D R V E N E   KO N S T R U KC I J E  

PROIZVODI OD DRVETA

 1

Proizvodi od drveta su prirodno puno drvo koje se dobija od debala te razni linijski i površinski elementi dobiveni industrijskom obradom drveta.

Puno drvo
Puno ili monolitno drvo dobija se obradom debla ili oblovine. Prema stepenu i načinu obrade, puno drvo se dijeli na: oblu građu (oblice), poluoblu građu (poluoblice), tesanu građu i rezanu građu. Rezana građa podrazumijeva puno drvo raznih presjeka i dimenzija koji se dobiju rezanjem ili piljenjem drveta u pilanama. Prema poprečnom presjeku rezana građa se dijeli na: 1. tanke daske (debljine od 9 do 12mm) 2. daske (debljine 18 do 38mm) 3. talpe ili planke (debljine 48 do 96mm) 4. letve (debljine kao i daske sa 1 do 1,5 puta većom širinom) 5. gredice (debljine kao i platice sa 1 do 2 puta većom širinom) 6. grede (> 10×10cm) Širine daski iznose ne više 20cm zbog vitoperenja. Dimenzije greda imaju stranice sa parnim mjerama (10×12; 12×12; 12×14; …≤36×36cm). Prema dužini rezana građa se dijeli na kratku (≤4m) i dugu (≥4m).

6 2 5 4

1

3

Rezana građa se prema kvaliteti dijeli na klase. U I klasu spada najkvalitetnija građa koja se koristi za lijepljene konstrukcije a kao puno drvo samo u posebnim slučajevima. U II klasu ubraja se srednje kvalitetna građa ili građa normalne nosivosti. Primjenjuje se kod uobičajenih konstrukcija od punog drveta a izuzetno za lijepljene konstrukcije. U III klasu spada građa male nosivosti. Koristi se kod izrade konstrukcija koje ne zahtijevaju standardnu kvalitetu ili koje su manje opterećene. Također se koristi kod pomoćnih konstrukcija.

Industrijski proizvodi od drveta
U savremenom građevinarstvu sve više se koriste proizvodi koji su dobiveni industrijskom obradom drveta, odnosno lijepljenjem ili drugim načinima spajanja drvenih elemenata u monolitnu cjelinu. Poznati su još i pod nazivom inženjersko drvo a namjena im je ista kao i kod punog drveta. Inženjersko drvo u principu ima veću nosivost nego puno. Lijepiti se mogu daske, furniri, drvna vlakna, drvna strugotina i piljevina te drugi produkti drvne industrije. Za lijepljenje drveta koriste se specijalni adhezivi – smole, otporni na požar. Industrijski proizvodi na bazi drveta su: lijepljeno lamelirano drvo (Glulam), lamelirano furnirano drvo (LVL), ploče na bazi drveta, I – nosači, kutijasti nosači. lijepljeno lamelirano drvo (Glulam) Lijepljeno lamelirano drvo označava inženjerske proizvode od drveta koji su sačinjeni lijepljenjem manjih, odabranih komada drveta, obično dasaka. Za izradu se može koristiti tvrdo i mehko drvo. Najčešće se koristi crnogorica I ili II klase a vlažnosti oko 15%. Odabrane daske ne sadrže čvorove, smolaste kesice i

Tako proizvedene grede 2 – 3 puta su čvršće od punog drveta istog presjeka. komercijalnih. kosi spojevi. Pravokutni presjeci se naknadno mogu preoblikovati. Dužine i dimenzije presjeka lijepljenog drveta ograničene su jedino uslovima prijevoza i mogućnošću rukovanja. U čelična sredstva ubrajaju se razne vrste eksera. smičući spojevi i dr. Sve mjere su zaokružene na 20mm. podvezica. na primjer zaobliti ili slično. furnira ili drvnih vlakana i iverja. Danas se čvrstoća spojeva uglavnom oslanja na kvalitetna spojna sredstva a manje na same spojne zasjeke u drvenim elementima. spojna sredstva Spojna sredstva prema vrsti materijala dijele se na drvena. ploče na bazi drveta Pločasti elementi proizvode se od punog drveta. Prema vrsti naprezanja razlikuju se spojevi aksijalnog pritiska. razne vrste oslonaca. vijaka. razlikuju se tradicionalno izvedeni spojevi i savremeni spojevi kod kojih su korištena razna metalna spojna sredstva. a pojas daje otpornost na smicanje u ravni nosača. lijepljenog lameliranog ili pak lameliranog furniranog drveta. I – nosači se koriste kao zamjena za grede od punog rezanog drveta. Može se koristi kod skoro svih vrsta objekata. OSB ploče. Spojevi se mogu razlikovati prema načinu izvođenja. zupčaste pločice. Uobičajeni pravokutni presjeci imaju širinu od 80 do 240mm a visinu od 80 do 1240mm. U odnosu na način izvođenja. zatim pijavice. položaju spojenih elemenata. razlikuju se ravni spojevi ili nastavci. stambenih. Lijepljeno lamelirano drvo ima veoma široku primjenu. Tu spadaju: panelne ploče. pravokutni spojevi. ugaonika i sličnih sredstava spajanja. Nožice pružaju otpor savijanju. Proizvođači u svojim proizvodnim programima obuhvataju različite presjeke a među standardnim su pravokutni i okrugli. Vrste spojeva Čvrstoća i stabilnost drvenih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta njihovih spojeva. šperploče. sportskih. lamelirano furnirano drvo (LVL) Lamelirano furnirano drvo proizvodi se lijepljenjem slojeva furnira pod pritiskom. tako da su vlakna okrenuta u pravcu dužine elementa. lesonit ploče. vijaka sa maticom. prema vrsti naprezanja u elementima. čelična i ljepila za drvo. . iverice. itd. industrijskih. Dužine se najčšešće kreću od 6 do 18m. I – nosači I – nosači se sastoje od dvije paralelne nožice između kojih je zalijepljen pločasti pojas. aksijalnog zatezanja. zatezanju i pritisku. Nožice se izrađuju od punog rezanog. Pojas može biti od šperploče ili OSB – ploče. Kod pravokutnih presjeka lamele su položene horizontalno jedna iznad druge.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    2 druge nepravilnosti. Spajanje drvenih elemenata Tradicionalno spajanje drvenih greda i stubova podrazumijevalo je odgovarajuća usijecanja i umetanje drvenih trnova a kasnije i željeznih klinova i klamfi. Prema položaju spojnih elemenata. vjerskih. mostova i drugih. Uobičajene dimenzije ploča su 1220x2440mm.

. Skeleti se primjenjuju uglavnom kod prizemnih i dvoetažnih zgrada.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    3 Vrste tesarskih spojeva drvenih greda Drveni skeleti Za izradu skeleta mogu se koristiti grede od punog drveta ali je bolje i trajnije rješenje lijepljeno drvo. a grede minimalno 14cm širine i do 26cm visine. Stubovi od punog drveta mogu biti dimenzija 16×16 do 26×26cm.

truleži a kada je potrebno i paljenja. ekserima sastavljeni oblici. grede se zaštićuju od štetočina. Tavanice od drvenih greda racionalno je izvoditi kod . Obzirom na osobine drveta. 8×18.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    4 GREDE (primarne) Spregovi za ukrućenje STUB Ly SEKUNDARNI NOSAČI (platice) temelji Lx OBLICI STUBOVA STUB PUNO DRVO LIJEPLJENO DRVO Tlocrt i presjek drvenog skeleta PRIMARNI NOSAČ SEKUNDARNI NOSAČ STUB Detalj spoja primarnih i sekundarnih greda sa stubom kod drvenog skeleta Drvene Tavanice Drvene tavanice se izvode od punih ili sastavljenih drvenih greda. Osim punih presjeka mogu se koristiti i sandučasti ili drugi. 18×20 i 20×24cm. 12×24 i 12×26cm. Tradicionalne tavanice danas se rijetko izvode a formiraju se kod konstrukcije sa nosivim zidanim zidovima. te uskim gredama presjeka 8×16. 10×20. Tavanice od greda Tavanice od greda izvode se sa masivnim gredama presjeka 16×18. zatim od talpi. Tavanice od talpi također mogu biti primjenjene kod zidanih objekata ali se uglavnom izvode u sastavu laganih drvenih zidnih okvira. te gotovih drvenih nosača.

Dužine oslanjanja greda na nosivi zid u pravilu iznose koliko i njena visina. TRAKA 2mm SERKLAŽ max 77 (90)cm nosivi zid drvena greda DETALJ OSLANJANJA GREDE NA NOSIVI ZIDANI ZID SA SERKLAŽEM Tavanica sa gredama Tavanice od talpi Izvode se od talpi debljine 48mm i visinama od 16 do 27cm. Osovinska rastojanja masivnih greda iznose najviše 90cm a uskih greda 77cm. 61 Rasponi ovakvih ČELIČNA TRAKA tavanica kreću se od 300 LETVE 5×3cm ZA ZA UKRUĆENJE do 540cm. s tim da ugib ne prelazi 1/360 od raspona. te obično L=max 540 iznose 305. Krajevi greda oslonjeni u zidanim zidovima trebaju imati najmanje 2cm razmaka radi prozračivanja. Preko pričvršćenih greda postavlja se podna konstrukcija a sa donje plafonska. 30. Osovinska UKRUĆENJE rastojanja između talpi h=16 do 27cm prilagođena su dimenzijama ploča kojima se pokivaju sa gornje strane. Preko greda dolazi podna konstrukcija.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    5 raspona najviše 460cm. rubna talpa Ukrućenje se može izvesti i unakrsno pričvršćenim letvama ili nosivi zid čeličnom žicom debljine 3-4mm. presjek i detalj tavanica od talpi h h . 40. Danas je logično da se grede naslone na betonski serklaž i učvrste anker zavrtnjima ili na drugi način. b 16×16 16×18 18×20 18×24 MASIVNE GREDE b IZOLACIONA PLOČA 8×16 10×20 8×18 10×24 8×20 12×24 12×26 USKE GREDE b SASTAVLJENE GREDE d d h 2 presjek L<=460(max500cm) h h (? 12cm) tlocrt METALNA ANKER-VEZA BIT. Gornja oplata od šperploče ili OSB ploča pruža neophodnu talpa krutost tavanice. Tlocrt. 405 i 610mm. Visina nosača približno se procjenjuje dvostruka rubna talpa na 1/16 od raspona L.

Težina drvene krovne konstrukcije zavisi od nagiba i opterećenja koje treba da nosi. odnosno odvodnju oborinske vode na jednu stranu. Krovna konstrukcija izložena je stalnom opterećenju od vlastite težine i težine Industrijski proizvedeni nosači za tavanice pokrova te povremenom opterećenju od snijega i vjetra. Većinom se strmi krovovi nalaze u rasponu od 25o do 45o. sa 1:2. Vlastita težina. formiraju se složeni krovovi kod kojih se odvodnja može rješavati različitim kombinacijama trokutastih. Može se izražavati i u postotcima. Kosi krovovi se najčešće razvrstaju u blago nagnute krovove čiji je nagib manji od 25o i strmo nagnute krovove čiji je nagib veći od 25o. Strehu i sljeme imaju svi kosi krovovi. Ukoliko se kod dvovodnih krovova na krajevima sljemena dodaju dvije manje trokutaste kose ravni. Greben je kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao manji od 180o. Nagib je ugao koji ravan krova zaklapa sa horizontalnom ravni. trapeznih i romboidnih ploha. 1:4. odnosno horizontalnu katetu. Bočne kose ivice krovne ravni nazivaju se zabati. četverovodni krov se tada naziva i šatorasti ili piramidalni. Takvi su na primjer mansardni i šedkrovovi. Takvi nagibi se izražavaju. Najjednostavnija forma sadrži jednu plohu. Troutasti zidovi koji se nalaze ispod zabata nazivaju se zabatni zidovi dok se pravokutni zid ispod sljemena jednovodnih krovova nazivaju kalkanski zidovi. Znatno češće forme sadrže simetrične plohe nagnute na suprotne strane. Međutim. onda se takvi elementi nazivaju lastavice.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Tavanice od industrijskih proizvoda Pored punog drveta.  6 DRVENI KROVOVI Oblikovanje krovova Drveni krovovi se sastoje od konstrukcije krova i krovnog pokrivača. Treći način predstavlja se odnosom kateta pravouglog trokuta koji formira krovna ravan. Formiraju se na isti način kao i tavanice sa talpama a nosivost. Osim ravnih. drveni krovovi mogu biti formirani i sa zakrivljenim plohama. Kod zgrada sa složenim tlocrtnim oblicima. Pravokutna osnovica može imati krov sa četiri ravni koje odvode vodu na sve strane. mogu biti prepušteni u odnosu na fasadne zidove. Konstrukcija krova je nosivi dio koji se oslanja na sistem nosivih zidova ili stubova i greda. . kao što su svodovi i kupole. Prepuštene krovne ravnine štite zgradu od padavina ali i vjetrova i osunčanja. rasponi i veličine nosača određuju se prema uputstvima proizvođača. Ukoliko je osnovica kvadratna. Donja ivica krovne ravni naziva se streha a gornja sljeme. Kod oblikovanja složenih krovova formiraju se i greben i uvala. kod pojedinih tipova krovova ravnine mogu imati različite nagibe. za izradu tavanica koriste se i razni gotovi industrijski proizvodi. itd. Osnovni krovni elemenat naziva se krovna ploha ili ravnina. dok su kosi krovovi oni čiji je nagib veći od navedenog. te se takav krov naziva jednovodni. Logičan oblik iznad kružne osnovice je kupasti krov. Općenito su ravni krovovi oni čiji nagib nije veći od 5o. Jedinična mjera odnosi se na visinu trokuta a drugi broj na dužinu. Krov može sadržavati jednu ili više ploha. te se takav krov naziva četverovodni. dok je uvala kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao veći od 180o. na primjer 20% što znači 20cm visine u odnosu na 100cm dužine. U zavisnosti od uslova podneblja i klime. dok zabate imaju samo jednovodni i dvovodni. 1:12. Najjednostavnije izvođenje podrazumijeva jednake nagibe svih krovnih ploha. snijeg i pokrov djeluju vertikalno dok vjetar djeluje horizontalno. na primjer. Takav se krov naziva dvovodni. Q W djelovanje opterećenja na krovove Krovovi se prema nagibu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe a to su ravni i kosi. streha kao i sljeme i zabati kod pojedinih krovova.

Elementi krova se kroje na gradilištu i sastavljaju na licu mjesta. Spojevi se najčešće ojačavaju ekserima. 11kupola. 3-dvovodni sa lastavicama. 7-mansardni.33 . dijelovi i nagibi kosih krovova Tradicionalne krovne konstrukcije Tradicionalni krovovi se izvode od punih drvenih greda najmanjeg presjeka 10×12cm. 4četverovodni. SLJEME STREHA GREBEN KROVNA RAVAN SLJEME STREHA UVALA KROVNA RAVAN SLJEME TAVAN (POTKROVLJE) ZABAT LASTAVICE KALKANSKI ZID ZABATNI ZID KOSI KROVOVI 5° 1:3 1 3 STRMI NAGIB 25°-45° 5°-25° 33.5m. 8-šed.33% RAVNI KROVOVI 5° 18° BLAGI NAGIB TAVANICA 100 1:3 = 18° = 33.33% Elementi. 10-kupasti. klamfama. 33. Raspon greda izloženih savijanju općenito nikada ne prelazi 4. 5-složeni. 2-dvovodni. zavrtnjima sa maticom. 9-lučni. Stabilnost i nosivost krova zasniva se na veličini presjeka greda i čvrstoći tradicionalnog tesarskog spoja. 6-šatorasti (piramidalni). što odgovara uobičajenim presjecima drvenih greda sa kojima je jednostavno rukovati.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   3 2 4  7 1 7 6 5 9 11 10 8 Oblici kosih drvenih krovova: 1-jednovodni. Izbor tipa krova uveliko zavisi od raspona i rasporeda nosivih zidova.

GREDICE 10x5cm LETVE STROPNE GREDE ČEONA DASKA 70 -90 Izometrijska skica prostog krova sa tavanicom od drvenih greda . Greda koja opterećenje prenosi preko drvenih podupirača ‒ stubova. I II III  8 IV V VI Grede na koje se oslanjaju rogovi prihvataju i prenose opterećenja krovnih ravni VII VIII IX na nosive zidove. Slobodna dužina izvijanja rogova može biti najviše 4. rožnjača i sljemenjača su izložene momentima savijanja. Obično su postavljene paralelno sa strehom tako da predstavljaju oslonac niza rogova. ROGOVI SPREGOVI . Rogovi su kose grede izložene savijanju a nekad i pritisku. Slobodna dužina izvijanja rogova kod tradicionalnih krovova ne treba biti veća od 4. Prema vrsti krovnog vezača. Osnovni nosivi sklop međusobno povezanih greda u vertikalnoj ravni preko kojeg se prenose opterećenja na nosive zidove naziva se krovni vezač. naziva se X XI XII vjenčanica. Rogovi nose podkonstrukciju na koju se postavlja krovni pokrivač. krovove sa stolicama i krovove sa vješaljkama. Ukrućenje od bočnih horizontalnih sila izvodi se kosim spregovima koji se postavljaju sa unutrašnje strane krovnog vezača.5m. postavljenih u pravcu kosine. Ako se rožnjača nalazi u liniji sljemena. onda je Određivanje krovnih ploha kod složenih krovova nazivamo sljemenjača. Usljed opeterećenja od rogova. Prosti krovovi Osnovni vezač prostog krova sastoji se od dva roga međusobno spojena u sljemenu i oslonjena na horizontalne grede − tavanjače. Nagib krovnih ravni iznosi 40−50o. krovove sa raspinjačama. krovni vezač se postavljaju paralelno i na određenom odstojanju. Spregovi mogu biti gredice presjeka 5×10cm. Ukoliko je takva greda cijelom dužinom ili većim dijelom naslonjena na nosivi zid.5m. tradicionalni krovovi se dijele na: proste krovove. naziva se rožnjača ili podrožnica.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovne ravni tradicionalnih drvenih krovova formiraju se od niza paralelnih greda ‒ rogova. Svijetli raspon nosivih zidova na koje se oslanja prosti krov iznosi najviše 6m. U zavisnosti od tipa krova.

U takvom slučaju par rogova se ojačava horizontalnom gredom − raspinjačom.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   .UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R U Rp U 3/ min 1. 2/ 5 ) . Obzirom da je od strane rogova izložena pritisku.ROG [R] .ROG . slobodna dužina izvijanja raspinjače ne smije biti veća od 4m. koja se postavlja na visini od oko ½ ukupne visine od tavanice do vrha rogova ali ne manje od 180cm.STROPNA GREDA [Sg] R x4 .5m (m ax m) 3.8m x4 ma ( 5 C . nagib krova i ukrućenje od bočnih horizontalnih sila isto je kao kod prostog krova.STROPNA GREDA [Sg] max 4m U Sg A STROPNA GREDA (drvena tavanica) L= max 9m POPREČNI PRESJEK A PODUŽNI PRESJEK Krov sa raspinjačom i rogovima koji su oslonjeni na drvene stropne grede .RASPINJAČA .VJENČANICA . Spajanje roga i tavanjače. U tom slučaju duž oslonačkih vanjskih zidova izvodi se zakošena vjenčanica koja služi za oslanjanje rogova. Betonski vijenac je potrebno izvesti sa odgovarajućim skošenjem a prije betoniranja postaviti anker zavrtnje na svaki metar dužine.5 R Rp U . Prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama mogu se izvoditi kod krute (AB) tavanice.UKRUĆENJA [U] .5m  9 R DIJAGONALNO UKRUĆENJE (gredica 5x10cm ili 5x8cm) Sg ma U Sg 35-50° L= max 6m komad grede POPREČNI PRESJEK ROG PODUŽNI PRESJEK STROPNA GREDA 2x čelični L profil sa zavrtnjem 12mm AB SERKLAŽ DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE Prosti krov sa rogovima oslonjenim na stropne grede Krovovi sa raspinjačama Ukoliko dužina rogova kod prostog krova prelazi 4. povećava se mogućnost njihovog izvijanja i pojave ugiba od vertikalnog opterećenja.5m.

Položaj stubova treba biti što bliži unutrašnjim nosivim zidovima kako bi se opterećenje prenosilo na njih. . Rožnjača služi za oslanjanje rogova. Donji kraj kosnika spaja se sa tavanjačom ili drvenim osloncem ako se radi o krutoj tavanici. jednog ili više stubova. Napregnuta je na savijanje te uvijek ima pravokutni presjek okrenut uspravno. 5x8cm) U V 40-50° A komad grede POPREČNI PRESJEK L=max 6m komad grede V 70-90 PODUŽNI PRESJEK ZAVRTANJ 12mm VJENČANICA 12x14cm 60 3c m DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE anker zavrtanj 12mm A komad grede Prosti krov sa rogovima koji su oslonjeni na vjenčanice (AB tavanica) 5m 3. Jedan ili dva stuba stolice povezuju se sa parom rogova u istoj vertikalnoj ravni parom gredica koja se nazivaju kliješta.8m (m ax C max 4m U V Rp U V 35-50° A POPREČNI PRESJEK PODUŽNI PRESJEK L= max 9m ZAVRTANJ 12mm R C DETALJ SPOJA ROGA I RASPINJAČE Rp ZAVRTANJ 12mm 60 m 3c VJENČANICA ANKER 12mm DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE A Krov na raspinjače sa rogovima oslonjenim na vjenčanice (AB tavanica) Krovovi sa stolicama Krovovi sa stolicama formiraju se oslanjanjem rogova na vjenčanice i rožnjače.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . Krovovi na stolice mogu se formirati sa drvenom tavanicom ili na krutoj tavanici (AB ploči ili drugoj).VJENČANICA . ) ax (m U 5 3/ min 1. uključujući kliješta i kosnike naziva se krovni vezač.UKRUĆENJA [R] [V] [U]  10 R ? 4. 5m R Ukrućenje: kosi spregovi (gredice 5x10.ROG . Ukoliko su stubovi vertikalni onda se naziva prava stolica a ako su zakošeni onda se naziva kosa stolica. Stolica sadrži horizontalnu gredu (rožnjaču ili vjenčanicu) oslonjenu na dva ili više stubova. ) R Rp U 70-90cm ROG VJENČANICA RASPINJAČA UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R 5 2/ 5m 4. Stubovi stolice dodatno su ukrućeni kosim gredama − kosnicima. Ovakav nosivi sklop sačinjen od para rogova.

Krovni vezač sačinjavaju par rogova. Primjenjuje se kada su rogovi duži od 4.RUKE (pajante) . Imajući u vidu maksimalni raspon oslonaca rogova od 4.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Rastojanje krovnih vezača iznosi 3. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i dvije rožnjače. Jednostruka stolica. dva stuba. Dvostruka prava stolica. Rg IZGLED STOLICE SA ČELA Rk S S Rg.SLJEMENJAČA [R] [S] [KL] [Rk] [K] [Rg] [Sg] . Primjenjuje se u slučajevima kada je raspored zidova takav da bi oslanjanje prave stolice nepoželjno opteretilo tavanicu. Primjenjuje se kada je raspon vanjskih nosivih zidova najviše 7m a približno na sredini raspona postoji srednji nosivi zid. Kose stolice. kao i raspon vanjskih nosivih zidova. tako da je raspon između vjenčanice i rožnjače najviše 4. dvostruka ili trostruka stolica.  11 Krovovi na stolice ne zahtijevaju tako strme nagibe kao prosti krovovi. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i jedna srednja prava stolica sa sljemenjačom. kliješta.KOSNIK .5m. te par kosnika ako je nagib veći od 25o.5m.ROŽNJAČA .5−4. stubovi se postavljaju koso tako da se opterećenja prenese direktnije na zid.STUB . U tom smislu.5m.KLIJEŠTA . konstrukcija krova može biti formirana kao jednostruka. odnosno kada je raspon vanjskih nosivih zidova između 7 i 12m a unutar raspona postoje dva srednja nosiva zida na koje se prenosi opterećenje putem drvenih stubova.5m IZOMETRIJSKI IZGLED STOLICE Elementi i izgled stolice .ROG . te se njihov nagib uobičajeno kreće od 25o do 45o.5 Rk K 1/4 . Sg 1/2 1/4 -4 3.5m a između rožnjače i spoja sa uparenim rogom najviše 2.5m.

5 .5m POPREČNI PRESJEK S PODUŽNI PRESJEK KL Sg R TLOCRT KROVA Jednostruka stolica u slučaju AB tavanice KL 3.5 .5m V - ROG STUB KLIJEŠTA VJENČANICA RUKE KOSNIK ROŽNJAČA SLJEMENJAČA PODLOŽAK [R] [S] [KL] [V] [Rk] [K] [Rg] [Sg] [Pd] R ZAVRTNJI M12 Sg Rk S K Detaljni izometrijski prikaz spoja vjenčanice sa stubom i oslanjanja rogova .4.5 m K Rk Pd KL R SG KL Rk V R 70-90cm K S V 25-45° S 3.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Sg  12 x ma 4.4.

35 L 0.3-0.4 L 0. 5 R Rg KL Rg Rk S V S V R KL .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    13 POPREČNI PRESJEK x4 ma x ma m 2.5-4.3-0.5m 0.5m Rk C K K 70-90cm 25-45° max 1m S 3.3-0.35 L L PODUŽNI PRESJEK Krov na dvostrukoj pravoj stolici (AB ploča) R KL ZAVRTANJ M12 Rk S Izometrijski prikaz detalja spoja rožnjače sa stubom i oslanjanja rogova .

5m x4 ma .5 x4 m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na jednoj pravoj i jednoj kosoj stolici .5m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na dvostrukoj kosoj stolici Krov na dvostrukoj kosoj stolici ROŽNJAČA 14x20cm ROGOVI 10x14 ROGOVI 10x14 KLIJEŠTA 2x7/14 RUKE 10x12 STUB 14x14 KOSNIK 14x14 STUB/KOSNIK RUKE 10x12 KLIJEŠTA 2x7/14 Detalj oslanjanja rožnjače na kosom stubu: presjek i izgled KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma 2 .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma  14 ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 .5m ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 ma .

na vjenčanice. Vješaljke se primjenjuju u slučaju kada ne postoje srednji oslonci ili kada bi izvedba druge vrste konstrukcije bila manje ekonomična. kosnike i raspinjaču. tavanjače većih dužina sa odgovarajućim nastavcima.5−4. zategu.5m. Osovine zatege i kosnika moraju se sjeći iznad oslonca. “vješaju” se za konstrukciju krova. Naime. Specifičnost krova na vješaljke je ta što se drvene tavanice mogu izvoditi sa rasponima većim od 6m. Krovni vezač vješaljke može sadržavati jedan ili dva stuba. rožnjače i sljemenjače. 5 KL R Rk Sg 70-90 x ma K min30° N Rk S V S R N Vg max 7m POPREČNI PRESJEK Vg 3. Kod ovakvih krovova rogovi se oslanjaju slično kao i kod stolica. Uloga kosnika kod vješaljke znatno je drukčija nego kod stolice. Razmak vezača iznosi 3. Spoj se ojačava zavrtnjem ∅12mm ili zupčastim pločama.5m Rg Rz R Rk S Nadvlaka PRENOŠENJE OPTEREĆENJA K min30° N Rk S Vg max 12m Krov na dvostrukoj vješaljci Dvostruka vješaljka: poprečni presjek i šema prenošenja opterećenja. U tom smislu njihov ugao u odnosu na horizontalu mora biti ≥30o. Ovi elementi se moraju formirati tako da se osovine greda na spojevima sijeku u istoj tački.5m x4 Rg m 2 ax . Kosnici sada prenose najveći dio opterećenja na oslonce.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovovi sa vješaljkama  15 Sklop pritisnutih i zategnutih drvenih greda u vertikalnoj ravni koji prenosi opterećenja isključivo na vanjske nosive zidove naziva se krovna vješaljka. odakle i potiče naziv vješaljka. KL m 4.5m PODUŽNI PRESJEK PRITISAK PRENOŠENJE OPTEREĆENJA ZATEZANJE Krov na jednostrukoj vješaljci - ROG STUB VEZNA GREDA KOSNIK NADVLAKA RAZUPORA ma [R] [S] [Vg] [K] [N] R [Rz] . . Za formiranje vješaljke važan je položaj i ugao kosnika.5-4.

Rešetke od talpi Primjena ovakvih nosača danas u svijetu ima sve veće učešće u gradnji krovova iz razloga jednostavne izrade. Daske su preklopljene u slojevima i zakovane ekserima. Postavljaju se na rastojanjima 60 ili 125cm. ovaj nagib ne treba biti manji od 18°. Daske se u čvorovima preklapaju jedna preko druge. sekundarna podkonstrukcija 1 gornji pojas 3x24mm 10° 1 donji pojas 3x24mm 6 do 12m dijagonale 2x24mm vertikale 2x24mm Rešetkasti krovni nosač od dasaka debljine 24mm. U visokogradnji se uglavnom koriste kao krovne konstrukcije. a mogu se raditi i do 18m. Veličina rastojanja zavisi od vrste pokrivača odnosno sekundarne podkonstrukcije ali i samog tipa nosača. Za izradu se primjenjuju talpe debljine 4 do 5cm. a kreću se od 100 do 300cm. Tu spadaju ekseri. Nosači se postavljaju na rastojanjima od 80 do 400cm. Znatno su ekonomičnije od klasičnih drvenih krovnih konstrukcija. Svaki pojedinačni nosač se pričvršćuje za oslonce: nosive zidove. položene u jednoj ravnini a spajaju se obostrano utisnutim metalnim zupčastim pločama. Gornji i donji sloj sastoje se od po tri a dijagonale ili vertikale po dvije daske. Nagibi gornjeg pojasa kreću se od 10° do maksimalno 45°. ali je svakako bolje rješenje sa prstenastim moždanicima. Uobičajeni nagib gornjeg pojasa iznosi između 10° i 14°. Kod trokutastih oblika rešetki. veličine drvenog presjeka i opterećenja. Ukrućenje se može osigurati dijagonalnim spregovima koji podužno povezuju nosače ili postavljenim u ravni gornjeg pojasa. zavrtnji. Rastojanje nosača kreće se od 1 do 4m. Međusobno spajanje dasaka u čvorovima može se vršiti ekserima. Štapovi rešetke izrađuju se od dasaka debljine 24 ili 28mm. grede ili stubove. Spajanje se vrši anker zavrtnjima sa maticama i parom ugaonika. Uobičajeni rasponi rašetki od talpi iznose od od 6 do 10m. zupčaste ploče i drugo. brze montaže i malog utroška drveta u odnosu na raspon. od 4 do 12m. 40-50cm . Njihova veličina i dimenzije dobiju se statičkim računom. Cjelovita konstrukcija sa rešetkastim nosačima mora biti ukrućena u podužnom smislu.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Drvene rešetke  16 Drvene rešetke u osnovi se zasnivaju na općim statičkim principima za rešetkaste nosače. Rešetke od dasaka Rešetke od dasaka su male težine a primjenjuju se kod manjih raspona. Spajanje štapova ostvaruje se različitim metalnim sredstvima a ponekad i ljepilom. tako da ukupan broj slojeva iznosi najviše pet. moždanici. Rastojanja čvornih tačaka zavise od vrste rešetke.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   GORNJI POJAS  17 VERTIKALNI PRESJEK REŠETKASTOG NOSAČA OD DASKE 24mm DIJAGONALE DONJI POJAS 1 4 1 4 1 4 1 4 5/6 B 5/6cm 1 3 136cm gornji pojas 5/12cm dijagonale 15° 5/10cm D ZUPČASTA PLOČA B C donji pojas C A 1 3 L = 900cm 10°-30° A 2-3m RASPON L=6-10m (18m) B C D ZUPČASTA PLOČA 38×100mm 133×233mm 5cm 76×133mm DETALJI SPOJEVA ZUPASTIM PLOČAMA SA OZNAČENIM VELIČINAMA PLOČA .

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    18 PODKONSTRUKCIJA DIJAGONALE ZA UKRUĆENJE KROVA ra s pon L m 00c 4 80 Izometrijski prikaz krovne konstrukcije sa rešetkastim drvenim nosačima. ZID PODKONSTRUKCIJA (rožnjače) UKRUĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE: DIJAGONALNI SPREGOVI REŠETKASTI NOSAČI Šematski tlocrt krovne konstrukcije od rešetkastih nosača .