You are on page 1of 12

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1

PRIMERI ZA VEBE
Konstrukciju iji su statiki sistem,
optereenje i popreni presek prika-
zani na skici, dimenzionisati u ka-
rakteristinim presecima prema M i
T. Na delu nosaa A-B osiguranje
od glavnih napona zatezanja izvriti
vertikalnim uzengijama i koso
povijenim profilima. Mesta povija-
nja usvojenih kosih profila odrediti grafiki, konstrukcijom integralne krive. MB 30 , RA 400/500
Za usvojeni raspored armature, za preseke u ukljetenju i u polju, sraunati napone u betonu i ar-
maturi. Za presek u ukljetenju sraunati srednje rastojanje i karakteristinu irinu prslina.
STATIKI UTICAJI
a. stalno optereenje
A
g
= 0.625 40.0 6.0 = 150 kN ; B
g
= 0.375 40.0 6.0 = 90 kN
M
g
osl.
= 40.06.0
2
/ 8 = 180 kNm ; M
g
polja
= 9/12840.06.0
2
= 101.25 kNm
b. povremeno optereenje
Vrednosti statikih uticaja usled povremenog optereenja su sraunate pomou tablica, prilog 3.3,
str. 496, BAB 87/2. VANA NAPOMENA: u prilogu 3.4 na istoj strani krije se greka - NE
KORISTITI !!!
( ) ( ) 0 . 2 0 . 6
0 . 6 2
0 . 2 150 3
a L
L 2
Pa 3
M
. osl
p


= 300.0 kNm
( ) ( )
2 2
2
2 2
2
p
0 . 2 3 0 . 6 0 . 2 3 0 . 6 2
0 . 6 2
150
a 3 aL 3 L 2
L 2
P
A +

+ = 200 kN
( ) ( )
2 2
2
2 2
2
p
0 . 2 3 0 . 6 0 . 2 3 0 . 6 2
0 . 6 2
150
a 3 aL 3 L 2
L 2
P
B +

+ = 100 kN
Dijagrami M i T usled stalnog, povremenog i graninog raunskog optereenja su prikazani na skici
1. u prilogu. Kako se trai samo dimenzionisanje u karakteristinim presecima, dovoljno je
razmotriti samo kombinaciju uticaja 1.6G+1.8P.
DIMENZIONISANJE PREMA MOMENTIMA SAVIJANJA
MB 30 f
B
= 2.05 kN/cm
2
; RA 400/500
v
= 40 kN/cm
2

a. presek u ukljetenju
M
u
= 1.6180 + 1.8300 = 828 kNm
Pritisnuta je donja ivica nosaa, pa je oblik pritisnute zone preseka ili pravougaoni, irine B=75 cm,
ili, za sluaj da je neutralna linija u rebru, oblika T. Pretpostavlja se da je neutralna linija u ploi:
pretp. a
1
= 7 cm h = 60 - 7 = 53 cm
P=150 kN
2.0 m 2.0 m
6.0 m
4
5
35
6
0
1
5
g=40 kN/m
2.0 m
75
20 20
A B C D
P=150 kN
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 2
PRIMERI ZA VEBE
284 . 2
05 . 2 75
10 828
53
k
2


b
/
a
= 3.5/9.641 ; = 21.560% ; s = 0.266
x = sh = 0.26653 = 14.12 cm < 15 cm = d
p

Pretpostavka o poloaju neutralne linije je dobra, pa se potrebna povrina zategnute armature
odreuje iz izraza:

40
05 . 2
100
53 75
560 . 21 A
. potr , a

= 43.92 cm
2

usvojeno: 9 R 25 (44.18 cm
2
)
b. presek u polju
Maksimalni moment M
u
u polju je u preseku u kome je, za odgovarajuu kombinaciju uticaja, T
u
=
0. Sa dijagrama T
u
u prilogu, jasno je da je to presek na 2.0 m od slobodnog oslonca, gde je:
M
g
= 90.02.0 - 40.02.0
2
/ 2 = 100 kNm ; M
p
= 200 kNm
M
u
= 1.6100 + 1.8200 = 520 kNm
Pritisnuta je gornja ivica, pa je pritisnuta zona preseka pravougaonog oblika, irine b=35 cm.
pretp. a
1
= 7 cm h = 60 - 7 = 53 cm
969 . 1
05 . 2 35
10 520
53
k
2


b
/
a
= 3.5/5.754 ; = 30.617%

40
05 . 2
100
53 35
617 . 30 A
. potr , a

= 29.11 cm
2

usvojeno: 6 R 25 (29.45 cm
2
)

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 3
PRIMERI ZA VEBE

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 4
PRIMERI ZA VEBE
DIMENZIONISANJE PREMA GLAVNIM NAPONIMA ZATEZANJA
Na prethodnoj skici su prikazani dijagram graninih transverzalnih sila T
u
= 1.6T
g
+1.8T
p
, kao i
odgovarajui dijagram smiuih napona
n
. Napominje se da je usvojeno za sve preseke z
b
= 0.9h
= 0.953 = 47.7 cm = const., pa su dijagrami T
u
i
n
afini.
MB 30
r
= 1.1 MPa (lan 89. Pravilnika BAB 87)
Na delovima nosaa gde je prekoraena vrednost
r
potrebno je izvriti osiguranje armaturom
(rafirani delovi dijagrama
n
).
a. deo A-B
T
u
A
= 1.6150 + 1.8200 = 600 kN
7 . 47 35
600
A
n

= 0.359 kN/cm
2

T
u
B,levo
= 1.670 + 1.8200 = 472 kN
7 . 47 35
472
levo , B
n

= 0.283 kN/cm
2

Kako je na itavom delu A-B prekoraena raunska vrstoa pri istom smicanju
r
, to je duina
osiguranja
1
= 2.0 m. Osiguranje se vri vertikalnim uzengijama i koso povijenim profilima, a
prema dijagramu
Ru
.

n
A
= 3.59 MPa > 3
r
= 3.3 MPa
Ru
A
=
n
A
= 3.59 MPa

n
B,levo
= 2.83 MPa < 3
r

Ru
B,levo
= ( ) 1 . 1 83 . 2
2
3
= 2.59 MPa
Potrebno je, radi pravilne konstrukcije dijagrama
Ru
, odrediti taku preloma, odnosno poloaj
preseka u kome je dostignut napon 3
r
:

0 . 2
x
83 . 2 59 . 3
1 . 1 3 59 . 3


x = 0.767 m = 76.7 cm
usvojeno: m = 2 ; = 45 ; = 90 ; UR10 (a
u
(1)
=0.785 cm
2
)
Maksimalno rastojanje uzengija bie odreeno iz uslova zadovoljenja minimalnog procenta
armiranja
uz,min.
= 0.20%.

2
. min , uz
) 1 (
u
u
u
) 1 (
u
uz
10 2 . 0 35
785 . 0 2
b
a m
e
e b
a m

= 22.4 cm
S obzirom na oblik dijagrama napona
Ru
i njegove vrednosti, usvojene su uzengije UR10/10.
( ) ( ) 1 0 1 40
10 35
785 . 0 2
ctg sin cos
e b
a m
v
u
) 1 (
u
u , u
+

= 0.180 kN/cm
2

Na dijagramu u prilogu je deo napona koji prihvataju uzengije rafiran vertikalnom, a deo koji je
potrebno prihvatiti koso povijenim profilima ukrtenom rafurom. Sledi:
35 3 . 123 180 . 0
2
259 . 0 33 . 0
7 . 76 180 . 0
2
33 . 0 359 . 0
H
k , vu

1
]
1

,
_

+
+

,
_

+
= 939.7 kN
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 5
PRIMERI ZA VEBE
usvojeno: = 45 ;
k
= 45 (ugao pod kojim se povijaju profili)

( ) ( ) 0 . 1 707 . 0 707 . 0 40
7 . 939
ctg sin cos
H
A
k k v
k , vu
k , a
+

+
= 16.61 cm
2

usvojeno: 4 R 25 (19.63 cm
2
)
Mesta povijanja kosih profila odreena su grafiki, pomou integralne krive (vidi skicu, str. 3).
b. deo B-C
T
u
B,desno
= 1.670 + 1.850 = 202 kN
7 . 47 35
202
desno , B
n

= 0.121 kN/cm
2

T
u
C,levo
= -1.610 + 1.850 = 74 kN
7 . 47 35
74
levo , C
n

= 0.044 kN/cm
2
<
r

Duina osiguranja
2
se sraunava iz dijagrama
n
na delu B-C kao:

0 . 2 44 . 0 21 . 1
1 . 1 21 . 1
2


2
= 0.287 m = 28.7 cm

n
B,desno
= 1.21 MPa < 3
r

Ru
B,desno
= ( ) 1 . 1 21 . 1
2
3
= 0.16 MPa
Osiguranje se vri vertikalnim uzengijama, iji se razmak odreuje iz maksimalnog napona
Ru
:
usvojeno: m = 2 ; = 45 ; = 90 ; UR8 (a
u
(1)
=0.503 cm
2
)
( ) ( ) 1 0 1 40
016 . 0 35
503 . 0 2
ctg sin cos
b
a m
e
v
Ru
) 1 (
u
u
+

=138.6a
u
(1)
= 69.7 cm
Ovo rastojanje je vee od maksimalno doputenog:
cm 25
cm 25
cm 35 b
cm 5 . 26 2 / 53 2 / h
. min e
. max , u

'



Maksimalno rastojanje uzengija bie odreeno iz uslova zadovoljenja
uz,min.
= 0.20%.

2
. min , uz
) 1 (
u
u
u
) 1 (
u
uz
10 2 . 0 35
503 . 0 2
b
a m
e
e b
a m

= 14.36 cm
usvojeno: UR 8/12.5 (m=2) na duini 50 cm >
2

c. deo C-D
T
u
C,desno
= 1.610 + 1.8100 = 196 kN
7 . 47 35
196
desno , C
n

= 0.117 kN/cm
2

T
u
D
= 1.690 + 1.8100 = 324 kN
7 . 47 35
324
D
n

= 0.194 kN/cm
2

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 6
PRIMERI ZA VEBE
Kako je na itavom delu C-D prekoraena raunska vrstoa pri istom smicanju
r
, to je duina
osiguranja
3
= 2.0 m. Osiguranje se vri vertikalnim uzengijama:

n
C,desno
= 1.17 MPa < 3
r

Ru
C,desno
= ( ) 1 . 1 17 . 1
2
3
= 0.11 MPa

n
D
= 1.94 MPa < 3
r

Ru
D
= ( ) 1 . 1 94 . 1
2
3
= 1.26 MPa
Osiguranje se vri vertikalnim uzengijama, iji se razmak odreuje iz maksimalnog napona
Ru
:
usvojeno: m = 2 ; = 45 ; = 90 ; UR10 (a
u
(1)
=0.785 cm
2
)
( ) 1 0 1 40
126 . 0 35
785 . 0 2
e
u
+

= 18.13a
u
(1)
= 14.24 cm
Kako je ovo rastojanje manje od maksimalnog, sledi:
usvojeno: UR 10/12.5 (m=2) na duini 2.0 m =
3

dodatna zategnuta armatura:
( ) ( ) 0 1
40 2
324
ctg ctg
2
T
A
v
mu
a

= 4.05 cm
2

usvojeno: 2 R 25 (9.82 cm
2
)

PRORAUN NAPONA U BETONU I ARMATURI
a. presek u ukljetenju
Pritisnuta je donja ivica nosaa, pa je oblik pritisnute zone preseka ili pravougaoni, irine B=75 cm,
ili, za sluaj da je neutralna linija u rebru, oblika T. Iz praktinih razloga, pretpostavlja se da je
neutralna linija u ploi, pa se poloaj neutralne linije odreuje kao za pravougaoni popreni presek,
reavanjem kvadratne jednaine oblika:
( ) ( ) 0 = + n 2 - s + n 2 +
s 2
2 1 2 1
2


MB 30 E
b
= 31.5 GPa (lan 52. BAB 87)
5 . 31
210
E
E
n
b
a
= 6.67

9
10 4 5 . 4 5
a
1
+
= 6.94 cm h = 60 - 6.94 = 53.06 cm
a
2
= 4.5 cm
06 . 53
5 . 4
h
a
2
= 0.085 ;
06 . 53
15
h
d
p
= 0.283
A
a1
= 9 R 25
06 . 53 75
18 . 44
h b
A
1 a
1

= 0.0111 = 1.11%
A
a2
= 2 R 25
06 . 53 75
82 . 9
h b
A
2 a
2

= 0.0025 = 0.25%
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 7
PRIMERI ZA VEBE
Vana napomena:
Pretpostavljeno je da se neutralna linija nalazi u ploi, odnosno da je pritisnuta zona preseka pravouga-
onog oblika, koga karakterie SAMO JEDNA irina. Stoga itav proraun treba sprovesti sa tom,
jedinom, irinom (u konkretnom sluaju, b=75 cm), bez obzira da li je u optim izrazima za proraun
napona kod pravougaonog preseka oznaena malim ili velikim slovom (B, b).
Ova napomena je sutinski izlina, ali se eksplicitno navodi zbog uoenog velikog broja greaka pri izradi
godinjih i pismenih zadataka.
s
2
+ 26.67(1.11+0.25)10
-2
s - 26.67(1.11+0.250.085)10
-2
= 0
s
2
+ 0.181s - 0.151 = 0 s = 0.3086 > = 0.283
Pretpostavka o poloaju neutralne linije nije zadovoljena, pa se presek mora proraunati kao T
presek. U ovom sluaju poloaj neutralne linije se sraunava iterativno, reavanjem kvadratne
jednaine oblika:
( ) ( ) 0 n J s n F
2 2 1 Ib 2 1 ) s (
+ + +
pri emu je:

( )
2
s
1
b
B
2
s
b
B
=
J
2
2
Ib

,
_



06 . 53 35
18 . 44
h b
A
1 a
1

= 0.0238 = 2.38% ;
06 . 53 35
82 . 9
h b
A
2 a
2

= 0.0053 = 0.53%
Sugerie se iterativan postupak reavanja zbog uoenog velikog broja raunskih greaka pri
eksplicitnom reavanju kvadratne jednaine F
(s)
= 0. Kod izbora pretpostavljene vrednosti s, neop-
hodno je uoiti da je s > 0.3086 (dobijeno iz odgovarajueg izraza za pravougaoni presek irine B=75
cm), pa se pretpostavlja npr.:
1. korak: s = 0.32

( )
2
283 . 0 32 . 0
1
35
75
2
32 . 0
35
75
J
2 2
Ib

,
_

= 0.109
F
(s)
= -6.67(2.38+0.53)10
-2
0.32 - 0.109 + 6.67(2.38+0.530.085)10
-2
= -0.0094 0
F
(s)
< 0 0.3086 < s < 0.32
2. korak: s = 0.31

( )
2
283 . 0 31 . 0
1
35
75
2
31 . 0
35
75
J
2 2
Ib

,
_

= 0.103
F
(s)
= -6.67(2.38+0.53)10
-2
0.31 - 0.103 + 6.67(2.38+0.530.085)10
-2
= -0.0010 0
F
(s)
< 0 0.3086 < s < 0.31
3. korak: s = 0.3088

( )
2
283 . 0 3088 . 0
1
35
75
2
3088 . 0
35
75
J
2 2
Ib

,
_

= 0.102
F
(s)
= -6.67(2.38+0.53)10
-2
0.3088 - 0.102 + 6.67(2.38+0.530.085)10
-2
= 0
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 8
PRIMERI ZA VEBE
F
(s)
= 0 s = 0.3088
Vana napomena:
Iz prethodnog primera je potpuno jasno da je numerika razlika u poloaju neutralne linije odreene iz
izraza za pravougaoni, odnosno T presek izuzetno mala. Bez obzira na to, eventualne greke u proraunu
(pogrean izbor oblika poprenog preseka) se NE TOLERIU, jer rezultiraju velikim razlikama u
naponima u betonu.
Kada je odreen poloaj neutralne linije, sraunava se bezdimenzioni koeficijen J
IIb
:

( )

,
_

,
_

,
_


3
2 + s
1
2
s
1
b
B
3
s
1
2
s
b
B
=
J
2
2
IIb


( )

,
_

,
_

,
_


3
283 . 0 2 + 3088 . 0
1
2
283 . 0 3088 . 0
1
35
75
3
3088 . 0
1
2
3088 . 0
35
75
=
J
2 2
IIb

J
IIb
= 0.091
a zatim i naponi i dilatacije u betonu i armaturi:

( ) ( )
2 2 2 IIb
2
a
b
1 s n J
s
h b
M
+


M
a
= M = M
g
+ M
p
= 180 + 300 = 480 kNm

( ) ( ) 085 . 0 1 085 . 0 3088 . 0 10 53 . 0 67 . 6 091 . 0
3088 . 0
06 . 53 35
10 480
2 2
2
b
+

= 1.53 kN/cm
2


3088 . 0
3088 . 0 1
53 . 1 67 . 6
s
s 1
n
b 1 a

= 22.78 kN/cm
2


3088 . 0
085 . 0 3088 . 0
53 . 1 67 . 6
s
s
n
2
b 2 a



= 7.38 kN/cm
2


3
b
b
b
10 15 . 3
53 . 1
E

= 0.484

3
a
1 a
1 a
10 21
78 . 22
E

= 1.085 ;
3
a
2 a
2 a
10 21
38 . 7
E

= 0.351
b. presek u polju
Pritisnuta je gornja ivica nosaa, pa je oblik pritisnute zone preseka pravougaoni, irine b=35 cm.
Poloaj neutralne linije odreuje reavanjem kvadratne jednaine oblika:
( ) ( ) 0 = + n 2 - s + n 2 +
s 2
2 1 2 1
2



6
10 2 5 . 4 4
a
1
+
= 6.33 cm h = 60 - 6.33 = 53.67 cm
a
2
= 4.5 cm
67 . 53
5 . 4
h
a
2
= 0.084
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 9
PRIMERI ZA VEBE
A
a1
= 6 R 25
67 . 53 35
45 . 29
h b
A
1 a
1

= 0.0157 = 1.57%
A
a2
= 2 R 25
67 . 53 35
82 . 9
h b
A
2 a
2

= 0.0052 = 0.52%
s
2
+ 26.67(1.57+0.52)10
-2
s - 26.67(1.57+0.520.084)10
-2
= 0
s
2
+ 0.279s - 0.215 = 0 s = 0.345
Kada je odreen poloaj neutralne linije, sraunava se bezdimenzioni koeficijen J
IIb
:

,
_

,
_


3
345 . 0
1
2
345 . 0
=
3
s
1
2
s
=
J
2 2
IIb
= 0.053
a zatim i naponi i dilatacije u betonu i armaturi:

( ) ( )
2 2 2 IIb
2
a
b
1 s n J
s
h b
M
+


M
a
= M = M
g
+ M
p
= 100 + 200 = 300 kNm

( ) ( ) 084 . 0 1 084 . 0 345 . 0 10 52 . 0 67 . 6 053 . 0
345 . 0
67 . 53 35
10 300
2 2
2
b
+

= 1.68 kN/cm
2



345 . 0
345 . 0 1
68 . 1 67 . 6
s
s 1
n
b 1 a

= 21.34 kN/cm
2


345 . 0
084 . 0 345 . 0
68 . 1 67 . 6
s
s
n
2
b 2 a



= 8.50 kN/cm
2


3
b
b
b
10 15 . 3
68 . 1
E

= 0.535

3
a
1 a
1 a
10 21
34 . 21
E

= 1.016 ;
3
a
2 a
2 a
10 21
50 . 8
E

= 0.405
Napomena:
U praktinim zadacima NIJE OBAVEZNO uvrstiti u proraun povrinu pritisnute armature u preseku
(ukoliko nije raunski potrebna). Za sluaj A
a2
= 0, sledi s = 0.364,
b
= 18.6 MPa, odnosno
a1
= 216.1
MPa. Dakle, napon u zategnutoj armaturi se malo poveava (1.03%), uz znaajno poveanje napona u
betonu (10.29%). Isto se uoava, dodue u manjoj meri, i kod preseka oblika T.
PRORAUN KARAKTERISTINE IRINE PRSLINA
Karakteristina irina prslina bie odreena za presek u ukljetenju.
Odreivanje momenta pojave prslina
Moment savijanja pri kome nastaje prslina M
r
odreen je izrazom:
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 10
PRIMERI ZA VEBE
1 b bzs 1 i bzs r
W f W f M
W
i1
- otporni moment idealizovanog preseka (beton+armatura) za zategnutu ivicu preseka
W
b1
- otporni moment bruto betonskog preseka za zategnutu ivicu preseka
Radi jednostavnosti se savetuje da se proraun momenta M
r
sprovodi po priblinom izrazu
(sa karakteristikama bruto betonskog preseka), pri emu se doputa da se proraunom tretira
SAMO REBRO poprenog preseka, dakle W
b1
b
r
d
2
/6.
f
bzs
- vrstoa betona pri zatezanju savijanjem, odreena izrazom:
m , bz bz
4
m , bz
4
bz bzs
f 7 . 0 f
d
4 . 0
6 . 0 f 7 . 0
d
4 . 0
6 . 0 f f
,
_

+
,
_

+
Napominje se da se visina poprenog preseka d u izraz za odreivanje f
bzs
unosi u
METRIMA. Takoe se naglaava da se, u skladu sa lanom 51. BAB, kod prorauna irine
prslina usvaja da je f
bz
= 0.7f
bz,m

f
bzm
- srednja vrstoa betona pri aksijalnom zatezanju - videti tabelu u okviru lana 51.
Pravilnika BAB 87, odnosno odreena izrazom:
3
2
bk bzm
f 25 . 0 f ; f
bzm
i f
bk
u [MPa]
Zamenom konkretnih numerikih vrednosti u prethodnim izrazima, sledi:
MB 30 f
bz,m
= 2.4 MPa f
bz
= 0.7f
bz,m
= 0.72.4 = 1.68 MPa

,
_

+
4
bzs
60 . 0
4 . 0
6 . 0 68 . 1 f = 1.77 MPa = 0.177 kN/cm
2


6
60 35
W
2
1 b

= 21000 cm
3
M
r
= 0.17721000 = 3720 kNcm
M
r
= 37.2 kNm < M = M
g
+ M
p
= 180 + 300 = 480 kNm
Srednje rastojanje prslina
ef. z1,
2 1

0 ps

k k
10
e
a 2 l

,
_

+
U prethodnom izrazu su upotrebljene sledee oznake:
a
0
- ist zatitni sloj betona do armature
e

- osovinsko rastojanje profila armature, ne vee od 15 ni od 30 cm


k
1
- koeficijent koji obuhvata uticaj prianjanja armature (k
1
=0.8 za glatku armaturu GA
240/360, k
1
=0.4 za rebrastu armaturu RA 400/500)
k
2
- koeficijent koji obuhvata uticaj naponskog stanja - oblika dijagrama napona
zatezanja po visini preseka pre nastanka prslina (k
2
=0.25 za centrino zatezanje,
k
2
=0.125 za isto savijanje)
- prenik upotrebljene armature
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 11
PRIMERI ZA VEBE

z1,ef.
- efektivni procenat armiranja zategnutom armaturom, odreen izrazom:
ef. bz,
a1
ef. z1,
A
A

A
a1
- povrina zategnute armature u poprenom preseku
A
bz,ef.
- efektivna povrina zategnutog betona, za sluaj pravougaonog oblika zategnute zone
preseka odreena kao:
ef. bz, ef. bz,
h b A
pri emu je visina sadejstvujue zone zategnutog betona h
bz,ef.
odreena kao
minimalna od sledee dve vrednosti:

'

) b ( 2 / d x d
(a) 5 . 7 a
. min h
I
) i (
ef. bz,

a
(i)
- poloaj najudaljenijeg od zategnute ivice reda zategnute armature u
preseku
x
I
- visina pritisnute zone preseka pre nastanka prslina (stanje I)
S obzirom na uobiajene dimenzije preseka i prenike upotrebljene armature, uslov (a) je najee
merodavan kod prorauna grednih nosaa, a uslov (b) kod ploa.
a
0
= a
1
- /2 = 4.5 - 2.5/2 = 3.25 cm
= 25 mm = 2.5 cm ; k
1
= 0.4 (RA 400/500)
e

= 6.5 cm ; k
2
= 0.125 (isto savijanje)

'

cm 30 2 / 60 2 / d x d
cm 75 . 28 5 . 2 5 . 7 10
. min h
I ef. bz,
= 28.75 cm

75 . 28 35
44.18
A
A
ef. bz,
a1
ef. z1,

= 0.0439 = 4.39%

2 ps
10 39 . 4
2.5
125 . 0 4 . 0
10
5 . 6
25 . 3 2 l

,
_

+ = 10.65 cm
Odreivanje napona u zategnutoj armaturi
U prethodnoj taki su odreeni naponi u betonu i armaturi u ovom preseku:

a1
= 22.78 kN/cm
2
= 227.8 MPa
a1
= 1.085
Napomena:
U praktinim proraunima se moe, ukoliko se eksplicitno ne trae vrednosti napona u betonu i armaturi,
sa dovoljnom tanou koristiti priblian postupak odreivanja napona u armaturi. Pojednostavljenje se
sastoji u usvajanju pribline vrednosti za krak unutranjih sila z
b
0.9h, pa sledi:
( )

,
_

+ +


1 1 1 b a
1 a 1 a
a
1 a 1 a b
a
1 a
a
2
d
N M a y N M M ;
A
N
A h 9 . 0
M
A
N
A z
M

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 12
PRIMERI ZA VEBE
Za sluaj istog savijanja, poslednji izraz se svodi na oblik:
1 a 1 a b
1 a
A h 9 . 0
M
A z
M



Na ovaj nain se eliminie potreba tanog odreivanja poloaja neutralne linije. U sluaju pravougaonog
preseka optereenog na isto savijanje to nije naroito znaajno (reavanje kvadratne jednaine), ali u
sluaju sloenog savijanja, kada je potrebno reiti jednainu treeg stepena, ili u sluaju T preseka, moe
znatno skratiti proraun uz zadovoljavajuu tanost.
Odreivanje karakteristine irine prslina
Karakteristina irina prslina (fraktil 95%) se odreuje iz izraza:
ps 1 a a pk
l 7 . 1 a

'

,
_

,
_


4 . 0
0 . 1
M
M
1 1
2
r
2 1
2
II
1 a
r , 1 a
2 1 a


1
- koeficijent kojim se uzima u obzir prianjanje armature (
1
=0.5 za glatku armaturu
GA 240/360, odnosno
1
=1.0 za rebrastu armaturu RA 400/500)

2
- koeficijent kojim se uzima u obzir dugotrajnost optereenja (
2
=1.0 za kratkotrajno
optereenje, odnosno
2
=0.5 za dugotrajno ili viestruko ponovljeno optereenje)
M
r
- moment savijanja pri kome nastaje prslina
Zamenom konkretnih numerikih vrednosti u prethodnim izrazima, sledi:

2
a
2
1
480
2 . 37
0 . 1 0 . 1 1
) 0 t ( 0 . 1
) 500 / 400 RA ( 0 . 1

,
_



= 0.994
a
pk
= 1.7 0.994 1.08510
-3
10.65= 19.510
-3
cm = 0.195 mm < a
pk,dop.
= 0.2 mm
Kako se pretpostavlja da se element nalazi u uslovima umereno agresivne sredine ("napolju"), do-
putena vrednost karakteristine irine prslina je a
pk,dop.
= 0.2 mm. Dakle, sa aspekta graninog
stanja prslina, element je korektno dimenzionisan.
Komentar:
Maksimalna irina prslina se, naelno, dobija u preseku sa MAKSIMALNIM NAPONOM u zategnutoj
armaturi (dakle, to nije nuno presek sa maksimalnim uticajima). U konkretnom primeru su u oba
razmatrana preseka dobijene priblino iste vrednosti napona
a1
. U tom sluaju, redovno je merodavan
presek sa MANJOM POVRINOM ZATEGNUTE ARMATURE, jer se raunski dobija vee srednje
rastojanje prslina (posledica manje vrednosti koeficijenta
z1,ef.
pri istim ostalim parametrima). Tako se za
presek u polju dobija l
ps
= 12.5 cm, odnosno a
pk
= 0.213 mm > a
pk,dop.
Ovaj komentar ima vie retoriki karakter. U praktinim zadacima prsline treba raunati u presecima sa
ekstremnim uticajima, odnosno u presecima koji su zadatkom precizirani.

You might also like