P. 1
Didaktički principi

Didaktički principi

|Views: 503|Likes:
Published by nemanjamitric90

More info:

Published by: nemanjamitric90 on Oct 14, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/15/2015

pdf

text

original

Univerzitet u Istočnom Sarajevu Pedagoški fakultet Bijeljina

DIPLOMSKI RAD Tema: Osnovni metodički principi u razvijanju elementarnih matematičkih pojmova

Profesor/mentor: Doc.dr Dragica Milinković

Student: Sanja Čordić

Bijeljina, jul 2012. Diplomski rad___________________________________________________________

Sadržaj:
Uvod............................................................................................................................3 1. Istorijski razvoj didaktičkih principa..................................................................4 1.1. Promenljivost didaktičkjih principa......................................................................4 2. Osnovni metodički principi u razvijanju matematičkih pojmova na predškolskom uzrastu................................................................................................5 2.1. Princip očiglednosti..............................................................................................5 2.2. Princip naučnosti..................................................................................................6 2.3. Princip sistematičnosti i poučnosti.......................................................................7 2.4. Princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti............................................9 2.5. Princip vaspitne usmjerenosti.............................................................................10 2.6. Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu....................................................11 2.7. princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima..........................................12 2.8. Princip trajnosti znanja......................................................................................12 2.9. Princip zabave i zadovoljstva.............................................................................13 3. Jedinstvo metodičko-didaktičkih principa........................................................15 4. Principijelne postavke savremene škole/vrtića.................................................16 5. Zaključak..............................................................................................................17 Sažetak/Summary....................................................................................................19 Literatura.................................................................................................................20

2

socioloških i drugih istraživanja. kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja 3 . 2009.) Principe treba shvatiti kao osnovna pravila pri radu u vrtiću ili školi. (G. Definicija didaktičkih principa glasi: „Didaktički principi su osnovna načela kojima se rukovodi nastavnik u svim fazama nastavnog procesa kako bi se uspješno realizovali postavljeni ciljevi nastave. str. 149. Oni predstavljau osnovne zakonotosti u svakom organizovanom vaspitno-obrazovnom procesu. 148. Kao osnovne smjernice nastavnog procesa-didaktični principi nisu samostalne kategorije. temelj. a učenici osvojili znanja. koji izražavaju unutrašnje zakonitosti nastavnog procesa i svih drugih faktora koji direktno ili indirektno djeluju na odvijanje nastavnog procesa i njegove rezultate. da učenje vuku napred. Tek u svom jedinstvu i suprotnostima oni imaju pravu vrijednost. str.) Nabitniji principi koji su uslovljeni kako uzrastom djece tako i prirodom matematičkih sadržaja su: 1) princip očiglednosti 2) princip naučnosti 3) princip postupnosti i sistematičnosti 4) princip aktivnosti. 1998. 2009. (Simeunović. Zahtjevi u učenju treba da idu ispred razvoja. početak ili osnova. Predstavlja neke temeljne zahtjeve za djelovanje i usmjeravanje učenja. Pravilno organizovana nastava ili učeća aktivnost treba da bude orijentisana na potpunu dječiji razvoj. Ova riječ označava vodeća načela ili pravila u radu i djelovanju u nastavi ili učećim aktivnostima.“ (Simeunović. Spasojević.53) Najvažniji zadatak didaktičnih principa je da stalno obogaćuju teoriju i praksu nastave. na osnovu pedagoško-psiholoških.Šimić. navike i sposobnosti. Da bi se postigli optimalni rezultati u radu i u realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka moraju se poštovati osnovni metodički principi. Spasojević. Navodeći genezu teorijskog i praktičnog utemeljenja didaktičnih principa. pružaju orijentaciju i predstavljaju pouzdan preduslov za uspiješno izvodjenje usmjerenih aktivnosti u predškolskim ustanovama. vještine.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Uvod: Riječ princip je latinskog porijekla „principium“ što u prevodu znači izvor. što podrazumijeva da bude orijentisana ne samo jučerašnji nego i na sutrašnji dan. posljedica različite nastavne prakse ili tendencije da se neki principi sažimaju. Oni predstavljaju opšte zahtjeve. individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja. u skladu sa novim zahtjevima i težnjama društva. treba naglasiti. str. uglavnom. što je. kao što navodi Vigotiski u svojoj teoriji. da do današnjih dana nema jedinstvenog stava o pitanju klasifikacije.

Spasojević mogu se izdvojiti neke klasifikacije didaktičkih principa. prilagodjenost uzrastu. posebno je isticao princip očiglednosti. U različitim vremenima i na različitim prostorima principi su različito definisani. trajnost znanja. princip usmjerenosti ka cilju. Didaktički principi su zbog toga podložni promjenama – u zavisnosti od društvenoistorijskih. individualizacija i socijalizacija. Žan Žak Ruso kao pristalica prirodnog razvoja i učenja. medju kojima su neki i danas sačuvani i upotrebi. 149. Očiglednost.Tihomir Prodanović. naučno-razvojnih ili ideološko-političkih problema“. princip svjesne aktivnosti i očiglednosti. On je uveo princip sistematičnosti i postupnosti.Vladimir Poljak. istoričnost i savremenost. negdje kao stroga uputstva. 4 . svjesna aktivnost. On je uveo nekoliko principa u didaktičku praksu. koje oni navode u svom djelu „Savremene didaktičke teme“. sistematičnost i postupnost. vještina i navika i individualizacija nastave. klasifikacija principa: naučnost nastave. . povezanost teorije i prakse. klasifikacija principa: očiglednosti i apstraktnosti. 2009. individualno prilaženje učenicima. Hajnrih Pestaloci je smatrao da je posmatranje temelj čitavog saznanja. . (Simeunović. klasifikacija principa: princip marksističke i naučne zasnovanosti nastave. princip uzrasne i individualne odmjerenosti nastave. Adolf Disterveg je ustanovio neke od principa koji se i danas koriste.9) princip zabave i zadovoljstva Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 1. Jan Amos Komenski je smatrao da su didaktički principi osnovni regulatori nastave. Žan Žak Ruso. . On je svoje ideje izložio u obrazovnoj knjizi „Kako Gertruda uči svoju djecu“ smatrao je da dijete treba da uči krećući se od lakšeg ka težem i da djeci ne treba pružiti gotova znanja nego da oni sami istražuju i da dolaze do odgovora. sistematičnost. sistematičnosti i postupnosti.1. aktivnosti i razvojnosti. str. a negdje samo kao preporuka ili savjet za nastavni rad. Hajnrih Pestaloci. Adolf Disterveg i drugi. učenja i navika. princip postupnosti i sistematičnosti.) Prema autorima Simeunović. Istorijski razvoj didaktičkih principa Neki od utemeljivača didakičnih principa su Jan Amos Komenski. očiglednost. princip trajnosti znanja. Promjenljivost didaktičkih principa Malo dubljom i temeljitijom analizom ukazuje se da su didaktički principi svojim ciljevima najkvalitetnije oslikavali vaspitno-obrazovni proces nekog vremena. 1. diferencijacija i integracija. Spasojević. odmjerenosti nastave prema uzrastu učenika i neophodnost aktivnosti učenika. vaspitnost.Jovan Djordjević. samostalnost i postupnosti su principi koje je uveo poznati njemački pedagog.

pa da ono što mogu vidjeti vide.) Čulna iskustva su izvor saznanja. str. Naime. . svjesna aktivnost učenika.1. jer na taj način 5 . na osnovu kojih se formiraju jasne predstave o objektu poučavanja. što se vidi iz sledećeg: „Prvo saznanja uvijek počinje od čula (jer nema ničega u saznanju što ranije nije bilo u čulima).“ (Simeunović. da ono što mogu čuti čuju. 152. Definicija principa očiglednosti glasi: „Očiglednost je cjelovito percipiranje predmeta proučavanja pomoću čula radi sticanja odredjenog fonda činjenica. diferencijacija i integracija.) Komenski se zalaže da se učenicima sve izlaže pred čula. Principu očiglednosti najviše je doprineo češki pedagog Jan Amos Komenski. Princip očiglednosti Princip očiglednosti je princip koji se najduže zadržao u pedagoškoj praksi i koji ima najdužu pedagošku tradiciju. Naglim razvojem prirodnih nauka doprinio je da su u pedagoškoj praksi sve više zahtjeva očiglednost. 149. princip naučnosti. prema Simeunović. 152. formirati prestave o njima. Za njega a i za modernu didaktiku je očiglednost „zlatno pravilo“ osnovni postulat u radu. Spasojević. racionalizacija i ekonomičnost. str. da ono što mogu mirisati mirišu tj. 2009. Takodje je i Leonardo da Vinči zagovarao očiglednu nastavu na primjerima.Mladen Vilotijević. individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja. Aristotel je još u davna vremena tumačio da učenicima treba prikazivati predmete i pojave da bi ih oni mogli što bolje shvatiti tj. kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja 9) princip zabave i zadovoljstva 2. 2009. a ne poznavanjem stvari? I tek kad se stvar pokaže. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 2. sistematičnost i postupnost. sve ono što mogu svojim čulima osjetiti osjete u potpunosti. individualizacija.. Komenski razvija svoju koncepciju na teoriji senzualizma. zašto bi onda nastava počinjala riječima. pristupačnost uzrastu učenika. da ono što mogu osjetiti osjete. dolazi govor koji opširnije objašnjava stvar (Velika didaktika. klasifikacija principa: očiglednost i apstraktnost. str. Osnovni metodički principi u razvijanju matematičkih pojmova na predškolskom uzrastu Osnovni metodički princip u razvijanju elementarnih matematičkih pojmova su : 1) princip očiglednosti 2) princip naučnosti 3) princip postupnosti i sistematičnosti 4) princip aktivnosti. Komenski zagovora posmatranje i ogled kao izvor saznanja. Spasojević.

postere i plakate i naravno svoju maštu biti u stanju učeću aktivnost učiniti očiglednom a samim tim i zanimljivom. str. 54) Primjena principa očiglednosti u savremenom organizovanom procesu polazi od predpostavke da se u saznavanju naučnih istina mora polaziti od živog posmatranja ka apstraktnom mišljenju.Očiglednost je samo prva etapa. (G. posudu zapremine 1 litre i sl. moraju biti životni. posudu dimenzija 1 dm × 1 dm × 1 dm. a od tog ka praksi. Deduktivni pristup podrazumijeva prikazivanje predmete u cijelini.2. neophodno je djecu osposobljavati na plansko posmatranje predmete i pojava. krojački i zidarski metar.Šimić. str. 1998. Šimić. površine i zapremine dobro je očigledno pokazati te jedinice: lenjir. može biti i loša. vaspitač može pristupiti na dva načina deduktivno i indiktuvno.najbolje uče i najbolje pamte činjenice i pojmove i stvaraju generalizacije. Ali ipak uvijek postoji mogućnost. 2009. na osnovu čega kasnije misaonom operacijom dolaze do odredjenih matematičkih pojmova. jer očigledno nije cilj već sredstvo za formiranje matematičkih pojmova i razvoja logičkog mišljenja. Dobar vaspitač. 153) Specifičnost u očiglednosti početne nastave matematike je to da su često pojmovi apstraktni. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Prva etapa u razvijanju matematičkih pojmova je manipulacija konkretnim materijalima. strukturu i funkciju predmeta prikazivanja. Pretjerana očiglednost u razvijanju matematičkih pojmova može da šteti. komad papira dimenzija 1 dm × 1 dm. Kada je riječ o formiranju matematičkih pojmova. djeca najpre opažaju svim čulima. što znači razvijanje matematičkih pojmova na predškolskom 6 . svi zadaci koji se postavljaju pred djecu moraju biti vezani za njima bliske predmete i pojave. 1998. Princip naučnosti Princip naučnosti nalaže da se cjelokupni nastavni rad treba zasnivati na naučno provijerenim činjenicama. i da se ti apstraktni pojmovi prikažu. 54) Primjer 1. tj. 1 m × 1 m. pojmovi koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. zatim se materijal uklanja i dijete pokušava da operiše predstavama tih predmeta a kasnije se potpuno oslobadja vezivanja za konkretno i prelazi na apstraktno. Induktivni pristup polazi od pojedinih detalja predmeta prikazivanja. Plansko posmatranje podrazumijeva postepeno uvodjenje djeteta u proces učenja putem očiglednosti. (Simeunović. a zatim analizom njihovih osobina. 2. (G. Spasojević. i na kraju cijelovito prikazivanje predmeta i zajedničko pretraživanje veza izmedju prikazanih detalja. u slučaju pogrešnog korištenja. Pri obradi mjernih jedinica dužine. Ali koliko je dobra očiglednost. ali i nezaobilazna pri formiranju apstraktnog mišljenja. grafoskop i grafofolije. a zatim kasnijom obradom uočavanje raznih detalja. Pri formulisanju pojma. str. Mnogi to smatraju kao razlog što učenici teško shvataju matematičke pojmove. modele od papira i žice. Držeći se ovog principa. će koristeći flomastere i tablu. A da bi formiranje apstraktnog mišljena bilo uspiješno. pojmovno mišljenje (što nije uvijek ostvarivo u predškolskoj ustanovi). Pogotovo geometrija pruža velike mogućnosti za to.

str. Primjer 2. element mnogougla. a da predhodno nije razvijen pojam skupa i logičke operacije koje omogućavaju razvijanje pojma broja. 1998. i otkrivaju se neke nove istine. 164) Princip naučnosti podrazumijeva da se naučno provijerena znanja savladavaju uzročnoposljedičnim odnosima koji se stvaraju medju sadržajima u okviru učećih aktivnosti.3. usavršavanje oblika rada. 2009. Spasojević. Eksplozija znanja utiče na porast obima naučnih činjenica. (Simeunović. (Simeunović. Da bi se ovaj princip mogao primjenjivati 7 . a strana je mnogougao. Suprotno principu naučnosti je učenje djece mehaničkom brojanju. U ovaj princip možemo da svrstamo kao obavezno usavršavanje nastavnih metoda rada. Šimić. Princip naučnosti se ne odnosi samo na sadržaje učenje. zatim pojam stranice i strane kog geometrijskih figura (stranica je duž. nego se on odnosi i na šire gledano vaspitno-obrazovni proces. (G. Improvizovano tumačenje matematičkih sadržaja sa materijalnim greškama. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Princip naučnosti važi za kompletnu vertikalu školskog ili sistema predškolske ustanove. Jer bez svakodnevnog usavršavanja ovih sredstava vaspitno-obrazovnog procesa. Velika greška koja nastaje uslijed nepoštovanja principa naučnosti je poistovjećivanje pojma jednakih skupova i ekvivalentnih skupova. kao dio poliedarske površi). str 54) 2. matematički sadržaji se moraju pojednostaviti da bi bili razumljivi za djecu. Jedna od teškoća u provodjenju principa naučnosti jeste to što se naučne činjenice svake godine povećavaju. Princip postupnosti i sistematičnosti Formiranje cjelovitog i dosljednog sistema znanja i pojmova kod učenika-kao ishod obrazovnog procesa u nastavi-predstavlja jedan od ključnih ciljeva savremenog obrazovanja i nastave-kao njegovog osnovnog organizacionog oblika. ovaj princip je ključni čionioc u strukturi učećih aktivnosti i realizaciji postavljeni i odgovorajućih ciljeva i zadataka. Isto tako se pojam mase zamjenjuje pojmom težine. Spasojević. 2009. str. veliki i visok.uzrastu mora biti uskladjeno sa savremenim tumačenjem odgovorajućih matematičkih sadržaja. pojavu novih teorija. nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije u cjelini. može imati neželjene posljedice u formiranju matematičkih znanja djeteta u toku narednog školovanja. Primjena principa naučnosti i sticanje naučno provijerenih znanja i oštem razvoju učenika vode formiranju naučnog pogleda na svijet. S obrzirom na uzrast i psihofizičku zrelost djeteta. oblika rada i didaktičkih saznanja za ovaj uzrast djece. 154) Sistematičnost i postupnost predstavljaju jedno od važnijih principa u vaspitnoobrazovnom radu. ali se pri tom nesmije ići iz krajnosti u krajnosti da se olako shvate neki sadržaji. pa je stim teško pratiti i dječiji razvoj. koliko god da je sadržaj učenja usavršen uspijeh neće biti u potpunosti ostvaren. zakona kao i novih oblasti istraživanja. što je jedan od veoma važnih ciljeva obrazovanja. uz matematičko pojednostavljenje tih sadržaja i primjenu najoptimalnijih metoda.

Znanja koja vaspitač prenosi djeci treba rastaviti na strukturne elemente. Do pojma broja dolazimo postupno. ponavljanje i vježbanje) naravno poštujući psihofizički uzrast i predznanja djeteta. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Vaspitačevo znanje se odnosi na umijeće kreiranja klasifikacija i odnosa medju raznim pojmovima koji se obradjuju. Kada su djeca sve ovo savladala daljim radom dolazimo do uporedjivanja predmeta sa nekim 8 . Spasojević. a onda na kraju povezati u cijelinu. kada nastavne sadržaje treba poredati da bi gradili uspiješno povezan logičan sistem.Šimić. Pojam dužine razvija se takodje postepeno i sistematički. pogotovo kada je riječ o matematici. izučiti ih. (Simeunović. od bližeg ka daljem. Matematika i kao cjelina a i po svojim pojedinim sadržajima je niz logično povezanih činjenica.neophodno je dobro poznavanje onoga što se uči. 1998. Jer ako posmatramo sadržaj. 55) Važno je da vaspitač zna da svaki novi pojam poveže sa onim starim. Ono što je važno da zna koji su centralni a koji sporedni elementi učenja. Primjer 3. (G. Suština principa sistematičnosti je dakle u tome da se veliki broj naučnih činjenica i generalizacija izdvoji u uporišne tačke i oko njih se koncentrišu sadržaji. jer se na taj način gradi najbolja slika o tom pojmu. Najpre se razvija pojam dugačko i kratko. od jednostavnijeg ka složenom. 156) Da bi ovaj princip ostvario. konkretnog do nečega što nije u vido krugu. priprema i spretnost vaspitača u svim fazama realizacije postavljenih ciljeva. nego to treba da bude logičko povezano u cijelinu sa novim gradivom učenja. Princip sistematičnosti i postupnosti treba uvažavati u svim etapama nastave (uvodjenje učenika u učenje. tek kad djeca ovladaju pojmovima: grupisanje i klasifikacija predmeta. str. 1998. od lakšeg ka težem. str. str. 2009. (G. Princip sistematičnosti ima veliku ulogu prilikom ponavljanja odredjenog gradiva. i tako djeca lakše i uspiješnije uče. vaspitač da bi na najbolji način djecu uveo u ono što govori. obrada novog sadržaja. 55) Primjer 4. broj kao svojstvo klase ekvivalentnih skupova. zatim dalje se ide na uporedjivanje predmeta po dužini i obrazovanje pojma duži. Primjena principa sistematičnosti i postupnosti dolazi do izražaja još prilikom izrade nastavnih planova i programa vaspitno-obrazovnog rada. pojam skupa i uporedjivanje skupova. Ovaj princip podrazumijeva da se u razvijanju matematičkih pojmova ide od poznatog ka nepoznatom. mora dobro da poznaje pojam učenja. nije dostupno čulima i apstraktno. i tu se nesmije desiti da to bude samo puko ponavljanje bez razumijevanja cijeline. ekvivalentni skupovi. neophodno je dobro planiranje. daljim radom dolazimo do procijenjivanje predmeta golim okom. U svakom sadržaju se raspoznaju neki elementi koji su važni da djeca saznaju. jasno ja bez poznavanja strukture nema poznavanje ni cjeline sadržaja.Šimić.

Čulno saznanje 2.trećim predmetom. a kontrola učenja samokontrolni sopstvene aktivnosti. Princip individualizacije je drugi dio ovog principa. 161) Primjenom principa aktivnosti i samostalnosti djetete uključujemo u aktere sopstvenog ostvarivanja i tada se proces učenja približava samoobrazovanju. (G. Cilj škole i vrtića je da djeca shvate učenje kao svoju unutrašnju potrebu. Vaspitač je tu da dobro odabranim didaktičkim sredstvima i materijalima.4. to predstavlja svjesnu aktivnosti djeteta u konstruisanju svojih znanja. Princip „jedan učenikjedan učitelj“ je princip koji je nastao još u robovlasničkom društvu. Spasojević. sa samim sobom. str. Ruso itd). Sve oraganizovana aktivnosti trebale bi biti prilagodjenje. tako da je svaki uspješan korak doživljaj uspjeha sa dejstvima na očuvanje unutrašnje prirode motiva. didaktičkom igrom ili dobro postavljenim poreblemskim zadatkom. Princip individulazije predstavlja učenje u kome je osnova 9 . ključ je dječije vaspitno-obrazovne usjpešnosti. Princip aktivnosti se najbolje ostvaruje ako su angažovani: cjelokupna ličnost djeteta i vaspitača. istraživanje. 2009. kako bi djeca više samostalno radila. Princip aktivnosti. jer je procijenjivanje postignuća uvijek zasnovano na poredjenju sa onim što je učenik postigao u predhodnom razvoju. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 2. 55) Aktivnost djeteta. izvedu zaključni sud i povežu sa predhodnim saznanjima u jedan logičan sistem. stopa i korak) . Praktično bogaćenje i sredjivanje znanja i iskustava 3. Pestaloci. 1998. Spasojević. str. Za dječiji razvoj važna su četiri područja uključivanja u aktivnosti : 1. zasnovana na interakciji izmedju unutrašnjih i spoljašnjih razvojnih faktora. samo da podstakne djecu na razmišljanj. Osposobljavanje za iszražavanje 4. učenje se zasniva na snažnom „doživljaju uspjeha“. a ne samo kao nametnutu obavezu. i na kraju uvodjenje pojma metar (standardna jedinica za dužinu).Šimić. Nju nalazimo u mnogim djelima poznatih pedagoških klasika (Komenski. ako su optimalno aktivirane sve neophodne psiho-fizičke mogućnosti. a koji u sebi nosi elemente individualizacije. Misaona prerada doživljenog i naučenog (Simeunović. uvidjanje i da im pomogne da dobijene rezultate opišu (izraze rječima). ideja o individualizaciji je jako stara. (Simeunović. samostalnosti i individualizacije Princip aktivnosti podrazumijeva da djeca/učenici stiču znanja. Osim toga. Pojam „aktivan učenik“ podrazumijeva daleko veće povjrenje u njegovu moć i unutarnje mehanizme za pokretanje razvoja. Još u davna vremena ovaj način učenja je bio primjenjivan. mjerenje nestandardnim jedinicama (pedalj. Što znači kada je znanje više unutrašnja konstrukcija nego reprodukovanje tudjih znanja i misli. 160) Svjesno učenje i svjesna aktivnost može da bude aktivna samo ako onaj koji uči zna cilj i značaj zbog čega uči. od strane roditelja i vaspitača. 2009. vještine i navike sopstvenim naporom. str.

Što dalje vodi da vaspitač svako dijete gleda kao posebnu ličnost. a za vaspitni uticaj nije bilo vremena. iste grupe. Ti primjeri su najčešće ostvareni kroz igrovne aktivnosti. tj. sa posebnim sposobnostima i interesovanjima i da vodi računa o radu i razvoju svakog pojedinca. strpljivost i niz drugih pozitivnih osobina. U tradicionalnoj nastavi i učenju. integrisanih u jednom razredu ili grupi. Važno je da vaspitač prilagodjava ciljeve. sistematičnost. stručno i diskretno vodjenje i usmjeravanje aktivnosti prema djetetu. Podstiče ih na istrajnost. Na način na koji oni najlakše uče i usvajaju ono što treba da znaju. U takvom modelu vaspitač ili nastavnik. otkrivaju svoje sposobnosti. nametali bi se djeci loši primjeri. postiču se razne sposobnosti kod djece. uglavnom se nastava odvijala kroz tročlanu šemu: predavanje-obnavljanje-ispitivanje. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Posebno mjesto i veliku važnost individualizacija ima u početnoj nastavi matematike. Djeca lako uče. predhodnom znaju. strpljivost. Unutrašnja diferencijacija podrazumijeva strukturisanje sadržaja. ona grupiše djecu po znanjima i sposobnostima u razdvojene grupe ili razrede. Kod nas se koristi najviše unutrašnja diferencijacija i ona je po mnogo čemu najbolja. stiču nova znanja. Princip vaspitne usmjerenosti Sticanje osnovnih matematički pojmova nije jedini cilj početne nastave matematike. zahtjeva i zadataka koji se zasnivaju na poštovanju razlika kod djece. razvijaju upornost. unutrašnja i fleksibilna diferencijacija. Što kod spoljašnje diferencijacije nema. Danas je mnogo više primjera gdje se djeci na posredan način nameću pozitivna vaspitna usmjerenja. pri korištenju biheviorističke teorije i u lošem vodjenju aktivnosti. kako pojedincima tako i grupama. koji kroz realizaciju matematičkog sadržaja uči djecu predškolskog uzrasta da razvijaju pozitivne osobine ličnosti. pod pojmom diferencijacija podrazumijeva se klasifikovanje djece po nekim sposobnostima. Svaka didaktička igra trebalo bi da se postavlja tako da pored obrazovnog uvijek ima i vaspitni karakter. Pored njega je i ne manje važan vaspitni cilj. bi se uglavnom bavio sadržajem i onim što djeca treba da nauče o konkretnom predmetu. zadatke.5. samoupozdanje. ovakav princip nije bio ostvaren. kako bi što efikasnije prilagodio svoj rad njima. kako bi svi oni razvijalu svoj potencijal do maksimuma. 2. stiču samopouzdanje. Primjenom ovog principa zadatak vaspitača je da što bolje upozna djecu. Pravilnim korištenjem principa individualizacije i pravilnom diferencijaciom djece. Postoji spoljašnja. Čak naprotiv nekada bi se išlo i u pogrešan smijer. Ovaj princip treba 10 . Što nikako nije bilo dobro za pozitivnu vaspitnu usmjerenost. oblike i metode rada.uvažavenje individualnih razlika medju učenicima i djecom. kao i druželjubivost i poštovanje svoje a i drugih ličnosti. karakteristikama. nekim sličnim ili različitim obilježjima. Da bi individalizacija bila efikasna mora da postoji dobra diferencijacija.

Šimić. onda oni obrazuju jednake dvočlane ili tročlane skupove. 57) Veoma je važno da zadaci koji se postavljaju djeci nebudu preteški. 56) 2. Šimić. i kod njih se javlja nezainteresovanost i gubi se samopuzdanje. niti su 11 . Što znači da djeci pokažemo neki objekat ili u matematici oblik. kao i mišljenje. tako da svi dobiju jednako bombona (kako djeca tog uzrasta neznaju da broje. koja govori da učenje treba prilagoditi trenutnim kompetencijama kod djece. pa se taj nivo podiže sa uzrastom djece. A takodje i previše laki zadaci nemaju pogadan efekat. Primjenom ovog principa potrebno je i prilagodjavati način predstavljanja sadržaja. (G. . Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu učenika Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu učenika podrazumijeva da ukupna organizacija učenja i nastave. U takvim slučajevima se kod djece javlja kontra efekat. on uglavnom i u vrtiću i u školi. 1998. bude primjerena uzrasnim. str. psihičkim.1998. 56) Ovaj princip u nastavu je uvela Pijažeova teorija. socijalnim i drugim karakteristikama učenika i djece u razvoju. teorija Vigotskog govori o tome da je nastava dobra samo onda kada predhodi razvoju i nastojanje da učenje uvijek bude usmjereno ka zoni narednog razvoja. 1998. i onda ga riječima objasnimo. ali u isto vrijeme i akcija za dalji razvoj.Šimić. . U razvijanu matematičkih pojmova. zato se pri izboru programskog sadržaja i konkretnih zadataka mora poštovati ovaj princip.Druga etapa je predstavljanje sadržaja verbalno-slikovnim elementima.da je uvijek vodilja u svemu. Primjer 5. praktično da djeca mogu da vide. Predstavljanje se vrši u nekoliko etapa: . u zavisnosti od uzrasnih i individualnih karakteristika. str. str. Da očekivanja koja se stavljaju pred djecu nebudu prevelika i bez mogućnosti ispunjenja. ide zajedno sa svakim vaspitno-obrazovnim radom. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Koliko lijepo ovaj princip može biti iskorišten videćemo kroz primjer koji će biti naveden u daljem tekstu.Treća i posljednja etapa je predstavljanje misaonim ili apstraktnim sredstvima.Prva etapa je predstavljanje sadržaja slikovnim elementima tj. Kako bi se uspiješno obezbijedila misaona aktivnost djeteta u savladjivanju odredjenog sadržaja. opterećenja se kod uvode postupno i individualno. Intelektualne sposobnosti predškolske djece su još nerazvijene. Marija je dobila bombone od mame i zadatak da ih podjeli sa svojim drugaricama.6. (G. Postoji još jedna teorija koja zagovara isti princip ali na drugačiji način. u zavisnosti od broja djece 1-1 korespodencijom) (G. ide se do odredjenog nivoa.

Princip trajnosti znanja 12 . Princip korelacije programskih sadržaja Psihološke osnove principa korelacije programskih sadržaja nalaze se u samom djetetu i uslovljene su uzrastom. pažnjom. Ovaj princip je u uzajamnoj povezanosti sa principom individualizacije. ilustraciju. (G. Horizontalna uslovljenost znači da se pojmovi usvajaju jedan u odnosu na drugi. matematički pojmovi se mogu prezentirati kroz interesantnu priču. Pod pojmom vertikalna strukturisanost programa. Matematička znanja se izgradjuju povezivanjem matematičkih pojmova u jedan logičan sistem. 1998.7. Šimić. osnovnoškolsko. podrazumijeva se da programski sadržaj biva proširivan na svakom narednom uzrastu. str. 57) 2. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. pjesmu. str. doživljajem sadržaja programa. ali i sama nameće tokom rada.. 2. (G. i da bi bila ostvarena dobra horizontalna korelacija mora da postoji dobra povezanost programskih sadržaja. ali isto tako brojevi su tjesno povezani i u korelaciji sa mjerenjem. brojevi se nemogu „obraditi“ bez poznavanja skupova. da bi se postigla motivisanost djece. interesom. 2. sa dosta uzajamno povezanih tačaka. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Zadatak ovog principa je da učenje i nastava potpomažu i unapredjuju dječije znanje do uzrasnog maksimuma. 1998.podsticajni niti imaju razvojni efekat. 57) Program vrtića predstavlja skup različito odredjenih aktivnosti. Ono što je važno je i to da je po ovom principu organizovan i vaspitno-obrazovni sistem koji je rasporedjen u predškolsko. Time se obezbedjuje potpuna misaona aktivnost djeteta. kroz neku filmsku aktivnost. prvo se obnavljaju već usvojeni pojmovi pa od njih se prelazi na nove. uz pjevanje praćeno na nekom muzičkom instrumentu i igru. nepoznate pojmove. a ne da se zamjenjuju novim znanjima.8. razvojem mišljenja. Tako da se gradiva koja se uče na jednom uzrasnom nivou proširuju i dogradjuju na drugom višem uzrasnom nivou. inteligencijom. a ne jedan nezavisno od drugog. Šimić. Korelacija izmedju različitih oblasti-područja rada (nastavni predmeti) Npr. Korelacija unutar jedne oblasti-područja rada (vertikalna i horizontalna) Npr. jer veoma je važno da vaspitač poznaje dijete. Postoje dvije vrste korelacije programskih sadržaja: 1. Korelacija se planira. kako bi mu dao zadatke koji odgovoraju njegovom psiho-fizičkom stanju. Pri formiranju novih pojmova u početnoj nastavi matematike.

predstavlja problem. Logička povezanost mora da bude medju sadržajima kako bi se mogao ostvariti ovaj princip. Šimić. Aktivnost učenika u velikom utiče na prihvatanje i trajnost prihvaćenih i naučenih činjenica. Bitan uslov za trajnost znanja je često ponavljanje sadržaja. Ali često je mnogo teško postići trajnost znanja kod učenika i djece. poznavanje svakog djeteta i njegovih potreba. Važno je da vaspitač sve aktivnosti sa 13 . znanje se ne akumulira dovoljno i ne ostaje dovoljno dugo u pamćenju i kori velikog mozga. gdje se djeci predstavljaju najednostavniji zadaci. Zasniva se na aktivnom umnom radu djeteta. neki brže neki sporije. Počev od motivacije. 1998. već sa uvažavanjem principa postupnosti usko povezano. (G. Jer aktivnost mozga je selektivnog karaktera. kako bi se oformirolo znanje koje ostaje duže u pamćenju djece. svaki put (bilo bi poželjno) sa novim didaktičkim materijalom i sredstvima. jer tako samo sebi više pravi posla.Drugi uslov se zasniva na principu sistematičnosti. Postoji nekoliko uslova po kojim se ovaj princip može ostvariti. Važno je da vaspitač svakodnevno radi sa svakim djetetom. pa do obrade sadržaja učenje koje treba da bude spojeno sa efikasnom motivacijom. . kroz novu didaktičku igru i u svakoj pogodnoj životnoj situaciji povezano sa programskim sadržajem drugih vaspitnoobrazovnih oblasti. jer princip trajnosti znanja zahtjeva i u neku ruku inidividualizaciju. Princip zabave i zadovoljstva Ovaj princip nalaže i govori da dječije učenje mora da bude spontano i da se uglavnom mora sprovoditi kroz igru i igrovne aktivnosti. mora ponovo da uči neke iste pojmove od prije. podstrek da se nešto ne zaboravi. je stalno i konstantno ponavljanje. Čitav proces učenje aktivnosti služi za što bolje formiranje trajnosti znanja. mozak djeteta pamti samo ono što je za dijete interesantno. pa čak i u početnoj nastavi matematike. 2. ako djete ili učenik nisu u potpunosti posvećeni tom što rade. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Savladavanje zadataka matemtika predstavlja veliki umni napor takav da se usvojeno znanje zadrži što duže u pamćenju. Znanje nesmije biti rascjepkano.Matematika je težak nastavni predmet. Pamćenje je lakše ako su zadaci poredani sistematično i po nekom logičnom slijedu. Ali kako god da se neki sadržaji nauče ili usvoje oni vremenom blijede i nestaju. str. zanimljivo i što je za njego važno i bitno. i to su : . prepreka tj. kojom se djeca podstiču na efikasnije prihvatanje činjenica.Prvi uslov je svjesno usvanje sadržaja učeće aktivnosti.9. Vaspitač mora da vodi brigu da djeca ne zaborave pojmove. 57) Težina nastavnih matematičkih sadržaja i njihova logička povezanost može znatno uticati na uspješnost učenja i formiranja trajnog znanja.

onda uz to treba da znamo da je igra djetetu često značajnija i od hrane. 13) Kako bi se igra na najbolji način spojila sa razvojem i pričinila djeci zadovoljstvo pri učenju nečeg nova. treba da se dobro isplanira vrijeme. da zna njihova interesovanja. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Kada smo naveli da se sve aktivnosti treba uglavnom da odvijaju kroz igru. samo vaspitač treba da iskoristi taj potencijal. a razvijenost psihičkih i fizičkih sposobnosti djeteta intenzivira i podiže kvalitet igara i igrovnih aktivnosti. da poznaje njihove želje i sposobnosti. Ako igru i igrovne aktivnosti spojimo sa vaspitanjem i vaspitnim uticajima. Vaspitač mora da upozna djecu. interesantne. (Suzić N.omogućićemo da vaspitni postupci postanu sastavni dio djetetovog života i prirodnog razvoja. str. Ova zakonomjernost nas obavezuje da igri i igrovnim aktivnostima posvetimo posebnu pažnju kako bismo ih maksimalno usmjerili ka optimalnom razvitku djeteta. zabavne. igru možemo posmatrati kao zavisnu varijablu. 2006. str. učenja i ispunjavanja obaveza. To znači da su igra i razvoj medjuzavisni. ali vrijedi i obrnuto.matematičkim sadržajem organizuje tako da one budu zanimljive djeci. (Suzić N. elementarnih obaveza. djeci je igra urodjena. Samo sa takvim mjerama planiranja. 2006. postižu su najbolji rezultati. da se djeca aktivno uključuju u život svoje okoline i uče uz želju i snažnu motivaciju. U odnosu na djetetov razvoj. Poznavajući sve to on mora da isplanira i da im izloži sadržaje koji će donekle odgovarati svakom djetetu u grupi. 13) 14 . Igra podstiče zdrav razvitak djeteta. da djeca ulaze u proces učenja dobrovoljno. da kod djece izazivaju radoznalost i želju za saznanjem a da im pri tom bude omogućena sloboda izbora. mjesto i sadržaj učenja.

str. 58) 15 . Promjene u shvatanjima o didaktičkim principima. Samo sistematična i povezana primjena svih metodičko-didaktičkih principa osigurava dobre rezultate u ostvarivanju ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovne oblasti u razvijanju matematičkih pojmova. već je funkcionalna komponenta totalnog procesa korelacije u nastavnom radu. ali vrijednost svakog principa potvrdjuje se njegovom korelacijom sa ostalim principima. (Prodanović. metoda i oblika rada. Jedinstvo metodičko-didaktičkih principa Svaki princip ima jasno definisanu funkciju u nastavnom procesu. Sama činjenica da se principom definisani zahtjevi odnose na nastavni rad u cjelini. utiče i na modifikovane korelacionih dimenzija didaktičkih principa. Svaki princip uzet posebno. Elementi jednog principa manifestuju se vrlo često kao neodvojivi pratioci drugih principa. (G. ali ni zamjeniti u nastavnom procesu. izbor sadržaja. vrednovanje rezultata podrazumeva primenu. uvođenje novog principa u sistem i dalje razrađivanje suštine i funkcije pojedinih principa. Šimić. konstituisanje sistema didaktičkih principa. Samo u takvim funkcionalnim koordinatama korelacija didaktičkih principa postiže svoje pravo mjesto u nastavnom procesu (Prodanović. 1988. Takve njihove osnovne karakteristike osiguravaju ujedno visok stepen evolutivnosti i dinamičnosti nastavnog rada. U svakom principu egzistiraju na određen i specifičan način elementi drugih principa. Korelacija didaktičkih principa nije zatvoren proces. Korelacione dimenzije principa stalno su evolutivne. već naprotiv. Nikčević. str. Svako planiranje vaspitno-obrazovnog rada. Ničković . prirodno. bez ikakvog izuzetka. niti ispoljavaju svoje vrijednosti u sebi. str. razotkriva u širinu i neophodnost njegovih korelacionih veza sa ostalim principima. 1998. Prema tome oni se nemogu medjusobno izolovati.1988. Oni zapravo nikada ne egzistiraju sam za sebe. Svaki princip jedinstvom elemenata svoje suštine i široko zasnovanim korelacionim vezama s ostalim principima i njihovim elementima potvrđuje svoju vrijednost. već jedino u neodvojivom jedinstvu s elementima drugih principa. 81). pa je samim tim teško reći gdje jedan počinje a gdje se završava. 80) Didaktička funckionalnost pojedinog principa uslovljena je uvijek kvalitetom njegove korelacione dimenzije prema drugim principima. funkcionalno jedinstvo i povezanost svih ovih principa.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 3. Korelacione veze pojedinig principa nisu smetnje. uslov njegovog kompletnog didaktičkog dejstva. može manje ili više sadržavati i ostale principe.

Vrtić prioritetno podstiče razvoj odgovornosti. . tj. Svaka škola. Sa didaktičkog i metodičkog stanovišta . Osjećaj pripadnosti spada u red najvažnijih potreba čovijeka.Vrtić je mjesto gdje se njeguje stvaralaštvo. kulturna i religijska pripadnost. . solidarnost i poštovanje različitosti.Spremnost na dijalog. a samim tim djete lakše povezuje različite programske sadržaje i brže uči razne pojmove. praćenje razvoja i njegovih mogućnosti. treba kod djeteta da podstaknu logičko razmišljanje. Učenje mora da bude maksimalno prilagodjeno svakom djetetu. . . Dužnost vaspitača je da uvažava i poštuje svako djete ponaosob. aktuelne sposobnosti i sl. str. da svako ima pravo da iznese svoje mišljenje. Važno je da vaspitač svako djete uvažava. želje i interesovanja. bilo koja obrazovna ustanova. to se stavlja pod osnovne potrebe i načela vaspitnoobrazovnog rada. ako taj talenat bude otkriven predškolskoj dobi. . demokratični. Svako dijete krije u sebi neki talenat. Svaka aktivnost. . i da nikada ne pravi razlike medju djecom. Odnosi medju subjektima vaspitno-obrazovnog procesa treba da budu ravnopravni. Spasojević. jezik. vrtić. Postavljanje raznih zadataka koji za primjer imaju realne situacije. to donosi krupne izazove uredjivanja procesa u kojem se učenici medjusobno oslanjaju jedni na druge. uvijek ka zoni bližeg razvoja. Principijelne postavke savremene škole/vrtića . to dijete ima potencijal da postigne mnogo toga korisnog i za sebe a i možda za sve ostale. nacionalnost. Planskim djelovanjem vaspitač podstiče dijete na učenje i pamćenje naučenog. odnosno evidentne različitosti medju njima (kao što su pol.) postaju krajnje nebitne. Pod ovim se podrazumijeva konstantno upoznavanje djeteta i njegovih osobina.Proces učenja u predškolskim ustanovama utemeljen je na uspjehu svakog djeteta. (Simeunović. . kako bi ono bilo aktivni akter svoga razvoja.Rad u predškolskim ustanovama mora biti na zasnovan na dječijem interesovanju za rad.Vaspitno-obrazovni rad je snažno utemeljen na razvoju svijesti o sopstvenom porijeklu i društvenoj baštini. da se svakodnevno podstiče dječiji razvoj. 151) 16 . konstantno su u interakcijskim situacijama i ničim nisu ometani. Težnja je da se kod svakog djeteta usadi potreba za doživljaj sopstvenog uspjeha. rasa. su takodje zadaci vaspitnoobrazovnog rada u modernoj školi i vrtiću.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 4. a kada je riječ o djetetu predškolskog uzrasta. podstiču kod djeteta kritičko mišljenje i logičko rezonovanje pojmova. 2009.Škola ili vrtić je mjesto za njegovanje kritičkog sudjenja i logičkog zaključivanja . lakše vrši generalizaciju prihvaćenih pojmova.Predškolska ustanova je mjesto saradnje i podijeljenih odgovornosti. a pogotovo matematički sadržaji. poštovanja i čuvanja resursa prirode. treba da podstiče stvaralaštvo.

Ranije su se principi u "pedagoškoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz određene koncepcije . za razliku od pravila u kojima su uvijek dozvoljeni izuzeci. oblika. antropološke i dr. Zaključak U pogledu konkretnog odredjenja pojma „pedagoški principi“ ne postoji saglasnost. (Grandić. tj. 37). Važno je da predškolska ustanova ima dobar odnos sa sredinom. nije dovoljan da bi bio neposredno "upotrebljiv " . (Prodanović. Sve je izraženija potreba da se principi postave na dva nivoa: teorijsko-metodološki i praktični.filozofske. etičke. didaktički principi mogu osigurati normativnost. Prema tome. 1988. jer se samo takvim odnosom prema didaktičkim principima može osigurati i njihova učinkovita primjena. Vaspitač sa djecom svaki na najbolji način iskoristi svaki dan. ili svega toga zajedno). i didaktički principi ne trpe iznimke. (Prodanović. 73) U našim udžbenicima pedagogije obično se pod principom podrazumijeva "osnovno rukovodeće načelo (smjernica) kojeg se vaspitač ili učitelj pridržava u izvođenju svoje djelatnosti (bilo u pogledu izbora vaspitno-obrazovnih metoda. 1997. Kao i principi drugih djelatnosti. (Grandić. igrališta itd. Ovaj pojam je veoma kompleksan tako da je njegova definicija često izložena riziku da bude nepotpuna i neprecizna. str. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 5.Vrtić ili škola su uvijek otvoreni za saradnju sa okruženjem. 73). Didaktički principi izvode se iz nastavne prakse u njenom istorijskom. str. psihološke. . str. Svoju punu vrijednost didaktički principi ostvaruju funkcionalnim jedinstvom. regulativnost. Ničković. U novije vrijeme se principi vaspitnog rada sve više osvjetljavaju i zasnivaju na teorijskim nalazima do kojih se dolazi provjeravanjem različitih hipoteza u vaspitnim institucijama i razvitkom pedagoške i psihološke teorije. pozorišta.filozofske. Gajić.Predškolska ustanova je mjesto za produktivno korištenje slobodnog vremena. Gajić. psihološke.. okrenuti su ka praksi. Pedagoški zakon. 1997. teorijskom i praktičnom smislu. Principi su 'pripremljeni' za praktičnu organizaciju vaspitne djelatnosti. str. Didaktički principi su opšti zahtjevi kojih će se obavezno i bez izuzetaka pridržavati nastavnik i učenici u realizaciji nastavnog procesa. Danas je sve više primijenjenih istraživanja kojima se oni izvode iz pedagoških zakonitosti. dostupan u praktičnoj vaspitnoj djelatnosti. uvažavanje i osmišljeno primjenjivanje didaktičkih principa odnosi se na nastavni rad u cjelini. U tom smislu vrlo je 17 . Potrebno je iz njega "izvesti " niz principa vaspitnog rada koji predstavljaju konkretni izraz tog zakona. Danas je sve više primijenjenih istraživanja kojima se oni izvode iz pedagoških zakonitosti. načina i sredstava u vaspitnom radu. antropološke i dr. odnosno zakonitosti.. Oni su opšti operativni okviri nastavne prakse. etičke. Ranije su se principi u pedagoškoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz određene koncepcije . i da vaspitači kada je god to moguće mogu posjećoivati muzeje. Ničković. teorijskom i praktičnom jedinstvu. zasnovan na zakonitostima nastavnog rada u njegovom istorijskom. 1988. sam po sebi. Funkcionalno nerazlučivo povezani s nastavom i stalno sjedinjeni s njom. korelativnost i integrativnost nastavnog rada. 37). bioskope.

Gajić. od planiranja nastave do njenog izvođenja i do provjeravanja njezinih rezultata. . evaluaciji).među principima nema hijerarhijskog odnosa. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Između ove dvije krajnosti V.1997. da ih uvažavaju i stvaralački primjenjuju u svom radu. manje ili više. 40). 125). opšti zahtjevi kojih se nastavnik obavezno drži.Principi uvijek predstavljaju sistem koji obuhvaća vaspitanje ličnosti u cjelini.ne postoji univerzalni princip koji bi mogao ostale zamijeniti. .značajan i inspirativan rad V.uslovu opstajanja principa s jedne. različitim.. Zbog toga se i nazivaju opštii principi vaspitanja ( Grandić. što ga ipak ne navodi na zaključak da je princip preživjela kategorija u pedagogiji.primjenjuju se u svim fazama vaspitnog rada (planiranju. realizaciji. Kneževića (1992) u kojem je razmatrana epistemološka dilema o principima . str. dakle. .str. Iako među pedagozima postoje razlike u poglede utvrđivanja broja i klasifikacije principa. principi su uzajamno povezani i podudarni. a svaki od njih se primjenjuje u. Njihov dignitet proizlazi iz metodologije njihovog formulisanja. Knežević uočava različita rješenja i čitav niz novih problema. jedinstven kriterij klasifikacije zahtjeva.preslikavanju principa u vaspitnoj praksi. odnosno predstavljaju njihovu osnovu. o tome da li je princip izvana nametnut zahtjev ili nalog. .svi principi čine jednu cjelinu. Autor ističe dvije krajnosti u određivanju principa. da li principi imaju čvrstu logičku podlogu. 18 . konkretnim vaspitnim situacijama. na sve etape nastavnog procesa. neophodno je da svi vaspitači dobro poznaju opšte principe vaspitnog rada. i obavezujuća funkcija principa za pedagoga s druge strane. Principi vaspitanja odnose se na sva područja i aspekte vaspitne djelatnosti. itd.1989. Didaktički principi odnose se na nastavu u cjelini. (Pedagoška enciklopedija 1. Naprotiv. forme i sadržaja: eksplikativni-deklarativnu i voluntaristički (u našim udžbenicima pedagogije) i redukcionističko operativnu (na primjeru programirane nastave). oni se ipak slažu u sljedećem: . on postavlja pitanja o konkretizaciji . Oni su.

U zaključku je najviše pisano o pedagoškim mislima i o konkretnom odredjenju pojma „didaktički principi“. jedinstvo principa. because without unity there is no successful teaching. o kojoj je najviše pisano. Described is the unity of methodicaldidactic principles. how important are the principles of the main theme of which was written up. pojam „didaktički principi“. Summary: This paper presents the methodical and didactic principles. the term "didactic principles. which is one very important basis of these principles. Klučne riječi: metodičko-didaktički principi. Važnost principa je naglašena u ovom radu. koliko su principi značajni je glavna tema. the most written about pedagogical and specific definitions of the term "didactic principles. In conclusion.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Sažetak: U ovom radu prezentovani su metodičko-didaktički principi. Opisano je i jedinstvo metodičko-didaktičkih principa." Key words: methodical-didactic principles. pricipijelne postavke savremene škole." 19 . Ukratko su opisane i principijelne postavke savremene škole. jer bez jedinstva nema ni uspješne nastave. principled contemporary school settings. and their properties. Each principle is specifically defined and processed. i njihove osobine. Svaki principi je posebno definisan i obradjen. The importance of the principles expressed in this paper. kako bi se u potpunosti uklopila slika i metodičko-didaktičkim principima. in order to fully fit images and methodical-didactic principles. A brief description and the principal setting of modern schools. the principle of unity. koje je jedno od najvažnjih osnova ovih principa.

Banja Luka. O. Zdravko Kurnik. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja. V. 2009. 2009     20 . Savremene didaktičke teme. zakonitosti i principi u teoriji vaspitanja. Beograd. Ničković. Sarajevo. 1997. P. SOUR "Svjetlost". Didaktika za treću godinu pedagoške akademije. Zavod za izdavanje udžbenika. Pedagoški fakultet. Republički zavod za unapređivanje vaspitanja. godine R. Načelo trajnosti znanja. Simeunović. Zagreb. 1998. Knežević. Pedagogija za XXI vijek. godine Nenad Suzić. viša škola za obrazovanje vaspitača. IRO "Školska knjiga". Grandić. MIŠ. godina Pegagoška enciklopedija 1 (1989). Uvod u predškolsku pedagogiju i metodiku. Zakoni. Gajić. Banja Luka XBS.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Literatura:      Grozdana Šimić. (1992). Metodika razvijanja matematičkih pojmova. 1988. Zagreb. R. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 2006. Beograd. Prodanović. Novi Sad. Bijeljina. TT-Centar. 2005. Titograd. Pedagoška stvarnost. Šabac. O principima u pedagogiji. godina. OOUR Izdavanje udžbenika i udžbeničke literature. br 1-2. godine V. godina Nenad Suzić. T. OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Đ. Novi Sad . Spasojević.

Pedagoški fakultet Bijeljina 21 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->