D R V E N E   KO N S T R U KC I J E  

PROIZVODI OD DRVETA

 1

Proizvodi od drveta su prirodno puno drvo koje se dobija od debala te razni linijski i površinski elementi dobiveni industrijskom obradom drveta.

Puno drvo
Puno ili monolitno drvo dobija se obradom debla ili oblovine. Prema stepenu i načinu obrade, puno drvo se dijeli na: oblu građu (oblice), poluoblu građu (poluoblice), tesanu građu i rezanu građu. Rezana građa podrazumijeva puno drvo raznih presjeka i dimenzija koji se dobiju rezanjem ili piljenjem drveta u pilanama. Prema poprečnom presjeku rezana građa se dijeli na: 1. tanke daske (debljine od 9 do 12mm) 2. daske (debljine 18 do 38mm) 3. talpe ili planke (debljine 48 do 96mm) 4. letve (debljine kao i daske sa 1 do 1,5 puta većom širinom) 5. gredice (debljine kao i platice sa 1 do 2 puta većom širinom) 6. grede (> 10×10cm) Širine daski iznose ne više 20cm zbog vitoperenja. Dimenzije greda imaju stranice sa parnim mjerama (10×12; 12×12; 12×14; …≤36×36cm). Prema dužini rezana građa se dijeli na kratku (≤4m) i dugu (≥4m).

6 2 5 4

1

3

Rezana građa se prema kvaliteti dijeli na klase. U I klasu spada najkvalitetnija građa koja se koristi za lijepljene konstrukcije a kao puno drvo samo u posebnim slučajevima. U II klasu ubraja se srednje kvalitetna građa ili građa normalne nosivosti. Primjenjuje se kod uobičajenih konstrukcija od punog drveta a izuzetno za lijepljene konstrukcije. U III klasu spada građa male nosivosti. Koristi se kod izrade konstrukcija koje ne zahtijevaju standardnu kvalitetu ili koje su manje opterećene. Također se koristi kod pomoćnih konstrukcija.

Industrijski proizvodi od drveta
U savremenom građevinarstvu sve više se koriste proizvodi koji su dobiveni industrijskom obradom drveta, odnosno lijepljenjem ili drugim načinima spajanja drvenih elemenata u monolitnu cjelinu. Poznati su još i pod nazivom inženjersko drvo a namjena im je ista kao i kod punog drveta. Inženjersko drvo u principu ima veću nosivost nego puno. Lijepiti se mogu daske, furniri, drvna vlakna, drvna strugotina i piljevina te drugi produkti drvne industrije. Za lijepljenje drveta koriste se specijalni adhezivi – smole, otporni na požar. Industrijski proizvodi na bazi drveta su: lijepljeno lamelirano drvo (Glulam), lamelirano furnirano drvo (LVL), ploče na bazi drveta, I – nosači, kutijasti nosači. lijepljeno lamelirano drvo (Glulam) Lijepljeno lamelirano drvo označava inženjerske proizvode od drveta koji su sačinjeni lijepljenjem manjih, odabranih komada drveta, obično dasaka. Za izradu se može koristiti tvrdo i mehko drvo. Najčešće se koristi crnogorica I ili II klase a vlažnosti oko 15%. Odabrane daske ne sadrže čvorove, smolaste kesice i

. kosi spojevi. a pojas daje otpornost na smicanje u ravni nosača. Vrste spojeva Čvrstoća i stabilnost drvenih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta njihovih spojeva. U odnosu na način izvođenja. Nožice pružaju otpor savijanju. komercijalnih. I – nosači se koriste kao zamjena za grede od punog rezanog drveta. Uobičajene dimenzije ploča su 1220x2440mm. na primjer zaobliti ili slično. položaju spojenih elemenata. mostova i drugih. prema vrsti naprezanja u elementima. Uobičajeni pravokutni presjeci imaju širinu od 80 do 240mm a visinu od 80 do 1240mm. aksijalnog zatezanja. vijaka. zupčaste pločice. Pravokutni presjeci se naknadno mogu preoblikovati. stambenih. razne vrste oslonaca. podvezica. OSB ploče. ploče na bazi drveta Pločasti elementi proizvode se od punog drveta. Sve mjere su zaokružene na 20mm. U čelična sredstva ubrajaju se razne vrste eksera. Proizvođači u svojim proizvodnim programima obuhvataju različite presjeke a među standardnim su pravokutni i okrugli. zatezanju i pritisku. sportskih. Tu spadaju: panelne ploče. Tako proizvedene grede 2 – 3 puta su čvršće od punog drveta istog presjeka. Dužine se najčšešće kreću od 6 do 18m. pravokutni spojevi. tako da su vlakna okrenuta u pravcu dužine elementa. ugaonika i sličnih sredstava spajanja. Dužine i dimenzije presjeka lijepljenog drveta ograničene su jedino uslovima prijevoza i mogućnošću rukovanja. čelična i ljepila za drvo. razlikuju se ravni spojevi ili nastavci. šperploče. Može se koristi kod skoro svih vrsta objekata. Kod pravokutnih presjeka lamele su položene horizontalno jedna iznad druge. itd. Nožice se izrađuju od punog rezanog. razlikuju se tradicionalno izvedeni spojevi i savremeni spojevi kod kojih su korištena razna metalna spojna sredstva. I – nosači I – nosači se sastoje od dvije paralelne nožice između kojih je zalijepljen pločasti pojas. Lijepljeno lamelirano drvo ima veoma široku primjenu. Spajanje drvenih elemenata Tradicionalno spajanje drvenih greda i stubova podrazumijevalo je odgovarajuća usijecanja i umetanje drvenih trnova a kasnije i željeznih klinova i klamfi. lamelirano furnirano drvo (LVL) Lamelirano furnirano drvo proizvodi se lijepljenjem slojeva furnira pod pritiskom. Pojas može biti od šperploče ili OSB – ploče. spojna sredstva Spojna sredstva prema vrsti materijala dijele se na drvena. Danas se čvrstoća spojeva uglavnom oslanja na kvalitetna spojna sredstva a manje na same spojne zasjeke u drvenim elementima. iverice. lesonit ploče.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    2 druge nepravilnosti. vijaka sa maticom. lijepljenog lameliranog ili pak lameliranog furniranog drveta. furnira ili drvnih vlakana i iverja. Spojevi se mogu razlikovati prema načinu izvođenja. smičući spojevi i dr. vjerskih. Prema položaju spojnih elemenata. zatim pijavice. Prema vrsti naprezanja razlikuju se spojevi aksijalnog pritiska. industrijskih.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    3 Vrste tesarskih spojeva drvenih greda Drveni skeleti Za izradu skeleta mogu se koristiti grede od punog drveta ali je bolje i trajnije rješenje lijepljeno drvo. Skeleti se primjenjuju uglavnom kod prizemnih i dvoetažnih zgrada. . Stubovi od punog drveta mogu biti dimenzija 16×16 do 26×26cm. a grede minimalno 14cm širine i do 26cm visine.

Obzirom na osobine drveta. Tavanice od greda Tavanice od greda izvode se sa masivnim gredama presjeka 16×18. Tavanice od drvenih greda racionalno je izvoditi kod . Osim punih presjeka mogu se koristiti i sandučasti ili drugi. 12×24 i 12×26cm. truleži a kada je potrebno i paljenja. ekserima sastavljeni oblici. grede se zaštićuju od štetočina. te uskim gredama presjeka 8×16. 8×18. zatim od talpi. 10×20. Tradicionalne tavanice danas se rijetko izvode a formiraju se kod konstrukcije sa nosivim zidanim zidovima. 18×20 i 20×24cm. te gotovih drvenih nosača.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    4 GREDE (primarne) Spregovi za ukrućenje STUB Ly SEKUNDARNI NOSAČI (platice) temelji Lx OBLICI STUBOVA STUB PUNO DRVO LIJEPLJENO DRVO Tlocrt i presjek drvenog skeleta PRIMARNI NOSAČ SEKUNDARNI NOSAČ STUB Detalj spoja primarnih i sekundarnih greda sa stubom kod drvenog skeleta Drvene Tavanice Drvene tavanice se izvode od punih ili sastavljenih drvenih greda. Tavanice od talpi također mogu biti primjenjene kod zidanih objekata ali se uglavnom izvode u sastavu laganih drvenih zidnih okvira.

Danas je logično da se grede naslone na betonski serklaž i učvrste anker zavrtnjima ili na drugi način. b 16×16 16×18 18×20 18×24 MASIVNE GREDE b IZOLACIONA PLOČA 8×16 10×20 8×18 10×24 8×20 12×24 12×26 USKE GREDE b SASTAVLJENE GREDE d d h 2 presjek L<=460(max500cm) h h (? 12cm) tlocrt METALNA ANKER-VEZA BIT. Preko pričvršćenih greda postavlja se podna konstrukcija a sa donje plafonska. 61 Rasponi ovakvih ČELIČNA TRAKA tavanica kreću se od 300 LETVE 5×3cm ZA ZA UKRUĆENJE do 540cm. Osovinska UKRUĆENJE rastojanja između talpi h=16 do 27cm prilagođena su dimenzijama ploča kojima se pokivaju sa gornje strane.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    5 raspona najviše 460cm. Visina nosača približno se procjenjuje dvostruka rubna talpa na 1/16 od raspona L. Preko greda dolazi podna konstrukcija. te obično L=max 540 iznose 305. TRAKA 2mm SERKLAŽ max 77 (90)cm nosivi zid drvena greda DETALJ OSLANJANJA GREDE NA NOSIVI ZIDANI ZID SA SERKLAŽEM Tavanica sa gredama Tavanice od talpi Izvode se od talpi debljine 48mm i visinama od 16 do 27cm. Gornja oplata od šperploče ili OSB ploča pruža neophodnu talpa krutost tavanice. Tlocrt. rubna talpa Ukrućenje se može izvesti i unakrsno pričvršćenim letvama ili nosivi zid čeličnom žicom debljine 3-4mm. 40. 30. s tim da ugib ne prelazi 1/360 od raspona. presjek i detalj tavanica od talpi h h . Dužine oslanjanja greda na nosivi zid u pravilu iznose koliko i njena visina. Krajevi greda oslonjeni u zidanim zidovima trebaju imati najmanje 2cm razmaka radi prozračivanja. Osovinska rastojanja masivnih greda iznose najviše 90cm a uskih greda 77cm. 405 i 610mm.

Osnovni krovni elemenat naziva se krovna ploha ili ravnina. na primjer 20% što znači 20cm visine u odnosu na 100cm dužine. onda se takvi elementi nazivaju lastavice. 1:12. odnosno horizontalnu katetu. itd. . Ukoliko se kod dvovodnih krovova na krajevima sljemena dodaju dvije manje trokutaste kose ravni. Donja ivica krovne ravni naziva se streha a gornja sljeme. rasponi i veličine nosača određuju se prema uputstvima proizvođača. Jedinična mjera odnosi se na visinu trokuta a drugi broj na dužinu. Formiraju se na isti način kao i tavanice sa talpama a nosivost. Strehu i sljeme imaju svi kosi krovovi. Kod oblikovanja složenih krovova formiraju se i greben i uvala. drveni krovovi mogu biti formirani i sa zakrivljenim plohama. Takav se krov naziva dvovodni. Bočne kose ivice krovne ravni nazivaju se zabati. Većinom se strmi krovovi nalaze u rasponu od 25o do 45o. Q W djelovanje opterećenja na krovove Krovovi se prema nagibu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe a to su ravni i kosi. Pravokutna osnovica može imati krov sa četiri ravni koje odvode vodu na sve strane. dok je uvala kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao veći od 180o. Greben je kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao manji od 180o. Kod zgrada sa složenim tlocrtnim oblicima. Takvi nagibi se izražavaju. Općenito su ravni krovovi oni čiji nagib nije veći od 5o. dok zabate imaju samo jednovodni i dvovodni. odnosno odvodnju oborinske vode na jednu stranu. Najjednostavnija forma sadrži jednu plohu. Ukoliko je osnovica kvadratna.  6 DRVENI KROVOVI Oblikovanje krovova Drveni krovovi se sastoje od konstrukcije krova i krovnog pokrivača. Osim ravnih. četverovodni krov se tada naziva i šatorasti ili piramidalni. streha kao i sljeme i zabati kod pojedinih krovova. Vlastita težina. Znatno češće forme sadrže simetrične plohe nagnute na suprotne strane. Troutasti zidovi koji se nalaze ispod zabata nazivaju se zabatni zidovi dok se pravokutni zid ispod sljemena jednovodnih krovova nazivaju kalkanski zidovi. sa 1:2. Konstrukcija krova je nosivi dio koji se oslanja na sistem nosivih zidova ili stubova i greda. za izradu tavanica koriste se i razni gotovi industrijski proizvodi. Krov može sadržavati jednu ili više ploha. Takvi su na primjer mansardni i šedkrovovi. te se takav krov naziva jednovodni. Treći način predstavlja se odnosom kateta pravouglog trokuta koji formira krovna ravan. formiraju se složeni krovovi kod kojih se odvodnja može rješavati različitim kombinacijama trokutastih. Logičan oblik iznad kružne osnovice je kupasti krov. Kosi krovovi se najčešće razvrstaju u blago nagnute krovove čiji je nagib manji od 25o i strmo nagnute krovove čiji je nagib veći od 25o. te se takav krov naziva četverovodni. kod pojedinih tipova krovova ravnine mogu imati različite nagibe. U zavisnosti od uslova podneblja i klime. dok su kosi krovovi oni čiji je nagib veći od navedenog. snijeg i pokrov djeluju vertikalno dok vjetar djeluje horizontalno.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Tavanice od industrijskih proizvoda Pored punog drveta. mogu biti prepušteni u odnosu na fasadne zidove. Prepuštene krovne ravnine štite zgradu od padavina ali i vjetrova i osunčanja. Može se izražavati i u postotcima. Nagib je ugao koji ravan krova zaklapa sa horizontalnom ravni. na primjer. Krovna konstrukcija izložena je stalnom opterećenju od vlastite težine i težine Industrijski proizvedeni nosači za tavanice pokrova te povremenom opterećenju od snijega i vjetra. trapeznih i romboidnih ploha. kao što su svodovi i kupole. Najjednostavnije izvođenje podrazumijeva jednake nagibe svih krovnih ploha. Međutim. Težina drvene krovne konstrukcije zavisi od nagiba i opterećenja koje treba da nosi. 1:4.

5-složeni. 2-dvovodni. SLJEME STREHA GREBEN KROVNA RAVAN SLJEME STREHA UVALA KROVNA RAVAN SLJEME TAVAN (POTKROVLJE) ZABAT LASTAVICE KALKANSKI ZID ZABATNI ZID KOSI KROVOVI 5° 1:3 1 3 STRMI NAGIB 25°-45° 5°-25° 33.5m. Izbor tipa krova uveliko zavisi od raspona i rasporeda nosivih zidova. Stabilnost i nosivost krova zasniva se na veličini presjeka greda i čvrstoći tradicionalnog tesarskog spoja. 4četverovodni.33% Elementi. dijelovi i nagibi kosih krovova Tradicionalne krovne konstrukcije Tradicionalni krovovi se izvode od punih drvenih greda najmanjeg presjeka 10×12cm. što odgovara uobičajenim presjecima drvenih greda sa kojima je jednostavno rukovati. klamfama. 3-dvovodni sa lastavicama. 6-šatorasti (piramidalni). zavrtnjima sa maticom. 33.33% RAVNI KROVOVI 5° 18° BLAGI NAGIB TAVANICA 100 1:3 = 18° = 33. 10-kupasti. 7-mansardni.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   3 2 4  7 1 7 6 5 9 11 10 8 Oblici kosih drvenih krovova: 1-jednovodni. Elementi krova se kroje na gradilištu i sastavljaju na licu mjesta. 11kupola. Spojevi se najčešće ojačavaju ekserima.33 . 9-lučni. 8-šed. Raspon greda izloženih savijanju općenito nikada ne prelazi 4.

Ukrućenje od bočnih horizontalnih sila izvodi se kosim spregovima koji se postavljaju sa unutrašnje strane krovnog vezača. krovni vezač se postavljaju paralelno i na određenom odstojanju. Slobodna dužina izvijanja rogova može biti najviše 4. postavljenih u pravcu kosine. krovove sa stolicama i krovove sa vješaljkama. Ukoliko je takva greda cijelom dužinom ili većim dijelom naslonjena na nosivi zid. Osnovni nosivi sklop međusobno povezanih greda u vertikalnoj ravni preko kojeg se prenose opterećenja na nosive zidove naziva se krovni vezač. naziva se X XI XII vjenčanica. U zavisnosti od tipa krova. Prema vrsti krovnog vezača. naziva se rožnjača ili podrožnica.5m. ROGOVI SPREGOVI . Rogovi nose podkonstrukciju na koju se postavlja krovni pokrivač. Rogovi su kose grede izložene savijanju a nekad i pritisku. krovove sa raspinjačama. Nagib krovnih ravni iznosi 40−50o. rožnjača i sljemenjača su izložene momentima savijanja. Prosti krovovi Osnovni vezač prostog krova sastoji se od dva roga međusobno spojena u sljemenu i oslonjena na horizontalne grede − tavanjače. Ako se rožnjača nalazi u liniji sljemena.GREDICE 10x5cm LETVE STROPNE GREDE ČEONA DASKA 70 -90 Izometrijska skica prostog krova sa tavanicom od drvenih greda .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovne ravni tradicionalnih drvenih krovova formiraju se od niza paralelnih greda ‒ rogova.5m. Obično su postavljene paralelno sa strehom tako da predstavljaju oslonac niza rogova. Usljed opeterećenja od rogova. onda je Određivanje krovnih ploha kod složenih krovova nazivamo sljemenjača. Spregovi mogu biti gredice presjeka 5×10cm. Slobodna dužina izvijanja rogova kod tradicionalnih krovova ne treba biti veća od 4. Svijetli raspon nosivih zidova na koje se oslanja prosti krov iznosi najviše 6m. I II III  8 IV V VI Grede na koje se oslanjaju rogovi prihvataju i prenose opterećenja krovnih ravni VII VIII IX na nosive zidove. Greda koja opterećenje prenosi preko drvenih podupirača ‒ stubova. tradicionalni krovovi se dijele na: proste krovove.

U takvom slučaju par rogova se ojačava horizontalnom gredom − raspinjačom.UKRUĆENJA [U] .5 R Rp U . slobodna dužina izvijanja raspinjače ne smije biti veća od 4m.ROG . Betonski vijenac je potrebno izvesti sa odgovarajućim skošenjem a prije betoniranja postaviti anker zavrtnje na svaki metar dužine.5m  9 R DIJAGONALNO UKRUĆENJE (gredica 5x10cm ili 5x8cm) Sg ma U Sg 35-50° L= max 6m komad grede POPREČNI PRESJEK ROG PODUŽNI PRESJEK STROPNA GREDA 2x čelični L profil sa zavrtnjem 12mm AB SERKLAŽ DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE Prosti krov sa rogovima oslonjenim na stropne grede Krovovi sa raspinjačama Ukoliko dužina rogova kod prostog krova prelazi 4. Prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama mogu se izvoditi kod krute (AB) tavanice.5m. Obzirom da je od strane rogova izložena pritisku. 2/ 5 ) .RASPINJAČA .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   .8m x4 ma ( 5 C . Spajanje roga i tavanjače.5m (m ax m) 3.STROPNA GREDA [Sg] R x4 .VJENČANICA . nagib krova i ukrućenje od bočnih horizontalnih sila isto je kao kod prostog krova.ROG [R] . povećava se mogućnost njihovog izvijanja i pojave ugiba od vertikalnog opterećenja.STROPNA GREDA [Sg] max 4m U Sg A STROPNA GREDA (drvena tavanica) L= max 9m POPREČNI PRESJEK A PODUŽNI PRESJEK Krov sa raspinjačom i rogovima koji su oslonjeni na drvene stropne grede . koja se postavlja na visini od oko ½ ukupne visine od tavanice do vrha rogova ali ne manje od 180cm.UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R U Rp U 3/ min 1. U tom slučaju duž oslonačkih vanjskih zidova izvodi se zakošena vjenčanica koja služi za oslanjanje rogova.

8m (m ax C max 4m U V Rp U V 35-50° A POPREČNI PRESJEK PODUŽNI PRESJEK L= max 9m ZAVRTANJ 12mm R C DETALJ SPOJA ROGA I RASPINJAČE Rp ZAVRTANJ 12mm 60 m 3c VJENČANICA ANKER 12mm DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE A Krov na raspinjače sa rogovima oslonjenim na vjenčanice (AB tavanica) Krovovi sa stolicama Krovovi sa stolicama formiraju se oslanjanjem rogova na vjenčanice i rožnjače. Položaj stubova treba biti što bliži unutrašnjim nosivim zidovima kako bi se opterećenje prenosilo na njih. ) ax (m U 5 3/ min 1. ) R Rp U 70-90cm ROG VJENČANICA RASPINJAČA UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R 5 2/ 5m 4.ROG . 5x8cm) U V 40-50° A komad grede POPREČNI PRESJEK L=max 6m komad grede V 70-90 PODUŽNI PRESJEK ZAVRTANJ 12mm VJENČANICA 12x14cm 60 3c m DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE anker zavrtanj 12mm A komad grede Prosti krov sa rogovima koji su oslonjeni na vjenčanice (AB tavanica) 5m 3. Jedan ili dva stuba stolice povezuju se sa parom rogova u istoj vertikalnoj ravni parom gredica koja se nazivaju kliješta. Stolica sadrži horizontalnu gredu (rožnjaču ili vjenčanicu) oslonjenu na dva ili više stubova. uključujući kliješta i kosnike naziva se krovni vezač. Stubovi stolice dodatno su ukrućeni kosim gredama − kosnicima. Krovovi na stolice mogu se formirati sa drvenom tavanicom ili na krutoj tavanici (AB ploči ili drugoj). Ovakav nosivi sklop sačinjen od para rogova.UKRUĆENJA [R] [V] [U]  10 R ? 4.VJENČANICA . .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . Napregnuta je na savijanje te uvijek ima pravokutni presjek okrenut uspravno. Ukoliko su stubovi vertikalni onda se naziva prava stolica a ako su zakošeni onda se naziva kosa stolica. jednog ili više stubova. Donji kraj kosnika spaja se sa tavanjačom ili drvenim osloncem ako se radi o krutoj tavanici. 5m R Ukrućenje: kosi spregovi (gredice 5x10. Rožnjača služi za oslanjanje rogova.

5m. konstrukcija krova može biti formirana kao jednostruka.RUKE (pajante) .ROG . dvostruka ili trostruka stolica. kliješta.SLJEMENJAČA [R] [S] [KL] [Rk] [K] [Rg] [Sg] . dva stuba. Rg IZGLED STOLICE SA ČELA Rk S S Rg.KLIJEŠTA .5m. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i jedna srednja prava stolica sa sljemenjačom. Primjenjuje se kada su rogovi duži od 4. stubovi se postavljaju koso tako da se opterećenja prenese direktnije na zid. Primjenjuje se kada je raspon vanjskih nosivih zidova najviše 7m a približno na sredini raspona postoji srednji nosivi zid.5m. U tom smislu.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Rastojanje krovnih vezača iznosi 3. Sg 1/2 1/4 -4 3. Jednostruka stolica. te par kosnika ako je nagib veći od 25o.STUB .5−4. Krovni vezač sačinjavaju par rogova. Imajući u vidu maksimalni raspon oslonaca rogova od 4. tako da je raspon između vjenčanice i rožnjače najviše 4. kao i raspon vanjskih nosivih zidova. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i dvije rožnjače. Kose stolice.ROŽNJAČA .  11 Krovovi na stolice ne zahtijevaju tako strme nagibe kao prosti krovovi.5m.5m a između rožnjače i spoja sa uparenim rogom najviše 2.5m IZOMETRIJSKI IZGLED STOLICE Elementi i izgled stolice .5 Rk K 1/4 . Primjenjuje se u slučajevima kada je raspored zidova takav da bi oslanjanje prave stolice nepoželjno opteretilo tavanicu. Dvostruka prava stolica. te se njihov nagib uobičajeno kreće od 25o do 45o. odnosno kada je raspon vanjskih nosivih zidova između 7 i 12m a unutar raspona postoje dva srednja nosiva zida na koje se prenosi opterećenje putem drvenih stubova.KOSNIK .

5 .5 .4.4.5 m K Rk Pd KL R SG KL Rk V R 70-90cm K S V 25-45° S 3.5m V - ROG STUB KLIJEŠTA VJENČANICA RUKE KOSNIK ROŽNJAČA SLJEMENJAČA PODLOŽAK [R] [S] [KL] [V] [Rk] [K] [Rg] [Sg] [Pd] R ZAVRTNJI M12 Sg Rk S K Detaljni izometrijski prikaz spoja vjenčanice sa stubom i oslanjanja rogova .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Sg  12 x ma 4.5m POPREČNI PRESJEK S PODUŽNI PRESJEK KL Sg R TLOCRT KROVA Jednostruka stolica u slučaju AB tavanice KL 3.

35 L 0.3-0. 5 R Rg KL Rg Rk S V S V R KL .35 L L PODUŽNI PRESJEK Krov na dvostrukoj pravoj stolici (AB ploča) R KL ZAVRTANJ M12 Rk S Izometrijski prikaz detalja spoja rožnjače sa stubom i oslanjanja rogova .3-0.4 L 0.5-4.3-0.5m Rk C K K 70-90cm 25-45° max 1m S 3.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    13 POPREČNI PRESJEK x4 ma x ma m 2.5m 0.

5m ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 ma .5m x4 ma .5 x4 m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na jednoj pravoj i jednoj kosoj stolici .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma  14 ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 .5m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na dvostrukoj kosoj stolici Krov na dvostrukoj kosoj stolici ROŽNJAČA 14x20cm ROGOVI 10x14 ROGOVI 10x14 KLIJEŠTA 2x7/14 RUKE 10x12 STUB 14x14 KOSNIK 14x14 STUB/KOSNIK RUKE 10x12 KLIJEŠTA 2x7/14 Detalj oslanjanja rožnjače na kosom stubu: presjek i izgled KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma 2 .

tavanjače većih dužina sa odgovarajućim nastavcima.5m x4 Rg m 2 ax .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovovi sa vješaljkama  15 Sklop pritisnutih i zategnutih drvenih greda u vertikalnoj ravni koji prenosi opterećenja isključivo na vanjske nosive zidove naziva se krovna vješaljka. Kosnici sada prenose najveći dio opterećenja na oslonce. Kod ovakvih krovova rogovi se oslanjaju slično kao i kod stolica.5m Rg Rz R Rk S Nadvlaka PRENOŠENJE OPTEREĆENJA K min30° N Rk S Vg max 12m Krov na dvostrukoj vješaljci Dvostruka vješaljka: poprečni presjek i šema prenošenja opterećenja. Specifičnost krova na vješaljke je ta što se drvene tavanice mogu izvoditi sa rasponima većim od 6m.5−4. kosnike i raspinjaču.5-4. Vješaljke se primjenjuju u slučaju kada ne postoje srednji oslonci ili kada bi izvedba druge vrste konstrukcije bila manje ekonomična. zategu. na vjenčanice. “vješaju” se za konstrukciju krova. Krovni vezač vješaljke može sadržavati jedan ili dva stuba. rožnjače i sljemenjače. Spoj se ojačava zavrtnjem ∅12mm ili zupčastim pločama. Ovi elementi se moraju formirati tako da se osovine greda na spojevima sijeku u istoj tački.5m PODUŽNI PRESJEK PRITISAK PRENOŠENJE OPTEREĆENJA ZATEZANJE Krov na jednostrukoj vješaljci - ROG STUB VEZNA GREDA KOSNIK NADVLAKA RAZUPORA ma [R] [S] [Vg] [K] [N] R [Rz] . U tom smislu njihov ugao u odnosu na horizontalu mora biti ≥30o. 5 KL R Rk Sg 70-90 x ma K min30° N Rk S V S R N Vg max 7m POPREČNI PRESJEK Vg 3. odakle i potiče naziv vješaljka. .5m. Naime. Osovine zatege i kosnika moraju se sjeći iznad oslonca. Za formiranje vješaljke važan je položaj i ugao kosnika. KL m 4. Razmak vezača iznosi 3. Uloga kosnika kod vješaljke znatno je drukčija nego kod stolice.

Njihova veličina i dimenzije dobiju se statičkim računom. Gornji i donji sloj sastoje se od po tri a dijagonale ili vertikale po dvije daske. sekundarna podkonstrukcija 1 gornji pojas 3x24mm 10° 1 donji pojas 3x24mm 6 do 12m dijagonale 2x24mm vertikale 2x24mm Rešetkasti krovni nosač od dasaka debljine 24mm. Veličina rastojanja zavisi od vrste pokrivača odnosno sekundarne podkonstrukcije ali i samog tipa nosača. Rešetke od dasaka Rešetke od dasaka su male težine a primjenjuju se kod manjih raspona. moždanici. zavrtnji. Spajanje se vrši anker zavrtnjima sa maticama i parom ugaonika. ali je svakako bolje rješenje sa prstenastim moždanicima. brze montaže i malog utroška drveta u odnosu na raspon. Rastojanje nosača kreće se od 1 do 4m. veličine drvenog presjeka i opterećenja. 40-50cm . Daske se u čvorovima preklapaju jedna preko druge. grede ili stubove. a kreću se od 100 do 300cm. zupčaste ploče i drugo. Nosači se postavljaju na rastojanjima od 80 do 400cm. Međusobno spajanje dasaka u čvorovima može se vršiti ekserima.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Drvene rešetke  16 Drvene rešetke u osnovi se zasnivaju na općim statičkim principima za rešetkaste nosače. U visokogradnji se uglavnom koriste kao krovne konstrukcije. Uobičajeni rasponi rašetki od talpi iznose od od 6 do 10m. Rešetke od talpi Primjena ovakvih nosača danas u svijetu ima sve veće učešće u gradnji krovova iz razloga jednostavne izrade. Cjelovita konstrukcija sa rešetkastim nosačima mora biti ukrućena u podužnom smislu. Svaki pojedinačni nosač se pričvršćuje za oslonce: nosive zidove. ovaj nagib ne treba biti manji od 18°. od 4 do 12m. a mogu se raditi i do 18m. Štapovi rešetke izrađuju se od dasaka debljine 24 ili 28mm. Tu spadaju ekseri. Postavljaju se na rastojanjima 60 ili 125cm. Uobičajeni nagib gornjeg pojasa iznosi između 10° i 14°. Za izradu se primjenjuju talpe debljine 4 do 5cm. tako da ukupan broj slojeva iznosi najviše pet. položene u jednoj ravnini a spajaju se obostrano utisnutim metalnim zupčastim pločama. Nagibi gornjeg pojasa kreću se od 10° do maksimalno 45°. Spajanje štapova ostvaruje se različitim metalnim sredstvima a ponekad i ljepilom. Ukrućenje se može osigurati dijagonalnim spregovima koji podužno povezuju nosače ili postavljenim u ravni gornjeg pojasa. Kod trokutastih oblika rešetki. Znatno su ekonomičnije od klasičnih drvenih krovnih konstrukcija. Rastojanja čvornih tačaka zavise od vrste rešetke. Daske su preklopljene u slojevima i zakovane ekserima.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   GORNJI POJAS  17 VERTIKALNI PRESJEK REŠETKASTOG NOSAČA OD DASKE 24mm DIJAGONALE DONJI POJAS 1 4 1 4 1 4 1 4 5/6 B 5/6cm 1 3 136cm gornji pojas 5/12cm dijagonale 15° 5/10cm D ZUPČASTA PLOČA B C donji pojas C A 1 3 L = 900cm 10°-30° A 2-3m RASPON L=6-10m (18m) B C D ZUPČASTA PLOČA 38×100mm 133×233mm 5cm 76×133mm DETALJI SPOJEVA ZUPASTIM PLOČAMA SA OZNAČENIM VELIČINAMA PLOČA .

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    18 PODKONSTRUKCIJA DIJAGONALE ZA UKRUĆENJE KROVA ra s pon L m 00c 4 80 Izometrijski prikaz krovne konstrukcije sa rešetkastim drvenim nosačima. ZID PODKONSTRUKCIJA (rožnjače) UKRUĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE: DIJAGONALNI SPREGOVI REŠETKASTI NOSAČI Šematski tlocrt krovne konstrukcije od rešetkastih nosača .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful