Professional Documents
Culture Documents
DIPLOMSKI RAD Tema: Osnovni metodiki principi u razvijanju elementarnih matematikih pojmova
Sadraj:
Uvod............................................................................................................................3 1. Istorijski razvoj didaktikih principa..................................................................4 1.1. Promenljivost didaktikjih principa......................................................................4 2. Osnovni metodiki principi u razvijanju matematikih pojmova na predkolskom uzrastu................................................................................................5 2.1. Princip oiglednosti..............................................................................................5 2.2. Princip naunosti..................................................................................................6 2.3. Princip sistematinosti i pounosti.......................................................................7 2.4. Princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti............................................9 2.5. Princip vaspitne usmjerenosti.............................................................................10 2.6. Princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu....................................................11 2.7. princip korelacije (povezanosti) programskih sadraja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima..........................................12 2.8. Princip trajnosti znanja......................................................................................12 2.9. Princip zabave i zadovoljstva.............................................................................13 3. Jedinstvo metodiko-didaktikih principa........................................................15 4. Principijelne postavke savremene kole/vrtia.................................................16 5. Zakljuak..............................................................................................................17 Saetak/Summary....................................................................................................19 Literatura.................................................................................................................20
Uvod:
Rije princip je latinskog porijekla principium to u prevodu znai izvor, temelj, poetak ili osnova. Ova rije oznaava vodea naela ili pravila u radu i djelovanju u nastavi ili ueim aktivnostima. Predstavlja neke temeljne zahtjeve za djelovanje i usmjeravanje uenja. Definicija didaktikih principa glasi: Didaktiki principi su osnovna naela kojima se rukovodi nastavnik u svim fazama nastavnog procesa kako bi se uspjeno realizovali postavljeni ciljevi nastave, a uenici osvojili znanja, vjetine, navike i sposobnosti. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 148.) Principe treba shvatiti kao osnovna pravila pri radu u vrtiu ili koli. Oni predstavljaju opte zahtjeve, koji izraavaju unutranje zakonitosti nastavnog procesa i svih drugih faktora koji direktno ili indirektno djeluju na odvijanje nastavnog procesa i njegove rezultate. Da bi se postigli optimalni rezultati u radu i u realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka moraju se potovati osnovni metodiki principi. Oni predstavljau osnovne zakonotosti u svakom organizovanom vaspitno-obrazovnom procesu, pruaju orijentaciju i predstavljaju pouzdan preduslov za uspijeno izvodjenje usmjerenih aktivnosti u predkolskim ustanovama. (G.imi, 1998. str.53) Najvaniji zadatak didaktinih principa je da stalno obogauju teoriju i praksu nastave, na osnovu pedagoko-psiholokih, sociolokih i drugih istraivanja, u skladu sa novim zahtjevima i tenjama drutva. Pravilno organizovana nastava ili uea aktivnost treba da bude orijentisana na potpunu djeiji razvoj, to podrazumijeva da bude orijentisana ne samo jueranji nego i na sutranji dan. Zahtjevi u uenju treba da idu ispred razvoja, da uenje vuku napred, kao to navodi Vigotiski u svojoj teoriji. Navodei genezu teorijskog i praktinog utemeljenja didaktinih principa, treba naglasiti, da do dananjih dana nema jedinstvenog stava o pitanju klasifikacije, to je, uglavnom, posljedica razliite nastavne prakse ili tendencije da se neki principi saimaju. Kao osnovne smjernice nastavnog procesa-didaktini principi nisu samostalne kategorije. Tek u svom jedinstvu i suprotnostima oni imaju pravu vrijednost. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 149.) Nabitniji principi koji su uslovljeni kako uzrastom djece tako i prirodom matematikih sadraja su: 1) princip oiglednosti 2) princip naunosti 3) princip postupnosti i sistematinosti 4) princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadraja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja
- Mladen Vilotijevi, klasifikacija principa: oiglednost i apstraktnost, sistematinost i postupnost, pristupanost uzrastu uenika, individualizacija, diferencijacija i integracija, svjesna aktivnost uenika, racionalizacija i ekonominost, princip naunosti. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________
najbolje ue i najbolje pamte injenice i pojmove i stvaraju generalizacije. Kada je rije o formiranju matematikih pojmova, djeca najpre opaaju svim ulima, na osnovu ega kasnije misaonom operacijom dolaze do odredjenih matematikih pojmova. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Prva etapa u razvijanju matematikih pojmova je manipulacija konkretnim materijalima, zatim se materijal uklanja i dijete pokuava da operie predstavama tih predmeta a kasnije se potpuno oslobadja vezivanja za konkretno i prelazi na apstraktno, pojmovno miljenje (to nije uvijek ostvarivo u predkolskoj ustanovi). (G.imi, 1998, str. 54) Primjena principa oiglednosti u savremenom organizovanom procesu polazi od predpostavke da se u saznavanju naunih istina mora polaziti od ivog posmatranja ka apstraktnom miljenju, a od tog ka praksi. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 153) Specifinost u oiglednosti poetne nastave matematike je to da su esto pojmovi apstraktni, pojmovi koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. Mnogi to smatraju kao razlog to uenici teko shvataju matematike pojmove. Ali ipak uvijek postoji mogunost, i da se ti apstraktni pojmovi prikau. Dobar vaspita, e koristei flomastere i tablu, grafoskop i grafofolije, modele od papira i ice, postere i plakate i naravno svoju matu biti u stanju ueu aktivnost uiniti oiglednom a samim tim i zanimljivom. Pogotovo geometrija prua velike mogunosti za to. Ali koliko je dobra oiglednost, moe biti i loa, u sluaju pogrenog koritenja. Pretjerana oiglednost u razvijanju matematikih pojmova moe da teti, jer oigledno nije cilj ve sredstvo za formiranje matematikih pojmova i razvoja logikog miljenja.Oiglednost je samo prva etapa, ali i nezaobilazna pri formiranju apstraktnog miljenja. A da bi formiranje apstraktnog miljena bilo uspijeno, neophodno je djecu osposobljavati na plansko posmatranje predmete i pojava. Plansko posmatranje podrazumijeva postepeno uvodjenje djeteta u proces uenja putem oiglednosti. Pri formulisanju pojma, vaspita moe pristupiti na dva naina deduktivno i indiktuvno. Deduktivni pristup podrazumijeva prikazivanje predmete u cijelini, a zatim kasnijom obradom uoavanje raznih detalja, strukturu i funkciju predmeta prikazivanja. Induktivni pristup polazi od pojedinih detalja predmeta prikazivanja, a zatim analizom njihovih osobina, i na kraju cijelovito prikazivanje predmeta i zajedniko pretraivanje veza izmedju prikazanih detalja. Drei se ovog principa, svi zadaci koji se postavljaju pred djecu moraju biti vezani za njima bliske predmete i pojave, moraju biti ivotni. (G. imi, 1998. str. 54) Primjer 1. Pri obradi mjernih jedinica duine, povrine i zapremine dobro je oigledno pokazati te jedinice: lenjir, krojaki i zidarski metar, komad papira dimenzija 1 dm 1 dm, 1 m 1 m, posudu dimenzija 1 dm 1 dm 1 dm, tj. posudu zapremine 1 litre i sl.
uzrastu mora biti uskladjeno sa savremenim tumaenjem odgovorajuih matematikih sadraja, uz matematiko pojednostavljenje tih sadraja i primjenu najoptimalnijih metoda, oblika rada i didaktikih saznanja za ovaj uzrast djece. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Princip naunosti vai za kompletnu vertikalu kolskog ili sistema predkolske ustanove. Primjena principa naunosti i sticanje nauno provijerenih znanja i otem razvoju uenika vode formiranju naunog pogleda na svijet, to je jedan od veoma vanih ciljeva obrazovanja. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 164) Princip naunosti podrazumijeva da se nauno provijerena znanja savladavaju uzronoposljedinim odnosima koji se stvaraju medju sadrajima u okviru ueih aktivnosti. S obrzirom na uzrast i psihofiziku zrelost djeteta, matematiki sadraji se moraju pojednostaviti da bi bili razumljivi za djecu, ali se pri tom nesmije ii iz krajnosti u krajnosti da se olako shvate neki sadraji. Improvizovano tumaenje matematikih sadraja sa materijalnim grekama, moe imati neeljene posljedice u formiranju matematikih znanja djeteta u toku narednog kolovanja. Jedna od tekoa u provodjenju principa naunosti jeste to to se naune injenice svake godine poveavaju, i otkrivaju se neke nove istine, pa je stim teko pratiti i djeiji razvoj. Eksplozija znanja utie na porast obima naunih injenica, pojavu novih teorija, zakona kao i novih oblasti istraivanja. Princip naunosti se ne odnosi samo na sadraje uenje, nego se on odnosi i na ire gledano vaspitno-obrazovni proces. U ovaj princip moemo da svrstamo kao obavezno usavravanje nastavnih metoda rada, usavravanje oblika rada, nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije u cjelini. Jer bez svakodnevnog usavravanja ovih sredstava vaspitno-obrazovnog procesa, koliko god da je sadraj uenja usavren uspijeh nee biti u potpunosti ostvaren. Primjer 2. Velika greka koja nastaje uslijed nepotovanja principa naunosti je poistovjeivanje pojma jednakih skupova i ekvivalentnih skupova, veliki i visok, zatim pojam stranice i strane kog geometrijskih figura (stranica je du, element mnogougla, a strana je mnogougao, kao dio poliedarske povri). Isto tako se pojam mase zamjenjuje pojmom teine. Suprotno principu naunosti je uenje djece mehanikom brojanju, a da predhodno nije razvijen pojam skupa i logike operacije koje omoguavaju razvijanje pojma broja. (G. imi, 1998. str 54)
neophodno je dobro poznavanje onoga to se ui. U svakom sadraju se raspoznaju neki elementi koji su vani da djeca saznaju, vaspita da bi na najbolji nain djecu uveo u ono to govori, mora dobro da poznaje pojam uenja. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Vaspitaevo znanje se odnosi na umijee kreiranja klasifikacija i odnosa medju raznim pojmovima koji se obradjuju. Ono to je vano da zna koji su centralni a koji sporedni elementi uenja. Znanja koja vaspita prenosi djeci treba rastaviti na strukturne elemente, izuiti ih, a onda na kraju povezati u cijelinu. Jer ako posmatramo sadraj, jasno ja bez poznavanja strukture nema poznavanje ni cjeline sadraja. Ovaj princip podrazumijeva da se u razvijanju matematikih pojmova ide od poznatog ka nepoznatom, od jednostavnijeg ka sloenom, od blieg ka daljem, od lakeg ka teem, konkretnog do neega to nije u vido krugu, nije dostupno ulima i apstraktno. (G.imi, 1998. str. 55) Vano je da vaspita zna da svaki novi pojam povee sa onim starim, jer se na taj nain gradi najbolja slika o tom pojmu, i tako djeca lake i uspijenije ue, pogotovo kada je rije o matematici. Matematika i kao cjelina a i po svojim pojedinim sadrajima je niz logino povezanih injenica. Primjena principa sistematinosti i postupnosti dolazi do izraaja jo prilikom izrade nastavnih planova i programa vaspitno-obrazovnog rada, kada nastavne sadraje treba poredati da bi gradili uspijeno povezan logian sistem. Princip sistematinosti i postupnosti treba uvaavati u svim etapama nastave (uvodjenje uenika u uenje, obrada novog sadraja, ponavljanje i vjebanje) naravno potujui psihofiziki uzrast i predznanja djeteta. Princip sistematinosti ima veliku ulogu prilikom ponavljanja odredjenog gradiva, i tu se nesmije desiti da to bude samo puko ponavljanje bez razumijevanja cijeline, nego to treba da bude logiko povezano u cijelinu sa novim gradivom uenja. Sutina principa sistematinosti je dakle u tome da se veliki broj naunih injenica i generalizacija izdvoji u uporine take i oko njih se koncentriu sadraji. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 156) Da bi ovaj princip ostvario, neophodno je dobro planiranje, priprema i spretnost vaspitaa u svim fazama realizacije postavljenih ciljeva. Primjer 3. Do pojma broja dolazimo postupno, tek kad djeca ovladaju pojmovima: grupisanje i klasifikacija predmeta, pojam skupa i uporedjivanje skupova, ekvivalentni skupovi, broj kao svojstvo klase ekvivalentnih skupova. (G.imi, 1998. str. 55) Primjer 4. Pojam duine razvija se takodje postepeno i sistematiki. Najpre se razvija pojam dugako i kratko, zatim dalje se ide na uporedjivanje predmeta po duini i obrazovanje pojma dui, daljim radom dolazimo do procijenjivanje predmeta golim okom. Kada su djeca sve ovo savladala daljim radom dolazimo do uporedjivanja predmeta sa nekim
treim predmetom, mjerenje nestandardnim jedinicama (pedalj, stopa i korak) , i na kraju uvodjenje pojma metar (standardna jedinica za duinu). Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________
uvaavenje individualnih razlika medju uenicima i djecom, iste grupe. Vano je da vaspita prilagodjava ciljeve, zadatke, oblike i metode rada, kako pojedincima tako i grupama, kako bi svi oni razvijalu svoj potencijal do maksimuma. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Posebno mjesto i veliku vanost individualizacija ima u poetnoj nastavi matematike, tj. struno i diskretno vodjenje i usmjeravanje aktivnosti prema djetetu. Primjenom ovog principa zadatak vaspitaa je da to bolje upozna djecu, kako bi to efikasnije prilagodio svoj rad njima. to dalje vodi da vaspita svako dijete gleda kao posebnu linost, sa posebnim sposobnostima i interesovanjima i da vodi rauna o radu i razvoju svakog pojedinca. Da bi individalizacija bila efikasna mora da postoji dobra diferencijacija, pod pojmom diferencijacija podrazumijeva se klasifikovanje djece po nekim sposobnostima, karakteristikama, nekim slinim ili razliitim obiljejima, predhodnom znaju. Postoji spoljanja, unutranja i fleksibilna diferencijacija. Kod nas se koristi najvie unutranja diferencijacija i ona je po mnogo emu najbolja. Unutranja diferencijacija podrazumijeva strukturisanje sadraja, zahtjeva i zadataka koji se zasnivaju na potovanju razlika kod djece, integrisanih u jednom razredu ili grupi. to kod spoljanje diferencijacije nema, ona grupie djecu po znanjima i sposobnostima u razdvojene grupe ili razrede. Pravilnim koritenjem principa individualizacije i pravilnom diferencijaciom djece, postiu se razne sposobnosti kod djece. Djeca lako ue, stiu nova znanja, stiu samopouzdanje, otkrivaju svoje sposobnosti, razvijaju upornost, strpljivost i niz drugih pozitivnih osobina.
da je uvijek vodilja u svemu, on uglavnom i u vrtiu i u koli, ide zajedno sa svakim vaspitno-obrazovnim radom. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Koliko lijepo ovaj princip moe biti iskoriten videemo kroz primjer koji e biti naveden u daljem tekstu. Primjer 5. Marija je dobila bombone od mame i zadatak da ih podjeli sa svojim drugaricama, tako da svi dobiju jednako bombona (kako djeca tog uzrasta neznaju da broje, onda oni obrazuju jednake dvolane ili trolane skupove, u zavisnosti od broja djece 1-1 korespodencijom) (G. imi, 1998, str. 56)
11
podsticajni niti imaju razvojni efekat. Ovaj princip je u uzajamnoj povezanosti sa principom individualizacije, jer veoma je vano da vaspita poznaje dijete, kako bi mu dao zadatke koji odgovoraju njegovom psiho-fizikom stanju. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Zadatak ovog principa je da uenje i nastava potpomau i unapredjuju djeije znanje do uzrasnog maksimuma.. Ono to je vano je i to da je po ovom principu organizovan i vaspitno-obrazovni sistem koji je rasporedjen u predkolsko, osnovnokolsko, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje.
12
Matematika je teak nastavni predmet, pa ak i u poetnoj nastavi matematike, gdje se djeci predstavljaju najednostavniji zadaci, predstavlja problem. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Savladavanje zadataka matemtika predstavlja veliki umni napor takav da se usvojeno znanje zadri to due u pamenju. Ali esto je mnogo teko postii trajnost znanja kod uenika i djece. Postoji nekoliko uslova po kojim se ovaj princip moe ostvariti, i to su : - Prvi uslov je svjesno usvanje sadraja uee aktivnosti. Zasniva se na aktivnom umnom radu djeteta. - Drugi uslov se zasniva na principu sistematinosti. Znanje nesmije biti rascjepkano, ve sa uvaavanjem principa postupnosti usko povezano. Bitan uslov za trajnost znanja je esto ponavljanje sadraja, svaki put (bilo bi poeljno) sa novim didaktikim materijalom i sredstvima, kroz novu didaktiku igru i u svakoj pogodnoj ivotnoj situaciji povezano sa programskim sadrajem drugih vaspitnoobrazovnih oblasti. (G. imi, 1998. str. 57) Teina nastavnih matematikih sadraja i njihova logika povezanost moe znatno uticati na uspjenost uenja i formiranja trajnog znanja. Logika povezanost mora da bude medju sadrajima kako bi se mogao ostvariti ovaj princip. Pamenje je lake ako su zadaci poredani sistematino i po nekom loginom slijedu. Jer aktivnost mozga je selektivnog karaktera, mozak djeteta pamti samo ono to je za dijete interesantno, zanimljivo i to je za njego vano i bitno. Ali kako god da se neki sadraji naue ili usvoje oni vremenom blijede i nestaju, neki bre neki sporije, prepreka tj. podstrek da se neto ne zaboravi, je stalno i konstantno ponavljanje. Vaspita mora da vodi brigu da djeca ne zaborave pojmove, jer tako samo sebi vie pravi posla, mora ponovo da ui neke iste pojmove od prije. itav proces uenje aktivnosti slui za to bolje formiranje trajnosti znanja. Poev od motivacije, kojom se djeca podstiu na efikasnije prihvatanje injenica, pa do obrade sadraja uenje koje treba da bude spojeno sa efikasnom motivacijom, kako bi se oformirolo znanje koje ostaje due u pamenju djece. Aktivnost uenika u velikom utie na prihvatanje i trajnost prihvaenih i nauenih injenica, ako djete ili uenik nisu u potpunosti posveeni tom to rade, znanje se ne akumulira dovoljno i ne ostaje dovoljno dugo u pamenju i kori velikog mozga. Vano je da vaspita svakodnevno radi sa svakim djetetom, jer princip trajnosti znanja zahtjeva i u neku ruku inidividualizaciju, poznavanje svakog djeteta i njegovih potreba.
13
matematikim sadrajem organizuje tako da one budu zanimljive djeci, zabavne, interesantne, da djeca ulaze u proces uenja dobrovoljno, da kod djece izazivaju radoznalost i elju za saznanjem a da im pri tom bude omoguena sloboda izbora. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Kada smo naveli da se sve aktivnosti treba uglavnom da odvijaju kroz igru, onda uz to treba da znamo da je igra djetetu esto znaajnija i od hrane, elementarnih obaveza, uenja i ispunjavanja obaveza. U odnosu na djetetov razvoj, igru moemo posmatrati kao zavisnu varijablu, ali vrijedi i obrnuto. To znai da su igra i razvoj medjuzavisni. Igra podstie zdrav razvitak djeteta, a razvijenost psihikih i fizikih sposobnosti djeteta intenzivira i podie kvalitet igara i igrovnih aktivnosti. Ova zakonomjernost nas obavezuje da igri i igrovnim aktivnostima posvetimo posebnu panju kako bismo ih maksimalno usmjerili ka optimalnom razvitku djeteta. (Suzi N. 2006. str. 13) Kako bi se igra na najbolji nain spojila sa razvojem i priinila djeci zadovoljstvo pri uenju neeg nova, treba da se dobro isplanira vrijeme, mjesto i sadraj uenja. Vaspita mora da upozna djecu, da zna njihova interesovanja, da poznaje njihove elje i sposobnosti. Poznavajui sve to on mora da isplanira i da im izloi sadraje koji e donekle odgovarati svakom djetetu u grupi. Samo sa takvim mjerama planiranja, postiu su najbolji rezultati, djeci je igra urodjena, samo vaspita treba da iskoristi taj potencijal. Ako igru i igrovne aktivnosti spojimo sa vaspitanjem i vaspitnim uticajima,omoguiemo da vaspitni postupci postanu sastavni dio djetetovog ivota i prirodnog razvoja, da se djeca aktivno ukljuuju u ivot svoje okoline i ue uz elju i snanu motivaciju. (Suzi N. 2006. str. 13)
14
15
16
- Vrti ili kola su uvijek otvoreni za saradnju sa okruenjem. Vano je da predkolska ustanova ima dobar odnos sa sredinom, i da vaspitai kada je god to mogue mogu posjeoivati muzeje, pozorita, bioskope, igralita itd. - Predkolska ustanova je mjesto za produktivno koritenje slobodnog vremena. Vaspita sa djecom svaki na najbolji nain iskoristi svaki dan. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________
5. Zakljuak
U pogledu konkretnog odredjenja pojma pedagoki principi ne postoji saglasnost. Ovaj pojam je veoma kompleksan tako da je njegova definicija esto izloena riziku da bude nepotpuna i neprecizna. Pedagoki zakon, sam po sebi, nije dovoljan da bi bio neposredno "upotrebljiv " , dostupan u praktinoj vaspitnoj djelatnosti. Potrebno je iz njega "izvesti " niz principa vaspitnog rada koji predstavljaju konkretni izraz tog zakona, odnosno zakonitosti. Ranije su se principi u pedagokoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz odreene koncepcije - filozofske, etike, psiholoke, antropoloke i dr.. Danas je sve vie primijenjenih istraivanja kojima se oni izvode iz pedagokih zakonitosti. Didaktiki principi izvode se iz nastavne prakse u njenom istorijskom, teorijskom i praktinom jedinstvu. Oni su opti operativni okviri nastavne prakse, zasnovan na zakonitostima nastavnog rada u njegovom istorijskom, teorijskom i praktinom smislu. Didaktiki principi su opti zahtjevi kojih e se obavezno i bez izuzetaka pridravati nastavnik i uenici u realizaciji nastavnog procesa. Kao i principi drugih djelatnosti, i didaktiki principi ne trpe iznimke, za razliku od pravila u kojima su uvijek dozvoljeni izuzeci. (Prodanovi, Nikovi, 1988, str. 73). Prema tome, uvaavanje i osmiljeno primjenjivanje didaktikih principa odnosi se na nastavni rad u cjelini, jer se samo takvim odnosom prema didaktikim principima moe osigurati i njihova uinkovita primjena. Funkcionalno nerazluivo povezani s nastavom i stalno sjedinjeni s njom, didaktiki principi mogu osigurati normativnost, regulativnost, korelativnost i integrativnost nastavnog rada. Svoju punu vrijednost didaktiki principi ostvaruju funkcionalnim jedinstvom. (Prodanovi, Nikovi, 1988, str. 73) U naim udbenicima pedagogije obino se pod principom podrazumijeva "osnovno rukovodee naelo (smjernica) kojeg se vaspita ili uitelj pridrava u izvoenju svoje djelatnosti (bilo u pogledu izbora vaspitno-obrazovnih metoda, oblika, naina i sredstava u vaspitnom radu, ili svega toga zajedno). Principi su 'pripremljeni' za praktinu organizaciju vaspitne djelatnosti, tj. okrenuti su ka praksi. (Grandi, Gaji, 1997, str. 37). Ranije su se principi u "pedagokoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz odreene koncepcije - filozofske, etike, psiholoke, antropoloke i dr. Danas je sve vie primijenjenih istraivanja kojima se oni izvode iz pedagokih zakonitosti. (Grandi, Gaji, 1997, str. 37). U novije vrijeme se principi vaspitnog rada sve vie osvjetljavaju i zasnivaju na teorijskim nalazima do kojih se dolazi provjeravanjem razliitih hipoteza u vaspitnim institucijama i razvitkom pedagoke i psiholoke teorije. Sve je izraenija potreba da se principi postave na dva nivoa: teorijsko-metodoloki i praktini. U tom smislu vrlo je
17
znaajan i inspirativan rad V. Kneevia (1992) u kojem je razmatrana epistemoloka dilema o principima - uslovu opstajanja principa s jedne, i obavezujua funkcija principa za pedagoga s druge strane. Autor istie dvije krajnosti u odreivanju principa, forme i sadraja: eksplikativni-deklarativnu i voluntaristiki (u naim udbenicima pedagogije) i redukcionistiko operativnu (na primjeru programirane nastave). Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Izmeu ove dvije krajnosti V. Kneevi uoava razliita rjeenja i itav niz novih problema, to ga ipak ne navodi na zakljuak da je princip preivjela kategorija u pedagogiji. Naprotiv, on postavlja pitanja o konkretizaciji - preslikavanju principa u vaspitnoj praksi; o tome da li je princip izvana nametnut zahtjev ili nalog; da li principi imaju vrstu logiku podlogu, jedinstven kriterij klasifikacije zahtjeva, itd.. Iako meu pedagozima postoje razlike u poglede utvrivanja broja i klasifikacije principa, oni se ipak slau u sljedeem: - Principi uvijek predstavljaju sistem koji obuhvaa vaspitanje linosti u cjelini; - meu principima nema hijerarhijskog odnosa; - svi principi ine jednu cjelinu, a svaki od njih se primjenjuje u, manje ili vie, razliitim, konkretnim vaspitnim situacijama; principi su uzajamno povezani i podudarni; - primjenjuju se u svim fazama vaspitnog rada (planiranju, realizaciji, evaluaciji); - ne postoji univerzalni princip koji bi mogao ostale zamijeniti; neophodno je da svi vaspitai dobro poznaju opte principe vaspitnog rada, da ih uvaavaju i stvaralaki primjenjuju u svom radu. Principi vaspitanja odnose se na sva podruja i aspekte vaspitne djelatnosti, odnosno predstavljaju njihovu osnovu. Zbog toga se i nazivaju optii principi vaspitanja ( Grandi, Gaji,1997, str. 40). Didaktiki principi odnose se na nastavu u cjelini, na sve etape nastavnog procesa, od planiranja nastave do njenog izvoenja i do provjeravanja njezinih rezultata. Oni su, dakle, opti zahtjevi kojih se nastavnik obavezno dri. Njihov dignitet proizlazi iz metodologije njihovog formulisanja. (Pedagoka enciklopedija 1,1989,str. 125).
18
Saetak:
U ovom radu prezentovani su metodiko-didaktiki principi, i njihove osobine. Svaki principi je posebno definisan i obradjen. Opisano je i jedinstvo metodiko-didaktikih principa, koje je jedno od najvanjih osnova ovih principa, jer bez jedinstva nema ni uspjene nastave. Ukratko su opisane i principijelne postavke savremene kole, kako bi se u potpunosti uklopila slika i metodiko-didaktikim principima. Vanost principa je naglaena u ovom radu, koliko su principi znaajni je glavna tema, o kojoj je najvie pisano. U zakljuku je najvie pisano o pedagokim mislima i o konkretnom odredjenju pojma didaktiki principi. Klune rijei: metodiko-didaktiki principi, jedinstvo principa, pricipijelne postavke savremene kole, pojam didaktiki principi.
Summary:
This paper presents the methodical and didactic principles, and their properties. Each principle is specifically defined and processed. Described is the unity of methodicaldidactic principles, which is one very important basis of these principles, because without unity there is no successful teaching. A brief description and the principal setting of modern schools, in order to fully fit images and methodical-didactic principles. The importance of the principles expressed in this paper, how important are the principles of the main theme of which was written up. In conclusion, the most written about pedagogical and specific definitions of the term "didactic principles." Key words: methodical-didactic principles, the principle of unity, principled contemporary school settings, the term "didactic principles."
19
Literatura:
Grozdana imi, Metodika razvijanja matematikih pojmova, via kola za obrazovanje vaspitaa, abac, 1998. godine Nenad Suzi, Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka, TT-Centar. 2005. godina Nenad Suzi, Uvod u predkolsku pedagogiju i metodiku, Banja Luka XBS, 2006. godine R. Grandi, O. Gaji, Zakoni, zakonitosti i principi u teoriji vaspitanja, Novi Sad, Pedagoka stvarnost, br 1-2, 1997. godina Pegagoka enciklopedija 1 (1989), Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd; IRO "kolska knjiga", Zagreb; SOUR "Svjetlost", OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Republiki zavod za unapreivanje vaspitanja, OOUR Izdavanje udbenika i udbenike literature, Titograd; Zavod za izdavanje udbenika, Novi Sad . T. Prodanovi, R. Nikovi, Didaktika za treu godinu pedagoke akademije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. godina. V. Simeunovi, P. Spasojevi, Savremene didaktike teme, Pedagoki fakultet, Bijeljina, 2009. godine V. . Kneevi, O principima u pedagogiji. Zbornik Instituta za pedagoka istraivanja, (1992). Zdravko Kurnik, Naelo trajnosti znanja, MI, Zagreb, 2009
20
Pedagoki fakultet
Bijeljina
21