austrijskim znanstvenicima nakon 1995. TABLICA 1. u časopisima koje evidentira vodeća baza podataka „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. Razlozi su tomu svakako razlike u istraživačkom standardu i u broju stanovnika. članici EU/EEZ-a od 1973. s navođenjem hr vatske adrese. tako i svoje struke. prosinca 2011.2010. Tako frustrirani. koja još čeka konačno priključenje EU. Stoga nije čudna ni pogrešna percepcija javnosti da ćemo ulaskom u EU riješiti sve svoje probleme i kako ćemo uz pomoć „europskih fondova“ dostići znanstvene i zdravstvene standarde zemalja koje su bile pošteđene dramatičnih političkih zbivanja i ratnih razaranja proteklih desetljeća. ali znatno više znanstvenih radova od kolega iz Slovenije. Zanimljivo je da su slovački i slovenski istraživači u razdoblju nakon ulasku u EU znatno više objavljivali. Zavod za molekularnu medicinu U vrijeme pisanja ovog uvodnog članka. Stvaranju i ove pogrešne percepcije znanosti pridonose medijski istaknuti pojedinci koji nemaju osobnih iskustava u znanstvenom radu u Republici Hr vatskoj proteklih 20 godina. 4610 2576 4697 27410 19472 1996. analiza provedena 1.webofknowledge. budući da je jednak trend vidljiv i u Irskoj. Bijenička cesta 54 TEL.hr Iz navedene tablice vidljivo je da su hr vatski znanstvenici tijekom ratnih godina objavili jednak broj radova kao slovački kolege. godine. Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih zemalja koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISIWeb of Science). 385-1-4561 010 E-mail.o publiciranju radova hr vatskih istraživača proteklih 20 godina. kako cijele zemlje. znanstvenik koji uz svoju osnovnu djelatnost nastoji dati i doprinos razvoju struke i domovine i različitim drugim. što je porast nalik na onaj vidljiv nakon osamostaljivanja ovih zemalja. i zdravstvu i u konačnici nitko nije zadovoljan postignutim i teško možemo vjerovati da ćemo vlastitim snagama postići više i bolje. Također možemo uočiti i da su istraživači nama bliske Austrije i relativno daleke Irske bili mnogo produktivniji od istraživača spomenutih bivših socijalističkih zemalja. nedvojbeno je da su izdvajanja iz proračuna za istraživanja i razvoj znatno ispod razumna minimuma. Zagreb. Svima je jasno da su za to ponajprije krivi pojedinci koji svima nanose štetu neodgovornim medijskim diskriminiranjem medicine kao struke i biomedicine kao znanosti. 6539 6576 11034 41139 27216 2001. hvaleći sami sebe. pa tako i biomedicinske znanosti. RAZDOBLJE/ DRŽAVA Hr vatska Slovenija Slovačka Austrija Irska 1991.

Usporedba broja radova znanstvenika pojedinih velikih hr vatskih gradova koji su objavljeni u časopisima evidentiranima u WoS-u (ISI-Web of Science) tijekom proteklih pet godina. a tek od ove godine i u drugim gradovima. Jedna je od mogućnosti. te je tako njihov udio u ukupnom broju s početnih 11% narastao na 27%. godine to bi značilo oko 59. TABLICA 3.500 radova umjesto 18. U međuvremenu možemo razmisliti i o tome kako ćemo povećati doprinos svakog istraživača. GODINA/GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 2007 2382 302 258 230 3172 2008 2790 350 290 302 3732 2009 3085 432 385 352 4254 2010 3081 560 421 333 4395 2011* 2693 550 415 277 3935 TABLICA 2. ratno razdoblje. na temelju podataka za navedenu godinu koji su uvećani za 10% (tablica 3). LITERATURA [1] [2] Podaci dostupni na „ISI Web of Science – Web of Knowledge“ (Thompson-Reuters http://apps. i medicine kao struke koja pruža temeljnu sigurnost svakom građaninu. ali za najveće sveučilišne gradove u Republici Hr vatskoj.2010. i 2011. raduje činjenica da je broj znanstvenih radova znanstvenika iz drugih vodećih hr vatskih akademskih središta rastao većom dinamikom od broja radova istraživača koji objavljuju sa zagrebačkom adresom.121! Naposljetku. 7446 857 621 521 9445 2006. razvoju naše znanosti. Za razdoblje 2006. i Žarković N. 4108 235 159 108 4610 1996. kad su objavljivali znatno manje od kolega iz većih i mirnijih središta. koji su objavljeni u časopisima evidentiranim u WoS-u (ISI-Web of Science). RAZDOBLJE/ GRAD Zagreb Split Rijeka Osijek UKUPNO 1991. Jurina M. gotovo dostigli produktivnost kolega iz Splita i Rijeke. premda se očekuje da će nove političke vlasti kvalitetnije poticati znanstveno-istraživački rad kao put izlaska iz krize.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 8–9 9 uočiti da su naši znanstvenici proteklih godina uspjeli postići razinu produktivnosti kojom su pretekli kolege iz Slovačke i Slovenije.2000.2011. 5482 456 350 251 6539 2001. Skledar N.procjena temeljena na podacima dobivenim na dan 1. Projektni menadžment – bitna sastavnica znanstvenih istraživanja i razvoja. Zaprešić. i daljnje jačanje „Sestrinskog glasnika“ (Nursing Journal).12. što nije čudno uzme li se u obzir da su u Zagrebu naše vodeće znanstveno-istraživačke institucije. Zbog toga je u 2010.2005.) VŠPU. Usporedba broja znanstvenih radova pojedinih velikih hr vatskih gradova. Nadajmo se da ćemo u tome uspjeti. 2011: 69-80. Vojnović S. Zato su u tablici 2 prikazani podaci analogni onima iz tablice 1. razdoblje evidentne krize prvo je uzrokovalo zastoj. osječki istraživači zaslužuju svakako pohvale i maksimalnu potporu u daljnjem radu.. ne samo kao službenog glasila Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS) nego i kao međunarodno priznatog časopisa u kojem će svoje radove objavljivati mnogobrojni domaći i inozemni autori. ne nužno i profesionalnog znanstvenika. treba promotriti i trendove proteklih pet godina koje su obilježili iznenadna ostavka tadašnjeg ministra. slovenski znanstvenici koji su postigli znatno veći relativni rast od kolega iz drugih analiziranih zemalja u istom su razdoblju ostvarili rast broja znanstvenih radova od „samo“ 642%). Zato je analizirana produktivnost istraživača naših vodećih akademskih središta tijekom proteklih pet godina.com) Žarković N. uz stanovit pad broja publikacija. moguće je da su za to odgovorne političke okolnosti koje su za istraživače bile povoljnije u Splitu i Osijeku... promatrajući pristup nove Vlade znanosti i vodećim znanstvenim i zdravstvenim institucijama. dakako. te posebno razvoj biomedicinskih znanosti koje danas dominiraju svagdje u svijetu. pogotovo u području biomedicine. uz napomenu da produktivnost tijekom aktualne 2011. Ostvarivši rast od nevjerojatnih 1290% (za usporedbu. a ne kao slovenski i slovački. Premda je teško analizirati zašto je kriza ponajprije pogodila Zagreb i Osijek.. a zatim i smanjenje broja publikacija istraživača u Zagrebu i Osijeku. danas bi hr vatski znanstvenici publicirali poput austrijskih i irskih..webofknowledge. Kao što je vidljivo iz tablice 3.-2010. godini uočen zastoj i na cjelokupnoj nacionalnoj razini. svekolika društvena kriza i na nacionalnoj i na europskoj razini. Članovima akademske zajednice dobro je poznato da je specifičnost hr vatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja svojevrsna centralizacija aktivnosti u većim gradovima.12. godine nije egzaktna nego predstavlja procjenu na dan 1. Međutim. Da su svi ostali bili tako uspješni. pitanje budućnosti našeg znanstveno-istraživačkog rada ne bi smjelo ovisiti o političkim čimbenicima. . 13286 1914 1528 1393 18121 * . na dobrobit svih. Kako bilo. ur.2011. Morović V. Podaci prikazani u tablici 2 jasno pokazuju da su uistinu znanstvenici koji djeluju u Zagrebu nositelji naše nacionalne znanstvene produktivnosti. U: Projekti i projektni menadžment (Barilović Z.1995. pogotovo u Zagrebu. Odgovor na pitanje hoće li uistinu biti tako saznat ćemo vrlo brzo. kao vodeće središte i kao središte najintenzivnijeg rasta broja znanstvenih publikacija tijekom dvaju desetljeće naše samostalnosti.. Pritom je posebno dojmljiv uspjeh osječkih istraživača. koji su u odnosu na početno.

objavila je mnoge stručne radove. na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. dijalize i transplantacije HUMS-a. u lipnju 2004. Sudjelovala je u organiziranju mnogobrojnih stručnih skupova. te bila koautor rada „Internet u službi udruge“. Tijekom svoje radne i znanstveno-stručne aktivnosti predavala je u Visokoj zdravstvenoj školi u sklopu trajne naobrazbe medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o temi „Zdravstvena njega djece s akutnim oboljenjima“. innovation and vitality. Radni staž započela je u Klinici za dječje bolesti Zagreb. godine kao službeno glasilo Hr vatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Bila je sudionik studijskoga putovanja u Den Haag u sklopu projekta MATRA MPAP ni- . kolegijalnih međuljudskih odnosa i nedvojbene stručnosti. Bolnička cesta 32 TEL. 2007. a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Klinici za dječje bolesti Zagreb održala je predavanje „Priznavanje kvalifikacija i školovanje medicinskih sestara”.10 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Dubravka Matijašić–Bodalec: glavna urednica sestrinskog glasnika od 2005. Od 2001. Klaićeva. do 2011. godine glavna urednica znatno je pridonijela razvoju i poboljšanju kvalitete časopisa te njegovoj popularizaciji kao prihvaćenog glasila sestrinske struke u Republici Hr vatskoj [RH]. godine sudjelovala je u radu seminara TAIEX za primalje „National Midwifery Strategy and EU-Accession”. naziva “National Nursing Strategy and EU-Accession”. godine sudjelovala je na međunarodnom kongresu – Nursing on the Move: knowledge. do 2003. 2008. godine bila je predsjednica stručnog odbora i glavna urednica knjige radova trećeg međunarodnog kongresa «Znanje. 2006. u svibnju 2006. Dubravka Matijašić–Bodalec školovala se u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Editor-in-Chief. Visokoj zdravstvenoj školi na Studiju sestrinstva. do 2011. godine. u organizaciji HUMS-a. sudjelovala je na stručnim skupovima Hitne medicinske pomoći. glavni urednik.vicic-hudorovic@skole. godine. godine sudjelovala na tečaju i položila ispit na European Pediatric Life Support Providers Courseu.385-1-34 83 662 FAX. Višoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.hr društva i Hr vatskog društva za kliničku toksikologiju i farmakologiju u dijelu sestrinskih predavanja. upravljanje». aktivan je član Hr vatske udruge medicinskih sestara od 1993. Hrvatska udruga medicinskih sestara Keywords: Nursing Journal. godine sudjelovala je u radu seminara Technical Assistance and Information Exchange [TAIEX].visnja. godine Dubravka Matijašić–Bodalec: Editor-in-Chief of Nursing journal 2005–2011 Višnja Vičić Hudorović Glavna i odgovorna urednica/Editor-in-Chief Sestrinski glasnik/Nursing journal Ključne riječi: Sestrinski glasnik. Dubravka Matijašić Bodalec. godine na kongresu „Europeizacija hr vatskog sestrinstva“. smjer Management u zdravstvu. i to zbog mnogobrojnih osobnih zasluga.385-1-34 83 662 E-mail. U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva održala je predavanje „Edukacija sestara u RH u ozračju reforme i napretka sestrinstva”. u organizaciji HUMS-a. na Klinici za pedijatriju. vođenje. Croatian Nurse Association Sestrinski glasnik (Nursing Journal) osnovan je 15. Posljednja glavna urednica Sestrinskog glasnika. u pripremi i obradi za tisak stručnih materijala proizašlih iz djelovanja HUMS-a. održala je predavanje „Smjer hr vatskog sestrinstva”. aktivno je sudjelovala na kongresima i stručnim skupovima Hr vatskog pedijatrijskog Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. Zagreb. aktivno je sudjelovala na međunarodnom kongresu ICN-a u Kopenhagenu 2001. Od 2005. godine na Veleučilištu Split bila je predavač predmeta „Uvod u zdravstvenu njegu“ i „Zdravstvena njega djeteta“. a danas je zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH u Upravi za medicinske poslove. 2005. veljače 1995. na kojem je održala predavanje “Edukacija sestara na hemodijalizi – analiza i perspektive”. te četvrtog Simpozija društva medicinskih sestara i tehničara nefrologije. izabrana je poslije pažljiva razmatranja pristiglih molbi na ovu odgovornu i važnu dužnost u ok viru HUMS-a.

Les principes de la philosophie. Većina pogrešnih tumačenja nastaje zbog prihvaćanja nečega što nije istina“. Glavni urednik i uređivački tim postigli su cilj koji se nije mogao predvidjeti niti naslutiti u počecima tiskanja glasnika. Le grand dictionnaire historique. sada već davne 1995. Ona se u svakodnevnim životnim situacijama pridržava Galileovih riječi: „U znanstvenoj problematici autoritet tisuća nije vrijedan koliko skromnost u obrazloženjima pojedinca“. Die Enzyklopädie. .Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 10–11 11 zozemske vlade u suradnji s ENIC/NARIC uredom Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Osnaživanje uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda”. godine. 1983. U Novoj Bili u sklopu radionica „Iskustva medicinskih sestara RH u pristupanju EU“ održala je predavanje „Izazovi i perspektive u sestrinstvu”. TABLICA 1. čiji su napori urodili povećanjem broja pristiglih članaka i povećanjem broja tiskanih stranica časopisa i najbolje predstavljaju izvanredan rad dosadašnjeg uredništva (tablica 1). Moreri L. Traduit par l’abbé Picot. Jedna od mnogobrojnih pozitivnih karakteristika Dubravke Matijašić Bodalec način je njezina kreativnog promišljanja i spremnosti za prihvaćanje novih ideja. Neupitan je razvoj i poboljšanje Sestrinskog glasnika pod vodstvom Dubravke Matijašić–Bodalec i njezina tima. des arts et des lettres. i to: Povjerenstva za medicinske sestre u sustavu bolničke skrbi i Povjerenstva za školovanje medicinskih sestara za reorganizaciju izvanbolničke hitne medicinske pomoći. 20th ed. 1698. Predsjednica je povjerenstva MZSS-a. the unabridged edition. Geneva: Pellet. Brockhaus. Leipzig: Brockhaus. 1718. Povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu i Povjerenstva za standarde sestrinske djelatnosti. Član je povjerenstava Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi [MZSS RH]. 1996. Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences. D’Alambert M. Bila je član stručnog odbora međunarodne konferencije „Vođenje i upravljanje u sestrinstvu“. Broj objavljenih članaka i tiskanih stranica u pr voj i posljednjoj godini prijašnjeg uredništva. New edition. Paris: Coignard. New edition. Članovi Hr vatske udruge medicinskih sestara i novoizabrani uređivački tim zahvaljuju Dubravki Matijašić-Bodalec na njezinoj iskrenoj odanosti i posvećenosti Sestrinskom glasniku. Descartes R. Tijekom 2008. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] Random House. 2005 Broj objavljenih članaka Broj tiskanih stranica 53 154 2011 86 246 Dubravki Matijašić-Bodalec i njezinu uređivačkom timu treba uputiti čestitke na iznimnu doprinosu u poboljšanju kvantitete i kvalitete Sestrinskog glasnika. Random House dictionary of the English language. Diderot M. Rouen: Besogne. 1777. New edition. godine bila je voditelj tima MZSS-a za medicinske sestre za Peer review EK za procjenu stanja reguliranih profesija iz područja zdravstva. New York: Random House. inovacija koje uzrokuju trajna poboljšanja u sestrinstvu. Ovaj navod jednostavnije je iskazati riječima Marka Twaina: „Većina pogrešnih tumačenja ne nastaje iz neznanja.

i istodobnom borbom s Minotaurom. Tijekom godina svakodnevnog rada doživljavala je uspone. tako teško čine? Što nas vraća dva koraka unatrag kad želiimo učiniti korak naprijed? Je li razlog za tako teško stvaranje boljeg i kvalitetnijeg okružja činjenica što danas većinu profesionalne zajednice čine žene? Je li razlog tomu tužna istina kako su se medicinske sestre u prošlosti mogle obrazovati samo do stupnja „više stručne spreme“? U današnjem društvu nepobitno je da su žene slabije plaćene od muškaraca i da moraju uložiti više napora od muškaraca za postizanje istovjetnih rezultata. medicinske sestre iz RH imale su mnogobrojne kontakte s kolegicama iz drugih zemalja. U povijesti je bilo mnogo pokušaja i provedeno je mnogo mučnih radnih sati kako bi se utemeljio sveučilišni studij. S neograničenim povjerenjem u osobne snage. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. nursing profession. i za bolesnike i sestrinstvo.stručni studiji mijenjaju se u sveučilišni studij sestrinstva Nursing as a profession . novi izazovi Keywords: University studies.12 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 UVODNI ČLANAK/ EDITORIAL Sestrinstvo kao profesija. znanje. Stoga postavljam pitanje: Zašto? Zašto medicinske sestre sve što žele mijenjati nabolje. iskustvo i uz pomoć entuzijasta iz državnih institucija i sveučilišne znanstvene zajednice Republike Hr vatske. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju. Svaki pojedinac piše dio povijesti o sebi.professional studies becoming university studies Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb „Rebro“. i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. volju. Kišpatićeva 12 University Hospital Centre Zagreb „Rebro“. našle su put i ostvarile svoj cilj. a sudjelujući u radu s drugima. ali katkad su i pobjeđivale. obećanja. Kišpatićeva 12 Ključne riječi: Sveučilišni studij. ova je skupina uvijek nalazila dodatne snage. Katkad su bile pobijeđene. Upravo zato nijedan pojedinac nikada ne smije zaboraviti i zanemariti ono što nam ostavlja skupina medicinskih sestara koje su bile istodobno i začetnice i predvodnice u otvaranju novih putova sestrinske profesije na jedini logičan. Ali ništa ne bi smjelo ograničavati pravo medicinskih sestara na visoko obrazovanje. Kišpatićeva 12 TEL. Prošli smo trnovit put prema sveučilišnom stupnju obrazovanja. Katkad se skupina osjećala kao da se bori s dijelom Minotaura-čovjeka. Nove spoznaje o mogućnostima poboljšanja svakodnevnog rada pojačale su kontakte s organizacijama i udrugama medicinskih ses- . Zahvaljujem im osobno i uime svih istomišljenika na svemu učinjenom. sestrinstvo. pokušaji. Znamo i to da siromaštvo ima žensko lice. Neke medicinske sestre koje su pokušavale stvoriti sveučilišni studij sestrinstva i danas se sa sjetom. ali i teška poniranja i razočaranja. no uvijek je stvarnost bila okrutnija prema medicinskim sestrama nego prema drugim profesijama. 10000 Zagreb. Zagreb. new challenges Generacije medicinskih sestara otišle su u zasluženu mirovinu. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Brankica Rimac Klinički bolnički centar Zagreb. kada nam upućuju samo riječi oduševljenja i mnogobrojne pohvale doprinosa u uspostavi sveučilišnog studija sestrinstva. sjećaju kada su pune entuzijazma pokušavale učiniti tada nemoguće. koje su posjećivale i pomagale u radu u zdravstvenim ustanovama u RH.385-1-23 88 888 E-mail. i često je bila suočena s gubitkom vjere u vlastite mogućnosti. malo je onih koji žele priznati da je grupica medicinskih sestara u ne tako davnoj prošlosti imala viziju i našla golemu energiju za ostvarivanje zajedničkog cilja osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. u doba Domovinskog rata. a katkad s dijelom Minotaura-životinje. Početkom 1990-ih godina.hr Danas. obrazovanjem medicinskih sestara na sveučilišnom studiju sestrinstva. dostupan i ispravan način – u utemeljenju Sveučilišnog studija sestrinstva. Nizale su se mnogobrojne inicijative. Unatoč mnogim nevoljama i naizgled nepremostivim zaprekama. Clinic for Rheumatic Diseases and Rehabilitation.brimac@kbc-zagreb. ali ipak s osmijehom. Ovaj se put ka ostvarenju vizije može usporediti s hodanjem po užarenom kamenju u Dedalovu labirintu na Knosu. a da nisu za svog radnog vijeka dočekale ono za čim su cijelog života čeznule. 10 0000 Zagreb.

obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara. dekana i sl. Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama zdravstvenih radnika u Republici Hr vatskoj kao i s komorama medicinskih sestara drugih država. Komora obavlja i sljedeće poslove: donosi etički kodeks medicinskih sestara. području na kojem Komora djeluje. obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo sadržaj sestrins-ke liste. a proces je počeo javnim istupima. Komora obavještava ministarstvo nadležno za zdravstvo. srednjoj Europi? Je li uzrok nemogućnosti obrazovanja medicinskih sestara bilo socijalističko uređenje društvenog sustava koje je dopuštalo i proklamiralo jednakost za sve na svim područjima. uvjetima i načinu izbora i opoziva. i to istovjetno za srednje i više medicinske sestre kako bi u sljedećih šest godina mogle produljiti odobrenje za samostalni rad. donosi sadržaj protokola za plan i provođenje zdravstvene njege prema načelima Međunarodne klasifikacije sestrinske prakse. Tijekom Domovinskog rata medicinske sestre suočavaju se pitanjima koja se svakodnevno pojavljuju. studij socijalnog rada)? Zašto slična ili istovjetna problematika postoji kod medicinskih sestara u istočnoj Europi i dijelu zemalja u tzv. Počela je izrada prijedloga. Statutom i drugim općim aktima Komore. utvrđuje potrebu. pravima. Zakonom o sestrinstvu utvrđena je potreba osnivanja Hr vatske komore medicinskih sestara [HKMS]. imovini i raspolaganju s mogućom dobiti. srpnja 2003. Povećale su i zanimanje za mogućnosti poboljšanja u obrazovanju i profesionalnom napredovanju medicinskih sestara. zastupa i usklađuje interese medicinskih sestara pred državnim i drugim tijelima u Republici Hr vatskoj i u inozemstvu. načinu stje-canja imovine. Te 2003. iz kojih razloga medicinska sestra ne bi mogla obnašati funkciju profesora na sveučilišnim studijima. godine. Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova. Na Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdrav--stvo. HKMS dobiva važnu ulogu u životu svake medicinske sestre jer svaka medicinska sestra mora obvezno biti i član HKMS. . Hr vatska Komora medicinskih sestara ima statut. Otada je za samostalno djelovanje nužno prikupiti 15 strukovnih bodova. utvrđuje cijene zdravstvene njege iz opsega privatnog zdravstvenog osiguranja. članstvu i članarini. Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo. surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama važnima za sestrinstvo. brine se za druge interese svojih članova. načinu odlučivanja. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke. psihologija. ali i iz ostalih dijelova svijeta. propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore. ostvarivanju javnog rada Komore. sadržaj i duljinu trajanja programa dodatnog usavršavanja medicinskih sestara. surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo. utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radne dužnosti medicinskih sestara. osim za medicinske sestre? Zašto je kapitalističko društveno uređenje prepoznalo potrebu i svrsishodnost postojanja sveučilišnih studija sestrinstva? Zašto se na slobodnom tržištu rada nije prepoznavala potreba za omogućavanjem otvaranja radnih mjesta u sveučilišnoj akademskoj zajednici? Primjerice. rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. a zatim je dogovoren i cjelovit tekst Zakona o sestrinstvu koji Hr vatski sabor prihvatio 29. U provođenju nadzora iz stavka 1. predlaže ministru mjerodavnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnost medicinskih sestara. od članarine. samoinicijativno ili na njihov zahtjev o stanju i problemima u struci medicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvene zaštite građana.? Iscrpnom analizom i usporedbom spoznaja o problematici u obrazovanju medicinskih sestara. utvrđuje povrede radnih dužnosti medicinskih sestara. trajanju mandata te odgovornosti članova. unutarnjem ustroju. njihovu sastavu. daje. godine učinjeni su pr vi pozitivni pomaci za sestrinstvo. Statut je temeljni opći akt komore koji donosi Skupština Komore. ovlastima. obavlja stručni nadzor rada medicinskih sestara. tijelima Komore. odgovornog i nadasve teškog posla. surađuje s ministarstvom mjerodavnim za zdravstvo na svim područjima interesa za medicinske sestre te daje stručna mišljenja pri pripremi propisa od utjecaja na struku medicinskih sestara. obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova. Početkom 2000. U poraću su potražile odgovore na ta pitanja: Zašto medicinske sestre ne mogu imati sveučilišni stupanj obrazovanja? Zašto. godine jasno su definirani zadaci i obveze HKMS-a u smislu obveze trajnog usavršavanja medicinskih sestara. Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu. sestrinska zajednica prihvatila se ozbiljnog. druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. ako imaju volju da završe studij. kojoj je svrha definirana člancima Zakona 25-32 kao strukovna samostalna organizacija medicinskih sestara sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Medicinske sestre koje obavljaju svoju djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Osnivač je Komore Ministarstvo zdravstva i Hr vatska udruga medicinskih sestara. Komora promiče. Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva: od upisnine. koordinira odnose među članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova. priopćenjima i traženjima mogućnosti znanstvenog utjecaja na osobe koje izravno utječu na donošenje strateških odluka u društvu. provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za povrede dužnosti medicinskih sestara. donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj. iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore [1]. Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci medicinskih sestara. utvrđuje najniže cijene zdravstvene njege za medicinske sestre izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti. moraju pohađati programski bliske fakultete (pedagogija. brine se za pravnu pomoć svojim članovima. zastupa interese medicinskih sestara.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 13 tara iz svih europskih zemalja.

Tijekom 2008. a stvarnost prilično okrutna. i prodekanica za nove studije prof. Ovomu je potrebno dodati i postavku o poboljšanju kvalitete u komunikaciji među članovima. Prof. osnovati povjerenstva. U mraku čovjek postaje prestrašen. i na jednom tak vom odmorištu zatekao nas mrak. svaka na svoj način. Odljevu članstva pridonijela je i tzv. okreće jednom od pr vih ciljeva – sveučilišnom studiju sestrinstva. moralnu i znanstvenu potporu prof. Dr. i njezina administracija uspjeli su dogovoriti potrebne zakonske odredbe Zakona. godine sadašnji dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.problem na koji nismo računali u početku. U središnjem uredu zapošljava se nova djelatnica. da unutar Katoličkog sveučilišta uvijek mora postojati studij sestrinstva. izgubili smo i dio članstva. Pri izradi programa znatnu potporu i pomoć HUMS je dobio od svog stalnog partnera. HUMS smatra da bi medicinske sestre koje studiraju na Hr vatskom katoličkom sveučilištu združeno dobivale šira. gđa Dragica Šimunec. Obveze i problemi s kojima smo se susretali u svakodnevnom radu HUMS-a prelazili su ok vire volonterstva i obavljanja zadataka izvan radnog vremena te je došlo do otvaranja stalnog zapošljavanja u središnjem uredu HUMS-a kako bi se poboljšao svakodnevni kontakt s članstvom koje se tijekom godina znatno smanjilo . Poslije uspješno završenih pregovora i ostvarenih ciljeva suradnje tijekom 2008. vrhunska stručnjakinja i poznavateljica svjetskih sustava obrazovanja i obrazovanja medicinskih sestara u Europi. hums. Hr vatsko katoličko sveučilište za očekivanja i potrebe HUMS-a bilo je sporo. izlaz. zvijezde i nebo su visoko. entuzijazam. godine HUMS počinje pregovore s Povjerenstvom Hr vatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu radi suradnje i započinjanja studija sestrinstva. HUMS je izradio program za preddiplomski i diplomski studij. a koji se pokazao ozbiljnim i čak presudnim za daljnji rad HUMS-a. Dolaskom kolegice koja svakodnevno komunicira s članovima počeo se povećavati broj članova Udruge. Tijekom 2004. ne vidi smjer. koja je uložila sve svoje znanje.14 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 Hr vatska udruga medicinskih sestara [HUMS] bila je bitan sudionik ovog procesa. Istodobno je HUMS morao rješavati bitne probleme. Predsjednica HKMS-a. Jadranke Mustajbegović. nova saznanja u svakodnevici zajedničkog studiranja sa studentima psihologije. a u pokušajima da osnuju komore medicinskih sestara danas se služe našim iskustvima. HUMS je u izradi programa studija sestrinstva imao i važnu stručnu. osnivanje novih društava i povjerenstva HUMS-a. Situacija se poboljšava stalnim zaposlenjima u središnjem uredu HUMS-a. a to je bio i osnovni uvjet za osnivanje HKMS-a. Smatrali smo da samo ujedinjeni možemo imati snažan glas. Nada Čikeš prepoznala je važnost sestrinskog obrazovanja na razini sveučilišta te je obavila mnogobrojne pregovore radi osnivanja sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. godine HUMS potpisuje ugovor o suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Doprinos vodstva HUMS-a bio je iznimno važan jer je na inicijativu HUMS-a osmišljen Zakon o sestrinstvu koji je omogućio osnivanje HKMS-a. dr. nije lako uz minimalne financijske resurse držati na okupu stručna društva. dobru namjeru i vrijeme u izradu programa diplomskog studija medicinskih sestara na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. i to dvije godine. i drugih. komunikologije. anti-HUMS kampanja koja se služila riječima „nije nužno biti član udruge kad postoji Komora“. iskazuje interes za suradnju sa HUMS-om u osnivanju Sveučilišnog studija sestrinstva (prihvaća ideje oko sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu). Tijekom 2005. osnovati nova. prostorni. Novoizabrana predsjednica Branka Rimac vrlo je jasno postavila dva prioritetna cilja koje je potrebno provesti u mandatnom razdoblju. „Novo“ vodstvo HUMS-a susreće se sa znatnim brojem problema pri preuzimanju udruge (financijski. siva. ili „zašto plaćati dvije članarine kad ionako nitko ništa ne radi“. prof. Scopus itd. CINAHIL. osnažen pozitivnim događajima. gđa Nada Čikeš. Poslije 2008. A stvarnost je: upisana pr va generacija studenata Sveučilišnog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Najteži cilj predstavljalo je osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva. Nakon konzultacija i rasprava u vodstvu HUMS-a nismo odustali od suradnje s Hr vatskim katoličkim sveučilištem koju ćemo nastojati u budućnosti i poboljšati. Formirala se skupina sestara uz potporu nekolicine liječnika i članova Povjerenstva HKS te su donesene temeljne odluke koje bi u skoroj budućnosti bile osnove za pokretanje programa sveučilišnog studija sestrinstva na Hr vatskom katoličkom sveučilištu. te je provedba ideje o stvaranju sveučilišnog studija sestrinstva bila u mirovanju. „ Jedan snažan glas medicinskih sestara Hrvatske“. dr. katkad smo na odmorištu čekali. ne vidi se put.). Odlučujemo tražiti pomoć i potporu zemalja članica Europske federacije sestrinskih udruga. u čemu im svrsishodno i bez ustezanja pomaže HKMS. U opisanu povijesnom razdoblju vodstvo HUMS-a preuzima i počinje voditi HKMS. HUMS organizira skupštinu Europske federacije sestrinskih udruga u Dubrovniku. Odljev članstva nije išao u prilog zacrtanim idejama. ali i vremena. dok su se istodobno neka stručna društva odvajala od HUMS-a i osnivala samostalna društva. prezentacija . Naime. teško smo prelazili s jedne stepenice na drugu. koji i HUMS želi implementirati u pr vo Hr vatsko katoličko sveučilište (HKS). pridonijele su današnjoj stvarnosti. Spomenute dvije prekrasne žene. kadrovski). Objašnjavajući što je što i što tko zaista radi. godine dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. kao što potvrđuju i primjeri u svijetu. i to radi svakodnevne komunikacije s udrugama medicinskih sestara iz cijelog svijeta. povijesti i sl. Vesna Jureša slijede i pro- . Mišljenja smo. sociologije. a istodobno HUMS raspisuje javni natječaj za potrebe formiranja novog vodstva. Kings Collegea iz Velike Britanije. što je uvijek uzrokovalo bol i razočaranje. godine održana je izborna skupština HUMS-a i izabrano je novo vodstvo koje je u svom programu rada točno definiralo viziju i ideju obrazovanja sestara na sveučilišnoj razini (ppt. Zemlje u našem bliskom okružju nemaju Zakon o sestrinstvu.hr). American Organisation of Nurse Executive [AONE]. Međunarodnog vijeća sestara. dr. i to osnivanje sveučilišnog studija sestrinstva i stvaranje i organiziranje infrastrukture znanstveno-stručnog sestrinskog časopisa koji će biti uvršten u biomedicinske baze podataka (PubMed. te se HUMS.na aktivnom linku www. Predsjednica HUMS-a na sastanku EFN-a u Ateni ulazi u izvršni odbor EFN-a. Davor Miličić.

ch). godine počinje se provoditi Sveučilišni studij sestrinstva u Osijeku. Mustajbegović. Ideja o osnivanju sveučilišnog studija sestrinstva nailaze na znatan odjek i u drugim sveučilišnim centrima u Republici Hr vatskoj. Odgovor na će medicinske sestre dobiti tijekom studija sestrinstva. Je li moje mišljenje ispravno.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 12–15 15 dubljuju putovanje prema studiju sestrinstva koje su započele prof. Radiću na povjerenju i istodobno njemu i njegovim suradnicima čestitati na organizaciji i pokretanju sveučilišnog studija sestrinstva u Osijeku. Čikeš i prof. 121: www. sestrinska zajednica saznat će u bliskoj budućnosti. Put od ideje do realizacije bio je dug. Njima bi se zasigurno ponosio prof.nn. dr. kao i ostalih sestrinskih institucija. . Neka nam nitko ne zamjeri na upornosti. piše i da će pisati povijest hr vatskog sestrinstva. HUMS je dužan iskazati zahvalnost dr. radu. Andrija Štampar koji je i pr vi opisao ideju o potrebi sveučilišnog studija sestrinstva. činjenica je da je HUMS-u trebalo šest godina svakodnevnog rada u ostvarivanju jednog od primarnih ciljeva utvrđenih na početku mandatnog razdoblja. koji će živjeti nove generacije medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Veoma sam zadovoljna načinom na koji je ova ideja postala stvarnost u RH. Tijekom 2010. mukotrpan i iscrpljujuć za sve koji su aktivno i pasivno sudjelovali u ostvarenju cilja . posebice članovi naših obitelji i nadasve budućnost lijepe naše .hr. Jedan san medicinskih sestara postao je stvarnost. Uvijek treba imati na umu misao navedenu na početku ovoga teksta. HUMS sa zadovoljstvom pomaže pri izradi programa studija sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku. HUMS je u RH oživio ideju koja dulje od 30 godina postoji u Međunarodnom vijeću sestara (International Council Nurses ICN). Nepobitna je činjenica da je HUMS učinio mnogo za pokretanje sveučilišnih studija sestrinstva u RH.naša djeca i svi kojima smo uskratili svoju pažnju i ljubav. Došlo je vrijeme da medicinske sestre dobiju bolju ulogu u društvenoj zajednici. Radivoje Radić. htijenju. Nadalje. dr. Također vjerujemo da će Hr vatski strukovni sindikat medicinskih sestara-tehničara naći rješenje za poboljšanje i ocjenjivanje rada medicinskih sestara te posljedično odrediti točno mjesto medicinske sestre pri raspodjeli osobnih dohodaka. prof.sveučilišnoga studija sestrinstva. Narodne novine (2003).www. LITERATURA [1] Zakon o sestrinstvu. Cilj je da obrazovanjem medicinskih sestara rukovode medicinske sestre. ali i promišljajući unutar HUMS-a. HUMS je svojim djelima dokazao da je pisao.icn. kako pojedinac piše dio povijesti za i o sebi. a sudjelujući u radu s drugima i dio povijesti zajednice u kojoj svakodnevno stvara novo društvo. Suradnju i pomoć ponudio je i prodekan za studij sestrinstva na Sveučilištu u Osijeku.

taksani. adverse– effect profile.). PubMed. Accepted November 22nd 2011 Sažetak: Kapecitabine je lijek koji je proizveden kao podvrsta fluorouracila (FU). i to web -sučelja: PubMed (od 1966. brankasvetec1@gmail. 385-1-3787 E-mail. dosage and administration. i opis preporuka za daljnja istraživanja. Zagreb. Key Words: Capecitabine. PubMed. karcinom kolona i rektuma Abstract: Capecitabine has been developed as a prodrug of fluorouracila (FU). opisivanje neželjenih učinaka i interakcija s djelovanjem drugih lijekova. ASCO. Vinogradska 29 hospital Centre „Sestre milosrdnice“. liver and Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka Svetec. Zagreb. 5-FU. do kolovoza 2007.org and ESMO. documented drug interactions.gastric cancer. Lijek je prvo odobren kao adjuvantna terapija za III. Relevant English language literature was identified through searches of NCI. cytotoxic drugs. expanded understanding of the biology of breast carcinoma. Bolnička cesta 32 TEL. sigurnost uzimanja i interakciju kapecitabina [1-3]. breast cancer.16 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 16–24 ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Uporaba kapecitabina za liječenje kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke– preliminarni rezultati The role of capecitabine in the colorectal and breast carcinoma management – preliminary results Branka Svetec1.med. Ključne riječi za pretraživanje bile su: capecitabine.org i ESMO. 385-1-3787 FAX. gall bladder. Ključne riječi: Capecitabine. bacc. opis doziranja i uporabe lijeka. Esophageal cancer. biliary tract. ECCO. do kolovoza 2007. Djelovanje lijeka oponaša djelovanje 5-FU kada se taj rabi kao kontinuirana infuzija. Članci koji su u znanstvenoj zajednici nebrojeno puta citirani objašnjavaju farmakologiju. The purpose of this article is to review the available information on capecitabine with respect to clinical efficacy for tumors of the digestive tract. a koncentrira se u tumorskom tkivu [1]. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. Radi istraživanja pretraživani su anglosaksonski literaturni navodi i citiranost članaka u biomedicinskim bazama podataka. i to NCI. gdje se pretvara u 5 deoxy-5-fluorocytidine (5 DFCR) te zatim u 5 -deoxy-5fluorouridine (5 –DFUR). stadij karcinoma debelog crijeva.tech.5-FU. Zagreb. Absorbira se u gastrointestinalnom traktu. Bolnička cesta 32 1University Received November 2nd 2011. and future directions of ongoing research. ECCO meetings proceedings. U svrhe dobivanja važnih literaturnih navoda pretražene su međunarodne biomedicinske baze podataka. Svrha je ovoga članka pregled dostupnih informacija o kapecitabinu s naglaskom na pozitivne učinke djelovanja lijeka u probavnom sustavu. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče. Škola za medicinske sestre Vrapče. with the goal of improving tolerability and intratumor drug concentration through tumor-specific conversion to the active drug. karcinom dojke. taxanes. citotoksični ljekovi. Marica Miščančuk2 1Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“. Zagreb. kao prva linija obrane u liječenju metastatskog karcinoma kolona i metastatskog karcinoma dojke. nov lijek za oralnu uporabu. poboljšanje razumijevanje djelovanja lijeka u liječenju malignih tumora dojke. posebice u dijelovima gastrointestinalnog sustava. colorectal cancer Running head: Capecitabine and colorectal and breast carcinom Uvod Kapecitabin je fluoropyrimidine karbamat. Xeloda. doziranje. metabolizira se u jetri. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. Proceedings of the American Society of Clinical Oncology (od siječnja 1995. colorectal cancer. sa svrhom smanjenja nuspojava i istodobnog poboljšanog djelovanja u tumorskim stanicama. farmakokinetiku i metabolizam.com .). ASCO. Djelovanje Kapecitabinea istraživalo se i za liječenje solidnih tumora na drugim anatomskim lokacijama.

vincristina. i to: lokalno uznapredovala bolest (III. faze. Lijekovi u uporabi bili su ciklofosfamid. godine u uporabi je nekoliko novih lijekova. Međutim. Dojka Citotoksična kemoterapija u liječenju karcinoma dojke počela se upotrebljavati ranih 1970-ih godina. Adjuvantna kemoterapija Adjuvantna kemoterapija danas je standard u liječenju visokorizičnih bolesnika. Drugi protokol koji uzrokuje nastanak kronične koncentracije aktivnog fluoropiramidina uključuje kombinaciju 5-fluorouracila s inhibitorom ili s dihidropirymidin dehidrogenazom (DPD). Od 2000. NJ. USA). a najnoviji rezultati randomiziranih studija verificiraju da je stopa izlječenja veća od 50%. a posebice su provođena istraživanja o mogućnosti uporabe capecitabinea.Kapecitabin i karcinom dojke. stadijem kolorektalnog karcinoma. a koje prema rezultatima provedenih kliničkih istraživanja rezultiraju smanjenjem tumorske aktivnosti. antimetabolita (edatrexate i 5-fluorouracil). Usporedno s razvojem ove CMF kombinacije uvedena je u uporabu i antitumorska antibiotska terapija s doxorubicinom (Adriamycin. tj.5]. višenacionalna studija naziva „Xeloda in Adjuvant Colon Cancer Therapy“. Istodobno je u kliničku uporabu uvedena i kombinacija ciklofosfamida. FAC). godine 5-fluorouracil (5-FU) bio je lijek izbora za kemoterapiju kod bolesnika s kolorektalnim karcinomom. tako da oralna uporaba omogućuje brzo djelovanje 5-fluorouracila. Studije relevantne za ovo istraživanje izabrane su kao literaturni izvori za obrazloženje metoda i rezultata istraživanja. L-phenilalanine. i III. Iako je 5-FU/LV tijekom godina bio standard u liječenju kolorektalnog karcinoma. Dodatno su zatraženi i dobiveni rezultati vlasnika i proizvođača lijeka (Roche Pharmaceuticals). Iz ovih razloga razvijeno je nekoliko fluoropirimidina za oralnu uporabu. i to paclitaxel i docetaxel. U nekoliko kliničkih istraživanja II. Literaturni navodi iz odabranih članaka revidirani su metodom slijepog i neovisnog probira od najmanje tri autora. OH. a u aktivnu supstanciju pretvara se metaboličkim procesima. Zbog potrebe dodatnog razjašnjenja u razlikama u učinkovitosti parenteralne i oralne uporabe kemoterapeutika provedena je randomizirana. i to zbog mogućnosti oralne uporabe koja je metoda izbora kod bolesnika s malignom bolešću. enzimom odgovornim za katabolizam 5-fluorouracila. recidiv metastaza (IV. kod kojih je moguće izvršiti zadovoljavajuće kirurško uklanjanje. stadij). Kirurško je liječenje metoda izbora. USA). Rezultati kliničkih istraživanja verificirali su zadovoljavajuće rezultate. Ovaj je lijek analog norvinblastina i njegova uporaba uspoređuje sa s djelovanjem vinkristina i vinblastina. Kasnih 1950-ih počela je uporaba kombinacija ovih lijekova.Osim što je razvoj ovog lijeka omogućio bolje razumijevanje farmakokinetike. omogućuju cjelovitu bioaktivaciju 5-fluorouracila. mitomycin). poput antraciklina (doxorubicin i epirubicin). methotrexate). Vinoreblin posjeduje znatan stupanj antitumorske aktivnosti u protokolima prve linije liječenja metastatskih tumora dojke. a učinkovitost u djelovanju verificirana je i kliničkim istraživanjima [4. stadij i u izabranim slučajevima II. alkaloidi (vinkristin i vinblastin) i antitumorski antibiotici (doxorubicin. a njihovom uporabom produljila se na 8 do 12 mjeseci. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 17 pancreatic cancer. kao što su eniluracil ili uracil. Tijekom vremena razvijeni su i protokoli koji su uključivali i kombinaciju lijekova. Od 1950. Roche Pharmaceuticals. Adria Laboratories. Stoga je potrebno kontinuirano istraživati mogućnosti uporaba capecitabinea. antimetaboliti (5-fluorouracil. alkaloida (vinorelbin). multicentrična. učinkovito djelovanje 5-fluorouracila verificirano je u rasponu od 20% do 40%. alkilatnih lijekova (ciclofosfamida). Istraživanjem se utvrđivala razlika u djelovanju između 5-FU/LV i oralne uporabe capecitabinea kod bolesnika s III. i preoperacijski u izabranih bolesnika. Nutley. Kolon i rektum Kolorektalni karcinom treći je najčešći dijagnosticirani maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europskoj Uniji i u SAD-u [4]. stadij). Danas se istražuje i učinkovitost novih lijekova i to analoga camptotecina i lijekova koji djeluju različitim mehanizmima [5]. Danas je za liječenje karcinoma dojke u uporabi vinorelbin. Poslije provedenog kirurškog liječenja kolorektalnog karcinoma postoje tri (3) indikacije za uporabu sistemske kemoterapije. Columbus. Kemoterapija uporabom alkilitnih lijekova i antimetabolita iregularno se počela rabiti tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. danas se provode istraživanja u svrhe ocjenjivanja učinkovitosti novih terapeutskih kombinacija za liječenje maligne bolesti debelog crijeva. lijek se upotrebljava oralno. prednizona (poznatije kao Cooperov protokol) i njihovih derivata (CMF i CMFP). methotrexata. s posebnim naglaskom na klinička istraživanja lijeka. Recidiv maligne bolesti poslije kirurškog liječenja najveći je problem za ocjenu uspješnosti provedenog liječenja te je najčešći uzrok smrtnog ishoda liječenja. Najvažnije dostignuće u razvoju liječenja karcinoma dojke pridonijelo je razumijevanje o uporabi 5-fluorouracila primjenjivanog u kontinuiranim infuzijama. U prvoj skupini nalazi se capecitabine (Xeloda. a klinička istraživanja ovakve uporabe rezultirala su verifikacijom da je uporabom ovih lijekova liječenje karcinoma dojke učinkovito. Oralna uporaba capecitabinea rezultira citotoksičnim koncentracijama lijeka. i to II. DPD inhibitori. cisplatina i njegivih analoga (car- boplatin). 5-fluorouracila. U posljednjem desetljeću 20. Prije proizvodnje ovih lijekova srednja stopa preživljenja kod bolesnika s karcinomom dojke bila je četiri mjeseca. thiotepa. Doxorubicin također je uporabljen u kombinaciji s ciclofosfamidom i 5-fluorouracilom (CAF. Taxeni su se proizvodili iz biomase dobivene iz tikovine. faze. stoljeća za potrebe kemoterapeutskog liječenja karcinoma dojke razvijena su dva lijeka iz skupine taxena. omogućena je istodobna i združena uporaba nekoliko protokola. i to zato što u 50 do 60% ovakvih bolesnika u poslijeoperacijskom tijeku liječenja dolazi do razvoja recidiva bolesti [5]. Oni se danas svrstavaju u dvije različite skupine. a danas se proizvode postupkom semisinteze. Provedena je i studija koja je uključivala 1987 bolesnika (N = 1987) u 164 bolnice iz . ovaj lijek uzrokuje znatno manju stopu neželjenih komplikacija (neuropatija). Uporaba oralnih kemoterapeutika ima prednosti u odnosu na 5-FU/LV.

Dodavanje bevacizumaba (TREE 2 studija) uzrokuje povećanje stope preživljavanja na 26. kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje jetrenih i plućnih metastaza. predstavljala je istraživački II. Rezultati kliničkih istraživanja I. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma cijelog svijeta. Združena uporaba kapecitabina i ciljane terapije . uz istodobno povećanje stupnja preživljavanja. ali češća je pojava neželjenih nuspojava kao što su hipertenzija. Smanjena toksičnost kapecitabinea u odnosu na 5-FU/LV i zamjena kapecitabinea za 5-FU/LV u FOLFOX istraživanju predmet su daljnjih istraživanja. 17. iznosila je 18.3 mjeseca u odnosu na 7. kada je uporabljen XELOX sa ili bez združene uporabe bevacizumaba.18 Kapecitabin i karcinom dojke. srednja stopa preživljavanja iznosila je 19. 993 bolesnika randomizirana su u svrhe istraživanja djelovanja capecitabina.9 u odnosu na 8. astenija. Kliničko istraživanje III XELOX-1 verificiralo je srednju vrijednost produljenja preživljvanja. što je istovjetno s rezultatima uporabe FOLFOX4 sa ili bez bevacizumaba (7.5 mjeseci.7 i 27 mjeseci. topoisomeraze i inhibitor za uporabu je odobrio Federal Drug Administration (FDA) u združenom djelovanju s 5-FU kao lijek izbora za liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma [11]. a koja su istraživala učinkovitost capecitabinea u odnosu na 5-FU/LV u liječenju kolorektalnog karcinoma uključivala su i istraživanje učinkovitosti i novih lijekova. Provedena istraživanja najvišeg stupnja važnosti.2 mjeseci za CapeOX (XELOX). kao što su neutropenija i tromboemboličke komplikacije bile su češće kada je u uporabi FOLFOX4 u odnosu na XELOX. Primjerice. U nedavno završenom multicentričnom kliničkom istraživanju (II. Zbog opisanih zadovoljavajućih učinaka o mogućnosti izmjene capecitabinea umjesto 5-FU/LV protokola. uporabljena je doza capecitabinea od 1250 mg/m2 dvaput na dan (postupno smanjena na 1000 mg/m2) s irinotecanom 300 mg/m2 (postupno smanjena na 240 mg/m2) ili s istovjetnom dozom capecitabinea s irinotecanom 150 mg/m2 (postupno smanjena na 120 mg/m2) [12]. Srednje vrijeme progresije/pogoršanja bolesti iznosilo je 8. Opisanim istraživanjima po stupnju značajnosti pridružuje se i XELOX-1 studija u kojoj se istražuje učinkovitost djelovanja FOLFOX-a s XELO-om. 20. Srednje vrijeme zadovoljavajućeg početka djelovanja na terapiju iznosilo je 47% kod uporabe većih doza irinotecana u odnosu na 44% kada je bila uporabljena manja doza. usporeno zarastanje rane i perforacije crijeva.9 mjeseci za bolus 5-FU/oxaliplatin (bFOL) i 17. Neželjene nuspojave. Srednje vrijeme preživljavanja produljilo se s 12 mjeseci u studijama iz 1990. i to kod obje grupe ispitanika/bolesnika.5 mjeseci). a koje se mogu kirurškim postupcima ukloniti. u kojem je u uporabi bolus umjesto infuzije 5-FU. i to radi određivanja razlike u učinkovitosti. Dva klinička istraživanja verificiraju istovjetne rezultate [13. mučnine. gdje su ispitanici bolovali od neliječenog metastatičnog kolorektalnog karcinoma. stadij bolesti [7]. Oxaliplatin je učinkovit u združenom djelovanju s 5-FU. Istraživanja naziva „Three Regimens on the Effect of Eloxatin (TREE)“ i „XELOX-1/NO16996“ uspoređivala su rezultate sigurnosti i učinkovitosti XELOX-a i FOLFOX-a. Zaključeno je da ne postoji razlika između uporabe capecitabinea i 5-FU/LV [6]. bez mogućnosti stopa produljenja životnog vijeka i poboljšanja stupnja kvalitete života. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu kombinacije dvaju ili više lijeka u bolesnika kod kojih je verificirano postojanje agresivne vrste malignog tumora i koji izravno utječe na pojavnost simptoma. Nadalje. Kliničko istraživanje (BICC-C) verificiralo je učinkovitost združenog djelovanja irinotecana i kelecoxiba u odnosu na kapecitabin i irinotecan (CapeIri) [15. II. Srednja vrijednost preživljavanja bolesnika iznosila je tri (3) godine. Kemoterapija i uznapredovala bolest Istraživanja provedena radi prikupljanja novih spoznaja o djelovanju 5-FU kemoterapetskog protokola kod bolesnika kod kojih je verificirano postojanje uznapredovale bolesti. Verificirano je poboljšanje u vidu produljenja tijeka vremena od započinjanja liječenja do pojave recidiva ili metastaza osnovne bolesti uz pojavnost lako podnošljivih neželjenih učinaka. s boljim rezultatima kada je u uporabi bila veća doza irinotecana.0. tj. Združena uporaba kapecitabina i irinotecana Irinotecan. i to u ciklusu od 21 dan. FLOX protokol. Izbor protokola liječenja kolorektalnog karcinoma ovisan je o mnogobrojnim čimbenicima. verificirala su samo djelomično zadovoljavajuće rezultate. faza studije. verificirala je smanjenje mogućnosti stvaranja metastaza u usporedbi s uporabom 5-FU/LV kod bolesnika kod kojih je verificiran II. Srednja vrijednost duljine preživljavanja uspoređivanjem uporabe XELOX-a u odnosu na FOLFOX4. Studija koja je istraživala tzv. bolesti bez mogućnosti kirurškog liječenja. Usporedbom rezultata verificiranih u tri navedene studije zaključuje se kako bevacizumab združen sa irinotecan/5-FU kemoterapeutikom poboljšava stope preživljavanja. faze provedena su i za određivanje učinkovitosti CapeOxa u liječenju metastaza kolorektalnog karcinoma. U TREE istraživanju o učinkovitosti oxaliplatina uspoređuju se rezultati združene uporabe navedenog lijeka s 5-FU ili capecitabineom kada je on u oralnoj uporabi. 9]. združeno s capecitabineom 1000mg/m2 u 14 dana. Analiza kvantitete i kvalitete gastrointestinalnih neželjenih posljedica kod bolesnika od 65 godina starosti verificirala je kako veličina doze ne utječe na pojavnost simptoma. alopecija i sindrom šaka-stopalo. Najčešće zabilježene neželjene posljedice bile su proljevi. klinička istraživanja III. Rezultati studije TREE 1 (prije uvođenja bevacizumaba). 974 bolesnika randomizirana su za svrhe uporabe Mayo-Klinike-protokola od 5-FU/LV. Incidencija neutropenija u znatno se umanjila kada je doza smanjena.6 mjeseci. godine do 20 mjeseci u studijama koje su provedene 2003. navedene studije istraživale su prednosti i nedostatke CapeOxa. abdominalni progredirajući bolovi. Ova su istraživanja provedena radi dokazivanja korisnosti združenog djelovanja bevacizumaba i oxaliplatinske kemoterapi- je. 16]. bez znatnije pojave neželjenih učinaka [8. godine.6 prema 17. faze preporučuju intravensku uporabu irinotecana 250-300mg/m2 prvog dana. najnovija istraživanja ispitivala su učinkovitost združene uporabe irinotecana i capecitabina. Kao i u istraživanjima monoterapijskih protokola liječenja.14].2 mjeseca za FOLFOX. faza). fazu. i III.

(17. 19 zemalja kako bi se verificirala učinkovitost CapeOxa u usporedbi s FOLFOX-om4 [26]. Nema statistički znatnih različitosti u rezultatima kada je u uporabi bio bevacizumab u kombinaciji s CapeOx ili s FOLFOX-om 4.7%).2%). Rezultati navedenih istraživanja verificiraju da ne postoji znatna razlika u preživljenju bolesnika kada je u uporabi pojedinačna ili združena kemoterapija [29].6%). Do danas nije pronađena idealna metoda uporabe citotoksičnih lijekova za liječenje kolorektalnog karcinoma. poslije provedene opisane kemoterapije treba nastaviti liječenje uporabom dodatnih kemoterapijskih protokola [27].5 mg/kg (n = 350) ili CapeOx s placebom (n = 350). U istraživanje je uključeno 185 bolesnika. Bolesnici su liječeni uporabom cetuximaba (početna doza: 400 mg/ m2. uključujući vezivanje i aktiviranje receptora. faza). alergijske reakcije (4.II. II.8%). II. i CapeIri-ja s istom dozom bevacizumaba uporabljenog svaka tri tjedna [22]. Rezultati istraživanja preporučuju uporabu združene kemoterapije. Uzimajući u razmatranje rezultate svih učinjenih kliničkih istraživanja. U drugu grupu svrstani su bolesnici kod kojih je verificirano postojanje metastaza u jetrima koje se ne mogu kirurški ukloniti. Prva klinička istraživanja provedena su radi iznalaženja pravilne uporabe bevacizumaba kao sastojka za infuzijske terapije. svakodnevno 14 dana (n = 351). istraživanje je učinjeno na bolesnicima kod kojih nije provedeno nikakvo liječenje metastatskog kolorektalnog karcinoma. šaka-stopalo kožna reakcija (7. može uporabiti kod bolesnika koji imaju metastaze u jetrenom parenhimu uz primarni kolorektalni karcinom [30].5 mg/ kg. koji aktivira receptore VEGF. Druga linija kemoterapijskog liječenja Podjednaka učikovitost CapeOx-a i FOLFOX-a 4 kao prve linije kemoterapijskog liječenja metastatske bolesti posljedično je uzrokovala provođenje istraživanja učinkovitosti ove kombinacije lijekova kao druge linije kemoterapijskog liječenja. mučnina (5. U treću grupu svrstani su bolesnici s resektabilnim metastazama u jetrima. Kod većine bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom.4%). zatim FOLFOX-om 4 u kombinaciji s placebom. a zadovoljavajući rezultati liječenja verificirani su kod 49% bolesnika koji su liječeni oxaliplatinom. a uspoređivala se učinkovitost CapeOxa s bevacizumabom u dnevnoj dozi od 7. 46 bolesnika) [24]. Zabilježeno je postojanje nuspojava. prvi je lijek koji je dobio međunarodnu dozvolu za kliničku uporabu u svrhe liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. U kliničkom istraživanju (III.3%). faza). kao i blokiranje receptora uzrokujući inhibiciju receptora prijemljivih za tirozin kinazu. Saltz i suradnici [20. U svim trima navedenim grupama bolesnika u uporabi je bila istovjetna . i to: neutropenija (24. dehidracija (7. povraćanje (8. Odluka o uporabi vrste prve linije kemoterapije kod bolesnika s uznapredovalim kolorektalnim karcinomom ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. Združeno djelovanje oralne citotoksične terapije s VEGF inhibitorima Bevacizumab. astenija (7. Verificiran je period preživljenja od 6 mjeseci. doza održavanja: 250 mg/m2). pojavnost neželjenih posljedica gotovo je istovjetna kod uporabe CapeOxa i FOLFOX-a4 (20% u odnosu na 13%). kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 19 Posljednjih godina lijekovi iz skupine ciljanih preparata odobreni su za uporabu u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. U istom kliničkom istraživanju (randomizirana studija. Lijekovi ove grupe imaju višestruke mehanizme djelovanja. Podaci o toksičnosti lijeka (neželjeni učinci) zabilježeni su kod 13% bolesnika. Najnovija klinička sitraživanja opisuju zadovoljavajuće rezultate združenog djelovanja bevacizumaba i oralno uporabljenog fluoropyrimidina. Provedeno je randomizirano kliničko istraživanje (III. naziva „III XELOX-1/NO16966“. irinotecana i oxaliplatina u liječenju kolorektalnog karcinoma. kod bolesnika s neliječenim kolorektalnim karcinomom istraživano je djelovanje CapeOxa s bevacizumabom u dozi od 7.2%). Uporaba kemoterapije samo jednim lijekom preporučuje se kod bolesnika sa znatnim komorbiditetom i/ili verificiranim postojanjem multiplih metastaza [25]. Capecitabine je osnovni fluoropyrimidinski preparat koji je u uporabi kod bolesnika sa kolorektalnim karcinomom.5 mg/kg i CapeIri-a s identičnom dozom bevacizumaba koji su davani tijekom tri tjedna [22]. a potrebno je primijeniti združenu kemoterapiju. faza). faza) na 610 bolesnika.2%). osip (17. CapeOx-om u kombinaciji s bevacizumabom 7. 21] randomizirali su 1401 ispitanika koji su liječeni FOLFOX-om 4 u kombinacija s bevacizumabom u dozi od 5 mg/kg (n = 349). faza. U najcitiranijom kliničkom istraživanju vezanom za navedenu problematiku bolesnici su bili razvrstani u tri grupe. prema rezultatima kliničkih istraživanja. i to dva ili više kemoterapeutika. a poslije uporabe irinotecana. ali stalno se istražuje učinkovitost novih preparata iz ove skupine [17-19]. a taj podatak upućuje kako su ove kombinacije lijekova zadovoljavajuća zamjena za infuzijsku terapiju u svrhe liječenje kolorektalnog karcinoma [23]. Danas su u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti capecitabinea u združenom djelovanju s oxaliplatinom i bevacizumabom [23].Kapecitabin i karcinom dojke. Istraživano je i združeno djelovanje CapeIri-ja i Cetuximaba (IgG monoklonalno antitijelo) kao prva linija kemoterapije (multicentrična studija. Postoje klinička istraživanja u kojima se ispitivalo djelovanje pojedinačne u odnosu na združenu kemoterapiju koja je sadržavala uporabu capecitabinea. U prvu grupu svrstani su bolesnici s neresektabilnim metastazama koje nisu nužno bile lokalizirane u jetri i liječeni su capecitabinom (2000mg/m2 tijekom prvog i četrnaestog dana) i oxaliplatinom (130 mg/m2 četvrtog i prvog dana) svaka 3 tjedna u 8 ciklusa. prvog dana. monoklonalno antitijelo koje djeluje protiv VEGF-A. 87 centara. Uporaba capecitabinea kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom i resektabilnim jetrenim metastazama Capecitabine se. Tijekom terapije stupanj kvalitete života bolesnika nije se promijenio. U jednom od novijih kliničkih istraživanja (randomizirana studija . Temeljem navedenih rezultata može se zaključiti da se CapeOx i FOLFOX4 mogu rabiti kao lijekovi druge linije kemoterapije u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. Chong i suradnici objavili su rezultate o združenoj uporabi capecitabinea i mitomycina C kao treće linije kemoterapije kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom koji su rezistentni na uporabu fluorouracila i irinotecana [28].4%).

treći i završni stupanj pretvorba je u 5-FU uz pomoć timidin fosforilaze. faza). te kod bolesnika kod kojih su verificirani psihijatrijski poremećaji. Toksičnost CapeOxa nije se razlikovala od opisanih rezultata u drugim studijama i nalazila se u rasponu od 47% do 59%. Terapija oralnom uporabom capecitabinea sigurnija je za uporabu. Posebice se ovo odnosi na iznalaženje znanstveno utemeljenih dokaza o učinkovitosti samostalnog djelovanja kemoterapeutika u odnosu na združeno djelovanje kemoterapeutika. Kliničko istraživanje koje se upravo provodi (II. Upravo ovo svojstvo capecitabinea uzrokuje bolju učinkovitost u odnosu na djelovanje 5-FU. Sinergičko djelovanje capecitabina učinkovitije je u združenoj uporabi s radioterapijom. Slična dozaža lijeka preporučljiva je za uporabu kod bolesnika starije životne dobi koji često imaju smanjene vrijednosti klirens kreatinina. Prvi rezultati navedenog istraživanja upućuju da je ova kombinacija učinkovita u liječenju karcinoma debelog crijeva te su preporučili provođenje kliničkog istraživanja u III. Na temelju ovakvih rezultata danas je u tijeku multicentrično randomizirano istraživanje koje detaljno proučava djelovanje ovog protokola s i bez uporabe cetuximaba. najvišeg stupnja važnosti. U usporedbi s početnim MRI snimkama. Provedena su i istraživanja o učinkovitosti združene uporabe capecitabinee i kemoterapije. pokazivali su potpuni izostanak tumorskih stanica u 24% slučajeva. Istraživali su protokol liječenja združenom uporabom capecitabinea i oxaliplatina. Vrijeme praćenja svih bolesnika bilo je 23 mjeseca. Do danas nije točno verificirano koja je kombinacija kemoterapeutika i radijacijskog protokola liječenja najučinkovitija. . Rezultati ovog istraživanja verificirat će učinkovitiju uporabu CapeOxa i FOLFOX-a. Poslijeoperacijska kemoterapija uporabom capecitabine trajala je 12 tjedana. združenu uporabu capecitabinea i kemoterapije. pokazuju kako oralna uporaba capecitabinea ne zahtijeva od bolesnika česte kontrolne liječničke preglede. Standardna početna doza iznosi 1250mg/m2 dvaput dnevno. Danas se provodi randomizirana studija (III. Krajnji cilj ovog istraživanja uključivanje je 1606 bolesnika uz kontrolu veličine tumora u tri godine. u kojoj se uspo- ređuje učinkovitost djelovanja preoperacijske radioterapije u kombinaciji s capecitabineom u odnosu na učinkovitost radioterapije u kombinaciji s kontinuiranom infuzijom 5-FU s ili bez oxaliplatinoma. U svrhe bolje verifikacije učinkovitosti samostalne uporabe ili pak združene uporabe capecitabinea s drugim kemoterapeuticima u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma potrebno je stalno provoditi nova prospektivna istraživanja. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma kemoterapija. Pomoćna oralna kemoterapija za liječenje kolorektalnog karcinoma Lokalni recidiv kolorektalnog karcinoma poslije kirurškog liječenja velikj je problem u cjelovitosti liječenja kolorektalnog karcinoma. Temeljem opisanih rezultata. Nadalje. za uporabu oralnog capecitabinea potrebna su znatno manja financijska sredstva nego što iziskuje parenteralna uporaba 5-FU/LV. i to iz nekoliko razloga. Preporučljiva je dozaža za uporabu monoterapije capecitabinom protokol: dva tjedna kontinuiranog davanja lijeka. a kod 48% bolesnika verificirano je postojanje mikroskopskih rezidua. randomiziranih istraživanja. Tijekom provođenja kemoradijacije neželjeni simptomi bili su neutropenija. gastrointestinalni bolovi. analiza rezultata objavljenih studija III. U istraživanje je uključeno 67 bolesnika. Najnovija klinička istraživanja usredotočena su na preoperacijsku. Uporaba kapecitabina U svom izvornom obliku capecitabine je u cijelosti inaktivan. s ili bez dodatne uporabe bevacizumaba u poslijeoperacijskom liječenju. III. Zaključno. a prije uporabe kemoterapije svi su bili operacijski liječeni. i III. U istovjetnom istraživanju o svrsishodnosti capecitabinea. Chau i suradnici [35] ispitivali su učinak capecitabinea u 77 bolesnika. Zato su danas u tijeku klinička istraživanja o učinkovitosti oralne kemoterapije u svrhe liječenja resektabilnog kolorektalnog karcinoma. manje je neželjenih komplikacija koje zahtijevaju uporabu vrlo skupih lijekova kao što su antigljivični antibiotici i antiemetici [37]. Temeljem rezultata provedenih kliničkih istraživanja. fazi. faza Europske studije. oralna uporaba fluoropyrimidin capecitabina moguća je dobra zamjenska terapija za 5-FU. Ovakav zaključak potvrđuju i rezultati kliničkog istraživanja CAIRO (najnovije istraživanje). ili capecitabinea i radijacijske terapije. stupnja. u kojem se verificira postojanje boljih rezultata združene uporabe kemoterapeutika. Oralna terapija za liječenje karcinoma rektuma Danas je 5-FU u uporabi za liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem kolorektalnog karcinoma. jer timidin fosforilaza povećava učinkovitost capecitabinea unutar malignih stanica tumora [31]. faza) u 11 kliničkih bolnica u Republici Njemačkoj istražuje vrijednost združene uporabe CapeOxa i radioterapije u 110 bolesnika s karcinomom rektuma [34]. enzima čija je koncentracija znatno veća u tumorskom negoli u normalnom. capecitabin se brzo absorbira kao inaktivna molekula. kod 76% bolesnika verificirano je smanjenje veličine tumora. a koji se odnose na učinkovitost prve linije liječenja [29]. capecitabin se sigurno može uporabiti tijekom poslijeoperacijskog liječenja. Toksičnost lijeka smanjuje se kod oralne uporabe. okolnom zdravom tkivu[36]. Protokol liječenja učinjen je tako da je poslije 6 tjedana provođenja kemoradijacije kod bolesnika učinjena radikalna resekcija oboljelog dijela debelog crijeva. Preoperacijska uporaba kemoradijacijske terapije uzrokuje umanjenje veličine tumora i olakšava uklanjanje tumora uz mogućnost očuvanja sfinkternog aparata završnog dijela debelog crijeva [31-33]. primjerice. kod kojih je magnetskom rezonancijom verificirano postojanje kolorektalnog karcinom slabe prognoze. zatim tjedan bez davanja lijeka. koji je primjenjivan u dozi svaka 3 tjedna u 12 tjedana. faze. kožne promjene i genitourinarni poremećaji. Nasuprot 5-fluorouracil (5-FU). Patološki uzorci tkiva poslije provedene terapije. a stopa preživljenja iznosila je 87%. Reducirana početna doza (950mg-1000mg/m2 dva puta dnevno) u uporabi je kod bolesnika s poremećenom bubrežnom funkcijom (kreatinin klirens 30-50 mL/minute). koja prolazi kroz enzimatsku pretvorbu u trostupanjskom procesu. i to II.20 Kapecitabin i karcinom dojke.

informacije za bolesnike“. kao član multidisciplinarnog onkološkog tima. Podaci o incidenciji.KROZ OČI BOLESNIKA – Prema rezultatima svih navedenih studija (klinička istraživanja) vidljivo je da je sve više onkoloških bolesnika na peroralnoj kemoterapiji. godine do 6. svibnja 2009.Kapecitabin i karcinom dojke. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 5). od 556 uključenih bolesnika kod 76% (422 bolesnika) od ukupnog broja bolesnika maligni tumor bio je lokaliziran na debelom crijevu. godine.5% knjižica. IV) Otvaranje besplatne telefonske linije za potrebe korištenja „kontakt-telefona“ radi objašnjavanja nastalih nejasnoća dok je bolesnik na kućnom režimu liječenja. kada i kako je najbolje zatražiti pomoć.informacije za bolesnika“ (Slika 1). kod 20% (112 bolesnika) na dojkama. metodama edukcije poboljšava suradnju između članova onkološkog tima. Onkološko-hematološka sekcija Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS] provela je projekt pod naslovom „KROZ OČI BOLESNIKA“. zasad su verificirani rezultati/zaključci o mogućnostima i potrebi poboljšanja svakodnevnog rada medicinske sestre u primjeni kemoterapije na onkološkim bolesnicima. i to: I) Edukacija sestara: – – – – O osnovama i specifičnostima bolesti O djelovanju propisanih terapeutskih postupaka O Xelodi i mogućim nuspojavama O komunikacijskim vještinama II) Podjela „Dnevnika liječenja“ bolesnicima i edukacija bolesnika o vrsti i načinu primjene terapije.. te da su bolesnici koji se liječe uporabom peroralne kemoterapije svakodnevno u stalnom i izravnom kontaktu sa medicinskom sestrom. Rezultatima opisanih studija verificirano je i da bolesnici koji su u bliskom svakodnevnom kontaktu s medicinskom sestrom zadovoljavajuće podnose spoznaju o postojanju maligne bolesti. utjecaju na kvalitetu života i neželjenim posljedicama zahtijevaju daljnje prikupljanje podataka. Unatoč nedovršenosti projekta. dok je u bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva uporabljena oralna monoterapija i perenteralna terapija u približno istovjetnom omjeru (52% u odnosu na 48% bolesnika uz veći postotak monoterapije) (tablica 1). kontaktnu tablicu/evidencijski listić (slika 2). odnosno. Specifični ciljevi podijeljeni su u dvije skupine (medicinske sestre. Naslovnica priručnika „Kroz oči bolesnika . definiranje želja i posebnosti bolesnika i uklanjanje strahova Metodologija projekta bila je četverostupanjska [I-IV]. u slučaju nastanka neželjenih posljedica objašnjava od koga.minimiziranje ili uklanjanje nuspojava. svakodnevno daje savjete kako najučinkovitije provoditi terapiju. vrsti. u bolesnika se povećava svijest o nastanku mogućih neželjenih posljedica pri uzimanju lijeka (nuspojave). usporedbu dobivenih rezultata s objavljenim rezultatima istraživanja koji su obrazloženi u ovom članku. • istraživanje učinkovitosti metoda za prepoznavanje potencijalno ‘ranjivih’ bolesnika. Prema anatomskoj lokalizaciji tumora. bolesnici). i to uporabom priručnika naslova „Kroz oči bolesnika . duljini trajanja. obavlja i visokospecifične radne aktivnosti. Projekt je imao opći i specifične ciljeve. do danas je od 64 bolesnika (ukupan broj 556) prikupljen Dnevnik liječenja (tablica 2). . medicinska sestra. stupnju težine. svibnja 2011. a kod 1% (5 bolesnika) tumor je bio nepoznate lokacije (Slika 4). i to početnog dijela projekta. Tijekom provođenja projekta u bolesnika s malignim tumorom dojke prosječna dnevna doza kemoterapije tijekom provedenih analiza povećala se (slika 6). kod 3% (17 bolesnika) na drugim anatomskim lokacijama. • iznalaženje najboljih metoda za potporu u terapiju (specijalizirana sestra kojoj se može obratiti). Radi verifikacije navedenih i općeprihvaćenih spoznaja od 22. III) Upisivanje svih relevantnih podataka o bolesniku u tzv. i to: Specifični ciljevi projekta za medicinske sestre: • medicinska sestra kao aktivan član onkološkog tima istražuje mogućnosti i metode praćenje bolesnika (Dnevnik liječenja). • mogućnost samoprocjenjivanja (upisivanje nuspojava u dnevnik liječenja) . prevalenciji. U istraživanje je uključeno 11 zdravstvenih ustanova. Opisani su rezultati terenskog istraživanja. Opći cilj projekta bio je poboljšanje stupnja informiranosti bolesnika i otvorenosti u komunikaciji između bolesnika i zdravstvenog djelatnika. Edukcija je provođena usmenim izlaganjima. parametrijsku analizu. Do danas projekt nije završen jer je prikupljeno 11. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 21 Projekt Onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. SLIKA 1. Specifični ciljevi projekta za bolesnike: • edukacija o terapiji (naglasak na važnosti pravilnog doziranja). Nadalje. te između zdravstvenih djelatnika unutar multidisciplinarnog tima (doktor-sestra. • istraživanje učinkovitosti razmjene iskustava o terapiji. a ukupno je uključeno 556 bolesnika (slika 3). sestra-sestra). U projektu je u bolesnika s malignim tumorom dojke pretežno uporabljena monoterapija (70% bolesnika). kao što su: provodi mjere za povećanje stupnja suradljivosti bolesnika (uzimanje lijeka prema propisanoj dozi i vremenu).

• • Svakodnevnom uporabom naučenih komunikacijskih vještina znatno je poboljšana komunikacija s bolesnikom. Od početka provedbe projekta produljio se broj ciklusa capecitabineom i povisila se doza koji bolesnici primaju (pravilno doziranje i duljina liječenja osiguravaju dulje preživljenje bolesnika). metodama komunikacije te djelovanju kemoterapeutika (Xeloda). Apsolutni broj. SLIKA 4. • • Bolesnici su iskazali visok stupanj suradnje u sudjelovanju tijekom provođenja projekta i žele biti informirani o bolesti i terapiji koju primaju. Evidencijski listić. Tijekom provođenja projekta medicinske sestre prihvatile su najnovije spoznaje o komunikacijskoj znanosti.22 Kapecitabin i karcinom dojke. te su bolesnici iskazivali povećano zadovoljstvo uporabljenim mjerama liječenja. postotak i lokalizacija malignog tumora kod bolesnika uključenih u projekt. . kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma SLIKA 2. SLIKA 3. Raspodjela bolesnika i kategorizacija zdravstvenih ustanova uključenih u projekt (prikaz bolesnika u postocima i prema apsolutnom broju).

) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom dojke (Xeloda). Razlozi za uporabu oralne kemoterapije jesu veća sigurnost bolesnika te manja incidencija nuspojava. Broj ovakvih studija je znatan. vms. vms. s. Monoterapija Xeloda monoth. i to kao lijek koji je potrebno samostalno uporabiti u svrhu liječenja kolorektalnog karcinoma. Staka Stipaničić (KB Rijeka). tj. Jadranka Vasilj (KB Osijek). Raspodjela uporabljene terapije i anatomska lokacija malignih tumora kod ispitanika. Ankica Kos (KB Osijek). vms. s. vms. Naime. s. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. XACT (Xeloda kao adjuvantna terapija karcinoma kolona) studija [40].) kemoterapije kod bolesnika s malignim tumorom debelog crijeva (Xeloda). Božica Šnajdar (OB Koprivnica). Evidencija povrata knjižica . i to kao najvažnijeg dijela citotoksične terapije. ali raznolikost u dozama i protokolu davanja lijeka previše se razlikuje od studije do studije te se usporedba rezultata zasad ne može znanstveno verificirati. nije slučaj kada kemoterapija mora biti uporabljena parenteralno. Dragica Poslek (KBC Zagreb). faze. vms. u odnosu na intravensku uporabu bolusa -FU/leucovorin (LV) [38. vms. vms. SLIKA 6. Loredana Dasko (OB Pula). Anita Smokvina (OB Dubrovnik). kao prva linija terapije. s. Prednost uporabe oralne terapije zasad se može verificirati u odnosu na povećanje stupnja kvalitete života. Capecitabine je verificiran kao lijek znatne učinkovitosti u intravenskoj kemoterapiji. Mirjana Cink (KB Rijeka). Kapecitabine je prvi put odobren za kliničku uporabu 2001. Povećanje prosječne dnevne doze (mg. randomiziranih studija III. FOLFOX Xeloda + Avastin Xeloda + Lapatinib XT Xeloda monoth. Razvoj fluoropyrimidin capecitabinea za oralnu uporabu omogućio je proširenje u uporabi kemoterapeutika.Kapecitabin i karcinom dojke. vms. SLIKA 5. Odobrenje je temeljeno na rezultatima randomiziranog kliničkog istraživanja III. . Daljnja istraživanja trebaju biti usmjerena verificiranju novih indikacija za liječenje malignih tumora. godine capecitabine je odobren za liječenja trećeg stadija karcinoma kolona. Studija Kroz oči bolesnika . Branka Svetec (KBC Sestre milosrdnice). čiji su rezultati verificirali poboljšana svojstva i veću sigurnost uporabe capecitabinea. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma 23 TABLICA 1. bolesnici se mogu samostalno dozirati i primjenjivati kemoterapiju obavljajućisvakodnevne uvriježene aktivnosti. XT TOTAL 422 203 203 219 86 59 47 16 8 2 1 2 17 7 1 79 78 1 112 4 2 Rak dojke 33 Total 252 86 61 47 16 12 2 3 17 7 1 282 281 1 534 TABLICA 2. pak. Snježana Kuševec (KBC Zagreb). 39]. Nevenka Ninić (OB Šibenik). faze.„Dnevnik liječenja“ Evidencija povrata knjižica Podijeljeno 556 Vraćene knjižice 64 % vraćenih 11. Danas su mnoge nove kombinacije oralne kemoterapije predmet kliničkih istraživanja. Kolorektalni rak Kombinirana terapija XELIRI + Avastin XELOX XELIRI XELOX + Avastin Xeloda + kemoth. Tijekom lipnja 2005. Slavica Brebrić (OB Karlovac). s. s. vms. Dragica Hajduk (OB Varaždin). Božena Kapitarić (OB Čakovec).suradnici u projektu: vms. što. Danas se kontunirano istražuje učinkovitost uporabe terapije capecitabineom u kombinaciji sa drugim kemoterapeuticima. Odobrenje za uporabu izdano je na temelju objavljenih rezultata dviju multicentričnih.5% Zaključak i buduća istraživanja Prema dosad navedenim rezultatima istraživanja vidljivo je da su metode liječenja karcinoma gastrointestinalnog trakta tijekom vremena znatno poboljšane. Tihana Jovanović (KBC Split). kao i za verificiranje mogućnosti liječenja malignih tumora ostalih organskih sustava. Cilj daljnjih/novih kliničkih istraživanja verifikacija je prednosti uporabe capecitabinea u odnosu na pojavnost nuspojava. godine. U sljedećim kliničkim istraživanjima biti će potrebno verificirati učinkovitost pojedinih kombinacija oralnih kemoterapeutika koji se koriste u svrhe liječenja kolorektalnog karcinoma. Maja Ulemek (OB Karlovac). vms. Sanja Glavić (OB Zadar).

370(9582): 135-42. Antoninin NF. Ward E.27: 23-44. Boyer M. Comparison of oral capecitabine versus intravenous fluorouracil plus leucovorin as first-line treatment in 605 patients with metastatic colorectal cancer: results of a randomized phase III study. a randomized phase III trial in first-line metastatic colorectal cancer. J Clin Oncol 2007. 7: 1027-1041. Georgia. leucovorin (LV). 2007. N Engl J Med 2005. 2007. Sorscher SM. Butts C. Review of capecitabine as oral treatment of gastric. Abstract 4092.June 2-4. Mariani L.fda. January 26-28. 352: 2696-704. Sequential versus combination chemotherapy with capecitabine. Fuchs C. Abstract 4094. kolona i rektuma/Capecitabine and breast and colorectal carcinoma LITERATURA [1] [2] [3] [4] Ajani J. Capecitabine as adjuvant treatment for stage III colon cancer. J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007. Br J Cancer2006. Cassidy J. Hoff PM. San Francisco. No. Hipp M. vol. O’Connell MJ. Roedel C. Xu J. McKendrick J. Illinois. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. 57: 43-66. Chicago. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Ann Oncol2003. New approaches in systemic treatment of advanced colorectal cancer: The molecular targets era. Tabernero J. J Clin Oncol 2004. Di Bartolomeo M. 2007. Walko CM. Dunst J. Nowacki MP. Casado E. Capecitabine: Effective oral fluoropyrimidine chemotherapy.Vasiliou J.370: 105-7. Cartwright TH. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. 2007. Aravantinos G. 352: 2696-704. . Wong A.J Clin Oncol 2001. Hohenberger W. Rothenberg ML. Thun MJ. The integration of oral capecitabine into chemoradiation regimens for locally advanced rectal cancer: how successful have we been? Ann Oncol 2006. Illinois. Navarro M. Cassidy J. 94: 363-71.2007. Predicting response to epidermal growth factor receptor-targeted therapy in colorectal cancer. Grainger J. Lindley C. Program and abstracts of the 2006 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium. Sohn SK Kim DH. First-line chemotherapy with irinotecan plus capecitabine for advanced colorectal cancer. Mitomycin –C and capecitabine as salvage chemotherapy in pretreated patients with advanced colorectal cancer. Gennatas S. Schuller J. XELOX (capecitabine plus oxaliplatin): Active first-line therapy for patients with metastatic colorectal cancer. Twelves C. Phase III trial of capecitabine + oxaliplatin (XELOX) vs 5-fluorouracil (5-FU). phase III trial. Program and abstracts of the 42nd Annual Meeting of the American Society of Clinical Oncology: Atlanta.Neoadjuvant chemotherapy prior to preoperative chemoradiation or radiation in rectal cancer: should we be more cautious. Gennatas C. N Engl J Med 2005. Sebag-Montefiore D. J Clin Oncol 2001.68: 190-5. [Accessed October 18. Chicago. Cancer 2004. Dumont E. Sauer R. CA Cancer J Clin 2007. June 2-4. gastroesophageal. J Clin Oncol 2006. Kouvaris J. Preferential activation of capecitabine in tumor following oral administration to colorectal cancer patients. 19: 4097-106. 37: 597-604. Illinois. Watkins DJ. Jemal A. Schmiegel W. Illinois. Brown G. Available at: http: //www. Macarulla T. 351: 1731-40. Jordan K. Bajetta E. Illinois. Cancer statistics. Illinois. 24(185): 2006. Reinacher-Schick A. Makatsoris T. 2007. Multicenter phase II trial of preoperative radiotherapy with concurrent and adjuvant capecitabine and oxaliplatin in locally advanced rectal cancer.Abstract 4024. Capecitabine: A review. Biological therapy update in colorectal cancer. Mendez G. Marshall J. (June 20 Suppl). 2006. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. 14: 1735-43. Oral capecitabine compared with intravenous fluorouracil plus leucovorin in patients with metastatic colorectal cancer: results of a large phase III study. Ostler P. Oncology 2005. and esophageal cancers. N Engl J Med 2004. 13: 1021-34. J Clin Oncol 2006 ASCO Annual Meeting proceedings Part I. Balaban EP. Preoperative versus postoperative chemoradiotherapy for rectal cancer. Program and abstracts of the 2007 American Society of Clinical Oncology Gastrointestinal Cancers Symposium: Orlando. California.3510. Monga DK. 24: 668-674. Ramos FJ. Sauer R. a randomized phase III trial in the first-line treatment of metastatic colorectal cancer (MCRC). Batist G. Koopman M. Cancer 2006. Abstract 238. Adams R. Hart LL. 7: 509 Saltz L. McKendrick J. Int J Gastrointest Cancer 2005. Proc Am Soc Clin Oncol 2003. Cunningham D. Ann Surg Oncol 2006. Michalaki V. Single agent fluorouracil for first-line treatment of advanced colorectal cancer as standard? Lancet 2007. Fuchs C. Mitchell E. Arnold D. Saltz L. A randomized trial of firstline irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in metastatic colorectal cancer (BICC-C). Oral capecitabine as an alternative to IV 5-fluorouracil-based adjuvant therapy for colon cancer: safety results of a randomized. Twelves C. 22: 1022. 2007]. Capecitabine (Xeloda)improves medical resource use compared with 5-fluorouracil plus leucovorin in a phase III randomized trial conducted in patients with advanced colorectal carcinoma. Randomized phase II trial of capecitabine plus irinotecan (CapIri) vs capecitabine plus oxaliplatin (CapOx) as first-line therapy of advanced colorectal cancer (ACRC). A phase II study of capecitabine plus oxaliplatin (XELOX): A new first-line option in metastatic colorectal cancer.J Clin Oncol (Meeting Abstracts) 2007.June 2-4. Vol. Grothey A. 25: 14595. Capdevila J. Glynne-Jones R. Comparable safety and response rate with bevacizumab in combination with capecitabine/ oxaliplatin (CapOx/Bev) versus capecitabine/irinotecan (CapIri/Bev) in advanced CRC (mCRC): A randomized phase II study of the AIO GI tumor study group. 100: 279-87.24 Kapecitabin i karcinom dojke. Wong A. Expert Rev Anticancer Ther 2007. gov/ohrms/dockets/dockets/05p0496/05p-0496-cp00001-02-Attachment-01-vol1. Results of a phase II trial of cetuximab + XELIRI as first-line therapy of patients with advanced and/or metastatic colorectal cancer. Cancer Chemother Pharmacol 2000. Glynne-Jones R. Eur J Cancer 2001. 1 11aliplatin and capecitabine (CapeOx) in metastatic colorectal cancer (MCRC) with baseline stratification according to resectability status. and oxaliplatin in advanced colorectal cancer (CAIRO): A phase III randomized controlled trial. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: Efficacy results from XELOX-1/NO16966. Maughan T. Harrison M. Nowacki MP. Kalofonos HP. Marshall J. Gennatas CG.weekly intermittent capecitabine (Cap) and oxaliplatin (Ox)] for untreated advanced colorectal cancer (CRC). Illinois. Irinotecan hydrochloride injection.pdf. Chicago. 25: 2198-220. June 2-4. Findlay M. 45: 292-7. Michalaki V. Jackson C. A prospective study of oxThe Role of Capecitabine in the Management of Tumors Reviews on Recent Clinical Trials. 2007. Douma J.Abstract 4028. Expert Opin Pharmacother 2005. Abstract 4031. 17: 361-71. Diaz-Rubio E. Clin Ther 2005.Phase II study of the A-ICOX regimen [bevacizumab (Bev). Expert Opin Biol Ther 2007. Mitchell E. 22: 2084-2091. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. Begbie S. Bevacizumab (Bev) in combination with XELOX or FOLFOX4: updated efficacy results from XELOX-1/NO16966. Capecitabine as adjuvant therapy for stage III colon cancer. Surgical adjuvant therapy for colorectal cancer: current approaches and future directions. Van Cutsem E. Kuebler JP. Ramanathan RK. Becker H. Cassidy J. Kellner O. Abstract 4027. Wieand HS. Expert Rev Anticancer Ther 2007. 35: 103-9. Twelves C. Gennatas S. Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting. 2007. Oxaliplatin combined with weekly bolus fluorouracil and leucovorin as surgical adjuvant chemotherapy for stage II and III colon cancer: Results from NSABP C-07. Chicago. Kim JG. Abstract 3506. and oxaliplatin (FOLFOX4) as 2nd-line treatment for patients with metastatic colorectal cancer (MCRC). Kuefler P. 107: 221-31. Siegel R. Twelves C. Clarke S. 4. Liersch T. Smyrniotis V. Abstract 4034. Twelves C. Ramanathan RK. Scheithauer W. Hochster HS. US Food and Drug Administration. 2007. Updated results of BICC-C study comparing first-line irinotecan/fluoropyrimidine combinations with or without celecoxib in mCRC: Updated efficacy data. Neoadjuvant capecitabine and oxaliplatin followed by synchronous chemoradiation and total mesorectal excision in magnetic resonance imaging-defined poorrisk rectal cancer. O’Connell MJ. Randomized multicenter phase II trial of two different schedules of irinotecan combined with capecitabine as first-line treatment in metastatic colorectal carcinoma. 2009. 19: 2282-92. Lancet 2007 14.20 mg/nL: medical rationale. Clarke S. [23] [24] [5] [6] [25] [7] [8] [26] [27] [9] [10] [28] [11] [29] [12] [30] [13] [14] [31] [15] [32] [16] [33] [34] [17] [35] [18] [36] [19] [37] [20] [21] [38] [39] [22] [40] Program and abstracts of the 43rd American Society of Clinical Oncology Annual Meeting: Chicago. Chau I. Safety and efficacy of oxaliplatin/fluoropyrimidine regimens with or without bevacizumab as firstline treatment of metastatic colorectal cancer (mCRC):final analysis of the TREE-Stusy. Crandall T. Diaz-Rubio E. Makris A. irinotecan. Schmoll HJ. Chua Y. Coutsouvelis J. Murray T. 2007. 7: 503-18. Cohn A. 25: 14602. Abstract 349. Ansari R. Sargent D. Phase II study of docetaxel and capecitabine in patients with metastatic or recurrent gastric cancer. Tabernero J. 6:1231-9. Freier W. Rajasenan K. Florida.

11 nurses. srednja dob od 42. Availability of bioethical support: 18. nurses. utječu na percepciju etičkih dilema.3%).6%). the incidence and severity of ethical dilemmas. primary healthcare. 79.4% srednje dobi od 44.3%). Liječnici: n=97.vozila@gmail. Ključne riječi: etičke dileme. Discussion: Ethical dilemmas are part of everyday practice of doctors and nurses in primary care. Rezultati: Edukacija iz medicinske etike tijekom studija: liječnici 32. 9%.6% liječnika i 15. sestre 11. učestalost i težina etičkih dilema te dostupnost sustava bioetičke potpore. silvana. Rasprava: Etičke dileme dio su svakodnevne prakse liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.7%. Većina ispitanika osjeća se sigurnima u znanje iz medicinske etike (liječnici 80. 24.6%. mean age 42. Najteže etičke dileme: potpomognuto samoubojstvo/eutanazija (liječnici 21.6%. nurses: n = 167. sestre 42. sestre 81. sustav bioetičke potpore.385-1-34 83 662 E-mail.7%). sestre 69. Najčešće etičke dileme: priopćavanje dijagnoze (liječnici 37.6%). kao i struktura i aktivnosti sustava bioetičke potpore.9%). Dostupnost sustava bioetičke potpore: 18. Strišković. primarna zdravstvena zaštita.1% of doctors. sestre 12. The most difficult ethical dilemma: assisted suicide / euthanasia (21. Organization of health care at the primary level. Hrvatska.6% of doctors and nurses 15. as well as the use of the system.1 godina.7%). Authors stresses the need for further research. umanjena sposobnost donošenja odluka (liječnici 36.1%). žene 79.1% of doctors. system of bioethical support. nurses. The most common ethical dilemmas: disclosure of diagnosis (37. nurses 47.9%). stručno-znanstveni skup: liječnici 76.38. priopćavanje dijagnoze (liječnici 12%. 12. sestre 47.6%. Results: Training in medical ethics during the study: 32. cease to be kept alive (10. Physicians: n= 97.6%. sestre 33. neslaganje oko načina i/ili tijeka liječenja (liječnici 29.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 25–30 25 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i percepcija sustava bioetičke potpore Ethical dilemmas in health care workers in primary health care and bioethical support system perceptions Silvana Vozila. nurses. The aim of this paper is to determine the existence of ethical dilemmas in primary healthcare and usage of bioethical support. disagreement about how and / or treatment (29 doctors.1%. Ustroj zdravstva na primarnoj razini. 96. a scientific symposium 76.5%. 42.1%). žene 96. nurses 81.3% doctors.5% women. Key words: ethical dilemmas. Method: With anonymous questionnaires we interviewed 264 participants. continuing education course 85. Iva Sorta-Bilajac ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. For the purposes of this study we examined participants current training and confidence in their own knowledge of medical ethics.3%.3% of docto rs.6% of doctors. nurses. medicinske sestre: n=167. decreased ability to make decisions (36. 51216 Viškovo TEL.com .38.3%).4% women mean age 44.6% doctors. prekid održavanja na životu (liječnici 10.1 years.1%. Naglašava se potreba za daljnjim istraživanjima. nurses 58. sestre 58. Za potrebe ovog rada ispitana je dosadašnja edukacija i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. nurses. questionnaire. Abstract: Aim/Scope: Ethical dilemmas are part of everyday clinical practice of healthcare workers in Croatia.6%. kao i na korištenje samog sustava. Pogled 80. 33. Most respondents felt safe in the knowledge of medical ethics (80.4% sestara. 3%).. Cilj je rada utvrditi postojanje etičkih dilema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i korištenje sustava bioetičke potpore. 69.4%).3%.7%. upitnik.4%). Accepted November 19th 2011 Sažetak: Cilj/svrha: Etičke dileme dio su svakodnevne kliničke prakse zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj.1% doctors. as well as the structure and activities of bioethical aid.4%.5%. 84 nurses 6%.1%. sestre 84.5% of doctors. affect the perception of ethical dilemmas. Metoda: Anonimnim upitnikom anketirana su 264 ispitanika. and the availability of bioethical support. communication of diagnosis (12% of doctors. tečaj trajne edukacije: liječnici 85. sestre 24.385-1-34 83 662 FAX. Croatia Running head: Ethical dilemmas and health care workers Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž.9%.

Korištenje upitnika za potrebe predloženog istraživanja odobrilo je Povjerenstvo za etička pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije [PGŽ].3] individualne konzultacije (tj. 3 – katkad (do 10 puta). U ovom kontekstu nužno je isticanje liječničkih i sestrinskih profesionalnih načela i (osobnih) vrijednosti djelovanja prema bolesniku i potrebitomu te zakonskih mjera koje omogućuju ostvarenje primarne zdravstvene zaštite. te korištenje samog sustava.2] timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje. Istarske i Zadarske županije. Zatim su ispitanici iz ljestvice trebali odabrati tri situacije koje smatraju etički najtežima. Kao mjera srednje vrijednosti godina staža zdravstvenih djelatnika korištena je aritmetička sredina. licem u lice) [6]. Također su ponuđena pitanja koja se odnose na poznavanje postojanja sustava bioetičke potpore u njihovoj ustanovi. stvaranje institucionalnih protokola. premalene (<5) frek vencije odgovora u pojedinim kategorijama. 2 – rijetko (1-2 puta). U uvodnom dijelu izjava je o poštovanju privatnosti. Karlovačke. Metode Za potrebe istraživanja anketirano je 267 ispitanika. uz suglasnost autora. Procjena tri najteže etičke dileme prikazana je u tablici (tablica 4) Na pitanje znaju li je li u njihovoj ustanovi koji od elemenata sustava bioetičke potpore te smatraju li da im je taj sustav dostupan pri rješavanju etički zahtjevnih situacija u svakodnevnoj praksi. Varaždinske. obično se sastoje od 12-15 članova). Nedostatak druge i treće razine u hr vatskim zdravstvenim ustanovama. Istraživanje o etičkim dilemama liječnika i medicinskih sestara provedeno u KBC-u Rijeka te dobiveni rezultati [8]. bili su “trigger” za postavljanje tak vog istraživanja u sustav primarne zdravstvene zaštite koji.). odnosno.. godine metodom anonimnog upitnika. sprječavanje i suzbijanje bolesti te liječenje i rehabilitacija oboljelih i onesposobljenih [1]. odnosno. cjelovit sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. 136 (81. funkcioniranja i aktivnosti samog sustava. „rijetko“. s područja Primorsko-goranske. a ponuđeni su im odgovori: 1 – nikad. Rezultati Sociodemografske osobine ispitanika prikazane su u tablici (Tablica 1).9%) liječnika. c] dostupnosti.5. kao i funkcija koju etička povjerenstva u Hrvatskoj dominantno obavljaju – analiza znanstveno-istraživačkih protokola (zanemarujući ostale neizostavne funkcije: edukacija. U drugome su dijelu pitanja o sociodemografskim podacima.unapređenje i očuvanje zdravlja. Uobičajen tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čine liječnik i medicinska sestra. b] kontinuiranosti. d] cjelovitog pristupa [1]. Istraživanje je realizirano od siječnja do kolovoza 2010. 1. Zagrebačke. analiza slučaja i konzultacije) [7] – utječu na percepciju korisnosti i otežavaju korištenje sustava bioetičke potpore u svim segmentima hr vatskog zdravstvenog sustava. Upitnik je prošao metodu dvostrukog . U trećem su dijelu postavljena pitanja o etičkim problemima (dilemama) s kojima se liječnici i medicinske sestre susreću u svojoj svakodnevnoj praksi. Podaci prikupljeni anonimnim upitnikom upisani su u dvodimenzionalnu relacijsku tablicu u računalnom programu MS Excel (Microsoft. npr. možda i različitih od onih u kliničkoj praksi. među ostalim o sudjelovanju u različitim oblicima edukacije iz područja medicinske etike. prevođenja (engleski-hr vatski-engleski). 4.) i Statistica (verzija 8.1] etička povjerenstva (rad u većim grupama. USA). obično se sastoje od 3-4 člana). 1.1%) liječnika spec. 4 – često (> 10 puta). Međutim. koji u interdisciplinarnom pristupu pacijentu dijele svoje kompetencije [2].4%) medicinskih sestara i 31 (18.6%) VMS/bacc. Bjelovarske. predstavlja izvorište specifičnih etičkih dilema.26 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers Uvod U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) provodi se izvanbolnička zdravstvena zaštita u temeljnom opsegu . kao i jesu li se ikada koristili nekim od oblika bioetičke potpore. vodeći se sljedećim načelima: a] sveobuhvatnosti.12 mogućih situacija otežanog donošenja medicinsko-etičkih odluka. prikazana je u tablici (tablica 2). Raspodjela ispitanika prema oblicima dosadašnjeg usavršavanja iz medicinske etike. Svaki dio karakteriziraju određene mjere i aktivnosti koje organizira i provodi pojedina djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. zbog specifičnosti ustroja. „ponekad“ i „često“ u pitanju o učestalosti susretanja s etičkim dilemama spojene su u dvije kategorije odgovora „nikad i rijetko“ te „ponekad i često“ zbog nemogućnosti. Sisačke. ispitanici su odgovorili kako je prikazano u tablici (tablica 5). Statistička obrada podataka provedena je s pomoću računalnih programa SPSS (verzija 12. Za potrebe ovoga rada korištena je ljestvica Učestalosti susretanja s etičkim dilemama . Stoga se djelovanje etičkih povjerenstava pri zdravstvenim ustanovama radi praćenja etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove smatra općeprihvaćenom praksom [3. o sigurnosti u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima. podgrupe etičkih povjerenstava. Četiri kategorije ponuđenih odgovora: „nikad“. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su dijelovi upitnika „Vrijednosti uz pacijentov krevet“ (Values at the Bedside) [8].]. dostupnost konzultiranja i s jednim oblikom bioetičke potpore za etički zahtjevne slučaje. kao i s obzirom na sigurnost u vlastito znanje o suvremenim etičkim standardima relevantnim za njihovu profesiju. zaštiti tajnosti podataka i korištenju rezultata isključivo u znanstvene svrhe. Raspodjela ispitanika prema odgovorima na pitanja iz ljestvice Učestalosti susretanja s etičkim dilemama prikazana je u tablici (tablica 3). 34 (35. od toga 63 (64. Upitnik se sastoji od tri dijela. Ispitanici su zamoljeni da upozore na učestalost susretanja s navedenim situacijama u posljednjih pet godina. Osobni podaci ispitanika prikazani su frek vencijama i relativnim frek vencijama.

1) 1 (1) Sestre 17 (11. 7.8) 111 (65.4) 74 (76.6) 22 (12.5) 71 (73.2) 1 (1) 2 (2. Niste bili sigurni trebate li poštovati povjerljivost neke medicinske informacije.4) 16 (16.4) 164 (97) Ponekad i često n% Liječnici 13 (13.7) 45 (30. 10.3) TABLICA 2.5) 16 (16.2) 17 (14.1) Sestre (n=167) n (%) 6 (3.2) 134 (79.6) 77 (79.8) Sestre 149 (88.9) 16 (16.5) 41 (24.9) 143 (84.5) 2 (2.7) 27 (15.4) 3 (1.6) 17 (17.3) 63 (65) 76 (78.5) 7 (7.8) 89 (91.3) 118 (69.8) 56 (57. Najbolji način liječenja nije se proveo zbog statusa pacijentova osiguranja ili nemogućnosti plaćanja.8) 75 (77.9) 40 (15. Niste bili sigurni treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.2) 7 (7. 9. ne baš siguran/na 4. Sociodemografske osobine ispitanika Varijabla Spol: muški ženski Godine rada u struci: 1-5 6-15 16 i više Godine rada u PZZ-u: 1-5 6-15 16 i više Vjeroispovijest: agnostik katolik ateist musliman pravoslavac Liječnici (n=97) n (%) 20 (20. Učestalost susretanja s etičkim dilemama.6) 66 (65) 25 (25.9) 129 (76.6) 18 (18.7) 153 (57. 12. 6.1) 35 (23.9) 95 (57) 24 (14.3) 88 (52.3) 83 (85.2) 132 (78. Pacijent se nije složio oko predloženog postupka liječenja iz drugih razloga. Pravilnik o naplati usluga spriječio Vas je da provedete Vama najprihvatljiviji način liječenja.4) Ukupno (n=264) n (%) 26 (12.3) 20 (20.6) 64 (57.4) 15 (15.7) 16 (16.1) 122 (72.4) 57 (58.8) 145 (85. Sudjelovanje u različitim oblicima edukacije i sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike. Zbog nedostatka sredstava bilo Vam je teško donijeti odluku o načinu liječenja.1) 6 (3. 4.1) 132 (78. Pacijentova kulturološka ili religijska uvjerenja sukobila su se s Vašim prijedlogom liječenja. odnosno.4) 19 (19. Zatražilo se od Vas da iz vršite potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju.3) 63 (42. 2. umjereno siguran/na 3.2) 4 (2.9) 138 (81.4) 35 (36.6) 2 (1. Brinuli ste se za punoljetna pacijenta čija je sposobnost donošenja odluka o vlastitu zdravlju bila upitna ili umanjena.6) 60 (61.7) • ukupan zbroj relativnih frek vencija nije uvijek 100 jer nisu svi ispitanici odgovorili na sva pitanja TABLICA 3.2) 28 (28. Brinuli ste se za terminalno bolesna pacijenta i pojavilo se pitanje prekida održavanja na životu ili je donesena odluka “ne oživljavati”. potpuno nesiguran/na Liječnici (n=73) n (%) 55 (32.5) 14 (14.9) 30 (21.9) 23 (10.1) 48 (18.2) 88 (52. Varijabla Edukacija iz medicinske etike tijekom srednje škole i studija Da Ne Pohađanje tečaja trajne edukacije iz medicinske etike Da Ne Pohađanje stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike Da Ne Sigurnost u vlastito znanje iz medicinske etike 1.3) 78 (80.6) 163 (96.9) 42 (27. profesionalnim kodek sima etike ili zakonima.2) 130 (78) 22 (13.4) 203 (75.4) 196 (74.1) 240 (87.4) 67 (23. Postojalo je veliko neslaganje između članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.5) 29 (29.6) 64 (37.7) 4 (2.6) 11 (11.4) 58 (57) 16 (16.3) 75 (77. 11.7) 13 (5.1) 45 (26. Etičke dileme 1.9) 36 (37.1) 17 (17. 8.8) 28 (20. 5.7) 76 (47.2) 113 (66.2) 48 (34.2) 47 (19.8) 29 (17.1) 50 (29. Nikad i rijetko n% Liječnici 79 (81.6) 3 (3) . reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.1) Sestre (n=165) n (%) 99 (58. 3.5) 8 (4.3) 84 (86. vrlo siguran/na 2.1) 6 (2.3) 74 (76.9) 52 (33.7) 97 (57. Vama najprihvatljiviji način liječenja kosio se s protokolima ustanove.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 27 TABLICA 1.8) 29 (17.

često pr vi na udaru selekcije i diferencijacije medicinskih tretmana zbog neprimjerenih zahtjeva za postupcima i liječenjima (10). 15). Poznavanje.6) 44 (45.7) 26 (15. 3. odnosno sestrinsko-vojnički model odlučivanja „o pacijentu“. kao i podudarnost u situacijama koje procjenjuju etički najteže rješivima. stoga ne čudi visok postotak (umjerene i velike) sigurnosti u vlastito znanje iz medicinske etike (liječnici 80.1) 80 (47.3%).1) 50 (29. godine. Kod liječnika se taj postotak izravno podudara s postotkom do 15 godina radnog staža (35%). odnosno.7) 58 (59.8) 49 (50.3%. Upravo u praksi taj princip „oživljava“ i upućuje na „dvije strane iste medalje“ – s jedne strane obvezu da se pacijentu priopće sve potrebne informacije na temelju kojih će donijeti informiranu odluku.3) 7 (4.3) 141 (83. Problem neslaganja članova obitelji ili skrbnika oko načina i/ili tijeka pacijentova liječenja.7) 60 (11.4) Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Ukupno (n=214) n (%) 185 (23) 2. Br. Iz navedenog se očituje sposobnost prepoznavanja situacija koje u sebi sadržavaju etičku dilemu.6) 36 (37.1) 93 (55) 7 (4. situacije su u kojima do izražaja dolazi najsuvremeniji princip medicinske etike – poštovanje pacijentove autonomije. umjesto „s pacijentom“ (11.7) 4 (4.1) 14 (8.3) TABLICA 5.6) 21 (21. a pacijenti su katkad uvjereni da znaju što žele i prije nego što stupe u ordinaciju.3) 22 (13) 39 (23. dok kod sestara čak 78% radi u struci više od 15 godina. u skladu s doktrinom informiranog pristanka (13). Dilema potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Liječnici (n=80) Dilema n (%) 62 (21.6%) i nešto manje liječnika (32. Pojačano zanimanje za elektivne edukacijske programe pohađanjem tečaja trajne edukacije ili stručno-znanstvenog skupa iz medicinske etike često je.4) 68 (40. Najteže etičke dileme zadiru u medicinsko-etičku problematiku smrti i umiranja.1) 32 (33) 13 (13. Profesionalni integritet sposobnost je liječnika da se odupre pritiscima pacijenta ako ne očekuje da će postupak ili lijek koji pacijenti žele imati koristi.6) 91 (11. eutanazija je zakonom zabranjena.5%) navelo je da je pohađalo nastavu iz etike tijekom studija ili stručnog srednjoškolskog školovanja. Naznaka prelaska iz deontološkog u liberalni model sve je prisutnija (11). Hr vatska je dominantno katolička zemlja (88% populacije) (17). pacijentovo neslaganje oko predložena postupka liječenja. 14. do 1995.6) 55 (56. Naime. Ipak. nastava iz etike i srodnih kolegija postala je obvezatnom u nastavnim programima studija medicine upravo u razdoblju od 1991. Procjena težine etičkih dilema liječnika i medicinskih sestara.6) 89 (52.28 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers TABLICA 4. koji omogućuje sestarama daljnju naobrazbu i uz rad trogodišnjim redovitim ili izvanrednim Stručnim studijem sestrinstva [9]. Praktična primjena elemenata iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (16) upravo u ovak vim situacijama treba i može biti na korist i zdravstvenim djelatnicima i pacijentima da se donese odluka „u najboljem interesu pacijenta“.3) 19 (19. oslikavaju situaciju u kojoj se nalaze djelatnici PZZ-a kao „gatekeeperi “. odnosno. trebale bi postojati granice u tome što smiju zahtijevati od liječnika. Varijabla Etičko povjerenstvo: da ne znam ne Etičar – konzultant: da ne znam ne Povjerenstvo za lijekove: da ne znam ne Neki drugi oblici pomoći: da ne znam ne Dostupnost konzultiranja: da ne znam ne Korištenje nekih od oblika bioetičke potpore: da ne Liječnici (n=85) Sestre (n=154) n (%) n (%) 11 (11.1) 24 (24. ali zdravstveni djelatnik donosi konačnu odluku kojom treba minimizirati štetu i racionalno se koristiti medicinskim postupcima (12).9) 100 (12. 1.2) 61 (36.7) 39 (23. a s druge strane još uvijek liječničko-paternalistički. kao i sukladno odredbama zakona i kodeksa koji de- .1) 64 (12.6) potpomognuto samoubojstvo ili eutanazija priopćiti dijagnozu prekid održavanja na životu / “ne oživljavati” Sestre (n=134) n (%) 123 (24.4) Rasprava Više od polovine sestara (58. reći punu istinu o njegovu zdravstvenom stanju.1) 39 (23.8) 20 (20. Jedan od bitnih zadataka liječnika i sestara u etičkome smislu jest držati se principa profesionalne odgovornosti – pacijenta treba cijeniti.5) 18 (18. 36 (12.4) 74 (76.2) 31 (10. U istom periodu počinje proces profesionalizacije sestrinstva u Hr vatskoj.2) 26 (26.4) 5 (5.1) 108 (64) 35 (20. sestre 69. Pacijentova uloga u donošenju medicinskih odluka sve je prisutnija. Taj rezultat može se objasniti razvojem edukacije iz (medicinske) etike u Hr vatskoj. stoga kod obje skupine ispitanika postoji podudarnost u četiri situacije s kojima se katkad i često susreću u posljednjih pet godina. dostupnost i korištenje sustava bioetičke potpore. Briga za pacijenta umanjene sposobnost donošenja odluka. kao i procjena treba li pacijentu priopćiti dijagnozu.

[5] Borovečki A. pa čak i telefonske konzultacije. dokazuje potrebu za uvođenjem sustava palijativne medicine/skrbi u hr vatski zdravstveni sustav. po uzoru na Cleveland Clinic Foundation (CCF) (28).. etičko povjerenstvo zasjedalo je devet puta i raspravljalo o sljedećim predmetima: • trima molbama za davanje suglasnosti za izradu magistarskog ili doktorskog rada. Arnold RM. s posebnim naglaskom na probleme koji proizlaze iz nove. 8. 155/2009. jer u hr vatskim domovima zdravlja. Ustroj i aktivnosti sustava bioetičke potpore u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utječu na korištenje samog sustava. • trima suglasnostima za provođenje neinter vencijskog opser vacijskog ispitivanja učinkovitosti terapije i simptomatskog liječenja određenog lijeka na određenu populaciju. 1992. Bagatin J. LITERATURA [1] Zakon o zdravstvenoj zaštiti. zahvaljujući čemu bi se izbjegla potreba da se uopće raspravlja o problematici eutanazije (22). te na pomaganje u stvaranju kosenzusa među stranama u slučaju (zdravstveni tim-pacijent-okolina).). Penny D. kao „vanjski suradnik“ povjerenstva. tako i kod zdravstvenih djelatnika KBC-a Rijeka (22. 2007. [3] Glasa J. Specifičnost dvojba oslikava specifičnosti zdravstvenog sustava na primarnoj razini. • jednoj pritužbi zdravstvenog djelatnika na odnos kolege prema pacijentu • jednom obraćanju Povjerenstvu zbog gubitka zdravstvene dokumentacije (još nemamo pravilnik o medicinskoj dokumentaciji koji tek treba izglasati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). Prepoznaje se potreba za uvođenjem individualnog bioetičara-konzultanta. koji djeluje paralelno s njime kao dio dobro uigrana sustava i podrazumijeva dežurstva. Najčešće i najteže navedene etičke dileme djelatnika PZZ podudaraju se s dilemama koje predstavljaju „okidače“ za kontaktiranje sa sustavom bioetičke potpore. 15) ili možda još prisutan paternalistički (11). HEC Forum 2006. 19. [2] Fučkar G. 71/2010. [7] Borovecki A. Youngner SJ. dostupnosti te korištenju sustava bioetičke potpore razočaravaju i upućuju na velik nerazmjer između interesa kod djelatnika PZZ-a za edukacijom iz medicinske etike i nepoznavanja oblika i mogućnosti korištenja sustava bioetičke potpore.133(1):59-69. Proces zdravstvene njege. vojni model (14) u interakciji liječnik-sestra-pacijent u sustavu zdravstva u PZZ-u. Sustav primarne zdravstvene zaštite. Bratislava: Institute of Medical Ethics and Bioethics Fdn. 21). ur. 24. rezultati o poznavanju. Health Care Ethics Consultation: Nature. 23. formalno i zakonski propisano (1). Uvod u rad kliničkih etičkih povjerenstava. To upućuje na potrebu rješavanja moralno opterećenih situacija u praksi uz pomoć sustava bioetičke potpore i kod djelatnika PZZ-a. u trogodišnjem periodu (od pr ve konstituirajuće sjednice održane 28. Možda bi individualni bioetičar-konzultant. and some reflections on the major issues and problems. Uočava se „pristup analize slučaja“ kod kojeg se naglasak stavlja na administrativnu proceduru (26). koji. Stoga je ovo očekivani rezultat. Zagreb: Medicinska naklada. 2000. . Međutim. Successes and Failures of Hospital Ethics Committees: A National Survey of Ethics Committee Chairs. Ethics committees in Croatia in the healthcare institutions: the first study about their structure and functions.Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers 29 finiraju liječničku i sestrinsku struku u Hr vatskoj (18. od županijske razine naniže. Asch DA. postoji samo Povjerenstvo za etička pitanja (bez mogućnosti timskih i individualnih konzultacija). što zasigurno obeshrabruje zdravstvene djelatnike u kontaktiranju s Povjerenstvom i traženju konzultacija. Spanogle JP. Treba naglasiti da nije rješavan nijedan problem na sestrinski zahtjev! Time možemo upozoriti na slabu informiranost i nisku percepciju vlastite individualne moralnosti sestara (27. 20. • dvjema pritužbama korisnika medicinskih usluga na djelatnike u zdravstvu. U: Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi.. sukladno svemu navedenom. 2003:85-93. godine do kraja kolovoza 2010. bio dobar način rješavanja etičkih potreba u PZZ-u. [4] McGee G. Zaključak Etičke dileme nalazimo u svakodnevnoj praksi liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ethics Committees in Central & Eastern Europe. kako u američkih i europskih liječnika. otvara prostor daljnjim istraživanjima o etički opterećenim situacijama u svakodnevnom radu liječnika i medicinskih sestara. Goals and Competencies. [6] Aulisio MP.18:49-60. Najprimjereniji pristup mogao bi se nazvati etičkopomagačkim (29). Oreskovic S. Uvidom u dokumentaciju (zapisnike sa sjednica) Etičkog povjerenstva Doma zdravlja PGŽ-a – ispostave u Rijeci. A Position Paper from the Society for Health and Human Values – Society for Bioethics Consultation Task Force on Standards for Bioethics Consultation. odnosno. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Narodne novine št. 139/2010 in 22/2011. Edukacija iz medicinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja i percepciju težine etičkih dilema. Caplan AL. Cambridge Quarterly of Healthcare Ethics 2002:11:8793. Annals of Internal Medicine 2000. kao i zbog disperziranosti zdravstvenih ustanova u PZZ-u i potrebe da se na jednome mjestu dobiju potrebne informacije. „partnerske“ pozicije pacijenta u procesu donošenja medicinskih odluka. Ten Have H. jer je usmjeren na identifikaciju i analizu prirode etičkog problema koji se pojavio u slučaju s jedne strane. što nije čudno. 8). također. 150/2008.

Liječničke novine 2007. DuVal G. Ethical Difficulties in Clinical Practice: Experiences of European Doctors. Preventive Services Task Force: Guide to Clinical Preventive Services. Mavrinac M. J Med Ethics 2007. J Gen Intern Med 2004. Principles of Biomedical Ethics. [23] DuVal G. How physicians face ethical difficulties: a qualitative analyisis. N Engl J Med 1992. Identitet. Danis M.315:1347-51. HullSC. Zagreb: Pergamena.S.hr/novi/index. Narodne novine št. 5th ed. J Med Ethics 2005. Golubović V. . [19] Zakon o sestrinstvu. Brett AS. 2011. Čengić T. (1):51-7.10(1):13-25. Hastings Center Report 1989. Pegoraro R. Narodne novine št. The Journal of Medical Ethics 2008.S. Bioethics 1999. Dostupno na: http://www. The problem with futilyti. [26] Ross JW. Narodne novine št. Brozović B. 2nd ed. [14] Šegota I. Frader J. Etika sestrinstva.326:1560-4. Baltimore: Williams & Wilkins. 2011. Slowther AM.U.31:7-14.19(1):2 [27] Matulić T. Cross-cultural Issues in European Bioethics. [17] Religion. 77(3): 727-744. Dostopno na: http://www.33(1):51-7. Clarridge B. [13] Beauchamp TL. [16] Zakon o zaštiti prava pacijenata. Croatian Physicians’ and Nurses’ Experiences with Ethical Issues in Clinical Practice. Mc Cullough LB: When patients request specific interventions: defining the limits of the physicians obligation. Danis M.30 Etičke dileme zdravstvenih djelatnika/Ethical dilemmas and health care workers [8] Sorta-Bilajac I. The nurse under physician authority.13(3/4):249-55.hr/croatia/people/religion (01. [28] Agich GJ.) [22] Brkljačić M. [9] Gosić N. Bogoslovna smotra 2007. 2005: 163-97. Forde R. Gensler G. Childress JF. 121/2003 in 117/2008. A National Survey of U. Collegium Antropologicum 2009. [25] Hurst SA. 169/2004. Reiter-Theil S. J Med Ethics 1993. Bioetička edukacija. [29] Howe EG. 19: 223-227.hums. [21] Etički kodeks HUMS-a.) [18] Zakon o liječništvu. et al. New York: Oxford University Press. Bunjevac I. [20] Kodeks medicinske etike i deontologije. Sorta-Bilajac I. 2001: 57-112. et al. Internists Experience with Ethical Dilemmas and Ethics consultation and Consultation. Joining the team: ethics consultation at the Cleveland Clinic. HEC Forum 2003. php?option=com_content&view=article&id=12&Itemid=17 (01. [24] Hurst SA. [15] May T. 15(4):310-322. Perrier A. Agich GJ. 1997: 47-53. [12] Truog RD. An Increasing Older Population Dictates the Need to Organize Palliative Care and Establish Hospices. Zagreb: Pergamena. [11] Dickenson DL. [10] Brett AS. 04. Ethics consultants: Could They Do better? The Journal of Clinical Ethics 1999. profesija i sestrinska etika.34:450-5.197: 1-4.19:251-8. N Engl J Med 1986. Why Chases Sometimes Go Wrong. 121/2003 in 117/2008.33(2):473-80. 04. Baždarić K. 1996.

Komunikacija kao osnova socijalne interakcije i međuljudskih odnosa temelj je kvalitetne psihološke pripreme bolesnika. kao i neposredne postanestezijske njege bolesnika poslije provedenih operativnih zahvata ili većih dijagnostičkih pretraga. patofiziološki procesi tijekom provođenja anestezije te mjere provođenja nadzora i skrbi do trenutka premještaja bolesnika na otvoreni odjel [1]. Cilj je perianesteziološkog sestrinstva proučavanje svih dijelova zdravstvene skrbi za one bolesnike koji su podvrgnuti kirurškim zahvatima i/ili invazivnim dijagnostičko-terapeutskim postupcima. osobito u psihološkome dijelu. which becomes a foundation of good psychological preparation for medical treatement. Ugodna radna atmosfera i velika kolegijalnost pridonose ispunjavanju uvjeta psihološke pripreme.i postanesteziološkoj brizi za bolesnika. Key words: nurse. Kaniška 111 Tel: 385-53-572 433 Mob: 385-98-873 599 E-mail: lstarc17@gmail. a višeznačnost se definira specijaliziranim opsegom rada medicinske sestre.and post anaesthesiology phases. taking into account the needs of patients in such stressful event. A specific approach to patients in pre-anaesthesiological as well as post-anaesthesiological preparation is an important factor that has impact on the process.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 31–33 31 Uloga sestre u perianesteziji – psihološki pristup pacijentu Nurse role in perianaesthesy . a uzimajući u obzir mnogobrojne potrebe bolesnika u tom za njih vrlo stresnom događaju. Communication between nurses and patients as a base for good social interaction and interpersonal relationship. komunikacija. perianestezija. tijekom i neposredno poslije provedena operacijskog zahvata: prijeoperacijske procjene. Današnje teorije sestrinstva razmatraju višeznačni pristup kirurškom bolesniku. analgezije i anestezije [2]. communication. Abstract: The main purpose of this article is exploring the inexhaustible source of research which can contribute to improving healthcare of a patient during the preparation for anesthesia. Good working atmosphere and high degree of collegiality contribute to psychological preparation better care for patients.com . Silvija Tomić ORGINALNI ČLANAK/ ORIGINAL ARTICLE Received November 4th 2011. čime se medicinsku sestru smatra ravnopravnim članom anesteziološkoga tima. a metode provođenja tak vih postupaka obično zahtijevaju uporabu sedacije. U međunarodnoj literaturi u posljednje je vrijeme sve više članaka o važnosti zadataka medicinske sestre u pre. increasing the degree of satisfaction and improving health care. In this context nurse is considered to be equal member of the anaesthesiology team. Ključne riječi: medicinska sestra. Accepted November 6th 2011 Sažetak: Osnovna tema članka neiscrpan je izvor čije istraživanje može pridonijeti unaprjeđenju sestrinske prakse pripreme bolesnika za uvod u anesteziju. In Croatian healthcare system this approach is still merely unknown. koji je bitan dio procesa. Running head: Psychological approach to a patient Uvod Perioperacijska medicina pojam je kojim se opisuju svi čimbenici zdravstvene skrbi prije. as well as patient healthcare af ter major surgery or diagnostic tests. perianesthesia.psychological approach to a patient Lucija Starčević. kao i boljoj brizi za bolesnika. In recent literature one can find plenty of articles dealing with importance of the nursing tasks in pre. Medicinske sestre čiji je rad povezan sa svakodnevnim radnim zadacima u sklopu ambulantne primarne zdravstvene zaštite aktivno sudjeluju u ambulantama na preoperativnom pregledu Autor za korespondenciju/Corresponding author: Lucija Starčević General Hospital Gospić. dok je u zdravstvu Republike Hrvatske takav pristup tek u začetku. Sestrinski je pristup bolesniku u preanesteziološkoj pripremi i postanesteziološkoj njezi specifičan. povećanju zadovoljstva i unaprjeđenju zdravstvene njege bolesnika.

32 Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient i pripremi bolesnika za provođenje operacijskog zahvata. „recovery“). dok se izvodi medikacija. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. osim osobnih podataka. Nužno je objasniti postupke koji otklanjaju tak ve specifične probleme. Pojavljuju se neželjeni simptomi kao što su mučnina. Osobitu pozornost treba pritom usredotočiti na osjećaj bespomoćnosti. Strpljenje medicinske sestre i njezino razumijevanje psihološkog stanja bolesnika znatno pridonosi smirivanju i opuštanju bolesnika. na odjelu za anesteziju. Upravo u toj fazi najizraženiji su su fiziološki učinci stresa na organizam. ad2] dan provođenja operacijskog zahvata. Perianesteziološko sestrinstvo ima tri djelokruga rada. a temeljem rezultata istraživanja provedenog u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. U ovoj fazi kod bolesnika se primjećuju specifični strahovi. Opisani psihološki pristup posebice je važan u prijeoperacijskoj pripremi bolesnika kod kojih je potrebno izvesti hitan operacijski zahvat. i to u navedenim fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku [5. strah od ishoda operacije. koje podižu kvalitetu rada medicinske setre i zdravstvenu skrb za bolesnika [3. operaciji i bolesti općenito. U današnjem višeznačnom pristupu kirurškom bolesniku sudjeluju i medicinske sestre koje su izravno povezane s neposrednim izvršavanjem operacijskog zahvata i poslijeoperacijskim postupcima u liječenju bolesnika. Neposredno prije operativnog zahvata. koje svakodnevni rad provode u operacijskim dvoranama. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić provedena je anketa (od siječnja do ožujka 2009. jer će bolesnik najčešće biti krivo informiran bude li prisiljen prikupljati informacije od drugih bolesnika. Rezultati U pr vome dijelu (anesteziološka ambulanta) treba započeti psihološku i fizičku prijeoperacijsku pripremu bolesnika. te u jedinicama za intenzivno liječenje. . strah od mogućnosti buđenja tijekom operacijskog zahvata. 4]. ali to ne znači da je treba zaobići. U anketi je sudjelovalo 75 ispitanika (slika 1). godine). njegovu psihofizičkom i emocionalnom stanju. dijagnostičko-terapeutskih postupaka i boli. ukidanje prikupljanja nepotrebnih informacija i pronalaženje novih. Radi boljeg razumijevanja pojma perianestezije potrebno je medicinskim sestrama. predznanju i obaviještenosti. učinkovitije razjašnjenje standarda i postupaka iz djelokruga njihova svakodnevnog rada pri pružanju zdravstvene njege. strah od moguće trajne nesposobnosti. Osnovni je cilj ovak va pristupa smanjivanje nejasnoća o postupcima liječenja kojima je izložen bolesnik. Postupak pripreme počinje razgovorom tijekom kojega se. Psihološkom preoperativnom pripremom dobiva se osjećaj povjerenja kod bolesnika. i to radi smanjenja anksioznosti koja je zabilježena kod svakog bolesnika. neovisno o opsežnosti operacijskog zahvata. Bolesnik se osjeća nemoćno jer buđenje iz anestezije nije završeno. osnovnih informacija. 6]. Bolesnici najčešće pamte riječi ohrabrenja koje su uputile medicinske sestre. Radi izbjegavanja opisanih pojava Opća bolnica Gospić 2003. jer su one bolesniku jedine razumljive u obilju medicinskih stručnih izraza. treba provesti detaljnu psihološku pripremu. Kod svih bolesnika koji se pripremaju za operativni zahvat. i to: ad1] primitak na bolničko liječenje. U ovoj fazi posebice treba obratiti pozornost na psihološku prijeoperacijsku pripremu koja se provodi radi percepcije boli u poslijeoperacijskom periodu. Treća faza perianestezije buđenje je bolesnika poslije provedena operacijskog zahvata (tzv. U svim navedenim pristupima moderno sestrinstvo temelji se na etičkim principima radi dobrobiti. psihološka priprema ne može biti opširna. strah od poslijeoperacijske bolnosti. suhoća i žarenje u ustima uzrokovano postavljanjem cijevi za disanje. poboljšanja zdravlja i sigurnosti bolesnika. kašalj. Takav se razgovor naziva anamnestički inter vju. Rezultati pokazuju da svaki boravak na bolničkom liječenju uzrokuje osjećaj tjeskobe i potištenosti. prikupljaju i podaci o bolesnikovoj percepciji bola. ad3] buđenje bolesnika iz anestezije (tzv. Sve te informacije mogu kod bolesnika stvoriti potpuno pogrešnu i zastrašujuću sliku o operacijskom zahvatu te posljedično povećati stupanj straha te poremetiti tijek liječenja. Bolesniku treba pružiti dovoljno obavijesti o anesteziji. specifične anksioznosti SLIKA 1. bolnost operacijske rane i glavobolja. Metoda U cilju ispitivanja djelovanja čimbenika u fazama perianesteziološkog pristupa bolesniku. kirurškim odjelima. godine izdala je priručnik/brošuru koja omogućava bolju. i to: strah da se neće probuditi poslije operacijskog zahvata. zabrinutost za obitelj. poboljšava se suradnja te se skraćuje vrijeme bolesnikova oporavka. Grafički prikaz poimanja specifičnih strahova na uzorku od 75 ispitanika. obitelji i posjetitelja. jednostavniju i učinkovitiju informiranost bolesnika. Preporučuje se uporaba sestrinske prijeoperacijske listeu koju se bilježe svi relevantni podaci o bolesniku kako bi se razjasnilo sve što je bolesniku nejasno te da se uklone nepotrebne i dodaju nove bitne informacije. faza oporavka – „recovery“). financijsku situaciju. Vrijednosti su iskazane u postocima. Upravo zato prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika mora uzeti u obzir osobitosti povezane s navedenim strahovima. Druga faza perianestezije dan je nakon provođenja operacijskog zahvata.

Međutim. prestrašen. u jedinici za intenzivno liječenje. rad u smjenama i dežurstvima čimbenici su koji nepovoljno djeluju na učinkovitost zdravstvenih djelatnika u svim segmentima procesa liječenja. medicinska sestra postaje učinkovitija u provođenju sestrinske znanosti.doi.hr/od_srca1. manjak zdravstvenih i ostalih djelatnika. sestra. izdahnite i zamislite da je taj bolesnik neka vama veoma bliska osoba. http://www.com www. vaš roditelj.magdalena. Prije odlaska bolesniku duboko udahnite. brat. Sullivan.htm . Henderson V. izbrojite do deset. Journal of PeriAnesthesia Nursing. Istraživanja je provedeno u tri mjeseca na Odjelu za anesteziju. Development of a Preoperative Admission Group. ulijte mu sigurnost. istodobno unapređujući postupke zdravstvene njege. pružite razumijevanje. Sigurno biste bili zahvalni da ga netko utješi i pomogne mu prebroditi tu stresnu situaciju. Fučkar G: Proces zdravstvene njege. dijete ili partner. Osobnim zauzimanjem tijekom radnog procesa. 2005. Učinite to za njega. Osnovna načela zdravstvene njege. Posebna primjedba autora Kada izgubite motivaciju. 1994. za ljude koji su u mislima s njim. Diskusija Medicinska sestra zdravstveni je djelatnik kojemu bolesnik povjerava svoje strepnje i strahove te je njezina uloga u psihološkoj pripremi bolesnika iznimno važna. LITERATURA SLIKA 2. loši radni uvjeti. i za sebe same. Ellen E. 2003. te u psihološkom pristupu bolesnicima. daleko od vas. Imajte dovoljno sreće da budete nježni. Unutarnja je motivacija uvijek jača od svakog vanjskog poticaja pa empatiju možemo spomenuti kao bitan čimbenik u prepoznavanju bolesnikovih potreba i želja. reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Gospić. pp 132-134. Zamislite da je pred njim operativni zahvat i da je sam u nekoj bolničkoj ustanovi. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 18/3: 168– 172. Medicinske sestre važan su čimbenik u rezultatima ishoda liječenja. učinite malen autogeni trening. U trećoj fazi perianestezije. pa tako zaslužuje i svrsishodnije mjesto u zdravstvenim timovima. dovoljno izazova da budete jaki. S tom mišlju krenite k bolesniku. tako i u perianes- [1] [2] [3] [4] [5] [6] Mamaril ME. Mogućnošću stalnog napredovanja povećava se samopouzdanje medicinskih sestara. Standards of Perianesthesia Nursing Practice: Advocating Patient Safety. stalnom edukacijom i praćenjem procesa rada. Journal of PeriAnesthesia Nursing. bolesnik je pod stalnim nadzorom visoko educiranih medicinskih sestara.Psihološki pristup pacijentu/Psychological approach to a patient 33 U drugoj fazi perianestezije zabilježili smo rezultate kod svih 75 ispitanika radi otkrivanja njihova razmišljanja i emocija kao reakcije na operacijski zahvat i uporabu anestezije (Slika 2). dovoljno tuge da budete suosjećajni i dovoljno nade da budete sretni. zabrinut. a time i osjećaj kako više pridonose povećanju bolesnikova zadovoljstva. toplinu i svoju stručnost. Grafički prikaz rezultata istraživanja kod 75 ispitanika u svrhe otkrivanja emocija i razmišljanja kod bolesnika kao posljedice provođenja operacijskog zahvata i uporabe anestezije. zastarjela oprema. Zagreb: HUSE i HUMS. pomozite mu. Vol 20.careplans. No 2 (April). teziji.

Zagreb. Accepted November 16th 2011 Sažetak: Medicinska sestra tijekom provođenja metoda liječenja i postupaka zdravstvene njege provodi najviše vremena uz bolesnika. Podaci su nerijetko osobne i vrlo intimne prirode. professional secret. pravni sustav. deontological and interpersonal guidelines of the medical nursing profession and in the Croatian laws. obvezuje medicinsku sestru da štiti privatnost bolesnika čuvajući sve dobivene podatke kao tajne. law system. moralnih i stručnih podataka kao i bolesnikovih tajna. liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika temelji se na prikupljanju. In this process medical nurse confronts with data that must be qualified as patients personal secret and in the same time as nurses professional secret. kao i s članovima njegove obitelji.vicic-hudorovic@skole. ali i zakonskih norma. according to ethical. Medical nurse is probably the most valuable person in the process of protecting personal and most valuable patients secrets. Za dobivanje relevantnih podataka važan je odnos zdravstveni djelatnik-bolesnik. obligation. Abstract: During the healthcare process medical nurse spends much more time with the patient than other healthcare professionals which are also involved into the patients treatement. Ključne riječi: medicinska sestra. Tijekom navedena procesa. materijalnih i duhovno-vjerskih [1].hr . medical nurse is obligated to keep the data obtained from the patient as a professional secret. Očuvanje profesionalne tajne obveza je medicinske sestre u svakodnevnom radu i regulirana je moralnim i etičko-deontološkim zakonitostima sestrinske struke i pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Ozbiljnost i osjetljivost te situacije postavljanjem moralnih i etičko-deontoloških. duhovnost.34 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 34–37 PREGLEDNI ČLANAK/ REVIEW ARTICLE Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne Nurses role in preservation of professional secrets Nevenka Brkić. U tom odnosu s jedne je strane stručno-znanstvena osoba koja mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine. Running head: Nurses and professional secrets Uvod Dio rezultata i kvalitete svakodnevnog rada medicinskih sestara. a u tu svrhu mora otkriti dio cijeli svoj privatni život za koji bi možda želio da ostane neotkriven. profesionalna tajna. Key words: medical nurse. From one point of view.385-1-34 83 662 FAX. a na drugoj strani bolesnik čija je koji treba zadržati vlastito dostojanstvo. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Višnja Vičić Hudorović Škola za medicinske sestre Vrapče. uporabom mnogobrojnih znanstveno-strukovnih metoda dobiva informacije i obligatna je spoznati i sačuvati važne podatke koji se znanstveno kvalificiraju kao profesionalna tajna u sestrinskoj profesiji. intellectual and scientific skills. izliječiti bolest. komunikacije. Stalnim osobnim usavršavanjem duhovnih. medicinska sestra iznimno je važna za očuvanje osobnih. obaveza.visnja. kvantificiranju i kvalificiranju podataka dobivenih o bolesniku. intelektualnih i stručno-znanstvenih vještina. communications. spiritual. In this process medical nurse has an obligation to improve and in the same time implement her continuing education of personal. spirit.. mora i želi zadovoljiti svoju životnu potrebu tj. Višnja Vičić Hudorović Received November 2nd 2011. počevši od osnovnih identifikacijskih preko informacija o zdravlju i bolesti do socijalnih.385-1-34 83 662 E-mail. Bolnička cesta 32 TEL.

Tko ne poštuje samoga sebe. a čije bi iz- . Ovakav pristup u svakodnevnom radu najprimjereniji je znak osobna poštovanja prema osobama koje su podvrgnute mjerama zdravstvene njege. katkad se razgovor s bolesnikom ili s članovima obitelji mora održati na hodniku. izložene bezočnom iskorištavanju. emocionalnim proživljavanjem osobnog okruženja. djevojka.3]. 1. Jednostavnije.. to su ljudi doživjeli i proživjeli. ti..“ Bog je htio čovjeka na svoju sliku. Stoga je posebice potrebno da medicinska sestra bude educirana za očuvanje i promicanje profesionalne tajne kao osnove u svakodnevnom radu zdravstvenih radnika. U uporabi su mnogobrojne vrste tehničkih i psiholoških sredstava. Za daljnje proučavanje profesionalne tajne treba uključiti spoznaju da u svima nama postoji sveto i nedodirljivo područje naše osobnosti (intima). neće poštovati ni druge. poslije odavanja dijelova intime. koji sudjeluju u procesu zbrinjavanja i liječenja bolesnika. Pojedinac čiji su dijelovi intime razotkriveni njihovo objavljivanje doživljava kao napad na cjelovitost svog ljudskog dostojanstva i dostojanstvo svoje obitelji. mladić. Medicinske sestre u svakodnevnom radu trebaju imati na umu navedene postavke. te spoznati da je u svakodnevnom radu medicinskoj sestri povjeren čovjek s cjelokupnom egzistencijom koja se ne može podijeliti na prošlost.8. Međutim. psihološkom.Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 35 Komunikacija i profesionalna tajna u procesu zdravstvene njege Medicinska sestra tijekom cijelog svog radnog vijeka sudjeluje u komunikaciji sa zdravim i bolesnim čovjekom od samog začeća pa sve do smrti. Opasnost odavanja profesionalne tajne najčešće je uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima radnog okružja. Primjeri za opisano odavanje dijelova intime u sklopu profesionalne tajne jesu povećanje gledanosti ili tiraže. Radi proučavanja sestrinske profesionalne tajne svemu navedenom treba dodati i općeprihvaćene spoznaje. Zato su medicinske sestre kontinuirano u službi ljudskog života. 26-27.7. sadašnjost i budućnost. u prostoriji u kojoj se nalaze drugi zdravstveni djelatnici ili.nije važno. svaka osoba zadržava pravo na svoju intimu [1. jačanje moralnih i etičkih vrednota. Stoga. Stalno usavršavanje i prikupljanje novih znanja. Navedeni normativi opisuju kako svaki čovjek ima svoj dio intimnosti koji ga čini osobom i koji je osnovni uvjet ostvarivanja čovjeka kao osobe. to je moguće [3]. U današnje vrijeme sve je prisutnija i tendencija komercijalizacije profesionalne tajne.2. znanac. a taj čovjek može biti bilo tko. i to tjelesnog. nego predstavlja jedinstven identitet čovjeka kao jedinke i čovjeka kao predstavnika cjelovitosti društvene zajednice [4.“[2]. U svrhu proučavanja profesionalne tajne potrebno je promatrati susret zdravstvenog djelatnika i bolesnika kao susret dviju istovjetnih osoba. Kad je Isus davao upute za život. ja. te bez zadrške prihvaćati sve postulate kojima se čuva dignitet osobe i postavke za očuvanje profesionalne tajne. Upravo intimnost poziva medicinsku sestru i sve sudionike u procesu liječenja i njege na poštovanje nedohvatljive dubine druge osobe. saznaju o zdravstvenom. a katkad i na članove obitelji. njemu pod noge sve podloži.) inteligentnog. dakle. Svaki čovjek posjeduje osobnu intimu. Upravo su medicinske sestre često.5]. služeći kao izvor odavanja intimnih podataka o bolesnicima. savjesnog i odgovornog za sve stvoreno [2. svaki čovjek na ambulantnom ili bolničkom liječenju ima svoje tajne. Kako bi se očuvalo povjerenje društva u zvanje medicinske sestre. 8. kojima se na agresivan i potrošački način.3. prijatelj. važno je da se to dogodilo. neprijatelj. a istodobno je i važan čimbenik poštovanja same medicinske sestre. suzdržljivost u odnosu na druge ljude u svom okružju. malen broj pojedinaca brine se za boli čovjeka/pojedinca. slobodnog. gdje čitamo:“ Ti ga učini malo manjim od Boga. Primjerice. niti će moći očekivati i zahtijevati da drugi poštuju njega [6.8. intelektualnog. emocionalnom i sociokulturološkom stanju bolesnika.9. kao što su povjerenje i šutnja (čuvanje tajne). Poznavanje metoda i postupaka o čuvanju profesionalne tajne istinska je sloboda koja bdije nad intimnošću osobe i čuva osobu kao pojedinca od svih eventualnih oskvrnuća. slavom i sjajem njega okruni. Katkad bolesnici tak ve situacije proživljavaju kao povredu intimnosti te se smanjuje povjerenje prema medicinske sestre. edukacija o pravnim mogućnostima osnova su medicinskim sestrama za očuvanje profesionalne tajne. i to u Ps.4]. intimnost je neotuđivo i nepovredivo pravo svake osobe i garancija suživota među ljudima [6. sebi slična (kao što čitamo u Post. duševnog i duhovno-moralnog. u bolesničkoj sobi u kojoj su i drugi bolesnici. Čovjek koji je izgubio tu intimnost izložen je mogućim oskvrnućima i uvredama. Svrha uporabe visokotehnoloških sredstava za prikupljanje intimnih/tajnih podataka najčešće je materijalna dobit ili nemoralna korist (lažiranje podataka). Pravilnom uporabom znanja o čuvanju profesionalne tajne. Naime. štiteći je od svih neželjenih povreda. najčešće bi počinjao riječima: Bio neki čovjek… neka žena. Ova postavka posebno je važna kada se proučava profesionalna tajna koja je u izravnoj svezi s pojedincem i njegovim osobnim. u svakodnevnim situacijama. svrsishodna educiranost preporučuje šutnju o profesionalnoj tajni poslije smrti bolesnika. U današnje vrijeme izražene su tendencije umanjivanja osnovnih vrednota u međusobnom ophođenju. rezer viranost. drsko i katkad ucjenama nastoje prikupiti najintimniji podaci o čovjeku-pojedincu.7.9. 6-7. pak. I danas bi Isus počeo priču na jednak način: „Bio neki čovjek…“. Definicija i sadržaj profesionalne tajne Profesionalna tajna definira se kao sadržaj koji zdravstveni djelatnici. što se populaciji najčešće predstavlja kao senzacija. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih.10]. Poštovanje tajne bolesnika i poštovanje svakog čovjeka iznalazi svoj početak u Božjem ponašanju prema čovjeku. One su dio njegova bića. U svrhe proučavanja profesionalne tajne za svakodnevni život potrebno je opisu Božjeg ponašanja prema čovjeku pridružiti i zakonske i etičke normative.10]. i poslije smrti.

Člankom 37. Člankom 28. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno.15]. Prihvaćen je 22. ad 2] odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i tada se ista naziva podijeljena tajna. 3. čuvanje ugleda ustanove (poslodavca) i djelovanje u interesu bolesnika. 3. Sadržaj profesionalne tajne određen je pozitivnim zakonima Republike Hr vatske i profesionalnim etičkim kodeksima koji služe medicinskim sestrama pri učenju etičnog ponašanja [6. godine.3.15]. psihosocijalne i emocionalne podatke.8. i to od samog početka života pa do smrti. Zakon o sestrinstvu. informacije od njihovog neprimjerenog pokazivanja. poštovanje prava bolesnika.12. a odnosi se na osobne. Medicinska sestra može profesionalnu tajnu otkriti samo u slučajevima određenim zakonom ili uz odobrenje bolesnika“. Ustava jamči svakom štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života. Opisuje osnove sestrinstva kao struke te tvrdi kako svaka medicinska sestra mora poštovati svakog čovjeka.8. 3. suradnju s članovima zdravstvenog tima. Zakon o zaštiti prava pacijenata. svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Pr vi je put prihvaćen 1953. .13. ad 6] razgovor o profesionalnoj tajni samo u okružju članova zdravstvenog tima obvezatan je radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite bolesnika. Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. 3. Pravna regulativa prema pozitivnim zakonima Republike Hr vatske u svrhe zaštite privatnosti i očuvanja profesionalne tajne temelji se na Ustavnom zakonu te na pet ostalih zakona. i to: 3. Bolesnik ima pravo dati usmenu ili pismenu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovom prijmu u ustanovu kao i o njegovu zdravstvenom stanju. 3. Navedenim zakonom štiti se privatnost i ostala ljudska prava i temeljne slobode. 3. a posebice tijekom pružanja osobne njege. Zakon o zaštiti osobnih podataka.2. Zdravstveni se pak djelatnici definiraju kao osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu.7.14.5. ad 4] medicinskoj sestri je nedopustivo prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. ad 3] medicinska sestra mora ograničiti pristup medicinskoj arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. zabranjuje doktorima medicine. 3. Iz navedenih vrijednosti proističe sedam obvezatnih etičkih dužnosti. Prihvaćen je na Skupštini HUMS-a 1995. istog zakona regulira se. ad 5] pravo je svake medicinske sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o bolesniku.7. poštovanje etičkog kodeksa medicinskih sestara. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.13. Ustav Republike Hrvatske. Etički kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara. i to: ad 1] čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza.6.14.12. Članak 16. bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. dostojanstva. primaljama ili drugim zdravstvenim djelatnicima neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne. definira da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Na čuvanje profesionalne tajne obavezani su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti te studenti i učenici škola zdravstvenog smjera. Povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa. Etički kodeks Međunarodnog vijeća medicinskih sestara.4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. da pri pregledu. kao dužnosti medicinske sestre navodi čuvanje profesionalne tajne. Dopunjen je 1973. članku: „informacije o bolesnicima medicinska sestra mora smatrati povjerljivima i koristiti ih u smo predviđene svrhe. Članak 122. Članak 132.9. zdravog i bolesnog zbog njega samoga. Članak 25. godine i potvrđen kao službeni etički dokument Međunarodnog vijeća medicinskih sestara. definira da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika. ad 7] medicinska sestra dužna je inter venirati ukoliko drugi članovi zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. godine. obiteljske. Onaj koji neovlašteno otkrije profesionalnu tajnu kaznit će se novčanom kaznom od 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od 6 mjeseci [16]. Kazneni zakon. doktorima stomatologije. U navedenom dokumentu u 10. Članak 35. godine na kongresu u Brazilu. Kodeks profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti te navodi: „medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. njegova ljudskog dostojanstva. 3.11. članku definira se kako svaki pojedinac ima pravo na poštovanje privatnog života glede informacija o zdravlju. liječenju. Profesionalna tajna definira se u 5.10.1.9.36 Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets nošenje u javnosti moglo nanijeti štetu pacijentu ili trećoj osobi [11. Medicinska sestra mora paziti da ne dođe do kršenja povjerljivosti tako da uvijek zaštiti dobivene 3. prosinca 2005. ugleda i časti. poštovanje vjerskih načela pacijenta.

Poštujući moralna i etičko-deontološka pravila u zdravstvenom timu. Najčešće je uzrokovana emocionalnim stanjima kao što su ljutnja. Prema signifikantnim rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hr vatskoj [1. Odavanje podataka koji su postali općepoznati.hr [9] Etički Kodeks Hrvatske komore medicinskih sestara.2. članak 35-37.Stari i novi zavjet.psz. [11] Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01).Uloga medicinske sestre u očuvanju profesionalne tajne/Nurses role in preservation of professional secrets 37 Odavanje profesionalne tajne Medicinska sestra prikuplja podatke koji su dio profesionalne tajne tijekom neposrednog pružanja usluge zdravstvene njege bolesniku kao i razgovorom s članovima bolesnikove obitelji.1. 4. nepredvidljivoj duljini trajanja emocionalnog nerazmjera te sumnjama u ishode liječenja. bolesnik sam postaje „bolest“ i/ili „objekt“ koji se proučava. Šteta trećim osobama. osjećaj bespomoćnosti zdravstvenog djelatnika. liječenja i provođenja zdravstvene njege.2.. članak 16. Etički Kodeks Hrvatske udruge medicinskih sestara. to: 4. tuga.zupanija. pažnju.3] 4. Etički Kodeks Međunarodnoj vijeća medicinskih sestara. 1973. podaci koji se smatraju profesionalnom tajnom ne smiju se citirati prije dogovora s članovima zdravstvenog tima. [12] Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). Sestrinski edukacijski magazin. nejasnoćama i tajnama sestrinske komunikacije. [14] Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 19/04). [15] Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03).2. Druge struke u zdravstvenome timu imaju manji kvantitativni i kvalitativni utjecaj na stvaranje pozitivnog ozračja kod bolesnika i članova njegove obitelji. Nadalje.2. Obnovljeni život 2001. I u navedenu postupku postoje ograničenja jer se u opisanu slučaju medicinska sestra mora ograničiti samo na citiranje podataka koji su isključivo povezani s metodama i postupcima koji se provode radi dijagnostike. 1993. prema navedenim zakonima i profesionalnim etičkim kodeksima. Pozaić V. . zakonski i stručno-znanstveni pristup u provođenju metoda liječenja. Sudska presuda. Postoje subjektivni i objektivni razlozi odavanja profesionalne tajne.1. [13] Zakon o sestrinstvu (NN 121/03). koji istodobno mora sadržavati apsolutno poznavanje etičkih i moralnih načela. [16] Kazneni zakon (NN 110/97).hkms.2:2-17. U objektivne razloge odavanja profesionalne tajne uvrštava se pet čimbenika. Post. i to: 4.2.26-27. LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] Gosić N: Privatnost i povjerenje u medicinskoj etici i bioetici.4] 4.1] 4. Subjektivnim razlozima smatraju se dva čimbenika.5] Pristanak bolesnika. članak 10. www.hr Zakon o Zdravstvenoj zaštiti (NN 121/03). 4. članak 122.2] 4. U svrhu očuvanja svih dijelova profesionalne tajne potrebno je provoditi mjere trajnog stručno-znanstvenog usavršavanja u sestrinstvu. Biblija-Stari i novi zavjet. 1993. www. 8: 6-7.1.1. članak 132. Tijekom liječenja bolesnik je odvojen iz prividne sigurnosti svog svakodnevnog života te izložen nerazumijevanju.56/4:447-449.hr [10] Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva svakog bića u pogledu primjene biologije i medicine (NN 13/03). www. 4. Biblija . Zajedničko dobro.2. članak 120. razumijevanje i suosjećanje. Post. Zaključak Čovjek je kao pojedinac u zajednici tijekom liječenja izložen emocionalnoj i fizičkoj boli. Kršćanska sadašnjost. Odnosi se na nepoznavavanje opisanih pojmova privatnosti i zaštite privatnosti.2] NEZNANJE. Ostali su izvori: medicinska dokumentacija bolesnika i podaci prikupljeni od drugih članova zdravstvenog tima.4] nepoznavanje pravnih i etičkih norma očuvanja profesionalne tajne najčešćje je uzrok odavanja profesionalne tajne kad je riječ o medicinskoj sestri. Stalno okružen zdravstvenim djelatnicima. odgovornost.1] NEPAŽNJA. Medicinska sestra može citirati dijelove profesionalne tajne isključivo među članovima zdravstvenog tima koji provodi aktualnu zdravstvenu njegu bolesnika. Teološki vidici liječničke tajne. Statut Opće županijske bolnice Požega. članak 25-28. kod svakog bolesnika potrebno je istodobno provoditi etički. 2005. Kršćanska sadašnjost.hums.

Škola za medicinske sestre Vrapče. hematology.Klub žena operiranih na dojci i Klub laringektomiranih. tečaj trajne edukacije. nalaženje metoda i postupaka za svakodnevno poboljšanje radnih aktivnosti medicinskih sestara onkološko-hematološke djelatnosti. te je istodobno obilježeno 25 godina postojanja Društva. i to radi unapređenja stručnog rada medicinskih sestara. šesnaest (16) simpozija. anniversary. društvima i predstavnicima civilnog društva [Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL).38 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 38–39 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION 25 godina onkološko-hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara – OHDHUMS [8. Zbog sličnosti u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka. radi poboljšanja stručnosti i zajedničkih interesnih ciljeva tijekom 1997. onkologija. Od 1997. osam (8) tečajeva trajne edukacije. bacc. At the same time Society celebrated its 25. maricamiscancuk@gmail. Od 2004. i današnja predsjednica OHDHUMS-a. October 2022.com st počinje obnašati Marica Miščančuk. pomoć pri pisanju i objavljivanju stručnih radova. Accepted November 8th 2011 Sažetak: Onkološko-hematološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u Baškoj na otoku Krku od 20. U dosadašnjem djelovanju OHDHUMS organizirao je sedam (7) stručnih sastanaka. Tijekom svoga postojanja OHDHUMS je utemeljio stalnu stručnu suradnju s udrugama. 385-1-34 83 662 FAX. Ključne riječi: medicinska sestra. Pr vom predsjednicom društva imenovana je Zlata Ćanić. godine. i znatnim povećanjem incidencije oboljelih od malignih bolesti pojavila se potreba za osnivanjem stručnog društva u sklopu Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS]. 385-1-34 83 662 E-mail. Zagrebačka liga protiv raka . Zagreb.] Nurses role in preservation of professional secrets 25 years of society of hematology-oncology. listopada 2011. oncology.Baska/Krk November 20-22 2011] Marica Miščančuk Received November 5th 2011. Zato je 5.10. koja je tu dužnost obnašala od osnutka društva do 15. godine. godine organiziralo je 8. sastanaka. od čega je sedam bilo s međunarodnim sudionicima. jedanaest (11) studijskih putovanja. tečaj trajne edukacije Abstract: Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association held 8.Baška/Krk 20-22. godine osnovano Onkološko društvo HUMS-a. postoji Onkološko-hematološko društvo HUMS-a [OHDHUMS]. do 22.Croatian nurses association -SHOCNA [8. lipnja 2000. Liga za borbu protiv raka Zagrebačke i Međimurske županije. prosinca 1987.med. dakle. continuing educational course in town Baska on the island of Krk. članice OHDHUMS-a. radionica i stručno-studijskih putovanja. tečaj trajne edukacije . godine medicinske sestre hematološke djelatnosti priključuju se Onkološkom društvu HUMS-a. održale su više od 600 stručnih predavanja i bile aktivne sudionice jedanaest (11) međunarodnih radionica. organiziranje stručnih skupova. Temeljne su postavke OHDHUMS: trajno stručno usavršavanje. course of continuing education Running head: Eighth continuing educational course of Society of hematology-oncology of the Croatian nurses association Razvojem onkološke struke i znanosti. Key words: nurse. godine .tech. kada tu dužno- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Marica Miščančuk. course of continuous education . U suradnji s liječničkim društvima OHDHUMS bio je i suorganizator četiriju (4) kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. 2011. kontinuirana edukacija medicinskih sestara. Tijekom spomenutih manifestacija medicinske sestre. Bolnička cesta 32 TEL.

) o samopoštovanju medicinskih sestara.) i Irena Hampl Hršak (dr. 2011. godine) Josipa Jović Zlatović (dr.) opisala je osobna. Svetec (bacc. listopada 2011. med.10. Stručni program tečaja počeo je 20. S. OHDHUMS . Tečaj je nastavljen predavanjem M. tečaj trajne edukacijeBaška/Krk 20-22. Mišević (dr. godine do listopada 2011.). pharm.techn. Čogurić). Bagarić).. pharm) uz poseban naglasak na važnost medicinske sestre u praćenju i provođenju smjernica. a nastavljena je interaktivnom dvosatnom radionicom u kojoj je Ž. B. med). M.techn. B. Treći radni dan zaključen je dogovorom o potrebi organiziranja sljedećeg (devetog) tečaja trajne edukacije u listopadu 2012. predstavila je dosadašnje rezultate istraživanja. godine u Kliničkom bolničkom centru [KBC] Zagreb te u Kliničkom bolničkom centru Osijek.med. Lj.med. Rimac) i glavne sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicine Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” (M.hums. godine) održana je i redovita Godišnja skupština OHDHUMS-a na kojoj su zabilježene i evaluirane aktivnosti članova OHD-a od listopada 2010.techn. godine u Općoj bolnici Varaždin. godine s današnjim sjedištem u bolnici Royal Marsden u Londonu. Miščančuk opisala je djelovanje OHDHUMS-a od osnutka do danas.hr . koje je osnovano 1984. Miščančuk) zahvalila je na pristiglim porukama potpore i čestitkama predsjednice HUMS-a (B. med. godine organizirao 8. Družinić. a izglasan je i zaključak o potrebi tiskanja biltena Društva. Na temelju prikupljenih znanja iz dugogodišnjeg osobnog iskustva i spoznaja iz znanstveno-stručne literature OHDHUMS bio je važan čimbenik u osmišljavanju i početku rada Centralne pripreme citostatika [CPC] u RH. Kuvačić i dr. Ovomu su događaju nazočila 122 sudionika.) te o važnosti uporabe i mogućnostima enteralne prehrane onkološko-hematoloških bolesnika (mr. a namijenjene su onkološko-hematološkim bolesnicima. Kozine (bacc. bacc. godine. Irena Poljanšek (mr. med. Drugog dana tečaja (21. O važnosti zaštite i sigurnosti u radu s citotoksičnim lijekovima uporabom sustava za zatvorenu pripremu i uporabi rizičnih lijekova najnovije spoznaje opisao je K. I. listopada 2011. u kojem se istražuje uporaba peroralnih citostatika u kućnom režimu liječenja. Svetec (bacc. Kuzmić. Posljednjeg dana tečaja (22. Karamarko (dr. OHDHUMS je u Baškoj na otoku Krku od 20. sc. U pozdravnom obraćanju sudionicima skupa predsjednica OHDHUMS (M. Jurišić (mr. tečaj trajne edukacije i istodobno obilježio 25 godina postojanja. Branka Svetec (bacc. B. pharm. O problematici i mogućnostima uporabe parenteralne prehrane najnovije spoznaje opisala je S. godine. med) definirao svakodnevne primjere u kojima su subjekti manipulatori ili manipulirani. praktična iskustva o peroralnoj antiemetskoj terapiji uz naglašavanje potrebe edukacije onkoloških bolesnika. listopada 2011. med. Smjernice za postupke umanjenja karcinomske boli. „Manipulatori oko nas“ naslov je radionice koja je počela uvodnim predavanjem Marice Miščančuk o manipulatorima i vrstama manipulacija. u ožujku 2010. Zajedničkom suradnjom članova i predstavnika izvršnog odbora OHDHUMS-a do danas je objavljeno više priručnika i brošura (V.) predstavila je članovima OHDHUMS-a financijsko izvješće o poslovanju društva te je posebice istaknula važnost članstva OHD-a u strukturama HUMS-a. Kopiratić. M. Tečaj je nastavljen predavanjima o problematici zbrinjavanja radijacijskih rana (Š. Nadalje. Prijenos znanja OHDHUMS-a u mnogočemu je pridonio radu CPC-a u listopadu 2009. Marijana Breljak (dr. Miščančuk) radi boljeg razumijevanja simptoma i metoda liječenja. od kojih su 103 bile medicinske sestre iz svih dijelova Republike Hr vatske [RH]. u interaktivnoj su radionici istaknule važnost poznavanja čimbenika suportivnog liječenja onkološko-hematoloških bolesnika u svakodnevnom praktičnom radu.) opisala je problematiku kvalitete svakodnevnog života uz nužnost uporabe transdermalnih flastera radi smanjenja boli. U uvodnom predavanju “Od vizije do akcije Onkološko-hematološkog društva”.8. Pomper. godine.med. godine predavanjem Mihaele Vukšić Munitić (mr.). prezentirala je K.med. a događaj su uveličale i medicinske sestre iz Federacije Bosne i Hercegovine [BIH].25 godina onkološko-hematološkog društva/25 years of society of hematology-oncology 39 OHDHUMS je član organizacije European Oncology Nursing Society [EONS]. LITERATURA [1] http://www.) o novim metodama prevencije i liječenja mukozitisa. koje su izrađene u listopadu 2011. Europskog društva medicinskih sestara. bioteh.techn. Voditeljica projekta „Kroz oči bolesnika“. med) predstavila je spoznaje o novostima u liječenju maligne bolesti bubrega te način pripreme i uporabe recentnih lijekova te mogućnosti prepoznavanja njihovih prednosti kao i praćenja nuspojava.techn. listopada 2011. Kovačić (mr.) te je demonstrirao praktičnu uporabu zatvorenog sustava. do 22.

godine. vrijednost i smisao života.385-1-34 83 662 E-mail. nešto bude bolje. Tijekom posljednjih desetljeća provedena su mnoga znanstvena i stručna istraživanja kojima je zajednički zaključak da postoji povezanost razine duhovnosti i religije s poboljšanjem simptoma različitih psihičkih (depresija. Rijeka. 51216 Viškovo TEL. Miro Jakovljević iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] kaže da je umijeće života u teškim i bolnim životnim situacijama otkriti njihovo istinsko značenje.spec. Strišković. sociološki pristup i pravni odgovor. Hrvatska Received November 16th 2011. religioznih potreba i potencijala pacijenata kao dijela terapijskog procesa. Running head: Spiritual psychiatry Cilj je pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije upozoriti na važnost duhovnosti i religije u integrativnom pristupu svakom pacijentu. ethical dilemmas. pomažu pojedincu u prihvaćanju i razumijevanju drugih i samoga sebe. vjera i duhovnost nedvojbeno imaju važnu ulogu u prevenciji psihičkih i tjelesnih poremećaja. do 13. a time i zdravlja i bolesti [1]. dr. Prof. Vjera i duhovnost pomažu u životu dajući psihofizičku ispunjenost. Dobro koje proizlazi iz svih loših stvari koje nam se događaju u tome je što nam pomaže da iz sebe izvučemo svoj najbolji dio. Abstract: Aim/purpose: The First Croatian Congress of Spiritual Psychiatry with international participation.shizofrenija i dr. dijabetes. maligne bolesti. imunološke bolesti i dr. a zatim predložiti mjere koje bi mogle dovesti do formulacije novih paradigmi u psihijatriji prilagođenih aktualnim društvenim kontekstima skrbi.40 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 40–42 KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Duhovna psihijatrija-„Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ Spiritual psychiatry – first croatian congress of spiritual psychiatry Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. odnosno. organized by the Croatian Institute for Spiritual Psychiatry. kao neizostavni integrativni članovi tima koji liječi i skrbi za pacijenta. da transcendiramo. U ovom članku opisuju se usmena priopćenja teme kongresa. Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju [HIDP]. Key words: Psychiatric and theological aspects. održan je u Opatiji od 11. Ključne riječi: Psihijatrijski i teološki aspekti. Strišković. Svrha je svega ružnoga što nam se dogodilo da poslije. Accepted November 21st 2011 Sažetak: Cilj/svrha: „Prvi hrvatski kongres duhovne psihijatrije“ s međunarodnim sudjelovanjem. svoju bit. ovisnosti. etičke dileme. koji je organizirao Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju. sc. tjeskoba. “Depression and spirituality”. reumatoidni artritis. Također.med. “Depresija i duhovnost”. Sve je više bolničkih institucija diljem svijeta koje uspostavljaju posebne programe čiji je cilj povezivanje duhovnih.Pogled 80. u budućnosti. poboljšavaju emocionalne i kog- nitivne funkcije. bez obzira na to liječi li se zbog psihičkih ili tjelesnih poremećaja. was held in Opatija from February 11-13th 2011. multipla skleroza.385-1-34 83 662 FAX. Osvrt se odnosi na dio kongresa s temom depresija i duhovnost. Croatian Institute for Spiritual Psychiatry [CISP].) i tjelesnih poremećaja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja.vozila@gmail. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Silvana Vozila Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Ž. moraju imati kritičko mišljenje. veljače 2011. Depresija i duhovnost Potrebno je najprije kritički ispitati trenutne prakse i teorije u psihijatriji.. U tom kontekstu mislim da je iznimno važno da medicinske sestre upoznaju najnovija stajališta (uspostavljanje dijaloga u multidisciplinarnim raspravama) i nove medicinsko-psihijatrijske paradigme liječnika u odnosu na duhovnost. dr.). Review refers to theme of the Congress.com . sociological approach and the legal response. Sigurna sam da i medicinske sestre. silvana.

Posljedica rezultira iz činjenice da se voljena osoba. U ovom pristupu depresija je širi pojam od samog kliničkog poremećaja. u kojima snažna ljubav koegzistira sa snažnim bijesom i mržnjom. Bolesnici s depresijom često nisu u stanju kreativno nadići ili duhovno transcendirati životnu situaciju koja im je bila bolna i dati pravi smisao svojemu životu u ljubavi. autor daje neurofiziološki osvrt na depresiju i suicidalnost. Dosadašnja istraživanja pokazala su da genetski faktori imaju ulogu u stvaranju tzv. gubi se smisao. U Bibringovu (1953. nesigurna. Vlasta Rudan iz Klinike za psihološku medicine Kliničkog bolničkog centra Zagreb [KBC Zagreb] govori o psihodinamskom pristupu depresiji psihoanalitičkim teorijama porijekla i mehanizma depresije koje su počele Freudovim radom „Žalovanje i melankolija“ (1917. Ako je prejaka dopaminergička aktivnost u mozgu. interakcije lijekova. DMT je povezan s epifizom koja ima važnu ulogu u regulaciji bioritmova. S druge strane. Gubitak ne mora biti stvaran. tolerancija na lijek. Međutim. treba imati na umu teoriju disfunkcije tzv. i sklonosti samoga bolesnika. te logično. da voli. Identifikacija je obrana protiv gubitka objekta koja ima trenutačnu posljedicu. odbacivanja ili poraza.) [2]. tj. a da toga nije posve svjestan? Farmakoterapija najviše je istraživana i najbolje dokumentirana terapija depresivnog poremećaja. Pacijent čak ne mora biti svjestan bilo kak va osjećaja gubitka. Upravo u slučajevima u kojima postoji jaka ambivalencija. Cilj života neke osobe ne sastoji se samo u samostvarivanju. koji je istaknuo mjesto oraliteta u depresiji. tek kada se objekt počne voljeti kao čitav objekt. Relativno povišena aktivnost sustava kazne može biti povezana s idejama krivnje i suicidalnošću. Po nekim mišljenjima depresija je posljedica desinkronizacije između neuronalnih mreža koje opslužuju kognitivne i emocionalne module jer su njihova aktivacija i dezaktivacija neusklađene. Dalibor Karlović iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice“ [KBC Sestre milosrdnice]. kaže dr. Nadalje. Čini se kako su dopamin i dimetiltriptamin (DMT) vrlo važni za razumijevanje osjećaja za nadnaravno. Mate Mihanović (psihijatrijska bolnica “Sveti Ivan”) [4]. njegov se gubitak može doživjeti kao potpun gubitak. Drugim riječima. ne prepoznaje se ništa. Nesposobnost osobe da ispuni svoje želje da bude voljena. Promijenjen osjećaj za stvarnost može biti razlog zašto je manija često povezana s kreativnošću. identifikacija s izgubljenim objektom vodi u depresiju. kao i sklonost okrivljavanju. mističnim iskustvima. pa nisu razvili sposobnost opraštanja i zahvalnosti.sc. odnosno. zahvalnosti. Blatt (1982. samonadmašivanju. što uključuje ponajprije uspostavljanje adek vatnog pristanka.Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry 41 Depresija se često javlja u osoba koje nisu našle svoje mjesto u svijetu zbog usmjerenosti lažnim ili pogrešnim vrijednostima. vide se i prepoznaju svakojake zakonitosti i značenja. opraštanju. navodi Abrahama. Dimenzija self transcendencea povezana je s individualnim religijskim i mističnim inklinacijama [5]. a povezana je i s duhovnošću. Smanjena dopaminergička aktivnost u sustavu nagrade povezana je s anhedonijom. Goran Dodig iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split [KBC Split] razmišlja o depresiji kao mogućnosti sudbinske danosti i osobine neodgovornosti te postavlja pitanja: je li čovjeku dana samo sloboda izbora bez odgovornosti ili i intelekt kojim može prosuditi ta moralna načela kao putokaz? Unatoč tomu suvremeni čovjek bira nešto drugo [3]. ali i gubitkom smisla i interesa. Osjećaj za nadnaravno povezan je s aktivnošću određenih neuralnih struktura našega mozga koje se mogu nazvati transcendentalnim mozgom. dr. iskrivljenu kogniciju i neurovegetativne poremećaje kao što su gubitak sna i tjelesne težine i gubitak libida. osobito ona koja napusti ili ode. Odabir antidepresiva trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu bolesniku. egzistira kao gen VMAT2 koji je zadužen za naš duhovni osjećaj. darivanju i dobroti. stručnjak za genetiku na Institutu za zdravlje i Institutu za rak iz Washingtona. Zašto? Imajući to u vidu. Prof. umjesto da je nevrijedna ljubavi. nuspojave. Dr. tj. potisnuti bijes i nesposobnost opraštanja sebi i drugima igraju važnu ulogu u dinamici depresije. da je sigurna i dobra. Također. ne pita samo čovjek za smisao života. potencijala i životne misije. nego i u autotranscendenciji. odgovor na prijašnju terapiju. a ako je preslaba. te akceptiranju kliničkih faktora kao što su profil simptoma. jednako voli kao što se i mrzi. kao i neprepoznavanjem svojih talenata. “Božji gen” koji je u svojoj knjizi opisao Dean Hamer. da depresija rezultira iz gubitka objekta. komorbiditet. kao afektivno stanje koje se rangira od blage i odgovarajuće prolazne reakcije na teške životne događaje do dubokog i trajnog onesposobljavajućeg kliničkog poremećaja koji uključuje jaku disforiju. personality traits. jer predispozicija za depresiju kasnije u životu potječe iz psihičke traume i posljedične fiksacije u oralnoj fazi psihoseksualnog razvoja. osobe koje se ne znaju istinski radovati životu lakše izgube ili uopće ne otkriju pravi smisao života. vodi depresiji. Vrlo zanimljiv osvrt povezanosti polimorfizma gena za serotoninski transporter (5-HTTLPR) s dimenzijom autotranscedencije iznio je dr. ali i svoje vlastite te da otkrijemo pravi smisao života. Duhovni čin ljubavi omogućuje da shvatimo i doživimo autentične potencijale bližnjih. depresivni simptomi rezultiraju iz frustriranih težnja i doživljaja bespomoćnosti. je li suodgovoran pri izboru beznadnosti umjesto nade. Nedostatak samopouzdanja i osjećaj nevrijednosti često su povezani s osjećajem nepripadanja ovomu svijetu.) modelu depresije. Zato nisu uspjele odgovoriti na važna životna pitanja. nego se može raditi o gubitku u fantaziji. Glavna analogija između žalovanja i depresije upravo se odnosi na tvrdnju da je depresija posljedica gubitka voljene osobe. Kada se govori o spiritualnim aspektima depresije i suicidalnosti. Strah od neprihvaćanja. Također. agresivna i destruktivna. Na temelju kliničkih opser vacija Freud je depresiju također vezao uz identifikaciju i agresiju. a zatim i adherencije. nego život njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti. bezuvjetne i zdrave ljubavi često nije bilo dovoljno u životu bolesnika s depresijom. tuge umjesto radosti. transcendentalnog mozga i teoriju abnormalne disinkronije. emocije . Istinske. pokazano je da je serotoninski sustav povezan s religijskim. što znači da nastaje u pr vih 18 mjeseci života. percepcija gubitka može biti posve nesvjesna. Melanie Klein istaknula je da. pa su razvile dubok osjećaj da s njima nešto nije u redu.) ističe mnogobrojne pokušaje kako bi se razlikovalo tipove depresije na temelju izraženih simptoma.

Tu valja staviti naglasak na humanitarno djelovanje i na to da život svakoga čovjeka jest vrijedan življenja. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. depresivnost i ljestvica životnih vrijednosti. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Osvijestiti čovjeku kako on može živjeti i sa svojim teškoćama i uvijek biti na dobro drugomu čovjeku. strpljive. U Hr vatskoj postoji autentični model pružanja duhovne pomoći pod nazivom hagioterapija. Općenito bi također mogla pomagati i nekršćanima i nevjernicima onda kada u sebi nosi sveopće poglede na život: život kao zadaću. Depresija između sudbinske datosti i osobne neodgovornosti. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:23-27. [6] [4] [7] . i to Suicid i duhovnost. Špehar M. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:29. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:21-22. Kršćanska duhovnost u pomaganju depresivnim osobama. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. bez kojih kršćanske duhovnosti nema [6].: Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti. Sanea Mihaljević. Hagioterapija. opisuje ljude kao nezahtjevne. život koji osmišljavam svojim djelovanjem prema izgradnji svijeta i pomaganju čovjeku. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:27-29.42 Duhovna psihijatrija/Spiritual psychiatry i svijest. Lucija Murgić i Marina Marinović s Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica [OB Virovitica] i Centra za duhovnu pomoć Zagreb kažu da je sve više stručnih radova koji upućuju na dobrobit uključivanja du- hovno-religioznih čimbenika u liječenje mentalnih bolesti [7]. Zaključak Ostali tematski naslovi pr vog Hr vatskog kongresa duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:31. Rezultati potvrđuju znatan pad u intenzitetu depresivnosti i znatne razlike u skali životnih vrijednosti nakon primjene hagioterapije. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. LITERATURA [1] [2] [3] Jakovljević M. Autori predstavljaju pilot-istraživanje provedeno na 42 osobe koje su zbog depresivnih simptoma zatražile hagioterapijsku pomoć u Centru za duhovnu pomoć u Zagrebu [CDP]. Marinović M. “duhovna duša”. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:22. te izaziva velike polemike teologijskih i znanstvenih stručnjaka. Hagioterapija je primijenjena u oko sedam individualnih tretmana po osobi.. I izbavi me iz mračnoga zla: psihofarmakoterapija depresije. Rudan V. Psihodinamski pristup depresiji. Područje rada hagioterapije je tzv. Tako ona može pomoći praktično samo kršćaninu u depresivnome stanju. Teologija u Rijeci] govorio je o kršćanskoj duhovnosti u pomaganju depresivnim pacijentima te naglasio da najprije valja postaviti jasne temelje kršćanske duhovnosti koja se temelji na kršćanskoj dogmi i moralu. Prvi Hrvatski kongres duhovne psihijatrije. Depresija i duhovnost. karkterizira bolju mogućnost samotranscedencije. Dodig G. [5] Karlović D. Prof. Murgić L. Mihaljević S. Mihanović M. Prije i poslije tretmana proveden je polustrukturirani inter vju te je utvrđen intenzitet depresivnosti samoocjenskom skalom Beck Depression Inventory. Ona se temelji na načelu da je svaka osoba duhovno i egzistencijalno biće koje u sebi nosi prirodni moralni zakon po kojem se specifično razlikuje od svih ostalih stvorenja. te Patologija seksualnosti i duhovnost bit će opisani u dva zasebna članka. Opatija 2011: Zbornik sažetaka:63. kreativne i sl. ispunjene. Milan Špehar s Katoličkobogoslovnog fakulteta u Zagrebu [KBF Zagreb. Povezanost polimor fizma gena za serotoninski transporter (5 HTTLPR) s dimenzijom samotranscendencije kao karakterne crte ličnosti.

Razmatrajući svakodnevni rad medicinskih sestara. što je osnovni čimbenik za razvoj stresa. Za praktičnu uporabu preventivnih. hitna služba. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Frano Marinić Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Neprikladni radni uvjeti redovito rezultiraju nezadovoljstvom u izvršavanju radnih zadataka. raznovrsnim vrstama samoubojstava bolesnika [vješanje. loša komunikacija. 4. 44317 Popovača KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. mineri. utvrđeno je da su na nekim mjestima medicinske sestre neprestano izložene djelovanju stresnih čimbenika. policijski i zatvorski djelatnici. verbalna i/ili fizička agresija bolesnika i članova njihovih obitelji 5.hr Tel:+385-44-56 92 52 Fax:+385-44-67 90 05 Kako spriječiti stres? Utjecaju stresnih čimbenika potrebito se suprotstaviti poduzimanjem preventivnih mjera i metoda. svakodnevna izloženost nepredviđenim situacijama. Nadalje. Dubravka Vuković Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. nedostatno definiran opseg poslova koji uzrokuje sukob u izvršavanju radnih zadataka. ratni reporteri. u kojima su pojedinci posebice izloženi utjecaju stresa. a koji se zbog objektivnih mogućnosti ne mogu u cijelosti izvršiti. Verificirano je postojanje mnogobrojnih čimbenika stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu: 1. Medicinske sestre ne mogu biti posve izolirane od utjecaja stresnih čimbenika. ističu se rudari. radni uvjeti Abstract: Authors describe the factors of stress and their influences on a psychiatric nurse in her everyday work. working conditions Running head: Nurse and stress Stres kod medicinskih sestara U današnjoj sociološkoj podjeli visokorizičnih zanimanja. 24-satna odgovornost uzrokovana smjenskim radom. Ključne riječi: psihijatrijska sestra. 7. liječnici i medicinske sestre-tehničari. Medicinske sestre koje svoje radne obveze izvršavaju u djelatnosti psihijatrije svakodnevno se susreću s agresivnim bolesnicima. skakanje kroz prozor. jedinice intenzivnog liječenja. vatrogasci te. pogrdnim izrazima.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 43–44 43 Stres u sestrinskoj profesiji Stress and nursing profession Frano Marinić. posebice. prevelik opseg radnih zadataka i zahtjeva koji se postavljaju pred medicinsku sestru. antistresnih mjera i metoda nužno je prepoznati i identificirati posebnosti obavljanja sva- . To se posebice odnosi na medicinske sestre koje svakodnevne radne zadatke obavljaju u djelatnostima kao što su onkologija. Key words: psychiatric nurse.]. 3. stres. rezanje kr vnih žila. 2. a kojima se podiže stupanj očuvanja zdravlja i istodobno povećava kvaliteta profesionalnog rada medicinske sestre. Damir Pleše. porodiljstvo i psihijatrija. gušenje jastukom i sl. Stoga je potrebno uporabiti metode kojima se smanjuje razina utjecaja stresnih čimbenika. a što u završnici uzrokuje slabiju kvalitetu rada medicinske sestre. Ivan Barbot” Vinogradska 55 44317 Popovača E-mail: dada19@net. piloti. mobbing]. Vinogradska 55. Accepted November 12 2011 Sažetak: Autori opisuju čimbenike stresa kojima je izložena psihijatrijska sestra u svom svakodnevnom radu. kirurgija. medicinske sestre svakodnevno su izložene i čimbenicima stresa koji proistječu iz samog radnog okruženja [mikroklima odjela. neargumentirane pritužbe bolesnika. 6. stress. noćni rad. Ivan Barbot”.

Preventivne aktivnosti na osobnoj razini: zdrava prehrana (hrana bogata voćem i povrćem). favoriziranje pojedinaca unutar zdravstvenog tima. [4] [5] [6] Lekić D. Zagreb: 1998. zdravstveni poremećaji. što izaziva dobro raspoloženje. nezadovoljavajući opis potrebnih radnih zadataka. Opatija: 2008. godine provedeno je istraživanje s ciljem određivanja negativnih oblika ponašanja s kojima se susreću medicinske sestre u svom svakodnevnom radu.trening vještine komuniciranja na profesionalnoj razini. 7/6: 444.45-47. LITERATURA [1] Sedić B. 2008. U organizaciji Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] tijekom 2005. Stres u bolničkih liječnika i mogućnost prevencije. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore HLK. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Zbornik radova.nkongres HUMS-a. kongres Hums-a. Kronični stres i srce. Sestrinska profesija svrstava se u visokorizična zanimanja koja su izložena čimbenicima stresa. vožnja biciklom. Zdrav život. 21-22. U istraživanju je sudjelovalo 1350 medicinskih sestara.]. istodobno se podiže razina endorfina u krvi. Komunikacija medicinske sestre sa bolesnikom. Čimbenici istraživanja koji su se razmatrali bili su: uzroci stresa (stresori). Pažanin L. Rezultati istraživanja utvrđuju potrebne preventivne mjere zaštite medicinskih sestara od stresora. savjetovališta za stručnu pomoć. a provedeno je u zdravstvenim institucijama u svim županijama Republike Hr vatske. Preventivne mjere u sklopu definiranog radnog sustava zahtijevaju organizacijske promjene koje se temelje na dobivenim rezultatima istraživanja. vrijeđanje. Zagreb: KB Dubrava. trač. Zagreb. vikanje. Stoga je kod pripadnica sestrinske struke nužno provoditi sustavne i stalne metode i mjere u svrhu prevencije stresa. Antistres terapija na balkonu ili vrtu. grupe samopomoći i potpore. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . 3. Jama-HR –2007. i to: Preventivne aktivnosti na razini radne ustanove . Psihološki stres medicinskih sestara u radu s psihijatrijskim bolesnicima. posvećivanje više vremena životnom partneru..aktivno sudjelovanje u organizaciji posla. poremećaji u profesionalnom funkcioniranju. svakodnevnu potrebu provođenja prevelikog opsega radnih zadataka. Stoga je uobavljeno je istraživanje kojim se bolje definiraju povezanosti utjecaja stresora i radnog okruženja.pravilno organizirati slobodno vrijeme. Simpozij: etički vidici. nadražujućih sredstava (kava. Zadovoljstvo poslom u stručnom i organizacijskom smislu te pozitivni oblici svakodnevne komunikacije smanjuju mogućnost utjecaja izloženosti čimbenicima stresa. Nakon završetka istraživanja učinjena je neparametrijska statistička analiza dobivenih rezultata.239. Medical Intertrade. cigarete). 2006.23. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . trčanje umjerenom brzinom. seksualne aluzije. 60/: 10-12. Grubišić-Ilić M. razvijanje socijalne potpore koja uključuje obitelj i kolege. Zbornik radova Psihijatrijske sekcije HUMS-a. 2008. alkohol. Stres. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . Fikreta P. ukinuti uzimanje tzv. Preventivne aktivnosti na osobnoj razini . verbalne prijetnje. komunikacija u zdravstvu. i koji su mogući izvori nastanka stresa.3.kontinuirana profesionalna edukacija.usvajanja novih profesionalnih znanja i vještina. Franković S.bavljenje tjelovježbom [aerobne vježbe potiču bolju opskrbljenost organizma kisikom. ugrožene skupine s obzirom na radno mjesto i institucije u kojima one obavljaju svakodnevne radne zadatke. Nalazi se potreba određivanja i definiranja daljnjih aktivnosti uz obvezatno uvrštavanje u istraživanje i svih čimbenika radnog sustava i pojedinca kao pripadnika određenog radnog sustava. [2] [3] [7] .44 Stres u sestrinskoj profesiji/Stress and nursing profession kodnevnih radnih zadataka u određenoj grupi zanimanja. 2006. Profesionalne i neprofesionalne bolesti medicinskih sestara. Rezultati istraživanja pokazali su kako medicinske sestre kao negativne oblike ponašanja najčešće navode: mobbing. nezadovoljavajuću organizaciju u svakodnevnom radu. Zbornik radova: 235. Šimunović D.

ne mogu zapamtiti činjenice o metodama liječenja. hodočašćima.Vinogradska 29.Vinogradska 29. napadaju medicinske djelatnike. ne prati se bolesnika kao cjelinu~(čovjek). zaboravljaju pravi smisao svog poslanja (ljubav za čovjeka“). a posebice medicinske sestre.com Duhovnost u sestrinstvu Duhovnost je dinamičan proces kojim se otkriva unutarnja mudrost i životnost koje daju svrhu i značenja događajima u životu čak i usred osobne tragedije. Abstract: The nurse strive for knowledge because with increasing levels of human knowledge grows and responsibility for the life of all people.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 45–46 45 Znanost. Ponekad bolesnici reagiraju agresivno. gospodarske i vjerske. Running head: Faith in nursing practice Uvod Zdravstvena zaštita se kroz povijest temeljila na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalne. u svakodnevnim radnim aktivnostima postavljene su u položaj pomoćnika liječnika. posebice za starije i nemoćne. izgubljeni. Sestrinstvo je nastalo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. Medicinske sestre iznalaze svoju osobnost u molitvenim zajednicama. jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa. Depar tment of Vascular Surgery. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Snježana Kapitan. Stoga se na sestrinstvo gleda~kao na temeljnu ljudsku aktivnost. 10000 Zagreb. a ne u položaj zdravstvenog odgajatelja što im je u ne tako davnoj prošlosti bila osnovna svrha. krize. ali pritom zaboravljaju da je osnovni čimbenik za razumijevanje vjere stalni rad na svom duhovnom izgrađivanju. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca. Medicinske sestre. Medicinske sestre osnovna su poveznica između liječnika i bolesnika. Medicinske sestre se u novonastalom okruženju često ne snalaze. stresa. Primjećuje se sve veća prisutnost medicinskih sestara na vjerskim obredima. and for the proper implementation of health care medical nurse must develop a sense of compassion for each patient. Croatia Tel. stoljeća nastaju brojne nove tehnologije koje se uvode u svakodnevni rad medicinske djelatnosti. 2]. Uvođenje novih tehnologija uzrokuje umanjenje utjecaja vjere kao oblika liječenja. +385-01-37 87 378 E-mail. etika i vjera u praksi medicinske sestre Science. a pri tak vom razvrstavanju zdravstvenih djelatnika zaboravlja se da su medicinske sestre najbrojniji djelatnici u zdravstvu. i 20. te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku. Tijekom 18. skapitan1@yahoo. bolesti i . Danas je uvriježeno da se medicinske sestre svrstavaju među ostalo medicinsko osoblje. Ovakav pristup medicini utjecao je na sestrinstvo i na razumijevanje zdravstvene zaštite [1. Croatia KRATKO PRIOPĆENJE/ BRIEF COMMUNICATION Received November 4th 2011. nego se kao prioriteti ističu uvođenje novih tehnologija i lijekova. 10000 Zagreb. Department of Vascular Surgery. Accepted November 12 2011 Sažetak: Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti. duhovnim seminarima. zatvaraju se u sebe. političke. prestrašeni. University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. Zbog navedenih razloga bolesnici su nedostatno informirani. Every person is worthy of medical nurse attention and compassion. između svih vrsta zdravstvenih djelatnika one najviše vremena provode u neposrednom kontaktu s bolesnikom – patnikom kojemu pružaju utjehu i nadu. kršćanstvo je imalo značajan utjecaj na zdravstvenu zaštitu. smatraju da je medicinska struka svemoćna i ne žele se uključiti u tijek liječenja. ethics and faith in nursing practice Snježana Kapitan University Clinical Centre „Sestre milosrdnice“.

na osnovu kojih se može doći do podataka za identifikaciju. Etika u sestrinstvu Etika je nauka o moralu. Zaštita podataka mora biti primjerena načinu njihova pohranjivanja. prognozi i liječenju. liječenje i skrb. ili ako je to izričito u skladu sa zakonom. Pristup podacima ne odnosi se na podatke o trećim osobama. U Europskoj deklaraciji o unapređenju prava pacijenata donesene su odrednice o etičkoj standardizaciji privatnosti. životni vijek im je produljen. U obimu u kojem to objektivne prilike omogućavaju. • Bolesnik zaprimljen na bolničko liječenje ima pravo na smještaj koji osigurava privatnost. Vrijednošću oslikan moralni uzor medicinske sestre svoje ostvarenje dobiva u provođenju navedenih moralnih dužnosti. osim i samo ako se to. napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim”[1]. osobito dok mu zdravstveni djelatnici pružaju usluge osobne njege ili obavljaju ispitivanja i liječenje. Uvid u dužnosti. liječenje i njegu. 4] Medicinskoj sestri nije dopušteno prepričavanje profesionalnih tajni izvan zdravstvenog tima. osim ako bolesnik pristane ili zatraži drugačije. Kako bi sestrinska etika uistinu mogla odgovoriti na današnje i buduće izazove u biomedicini. dovršeni. Sestrinstvu je potrebna primjerena stručna i znanstvena edukacija i tek se tada može ravnopravno uključiti u teorijske aspekte etičke analize. • Medicinski postupci mogu se obavljati samo uz dužno poštovanje bolesnikove privatnosti. Drugim riječima. • Svi podaci koji se odnose na bolesnika moraju biti zaštićeni. uz bolesnikov pristanak. razvijaju koncentraciju i pažnju. Zaključak Čovjek je jedinstven i svaka jedinka ima svoje potrebe i različito shvaćanje istih. definirane kao moralne norme. (filozofija morala). i to: • Sve obavijesti o bolesnikovu zdravstvenu stanju. obiteljske i socijalne podatke [8]. te će navedeni čimbenici određivati budućnost razvoja brige o zdravlju. dijagnozama. pomažu u rješavanju unutarnjih konflikata. razvijaju socijalnu svijest. te sve ostale osobne informacije moraju ostati povjerljive i poslije smrti bolesnika. brže se oporavljaju od bolesti uz manju incidenciju komplikacija. • Nitko se ne smije uplitati u bolesnikov privatni ili obiteljski život. 7] Medicinska sestra je dužna inter venirati (zakonske odredbe) ukoliko drugi djelatnici zdravstvenog tima ne poštuju obvezu čuvanja profesionalne tajne. Etika sestrinstva je zasnovana na zdravstvenoj njezi bolesnika koja je njezino autonomno područje djelovanja. i to: 1] Čuvanje profesionalne tajne je za medicinsku sestru moralna dužnost i zakonska obaveza. 2] Odavanje profesionalne tajne dopušteno je samo unutar tima zdravstvenih djelatnika i smatra se podijeljenom tajnom. 5. 6] Razgovor u zdravstvenom timu je obvezatan radi kvalitetnijeg provođenja zdravstvene njege i zaštite. dovršenje. rasprave i vrednovanja. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom [4. 3] Medicinska sestra mora ograničiti pristup arhivi i birati najsigurnije metode komunikacije. pomažu u prihvaćanju i razumijevanju drugih osoba i njihovih tegoba. koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi. • Povjerljive informacije mogu se obznaniti samo uz izričit pristanak bolesnika. To znači da se takav postupak može obaviti u prisutnosti samo onih osoba koje su nužne za obavljanje zahvata. pokazuje s koliko znanja i informacija etičke naravi medicinska sestra treba ovladati da bi mogla odgovoriti zahtjevima za zaštitu privatnosti i čuvanja profesionalne tajne. uvjetima liječenja. a nisu točni. medicinska sestra mora omogućiti i stvoriti uvjete kako bi . pa stoga mora ostati u okvirima svojih izvornih ideala profesije [2]. 6]. Pri pružanju zdravstvene njege i pomoći bolesniku na putu ozdravljenja medicinska sestra mora upoznati njegove navike i spoznati što ga čini sretnim. • Pacijenti imaju pravo tražiti ispravak. pomažu u očuvanju socijalnih vrijednosti i standarda. 5] Pravo je svake sestre da tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite kontrolira osobne podatke o čovjeku. Etički kodeks Hr vatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) profesionalnu tajnu određuje na razini vrijednosti tako što medicinska sestra mora čuvati sve podatke o čovjeku koje je dobila tijekom provođenja zdravstvene njege i zaštite. Svi uzorci. može opravdati nužnošću za bolesnikovu dijagnozu. od iznimne je važnosti u sestrinsko školovanje na sveučilištu kao i svakodnevnu praksu uvesti edukaciju o temeljima opće i profesionalne etike. te imaju pravo na primjerak svog dosjea i zapisa ili njihovih dijelova. na ovom mjestu Rezultati dosadašnjih istraživanja ove tematike pokazuju da ljudi koji pohađaju vjerske obrede imaju veći stupanj kvalitete života. Danas. ethics and faith in nursing practice patnje.46 Znanost. • Bolesnici imaju pravo pristupa svojoj medicinskoj dokumentaciji. osnovne kriterije za moralno vrednovanje. Pri tome se mora posebice paziti na zaštitu anonimnosti čovjeka. koje su iz kodeksa vidljive. Tajnom se smatra sve što je medicinskoj sestri povjereno. 3]. također moraju biti zaštićeni. poništenje i ažuriranje osobnih i medicinskih podataka koji se odnose na njih. etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science. i to: “Naš najvažniji cilj u životu treba biti uzdizanje naše duše. kao i uopće zasnovanost i izvor morala [1. Prema navedenim stavovima o čuvanju profesionalne tajne proistječe sedam obvezatnih etičkih dužnosti medicinske sestre. Duhovnost osnažuje osobu da u cijelosti sudjeluje u životnim iskustvima od rođenja do smrti. Pristanak se može pretpostaviti kada se informacije otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima uključenim u bolesnikovo liječenje. tehničkim zapisima i svim drugim podacima i zapisima koji se odnose na njihovu dijagnozu. a odnosi se na osobne. manje su depresivni. sestrinstvo medicina i vjera ulaze u novu dinamiku međusobnog poštovanja i zajedničkih istraživanja. nadalje. bolje se nose s simptomima bolesti. liječenje i skrb. Za bolje razumijevanje navoda od koristi je citirati Sokrat-ovu postavku. jasni i ažurni ili nisu bitni za dijagnozu.

Znanost, etika i vjera u praksi medicinske sestre/Science, ethics and faith in nursing practice

47

bolesniku boravak na bolničkom liječenju bio maksimalno olakšan. Većina nastalih problema mogu se riješiti ispravnim vođenjem razgovora. U komunikaciji s bolesnikom medicinska sestra ne smije zaboraviti važnost neverbalne komunikacije, na koju su bolesnici izrazito osjetljivi. Ispravnim pristupom medicinska sestra bolesnika može osloboditi straha i umanjiti mu bol, i to samo uporabom jedne od vrste komunikacije, i to: riječju, gestom, mimikom, pokretom,

smiješkom, pogledom i dodirom. Pri tom procesu medicinska sestra nikada ne smije zaboraviti kako je ljubaznost jedini pravilni početak svakog liječenja i put prema lakšem ozdravljenju. Medicinska sestra mora težiti za znanjem i svakodnevno učiti, jer s povećanjem razine ljudske spoznaje raste i odgovornost prema životu i svim ljudima. Svaka je osoba vrijedna naše pažnje i milosrđa, te za ispravno provođenje zdravstvene njege medicinska sestra mora razvijati osjećaj sućuti prema svakom bolesniku.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Šegota I. Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena, 1997: 67-76. Fučkar G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995:50-126. Čović A. Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena, 2004:140-166. Švajger A.: Medicinska etika, priručno štivo. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996: 49-113. [5] [6] [7] [8] Znidarčić Ž. Medicinska etika I. Filozofsko Teološki institut družbe Isusove-Centar za bioetiku Zagreb, 2004; 230-256. Matulić T. Bioetika. Zagreb: Glas Koncila, 2001:76-77. Orešković S., Babić S. Pravo na život. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1991. Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara. www.hums.hr

48

Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 48–51

PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT

Zdravstvena njega oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja Healthcare in patient with postraumatic stress disorder

Dijana Blažević, Lidija Kukoč-Petraello

Received 4 November 2011;

Accepted 20 November 2011

Sažetak: U radu je prikazana zdravstvena njega i intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od postraumatskog stresnog poremećaja. Veliki broj bolesnika osjeća se kao druga osoba, drukčija od one prije traumatskog događaja. Imaju teškoće u poslu koji obavljaju, u komunikaciji s nadređenima, u odnosima s obitelji i prijateljima. Bolesnici osjećaju sram, imaju osjećaj manje vrijednosti i krivnje. Ovo su samo neke snažne emocije koje mogu ometati uspješnu adaptaciju traumatiziranog na svakodnevni život. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema M. Gordonu. Zbog bolesnikova depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, on zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled, ispunjen je strahom od budućnosti, suicidalan je, nekomunikativan, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra razvija odnos povjerenja i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav te potiče bolesnika da sagleda i pozitivne aspekte života. Ključne riječi: PTSP, proces zdravstvene njege, sestrinske dijagnoze, kvaliteta života

Abstract: This paper presents the healthcare and nurse interventions in patients suffering from PTSD. In many patients feelings of the self and minded are deeply changed af ter was traumatic event. Usually, then have difficulties at relationships with superiors and colleagues as well as the work and with their family and friends. Some of them feel shame, inferiority or even guilt. These use just some of the strong emotions that can inter fere with successful adaptation traumatized to his everyday life. For the collection of data, the health questionnaire was used according to M. Gordon. Because of the patient’s depressive mood, losing interest and pleasure in usual activities, excessive fatigue, he neglects personal hygiene and appearance, his life is fill of fear the future, he is suicidal, uncommunicative, inactive and refusing to cooperate and contact. Psychiatric nurse care is based on knowledge of mental life and psychopathological features. Nurse develops relationship of trust and empathy, should have protective attitude and encourages patients to look at the positive aspects of life. Keywords: PTSD, the process of health care, nursing diagnoses, quality of life. Running head: Healthcare and postraumatic stress disorder.

Uvod
Psihijatrijska medicinska sestra najčešće je pr va koja kontaktira s bolesnikom i njegovom obitelji. Zato je pr vi susret medicinske sestre i bolesnika veoma važan jer o njemu ovisi hoće li se razviti povjerenje, empatija, a sve to omogućuje da se bolesnik osjeća prihvaćen, siguran i poštovan. Medicinska sestra mora znati pridobiti bolesnika na suradnju i liječenje. Medicinska sestra pr va uočava promjene i članovima stručnog tima iznosi svoja zapažanja, koja su bitna za daljnji postupak u terapiji, stoga je ona važan i nezamjenjiv član tima u psihijatrijskoj njezi. Psihijatrijska sestrinska skrb temelji se na poznavanju psihičkog života i psihopatoloških zbivanja. Medicinska sestra mora znati razumjeti bolesnika i njegovo ponašanje, odnosno poruke koje simptomima bolesnik upućuje okolini. Cilj rada je prikazati problem iz područja zdravstvene njege i inter vencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelog od Posttraumatskog Stresnog Poremećaja [PTSP].

Definicija
Posttraumatski stresni poremećaj [PTSP] javlja se kao neposredni, zakašnjeli ili produženi odgovor na stresni događaj izuzetno ugrožavajuće ili katastrofalne prirode, koji je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva i koji bi bio izrazito mučan gotovo za svakoga. Javlja se nakon što je osoba proživjela, prisustvovala, suočila se s događajem ili događajima koji su predstavljali izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost, ranjavanje ili ugroženost osobnog ili tuđeg fizičkog integriteta a kao odgovor na traumatsku situaciju javio se intenzivan strah, osjećaj bespomoćnosti ili užasnutost. Osim što se javljaju tri grupe simptoma (pono-

Autor za korespondenciju/Corresponding author: Dijana Blažević, bacc.med.techn., Tel; 021/557507 Mob;098/350722 e-mail: blazevicdijana0@gmail.com

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

49

vo proživljavanje traume, simptomi izbjegavanja, simptomi razdražljivosti – pojačane pobuđenosti) javljaju se i problemi s tjelesnim zdravljem, problemi s pamćenjem, pažnjom, promjenom osobnosti, smetnje u društvenom funkcioniranju i suicidalne sklonosti. Uz dijagnozu PTSP-a često liječnik utvrdi i postojanje nekih drugih dijagnoza. Najčešći komorbidni poremećaji kod osoba s PTSP-om su depresivni poremećaj i ovisnost (o alkoholu i opojnim sredstvima). Mogu se javiti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobija, opsesivno kompulsivni poremećaj, somatoformni poremećaj, psihosomatske bolesti, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, i psihotični poremećaji. Osobe s PTSP često imaju ozbiljnih teškoća u prilagodbi na svakodnevni život što uključuje područje međuljudskih odnosa i radnu sposobnost. Veliki broj oboljelih se počinje osjećati drugačije, kao neka druga osoba, drugačija od one koja je bila prije traumatskog događaja. Stoga imaju teškoće u poslu koji obavljaju, teškoće u komunikaciji s nadređenima i teškoće u odnosima s obitelji i prijateljima.

Ispitanik i metode
U radu je prikazan slučaj bolesnika oboljelog od PTSP-a. Podaci su prikupljeni promatranjem, inter vjuom i analizom medicinske dokumentacije. Za prikupljanje podataka upotrebljen je obrazac zdravstvenog funkcioniranja prema Gordonu [1 ]. Uvjet odabiranja bio je dijagnosticirani PTSP. Ispitanik je bio bolesnik liječen u KBC Split na Klinici za psihijatriju.

Prikaz procesa sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelog od PTSP–a
Sestrinska anamneza i status: Bolesnik L. Š. rođen je 1969 god.,neoženjen, bez djece, po zanimanju građevinski tehničar. Živi sam u Solinu, umirovljen. Bolesnik je primljen u bolnicu u redovitom prijamu, radi pogoršanja psihičkog stanja pod uputnom dg. PTSP, Depressio, Trajne promjene ličnosti. Dolazi u pratnji prijatelja. Pri prijemu bolesnik je subfebrilan, RR 140/90 mmHg, puls 80 otkucaja u munuti, koža je normalne boje, topline i turgora. Bolesnik je pri svijesti. Orijentiran u vremenu i prostoru. Prije hospitalizacije od terapije je uzimao Normabel tbl ā 10mg 3x1,. Coaxil tbl ā12,5 mg 3x1, Sanval tbl ā 10 mg 1 uvečer. Ovo mu je druga psihijatrijska hospitalizacija. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je ostvarena adek vatna terapijska suradnja, ali višekratne re-traumatizacije događajima vezanim uz branitelje posljednjih nekoliko mjeseci dovode do pogoršanja. Prema preporuci svog psihijatra prihvaća hospitalizaciju. Pr ve psihičke smetnje su se javile 1997 god., dok je radio u vojnoj policiji. Manifestirale su se nespavanjem, uznemirujućim snovima, ner vozom, napetošću, nije podnosio ljude koji su radili s njim. Dao je veći doprinos, ali to nije mogao reći. Sve se vrtjelo oko nepravde. Radio je dvanaest sati na dan, to nije mogao više izdržati, pa odlazi na bolovanje početkom 2002. god., i nakon toga postupno u mirovinu 2006 godine. Bolesnik ne jede redovito, nije izbirljiv u ishrani, jede sve, ako skuha ili ga prijatelj pozove na ručak. Često uzima gotovu hranu (pizza, topli sendvić), iako mu to smeta zbog njegovih gastrointestinalnih smetnji. U posljednje vrijeme

izgubio je apetit. Negira alergije i pušenje, a alkohol pije povremeno (obično pivo). Ne žali se na smetnje mokrenja i defekacije (stolicu ima redovito svaka dva dana). Nema problema s vidom, malo slabije čuje na lijevo uho, to je posljedica detonacija ali mu ne predstavlja problem. Iznosi probleme s nesanicom, tuži se na košmarne snove u kojima ponovo proživljava traumatska ratna iskustva kao i učestala neželjena sjećanja na doživljene ratne strahote. Zbog anticipirajućeg straha kako će loše spavati još više se uznemiri. Rano se budi, malo spava. Ne sjeća se kad je cijelu noć prospavao, pa se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Odrastao je u mnogobrojnoj obitelji, ima petero braće i tri sestre. Svi su visoko obrazovani jedino on ima srednju školu. Nije bio uspješan u školi, ali bez poremećaja u prilagodbi i ponašanju. Vojsku odslužio u cijelosti. Otac mu je otišao u Njemačku kad je njemu bilo 11 godina. Nije osjećao nikak vu ljubav prema ocu, a on nikada nije pokazivao očinsku ljubav. Imao je sukob s jednim bratom i danas nisu u dobrim odnosima, a s ostalima se slaže. Svi žive u inozemstvu. Novčano mu pomažu, volio bi da su mu bliže. Nema partnericu, imao je vezu prije rata, ali ona ga je napustila. Sad nema volje za izlaske i druženja to mu predstavlja teret. Stalno je u kući, ima jednog dobrog prijatelja, suboraca, zajedno su prošli sva ratišta. On ga razumije. Živi u susjedstvu pa često svrati do njega, on ga dovodi na prijam. Katolik je po vjeroispovijesti, ne ide često u crkvu iako ga vjera održava na životu i daje mu snagu. Neurednog je i zapuštenog vanjskog izgleda. Otežanog kontakta, sputan, zatvoren, podozriv i nepovjerljiv. Psihomotorno je usporen i napet. Govor mu je tih i usporen. Izbjegava gužvu, veća obiteljska okupljanja, to mu jako smeta. Depresivnog je raspoloženja, emocionalno nestabilan, gubi volju za životom, ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kojima se prije veselio. Prisutna su depresivna razmišljanja, ideje besperspektivnosti i besmisli a osobito su izražene suicidalne ideje. Strah ga je da ne izgubi kontrolu nad sobom. Negira obmane osjetila.

Problemi iz područja zdravstvene njege
Nakon prikupljenih podataka promatranjem, inter vjuom, fizikalnim pregledom i analizom postojeće dokumentacije kod bolesnika su utvrđeni problemi iz područja zdravstvene njege, i to:

Smanjena mogućnost brige o sebi [SMBS] –održavanje higijene usvezi s psihičkim stanjem što se očituje neurednim zapuštenim izgledom bolesnika.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije osobna higijena bolesnika mora biti zadovoljavajuća. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog bolesnikovog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima, pojačanog umora, gubitka energije zapušta osobnu higijenu i vanjski izgled. Procjena stupnja njegove mogućnost su 0, on je samostalan i potrebna mu je motivacija. Medicinska sestra ponuditi će mu pomoć ali mora biti strpljiva, uporna i ne obazirati se na bolesnikove otpore, davat će mu na znanje da ga razumije i da mu želi pomoći. Pripremiti će mu prostor, osobni pribor (ručnik, sapun, dezodorans) i čistu odjeću. Bolesniku će osigurati

50

Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder

privatnost i dovoljno vremena. U dogovoru s njim osigurat će termin kod bolničkog frizera. Medicinska sestra educirat će bolesnika o važnost higijene za tjelesno i duševno zdravlje, nadzirati provođenje osobne higijene, te upozoravati na činjenicu da higijena mora postati svakodnevna obaveza. Dok je bolesnik u fazi promjena treba paziti da ga se ne ponižava, već primijetiti i pohvaliti njegovu promjenu. Cilj je postignut. Bolesnik se u popodnevni satima tuširao, prema prethodnom dogovoru. Izrazio je svoje zadovoljstvo jer ima novu frizuru i što se osjeća bolje.

Nesanica u svezi s osnovnom bolesti što se očituje umorom i iscrpljenošću.
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će kvalitetnije spavati. Inter vencije za rješavanje problema: Iz razgovora s bolesnikom medicinska sestra doznaje da pati od poremećaja spavanja insomnija (nezadovoljavajuća kvaliteta i kvantiteta spavanja). Zbog straha kako će loše spavati i imati košmarne snove još više se uznemiri. Bolesnik odlazi kasno na spavanje, budi se tijekom noći te se u jutro osjeća umorno i iscrpljeno. Bolesnik je podučen higijeni spavanja s naglaskom na važnost lijeganja u isto vrijeme, na važnost održavanja ugodne temperature u sobi. Medicinska sestra savjetuje bolesnika da ne uzima stimulirajuća sredstva prije spavanja (crna kava, čaj).U popodnevni satima budila je bolesnika, jer on voli malo odspavati, te ga uključila u dnevni program. Bolesnička soba je prozračena prije spavanja, bolesnik je dobio lijek za spavanje koji je liječnik propisao, popio je čašu hladnog mlijeka, osiguran je mir i svjetla su ugašena u određeno vrijeme. Sestra je pratila kak voću i duljinu spavanja, i tražila povratnu informaciju o istome. Također je naglasila bolesniku da joj se može obratiti u bilo koje doba noći, kako bi se mogla konzultirati s liječnikom o noćnoj terapiji. Cilj je djelomično postignut. Bolesnik se budio dva puta tijekom noći, imao je ružne snove.

suicidalnim sklonostima ima višestruki smisao. Upozoravanjem bolesnika na prisutnost suicidalnih ideja u svih depresivnih bolesnika stvara se osjećaj manje izoliranosti i napuštenosti, a imati loše misli i činiti pogreške ne znači da je netko loša osoba. Primjenjuje metode za smanjenje tjeskobe-društvene igre (šah), upoznaje ga s bolesnikom koji voli igrat šah i premješta ga u njegovu sobu kako bi razmijenio iskustvo i imao potporu. Kad je došlo do poboljšanja uključila ga je u terapijsku zajednicu. Cilj je postignut, bolesnik tijekom hospitalizacije nije pokušao suicid, nisu više prisutna razmišljanja o smrti i uz poticaj verbalizira negativne emocije.

Smanjeni socijalni kontakti usvezi s psihičkim stanjem što se očituje izjavom bolesnika « meni je najbolje kad sam sam»
Cilj rješavanja problema: Bolesnik će uspostaviti kontakt s ostalim bolesnicima i osobljem. Inter vencije za rješavanje problema: Zbog specifične simptomatologije i težine bolesti bolesnik teško uspostavlja kontakte s ostalim bolesnicima i osobljem. Najbolje se osjeća kad je sam. Medicinska sestra je osigurala dovoljno vremena za komunikaciju. Otvoreno razgovarala o njegovoj bolesti, simptomima i objasnila mu da razumje zašto se povlači, zaokupljen svojim mislima, te tako stvarala ozračje sigurnosti i povjerenja. Bolesnik je potican da se uključi u socijalne aktivnosti, komunikaciju s drugim bolesnicima, u dogovoru s bolesnikom premješten je u drugu sobu kako bi mogao igrati šah. Kada se njegovo stanje poboljšala uključila ga je u terapijsku zajednicu i radnu terapiju. Ukazala je na njegove jake strane i mogućnosti, pohvalila ga u aktivnostima na odjelu. Cilj je postignut, bolesnik se aktivno uključuje u rad terapijske zajednice komunicira s drugim bolesnicima, zadovoljan je i sretan jer se našao” na istoj valnoj dužini” s jednim bolesnikom koji također voli igrati šah.

Suicidalnost u/s s osnovnom bolesti što se očituje razmišljanjem o smrti i besmislenosti življenja.
Cilj rješavanja problema: Tijekom hospitalizacije bolesnik neće počiniti suicid Inter vencije za rješavanje problema: Suicidalnost – depresivni bolesnik često razmišlja o smrti, ispunjen je strahom od budućnosti, nekomunikativan je, neaktivan, odbija suradnju i kontakt. Medicinska sestra prepoznaje pogoršanje i razne promjene raspoloženja i daje mu do znanja da ga razumje i da mu želi pomoći. Osigurava kontinuirani nadzor nad bolesnikom, uklanja oštre i opasne predmete. Kod podjele terapije nadzire uzimanje jer postoji opasnost od skupljanja lijekova u svrhu suicida. Diskretno promatra bolesnika i dopušta mu neovisnost koliko je to moguće.Traži od bolesnika da je pozove ako mu bude teško. Sprječava izolaciju, saznaje što ga motivira za ozdravljenjem i poboljšanjem kvalitete život. Potiče ga da sagleda i pozitivne aspekte života. Razvija odnos povjerenje i empatije, zauzima brižan i zaštitnički stav, te ga prihvaća kao vrijednu osobu. Potiče ga na verbalizaciju njegovih negativnih emocija (bespomoćnost, besperspektivnost). Otvoren razgovor, pun razumijevanja i povjerenja te razgovor o njegovim

Diskusija
Uzimanjem sestrinske anamneze omogućilo nam je prepoznavanje i rješavanje bolesnikovih zdravstvenih problema [2]. Psihijatrijska anamneza je vrlo specifična jer čini skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanju bolesnika. U psihijatrijskoj skrbi sestra se brine za tjelesno i psihičko stanje bolesnika [3]. Njezino znanje i sposobnost opažanja pomažu joj kod procjene je li nužno pozvati liječnika ili može sama razgovorom smiriti bolesnika. Psihijatrijska sestra razgovarajući s bolesnikom «ne gubi» vrijeme, već je to vještina komunikacije koja je važna u cjelokupnom procesu zbrinjavanja psihijatrijskog bolesnika. Obrazac zdravstvenog funkcioniranja kod bolesnika oboljelog od PTSP-a. je narušen. Oboljeli od PTSP-a su u neprekidnom stanju pobuđenosti, pa često imaju poteškoće sa spavanjem, pretjeranih reakcija na vanjske podražaje, izljeve bijesa i ljutnje. Noćne more jedan su od uobičajenih simptoma PTSP-a [4; 5]. Simptome ponovnog proživljavanja čine intruzivne misli, slike a može ih potaknuti stresni događaj, boje, mirisi ili riječi koje ima-

Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva. terapijske komunikacije. 2010. [4] [5] [6] Moro LJ. Pružanje skrbi temelji se po točno utvrđenom i organiziranom pristupu zadovoljavanja potreba i rješavanja problema. Traumatizirani imaju nisko samopoštovanje i samopovjerenje. 2000. Udžbenik za više zdravstvene studije. sve do mržnje prema samom sebi. osjećaj bespomoćnosti. LITERATURA [1] [2] [3] Gordon. Gregurek R.. Mogu osjećati da su nevrijedni i nedostojni ljubavi. 1996. i suradnici. Psihijatrija. Stalna potreba za unaprjeđenjem sestrinske struke zahtjeva od medicinske sestre kontinuiranu edukaciju tijekom svog radnog vijeka.. Zagreb. Frančišković T. nepravde i potisnutog bijesa često su povezani s rizikom suicida. Medicinska naklada. mišljenja i osjećaja. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Naklada Slap. Zagreb. načelo uključivanja pacijenta u sve aktivnosti. Kod traumatiziranih može doći do narušavanja dinamičke organizacije i stvaranja abnormalnih obrazaca ponašanja. Third Edition. Medicinska naklada. Tijekom hospitalizacije kod bolesnika treba primjenjivati sva načela sestrinske skrbi: holistički pristup. Zagreb. problemi s prilagodbom. bezuvjetnog prihvaćanja. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju. Klain E.. 2009. uznemirujuće slike. načelo poštivanja jedinstvenosti ljudskog bića.. St. . te načelo pomoći pri učinkovitoj prilagodbi.2006.. Uvod u sestrinske dijagnoze. Doživljaj otuđenosti i otupjelosti. Moro LJ. Sedić B. (1994) Nursing Diagnosis: Process and application. M. Zaključak Bit procesa sestrinske skrbi je način na koji je medicinska sestra pruža. Zdravstveno veleučilište.Bolesnik i postraumatski stresni poremećaj/Patient and postraumatic stress disorder 51 ju sličnost s traumatskim događajem. i suradnici. Zagreb. Frančišković T. Louis: Mosby Fučkar G. a u osnovi svega je skrb za čovjeka.. načelo privatnosti i dostojanstva.. Psihijatrija. Jastrebarsko. Udžbenici sveučilišta u Rijeci. Oni sumnjaju u svoju sposobnost ne mogu se suočiti s problemima ili pritiskom [6]..

pečenja ili težine (angina) u prsima (pektoris) uzrokovan prolaznom ishemijom miokarda (1). nedostatak znanja o mjerama samopomoći i važnosti smanjivanja ili uklanjanja čimbenika rizika. sestra). nursing process. fear. perkutana koronarna intervencija sa stavljanjem stenta. Abstract: Angina pectoris is a clinical manifestation of ischemic heart disease. Accepted 20 November 2011 Sažetak: Angina pektoris klinička je manifestacija ishemične bolesti srca. Uloga je medicinske sestre prepoznavanje tak vog rizičnog ponašanja za razvoj bolesti te poticanje bolesnika na promjenu u korist zdravlja. Most frequent health care problems concerning patients with angina pectoris are pain. proces zdravstvene njege. a žene u dobi iznad 55 godina. fizikalnom pregledu. Odavno je poznato da se mortalitet od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti usvajanjem zdravijeg načina života. TABLICA 1. Liječenjem bolesnika nastoje se ukloniti čimbenici rizika. Povišeni kr vni tlak nad 45. laboratorijskim i instrumentalnim pretragama. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati Autor za korespondenciju/Corresponding author: Mihael Vlaović Božena Coha Opća bolnica/General hospital. Pušenje 1. physical examination. te prevenirati buduće atake boli. Key words: angina pectoris. Andrije Štampara 42. and per forms them by herself or assists the doctor while he per forms the tests. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglice. Karakterizira je osjećaj stezanja. pritiska. percutaneous coronary intervention with stent placing. Liječnik određuje potrebne dijagnostičke pretrage. pressure. Podjela čimbenika rizika. Šećerna bolest nova obitelji (majka. Josip Benčević“ Slavonski Brod. reducing or eliminating symptoms and preventing future attacks of pain. Angina pektoris Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja.52 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 52–54 PRIKAZ SLUČAJA/ CASE REPORT Proces zdravstvene njege bolesnika oboljelog od angine pektoris Process of nurse health care for patient with angina pectoris Mihael Vlaović. The doctor determines necessary diagnostic tests. te neupućenost u pravilnu prehranu. U radu je prikazano rješavanje nekih od najčešćih problema primjenom plana zdravstvene njege. The nurse prepares the patient for those diagnostic tests. Medicinska sestra priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage. Povećana tjelesna težina smrt uslijed koronarne boles(debljina) ti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac. Dijagnostika se temelji na anamnestičkim podacima. It is characterized by the sensation of squeezing. and ignorance of proper nutrition. 5. te ih samostalno izvodi ili asistira liječniku pri izvođenju. laboratory and instrumental examination. strah. Ključne riječi: Angina pektoris. 3. pritiska. lack of knowledge about the importance of self-help measures to reduce and importance of reducing risk factors. nursing diagnosis Running head: Health care for patient with angina pectoris Uvod Kardiovaskularne bolesti u Hr vatskoj vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta. Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod bolesnika oboljela od angine pektoris jesu bol. Nedovoljna tjelesna akbrat) ili 65 godina ženskih člativnost 6. Treatment of patients includes minimizing the risk factors. sestrinske dijagnoze. Čimbenici rizika važni za razvoj kardiovaskularnih bolesti prikazani su u tablici (Tablica 1). .com 1. Diagnosis is based on anamnestic data. a po potrebi i kirurška revaskularizacija miokarda. Primjenjuje se medikamentno liječenje. Božena Coha Opća bolnica „Dr.2. ublažiti ili ukloniti simptome. burning or heaviness in the chest. pečenja ili težine u prsima. Josip Benčević“ Slavonski Brod Andrije Štampara 42 35000 Slavonski Brod Odjel za unutarnje bolesti e-mail: mihael_vlaovic@hotmail. It applies to drug therapy. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena rida) u kr vi 4. Dob i spol – muškarci u dobi iz2. if necessary. This paper presents solutions for the most frequent problems by using the nursing care plan. Slavonski Brod Received 4 November 2011. „Dr. Razvoju koronarnih bolesti doprinose čimbenici rizika. surgical revascularization.

te drugu sestru. Za važnije stvari se dogovara s obitelji. Vodeći simptom u angini pektoris je bol. U teškim trenucima vjera joj predstavlja veliki oslonac. pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju. samo sam spavala. Kod kuće je osjetila oštru bol iza prsne kosti. ehokardiografija. a ne zbrajaju svoje učinke (2). Prikupljajući podatke saznajem da bolesnica N. Puls: 67 otkucaja u minuti. • Snimiti EKG za vrijeme trajanja boli. Jede sve meso. Voli spavati u prostoriji normalne temperature. Voli jesti jogurt. Kada je hospitalizirana svi su se uplašili za njeno stanje. U bolnici je na neslanoj dijeti. Dolazi zbog oštre boli iza prsne kosti. U bolnici ima oskudnije stolice svaki dan. Ništa ne bi mijenjala u životu. Fizikalni pregled: Visina: 160 cm. Sada mokri 5-6 puta dnevno. U bolnici. Bolesnica je imala 2 poroda koji su uredno protekli. Primljena je hitno na kardiologiju jednog našeg kliničkog centra tijekom kolovoza 2009.“ Dnevno popije jednu do dvije šalice kave. N. Cilj: Bolesnica će 15 minuta nakon primjene propisane terapije osjećati bol manjeg intenziteta. Cilj je postignut. Inter vencije: • Informirati bolesnicu o važnosti prekida aktivnosti. Udana je i majka dvoje djece. Prije nekoliko godina iznenada joj je umrla sestra i to joj je bio veliki stres jer su bile jako vezane. Stolica je formirana. Boli se obično pojavljuju u naporu. stezanje ili pečenje. ali i prilikom uzbuđenja ili drugih stanja koja ubrzavaju rad srca. Težina 64 kg. Nosi naočale za čitanje.“ Unazad pet mjeseci izgubila je oko 5 kg. mekša i svijetlosmeđe boje. Bolova i pečenja pri mokrenju nema.” Lijekove za spavanje ne koristi. Da bi spavala. što se očituje procjenom boli na skali za bol od 1 – 10 sa 6. živi u gradu. otvara pakiranu hranu i prinosi je ustima. Želja joj je da dođe kući suprugu i da se poigra s unucima. Ima umjetno zubalo. Temperatura mjerena aksilarno iznosi 36. Disanje: 17 udisaja u minuti. a može biti i na bilo kojem dijelu. što se očituje izjavom bolesnice „Bojim se pretrage. Kr vni tlak: 130/85 mmHg. Ona joj je veliki oslonac kada joj je teško.5 oC. • Informirati bolesnicu o boli i uzrocima te načinima ublažavanja. Odjednom me počelo stezati. Redovito ide u crkvu. Redovito uzima propisanu terapiju i kontrolira se prema uputstvu internista. kod hranjenja. Propisan joj je Nitroglingual sprej 2 potiska po potrebi. Alergije na hranu i lijekove ne poznaje.Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris 53 Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika. težinu. scintigrafija miokarda. U bolnici zadovoljava svoje vjerske potrebe. • Primijeniti propisanu terapiju. Bolesnica je kod kuće spavala u kontinuitetu 6 – 7 sati. najčešće pri hodu uzbrdo ili uza stube. Ljuti je nepravda. najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša. Obitelj joj pomaže. Sfinktere kontrolira. Redovito je posjećuju u bolnici. Obitelj joj pomaže u rješavanju problema. umirovljenica. od ksifoida do mandibule. U liječenju bolesnika oboljelog od angine pektoris primjenjuje se medikamentno liječenje te. koronarografija. Mokrila je 5 do 6 puta dnevno. Promjene položaja u krevetu obavlja samostalno. s medicinskom dijagnozom Angina pectoris susp. Kod kuće je pila oko 2 l vode jer nju najviše voli.“ Bol na skali za bol od 1 – 10 procjenjuje sa 6. Znoji se obilno kada joj je vruće i pri većem naporu. • Monitorirati vitalne znakove. ispod sternuma. koronarografije. ergometrija. povrće i voće. perkutanana koronarna inter vecija sa stavljanjem stenta i kirurška revaskularizacija miokarda. 2] Strah u/s invazivnom dijagnostičkom pretragom 2okoronarografija. Živi sa suprugom. Procjena na Knoll skali: 0+0+0+0+0+0+0+0=0 Analizom prikupljenih podataka proizišle su sljedeće sestrinske dijagnoze: 1] Bol u/s fizičkim naporom. kao i u bolnici. U bolnici spava oko 5 sati u kontinuitetu. Najčešće korištene instrumentalne pretrage su: EKG. Poslije podne odmori se ležeći oko sat vremena. Evaluacija: Bolesnica je 15 minuta nakon primjene propisane terapije procijenila bol na skali za bol od 1– 10 s 2. Navodi: „Premještala sam torbu sa stvarima. Strah ju je pretrage. U stresnim situacijama se oslanja na supruga i djecu. laboratorijskih pretraga. Nema primjesa kr vi i sluzi u stolici. a vrlo rijetko kao „ubod nožem“. Izjavljuje: „U intenzivnoj sam bila opuštenija. Navodi: „Ne znam što smijem jesti.“ Razgovor ju opušta i bolje se osjeća.“ . U menopauzu ušla s 52 godine. treba biti jako umorna. prema potrebi. Svijest očuvana. Samostalno obavlja nuždu i toaletu perianalne regije. • 15 minuta nakon primjene propisane terapije zatražiti da bolesnica ponovno procijeni bol na skali za bol. Izjavljuje: „Bojim se pretrage. Vedra je osoba. Bolesnica nema problema sa sluhom. te je upućena na bolničko liječenje. te se češlja i uređuje. Dijagnozu liječnik postavlja na osnovu anamnestičkih podataka. Bolova i poteškoća pri gutanju nema. Rimokatoličke je vjeroispovijesti. sedamdesetih godina. Bolesnici opisuju bol kao pritisak. kontinuirana elektrokardiografija (Holter). Bolesnica je kod kuće imala stolicu svakodnevno. Pere samostalno sve dijelove tijela. Izjavljuje: „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. fizikalnog pregleda. Bolesnica je do unazad 4 godine bila zdrava. EKG nalaza te karakterističnog prestanka boli pod utjecajem nitroglicerola. pomaže joj šetnja i kava sa sestrom ili prijateljicom. Kad je ljuta i neraspoložena. Kod kuće uzima tri obroka dnevno. Alkohol i cigarete ne konzumira. Ravnotežu održava samostalno. Ne smeta joj više osoba u jednoj prostoriji. samostalno usitnjava hranu. Ubrzo nakon primjene spreja bol je popustila. kao što regulira temperaturu i protok vode. a onda i boliti u prsima. Tijekom liječenja vrlo značajnu ulogu ima uklanjanje čimbenika rizika. te je pozvala Hitnu pomoć i dobila dva potiska Nitrolingual spreja. S njim je u dobrim odnosima kao i s djecom i unucima. Tada joj je otkriven povišeni kr vni tlak i povišene masnoće u kr vi. Prikaz slučaja U daljnjem tekstu prikazujem slučaj bolesnice koja boluje od angine pektoris. Skida i oblači pidžamu samostalno. Na kontroli kod oftalmologa bila je prije četiri mjeseca. Ne zaboravlja važnije stvari i događaje. Orijentirana u vremenu i prostoru. Kod kuće je obavljala samostalno sve kućanske poslove. Naprezala sam se.

Nakon što je otkrivena bolest. 06. Posljedica je neravnoteže između opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. Kod bolesnice se očitovala kao bol iza prsne kosti. Dostupno na adresi: http://zzjzpgz. Kardiovaskularne bolesti. Rano prepoznavanje čimbenika rizika potrebno je kako bi se što prije utjecalo na promjenu loših životnih navika. te ih je pravilno demonstrirala. Sestrinstvo u zajednici. Uobičajeno je mišljenje pučanstva kako su koronarne bolesti primarno problem muškaraca. te način pripreme preporučenih namirnica. Percepcija žena o njihovim čimbenicima rizika za koronarne bolesti u velikoj je mjeri podcijenjena. Prekidom aktivnosti i primjenom propisane terapije bol se značajno smanjila. Hrabak Žerjavić V. • Provjeriti usvojeno znanje.hr/nzl/12/program. Women’s Perceptions of Coronary Heart Disease. LITERATURA [1] [2] Vrhovac B i sur. 2009. Inter vencije: • Uspostaviti s bolesnicom odnos povjerenja i suradnje. nema [3]. Uz pomoć medicinske sestre prepoznala je čimbenike rizika. Podaci dobiveni na manjim uzorcima ispitanika ukazuju da je učestalost čimbenika rizika u nas znatno veća negoli u razvijenim zemljama zapadne Europe ili SAD. ograničenjima.php?id=12577 Datum pristupa: 01. izd. ostavljaju trajne posljedice za zdravlje i radnu sposobnost pojedinca. • Educirati bolesnicu o pravilnoj primjeni Nitrolingual spreja. što je bolesnica i prihvatila.. 4. 3] Neupućenost u samopomoć pri pojavi boli u prsima u/s nedostatkom specifičnog znanja. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. Hart PL. Letci. 3. Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije znati sastaviti jelovnik u skladu sa svojim ekonomskim statusom. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.htm Datum pristupa: 25. • Osigurati letke i brošure o prehrani kardiovaskularnih bolesnika. • Omogućiti bolesnici razgovor s liječnikom.2005. zapravo. • Dogovoriti s bolesnicom vrijeme edukacije. imaju visoku stopu incidencije. te pri pojavi bolova može primijeniti naučene mjere samopomoći. Medicinska sestra ju je upozorila na nužnost promjene loših životnih navika. Cilj je postignut.54 Bolesnik i angina pektoris/Patient and angina pectoris Cilj: Bolesnica će nakon provedenih inter vencija osjećati manju razinu straha prije pretrage. 10. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što smijem jesti. • Educirati bolesnicu o mjerama samopomoći pri pojavi bolova. redovitoj primjeni lijekova. • U dogovoru s bolesnicom sastaviti dnevni jelovnik koristeći preporučene namirnice. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i empatije. J Cardiovasc Nurs. Morala se prilagoditi novom načinu života. Zaključak Na temelju proučene literature i obrade slučaja bolesnice oboljele od angine pektoris zaključujemo sljedeće: Najčešći problemi iz područja zdravstvene njege kod oboljelih od angine pektoris su bol. 2006. dovode do promjena u odnosima i vezama. • Odgovarati na postavljena pitanja. te značaju prekida aktivnosti.hr/clanak. Evaluacija: Prije pretrage bolesnica je osjećala manju razinu straha.“. Poželjno je uključivanje bolesnice u rad samozaštitnih skupina. 20: 170-6. • Informirati bolesnicu o važnosti primjene propisane terapije. shvatila je važnost doziranja aktivnosti. 05. • Pomoći. Cilj je postignut. strah. 2004. Te zablude mogu žene dovesti do podcjenjivanja njihova rizika te mogu izostati rane inter vencije u prevenciji morbiditeta i mortaliteta [5]. što se očituje izjavom bolesnice „Ne znam što trebam napraviti kada me zaboli. 2003. ali podataka dobivenih sustavnim epidemiološkim istraživanjima. Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti – skraćeni tekst.“ Cilj: Bolesnica će tijekom hospitalizacije naučiti mjere samopomoći te ih znati pravilno demonstrirati. poticati i ohrabrivati obitelj bolesnice da joj bude potpora. brošure i informiranje bolesnice o preporučenim namirnicama imali su važnu ulogu u edukaciji bolesnice o pravilnoj prehrani. • Informirati bolesnicu o preporučenim namirnicama. neupućenost u pravilnu prehranu. te primjenu Nitrolingual spreja. funkcioniranju i materijalnom stanju obitelji. Kralj V. 2010. Cilj je postignut. Dostupno na adresi: http://www. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala sastaviti jelovnik s preporučenim namirnicama. bolesnica se našla u novoj i nepoznatoj situaciji. • Provjeriti usvojeno znanje. Evaluacija: Peti dan nakon provedene edukacije bolesnica je znala nabrojati potrebne mjere samopomoći. Zagreb: Naklada Ljevak. Rasprava Angina pektoris jedna je od najčešćih kliničkih manifestacija ishemične bolesti srca. 4] Neupućenost u pravilnu prehranu u/s nedostatkom specifičnog znanja. Mojsović Z. [3] [4] [5] . Prekid aktivnosti i primjena propisane terapije kod bolesnice su pogodovali smanjenju boli. • Informirati bolesnicu o važnosti doziranja aktivnosti. Važnost kardiovaskularnih bolesti s javnozdravstvenog gledišta je velika jer su one vodeći uzrok smrtnosti. nedostatak znanja o mjerama samopomoći. Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Inter vencije: • Uspostaviti odnos povjerenja i suradnje. • Saznati što bolesnica zna o pretragi.. Bolesnica je osposobljena za pravilnu primjenu propisane terapije. Interna medicina.zdravlje. Više od 29% svih smrti u svijetu uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. otprilike polovica smrti u razvijenim zemljama i 25% smrti u zemljama u razvoju [4].

drenaža prsišta kao terapeutska metoda. srednja umjerena znatna Dispneja pri blagom naporu (penjanje uza stube).hr 5 onesposo. SIMPTOMI: Najčešći su simptomi bol u prsima i dispneja. liječenje Pneumothorax . Zagreb 10000 Zagreb. anatomija i fiziologija toraksa. i hipotenzija (male vrijednosti krvnog tlaka-tablica 2). Department of Thoracic Surgery. MD. Croatia Sažetak: Opisuje se definicija. drainage of thorax for therapeutic purposes. Zrak u pleuralnom prostoru uzrokuje nastanak plućnog kolapsa. Simptomi uključuju dispneju (skraćenje udisaja-tablica 1). te zid toraksa. primary and secondary pneumothorax and nursing care plane for the benefit of workplace safety. Česti su simptomi tahikardija (ubrzanje srčane akcije). sestrinsko i kirurško liječenje Abstract: The authors described definition. Dispneja pri obavljanju svakodnevnih poslova (potreba odmora poslije nekoliko koraka). lungs. medijastinum.t-com. 10000 Zagreb. Jordanovac 104. 10000 Zagreb. Ključne riječi: pneumotoraks. i to najčešće bez većih fizioloških poremećaja. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Vučetić Borki. Croatia Clinic Centre Zagreb. drenaža. naglu oštru bol koja se pojačava udisanjem i kašljanjem. Vinogradska 29 E-mail. toracic shield. Vučetić Zekan Mirta2 1University 2University SIGURNOST NA RADNOME MJESTU/ WORKPLACE SAFETY Clinical Centre „Sestre milosrdnice“. .borki. kupanje).Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 55–64 55 Pneumotoraks – definicija. Vinogradska 29. treatment Vučetić Borki1. Kod nekih bolesnika može nastati cijanoza (plavetnilo usnica i kože). mediastinum. primarni i sekundarni pneumotoraks i plan sestrinske zdravstvene njege radi sigurnosti na radnom mjestu. tuširanje. Definicija Pneumotoraks se definira kao pojava slobodnog zraka u pleuralnom prostoru s posljedičnim kolapsom pluća (slika 1). respiratory movements. Key words: pneumothorax. PhD. pluća.Dispneja pri svakodnevnim ak tivnostima bljavajuća (oblačenje. što upućuje na to da tkiva ne primaju dovoljnu količinu kisika [1-6]. Herco Nada1. symptoms.vucetic@zg. GRAJAKOST DACIJA STUPANJ UMANJENJA SLIKA 1. Dijagnostički su postupci radi verifikacije pneumotoraksa auskultacija (slika 2) i standardne RTG snimke pluća i srca [7-11]. tahipneja (ubrzanje disanja. nursing and surgical treatment Running head: Thorax diseases and nursing care plane. Dispneja pri blagom naprezanju (potreba za odmorom poslije 100 metara hoda). symptoms. Clinical University Centre “Sestre milosrdnice”. 1 2 3 4 minimalna Dispneja pri laganom naporu (ubrzan hod). anatomy and physiology of thorax. Stupnjevi dispneje. respiracija. simptomi.definition. simptomi. TABLICA 1. drainage.

Medijastinum Unutrašnjost toraksa dijeli se na tri dijela. a naziva se parijetalna pleura. Koštane su strukture koje čine zid toraksa rebra. Pluća Pluća se sastoje od zračnih putova (trahea i bronhi) koji se smanjuju do najmanjih dijelova koji se nazivaju alveole. Zrak se prenosi do alveola u kojima se izmjenjuju plinovi. SLIKA 6. tijekom disanja između dviju ovojnica. . Ovakav pristup omogućuje razumijevanje mogućnosti nastanka neželjenih i štetnih posljedica te metode liječenja neželjenih posljedica (slika 3). Pluća su prekrivena ovojnicom (membranom) koja se naziava visceralna pleura. Površinski tlak između dviju ovojnica sprječava nastanak kolapsa pluća. Zid toraksa Zid toraksa čine mišići i kosti. Karakteristične točke auskultacije pluća. velike kr vne žile. Između dviju ovojnica serozna je tekućina (lubrikant). Zračni putovi+alveole. koja sprečava trenje. SLIKA 2. SLIKA 5. Anatomija i fiziologija pleure i plauralnog prostora Prije opisivanja indikacija i postupka potreban je kratki opis anatomije i fiziologije prsišta uz naglasak na fiziologiju respiracije. Između pluća nalazi se medijastinum. u kojem su srce. Dijelovi toraksa. Zid toraksa. prsna kost i kralješci. Pleuralne šupljine. Prostor između dviju ovojnica naziva se pleuralni prostor (slika 7).56 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Vanjski interkostalni mišići povećavaju prsnu šupljinu razvlačenjem rebara i podizanjem cijelog prsišta. SLIKA 4. dijelovi dušnika i jednjaka i ostale strukture (slika 5) [19-30]. SLIKA 3. Najvažniji su mišići zida toraksa vanjski i unutarnji interkostalni mišići (slika 4). Visceralna pleura u tijesnoj je vezi s ovojnicom koja oblaže prsnu šupljinu. a unutarnji interkostalni mišići smanjuju volumen prsne šupljine [12-18]. (Slika 6) [31-39]. U dva su postranična dijela pluća.

Visceralna pleura U normalnim uvjetima unutar torakalne šupljine uvijek je negativan tlak. Tijekom inspirija vrijednost je oko –8 cm H2O. Inspirij. jedna s desne i dvije sa lijeve strane. Pluća se uvlače. Bronhalne vene odvode deoksigeniranu krv u sustav vene azygos. Pluća nikada spontano ne kolabiraju jer u njima uvijek ostaje dio zraka. Povećava se volumen u prsnoj šupljini. [45-47]. SLIKA 7. Respiracija Respiracija je pasivna aktivnost. Prema lokalizaciji pulmonalne su vene intersegmentalne. Krv dolazi kroz pulmonalne ar terije i bronhalnu cirkulaciju. arterije mammarije interne i muskulofreničkih arterija. i to preko interkostalnih arterija. Anatomija visceralne i parijetalne pleure. Aferentne živčane niti (vagus) koje odlaze iz visceralne pleure i bronha odgovorne su za kontrolu respiracijskih pokreta. Negativni tlak između dviju vrste poplućnice uvijek drži pluća ekspandiranima i priljubljenima uz toVisceralna pleura prekriva pluća. tijekom ekspirija oko –4 cm H2O. relaksiraju se i interkostalni mišići i torakalni se zid sužava/smanjuje. Limfne žile površnog i dubokog limfnog sustava dreniraju limfnu tekućinu u pulmonalne i bronhopulmonalne limfne čvorove. (Slika 8B). SLIKA 9. Limfna tekućina iz visceralne pleure drenira se preko subpleuralnih i peribronhalnih limfnih žila u interlobularni prostor. Pluća imaju dvostruku kr vnu opskrbu. SLIKA 8B. Kada se ošit relaksira. Pulmonalne vene prenose oksigeniranu krv iz pluća i deoksigeniranu krv iz bronha i visceralne pleure. ulazi u fizure pluća. Ekspirij. Bronhalne arterije. koji se naziva rezidualnim volumenom. Intrapulmonalni tlak nižih je vrijednosti od atmosferskog tlaka-inspirij. a istodobno se smanjuje tlak u plućima. One dovode oksigeniranu krv do nerespiratornih funkcijskih dijelova pluća. Bronhi i alveole hrane se preko bronhalnih arterija. Ošit se steže i pritom pomiče dolje. . dijafragmalne arterije i arterija mammaria interna. Parasimpatički živci (vagus) iner viraju glatke mišiće i žlijezde u bronhalnom stablu. Medijastinalnu pleuru opskrbljuju bronhalne. (Slika 8A) [40-44]. i to tako da prekriva i spaja se sparietalnom pleurom na vrhovima pluća. Kupolu pleure opskrbljuje subklavijalna arterija. Krvna opskrba Parijetalna pleura opskrbljena je preko sistemske cirkulacije. SLIKA 8A. uključujući i visceralnu pleuru. Limfa se zatim drenira u traheobronhijalne limfne čvorove. Spazmi bronhalne muskulature koji se događaju kod astme kupiraju se uporabom epinefrina.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 57 rakalni zid. Krv koja treba biti oksigenirana stiže u pluća pulmonalnim arterijama. Nadražaj živčanih završetaka mukoze bronha uzrokuje kašljanje. izlaze iz aorte. Torakalni zid i parijetalna pleura izbacuju se. povlačeći visceralnu pleuru i pluća. Simpatički živci iner viraju kr vne žile i relaksiraju mišićje bronha. Anteriorni i posteriorni pulmonalni živčani pleksusi na vrhovima pluća sastoje se od živčanih ogranaka vagusnog i simpatičkog živčanog lanca. Vrijednost negativnog tlaka mijenja se tijekom respiratornih pokreta. istodobno vanjski interkostalni mišići pomiču zid toraksa gore. smanjuju se i zrak izlazi kroz dišne putove-ekspirij.

). Dijafragmalna pleura prekriva gornju površinu ošita lateralno od medijastinuma.-1738. SLIKA 12. Parijetalna pleura bogata je somatskom. Inervacija Visceralna pleura nema somatske iner vacije.-XII. Odvojena je od navedenih struktura slojem Medijastinalna pleura spaja se anteriorno i posteriorno s rebranom pleurom. interkostalne mišiće i torakalne kralješke. mora se verificirati RTG dijagnostikom. 5. 9. –1826. cer vikalna pleura. rebro. kostalna pleura. 1819. na desnoj strani granica pleure nalazi se sa stražnje strane ksifoidnog nastavka prsne kosti. SLIKA 11. straga XI. simpatičkom i parasimpatičkom iner vacijom.godine opisuje sifon drenažu kod empijema pleure. 8. U odnosu na anatomsku lokalizacijuciju dijeli se na četiri dijela. stoljeću pr vi je put opisao spontanu per foraciju jednjaka s konsekutivnom pojavom zraka u toraksu. Gothard Bulau 1891. Herman Boerhaave (1668. dok je ner vus phrenicus odgovoran za iner vaciju dijafragme. (Slika 10) [56-59]. a poslije njegova postavljanja. 4. rebro. rebro. rebra. Drenaža prsišta kao terapeutska metoda liječenja Indikacije za drenažu prsišta stanja su poremećaja negativnog tlaka u prsnoj šupljini. interkostalni prostor u srednjoj aksilarnoj liniji (slika 11). tenzijski pneumotoraks. Na stražnjem dijelu torakalnog zida prolazi lateralno kao dvostruki sloj. 7. Ovaj dvostruki sloj naziva se pulmonalni ligament. 3. Kupola pleure ili cer vikalna pleura pleuralna je vreća i predstavlja vrh pleure. parasternalna granica. René-Théophile-Hyacinthe Laennec (1781. Kupola pleure nastavak je kostalne i medijastinalne pleure koja prekriva vrh pluća. izumitelj stetoskopa. lateralno VIII. lateralno desno i lijevo granica je inferomedijalno od sternoklavikularnih zglobova sve do anteriorne medijalne linije. Johann Friedrich Meckel (1781-1833) pr vi opisuje. Ligament kranijalno prelazi u medijastinalnu pleuru.58 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane Parijetalna pleura Parijetalna pleura vanjski je omotač pleuralne šupljine i priljubljena je za zid toraksa. Drenaža medijastinalnog prostora obavlja se uporabom drena postavljenim neposredno iza sternuma (slika 12). Povijesni tijek Hipokrat (od 460. Drenaža medijastinalne šupljine. ili V. Interkostalni živci iner viraju kostalnu pleuru. godine opisuje kliničke znakove i simptomatologiju pneumotoraksa. . 6. a kaudalno slobodno završava. visceralna pleura. ona je nastavak kostalne i medijastinalne pleure. Dijelovi i granice pleure [1. prelazi preko gornje torakalne aperture i završava u vratu.) u 18. godine prije Krista) Hipokrat je prije 2400 godina pr vi opisao drenažu toraksa. Položaj torakalnog drena.-VII. Ti su nepopunjeni prostori kostodijafragmalni i kostomedijastinalni recesusi. kranijalno se nastavlja do ključne kosti i pr vog rebra. dijafragmalna hernija. (Slika 9) [48-55]. aksilarna granica. Svrha je drenaže prsišta uspostavljanje normalnog intratorakalnog tlaka i normalne dinamike disanja. i to od jednjaka prema plućima. Na vrhovima pluća prolazi lateralno i nastavlja se kao visceralna pleura. Također prianja i za perikard.–IX. medijastinalnu. u mrtvaca. SLIKA 10. kaudalno s dijafragmalnom pleurom i kranijalno s kapsulom pleure te prekriva prsnu kost i kralješke. kaudalno dijafragmalna pleura. medijastinalna pleura]. dijafragmalnu pleuru i kapsulu pleure. Drenaža pleuralne šupljine. i to: kostalnu. Granice pleure Granice pleure nalaze se ondje gdje kostalna pleura anteriorno i posteriorno postaje medijastinalna pleura. Anatomske su granice pleure sprijeda VI. Najbolje je anatomsko mjesto za uvođenje torakalnog drena IV. Kostalna pleura prekriva rebrane hrskavice. interkostalna granica. do 370. francuski liječnik. frenička granica. te kolapsa pluća. 2. Prednja kostomedijastinalna granica mjesto je na kojem kostalna pleura prelazi u medijastinalnu pleuru sa stražnje strane prsne kosti. a s lijeve strane sa stražnje strane četvrte rebrane hrskavice.

nemogućnost prestanka pušenja. Čimbenici su rizika za nastanak primarnog spontanog pneumotoraksa visok stas. Primarni spontani pneumotoraks. uz napomenu kako većina opetovanih pneumotoraksa nastaje godinu poslije pr vog [66]. jatrogeni homocistinuria i torakalna endometrioza [67. kod masivnog pneumotorak sa smanjenje QRS-a simulira infarkt miokarda. godine povezuje rupturu bule u apeksu pluća u mladih zdravih muškaraca i pojavu pneumotoraksa. auskultatorno se nalazi oslabljen zvuk ili muklina i tahikardija. preporučuje se ekspektativni stav. Primjer patološkog EKG-a prikazan je na slici (slika 15). Primarni spontani pneumotoraks [PSP] nastaje kod osoba kod kojih ne postoji plućna bolest. Terapija Kod pr ve epizode primarnog spontanog pneumotoraksa i kod asimptomatskih stanja te ako je pneumotoraks manji od 20% pleuralne šupljine. incidencija je ponovnog pneumotoraksa 25% do 50%. SLIKA 15. perkutorno je prisutan hipersonorni plućni zvuk. snimkama pluća i srca i računalnom tomografijom toraksa te nalazom elektrokardiografije. (a) RTG-snimka pluća pokazuje obostrani kolaps pluća. nalaza radiološke dijagnostika tj. (b) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikog mjehurića na vrhu lijevog pluća. patološki EKG – kod lijevostranog pneumotoraksa . a pneumotoraks nastaje zbog spontane rupture subpleuralnog mjehurića (slika 13) [60-65]. muški spol.2 na 100.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 59 Hans Kjærgaard 1932. Kod bolesnika koji su preboljeli spontani pneumotoraks.desna osovina. smanjen R val i inverzija T vala. SLIKA 14.000 ljudi do 15. Intraoperacijski izgled plućne endometrioze.(c) Obostrani minimalni kolaps pluća. plućnom parenhimu i zračnim putovima (slika 14). .000 ljudi [66]. Elektrokardiogram [EKG] je promijenjen. perkutornog i auskultatornog nalaza.4 na 100. i to u rasponu od 1. Od simptoma prevladavaju dispneja i bol u prsima. pozitivna obiteljska anamneza. Incidencija spontanog pneumotoraksa manja je u žena nego u muškaraca.68]. Sindrom torakalne endometrioze bolest je koju izaziva tkivo endometrija u pleuri. Dijagnostika spontanog pneumotoraksa dijagnoza spontanog pneumotoraksa postavlja se na temelju simptoma.(d) Računalna tomografija pokazuje postojanje velikih mjehurića na plućima. Do danas su uzroci različitosti u incidenciji nepoznati. SLIKA 13. Vrste pneumotoraksa Pneumotoraks se prema mehanizmu nastanka dijeli na: 1. Endometrioza je stanje u kojem se endometrijalne žljezdane stanice nalaze izvan uterusa. smanjena tjelesna težina. resorpcija zraka teče brzinom od 50-70 ml/24 sata te se očekuje spontano zaliječenje. postraumatski 3. Naime. spontani 2. Oboljeli od ove vrste pneumotoraksa zapravo imaju nedijagnosticiranu plućnu bolest. Mar fan-ov sindrom.

Ranih 30-ih godina 20. linguli ili u anteriornom segmentu gornjih i donjih lobusa. Wedge resekcija. Indikacije za hitnu drenažu toraksa Hematotoraks. U pravilu uvijek treba postaviti torakalni dren radi drenaže prišta. idiopatska plućna fibroza. ruptura jednjaka. pleuralni izljev. metastatski sarkom. preporučljiva je incizija u tzv. tj. RTG snimka . Osnovne postavke liječenja U početnoj fazi bolesti liječenje je ekspektativno. visceralne i parietalne pleure (slika 20). Postupci kirurškog liječenja VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery) obliteracija je pleuralnog prostora.hematotoraks. Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu pluća preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor u stražnjoj aksilarnoj liniji. karcinom pluća. SLIKA 18. mehaničkom ili termičkom abrazijom . histiocitoza X. Uvijek je potrebno učiniti obliteraciju pleuralnog prostora. Mar fan-ov sindrom. Sekundarni spontani pneumotoraks Sekundarni spontani pneumotoraks nastaje kao komplikacija osnovne bolesti pluća [69. Bakterijske pneumonije odgovorne su za nastanak oko 70% slučajeva. limfangioleomiomatoza. empijem. stoljeća tuberkuloza je bila glavni uzrok nastanka pneumotoraksa. Kirurško liječenje treba početi što prije (VATS). Kirurško liječenje Indikacije za kirurško liječenje spontanog primarnog pneumotoraksa: prolongirani pneumotoraks. Danas su najčešći uzroci nastanka pneumotoraksa kronična opstruktivna plućna bolest. Komplikacije empijema pleure su: subdijafragmalni apsces. virusna.70]. anteriorno s mišićem latissimus dorsi i posteriorno s linijom koja ide kroz četvrti interkostalni prostor).što dovodi do spajanja pleure i fiksacijom pluća za endotorakalnu fasciju (slika 17). . Kod lokalizacije patološkog supstrata u srednjem lobusu. nekrotizirajuća pneumonija. Ako ekspandiranost pluća ne zadovoljava. Kod pleuralnog izljeva dolazi do nakupljanja tekućine između dviju ovojnica. sarkoidoza. preporučljiva je incizija kroz peti interkostalni prostor. reumatoidni artritis. neekspandirano pluće. Empijem Svaka vrsta pneumonije (bakterijska. Pleuralni izljev SLIKA 17. sigurnosnom trokutu (trokut u aksili ograničen s mišićem pectoralis major. astma. SLIKA 16] Tehnika VATS (Video Assisted Thoracoscopic Surgery). osteomijelitis. holagnitis i divertikulitis (slika 19).60 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane U slučajevima minimalnog pneumotoraksa uz nezadovoljavajuću resorpciju zraka obavlja se aspiracija zraka iglom „rotanda“. Wedge resekcija bule i dijela apeksa Kod lokalizacije patološkog supstrata u apeksu donjeg plućnog lobusa ili u stražnjem segmentu donjeg lobusa. Hematotoraks Hematotoraks je nakupina kr vi u slobodnom prsištu u prostoru između zida prsišta i pluća (slika 18). bilateralni. postavlja se aktivna drenaža prišta „water-flow“. Obliteracija pleuralnog prostora izvodi se parijetalnom pleurektomijom. VATS se izvodi uporabom videokamere koja se uvodi u prsište (slika 16). tenzijski i recidivni pneumotoraks. perikarditis. infekcije HIV-om i Pneumocistis carinii [71-76]. atipična) može biti združena s parapneumoničkim pleuralnim izljevom. ankilozantni spondilitis. Kod masivnog pneumotoraksa uvodi se torakalni dren u prsište na 24 do 72 sata. a u 30% slučajeva empijem je uzrokovan stanjima poslije operacijskih zahvata. medijastinitis.

Idealno je mjesto I. sedirati ga. ozljeda vene cave superior ili inferior. Treba je smatrati jednom od “teških” respiracijskih bolesti. . postavljati torakalnu drenažu pažljivo i ispravno njegovati bolesnika. poremećaji koagulacije. a kada je bolesnik nemiran. kožno kr varenje ili kr varenje iz interkostalnih arterija. Potrebno je utvrditi točnu lokalizaciju.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 61 SLIKA 19. bradikardija i sinkopa). Na temelju navedenoga za uspješan oporavak bolesnika poslije provođenja aktivnih mjera liječenja zbog bolesti toraksa treba provoditi minuciozni sestrinski plan liječenja (tablica 3). Hilotoraks Hilotoraks nastaje istjecanjem limfne tekućine iz velikih limfnih žila. ruptura dijafragme. CTsnimkama. interkostalni prostor u prednjoj ili srednjoj aksilarnoj liniji neposredno uz nabor velikog pektoralnog mišića.sigurnost na radnome mjestu Kontraindikacije za postavljanja torakalnog drena jesu: pleuralne adhezije. ili V. kašalj. Postavlja se šav za fiksiranje uvedenog torakalnog drena. Torakalni dren koji je spojen s aktivnom sukcijom (waterflow) ne smije se vaditi iz prsišta. sve navedene aktivne mjere liječenja u cijelosti su neučinkovite [77-86]. gigantske bule. Postupak uvođenja torakalnog drena: Potrebno je informirati bolesnika o indikaciji i tehnici postavljanja drena. poslije 24-satnog klemanja torakalnog drena. ozljeda intratorakalnih struktura (srce. Indikacije za vađenje torakalnog drena su: kada prestane fluktuacija stupca tekućine u cijevi kojom tekućina izlazi iz toraksa do mjerne vrećice. Priprema se U-šav. Zatim se obavlja tupa disekcija uz gornji rub donjeg rebra i uvlači se torakalni dren ili tupom disekcijom ili oštro s troakarom. Drenovi moraju biti čvrsti. RTGsnimkama. nekrotizirajući fascitis i hilotoraks. Radi poboljšanja sigurnosnih mjera liječenja na radnome mjestu treba poznavati osnovne činjenice o bolestima te sve navedene teoretske stručno-znanstvene postavke združiti sa sestrinskim planom zdravstvene njege. promptno reagirati. kada dnevna količina tekućine koja izlazi iz prsišta iznosi manje od 100 ml. Potrebno je odrediti vrstu anestezije. Nadalje. Poslije vađenja torakalnog drena treba učiniti kontrolnu RTG snimku pluća.pleuralni izljev. Injicira se lokalna anestezija na predviđenom mjestu incizije od oko 2-3 cm. Pneumotoraks naizgled je jednostavna bolest. SLIKA 20. upozoriti bolesnika na moguće neugodne simptome reekspanzije pluća (bol u ramenima i prsima. Uvijek je nužno provjeriti i potvrditi dijagnozu. Sestrinski plan zdravstvene njege utemeljen na znanstvenim dokazima osigurava zdravstvene djelatnike i bolesnika od mogućih neželjenih posljedica te istodobno podiže stupanj svrsishodnosti navedenih mjera liječenja. ultrazvučnim snimkama. debljine između 6 do 40 Frencha. Karakteristike torakalnih drenova: Drenovi moraju biti prozirni. Napomene . kada prestane izlaziti zrak. RTG snimak -empijem. RTGsnimka . dren je u neodgovarajućem pleuralnom prostoru. Indikacije za postavljanje torakalnog drena zasnivaju se na: anamnezi i fizikalnom pregledu. velike kr vne žile). ne smiju biti skupi.hilotoraks. Zaključak SLIKA 21] RTG snimka . Bez sestrinskog plana zdravstvene njege. koji se stavlja oko drena radi sprečavanja izlaska zraka ili tekućine nakon vađenja torakalnog drena. Komplikacije torakodrenaže: pogrešno postavljen dren koji se nalazi u mekom tkivu torakalnog zida. Kod ovog postupka pr vo je potrebno spriječiti komunikaciju negativnog tlaka i prsišta (postavljanje klema na dren). Najčešći su uzroci nastanka hilotoraksa limfom i trauma uzrokovana kirurškim zahvatom (slika 21). Bolesnikov hemitoraks lagano je podignut s rukom iznad glave. Rijetke komplikacije torakodrenaže: Hornerov sindrom. no s mogućnošću nastanka većih komplikacija. torakalni dren u abdominalnoj šupljini. i vrstu izljeva. ne smiju izazivati nikak vu pleuralnu i kožnu reakciju. paraliza dijafragme.

Prekomjerno širenje nosnica. Proširenje vena vrata i/ili Plućni zvukovi kod bolesnika čisti su nad svim devijacija dušnika mogu pogoršati stupanj pneumotorak sa ili lobusima (auskultacija). Bolesnik spontano diše. Liječenje osnovnih bolesti odgovarajućim postupcima. Priprema bolesnika za intubaciju. dubokog disanja. Povećanje PaCO2 i smanjenje PaO2 znakovi su respiratornog poremećaja. Saturacija kisika mora se održavati većom od 90%. ubrzanje srčanog ritma. Pronalaženje proširenja vena vrata ili devijacije dušnika. 2. Bolesnik je budan. sve nabrojeno zahtijeva uporabu hitnih mjera liječenja. Bolesnik mora imati normalnu dubinu.Bolesnik dobiva/prima 100% kisika. Kada postoji prijelom rebara. posebice nalaženje i bilježenje cijanoze. Bolesnik je normotenzivan. Postupci Ut vrđivanje respiracije: kvaliteta. Ut vrđivanje simptoma koji ugrožavaju život. kr vni tlak postupno pada. asimetrični plućni zvukovi. frek venciju i uzorak respiracije. Monitoring acidobaznog statusa (ABGs) Bolesnik mora biti priključen na kontinuirani pulsni ok simetar. nemir. Na skali od 0-10 bolesnik navodi bol intenziteta <3. Postavljenje „airway“ tubusa i održavanje njege istoga bez komplikacija. ot vorena rana prsišta). Askultacija pluća. Odrediti zvukove Obostrana odsutnost plućnih zvukova uz postojanje disanja. Sestrinska dijagnoza Smanjena izmjena plinova/smanjenje stupnja opskrbe kisikom Kratkoročni ciljevi/rezultati: U bolesnika održavati normalnu acidobaznu ravnotežu (ABGs). Bolesnik mora biti budan te ga se mora stalno održavati u budnom stanju. nema dispneje. Procjena postojanja Paradok salno disanje popraćeno dispnejom i bolima u paradok salnih pokreta prsištu upućuje na postojanje nestabilnog torak sa. dubina i udusaja/ izdisaja. dispneja uz uporabu pomoćne muskulature za disanje. srčani ritam nadalje je ubrzan i dolazi do respiratornog zastoja. te je potrebna uporaba mehaničke ventilacije. tupi zvukovi pri perkusiji prsišta i nestabilnost zida prsišta (nestabilni toraks ili ot vorena rana prsišta). Monitoriranje vitalnih znakova. Sestrinski plan zdravstvene njege bolesnika s bolestima prsišta. Maska za matiziranih bolesnika jer je rana smr tnost izravno povezana s SaO2 na pulsnom ok simetru iznosi 90-100%. nezadovoljavajućom ok sigenacijom mozga i vitalnih organa. toraks komplikacija je koja ugrožava život. Potrebna je intubacija i mehanička ventilacija za uspostavljanje zadovoljavajuće ok sigenacije prije nego što nastane potpuna dekompenzacija bolesnika. Kod bolesnika nema znakova hipok sije. Procjena znakova hipok semije. učestalost. Učestalost i dubina respiracija normalne su. Odsutnost plućnih zvukova. uzorak. nestabilnog torak sa upućuje na postojanje pneumo/ hematotoraksa. Hipok sija i hiperkapnija uzrokuju porast kr vnog tlaka. (respiratorni arest. perkutorni i auskultatorni zvukovi su zadovoljavajući i nema abnormalnosti prsnog zida. Kod bolesnika nema cijanoze.Vrijednost iz vora kisika. nestabilni toraks.62 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane TABLICA 3. Nedostatak kisika koji se prenosi do perifernih tkiva uzrokuje pojavu cijanoze. plitko disaje i hipoventilacija smanjuju izmjenu plinova i utječu na stupanj CO2. Osigurati učinkovito Kupiranje bolova osnova je za poboljšanje iskašljavanja i uklanjanje bolova. Uporaba dodatnog Uporaba dodatnih iz vora kisika osnova je liječenja svih trau. Nemir je rani znak hipok sije. Procjena Kod bolesnika nema opasnih znakova. Nestabilni prsišta. Acidobazni status pokazuje PaCO2 između 35-45. upotrebljava pomoćnu respiratornu muskulaturu. Početak uporabe specifičnih mjera liječenja u svrhe zbrinjavanja osnovne ozljede/bolesti. dispneja. Nema paradok salnih pokreta prsišta. Vrijednosti SaO2 na pulsnom ok simetru su 90 – 100%. uporaba pomoćne dišne muskulature. Dugoročni cilj U bolesnika održati optimalnu izmjenu plinova Obrazloženje Brzo. hemotorak sa. provođenje 100%-tnog O2. tahipneja i/ili apnejaznakovi su teškog stupnja poremećaja disanja i zahtijevaju hitno liječenje. letargija i konfuzija znakovi su hipok semije. Zvukovi disanja bilateralno čujni su u svim lobusima. Odsutnost ventilacije. Dezorijentiranost se stalno pogoršava zbog manjka kisika koji opskrbljuje mozak. potrebno je: 1. Ut vrđivanje boje kože. U uporabi je pulsna ok simetrija za bilježenje promjena u ok sigenaciji. upozoren i razumije postupak-sve ponoviti tri puta. .. Liječenje se treba temeljiti na osnovnom problemu/bolesti koja uzrokuje poremećaj respiratorne funkcije. Procjena promjena u stanju svijesti i ponašanju. ubrzanje disanja. a disanje od 10 do 20 puta u minuti. glavobolja. Ako se stanje pogoršava. Cijanozu je potrebno odmah liječiti jer je ona kasna komplikacija hipok sije. Tahikardija. srce otkucava od 60 do 100 puta u minuti. Acidobazni status pokazuje PaCO2 35-45 i PaO2 80 – 100. 3.

119:590–602. 16] Smit HJM. Meadows K.76:496–9. Guidelines for the management of spontaneous pneumothorax. Meimarakis G. mogu uzrokovati Nema promjena u kardiopulmonalnom statusu povećanje potrebe za kisikom i uzrokovati prekomjerni umor. Inflammation as a cause of spontaneous pneumothorax and emphysematous-like changes: results of bronchoalveolar lavage. Plućni su zvukovi čisti poslije sukcije. Management of spontaneous pneumothorax: a Welsh survey. Poboljšanje u smanjenju boli. Management of spontaneous pneumothorax. Blegrad S. Chest. Scot Med J 1994. BMJ. česte promjene položaja). 14] Sadikot RT. Fishback M. Wright CD. poticajna spirometrija. Poslije zalijepljena s tri strane uporabe komprese. Strange C. 23] Grimshaw JM. Greene T. Treatment of Spontaneous Pneumothorax: A More Aggressive Approach? Chest. Delorme N. 4] Baumann MH. Epidemiology of pneumothorax in England. 112: 789 . 2001. Seevanayagam S. 70: 253 . F. 2000. 18] Videm V. Eur Respir J 1995.143:32–5. Klein J. Chest 1993. 13] Withers JN.4:559–60. kupanje). Sukcijom se odstranjuju sekreti iz tubusa (airway) i poboljšava se izmjena plinova.92:1132–6. Ovakav položaj omogućava bolju ek spanzivnost pluća i izmjenu plinova. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Dijkman JH. LITERATURA 1] Baumann MH. i/ili hematotorak sa: Torakalni dren smanjuje intratorakalni tlak i reek spandira pluća. Primary spontaneous pneumothorax and smoking. Luketich JD. The impact of spontaneous pneumothorax and its treatment on the smoking behaviour of young adult smokers. Lancet 1971.. Chest. Hansell A. Daniel FJ. Milit Med 1978. Knight SR. Loehe F.98:341–7. 9] O’Hara VS. Distribution of mechanical stress in the lung. Sukcijom se uklanja žuti sekret iz dišnih putova. Delphi Consensus Statement. Frogamet JM.39:75–6..treatment and recurrences. 119: 590 . Chatrou M. Nichols T.307:114–6. 10] Jansveld CA. Torakalni dren spojen je na ak tivnu sukciju. Light R. Nema pogoršanja kardiopulmonalne dekompenzacije. Efficacy study of video-assisted thoracoscopic surgery pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Kaps M.71:452–454. potrebno zraka te posljedično smanjenje intratorakalnog tlaka. 20] Soulsby T. Frek vencija. AACP Pneumothorax Consensus Group. Hiperok sigenacija bolesnika sa 100%-tnim kisikom prije i poslije sukcije.92:1009–12. Lancet 1993. obvezno je postaviti torakalnu drenažu.71:365–71. dubokog disanja i pokušaja iskašljavanja. 21] Selby CD. 2001. 8] Lesur O. (privremeno liječenje). sukcija bolesnikovih dišnih putova. Campbell IA.15:317–21. 17] Lippert HL. Jednostavne ak tivnosti (npr. Effect of clinical guidelines on medical practice: a systematic review of rigorous evaluation. 12] Schramel FM.804. British Thoracic Society guidelines for the management of spontaneous pneumothorax: do we comply with them and do they work? J Accid Emerg Med 1998. 19] Miller AC. Spontaneous pneumothorax in chronic obstructive pulmonary disease: complications. Viale G. Eklund G. Spontaneous pneumothorax. Heffner JE.55:666–71. Spontaneous pneumothorax. 2001. Postmus PE. Prevencija promjena u ok sigenaciji za vrijeme sukcije. 1997. Thorax 1997. • učiniti RTG prsišta • priprema za uvođenje torakalnog drena • Kada je verificirano postojanje ot vorenog Kompresa koja je fik sirana s tri strane omogućuje izlazak pneumotorak sa. 1993. BMJ 1975. 11] Bense L. Computed tomography in the aetiological assessment of idiopathic spontaneous pneumothorax. Eur J Respir Dis 1987.257. 5] Chan P. Postmus PE.602. Ansari S. Respir Med 1998. 2] Baumann MH. Luketich JD.. Strange C. Strange C. Heffner JE. Sudlow MF. Eur Respir J 1991. Russell IT. Smoking and the increased risk of contracting pneumothorax. Light R.52:805–9.4:324–31. Thorac. 3] Hatz R.Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 63 U slučaju verificiranog RTG snimak pluća verificira postojanje pneumotorak sa i/ili postojanja pneumotorak sa hemotorak sa. Nema emfizema. Fürst H: Longterm results after video-assisted thoracoscopic surgery for first-time and recurrent spontaneous pneumothorax. Klein J. Ann. .E. Pomaganje bolesniku kod kašljanja i učenja tehnika disanja (duboki udisaj. Odont D.i:839–41. Surg. čime je postaviti gazu koja je se sprječava nastanak tenzijskoga pneumotorak sa.108:772–6. Management of Spontaneous Pneumothorax: An American College of Chest Physicians. Panacek EA. Kirby TJ. Trajanje sukcije 10-15 sekundi. Ann Thorac Surg. Postaviti bolesnika u položaj s glavom podignutom pod 45 stupnjeva (ako podnosi). U vrijeme ak tivnosti bolesnikov SaO2 je >90%. Pillgram-Larsen J. Recurrence of primary pneumothorax. A. Poboljšavanje širenja alveola i prevencija kolapsa alveola. Sahn SA. Chest 1987. 6] Gupta D. Müller C. Harvey JE. Određivanje brzine ak tivnosti i perioda odmaranja radi sprečavanja zamora. Bolesniku se omogućuje kašljanje i duboko disanje. Postgrad Med J 2000. Lund O. Sahn SA. Kirby TJ. 7] Donahue DM. Kompresa fik sirana sa tri strane dovoljna je. Meyer CJ. Am J Surg 1964. Thorax 2000. Deficiencies in the management of spontaneous pneumothoraces. Panacek EA. Ellingsen Ø. Clarke P. uzorak i dubina disanja zadovoljavajuće su kada je bolesnikova glava nagnuta pod 45 stupnjeva.104:1767–9. Resection of pulmonary blebs and pleurodesis for spontaneous pneumothorax. Chest 1990. Kiehl PV.8:397s. Independent risk factors for cumulative recurrence rate after first spontaneous pneumothorax. 22] Yeoh JH. za vrijeme ak tivnosti. a possible factor in localisation of pulmonary disease. 15] West JB. Bolesnikov SaO2 ostaje >90% za vrijeme sukcije.342:1317–21. Kada je potrebno. (položaj.

Djedaim K. JAMA 1954. Intrapleural bupivocaine for analgesia during chest drainage treatment for pneumothorax. Traill ZC.108:664–6. BMJ 1971. Hudson LD. 42] Collins CD. Thorax 1968. A place for aspiration in the treatment of spontaneous pneumothorax. [63] Symbas PN. Yee ES.309:1338–9. Lakovou C. Cory Gray W. [76] Brunner RG. Potential benefits. J Can Ass Radiol 1985. Clinical practice guidelines.38:512–5.183:193–9. Treatment of pneumothoraces utilising small calibre chest tubes. Coady T. Acta Anaesthesiol Scand 1993.1:45–50. BMJ 1999. early or late removal? Thorax 1982. Conservative management of spontaneous pneumothorax. [64] Harriss DR. BMJ 1994. Respiratory gas exchange in patients with spontaneous pneumothorax.57:65–8. Pathophysiology. Alexander P. Bishop JM. Horst HM. Bristol: John Wright. Ann Emerg Med 1985.163:1339–42. A randomised double blind trial. Cousineau G.69:41–6. Teboul J-L. 54] Spencer-Jones J.89:129–32. Boe J. [80] So SY.23:427–33. Poole G. Sandstedt S. Chest 2001.9:406–9. Chest 1993. 1995. Henderson C.37:149–53. [78] Maunder RJ.45:748–9. Time course of resolution of persistent air leak in spontaneous pneumothorax. [68] Sherman S. 37] Schramel FM.103:26–9. BMJ 1875. Prescott RJ. Evaluating the message: the relationship between compliance rate and the subject of a practice guideline. Ned Tijdschr Geneesk 1995. Chest tubes: indications. Open pneumothorax: its relation to the treatment of empyema.32:202–13.30:32–5. 92-0032. Muzik AC. Barnwell E. 46] Stradling P. Bankier AA. [73] Miller KS. 26] Woolf SH. Bell RD. Management of intercostal drainage tubes. [74] Chan L. Golding RP. Sutedja TA.64:728–9. Respir Med 1995. Cullen J. Optimum anaesthesia with intrapleural lidocaine during chemical pleurodesis with tetracycline. 29] Vail WJ. Rockville.14:879–95. Wagenaar M. Al-Hillawi AH. Spontaneous pneumothorax. Expiratory chest radiographs do not improve visibility of small apical pneumothoraces by enhanced contrast. Reilly KM. Toft T. [60] Playfair EE. Ann Emerg Med 1988. 38] Schramel FM. Radiology 1995. Hodson ME. Simple aspiration of pneumothorax. England NJ. Lemire P. [77] Nichols RI. Germann PS. BMJ 1991. Boe J. Chest 1993. Chest drains: Does Size Matter? Clin Radiol 2000.55:372–6. The management of spontaneous pneumothorax. Audit points 43] Engdahl O. Vinsant GO. Chest tube thoracostomy. Preventative antibiotic usage in traumatic injuries requiring chest tube thoracostomy. Swartzel RL. Experimental pulmonary edema following re-expansion of pneumothorax. AJR 1995. Closing the gap between research and practice: an overview of systematic reviews of interventions to promote the implementation of research findings. Am J Med Sci 1918. Wilson BS. J Appl Physiol 1979.40:66–7. Müller D. operative or medical procedures and trauma.119:590–602. Ann Surg 1916. . Spontaneous pneumothorax: comparison of thoracic drainage vs immediate or delayed needle aspiration. Chest 1989. Diagnosis of pneumothorax not improved by additional roentgen pictures of the thorax in the expiratory phase. [58] Delius RE. Management of spontaneous pneumothorax.304:345–7. Arch Surg 1989. Palat H. Lee SK. 48] O’Rourke JP. Saka H. Management of spontaneous pneumothorax with small lumen catheter manual aspiration. Chest 1994. [81] Bevelaqua FA. Graham TR. The risk of percutaneous chest tube thoracostomy for blunt thoracic trauma. 1982: 3. [III] [82] Conces Jr DJ. Singapore Med J 1994. [75] Baldt MM. Kwong JS. Aranda C. Computed tomography used to exclude pneumothorax in bullous lung disease.106:1493–8. Upadhyag R. 33] Pavlin DJ.111:280–5. Arch Intern Med 1984. Chest drainage tubes. Intrapleural tetracycline for the prevention of recurrent spontaneous pneumothorax: results of a Department of Veterans Affairs Co-operative Study. 45] Jordan KG. et al. ed. technique. Med Care 1994.165:1240–4. Clinical guidelines criteria for appraisal for national use. 52] Ng AWK.30:1148–53.318:527–30. Reed JC. Br J Dis Chest 1985. Smith JW. Choplin RH. 1992.264:2224–30.144:1447–53. [61] Graham EA. Pierson DJ. Trotman-Dickenson B.46:31–5.37:46–8. diagnosis and management. Am J Respir Crit Care Med 2002. Driesen P. J Trauma 1990. Changing clinical spectrum of spontaneous pneumothorax. Crit Care Clin 1992. et al.155:24–9. Thorax 1966. Itoh M. Johnson NM. [66] Seaton D. [59] Laub M. Plain and computed radiography for detecting experimentally induced pneumothorax in cadavers: implications for detection in patients.45:383–6. Eur Resp J 1996. Surg Clin North Am 1989.17:936–47. Spontaneous pneumothorax: marker gas technique for predicting outcome of manual aspiration. 40] Carr JJ. Ind J Chest Dis Allied Sci 1988. Traumatic haemothorax: siphon drainage.36:341–2. Sullivan M. 34] Miller WC. Toon R. Chest 1988.112:275–8. JAMA 1990.104:978–80.79:177–82.4:86–8.173:707–11. Simple aspiration versus intercostal tube drainage for spontaneous pneumothorax in patients with normal lungs. Senda K. Spontaneous pneumothorax and its treatment. Agrihotri SP. Subcutaneous and mediastinal emphysema. Grimshaw JM.94:55–7. Intercostal tube thoracostomy in pneumothorax: factors influencing re-expansion of lung. [86] Mathur R. 28] Petrie GJ. Chest 1993. on behalf of the Scottish Intercollegiate Guidelines Network.156:839–43. Manual aspiration versus chest tube drainage in first episodes of primary spontaneous pneumothorax. 30] Serementis MG. Am J Emerg Med 1997. Alexander RH. [72] Iberti TJ. Catheter aspiration for simple pneumothorax. Surgically treated pneumothorax. Thoracostomy tubes after acute chest injury: relationship between location in a pleural fissure and function. Grimshaw J. Ravikrishnan KP. Lomas J. [85] Sharma TN. Catheter drainage of spontaneous pneumothorax: suction or no suction. Acute ventilatory failure from massive subcutaneous emphysema. Civilian spontaneous pneumothorax: treatment options and long term results. Unilateral pulmonary edema in rabbits after re-expansion of collapsed lung. [65] Baumann MH. 27] Agency for Health Care Policy and Research.. Estrera A. Strange C. [57] Vallee P. Obeid FN. Chest radiograph: a poor method for determining the size of a pneumothorax. 41] Bourgouin P. Chest 1982. Jain NK. O’Hara VS.15:368–70. Chest 1970. 49] Northfield TC. Radiololgy 1992. limitations and harms of clinical guidelines. 35] Norris RM. Am J Surg 1992.195:539–43.124:833–6. USA: Agency for Healthcare Policy and Research Publications. Maryland. [79] Conetta R. Gleeson FV. Role of CT in the management of pneumothorax in patients with complex cystic lung disease. 44] Philips GD. 53] Noppen M. Anderson DJ. management and complications. AJR 1994.14:865–70. Kinnear WJM.55:415–21. Radiology 1989. In: Practice of cardiothoracic surgery. 32] Tanaka F. BMJ 1998.91:258–64. Sahn FA. Goodman LR. Pneumothorax: appearances on lateral chest radiographs. Dis Chest 1963. Yu DY. Mathie A. Conservative management of spontaneous pneumothorax. Moritz TE.64 Bolesti toraksa i plan zdravstvene njege/Thorax diseases and nursing care plane 24] Bero LA. Jones JG. Hutchinson A. Haakman CD. Hamilton AAD. Complication rates of tube thoracostomy. 31] Wait MA. Lancet 1984. Quebbeman EJ.3:533–6. 36] Light RW. Acute pain management. Br J Hosp Med 1991.164:528–31.81:693–5. Chest 1987. 25] Grilli R. Sequential treatment of a simple pneumothorax. Role of small calibre chest tube drainage for iatrogenic pneumothorax. Complications after emergency tube thoracostomy: assessment with CT. Results of simple aspiration of pneumothoraces. Thorax 1985. Thorax 1990. Oxygen therapy for spontaneous pneumothorax. 67] Engdahl O. [62] Kenyon JH. Yoganathan K. Management of intercostal drains. Milman N. Esaki H. Chest 1997. 47] Flint K.302:262–5. 51] Archer GJ. Publication no. Edinburgh: Royal College of Physicians. Mucha P. Barman AA.108:335–40. An American College of Chest Physicians Delphi Consensus Statement. Radiologic and pathologic findings.ii: 687–8. 55] Andrivert P. Tarrer RD. Am J Med Sci 1992. Pairolero PC. Patel A. The role of antibiotic therapy in the prevention of empyema in patients with an isolated chest injury: a prospective study. 50] Kirchen LT Jr. Chest 1995. Lopez A. Ann Thorac Surg 1993. Flint J. Small calibre catheter drainage for spontaneous pneumothorax. [84] Tattersall DJ. [69] Curtin JJ. Secondary spontaneous pneumothorax. 39] Glazer H. Grilli R. Cheney FW Jr. Quantification of pneumothorax size on chest radiographs using intrapleural distances: regression analysis based on volume measurements from helical CT.96:1302–6. [83] Minami H. Am Rev Respir Dis 1973.165:1127– 30. Chan KW. [71] Daly RC.21:145–9. 56] Harvey J. Chest 1997. Case of empyema treated by aspiration and subsequently by drainage.317:465–8. Grol R. Alway AE.35:50–2.139:131–3. Stern PM. [70] Holden MP. Heffner JE. Richardson H.

Milivoj Jovančević.MZSSRH). Slobodan Lang (predsjednik Liječničkog Društva za javno zdravstvo). svibnja 2011 (Hotel Antunović) godine održan šesti simpozij DPS.mr.bacc. 051 541 107 jasna. i to neovisno u odnosu na starosnu dob.cepic@gmail.techn. Prof.magistra nutricionizma-uz napomenu da je ovo predavanje realizirano putem video-linka (Prehrambene smjernice kod najčešćih kroničnih bolesti).techn.techn. Nataša Negran. Simpoziju su nazočili visoki gosti i uzvanici koji su u svojim izlaganjima. predsjednica Društva patronažnih sestara Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara Tel. te kolegici dobitnici nagrade za medicinsku sestru godine u izboru Povjerenstva za nagrade i priznanja HUMS-a. Brankice Rimac koja zbog neodgodivih obveza nije mogla nazočiti simpoziju.Mihela Dujmović. dr. (Zdravstvena njega pretile djece).sc. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja pruža širok spektar svakodnevnih primjera i utjecaja sestrinskog svakodnevnog rada u svrhe očuvanja i poboljšanja zdravlja bolesnika/ korisnika usluga.techn.Vesna Petrović.bacc..dr.Biljana Đorđević. i to: Prim.techn. predsjednica DPS-a. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Jasna Ćepić.bacc. te kolegici Milki Rogić dobitnici nagrade za životno djelo u sestrinstvu.med. (Novi prehrambeni standardi u prehrani djece predškolske dobi. (Osnovni . Angela Lovrić.vet. (Dokumentiranje-procijene i pračenje prehrane). (Patronažna zdravstvena skrb trudnice i rodilje oboljele od Gestacijskog dijabetesa melitusa).bacc.dr. Rozmari Tusić.med.med. Accepted 20 November 2011 Key words: symposia.bacc. Maja Bender. Marija Hegeduš-Jungvirt. Ljiljana Vučemilović.med. Tako su aktivno u radu simpozija uzeli učešće Jelica Stipaničev-Mustapić (predsjednica Hr vatskog Katoličkog Društva Medicinskih Sestara-HKDMS). Dragica Juričić. iskazali pozdrave i želje za donošenjem zaključaka koji će poboljšati svakodnevni rad medicinskih sestara te posljedično povećati ugled sestrinske profesije.techn. U tijeku rada simpozija kao predavači učestvovali su slijedeći predavači sa navedenim temama. Prof.med.sc. Irena Švenda.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 65–66 65 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] Report from the VI symposia-association of patronage nurses – Croatian nurses association [CNA] Jasna Ćepić.ms.dipl.bacc. patronage nurses U organizaciji Društva patronažnih sestara [DPS] Hr vatske Udruge Medicinskih Sestara [ HUMS] u Zagrebu je dana 27. vrstu prebivališta tj. Josip Gregurić (predstojnik UNICEF –ovog ureda za Hr vatsku). uz riječi pohvale i podrške.ms. Simpoziju je prisustvovalo 180 kolegica i kolega s područja cijele Republike Hr vatske. (Prehrambene i ekološke navike stanovnika Ravne Gore). Vesna Petrović. Ljuba Vujić-Šisler.vms (Najčešće greške u ishrani djece).msdr. (Što se promijenilo u prehrani djece u dječjim vrtićima nakon novih prehrambenih standarda).Doc. predsjednica DPS-a Jasna Ćepić nazočnima je prenijela pozdrave i želje za uspješnim radom predsjednice HUMS-a gđa.Leila Farkaš. Darinka Jurović PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Received 13 November 2011. Doc.Marina Ignjatić. Med.primarijus(O djeci koja neće jesti). Mr.med.com Otvarajući radni dio simpozija. a u radu simpozija učestvovale su i kolegice iz Republike Srbije. iskazala je pohvale kolegicama koje su dobitnice nagrada u lokalnoj zajednici.ms (Ishrana trudnica i žena u laktaciji).dr. Glavna tema simpozija bila je.dr. i to: „Prehrambene navike-očuvanje zdravlja“ [1]. dali je prebivalište ruralno ili urbano. med.pedijtar gastroenterolog (Utjecaj prehrane do treće godine života na rast i razvoj te kasnije zdravlje). dr. te u odnosu na njihov socijalni status.Ivanka Taskov (predstavnik Ureda Ministarstva Zdravstva i Socijalne Skrbi RH.techn. report.bacc.sc.Greta Krešić (Prehrambeni unos žena mjesec dana nakon poroda).kako i zašto su nastali?). Upravo odabir ove teme usmjerio je ciljeve simpozija u iznalaženje metoda za poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga. (Pomoć kad je najpotrebnija).Karlica Krulić.med.sc. Mara Županić. Biljana Žutić. Nadalje.techn.

1-4. program simpozija nastavljen je održavanjem godišnje skupštine DPS. Sestrinska dokumentacija – osnovni preduvjet za daljnji razvoj djelatnosti. ms (Istraživačka djelatnost medicinskih sestara.važnost elektroničke povezanosti sa svima u sustavu zdravstva zbog uspješnije suradnje i podizanje kvalitete pruženih usluga korisnicima. Omogućiti za sve iste uvjete rada – radni prostor i opremu. Program godišnje skupštine sadržavao je izvješče o aktivnostima društva za prijašnje godine. Vesna Petrović. Simpozij je zaključen donošenjem zaključaka: Zaključci vi simpozija društva patronažnih sestara [DPS] Informatizacija patronažne djelatnosti . . Zagreb. financijskim izvješćem DPS-a.66 Izvješće s VI simpozija-društvo patronažnih sestara/Report from the VI symposia-association of patronage nurses ekološki problemi). 2011. str. te planovi ma i zadacima za slijedeće jednogodišnje razdoblje.korak ka unapređenju zdravstvene njege). Poštivati i valorizirati zakonom propisane standarde obrazovanja. Poslije održanih izlaganja te provedenih rasprava. program kongresa. msBiljana Đorđević. LITERATURA 1] VI Simpozij patronažnih sestara. ms Biljana Žutić.

Školovanje je 1958. Tatjana Letica-Milat. gđa. nakon završene srednje medicinske škole (kasnije je završila i višu školu) (Slika 1. te u Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Sanus”. Tijekom 43 godine radnog staža. Croatia PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Prije punih pedeset godina završile su školovanje u splitskoj Medicinskoj školi i to kao posljednja generacija koja se školovala tako da je najprije završila dvije godine gimnazije. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Rajka Režić Velebitska 29. djevojačkih nestašluka iz Splita. Angelina Vuković-Đonev. Maristela Vuković-Karabatić i profesorica Ecija Armanda. Pula. Metković. Ivanka Jakus-Mijić. SAD. godine odakle je. Zlata Grgić-Medvid. Za prozivku ponovo okupljenih „maturantica“ pobrinula se Ravnateljica. Zlata Vuletić-Vranješ. Mirjana Armanda-Bilač i preminula Nevenka Masinović-Dimić. Jela Bjedov. Desa Mrđen-Repe. Marija Gojsalić-Vištica. Gospođa Rajka Režić. 10.). Nakon školovanja.planinarenje (popela se na vrh Triglava). Danas je aktivna u nevladinom sektoru . Na proslavu je stiglo devet maturantica i dvije profesorice: Gordana Čukušić. prof. s položaja glavne sestre u Dječjoj ambulanti. Split. Zagreb. Split 021/533-588. Nakon okupljanja u Medicinskoj školi. Švicarska. Srbija. SLIKA 1.volontira u Izvršnom odboru Udruge leukemije i limfoma. Poslije obilaska gradilišta nastavilo se druženje i ćakula uz večeru u restoranu Stari mornar na Poljudu. godine ponovo su se okupile u svojoj školskoj zgradi. ples. Rajka Medić-Režić. Dinka Kuštra-Boban. išlo se u obilazak gradilišta na lokaciji naše „stare škole“. Daša Runjić-Popović. Zorica Lovrić. jedna je inžinjer rendgenologije. a druga okulistica. tijekom kojeg su živjele u domu sestara Klarisa i ispita zrelosti. gđa Desa Polić s kojima su se prisjetile dana školovanja. Stanka Gavrić. Nakon pola stoljeća. Marija Živković.Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 67–67 67 Proslava 50. Teodozija ŠperacCikotić. kakav je bio u njihovo doba. a prozivku je obavila profesorica englesnog jezika. Knin. obljetnice mature učenica medicinske škole Split – sestrinstvo za cijeli život Celebrating the 50th anniversary of graduated students in medical school Split – nursing for life Rajka Režić Velebitska 29. otišla u mirovinu. Na odjelu za pedijatriju počela je raditi 1964. koja nam se obratila s nekoliko toplih riječi. Ima brojne hobije . lipnja 2011. životni putovi odveli su ih na različite strane: Alžir. Sinj. Francuska. Libija. Nevenka Dedić-Dalbelo. zabave i aerobik. U završnoj godini bile su medicinske sestre: Damira Biskupović. Mirjana Kurtović. Iz životopisa autora: Gospođa Rajka Režić u staroj je bolnici (Split) počela raditi 1961. godine. stručno se usavršavala na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. većina njih završila je višu medicinsku školu. godine započelo tridesetak djevojaka da bi 1961 godine ispit zrelosti položilo njih 25. Stanija Mrvić. a potom tri godine Medicinske škole. putovanja po svijetu. 091 5724977 . Sve su ostale u struci. Ksenija Popović-Petrović.

Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu. statistika.68 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 68–69 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješće – Onkološko-hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation – European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23. Vinogradska 29 2Škola za medicinske sestre Vrapče.2011. Zagreb. Roger Wilson. Upravo je zato predložen termin „mis-match“ za slučajeve u kojima bolesnik/ispitanik nije razumio svrhu uključivanja u istraživanje te ne može odrediti stupanj korisnosti osobnog uključivanja. E-mail. jasnije kriterije za probir bolesnika. Available online December 15 2011 Accepted December 01 2011. kongresne novine. Istaknuo je . čovjek s najvećim iskustvom u provođenju kliničkih istraživanja. onkologija. brankasvetec1@gmail. pr vi put opisala uključivanje bolesnika s karcinomom u klinička istraživanja.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS] . Dio kongresnih tema bavio se problematikom najboljeg probira bolesnika za uključivanje u klinička istraživanja. Spomenuta je problematika aktualna danas kao i prije 40-ak godina.-27. Abstract: The 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress brings results. Sažetak: Završen je Europski multidisciplinarni onkološki kongres. kada je Rose Kushner. 385-1-3787-212. Running head: 2011 European Multidisciplinary Cancer Congress Na ovogodišnjem Europskom multidisciplinarnom kongresu o karcinomima [EONS] u Stockholmu od 23. Sudionici rasprave o problematici uključivanja bolesnika u klinička istraživanja istaknuli su potrebu bolje edukacije bolesnika. Objavljeni rezultati Kongresa zadovoljavajući su. Zagreb. ali da se smjernice za uključivanje katkad tumače na različite načine te da je potrebna dosljednost njihovu tumačenju. statistics and social media.com vanja. Zaključak je provedene rasprave da je postignut znatan napredak u probiru bolesnika za klinička istraži- Autor za korespondenciju/Corresponding author: Branka svetec Tel. To bi poboljšalo razumijevanje i unaprijedilo ciljeve istraživanja. jednostavnije opisivanje metoda i očekivanih rezultata istraživanja. 09. Ključne riječi: kongres. Ovaj zaključak naišao je na odobravanje svih sudionika kongresa. Opisuju se najvažniji statistički podaci o Kongresu: web-stranice.] Branka Svetec1. statistics. pr va bolesnica kojoj je izliječen karcinom dojke. We represent an overview of number of congress participants and where they came from. do 29. Fax. Vinogradska 29 University Centre „Sestre milosrdnice“. istaknuo je da su sadržaji današnjih kliničkih istraživanja znanstveno prezahtjevni te su bolesnicima uključenima u provedbu nerazumljivi. statistika. rujna 2011. Marica Miščanćuk2 1 Klinički Bolnički Centar „Sestre milosrdnice“. Bolnička cesta 32 1 Clinical Received November 6 2011.2011. Denis Lacombe predstavio je iskustva iz kliničkih istraživanja koja je osobno proveo. Autori izvješćuju o broju zemalja te o broju sudionika koji su sudjelovali u radu kongresa. Key words: congress. godine raspravljalo se o osnovnim zahtjevima i problemima u uključivanju bolesnika s malignim bolestima u klinička istraživanja lijekova.-27. 09.[Stockholm 23. 385-1-3862-292. Clinic for Oncology and Nuclear medicine. oncology. Further below we present key numbers and figures of online activities during the Congress: website.] Report – Society of hemathology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation. Zagreb.

gov i drugim bazama ne mogu dosljedno provjeriti. Zato se rezultati kliničkih istraživanja u bazi podataka ClinicalTrials. Garth Cruickshank predstavio je rezultate istraživanja tijekom kojega su se bolesnici uključeni u klinička istraživanja koristili društvenim mrežama radi komunikacije. U radu Kongresa aktivno su sudjelovale četiri medicinske sestre iz Republike Hr vatske. B. Naime. Statistika – European Multidisciplinary Cancer Congress 2011. Ingrid Klingmann i Andras Feher vary upozorili su na problem stalnog Workplace safety [WPS] širenja tržišta na kojima se provode klinička istraživanja.043 1. Važna rasprava provedena je o utjecaju društvenih mreža i informatičke tehnologije na popularnost kliničkih istraživanja. U radu kongresa sudjelovao je 15 931 [50 sudionika bile su medicinske sestre] sudionik iz 116 zemalja (tablica 1).11.eu. Međutim.683 363 423 15.931 116 1. Svetec i M. Bolja obaviještenost o rezultatima. održan je reizbor predsjedništva u čijem su radu sudjelovale i Branka Svetec i Marica Miščančuk.cancernurse. Martinković. . Miščančuk.000 posjeta kongresnoj web-stranici. Tijekom kongresa verificirane su 34. S.Izvješće – Onkološko-hematološko društvo/Report – Society of hemathology-oncology 69 da je najvažniji čimbenik za uključivanje u istraživanje stupanj bolesnikova obrazovanja. Tijekom kongresa. i to: D.037 717 676 602 587 532 464 U program Kongresa uvršteno je više od 500 poster-prezentacija i 28 stručnih predavanja medicinskih sestara.065 1. kao i mogućnost objavljivanja rezultata provedenih kliničkih istraživanja. preuzeto 04. kao i o potrebi provođenja novih kliničkih istraživanja temelj je napretka kliničkih istraživanja u koja su uključeni bolesnici s malignim bolestima. Sudionici i demografija. to je uzrokovalo odvajanje od stvarnih ciljeva istraživanja te se u rezultatima pojavljuju mnogobrojni subjektivni čimbenici koji nemaju i ne mogu imati znanstvene osnove. zakonodavstva u pojedinim državama različita su. TABLICA 1.144 1. LITERATURA 1] www. posebice kada se provode biološke studije. pa je različit i postupak odobravanja. na sjednici predsjedništva EONS-a. SUDIONICI Delegati Poz vani predavači Izlagači Izdavačke kuće Poz vani gosti UKUPNO ZEMLJE SUDIONICE (prvih deset) USA Velika Britanija Njemačka Francuska Italija Švicarska Kina Švedska Nizozemska Japan BROJ SUDIONIKA 12. Poslek.2011.768 694 1.

Josip Benčević“. Cilj skupa bio je okupljanje kirurških sestara radi promoviranja struke.T. ruzica.. Stručni skup bio je podijeljen u tri tematske cjeline. Mirjana Lakić. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske– Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 13th professional conference of surgical nurses of Croatia – Croatian nurses association [CNA] Ružica Milković Opća bolnica „Dr. Vlastica Juričić. Vesna Ilić. Accepted December 01 2011 Key words: Professional conference. razmjene znanja i iskustva o novim metodama liječenja. Zbrinjavanje akutne i kronične kirurške rane 2.) predsjednica Društva kirurških sestara Hr vatske. Josip Benčević“ Slavonski Brod Received November 10 2011.) i predstavnici grada Opatije. Danijela Medved. Danijela Prugovečki. Karmen Dragović. Zagreb: Primjena modernih obloga u njezi peristomalne kote i kroničnih rana . U ime domaćina i organizatora riječi dobrodošlice sa željama za uspješan rad Skupa uputili su pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka Branka Lučić (dipl. nurse.med.techn. Višnja Pupovac. stručni skup Društva kirurških sestara Hr vatske.) te predsjednica Organizacijskog odbora Nera Baretić (bacc. .). postupcima i dostignućima kirurškog zbrinjavanja rana.). predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Tedi Cicvarić (doc. Ružica Milković (bacc. godine održan 13.. glavna sestra Klinike za kirurgiju Marinka Vlah (bacc. KBC Rijeka: Uloga medicinske sestre kod kroničnih okluzijskih arterijskih bolesti donjih ekstremiteta. Autor za korespondenciju/Corresponding author: Ružica Milković. Infekcije kirurških rana – istraživanja 3. Slavonski Brod Tel.. Branka Kurtović. Noris Buškulić. Ana Jačan. surgery. Ema Bazzara. i to: Vesna Čačić. Opća bolnica „Dr. KBC Rijeka: Izrada kalkulacije zdravstvene usluge za operativni zahvat laparoskopske i klasične holecistektomije.med. KBC Osijek: Zdravstvena njega bolesnika prije i poslije angiografije i angioplastike (P. KBC Rijeka: Primjena Sevoflurana za vrijeme izvantjelesnog krvotoka kod revaskularizacije miokarda. Mirela Knežević. Gordana Kolić.65 20 12 01. Aleksandra Vukelić. Maja Carević. KBC Rijeka: Prednosti laparoskopske operacije sigmoidnog kolona u odnosu na klasičnu: Antonija Golek. Adela Sabo. Linda Čendak Božunović. KBC Rijeka: Usporedba troškova prevoja kronične rane klasičnom metodom u odnosu na prevoj modernim oblogama. bacc. Eli Šuperina Mandić.techn.techn. Renata Golubić (bacc. Marinka Vlah. KBC Zagreb: Primjena obloga u tretmanu boli kod kroničnih rana. Na svečanom otvorenju sudionike stručnog skupa pozdravili su predsjednica glavnog odbora Hrvatske udruge medicinskih sestara. Slađana Kutleša.com Stručnom skupu nazočilo je 126 sudionika. KBC Rijeka: Operacijsko liječenje komplikacija povreda grudnog koša i uloga medicinske sestre.tech..A.dr.med. do 30.+385-99-68 92 842 E-mail. KBC Osijek: Samopercepcija žena nakon mastektomije te psihološki pristup rekonstrukciji dojke. a ukupno je predstavljeno 28 stručnih radova. +385-65 20 12 01 Mob. Nikolina Grubišić.med.).70 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 70–71 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR 13. KBC „Sestre milosrdnice“. Sanja Juretić.milkovic@gmail. i to: 1.med.).+385.techn.COLOPLAST. rujna 2011. techn.med. statistics. Ksenija Veselovac . Pod pokroviteljstvom grada Rijeke u Opatiji je od 28. Fax.sc. Slobodne teme. KBC Rijeka: Bol kod bolesnika nakon kardiokirurškog zahvata.

Marija Derek Kranjc. Tatjana Krištofić. 3. Sanja Juretić. Višnja Jamnić. Kontrola i unaprjeđenje zdravstvene njege na kirurškim odjelima. statističkom obradom rezultata anketnih upitnika izabrani su najkvalitetniji stručni radovi. KBC Rijeka: Nutritivne potrebe traumatoloških bolesnika. Hrvoje Štalekar. Ivančica Hazulin. Blaženka Pavlić. Josip Benčević“. KBC Rijeka: Zdravstvena njega i liječenje dekubitusa kod traumatoloških bolesnika. Klementina Benković. .hr/novi/index: preuzeto 01.12. a glavne su teme 14. Lidija Vitas. Benjamin Novoselec. Višnja Karaula. Gordana Kukura. KBC Zagreb – Rebro: Upotreba materijala nove generacije na kirurškim ranama u svrhu sprečavanja infekcije i podizanja kvalitete života pacijenta i zdravstvenih djelatnika – Aquacel u kardijalnoj kirurgiji.Slavonski Brod: Tretman prijeloma skafoidne kosti semirigidnom imobilizacijom u usporedbi sa sadrenom imobilizacijom. Nevenka Pajtak. Slavonski Brod: Infekcija kirurške rane – sectio cesarae. KBC Rijeka: Naša iskustva u primjeni suvremenih obloga za vlažno cijeljenje rana. Nada Strčić.13. a radi procjene uspješnosti i kvalitete skupa. stručni skup društva kirurških sestara Hrvatske/13th professional conference of surgical nurses of Croatia 71 Ljiljana Levanić.A. OB Varaždin: Rane na tijelu i rane na duši Verica Alerić. sudionicima su podijeljeni anketni upitnici. Mario Aničić. Brigita Šepac. KBC Osijek: Prikaz konzer vativnog liječenja prijeloma 5.hums.C. verifikaciju prijedloga i primjedaba o radu skupa i dobivanje ocjene o primjenjivosti sadržaja skupa u svakodnevnu radu te o kvaliteti organizacije i o vođenju skupa. Autorima najboljih radova dodijeljene su nagrade. KBC Rijeka: Endoskopijski i perkutani pristup u bolesnika prije i nakon transplatacije bubrega Na završetku. OB Karlovac: Primjena protokola u sprečavanju infekcija kod laringektomiranih bolesnika. Igor Pintarić. Marija Kalčić. 2. Mirjana Kožul.Zagreb: Postoperativne infekcije nakon artroplastike kuka. Mirjana Lakić. Zvonko Crnac . Marija Valovčić. Tedi Cicvarić. Smiljana Kolundžić.OB „Dr. Mihael Tenţera. Ostalo Izražavamo zahvalnost svima koji su nas poduprli i pomogli u organizaciji skupa te svim sudionicima skupa. Nera Fumić. Danijel Petrović. Božana Levojević. OB Karlovac: Uloga medicinske sestre kod alotransplatata u operativnom tretiranju kila prednjeg trbušnog zida. Josip Benčević“. KBC Rijeka: Zbrinjavanje kirurške rane abdomena – prikaz slučaja. metakarpalne kosti šake. KBC Rijeka: Infekcija rane – istraživanje. Damira Rešetar. Glavna je nagrada besplatno sudjelovanje na idućem stručnom skupu DRUŠTVA KIRURŠKIH SESTARA HRVATSKE koji će se održati u Osijeku. Renata Habeković. Katica Bajčić. Karmen Čehulić. Temeljem obrađenih anketnih upitnika utvrđeno je da je zadovoljstvo sudionika veliko. KBC Rijeka: Zdravstvena njega bolesnika s pertrohanternim lomom liječenih gama čavlom. OB „Dr. terapije u našoj ustanovi. OB Varaždin: Upotreba V. Tedi Cicvarić.. Maja Šoda. Komunikacija u kirurškom timu. KB Merkur. Tatjana Krištofić. OB Zabok: Uloga medicinske sestre u tretmanu kronične rane različitim tehnikama zbrinjavanja – prikaz slučaja. Nadalje. stručnog skupa Društva kirurških sestara Hr vatske: 1. što je znatan poticaj daljnjem radu Društva.2011. Ružica Milković. Vera Sršan Živanović. KBC Osijek: Edukacija medicinskih sestara/tehničara Klinike za kirurgiju KBC-a Osijek. LITERATURA 1] www. Rezultati ankete poslužili su za dobivanje ocjene kvalitete skupa.

hpurgaric@hums. a poslije otpusta majke i djeteta iz zdravstvene ustanove. gospođa Jasna Ćepić sudionicima konferencije predstavila je projekt provođenja tečaja za buduće roditelje koje organiziraju patronažne sestre stručnog društva HUMS-a. u vanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Predsjednica stručnog patronažnog društva HUMS-a. 2011 Report-visiting nurses society Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference. Sažetak: Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. Key words: congress. istraživanje. Japan. Abstract: The 10th International family nursing conference is over with successful results. Polaznike teča- . Glavna tema konferencije zasnivala se na razjašnjavanju uporabe najnovijih dostignuća u patronažnoj sestrinskoj praksi.hr (H. lipanj 25–27. Stoga je Patronažno društvo HUMS-a osmislilo tečaj. visiting nurses. prezentacija novih istraživanja. 2011 Helena Purgarić Voditeljica Središnjeg ureda-Hrvatska Udruga Medicinskih Sestara [HUMS] Received 2 November 2011. patronažne medicinske sestre. research. Japan. We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. a koji provode patronažne sestre sa suradnicima. Kyoto. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. Ključne riječi: kongres. Available online 15 December 2011 Accepted 5 December 2011.72 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 72–73 PISMO UREDNIKU/ LETTER TO THE EDITOR Izvješče-društvo patronažnih sestara Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. Ciljevi konferencije bili su poboljšanje znanja o važnosti patronažnih sestara u provođenju izvanbolničke sestrinske skrbi. uz suradnju specijalista ginekologije i porodništva i fizioterapeuta. Rezultati kontinuiranog praćenja trudnica i članova obitelji. Konferenciji je prisustvovalo 1007 medicinskih sestara iz 34 zemlje. Running head: 10th International family nursing conference U razdoblju od 25 do 27 lipnja 2011 godine održana je trodnevna međunarodna konferencija patronažnih medicinskih sestara u gradu Kyoto (Japan). Kyoto. pokazuju kako postoji potreba za provođenjem bolje edukacije kojom se pomaže budućim roditeljima u svrhe poboljšanja zdravstvene zaštite. june 25-27. Patronažno društvo HUMS-a u svom radu i djelovanju najveći broj aktivnosti provodi u području njege obitelji i na području provođenja sestrinskih istraživanja. 378 Fax: + 385 1 6550 379 Mobile: + 385 91 48 67 111 E-mail. Svrha projekta je edukacija budućih roditelja. Patronažno društvo Hr vatske udruge medicinskih sestara [HUMS] predstavilo je istraživanje koje je provedeno u svrhe otkrivanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti kao i projekt naslova: Autor za korespondenciju/Corresponding author: Helena Purgarić Tel: + 385 1 6550 366.Purgaric) „Zajedno s Vama u susret roditeljstvu“. projekata i predavanja te razmjena iskustava i rezultata.

Posebice je istaknuto zainteresiranost za uvid u završne rezultate.org . pretilost). te ih se informira kako smanjiti mogućnost za nastanak neželjenih poremećaja. Članica Upravnog odbora HUMS-a. predstavila je istraživanje o radu patronažnih sestara u zajednici u svrhe otkrivanja faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. umanjuje se strah i zablude od porođaja. u svrhu određivanja postotka faktora rizika u općoj populaciji. hiperlipidemija. Znanstveno je verificirano da se mortalitet uzrokovan kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim oboljenjima može značajno smanjiti ranim otkrivanjem i pravovremenim uk- lanjanjem faktora rizika (pušenje. bolesti srca i kr vnih žila vodeći su uzrok smrti u Republici Hr vatskoj [RH]. te značajnosti utjecaja faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja. USA). Prema podatcima Hr vatskog zavoda za javno zdravstvo. Upravo stoga stručno društvo patronažnih sestara HUMS-a dobilo je poziv za učestvovanje na 11 međunarodnoj konferenciji koja će se održati 2013 godine (Minneapolis. Navedena dva predavanja polučila su značajan interes sudionika konferencije. potiče se samopouzdanje ali i odgovornost za osobno zdravlje i zdravlje još nerođenog djeteta.10th International family nursing conference/10 međunarodna konferencija patronažnih sestara 73 ja upoznaje se s promjenama u trudnoći. LITERATURA 1] www. Minnesota. gospođa Nataša Mrakovčić. Stoga je patronažno društvo medicinskih sestara HUMS-a započelo istraživanje (najveći broj ikad uvrštenih ispitanika u RH). a po završetku istraživanja. hipertenzija.ifnc2011. dijabetes.

We describe the topics which were held by representatives of society of visiting nurses-Croatian nurse association. june 25-27. Otvaranje konferencije.] Branka svetec SLIKA 2. SLIKA 3.društvo patronažnih sestara .Croatian nurses association [CNA] 10th international family nursing conference-kyoto. japan. Autor izvještava o predavanjima koje su održale predstavnice društva patronažnih medicinskih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara. SLIKA 1.annulal meeting of society of professional nurses and subsidiaries of kindergarten .Onkološko hematološko društvo – Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] European Cancer Organisation. Sudionice godišnje skupštine Stručnog društva i Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatske udruge medicinskih sestara. lipnja 2011 Report . The 10th International family nursing conference is over with successful results. Nataša Mrakovčić.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm. ožujka 2011.74 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 74-74 SLIKOVNI MATERIJAL U SESTRINSKOM GLASNIKU/ IMAGES IN NURSING Izvješće . 23-27.] SLIKA 1. Ljubica Mendaš i Darinka Jurović. 25-27.croatian nurses association [CNA] [Vukovar. March 25th 2011] Marijana Dolički Report – patronage nurses society . Snimke sudionica na međunarodnoj konferenciji. Jasna Ćepić.9. Slika 1.godišnja skupština stručnog društva i podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] [ Vukovar 25. 9. Izvješće . Sudionice Europskog multidisciplinarnog kongresa o karcinomima [EONS].2011. Članice Patronažnog društva HUMS-a s kolegicama iz Japana. članice Patronažnog društva HUMS-a u Kyotu.European Multidisciplinary Cancer Congress [EONS]-[Stockholm 23-27. 2011 Helena purgarić Završena je 10 Međunarodna konferencija patronažnih sestara. . Kyoto. Japan. Report-society of hematology-oncology – Croatian nurses association [CNA] European Cancer Organisation.2011.Hrvatska udruga medicinskih sestara [HUMS] 10 međunarodna konferencija patronažnih sestara. godine] Izvješće .

29.). 2. Prijedlozi se prikupljaju 40 dana od objave u »Sestrinskom glasniku« (najkasnije do 29.Urb:1203/11 Zagreb.med.tech. 11. trajanju radnog staža presliku članske iskaznice HUMS-a životopis fotografiju (15X10) Navesti za koju je nagradu prijava: 1. 2011 HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA Sor tina 1 a 10000 Zagreb Povjerenstvo za nagrade i odličja Renata Golubić. . 2012. Sestra godine 2. g. Za životno djelo Svaka ustanova može predložiti jednog kandidata. Predsjednica Povjerenstva Renata Golubić. bacc. godinu Obvezno • • • • • • • • • Hrvatsko dr žavljanstvo Članstvo u HUMS-u Najmanje 10 godina rada u sestrinstvu Najmanje SSS Poželjno Aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima Aktivnost u unapr jeđivanju struke Sudjelovanje u edukaciji Objavljeni radovi u domaćoj i stranoj literaturi Poštovanje etičkog kodeksa Uz prijavu treba priložiti: pot vrdu o zaposlenju. predsjednica Povjerenstva N A T J E Č A J za nagrade: "Sestra godine" "Nagrada za životno djelo" za 2011.

Review article [REV] When writing any review paper. The checklist used should be mentioned in the Materials and methods section. Editorial [ED] The voice of the NJ. Papers from the annual meetings of the Croatian Nurses Association. Workplace safety [WPS] Providing a wide over view of everyday nurses procedures. as should all institutional affiliations of the authors (including corporate appointments). public health and the history of nursing and medicine. Conflict of Interest Policy. but you must include a section on how to test your idea. Submission letter. Remember that the full paper can be reviewed and a shorter version published. authors will transfer copyright to the Publisher. nursing and doctor’s management. Editorial [ED]. symposia and description from the events. editorials are written in house by the journals editorial-writing team. Incorporated images are welcome. Patient safety [PS] Sentinel event monitoring and reporting. European Federation of Nurses Associations and International Council of Nurses will also be considered in the course of the following year. please state this in the cover letter. medication safety policy and procedures. such as consultancies. and recommendations for appropriate procedures. The author will be held responsible for false statements or for failure to fulfil the above-mentioned requirements. New data are not part of a BC. Workplace safety [WPS]. Acceptance is based upon the originality. root cause analysis. and validity of the material presented. All sources of funding for the work should be acknowledged in a footnote on the title page. The Editors require authors to disclose any commercial associations that might pose a conflict of interest in connection with the submitted article. If no conflict of interest exists. a single interesting case. Authors should stipulate in the Materials and methods section that informed consent was obtained where applicable and state that the study was approved by their institutional ethics committee on human research. Human research. research. Brief Communication [BC] BC outlines a substantial jump in thinking that is testable. (c) subject to acceptance. Case Report [CR]. The Editor reser ves the right to reject manuscripts that do not comply with the above-mentioned requirements. Letter to the editor [LTTE] Reports of congresses. Historical Pages [HP] Disease focused over views for the generalist. incident reporting. cost-benefit analysis. Historical Pages [HP]. Brief Communication [BC]. General requirements Nursing Journal [NJ] welcomes scientific contributions in the field of nursing education. anatomic and physiologic conditions. healthcare. diagnosis and management. All manuscripts are subject to review by the Editor. in 1500 words. Randomized controlled trials (RCT) should be reported in accordance with a recognized checklist. and (d) there is no ethical problem or conflict of interest (see below). evaluation of results. Improve quality indicated by cost-effectiveness and customer satisfaction.76 Sestrinski glasnik/Nursing Journal 16 (2011) 5–xxx Content of paper NURSING JOURNAL/ INSTRUCTIONS FOR AUTHORS The paper should be submitted in one of the following article types: Original article [OA]. delivery. practice. Associate Editors. with analysis of the pathologic. (b) all authors have read and approved the manuscript. stock ownership or other equity interests or patent-licensing arrangements should be disclosed to the Editors in the cover letter at the time of submission. Since these papers should be comprehensive. topics. we encourage citation of publications in non-English languages. which should not be a rarity and that provides a teaching point. The specification for each submission category should contain but not exceed the following. Patient safety (PS). it is important that there should be complete transparency about the choice of material included. significance. covering epidemiology. Case Reports [CR] These papers describe. It is also helpful to indicate here what could shorten your paper. integration technology into patient care processes. Original article [OA] The NJ gives priority to reports of original research that are likely to change thinking about nursing science. American Organization of Nurse Executives. All new manuscripts should be accompanied by a submission letter that includes the following statements: (a) there has been no duplicate publication or submission elsewhere. The submission letter should also indicate the type of paper and the appropriate subject category. Other kinds of associations. . medicine and related areas such as ethics in medicine. Review article [REV]. invited referees and a statistician when appropriate.

They should be presented either in tables and figures. It should be factual and free of abbreviations except for SI units of measurement. The name. tables and references. in Croatian and English language). Materials and methods. Repetition of results should be avoided! For statistical analysis. Key words.g. (2) Methods: should explain how the study was per formed (basic procedures with study materials and obser vational and analytical methods). with brand names (proprietary name) and the name and location (place. CABG. Generic names of drugs and equipment should be used throughout the manuscript. follow the ‘Guideli- . Subject categories. Title page. Total Quality Management. state) of the manufacturer in brackets when first mentioned in the text. telephone.[f] Video legends (explenations must be written on Croatian+English language) and [g] References. should be given. 200 words] Word count of text [on title page] Maximum text words Key words [3-6] Maximum number of references Maximum number of Tables and Figures* Maximum number of Videos OA YES 6 YES NO YES 5000 YES 40 8 1 BC YES 4 NO YES YES 2000 YES 20 6 1 CR YES 6 NO YES YES 1500 YES 10 4 1 ED YES 8 NO NO YES 2000 YES 15 4 1 HP YES 4 NO NO YES 1500 20 2 1 REV YES 8 NO NO YES 5000 YES 50 8 1 PS YES 8 YES NO YES 2000 YES 25 6 1 WPS YES 4 YES NO YES 3000 YES No limit No limit 1 LTTE NO 4 NO NO YES 1000 NO 5 0 0 IN YES 4 NO NO YES 100 YES 2 4 0 Images in nursing [IN] Illustrations that are in connection with the statements (congresses. 350 words] Short abstract [max. address. Acknowledgements (All subheadings must be written on Croatian+English language). IMPORTANT: All papers submitted not-conforming to the above specifications will not be considered for review and immediately returned to the authors . Any figures and videos should be supplied as outlined below. but consistent throughout. Spelling can be British or American. The most appropriate subject category should be selected and indicated for your paper from the following: Nursing education. An exact word count of the abstract and of the text (in Croatian and English language). Following the abstract. Day-care nursing and medicine. Results: should be reported concisely and regarded as an important part of the manuscript. the first name and surname(s) of the author(s) (but no qualifications). They should be taken from Index Medicus or composed on similar lines. Layout/presentation. if possible. excluding figures.Nursing journal/Instructions for authors 77 Item Submission letter Maximum number authors Structured abstract [max. up to 3-6 key words (in Croatian and English). Human resource leadership. If the manuscript was presented at a meeting. and the name and location of the establishment where the research was carried out (in Croatian and English language). manuscripts should be organized as follows: [a] Title page (Croatian+English language). venue. [b] Abstract and Key words (Croatian+English language). etc. VSD. should be given for subject indexing. and the date should be indicated. Materials and methods: should be described in detail with appropriate information about patients or experimental animals. (4) Conclusions: should contain the main conclusion of the study. [d] Tables (explenations must be written on Croatian+English language).c. Technology. A structured abstract must have four sections: (1) Objectives: should describe the problem addressed in the study and its purpose. Results. Language.b. The whole manuscript should be keyed double-spaced throughout. Figures including composite parts a. Text Introduction: should state the purpose of the investigation and give a short review of pertinent literature. Clinical investigations. Where appropriate (see table). abbreviations should be limited to SI units of measurement and to those most commonly used. or in the text alone. Medical facilities. the meeting name. [c] text with the following sections: Introduction. Human resource management. fax numbers and the e-mail address of the corresponding author should be typed at the bottom of the title page. [e] Figure legends (explenations must be written on Croatian+English language). The pages should be numbered. The abstract is an essential and the most read part of the paper. The abstract should be printed on a separate page. Abstract. and briefly commented on in the text. Manuscripts must be written in Croatian or English. ASD. The title page should include a brief and descriptive title of the article (no abbreviations allowed. (3) Results: should describe the main findings with specific data and their statistical significance. Discussion. Evidence based medicine. will only be allowed if ALL of the constituting parts are mounted into 1 image / 1 electronic file. e.note that it saves time and effort to submit correctly the first time around. Relationship management and influencing nurses and medical behaviours. symposia). Use of abbreviations renders the text difficult to read.

Artwork should be black/white where possible but necessary colour figures will be considered if approved by the Editors . 300 dots per inch for grayscale/combine/color. If unable to supply artwork electronically in the required format (only). Bagnioni P. Articles are submitted simultaneously.’ is not acceptable).2005. replying pointby-point to the Editor’s and referees’ comments. This specification enables your artwork to be reproduced with the best possible printing quality. In: Huang GJ. hr. 3rd version) including new figures. Grandi U. editors. Eur J Cardiothorac Surg 1995. Please complete the on-line submission carefully and upload the following items as specified: Text (including title page) and Tables (plus any embedded artwork . Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10. Presentation examples as follows: Journals [1] Solaini L.mov.upload as Image files. grayscale for black and white.upload as Manuscript file. Each Table should be keyed on a separate page. CMYK for color) . if appropriate.jpg preferred (specification: 72 dots per inch) . Video (on-line viewing only):. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Wu YK.105833. Wu YK. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience. be placed at the end of the text. References should be cited in the text as numbers in square brackets. glasnik@hums. Failure to upload print quality artwork files with the revision will delay eventual publication. Videos. Authors are encouraged to cite previous key references from NJ in order to establish that their studies are well founded. 1984:167-176. Videos will be displayed in the on-line journal only .upload as Supplemental files Revised manuscripts Label accordingly (2nd. post hard-copies (GLOSSY PRINTS) to the address below for scanning. The importance of the study and its limitations should be discussed Acknowledgements: of financial or personal assistance should.. resolution: 1000 dots per inch for line art. Artwork for on-line review (creation of optimal PDF):.hr.4 cm column width. Philadelphia: Saunders. Videos should be numbered in the order they appear in the text. All authors should be listed (use of ‘et al. Celkan MA. by e-mail to the Editor-in-chief and NJ editorial office: visnja. provide a covering letter. video sequences may be submitted using standard digital video formats.. Multi-author books [3] Huang GJ. supplementing but not duplicating the text.the video URL address will be printed in the hardcopy journal to link to the video in the on-line journal. Original artwork for print (all revised manuscripts only):. Figures. .upload as Supplemental files. tif files obligatory (specification: sized to 8.9:65-68. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Legends: required for each figure and video (see also below). 1984:313-348 On-line-only publications (note: DOI is the only acceptable on-line citation) [4] Kazaz M. Any abbreviations used in the Tables should be defined. number of frames/second: 20-30). and their abbreviations conform to.46:260-261).rtf preferred) .rm files preferred (specification: frame size: 320 x 240 pixels.avi. To submit a manuscript. Baspinar O.1510/ icvts. but can be mentioned in the text only. please prepare your manuscript according to the instructions set forth in detail.and then at zero cost to authors. Videos must be relevant and contain only vital/novel information and should ideally run no longer than 30 seconds (see specifications below). Figures should be numbered in the order they appear in the text. One file per figure . Highlight the changes in the revised manuscript to facilitate editorial reassessment. Submission of manuscripts. Where appropriate.78 Nursing journal/Instructions for authors nes for data reporting and nomenclature’ (Ann Thorac Surg 1988. Please follow this reference style carefully as the reference list will be hypertext linked to enable the reviewers to cross-reference on-line. Personal communications. Berlin: Springer. One still image (screen shot) per video must also be submitted. All artwork and lettering must be of professional quality. Techniques in cardiac surgery. It should be clear and concise. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Discussion: is an interpretation of the results and their significance with reference to pertinent work by other authors. and describing the changes which have been made in the revised version. hums@hums. Tables: should be self-explanatory. References: should be arranged sequentially following appearance in the text. videos and tables. websites and unpublished data should not be included in the list of references. A brief title should be provided. Index Medicus.jpg files preferred (specification: 72 dots per inch/600 pixel screen width. Books [2] Cooley DA.doc or. Ustunsoy H. duration: maximum 30 seconds. Journals should be indexed in.optional) combined into ONE word processor file (. RGB for color).hr.vicic-hudorovic@skole.mpg or. Corresponding still images also required:.

primaljstva. sigurnost bolesnika [SB].kontrolnim popisom . uvodni članak [UČ]. Vrsta članka Tekst treba dostaviti u jednoj od sljedećih vrsta: izvorni članak [IČ]. Urednici zahtijevaju od autora da navede sve moguće komercijalne usluge koje bi mogle predstavljati sukob interesa. zdravstvene njege. uporabljene medicinske tehnologije. Europske federacije udruga medicinskih sestara i Međunarodnog vijeća medicinskih sestara dobrodošli su za objavljivanje tijekom kalendarske godine. prikaz slučaja [PS]. povijesne stranice [PS]. autori će prenijeti autorska prava na izdavača. sestrinskih institucija i članova uredništva Sestrinskog glasnika. Povijesne stranice [PS] Pregledni članak koji opisuje povijesno verificirana saznanja o općem napretku sestrinstva. kratko priopćenje [KP]. Radovi s godišnjih sastanaka Hr vatske udruge medicinskih sestara. Imajte na umu da članci mogu biti prihvaćeni i objavljeni u kraćoj varijanti. Autori u odjeljku materijal/metoda moraju opisati na koji je način dobiven pismeni pristanak ispitanika i istaknuti da je istraživanje odobrilo etičko povjerenstvo nadležnih institucija. Originalni članak [OA] Sestrinski glasnik daje prednost izvornim člancima čiji zaključci donose nove spoznaje o sestrinstvu i zdravstvenoj . Svi izvori financiranja rukopisa trebaju biti taksativno navedeni u podnožju na početnoj strani rukopisa. proces skrbi za bolesnika. u 1500 riječi. Popratno pismo uredniku. i (d) ne postoji etički problem ni sukob interesa (vidi dolje). medicine. kao što su konzultantska poduzeća. Svi izvori financiranja. pismo uredniku [PU]. ali moraju biti uvršteni u odjeljak u kojem se opisuje kako preispitati nove spoznaje i ideje. a u izravnoj su svezi s njihovim člankom. Američke organizacije za medicinske sestre rukovoditelje. Prihvaćanje rukopisa za objavljivanje temelji se na originalnosti.Nursing journal/Instructions for authors 79 Sestrinski glasnik .mora biti naveden u odjeljku Materijali/metode. ali mora imati temelj za daljnja istraživanja. Pregledni članak [PČ] Prilikom pisanja preglednog članka potrebno je dati cjelovitiji pregled dosadašnjih spoznaja o temi koja se opisuje. Klinička istraživanja. (b) svi autori pročitali su i odobrili rukopis (c) ako članak bude prihvaćen za objavljivanje. kada je potrebno. pregledni članak [PČ]. istraživanja. Osiguranje sukoba interesa. analiza uzroka. Prikaz slučaja [PR] U ovoj vrsti članka opisuje se. Poželjno je uključivanje slika u tekstove. u kojim se dijelovima može skratiti. odabranih recenzenata i. sestrinska i liječnička znanost o upravljanju. epidemiologije. Također je korisno uputiti. Ova vrsta članka treba sveobuhvatno opisivati zadanu temu/problem te se preporučuju literaturni navodi koji nisu isključivo preuzeti iz anglosaksonske literature. Navodi s popisom kontroliranih čimbenika . U pismu uredniku potrebno je navesti koje je članak vrste i koje kategorije [proučiti tablicu]. Autor će biti odgovoran za lažne izjave i za neispunjavanje navedenih uvjeta. tijek administrativnog sestrinskog izvješćivanja. Slikovni prikaz [SP]. Kratko priopćenje [KP] U ovoj vrsti teksta opisuje se znatan napredak u mišljenjima i spoznajama o nekoj temi koju je potrebno ponovno razmotriti. Novi podaci ne moraju biti dio kratkog priopćenja. Sigurnost bolesnika [SB] Opisuje se praćenje i uzroci nastanka neželjenog događaja. recenzenta statističara. Svi novi rukopisi trebaju biti popraćeni pismom glavnom uredniku u kojem se navode sljedeće izjave: (a) nije bilo dvostruke publikacije ili slanja rukopisa nekamo drugamo. znanstvenom stupnju važnosti i kvaliteti obrađenog materijala. Pismo uredniku [PU] Izvješća s kongresa i simpozija uz osvrt na teme. Također se opisuje širok spektar svakodnevnih sestrinskih postupaka. anatomskih i fizioloških čimbenika. ako tekst bude prihvaćen za objavljivanje. s analizom patoloških. Svi rukopisi pr vo podliježu reviziji glavnog urednika. cost-benefit analiza. prakse. Randomizirana kontrolirana istraživanja (RKI) moraju biti prikazana prema međunarodnim standardima o pisanju ove vrste članka. dijagnostike i znanosti o upravljanju u zdravstvu. urednika-suradnika. Uvodni članak [UČ] Mišljenja istaknutih članova akademske zajednice. medicine i srodnih područja. Naglasak je na poboljšanju kvalitete pruženih usluga i zadovoljstvu bolesnika. javno zdravstvo i povijest sestrinstva i medicine. kao što su etika u medicini. Sigurnost na radnome mjestu [SRM] Opisuje se poboljšanje zdravstvenog sustava uvođenjem novih metoda liječenja koje izravno utječu na poboljšanje mjera liječenja i smanjenje troškova uz povećan stupanj zadovoljstva bolesnika pruženim uslugama. dionička društva ili druge interesne skupine i ugovori o patentima moraju biti naznačeni glavnom uredniku u popratnom pismu tijekom prijma rukopisa za objavljivanje. Glavni urednik zadržava pravo odbiti rukopise koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima. vrednovanje rezultata te daljnje preporuke za odgovarajuće postupke. sigurnost na radnome mjestu [SRM]. uporabljeni lijekovi i metode. zanimljiv slučaj. koji ne mora nužno biti poseban. skrbi.upute za autore Opći zahtjevi Sestrinski glasnik [SG] objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja sestrinskog obrazovanja.

Ako je rukopis bio predstavljen na kongresu.. treba navesti naslov. Tekst Uvod: treba navesti svrhu istraživanja i kratak pregled relevantne literature. i [g] literatura. verificiranih rezultata. rukopis treba biti strukturiran kako slijedi: [a] naslovna stranica (hr vatski+engleski jezik) [b] sažetak i ključne riječi (hr vatski+engleski jezik) [c] tekst sa sljedećim dijelovima: uvod. rasprava. Sažetak treba napisati na zasebnoj stranici. Slike. itd. Slikovni prikaz [SP] Slikovni prikazi sa kongresa. Sažetak je najvažniji i najčitaniji dio članka. načine rješavanja problema te svrhu. zdravstvena tehnologija. (2) Metode: treba objasniti kako je istraživanje provedeno (osnovni postupci s materijalom koji se proučava. ljudski odnosi među zdravstvenim djelatnicima. Tekstovi moraju biti napisani na hr vatskome ili engleskome jeziku. Gdje je to prikladno (vidi tablicu). 350 riječi] Broj riječi [na pr voj strani tek sta] Mak simalan broj riječi Ključne riječi [3-6] Mak simalan broj literaturnih navoda Mak simalan broj tablica i slika* Mak simalan broj videa OA DA 6 DA NE NE DA 5000 DA 40 8 1 KP DA 4 NE DA NE DA 2000 DA 20 6 1 PR DA 6 NE DA NE DA 1500 DA 10 4 1 UČ DA 8 NE NE NE DA 2000 DA 15 4 1 PS DA 4 NE NE DA DA 1500 DA 20 2 1 PČ DA 8 NE NE DA DA 5000 DA 50 8 1 SB DA 8 DA NE NE DA 2000 DA 25 6 1 SRM DA 4 DA NE NE DA 3000 DA Nema ograničenja Nema ograničenja 1 PU DA 4 NE NE NE DA 1000 NE 5 0 0 SP DA 4 NE NE DA 100 DA 2 4 0 0 *Ako slika ima poddijelove a. te nije preporučljivo upotrebljavati skraćenice osim kad je riječ o SI jedinicama i mjerama. ime i prezime autora (ali ne i kvalifikacije) te naziv i mjesto ustanove u kojoj je istraživanje provedeno (na hr vatskom i engleskom jeziku). tablice i literaturni navodi ne ulaze u zbroj riječi. 200 riječi] Sažetak [maks. medicinske ustanove. Sažetak. 350 riječi] Sažetak [maks. Jezik. Poslije priložena sažetka treba napisati 3-6 ključnih riječi (na hr vatskome i engleskom jeziku) radi moguće citiranosti teme članka. upravljanje ljudskim resursima. Strukturirani sažetak mora imati četiri dijela. Ključne riječi trebaju biti izabrane prema pravilima Indexa Medicusa. Pravopis može biti britanski ili američki. znanstveni management. ali istodobno nijedan čimbenik ne smije imati više od onog u tablici. broj telefaksa te e-mail adresa autora za korespondenciju. Cijeli tekst mora biti napisan s dvostrukim proredom. adresa. Ključne riječi. Sve spomenuti mora biti napisano na dnu naslovne stranice. Naslovna (prva) stranica Naslovna (pr va) stranica treba sadržavati kratak. zahvale (podnaslovi moraju biti napisani na hr vatskome i engleskome jeziku) [d] tablice (objašnjenja moraju biti napisana na hrvatskome i engleskome jeziku) [e] slike legende objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). simpozija. Potrebno je odabrati kategoriju članka te je navesti na prvoj stranici teksta. U sažetku je skup činjenica. mogu biti razmatrani samo ako su svi dijelovi slike sastavni dio jedne slike / jedna datoteka. konferencija. Stranice moraju biti numerirane. Slijedi ime. materijali i metode. ali konzistentno proveden. i to od sljedećih navedenih: sestrinska edukacija. Također se treba pridržavati točnoga broja riječi sažetka i teksta (na hr vatskom i engleskom jeziku). naslov treba stajati na hr vatskom i engleskom jeziku). rezultati.b.80 Nursing journal/Instructions for authors VRSTA Popratno pismo uredniku Mak simalan broj autora Struk turirani abstrakt [max. ljudski potencijal. klinička istraživanja. i to: (1) Ciljevi: treba opisati problem. opisni naslov članka (kratice nisu dopuštene. telefon.c. mjesto i datum održavanja kongresa. Slike i videoprezentacije moraju biti pripremljene kao što je navedeno u nastavku. Napomena: Specifikacija za svaku kategoriju članka treba sadr žavati čimbenike detaljno navedene u tablici. (3) Rezultati: treba opisati glavne nalaze s određenim podacima i njihovu statističku važnost. analitičke/ statističke metode). POSEBNA NAPOMENA: Tekstovi koji nisu usklađeni s navedenim uputama neće se uzimati u razmatranje za proces revizije i bit će vraćeni autoru/ima. [f] videosnimke (objašnjenja moraju biti napisana na hr vatskome i engleskome jeziku). Materijali i metode: metoda treba biti detaljno opisana s odgovarajućim podacima o bolesnicima ili eksperimental- . (4) Zaključak: treba opisati glavni zaključak studije. medicina utemeljena na dokazima. Potrebno je imati na umu da ispravno oblikovan tekst jamči brži proces recenzije i eventualnog objavljivanja. Izgled/prezentacija. Kategorije članaka. sestrinstvo i medicina u svakodnevnoj praksi.

U cijelome tekstu treba navoditi generičke nazive lijekova te u zagradama navesti ime proizvođača (vlasničko ime. On-line publikacija (napomena: DOI je jedini prihvatljiv način citiranja) [4] Kazaz M. Video mora biti numeriran redoslijedom kojim se pojavljuje u tekstu. hums. Wu YK. Literaturni navodi koji se citiraju u tekstu trebaju biti označeni brojevima u uglatim zagradama. Video: Gdje je u skladu s tekstom. Ponavljanje rezultata treba izbjegavati! Za statističke analize slijedite “Smjernice za izvještavanje podataka i nazivlja“ (Ann Thorac Surg 1988. npr. Operative technique for carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Ako kvaliteta slike ne odgovara opisanu formatu. Izvorne ilustracije za tisak (samo revidirani rukopisi): Obvezne su. Knjige [2] Cooley DA. 3. ACBG i sl. Carcinoma of the esophagus and gastric cardia. Upload datoteke kao dopunske. Jedna fotografija (zaslon) po videu također mora biti predana. Slike trebaju biti crno. Molimo Vas da pažljivo slijedite ovaj referentni stil konfiguracije članka jer se na taj način znatno ubrzava recenzijski proces. Techniques in cardiac surgery. Rezultati: rezultate treba navoditi taksativno i sažeto jer se na taj način ističe znanstveni doprinos rukopisa. Role of videoendoscopy in pulmonary surgery: present experience.tif datoteke (specifikacija: veličine do 8. Autorima se preporučuje da citiraju prethodno objavljene članke u Sestrinskom glasniku da bi se povećao stupanj važnosti.mov. broj okvira / drugi: 20-30).. videoisječci mogu se poslati u standardnom digitalnom videoformatu. Osobne komunikacije. Mitral annuloplasty with biodegradable ring for infective endocarditis: a new tool for the surgeon for valve repair in childhood. Kratice čine tekst teško čitljivim i trebaju biti ograničene na SI mjerne jedinice. Oni bi trebali biti predstavljeni u tablicama ili u brojkama.mpg ili RM datoteke preporučljivo (specifikacija dimenzija: 320 x 240 piksela. Časopisi trebaju biti indeksirani. razlučivost: 1000 točaka po inču za crteže.. Zahvala: financijsku ili osobnu pomoć treba.avi.9:65-68. i to redoslijedom kako se pojavljuju (citiraju) u tekstu.1510/ icvts. Celkan MA. VSD. Odgovarajuće fotografije i potrebno:.upload u obliku dopunske datoteke.rtf preporučljivo) Staviti na mrežu kao tekstualnu datoteku. može objavljivanje revidiranog teksta može se odgoditi. Rasprava: interpretacija rezultata i njihova značenja s obzirom na značenje rezultata iznesenih u radovima drugih autora koji opisuju sličnu ili istovjetnu tematiku. uključujući i nove slike.4 cm širine stupca. Knjige više autora [3] Huang GJ. mjesto. Ova specifikacija omogućuje da se slike reproduciraju u najboljoj kvaliteti za tisak. pažljivo ispunite on-line formular i na mrežu stavite sljedeće: Tekst (uključujući naslovnu stranicu) i tablice (plus bilo koju ugrađenu sliku . Ne možete li dostaviti slike elektronskim putem. a njihovo značenje treba sažeto opisati u tekstu. Slike: Sve ilustracije/slike i popratne tekstualne oznake moraju biti profesionalne kvalitete. Ustunsoy H. verzija). Wu YK.opcija) u kombinaciji u jednu datoteku u programu za obradu teksta (. kao i na one koje se najčešće rabe. Svaka tablica treba biti samostalno postavljena na posebnoj stranici. a njihove kratice usklađene s navodima u Indexu Medicusu. Video (samo za on-line):.105833. Legenda/opis slike-videa: potreban je opis za svaku sliku i video (vidi također dolje). Ilustracije za on-line objavu (stvaranje optimalnih PDF-formata):. i to samo u tekstu. za citiranje literaturnih navoda: Časopisi [1] Solaini L. Sve ilustracije i tekstovi moraju biti profesionalne kvalitete. Svi autori trebaju biti navedeni (uporaba „i sur“. kao i o ograničenjima. Potrebno je raspravljati o stupnju važnosti provedena istraživanja i o mogućnostima daljnjih istraživanja. Video će biti prikazan u on-line časopisu (na www. Bagnioni P. CMYK u boji) .bez troškova za autora/e.doc ili. 300 točaka po inču za crno-bijelo / kombinirane / boja. opisati na kraju teksta. In: Huang GJ.hr) U tiskanom časopisu bit će objavljen link na video u on-line časopisu. ASD. država) proizvođača. Literatura: literaturni navodi trebaju biti predstavljeni u nizu.bijele gdje god je to moguće.. možete ig poslati (u opisanu formatu) kao tzv. Slike moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. 46:260-261). hard-kopije (sjajne fotografije) na adresu uredništva radi skeniranja. Moraju biti numerirane redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Video mora biti relevantna sadržaja s važnim informacijama i ne smije trajati dulje od 30 sekunda (vidi specifikacije dolje). Molimo.Nursing journal/Instructions for authors 81 nim životinjama. web -stranice i neobjavljeni podaci ne bi trebali biti uključeni u popis literature. Baspinar O. Primjeri. Interact CardioVasc Thorac Surg doi:10.jpg željeni format (specifikacija: 72 točke po inču). sve promjene potanko opisati u . a slike koje je nužno reproducirati u boji u tisak ulaze nakon odobrenja urednika . ali mogu se spomenuti.jpg datoteka preporučljivo (specifikacija: 72 točke po inču/600 širina piksela. Berlin: Springer. editors. Tablice: Kratak naslov treba opisivati čimbenike u tablici. trajanje: maksimalno 30 sekunda. Eur J Cardiothorac Surg 1995.2005. Grandi U. 1984:313-348 Revidirani rukopisi: U odnosu na stupanj revizije (2. Rasprava treba biti kratka i jasna. nije prihvatljiva). Philadelphia: Saunders. Sve kratice koje se koriste u tablicama trebaju biti definirane. u sivim tonovima za crno-bijele. ako je prikladno. RGB u boji). Jedna datoteka po slici – postaviti kao sliku. video i tablice. 1984:167-176.

hr . Na preporuke/zahtjeve recenzenta potrebno je odgovarati točku po točku te komentare u odgovoru na zahtjev recenzenta istodobno postaviti u tekst članka te pisati sve promjene iz revidirane verzije. na elektronsku adresu glavnog urednika i adresu uredništva časopisa: visnja. hums@hums.popratnu pismu uredniku.hr. uz priložene odgovore na sve zahtjeve recenzenta. glasnik@hums. Označite promjene (druga boja) u revidiranom tekstu kako bi se olakšao opetovani urednički proces.hr. Prijava rukopisa: Molimo autore da prije procesa prijave tekstove za objavljivanje u Sestrinskom glasniku pripreme prema navedenim uputama. i to istodobno. Pripremljene članke potrebno je poslati.vicic-hudorovic@skole.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful