D R V E N E   KO N S T R U KC I J E  

PROIZVODI OD DRVETA

 1

Proizvodi od drveta su prirodno puno drvo koje se dobija od debala te razni linijski i površinski elementi dobiveni industrijskom obradom drveta.

Puno drvo
Puno ili monolitno drvo dobija se obradom debla ili oblovine. Prema stepenu i načinu obrade, puno drvo se dijeli na: oblu građu (oblice), poluoblu građu (poluoblice), tesanu građu i rezanu građu. Rezana građa podrazumijeva puno drvo raznih presjeka i dimenzija koji se dobiju rezanjem ili piljenjem drveta u pilanama. Prema poprečnom presjeku rezana građa se dijeli na: 1. tanke daske (debljine od 9 do 12mm) 2. daske (debljine 18 do 38mm) 3. talpe ili planke (debljine 48 do 96mm) 4. letve (debljine kao i daske sa 1 do 1,5 puta većom širinom) 5. gredice (debljine kao i platice sa 1 do 2 puta većom širinom) 6. grede (> 10×10cm) Širine daski iznose ne više 20cm zbog vitoperenja. Dimenzije greda imaju stranice sa parnim mjerama (10×12; 12×12; 12×14; …≤36×36cm). Prema dužini rezana građa se dijeli na kratku (≤4m) i dugu (≥4m).

6 2 5 4

1

3

Rezana građa se prema kvaliteti dijeli na klase. U I klasu spada najkvalitetnija građa koja se koristi za lijepljene konstrukcije a kao puno drvo samo u posebnim slučajevima. U II klasu ubraja se srednje kvalitetna građa ili građa normalne nosivosti. Primjenjuje se kod uobičajenih konstrukcija od punog drveta a izuzetno za lijepljene konstrukcije. U III klasu spada građa male nosivosti. Koristi se kod izrade konstrukcija koje ne zahtijevaju standardnu kvalitetu ili koje su manje opterećene. Također se koristi kod pomoćnih konstrukcija.

Industrijski proizvodi od drveta
U savremenom građevinarstvu sve više se koriste proizvodi koji su dobiveni industrijskom obradom drveta, odnosno lijepljenjem ili drugim načinima spajanja drvenih elemenata u monolitnu cjelinu. Poznati su još i pod nazivom inženjersko drvo a namjena im je ista kao i kod punog drveta. Inženjersko drvo u principu ima veću nosivost nego puno. Lijepiti se mogu daske, furniri, drvna vlakna, drvna strugotina i piljevina te drugi produkti drvne industrije. Za lijepljenje drveta koriste se specijalni adhezivi – smole, otporni na požar. Industrijski proizvodi na bazi drveta su: lijepljeno lamelirano drvo (Glulam), lamelirano furnirano drvo (LVL), ploče na bazi drveta, I – nosači, kutijasti nosači. lijepljeno lamelirano drvo (Glulam) Lijepljeno lamelirano drvo označava inženjerske proizvode od drveta koji su sačinjeni lijepljenjem manjih, odabranih komada drveta, obično dasaka. Za izradu se može koristiti tvrdo i mehko drvo. Najčešće se koristi crnogorica I ili II klase a vlažnosti oko 15%. Odabrane daske ne sadrže čvorove, smolaste kesice i

Uobičajene dimenzije ploča su 1220x2440mm. čelična i ljepila za drvo. I – nosači se koriste kao zamjena za grede od punog rezanog drveta. kosi spojevi. lijepljenog lameliranog ili pak lameliranog furniranog drveta. industrijskih. furnira ili drvnih vlakana i iverja. komercijalnih. Tako proizvedene grede 2 – 3 puta su čvršće od punog drveta istog presjeka. pravokutni spojevi. vjerskih. lamelirano furnirano drvo (LVL) Lamelirano furnirano drvo proizvodi se lijepljenjem slojeva furnira pod pritiskom. iverice. Danas se čvrstoća spojeva uglavnom oslanja na kvalitetna spojna sredstva a manje na same spojne zasjeke u drvenim elementima. OSB ploče. Spajanje drvenih elemenata Tradicionalno spajanje drvenih greda i stubova podrazumijevalo je odgovarajuća usijecanja i umetanje drvenih trnova a kasnije i željeznih klinova i klamfi. . Tu spadaju: panelne ploče. Nožice pružaju otpor savijanju. U čelična sredstva ubrajaju se razne vrste eksera. podvezica. lesonit ploče. vijaka. na primjer zaobliti ili slično. Prema položaju spojnih elemenata. zatezanju i pritisku. razne vrste oslonaca. aksijalnog zatezanja. prema vrsti naprezanja u elementima. ugaonika i sličnih sredstava spajanja. Dužine se najčšešće kreću od 6 do 18m. mostova i drugih. Proizvođači u svojim proizvodnim programima obuhvataju različite presjeke a među standardnim su pravokutni i okrugli. Pravokutni presjeci se naknadno mogu preoblikovati. itd. zatim pijavice. a pojas daje otpornost na smicanje u ravni nosača. vijaka sa maticom. spojna sredstva Spojna sredstva prema vrsti materijala dijele se na drvena. razlikuju se ravni spojevi ili nastavci. položaju spojenih elemenata. Dužine i dimenzije presjeka lijepljenog drveta ograničene su jedino uslovima prijevoza i mogućnošću rukovanja. Pojas može biti od šperploče ili OSB – ploče. ploče na bazi drveta Pločasti elementi proizvode se od punog drveta. stambenih. Prema vrsti naprezanja razlikuju se spojevi aksijalnog pritiska.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    2 druge nepravilnosti. Spojevi se mogu razlikovati prema načinu izvođenja. U odnosu na način izvođenja. I – nosači I – nosači se sastoje od dvije paralelne nožice između kojih je zalijepljen pločasti pojas. Lijepljeno lamelirano drvo ima veoma široku primjenu. smičući spojevi i dr. zupčaste pločice. tako da su vlakna okrenuta u pravcu dužine elementa. razlikuju se tradicionalno izvedeni spojevi i savremeni spojevi kod kojih su korištena razna metalna spojna sredstva. Uobičajeni pravokutni presjeci imaju širinu od 80 do 240mm a visinu od 80 do 1240mm. Može se koristi kod skoro svih vrsta objekata. Nožice se izrađuju od punog rezanog. Sve mjere su zaokružene na 20mm. Vrste spojeva Čvrstoća i stabilnost drvenih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta njihovih spojeva. sportskih. šperploče. Kod pravokutnih presjeka lamele su položene horizontalno jedna iznad druge.

Stubovi od punog drveta mogu biti dimenzija 16×16 do 26×26cm. . Skeleti se primjenjuju uglavnom kod prizemnih i dvoetažnih zgrada. a grede minimalno 14cm širine i do 26cm visine.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    3 Vrste tesarskih spojeva drvenih greda Drveni skeleti Za izradu skeleta mogu se koristiti grede od punog drveta ali je bolje i trajnije rješenje lijepljeno drvo.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    4 GREDE (primarne) Spregovi za ukrućenje STUB Ly SEKUNDARNI NOSAČI (platice) temelji Lx OBLICI STUBOVA STUB PUNO DRVO LIJEPLJENO DRVO Tlocrt i presjek drvenog skeleta PRIMARNI NOSAČ SEKUNDARNI NOSAČ STUB Detalj spoja primarnih i sekundarnih greda sa stubom kod drvenog skeleta Drvene Tavanice Drvene tavanice se izvode od punih ili sastavljenih drvenih greda. truleži a kada je potrebno i paljenja. Tavanice od greda Tavanice od greda izvode se sa masivnim gredama presjeka 16×18. Osim punih presjeka mogu se koristiti i sandučasti ili drugi. 18×20 i 20×24cm. grede se zaštićuju od štetočina. 8×18. te uskim gredama presjeka 8×16. ekserima sastavljeni oblici. te gotovih drvenih nosača. Tavanice od drvenih greda racionalno je izvoditi kod . zatim od talpi. Obzirom na osobine drveta. Tradicionalne tavanice danas se rijetko izvode a formiraju se kod konstrukcije sa nosivim zidanim zidovima. 10×20. Tavanice od talpi također mogu biti primjenjene kod zidanih objekata ali se uglavnom izvode u sastavu laganih drvenih zidnih okvira. 12×24 i 12×26cm.

te obično L=max 540 iznose 305. Gornja oplata od šperploče ili OSB ploča pruža neophodnu talpa krutost tavanice. 30. Preko greda dolazi podna konstrukcija. Preko pričvršćenih greda postavlja se podna konstrukcija a sa donje plafonska. Osovinska UKRUĆENJE rastojanja između talpi h=16 do 27cm prilagođena su dimenzijama ploča kojima se pokivaju sa gornje strane. s tim da ugib ne prelazi 1/360 od raspona.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    5 raspona najviše 460cm. presjek i detalj tavanica od talpi h h . rubna talpa Ukrućenje se može izvesti i unakrsno pričvršćenim letvama ili nosivi zid čeličnom žicom debljine 3-4mm. b 16×16 16×18 18×20 18×24 MASIVNE GREDE b IZOLACIONA PLOČA 8×16 10×20 8×18 10×24 8×20 12×24 12×26 USKE GREDE b SASTAVLJENE GREDE d d h 2 presjek L<=460(max500cm) h h (? 12cm) tlocrt METALNA ANKER-VEZA BIT. Tlocrt. TRAKA 2mm SERKLAŽ max 77 (90)cm nosivi zid drvena greda DETALJ OSLANJANJA GREDE NA NOSIVI ZIDANI ZID SA SERKLAŽEM Tavanica sa gredama Tavanice od talpi Izvode se od talpi debljine 48mm i visinama od 16 do 27cm. Dužine oslanjanja greda na nosivi zid u pravilu iznose koliko i njena visina. 61 Rasponi ovakvih ČELIČNA TRAKA tavanica kreću se od 300 LETVE 5×3cm ZA ZA UKRUĆENJE do 540cm. Krajevi greda oslonjeni u zidanim zidovima trebaju imati najmanje 2cm razmaka radi prozračivanja. Danas je logično da se grede naslone na betonski serklaž i učvrste anker zavrtnjima ili na drugi način. 40. Visina nosača približno se procjenjuje dvostruka rubna talpa na 1/16 od raspona L. 405 i 610mm. Osovinska rastojanja masivnih greda iznose najviše 90cm a uskih greda 77cm.

Osnovni krovni elemenat naziva se krovna ploha ili ravnina. na primjer 20% što znači 20cm visine u odnosu na 100cm dužine.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Tavanice od industrijskih proizvoda Pored punog drveta. . Najjednostavnije izvođenje podrazumijeva jednake nagibe svih krovnih ploha. Bočne kose ivice krovne ravni nazivaju se zabati. dok zabate imaju samo jednovodni i dvovodni. Takvi su na primjer mansardni i šedkrovovi. kao što su svodovi i kupole. odnosno horizontalnu katetu. te se takav krov naziva jednovodni. Nagib je ugao koji ravan krova zaklapa sa horizontalnom ravni. Krov može sadržavati jednu ili više ploha. te se takav krov naziva četverovodni. dok je uvala kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao veći od 180o. trapeznih i romboidnih ploha. dok su kosi krovovi oni čiji je nagib veći od navedenog. Ukoliko se kod dvovodnih krovova na krajevima sljemena dodaju dvije manje trokutaste kose ravni. Konstrukcija krova je nosivi dio koji se oslanja na sistem nosivih zidova ili stubova i greda. četverovodni krov se tada naziva i šatorasti ili piramidalni. Znatno češće forme sadrže simetrične plohe nagnute na suprotne strane. Općenito su ravni krovovi oni čiji nagib nije veći od 5o. odnosno odvodnju oborinske vode na jednu stranu. Većinom se strmi krovovi nalaze u rasponu od 25o do 45o. Takav se krov naziva dvovodni. Formiraju se na isti način kao i tavanice sa talpama a nosivost. mogu biti prepušteni u odnosu na fasadne zidove. Takvi nagibi se izražavaju.  6 DRVENI KROVOVI Oblikovanje krovova Drveni krovovi se sastoje od konstrukcije krova i krovnog pokrivača. sa 1:2. 1:12. Kosi krovovi se najčešće razvrstaju u blago nagnute krovove čiji je nagib manji od 25o i strmo nagnute krovove čiji je nagib veći od 25o. onda se takvi elementi nazivaju lastavice. Kod zgrada sa složenim tlocrtnim oblicima. Pravokutna osnovica može imati krov sa četiri ravni koje odvode vodu na sve strane. za izradu tavanica koriste se i razni gotovi industrijski proizvodi. Greben je kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao manji od 180o. itd. Krovna konstrukcija izložena je stalnom opterećenju od vlastite težine i težine Industrijski proizvedeni nosači za tavanice pokrova te povremenom opterećenju od snijega i vjetra. Jedinična mjera odnosi se na visinu trokuta a drugi broj na dužinu. Strehu i sljeme imaju svi kosi krovovi. Donja ivica krovne ravni naziva se streha a gornja sljeme. Kod oblikovanja složenih krovova formiraju se i greben i uvala. Težina drvene krovne konstrukcije zavisi od nagiba i opterećenja koje treba da nosi. rasponi i veličine nosača određuju se prema uputstvima proizvođača. formiraju se složeni krovovi kod kojih se odvodnja može rješavati različitim kombinacijama trokutastih. Vlastita težina. Međutim. Prepuštene krovne ravnine štite zgradu od padavina ali i vjetrova i osunčanja. Ukoliko je osnovica kvadratna. Logičan oblik iznad kružne osnovice je kupasti krov. Treći način predstavlja se odnosom kateta pravouglog trokuta koji formira krovna ravan. snijeg i pokrov djeluju vertikalno dok vjetar djeluje horizontalno. Osim ravnih. kod pojedinih tipova krovova ravnine mogu imati različite nagibe. Troutasti zidovi koji se nalaze ispod zabata nazivaju se zabatni zidovi dok se pravokutni zid ispod sljemena jednovodnih krovova nazivaju kalkanski zidovi. Može se izražavati i u postotcima. drveni krovovi mogu biti formirani i sa zakrivljenim plohama. streha kao i sljeme i zabati kod pojedinih krovova. na primjer. Q W djelovanje opterećenja na krovove Krovovi se prema nagibu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe a to su ravni i kosi. U zavisnosti od uslova podneblja i klime. Najjednostavnija forma sadrži jednu plohu. 1:4.

5m.33% Elementi. SLJEME STREHA GREBEN KROVNA RAVAN SLJEME STREHA UVALA KROVNA RAVAN SLJEME TAVAN (POTKROVLJE) ZABAT LASTAVICE KALKANSKI ZID ZABATNI ZID KOSI KROVOVI 5° 1:3 1 3 STRMI NAGIB 25°-45° 5°-25° 33. što odgovara uobičajenim presjecima drvenih greda sa kojima je jednostavno rukovati. 3-dvovodni sa lastavicama. 6-šatorasti (piramidalni). 8-šed. 10-kupasti. dijelovi i nagibi kosih krovova Tradicionalne krovne konstrukcije Tradicionalni krovovi se izvode od punih drvenih greda najmanjeg presjeka 10×12cm.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   3 2 4  7 1 7 6 5 9 11 10 8 Oblici kosih drvenih krovova: 1-jednovodni. 11kupola. Spojevi se najčešće ojačavaju ekserima. Stabilnost i nosivost krova zasniva se na veličini presjeka greda i čvrstoći tradicionalnog tesarskog spoja.33% RAVNI KROVOVI 5° 18° BLAGI NAGIB TAVANICA 100 1:3 = 18° = 33. zavrtnjima sa maticom. Elementi krova se kroje na gradilištu i sastavljaju na licu mjesta. 7-mansardni. 2-dvovodni. 5-složeni. 33. 9-lučni. 4četverovodni.33 . klamfama. Izbor tipa krova uveliko zavisi od raspona i rasporeda nosivih zidova. Raspon greda izloženih savijanju općenito nikada ne prelazi 4.

krovove sa stolicama i krovove sa vješaljkama. Nagib krovnih ravni iznosi 40−50o. ROGOVI SPREGOVI . Svijetli raspon nosivih zidova na koje se oslanja prosti krov iznosi najviše 6m.5m. U zavisnosti od tipa krova. Ukrućenje od bočnih horizontalnih sila izvodi se kosim spregovima koji se postavljaju sa unutrašnje strane krovnog vezača. rožnjača i sljemenjača su izložene momentima savijanja.5m. Prema vrsti krovnog vezača. Greda koja opterećenje prenosi preko drvenih podupirača ‒ stubova. tradicionalni krovovi se dijele na: proste krovove. naziva se rožnjača ili podrožnica. Osnovni nosivi sklop međusobno povezanih greda u vertikalnoj ravni preko kojeg se prenose opterećenja na nosive zidove naziva se krovni vezač.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovne ravni tradicionalnih drvenih krovova formiraju se od niza paralelnih greda ‒ rogova.GREDICE 10x5cm LETVE STROPNE GREDE ČEONA DASKA 70 -90 Izometrijska skica prostog krova sa tavanicom od drvenih greda . postavljenih u pravcu kosine. Obično su postavljene paralelno sa strehom tako da predstavljaju oslonac niza rogova. Slobodna dužina izvijanja rogova može biti najviše 4. Usljed opeterećenja od rogova. Ako se rožnjača nalazi u liniji sljemena. Prosti krovovi Osnovni vezač prostog krova sastoji se od dva roga međusobno spojena u sljemenu i oslonjena na horizontalne grede − tavanjače. Rogovi nose podkonstrukciju na koju se postavlja krovni pokrivač. krovni vezač se postavljaju paralelno i na određenom odstojanju. Ukoliko je takva greda cijelom dužinom ili većim dijelom naslonjena na nosivi zid. Spregovi mogu biti gredice presjeka 5×10cm. naziva se X XI XII vjenčanica. onda je Određivanje krovnih ploha kod složenih krovova nazivamo sljemenjača. krovove sa raspinjačama. I II III  8 IV V VI Grede na koje se oslanjaju rogovi prihvataju i prenose opterećenja krovnih ravni VII VIII IX na nosive zidove. Rogovi su kose grede izložene savijanju a nekad i pritisku. Slobodna dužina izvijanja rogova kod tradicionalnih krovova ne treba biti veća od 4.

Obzirom da je od strane rogova izložena pritisku.5m  9 R DIJAGONALNO UKRUĆENJE (gredica 5x10cm ili 5x8cm) Sg ma U Sg 35-50° L= max 6m komad grede POPREČNI PRESJEK ROG PODUŽNI PRESJEK STROPNA GREDA 2x čelični L profil sa zavrtnjem 12mm AB SERKLAŽ DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE Prosti krov sa rogovima oslonjenim na stropne grede Krovovi sa raspinjačama Ukoliko dužina rogova kod prostog krova prelazi 4.5 R Rp U .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . 2/ 5 ) . U tom slučaju duž oslonačkih vanjskih zidova izvodi se zakošena vjenčanica koja služi za oslanjanje rogova.RASPINJAČA . povećava se mogućnost njihovog izvijanja i pojave ugiba od vertikalnog opterećenja. U takvom slučaju par rogova se ojačava horizontalnom gredom − raspinjačom.ROG . nagib krova i ukrućenje od bočnih horizontalnih sila isto je kao kod prostog krova. slobodna dužina izvijanja raspinjače ne smije biti veća od 4m.8m x4 ma ( 5 C .UKRUĆENJA [U] .ROG [R] . Prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama mogu se izvoditi kod krute (AB) tavanice.STROPNA GREDA [Sg] R x4 .STROPNA GREDA [Sg] max 4m U Sg A STROPNA GREDA (drvena tavanica) L= max 9m POPREČNI PRESJEK A PODUŽNI PRESJEK Krov sa raspinjačom i rogovima koji su oslonjeni na drvene stropne grede . koja se postavlja na visini od oko ½ ukupne visine od tavanice do vrha rogova ali ne manje od 180cm.5m (m ax m) 3.5m. Betonski vijenac je potrebno izvesti sa odgovarajućim skošenjem a prije betoniranja postaviti anker zavrtnje na svaki metar dužine.UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R U Rp U 3/ min 1.VJENČANICA . Spajanje roga i tavanjače.

Napregnuta je na savijanje te uvijek ima pravokutni presjek okrenut uspravno.VJENČANICA . Stolica sadrži horizontalnu gredu (rožnjaču ili vjenčanicu) oslonjenu na dva ili više stubova. Položaj stubova treba biti što bliži unutrašnjim nosivim zidovima kako bi se opterećenje prenosilo na njih. Krovovi na stolice mogu se formirati sa drvenom tavanicom ili na krutoj tavanici (AB ploči ili drugoj). ) R Rp U 70-90cm ROG VJENČANICA RASPINJAČA UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R 5 2/ 5m 4. . Donji kraj kosnika spaja se sa tavanjačom ili drvenim osloncem ako se radi o krutoj tavanici. uključujući kliješta i kosnike naziva se krovni vezač. jednog ili više stubova. Rožnjača služi za oslanjanje rogova.ROG .UKRUĆENJA [R] [V] [U]  10 R ? 4. 5x8cm) U V 40-50° A komad grede POPREČNI PRESJEK L=max 6m komad grede V 70-90 PODUŽNI PRESJEK ZAVRTANJ 12mm VJENČANICA 12x14cm 60 3c m DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE anker zavrtanj 12mm A komad grede Prosti krov sa rogovima koji su oslonjeni na vjenčanice (AB tavanica) 5m 3.8m (m ax C max 4m U V Rp U V 35-50° A POPREČNI PRESJEK PODUŽNI PRESJEK L= max 9m ZAVRTANJ 12mm R C DETALJ SPOJA ROGA I RASPINJAČE Rp ZAVRTANJ 12mm 60 m 3c VJENČANICA ANKER 12mm DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE A Krov na raspinjače sa rogovima oslonjenim na vjenčanice (AB tavanica) Krovovi sa stolicama Krovovi sa stolicama formiraju se oslanjanjem rogova na vjenčanice i rožnjače. 5m R Ukrućenje: kosi spregovi (gredice 5x10. Ukoliko su stubovi vertikalni onda se naziva prava stolica a ako su zakošeni onda se naziva kosa stolica.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . Stubovi stolice dodatno su ukrućeni kosim gredama − kosnicima. ) ax (m U 5 3/ min 1. Jedan ili dva stuba stolice povezuju se sa parom rogova u istoj vertikalnoj ravni parom gredica koja se nazivaju kliješta. Ovakav nosivi sklop sačinjen od para rogova.

ROG .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Rastojanje krovnih vezača iznosi 3.  11 Krovovi na stolice ne zahtijevaju tako strme nagibe kao prosti krovovi.5 Rk K 1/4 . konstrukcija krova može biti formirana kao jednostruka. Sg 1/2 1/4 -4 3. te par kosnika ako je nagib veći od 25o.5m.KOSNIK .5m. Jednostruka stolica. Kose stolice. stubovi se postavljaju koso tako da se opterećenja prenese direktnije na zid. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i jedna srednja prava stolica sa sljemenjačom.KLIJEŠTA .ROŽNJAČA . Primjenjuje se kada su rogovi duži od 4.5m IZOMETRIJSKI IZGLED STOLICE Elementi i izgled stolice . Imajući u vidu maksimalni raspon oslonaca rogova od 4.STUB . dva stuba.5m. te se njihov nagib uobičajeno kreće od 25o do 45o. Dvostruka prava stolica. Primjenjuje se u slučajevima kada je raspored zidova takav da bi oslanjanje prave stolice nepoželjno opteretilo tavanicu. dvostruka ili trostruka stolica.RUKE (pajante) .SLJEMENJAČA [R] [S] [KL] [Rk] [K] [Rg] [Sg] . Krovni vezač sačinjavaju par rogova. kao i raspon vanjskih nosivih zidova. kliješta. Primjenjuje se kada je raspon vanjskih nosivih zidova najviše 7m a približno na sredini raspona postoji srednji nosivi zid.5m a između rožnjače i spoja sa uparenim rogom najviše 2. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i dvije rožnjače. Rg IZGLED STOLICE SA ČELA Rk S S Rg. U tom smislu.5m. odnosno kada je raspon vanjskih nosivih zidova između 7 i 12m a unutar raspona postoje dva srednja nosiva zida na koje se prenosi opterećenje putem drvenih stubova.5−4. tako da je raspon između vjenčanice i rožnjače najviše 4.

5 .5 .5m V - ROG STUB KLIJEŠTA VJENČANICA RUKE KOSNIK ROŽNJAČA SLJEMENJAČA PODLOŽAK [R] [S] [KL] [V] [Rk] [K] [Rg] [Sg] [Pd] R ZAVRTNJI M12 Sg Rk S K Detaljni izometrijski prikaz spoja vjenčanice sa stubom i oslanjanja rogova .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Sg  12 x ma 4.5 m K Rk Pd KL R SG KL Rk V R 70-90cm K S V 25-45° S 3.4.5m POPREČNI PRESJEK S PODUŽNI PRESJEK KL Sg R TLOCRT KROVA Jednostruka stolica u slučaju AB tavanice KL 3.4.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    13 POPREČNI PRESJEK x4 ma x ma m 2.3-0.5m Rk C K K 70-90cm 25-45° max 1m S 3.5m 0.4 L 0.5-4.35 L 0. 5 R Rg KL Rg Rk S V S V R KL .3-0.35 L L PODUŽNI PRESJEK Krov na dvostrukoj pravoj stolici (AB ploča) R KL ZAVRTANJ M12 Rk S Izometrijski prikaz detalja spoja rožnjače sa stubom i oslanjanja rogova .3-0.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma  14 ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 .5m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na dvostrukoj kosoj stolici Krov na dvostrukoj kosoj stolici ROŽNJAČA 14x20cm ROGOVI 10x14 ROGOVI 10x14 KLIJEŠTA 2x7/14 RUKE 10x12 STUB 14x14 KOSNIK 14x14 STUB/KOSNIK RUKE 10x12 KLIJEŠTA 2x7/14 Detalj oslanjanja rožnjače na kosom stubu: presjek i izgled KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma 2 .5m ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 ma .5 x4 m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na jednoj pravoj i jednoj kosoj stolici .5m x4 ma .

rožnjače i sljemenjače. KL m 4.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovovi sa vješaljkama  15 Sklop pritisnutih i zategnutih drvenih greda u vertikalnoj ravni koji prenosi opterećenja isključivo na vanjske nosive zidove naziva se krovna vješaljka.5m PODUŽNI PRESJEK PRITISAK PRENOŠENJE OPTEREĆENJA ZATEZANJE Krov na jednostrukoj vješaljci - ROG STUB VEZNA GREDA KOSNIK NADVLAKA RAZUPORA ma [R] [S] [Vg] [K] [N] R [Rz] . odakle i potiče naziv vješaljka. Vješaljke se primjenjuju u slučaju kada ne postoje srednji oslonci ili kada bi izvedba druge vrste konstrukcije bila manje ekonomična. Naime. Kosnici sada prenose najveći dio opterećenja na oslonce.5−4. 5 KL R Rk Sg 70-90 x ma K min30° N Rk S V S R N Vg max 7m POPREČNI PRESJEK Vg 3.5m. na vjenčanice. Spoj se ojačava zavrtnjem ∅12mm ili zupčastim pločama. Osovine zatege i kosnika moraju se sjeći iznad oslonca.5m Rg Rz R Rk S Nadvlaka PRENOŠENJE OPTEREĆENJA K min30° N Rk S Vg max 12m Krov na dvostrukoj vješaljci Dvostruka vješaljka: poprečni presjek i šema prenošenja opterećenja. Specifičnost krova na vješaljke je ta što se drvene tavanice mogu izvoditi sa rasponima većim od 6m.5m x4 Rg m 2 ax . “vješaju” se za konstrukciju krova. Kod ovakvih krovova rogovi se oslanjaju slično kao i kod stolica. tavanjače većih dužina sa odgovarajućim nastavcima. U tom smislu njihov ugao u odnosu na horizontalu mora biti ≥30o. kosnike i raspinjaču. . Razmak vezača iznosi 3.5-4. zategu. Krovni vezač vješaljke može sadržavati jedan ili dva stuba. Ovi elementi se moraju formirati tako da se osovine greda na spojevima sijeku u istoj tački. Uloga kosnika kod vješaljke znatno je drukčija nego kod stolice. Za formiranje vješaljke važan je položaj i ugao kosnika.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Drvene rešetke  16 Drvene rešetke u osnovi se zasnivaju na općim statičkim principima za rešetkaste nosače. Uobičajeni nagib gornjeg pojasa iznosi između 10° i 14°. Nosači se postavljaju na rastojanjima od 80 do 400cm. Međusobno spajanje dasaka u čvorovima može se vršiti ekserima. tako da ukupan broj slojeva iznosi najviše pet. brze montaže i malog utroška drveta u odnosu na raspon. Rastojanje nosača kreće se od 1 do 4m. zavrtnji. Kod trokutastih oblika rešetki. Spajanje štapova ostvaruje se različitim metalnim sredstvima a ponekad i ljepilom. zupčaste ploče i drugo. Rastojanja čvornih tačaka zavise od vrste rešetke. Njihova veličina i dimenzije dobiju se statičkim računom. Znatno su ekonomičnije od klasičnih drvenih krovnih konstrukcija. Daske su preklopljene u slojevima i zakovane ekserima. ali je svakako bolje rješenje sa prstenastim moždanicima. Gornji i donji sloj sastoje se od po tri a dijagonale ili vertikale po dvije daske. Ukrućenje se može osigurati dijagonalnim spregovima koji podužno povezuju nosače ili postavljenim u ravni gornjeg pojasa. Štapovi rešetke izrađuju se od dasaka debljine 24 ili 28mm. Daske se u čvorovima preklapaju jedna preko druge. moždanici. Rešetke od talpi Primjena ovakvih nosača danas u svijetu ima sve veće učešće u gradnji krovova iz razloga jednostavne izrade. U visokogradnji se uglavnom koriste kao krovne konstrukcije. položene u jednoj ravnini a spajaju se obostrano utisnutim metalnim zupčastim pločama. a mogu se raditi i do 18m. Za izradu se primjenjuju talpe debljine 4 do 5cm. Uobičajeni rasponi rašetki od talpi iznose od od 6 do 10m. Nagibi gornjeg pojasa kreću se od 10° do maksimalno 45°. a kreću se od 100 do 300cm. Rešetke od dasaka Rešetke od dasaka su male težine a primjenjuju se kod manjih raspona. Svaki pojedinačni nosač se pričvršćuje za oslonce: nosive zidove. ovaj nagib ne treba biti manji od 18°. Postavljaju se na rastojanjima 60 ili 125cm. Spajanje se vrši anker zavrtnjima sa maticama i parom ugaonika. od 4 do 12m. Tu spadaju ekseri. grede ili stubove. Cjelovita konstrukcija sa rešetkastim nosačima mora biti ukrućena u podužnom smislu. sekundarna podkonstrukcija 1 gornji pojas 3x24mm 10° 1 donji pojas 3x24mm 6 do 12m dijagonale 2x24mm vertikale 2x24mm Rešetkasti krovni nosač od dasaka debljine 24mm. Veličina rastojanja zavisi od vrste pokrivača odnosno sekundarne podkonstrukcije ali i samog tipa nosača. 40-50cm . veličine drvenog presjeka i opterećenja.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   GORNJI POJAS  17 VERTIKALNI PRESJEK REŠETKASTOG NOSAČA OD DASKE 24mm DIJAGONALE DONJI POJAS 1 4 1 4 1 4 1 4 5/6 B 5/6cm 1 3 136cm gornji pojas 5/12cm dijagonale 15° 5/10cm D ZUPČASTA PLOČA B C donji pojas C A 1 3 L = 900cm 10°-30° A 2-3m RASPON L=6-10m (18m) B C D ZUPČASTA PLOČA 38×100mm 133×233mm 5cm 76×133mm DETALJI SPOJEVA ZUPASTIM PLOČAMA SA OZNAČENIM VELIČINAMA PLOČA .

ZID PODKONSTRUKCIJA (rožnjače) UKRUĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE: DIJAGONALNI SPREGOVI REŠETKASTI NOSAČI Šematski tlocrt krovne konstrukcije od rešetkastih nosača .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    18 PODKONSTRUKCIJA DIJAGONALE ZA UKRUĆENJE KROVA ra s pon L m 00c 4 80 Izometrijski prikaz krovne konstrukcije sa rešetkastim drvenim nosačima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful