P. 1
96824237-09-drvene-konstrukcije-00.pdf

96824237-09-drvene-konstrukcije-00.pdf

|Views: 341|Likes:
Published by Bojana Sredojevic
konstrukcije
konstrukcije

More info:

Published by: Bojana Sredojevic on Oct 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2015

pdf

text

original

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E  

PROIZVODI OD DRVETA

 1

Proizvodi od drveta su prirodno puno drvo koje se dobija od debala te razni linijski i površinski elementi dobiveni industrijskom obradom drveta.

Puno drvo
Puno ili monolitno drvo dobija se obradom debla ili oblovine. Prema stepenu i načinu obrade, puno drvo se dijeli na: oblu građu (oblice), poluoblu građu (poluoblice), tesanu građu i rezanu građu. Rezana građa podrazumijeva puno drvo raznih presjeka i dimenzija koji se dobiju rezanjem ili piljenjem drveta u pilanama. Prema poprečnom presjeku rezana građa se dijeli na: 1. tanke daske (debljine od 9 do 12mm) 2. daske (debljine 18 do 38mm) 3. talpe ili planke (debljine 48 do 96mm) 4. letve (debljine kao i daske sa 1 do 1,5 puta većom širinom) 5. gredice (debljine kao i platice sa 1 do 2 puta većom širinom) 6. grede (> 10×10cm) Širine daski iznose ne više 20cm zbog vitoperenja. Dimenzije greda imaju stranice sa parnim mjerama (10×12; 12×12; 12×14; …≤36×36cm). Prema dužini rezana građa se dijeli na kratku (≤4m) i dugu (≥4m).

6 2 5 4

1

3

Rezana građa se prema kvaliteti dijeli na klase. U I klasu spada najkvalitetnija građa koja se koristi za lijepljene konstrukcije a kao puno drvo samo u posebnim slučajevima. U II klasu ubraja se srednje kvalitetna građa ili građa normalne nosivosti. Primjenjuje se kod uobičajenih konstrukcija od punog drveta a izuzetno za lijepljene konstrukcije. U III klasu spada građa male nosivosti. Koristi se kod izrade konstrukcija koje ne zahtijevaju standardnu kvalitetu ili koje su manje opterećene. Također se koristi kod pomoćnih konstrukcija.

Industrijski proizvodi od drveta
U savremenom građevinarstvu sve više se koriste proizvodi koji su dobiveni industrijskom obradom drveta, odnosno lijepljenjem ili drugim načinima spajanja drvenih elemenata u monolitnu cjelinu. Poznati su još i pod nazivom inženjersko drvo a namjena im je ista kao i kod punog drveta. Inženjersko drvo u principu ima veću nosivost nego puno. Lijepiti se mogu daske, furniri, drvna vlakna, drvna strugotina i piljevina te drugi produkti drvne industrije. Za lijepljenje drveta koriste se specijalni adhezivi – smole, otporni na požar. Industrijski proizvodi na bazi drveta su: lijepljeno lamelirano drvo (Glulam), lamelirano furnirano drvo (LVL), ploče na bazi drveta, I – nosači, kutijasti nosači. lijepljeno lamelirano drvo (Glulam) Lijepljeno lamelirano drvo označava inženjerske proizvode od drveta koji su sačinjeni lijepljenjem manjih, odabranih komada drveta, obično dasaka. Za izradu se može koristiti tvrdo i mehko drvo. Najčešće se koristi crnogorica I ili II klase a vlažnosti oko 15%. Odabrane daske ne sadrže čvorove, smolaste kesice i

itd. lamelirano furnirano drvo (LVL) Lamelirano furnirano drvo proizvodi se lijepljenjem slojeva furnira pod pritiskom. Lijepljeno lamelirano drvo ima veoma široku primjenu. Uobičajene dimenzije ploča su 1220x2440mm. I – nosači I – nosači se sastoje od dvije paralelne nožice između kojih je zalijepljen pločasti pojas. vjerskih. U čelična sredstva ubrajaju se razne vrste eksera. lijepljenog lameliranog ili pak lameliranog furniranog drveta. I – nosači se koriste kao zamjena za grede od punog rezanog drveta. Prema vrsti naprezanja razlikuju se spojevi aksijalnog pritiska.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    2 druge nepravilnosti. razlikuju se tradicionalno izvedeni spojevi i savremeni spojevi kod kojih su korištena razna metalna spojna sredstva. . Prema položaju spojnih elemenata. razlikuju se ravni spojevi ili nastavci. Dužine se najčšešće kreću od 6 do 18m. Vrste spojeva Čvrstoća i stabilnost drvenih konstrukcija u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta njihovih spojeva. Proizvođači u svojim proizvodnim programima obuhvataju različite presjeke a među standardnim su pravokutni i okrugli. ugaonika i sličnih sredstava spajanja. iverice. Spajanje drvenih elemenata Tradicionalno spajanje drvenih greda i stubova podrazumijevalo je odgovarajuća usijecanja i umetanje drvenih trnova a kasnije i željeznih klinova i klamfi. Danas se čvrstoća spojeva uglavnom oslanja na kvalitetna spojna sredstva a manje na same spojne zasjeke u drvenim elementima. Može se koristi kod skoro svih vrsta objekata. zupčaste pločice. lesonit ploče. razne vrste oslonaca. pravokutni spojevi. prema vrsti naprezanja u elementima. Nožice pružaju otpor savijanju. Tu spadaju: panelne ploče. ploče na bazi drveta Pločasti elementi proizvode se od punog drveta. OSB ploče. tako da su vlakna okrenuta u pravcu dužine elementa. položaju spojenih elemenata. Tako proizvedene grede 2 – 3 puta su čvršće od punog drveta istog presjeka. Pravokutni presjeci se naknadno mogu preoblikovati. Kod pravokutnih presjeka lamele su položene horizontalno jedna iznad druge. vijaka sa maticom. smičući spojevi i dr. mostova i drugih. industrijskih. šperploče. aksijalnog zatezanja. komercijalnih. podvezica. furnira ili drvnih vlakana i iverja. kosi spojevi. vijaka. a pojas daje otpornost na smicanje u ravni nosača. na primjer zaobliti ili slično. spojna sredstva Spojna sredstva prema vrsti materijala dijele se na drvena. Pojas može biti od šperploče ili OSB – ploče. sportskih. Spojevi se mogu razlikovati prema načinu izvođenja. Dužine i dimenzije presjeka lijepljenog drveta ograničene su jedino uslovima prijevoza i mogućnošću rukovanja. zatezanju i pritisku. stambenih. čelična i ljepila za drvo. Nožice se izrađuju od punog rezanog. Uobičajeni pravokutni presjeci imaju širinu od 80 do 240mm a visinu od 80 do 1240mm. Sve mjere su zaokružene na 20mm. U odnosu na način izvođenja. zatim pijavice.

a grede minimalno 14cm širine i do 26cm visine.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    3 Vrste tesarskih spojeva drvenih greda Drveni skeleti Za izradu skeleta mogu se koristiti grede od punog drveta ali je bolje i trajnije rješenje lijepljeno drvo. . Stubovi od punog drveta mogu biti dimenzija 16×16 do 26×26cm. Skeleti se primjenjuju uglavnom kod prizemnih i dvoetažnih zgrada.

8×18. Osim punih presjeka mogu se koristiti i sandučasti ili drugi. 10×20.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    4 GREDE (primarne) Spregovi za ukrućenje STUB Ly SEKUNDARNI NOSAČI (platice) temelji Lx OBLICI STUBOVA STUB PUNO DRVO LIJEPLJENO DRVO Tlocrt i presjek drvenog skeleta PRIMARNI NOSAČ SEKUNDARNI NOSAČ STUB Detalj spoja primarnih i sekundarnih greda sa stubom kod drvenog skeleta Drvene Tavanice Drvene tavanice se izvode od punih ili sastavljenih drvenih greda. ekserima sastavljeni oblici. Tavanice od drvenih greda racionalno je izvoditi kod . Tavanice od greda Tavanice od greda izvode se sa masivnim gredama presjeka 16×18. te uskim gredama presjeka 8×16. truleži a kada je potrebno i paljenja. grede se zaštićuju od štetočina. Obzirom na osobine drveta. Tavanice od talpi također mogu biti primjenjene kod zidanih objekata ali se uglavnom izvode u sastavu laganih drvenih zidnih okvira. 18×20 i 20×24cm. zatim od talpi. te gotovih drvenih nosača. 12×24 i 12×26cm. Tradicionalne tavanice danas se rijetko izvode a formiraju se kod konstrukcije sa nosivim zidanim zidovima.

TRAKA 2mm SERKLAŽ max 77 (90)cm nosivi zid drvena greda DETALJ OSLANJANJA GREDE NA NOSIVI ZIDANI ZID SA SERKLAŽEM Tavanica sa gredama Tavanice od talpi Izvode se od talpi debljine 48mm i visinama od 16 do 27cm. Krajevi greda oslonjeni u zidanim zidovima trebaju imati najmanje 2cm razmaka radi prozračivanja. Gornja oplata od šperploče ili OSB ploča pruža neophodnu talpa krutost tavanice.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    5 raspona najviše 460cm. s tim da ugib ne prelazi 1/360 od raspona. te obično L=max 540 iznose 305. 405 i 610mm. 30. Danas je logično da se grede naslone na betonski serklaž i učvrste anker zavrtnjima ili na drugi način. 61 Rasponi ovakvih ČELIČNA TRAKA tavanica kreću se od 300 LETVE 5×3cm ZA ZA UKRUĆENJE do 540cm. b 16×16 16×18 18×20 18×24 MASIVNE GREDE b IZOLACIONA PLOČA 8×16 10×20 8×18 10×24 8×20 12×24 12×26 USKE GREDE b SASTAVLJENE GREDE d d h 2 presjek L<=460(max500cm) h h (? 12cm) tlocrt METALNA ANKER-VEZA BIT. Tlocrt. Preko greda dolazi podna konstrukcija. 40. Osovinska rastojanja masivnih greda iznose najviše 90cm a uskih greda 77cm. presjek i detalj tavanica od talpi h h . Preko pričvršćenih greda postavlja se podna konstrukcija a sa donje plafonska. Osovinska UKRUĆENJE rastojanja između talpi h=16 do 27cm prilagođena su dimenzijama ploča kojima se pokivaju sa gornje strane. rubna talpa Ukrućenje se može izvesti i unakrsno pričvršćenim letvama ili nosivi zid čeličnom žicom debljine 3-4mm. Dužine oslanjanja greda na nosivi zid u pravilu iznose koliko i njena visina. Visina nosača približno se procjenjuje dvostruka rubna talpa na 1/16 od raspona L.

na primjer. Znatno češće forme sadrže simetrične plohe nagnute na suprotne strane. rasponi i veličine nosača određuju se prema uputstvima proizvođača. Treći način predstavlja se odnosom kateta pravouglog trokuta koji formira krovna ravan.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Tavanice od industrijskih proizvoda Pored punog drveta. odnosno horizontalnu katetu. Bočne kose ivice krovne ravni nazivaju se zabati. Težina drvene krovne konstrukcije zavisi od nagiba i opterećenja koje treba da nosi. Strehu i sljeme imaju svi kosi krovovi. Konstrukcija krova je nosivi dio koji se oslanja na sistem nosivih zidova ili stubova i greda. Logičan oblik iznad kružne osnovice je kupasti krov. Nagib je ugao koji ravan krova zaklapa sa horizontalnom ravni.  6 DRVENI KROVOVI Oblikovanje krovova Drveni krovovi se sastoje od konstrukcije krova i krovnog pokrivača. za izradu tavanica koriste se i razni gotovi industrijski proizvodi. 1:12. Kod oblikovanja složenih krovova formiraju se i greben i uvala. Jedinična mjera odnosi se na visinu trokuta a drugi broj na dužinu. dok je uvala kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao veći od 180o. U zavisnosti od uslova podneblja i klime. Donja ivica krovne ravni naziva se streha a gornja sljeme. sa 1:2. kod pojedinih tipova krovova ravnine mogu imati različite nagibe. dok su kosi krovovi oni čiji je nagib veći od navedenog. Takvi nagibi se izražavaju. Kod zgrada sa složenim tlocrtnim oblicima. Formiraju se na isti način kao i tavanice sa talpama a nosivost. itd. na primjer 20% što znači 20cm visine u odnosu na 100cm dužine. Pravokutna osnovica može imati krov sa četiri ravni koje odvode vodu na sve strane. Najjednostavnije izvođenje podrazumijeva jednake nagibe svih krovnih ploha. Međutim. streha kao i sljeme i zabati kod pojedinih krovova. . drveni krovovi mogu biti formirani i sa zakrivljenim plohama. te se takav krov naziva jednovodni. Osim ravnih. te se takav krov naziva četverovodni. Vlastita težina. Najjednostavnija forma sadrži jednu plohu. Ukoliko se kod dvovodnih krovova na krajevima sljemena dodaju dvije manje trokutaste kose ravni. Takvi su na primjer mansardni i šedkrovovi. Kosi krovovi se najčešće razvrstaju u blago nagnute krovove čiji je nagib manji od 25o i strmo nagnute krovove čiji je nagib veći od 25o. Krov može sadržavati jednu ili više ploha. Većinom se strmi krovovi nalaze u rasponu od 25o do 45o. Može se izražavati i u postotcima. trapeznih i romboidnih ploha. Q W djelovanje opterećenja na krovove Krovovi se prema nagibu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe a to su ravni i kosi. Osnovni krovni elemenat naziva se krovna ploha ili ravnina. Greben je kosa linija koja spaja dvije krovne ravni koje zaklapaju ugao manji od 180o. formiraju se složeni krovovi kod kojih se odvodnja može rješavati različitim kombinacijama trokutastih. Krovna konstrukcija izložena je stalnom opterećenju od vlastite težine i težine Industrijski proizvedeni nosači za tavanice pokrova te povremenom opterećenju od snijega i vjetra. Troutasti zidovi koji se nalaze ispod zabata nazivaju se zabatni zidovi dok se pravokutni zid ispod sljemena jednovodnih krovova nazivaju kalkanski zidovi. mogu biti prepušteni u odnosu na fasadne zidove. 1:4. odnosno odvodnju oborinske vode na jednu stranu. Općenito su ravni krovovi oni čiji nagib nije veći od 5o. Takav se krov naziva dvovodni. dok zabate imaju samo jednovodni i dvovodni. onda se takvi elementi nazivaju lastavice. Ukoliko je osnovica kvadratna. kao što su svodovi i kupole. snijeg i pokrov djeluju vertikalno dok vjetar djeluje horizontalno. četverovodni krov se tada naziva i šatorasti ili piramidalni. Prepuštene krovne ravnine štite zgradu od padavina ali i vjetrova i osunčanja.

33 . 8-šed. što odgovara uobičajenim presjecima drvenih greda sa kojima je jednostavno rukovati. 2-dvovodni. Elementi krova se kroje na gradilištu i sastavljaju na licu mjesta. 11kupola.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   3 2 4  7 1 7 6 5 9 11 10 8 Oblici kosih drvenih krovova: 1-jednovodni. Spojevi se najčešće ojačavaju ekserima. zavrtnjima sa maticom. SLJEME STREHA GREBEN KROVNA RAVAN SLJEME STREHA UVALA KROVNA RAVAN SLJEME TAVAN (POTKROVLJE) ZABAT LASTAVICE KALKANSKI ZID ZABATNI ZID KOSI KROVOVI 5° 1:3 1 3 STRMI NAGIB 25°-45° 5°-25° 33. 4četverovodni. 9-lučni. Izbor tipa krova uveliko zavisi od raspona i rasporeda nosivih zidova. Raspon greda izloženih savijanju općenito nikada ne prelazi 4.33% RAVNI KROVOVI 5° 18° BLAGI NAGIB TAVANICA 100 1:3 = 18° = 33. dijelovi i nagibi kosih krovova Tradicionalne krovne konstrukcije Tradicionalni krovovi se izvode od punih drvenih greda najmanjeg presjeka 10×12cm.33% Elementi. Stabilnost i nosivost krova zasniva se na veličini presjeka greda i čvrstoći tradicionalnog tesarskog spoja. 33.5m. 6-šatorasti (piramidalni). 3-dvovodni sa lastavicama. 7-mansardni. 5-složeni. klamfama. 10-kupasti.

I II III  8 IV V VI Grede na koje se oslanjaju rogovi prihvataju i prenose opterećenja krovnih ravni VII VIII IX na nosive zidove. naziva se rožnjača ili podrožnica. postavljenih u pravcu kosine.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovne ravni tradicionalnih drvenih krovova formiraju se od niza paralelnih greda ‒ rogova. Usljed opeterećenja od rogova. krovove sa stolicama i krovove sa vješaljkama. Nagib krovnih ravni iznosi 40−50o. onda je Određivanje krovnih ploha kod složenih krovova nazivamo sljemenjača. ROGOVI SPREGOVI . tradicionalni krovovi se dijele na: proste krovove. Prema vrsti krovnog vezača. Ako se rožnjača nalazi u liniji sljemena. U zavisnosti od tipa krova. krovni vezač se postavljaju paralelno i na određenom odstojanju.GREDICE 10x5cm LETVE STROPNE GREDE ČEONA DASKA 70 -90 Izometrijska skica prostog krova sa tavanicom od drvenih greda . Slobodna dužina izvijanja rogova može biti najviše 4. rožnjača i sljemenjača su izložene momentima savijanja. Obično su postavljene paralelno sa strehom tako da predstavljaju oslonac niza rogova.5m. naziva se X XI XII vjenčanica.5m. Greda koja opterećenje prenosi preko drvenih podupirača ‒ stubova. Svijetli raspon nosivih zidova na koje se oslanja prosti krov iznosi najviše 6m. Spregovi mogu biti gredice presjeka 5×10cm. Prosti krovovi Osnovni vezač prostog krova sastoji se od dva roga međusobno spojena u sljemenu i oslonjena na horizontalne grede − tavanjače. Slobodna dužina izvijanja rogova kod tradicionalnih krovova ne treba biti veća od 4. Osnovni nosivi sklop međusobno povezanih greda u vertikalnoj ravni preko kojeg se prenose opterećenja na nosive zidove naziva se krovni vezač. krovove sa raspinjačama. Ukoliko je takva greda cijelom dužinom ili većim dijelom naslonjena na nosivi zid. Rogovi nose podkonstrukciju na koju se postavlja krovni pokrivač. Rogovi su kose grede izložene savijanju a nekad i pritisku. Ukrućenje od bočnih horizontalnih sila izvodi se kosim spregovima koji se postavljaju sa unutrašnje strane krovnog vezača.

U tom slučaju duž oslonačkih vanjskih zidova izvodi se zakošena vjenčanica koja služi za oslanjanje rogova.ROG . nagib krova i ukrućenje od bočnih horizontalnih sila isto je kao kod prostog krova.5m (m ax m) 3. Spajanje roga i tavanjače.ROG [R] .5 R Rp U .RASPINJAČA .UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R U Rp U 3/ min 1. U takvom slučaju par rogova se ojačava horizontalnom gredom − raspinjačom.STROPNA GREDA [Sg] R x4 . koja se postavlja na visini od oko ½ ukupne visine od tavanice do vrha rogova ali ne manje od 180cm.5m  9 R DIJAGONALNO UKRUĆENJE (gredica 5x10cm ili 5x8cm) Sg ma U Sg 35-50° L= max 6m komad grede POPREČNI PRESJEK ROG PODUŽNI PRESJEK STROPNA GREDA 2x čelični L profil sa zavrtnjem 12mm AB SERKLAŽ DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE Prosti krov sa rogovima oslonjenim na stropne grede Krovovi sa raspinjačama Ukoliko dužina rogova kod prostog krova prelazi 4. povećava se mogućnost njihovog izvijanja i pojave ugiba od vertikalnog opterećenja.VJENČANICA . Betonski vijenac je potrebno izvesti sa odgovarajućim skošenjem a prije betoniranja postaviti anker zavrtnje na svaki metar dužine. slobodna dužina izvijanja raspinjače ne smije biti veća od 4m.5m.UKRUĆENJA [U] . 2/ 5 ) . Prosti krovovi i krovovi sa raspinjačama mogu se izvoditi kod krute (AB) tavanice.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . Obzirom da je od strane rogova izložena pritisku.8m x4 ma ( 5 C .STROPNA GREDA [Sg] max 4m U Sg A STROPNA GREDA (drvena tavanica) L= max 9m POPREČNI PRESJEK A PODUŽNI PRESJEK Krov sa raspinjačom i rogovima koji su oslonjeni na drvene stropne grede .

uključujući kliješta i kosnike naziva se krovni vezač.UKRUĆENJA [R] [V] [U]  10 R ? 4. Stubovi stolice dodatno su ukrućeni kosim gredama − kosnicima. Stolica sadrži horizontalnu gredu (rožnjaču ili vjenčanicu) oslonjenu na dva ili više stubova. Ukoliko su stubovi vertikalni onda se naziva prava stolica a ako su zakošeni onda se naziva kosa stolica.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   . Položaj stubova treba biti što bliži unutrašnjim nosivim zidovima kako bi se opterećenje prenosilo na njih. . Donji kraj kosnika spaja se sa tavanjačom ili drvenim osloncem ako se radi o krutoj tavanici.VJENČANICA . Napregnuta je na savijanje te uvijek ima pravokutni presjek okrenut uspravno. Rožnjača služi za oslanjanje rogova. ) R Rp U 70-90cm ROG VJENČANICA RASPINJAČA UKRUĆENJA [R] [V] [Rp] [U] R 5 2/ 5m 4. Ovakav nosivi sklop sačinjen od para rogova. Krovovi na stolice mogu se formirati sa drvenom tavanicom ili na krutoj tavanici (AB ploči ili drugoj).ROG . 5m R Ukrućenje: kosi spregovi (gredice 5x10.8m (m ax C max 4m U V Rp U V 35-50° A POPREČNI PRESJEK PODUŽNI PRESJEK L= max 9m ZAVRTANJ 12mm R C DETALJ SPOJA ROGA I RASPINJAČE Rp ZAVRTANJ 12mm 60 m 3c VJENČANICA ANKER 12mm DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE A Krov na raspinjače sa rogovima oslonjenim na vjenčanice (AB tavanica) Krovovi sa stolicama Krovovi sa stolicama formiraju se oslanjanjem rogova na vjenčanice i rožnjače. jednog ili više stubova. ) ax (m U 5 3/ min 1. 5x8cm) U V 40-50° A komad grede POPREČNI PRESJEK L=max 6m komad grede V 70-90 PODUŽNI PRESJEK ZAVRTANJ 12mm VJENČANICA 12x14cm 60 3c m DETALJ OSLANJANJA ROGA I STROPNE GREDE anker zavrtanj 12mm A komad grede Prosti krov sa rogovima koji su oslonjeni na vjenčanice (AB tavanica) 5m 3. Jedan ili dva stuba stolice povezuju se sa parom rogova u istoj vertikalnoj ravni parom gredica koja se nazivaju kliješta.

5m. konstrukcija krova može biti formirana kao jednostruka.5−4. stubovi se postavljaju koso tako da se opterećenja prenese direktnije na zid. kao i raspon vanjskih nosivih zidova.SLJEMENJAČA [R] [S] [KL] [Rk] [K] [Rg] [Sg] . kliješta. Primjenjuje se u slučajevima kada je raspored zidova takav da bi oslanjanje prave stolice nepoželjno opteretilo tavanicu.ROŽNJAČA .KLIJEŠTA . tako da je raspon između vjenčanice i rožnjače najviše 4.5m.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Rastojanje krovnih vezača iznosi 3.RUKE (pajante) . Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i dvije rožnjače. Kose stolice. Jednostruka stolica.KOSNIK . te par kosnika ako je nagib veći od 25o. Oslonce rogova sačinjavaju vjenčanice i jedna srednja prava stolica sa sljemenjačom.5m. Imajući u vidu maksimalni raspon oslonaca rogova od 4. te se njihov nagib uobičajeno kreće od 25o do 45o. odnosno kada je raspon vanjskih nosivih zidova između 7 i 12m a unutar raspona postoje dva srednja nosiva zida na koje se prenosi opterećenje putem drvenih stubova. Sg 1/2 1/4 -4 3. dvostruka ili trostruka stolica.  11 Krovovi na stolice ne zahtijevaju tako strme nagibe kao prosti krovovi.5 Rk K 1/4 . Krovni vezač sačinjavaju par rogova. dva stuba.5m a između rožnjače i spoja sa uparenim rogom najviše 2. U tom smislu. Primjenjuje se kada su rogovi duži od 4. Rg IZGLED STOLICE SA ČELA Rk S S Rg.5m.STUB .5m IZOMETRIJSKI IZGLED STOLICE Elementi i izgled stolice . Primjenjuje se kada je raspon vanjskih nosivih zidova najviše 7m a približno na sredini raspona postoji srednji nosivi zid.ROG . Dvostruka prava stolica.

5 .4.5m V - ROG STUB KLIJEŠTA VJENČANICA RUKE KOSNIK ROŽNJAČA SLJEMENJAČA PODLOŽAK [R] [S] [KL] [V] [Rk] [K] [Rg] [Sg] [Pd] R ZAVRTNJI M12 Sg Rk S K Detaljni izometrijski prikaz spoja vjenčanice sa stubom i oslanjanja rogova .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Sg  12 x ma 4.5 m K Rk Pd KL R SG KL Rk V R 70-90cm K S V 25-45° S 3.4.5m POPREČNI PRESJEK S PODUŽNI PRESJEK KL Sg R TLOCRT KROVA Jednostruka stolica u slučaju AB tavanice KL 3.5 .

3-0.5m Rk C K K 70-90cm 25-45° max 1m S 3.4 L 0.3-0.3-0.35 L L PODUŽNI PRESJEK Krov na dvostrukoj pravoj stolici (AB ploča) R KL ZAVRTANJ M12 Rk S Izometrijski prikaz detalja spoja rožnjače sa stubom i oslanjanja rogova .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    13 POPREČNI PRESJEK x4 ma x ma m 2.5m 0.35 L 0. 5 R Rg KL Rg Rk S V S V R KL .5-4.

5 x4 m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na jednoj pravoj i jednoj kosoj stolici .5m ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 ma .5m RUKE 10x12 STUB 14/14 25-45° max 12m Krov na dvostrukoj kosoj stolici Krov na dvostrukoj kosoj stolici ROŽNJAČA 14x20cm ROGOVI 10x14 ROGOVI 10x14 KLIJEŠTA 2x7/14 RUKE 10x12 STUB 14x14 KOSNIK 14x14 STUB/KOSNIK RUKE 10x12 KLIJEŠTA 2x7/14 Detalj oslanjanja rožnjače na kosom stubu: presjek i izgled KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma 2 .D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   KLIJEŠTA 2x7/14 x2 ma  14 ROGOVI 10x14 ROŽNJAČA 14x20 KOSNIK 14x14 VJENČANICA 14x14 .5m x4 ma .

5-4. Kod ovakvih krovova rogovi se oslanjaju slično kao i kod stolica. kosnike i raspinjaču. odakle i potiče naziv vješaljka. KL m 4.5m x4 Rg m 2 ax . Razmak vezača iznosi 3. tavanjače većih dužina sa odgovarajućim nastavcima. Krovni vezač vješaljke može sadržavati jedan ili dva stuba. na vjenčanice. Kosnici sada prenose najveći dio opterećenja na oslonce.5m Rg Rz R Rk S Nadvlaka PRENOŠENJE OPTEREĆENJA K min30° N Rk S Vg max 12m Krov na dvostrukoj vješaljci Dvostruka vješaljka: poprečni presjek i šema prenošenja opterećenja. 5 KL R Rk Sg 70-90 x ma K min30° N Rk S V S R N Vg max 7m POPREČNI PRESJEK Vg 3. Za formiranje vješaljke važan je položaj i ugao kosnika. Vješaljke se primjenjuju u slučaju kada ne postoje srednji oslonci ili kada bi izvedba druge vrste konstrukcije bila manje ekonomična. “vješaju” se za konstrukciju krova.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Krovovi sa vješaljkama  15 Sklop pritisnutih i zategnutih drvenih greda u vertikalnoj ravni koji prenosi opterećenja isključivo na vanjske nosive zidove naziva se krovna vješaljka. rožnjače i sljemenjače. Spoj se ojačava zavrtnjem ∅12mm ili zupčastim pločama. Osovine zatege i kosnika moraju se sjeći iznad oslonca.5m. Naime. zategu.5m PODUŽNI PRESJEK PRITISAK PRENOŠENJE OPTEREĆENJA ZATEZANJE Krov na jednostrukoj vješaljci - ROG STUB VEZNA GREDA KOSNIK NADVLAKA RAZUPORA ma [R] [S] [Vg] [K] [N] R [Rz] . U tom smislu njihov ugao u odnosu na horizontalu mora biti ≥30o. Specifičnost krova na vješaljke je ta što se drvene tavanice mogu izvoditi sa rasponima većim od 6m. .5−4. Uloga kosnika kod vješaljke znatno je drukčija nego kod stolice. Ovi elementi se moraju formirati tako da se osovine greda na spojevima sijeku u istoj tački.

grede ili stubove. Daske se u čvorovima preklapaju jedna preko druge. Tu spadaju ekseri. Kod trokutastih oblika rešetki. moždanici. Daske su preklopljene u slojevima i zakovane ekserima. Ukrućenje se može osigurati dijagonalnim spregovima koji podužno povezuju nosače ili postavljenim u ravni gornjeg pojasa. ovaj nagib ne treba biti manji od 18°. Nagibi gornjeg pojasa kreću se od 10° do maksimalno 45°.D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   Drvene rešetke  16 Drvene rešetke u osnovi se zasnivaju na općim statičkim principima za rešetkaste nosače. Rešetke od dasaka Rešetke od dasaka su male težine a primjenjuju se kod manjih raspona. Postavljaju se na rastojanjima 60 ili 125cm. Uobičajeni nagib gornjeg pojasa iznosi između 10° i 14°. položene u jednoj ravnini a spajaju se obostrano utisnutim metalnim zupčastim pločama. a mogu se raditi i do 18m. Nosači se postavljaju na rastojanjima od 80 do 400cm. tako da ukupan broj slojeva iznosi najviše pet. Spajanje se vrši anker zavrtnjima sa maticama i parom ugaonika. od 4 do 12m. zupčaste ploče i drugo. Za izradu se primjenjuju talpe debljine 4 do 5cm. Rastojanja čvornih tačaka zavise od vrste rešetke. a kreću se od 100 do 300cm. zavrtnji. Njihova veličina i dimenzije dobiju se statičkim računom. Cjelovita konstrukcija sa rešetkastim nosačima mora biti ukrućena u podužnom smislu. Znatno su ekonomičnije od klasičnih drvenih krovnih konstrukcija. Rešetke od talpi Primjena ovakvih nosača danas u svijetu ima sve veće učešće u gradnji krovova iz razloga jednostavne izrade. Štapovi rešetke izrađuju se od dasaka debljine 24 ili 28mm. U visokogradnji se uglavnom koriste kao krovne konstrukcije. sekundarna podkonstrukcija 1 gornji pojas 3x24mm 10° 1 donji pojas 3x24mm 6 do 12m dijagonale 2x24mm vertikale 2x24mm Rešetkasti krovni nosač od dasaka debljine 24mm. brze montaže i malog utroška drveta u odnosu na raspon. 40-50cm . Veličina rastojanja zavisi od vrste pokrivača odnosno sekundarne podkonstrukcije ali i samog tipa nosača. Spajanje štapova ostvaruje se različitim metalnim sredstvima a ponekad i ljepilom. Uobičajeni rasponi rašetki od talpi iznose od od 6 do 10m. Rastojanje nosača kreće se od 1 do 4m. Svaki pojedinačni nosač se pričvršćuje za oslonce: nosive zidove. Međusobno spajanje dasaka u čvorovima može se vršiti ekserima. Gornji i donji sloj sastoje se od po tri a dijagonale ili vertikale po dvije daske. veličine drvenog presjeka i opterećenja. ali je svakako bolje rješenje sa prstenastim moždanicima.

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E   GORNJI POJAS  17 VERTIKALNI PRESJEK REŠETKASTOG NOSAČA OD DASKE 24mm DIJAGONALE DONJI POJAS 1 4 1 4 1 4 1 4 5/6 B 5/6cm 1 3 136cm gornji pojas 5/12cm dijagonale 15° 5/10cm D ZUPČASTA PLOČA B C donji pojas C A 1 3 L = 900cm 10°-30° A 2-3m RASPON L=6-10m (18m) B C D ZUPČASTA PLOČA 38×100mm 133×233mm 5cm 76×133mm DETALJI SPOJEVA ZUPASTIM PLOČAMA SA OZNAČENIM VELIČINAMA PLOČA .

D R V E N E   KO N S T R U KC I J E    18 PODKONSTRUKCIJA DIJAGONALE ZA UKRUĆENJE KROVA ra s pon L m 00c 4 80 Izometrijski prikaz krovne konstrukcije sa rešetkastim drvenim nosačima. ZID PODKONSTRUKCIJA (rožnjače) UKRUĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE: DIJAGONALNI SPREGOVI REŠETKASTI NOSAČI Šematski tlocrt krovne konstrukcije od rešetkastih nosača .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->