You are on page 1of 21

Univerzitet u Istonom Sarajevu Pedagoki fakultet Bijeljina

DIPLOMSKI RAD Tema: Osnovni metodiki principi u razvijanju elementarnih matematikih pojmova

Profesor/mentor: Doc.dr Dragica Milinkovi

Student: Sanja ordi

Bijeljina, jul 2012. Diplomski rad___________________________________________________________

Sadraj:
Uvod............................................................................................................................3 1. Istorijski razvoj didaktikih principa..................................................................4 1.1. Promenljivost didaktikjih principa......................................................................4 2. Osnovni metodiki principi u razvijanju matematikih pojmova na predkolskom uzrastu................................................................................................5 2.1. Princip oiglednosti..............................................................................................5 2.2. Princip naunosti..................................................................................................6 2.3. Princip sistematinosti i pounosti.......................................................................7 2.4. Princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti............................................9 2.5. Princip vaspitne usmjerenosti.............................................................................10 2.6. Princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu....................................................11 2.7. princip korelacije (povezanosti) programskih sadraja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima..........................................12 2.8. Princip trajnosti znanja......................................................................................12 2.9. Princip zabave i zadovoljstva.............................................................................13 3. Jedinstvo metodiko-didaktikih principa........................................................15 4. Principijelne postavke savremene kole/vrtia.................................................16 5. Zakljuak..............................................................................................................17 Saetak/Summary....................................................................................................19 Literatura.................................................................................................................20

Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

Uvod:
Rije princip je latinskog porijekla principium to u prevodu znai izvor, temelj, poetak ili osnova. Ova rije oznaava vodea naela ili pravila u radu i djelovanju u nastavi ili ueim aktivnostima. Predstavlja neke temeljne zahtjeve za djelovanje i usmjeravanje uenja. Definicija didaktikih principa glasi: Didaktiki principi su osnovna naela kojima se rukovodi nastavnik u svim fazama nastavnog procesa kako bi se uspjeno realizovali postavljeni ciljevi nastave, a uenici osvojili znanja, vjetine, navike i sposobnosti. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 148.) Principe treba shvatiti kao osnovna pravila pri radu u vrtiu ili koli. Oni predstavljaju opte zahtjeve, koji izraavaju unutranje zakonitosti nastavnog procesa i svih drugih faktora koji direktno ili indirektno djeluju na odvijanje nastavnog procesa i njegove rezultate. Da bi se postigli optimalni rezultati u radu i u realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka moraju se potovati osnovni metodiki principi. Oni predstavljau osnovne zakonotosti u svakom organizovanom vaspitno-obrazovnom procesu, pruaju orijentaciju i predstavljaju pouzdan preduslov za uspijeno izvodjenje usmjerenih aktivnosti u predkolskim ustanovama. (G.imi, 1998. str.53) Najvaniji zadatak didaktinih principa je da stalno obogauju teoriju i praksu nastave, na osnovu pedagoko-psiholokih, sociolokih i drugih istraivanja, u skladu sa novim zahtjevima i tenjama drutva. Pravilno organizovana nastava ili uea aktivnost treba da bude orijentisana na potpunu djeiji razvoj, to podrazumijeva da bude orijentisana ne samo jueranji nego i na sutranji dan. Zahtjevi u uenju treba da idu ispred razvoja, da uenje vuku napred, kao to navodi Vigotiski u svojoj teoriji. Navodei genezu teorijskog i praktinog utemeljenja didaktinih principa, treba naglasiti, da do dananjih dana nema jedinstvenog stava o pitanju klasifikacije, to je, uglavnom, posljedica razliite nastavne prakse ili tendencije da se neki principi saimaju. Kao osnovne smjernice nastavnog procesa-didaktini principi nisu samostalne kategorije. Tek u svom jedinstvu i suprotnostima oni imaju pravu vrijednost. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 149.) Nabitniji principi koji su uslovljeni kako uzrastom djece tako i prirodom matematikih sadraja su: 1) princip oiglednosti 2) princip naunosti 3) princip postupnosti i sistematinosti 4) princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadraja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja

9) princip zabave i zadovoljstva Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

1. Istorijski razvoj didaktikih principa


Neki od utemeljivaa didakinih principa su Jan Amos Komenski, an ak Ruso, Hajnrih Pestaloci, Adolf Disterveg i drugi. Jan Amos Komenski je smatrao da su didaktiki principi osnovni regulatori nastave. On je uveo nekoliko principa u didaktiku praksu, medju kojima su neki i danas sauvani i upotrebi. On je uveo princip sistematinosti i postupnosti, odmjerenosti nastave prema uzrastu uenika i neophodnost aktivnosti uenika. an ak Ruso kao pristalica prirodnog razvoja i uenja, posebno je isticao princip oiglednosti. Hajnrih Pestaloci je smatrao da je posmatranje temelj itavog saznanja. On je svoje ideje izloio u obrazovnoj knjizi Kako Gertruda ui svoju djecu smatrao je da dijete treba da ui kreui se od lakeg ka teem i da djeci ne treba pruiti gotova znanja nego da oni sami istrauju i da dolaze do odgovora. Adolf Disterveg je ustanovio neke od principa koji se i danas koriste. Oiglednost, sistematinost, vaspitnost, individualno prilaenje uenicima, samostalnost i postupnosti su principi koje je uveo poznati njemaki pedagog.

1.1. Promjenljivost didaktikih principa


Malo dubljom i temeljitijom analizom ukazuje se da su didaktiki principi svojim ciljevima najkvalitetnije oslikavali vaspitno-obrazovni proces nekog vremena. U razliitim vremenima i na razliitim prostorima principi su razliito definisani, negdje kao stroga uputstva, a negdje samo kao preporuka ili savjet za nastavni rad. Didaktiki principi su zbog toga podloni promjenama u zavisnosti od drutvenoistorijskih, nauno-razvojnih ili ideoloko-politikih problema. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 149.) Prema autorima Simeunovi, Spasojevi mogu se izdvojiti neke klasifikacije didaktikih principa, koje oni navode u svom djelu Savremene didaktike teme. - Vladimir Poljak, klasifikacija principa: oiglednosti i apstraktnosti, aktivnosti i razvojnosti, sistematinosti i postupnosti, diferencijacija i integracija, individualizacija i socijalizacija, istorinost i savremenost. - Tihomir Prodanovi, klasifikacija principa: princip marksistike i naune zasnovanosti nastave, princip usmjerenosti ka cilju, princip uzrasne i individualne odmjerenosti nastave, princip svjesne aktivnosti i oiglednosti, princip postupnosti i sistematinosti, princip trajnosti znanja, uenja i navika. - Jovan Djordjevi, klasifikacija principa: naunost nastave, prilagodjenost uzrastu, sistematinost i postupnost, povezanost teorije i prakse, oiglednost, svjesna aktivnost, trajnost znanja, vjetina i navika i individualizacija nastave.

- Mladen Vilotijevi, klasifikacija principa: oiglednost i apstraktnost, sistematinost i postupnost, pristupanost uzrastu uenika, individualizacija, diferencijacija i integracija, svjesna aktivnost uenika, racionalizacija i ekonominost, princip naunosti. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

2. Osnovni metodiki principi u razvijanju matematikih pojmova na predkolskom uzrastu


Osnovni metodiki princip u razvijanju elementarnih matematikih pojmova su : 1) princip oiglednosti 2) princip naunosti 3) princip postupnosti i sistematinosti 4) princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadraja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja 9) princip zabave i zadovoljstva

2.1. Princip oiglednosti


Princip oiglednosti je princip koji se najdue zadrao u pedagokoj praksi i koji ima najduu pedagoku tradiciju. Aristotel je jo u davna vremena tumaio da uenicima treba prikazivati predmete i pojave da bi ih oni mogli to bolje shvatiti tj. formirati prestave o njima. Takodje je i Leonardo da Vini zagovarao oiglednu nastavu na primjerima. Naglim razvojem prirodnih nauka doprinio je da su u pedagokoj praksi sve vie zahtjeva oiglednost. Principu oiglednosti najvie je doprineo eki pedagog Jan Amos Komenski. Za njega a i za modernu didaktiku je oiglednost zlatno pravilo osnovni postulat u radu. Definicija principa oiglednosti glasi: Oiglednost je cjelovito percipiranje predmeta prouavanja pomou ula radi sticanja odredjenog fonda injenica, na osnovu kojih se formiraju jasne predstave o objektu pouavanja. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 152.) ulna iskustva su izvor saznanja. Komenski zagovora posmatranje i ogled kao izvor saznanja. Naime, Komenski razvija svoju koncepciju na teoriji senzualizma, to se vidi iz sledeeg: Prvo saznanja uvijek poinje od ula (jer nema niega u saznanju to ranije nije bilo u ulima); zato bi onda nastava poinjala rijeima, a ne poznavanjem stvari? I tek kad se stvar pokae, dolazi govor koji opirnije objanjava stvar (Velika didaktika, str. 149. ; prema Simeunovi, Spasojevi. 2009. str. 152.) Komenski se zalae da se uenicima sve izlae pred ula, pa da ono to mogu vidjeti vide, da ono to mogu uti uju, da ono to mogu osjetiti osjete, da ono to mogu mirisati miriu tj. sve ono to mogu svojim ulima osjetiti osjete u potpunosti, jer na taj nain 5

najbolje ue i najbolje pamte injenice i pojmove i stvaraju generalizacije. Kada je rije o formiranju matematikih pojmova, djeca najpre opaaju svim ulima, na osnovu ega kasnije misaonom operacijom dolaze do odredjenih matematikih pojmova. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Prva etapa u razvijanju matematikih pojmova je manipulacija konkretnim materijalima, zatim se materijal uklanja i dijete pokuava da operie predstavama tih predmeta a kasnije se potpuno oslobadja vezivanja za konkretno i prelazi na apstraktno, pojmovno miljenje (to nije uvijek ostvarivo u predkolskoj ustanovi). (G.imi, 1998, str. 54) Primjena principa oiglednosti u savremenom organizovanom procesu polazi od predpostavke da se u saznavanju naunih istina mora polaziti od ivog posmatranja ka apstraktnom miljenju, a od tog ka praksi. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 153) Specifinost u oiglednosti poetne nastave matematike je to da su esto pojmovi apstraktni, pojmovi koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. Mnogi to smatraju kao razlog to uenici teko shvataju matematike pojmove. Ali ipak uvijek postoji mogunost, i da se ti apstraktni pojmovi prikau. Dobar vaspita, e koristei flomastere i tablu, grafoskop i grafofolije, modele od papira i ice, postere i plakate i naravno svoju matu biti u stanju ueu aktivnost uiniti oiglednom a samim tim i zanimljivom. Pogotovo geometrija prua velike mogunosti za to. Ali koliko je dobra oiglednost, moe biti i loa, u sluaju pogrenog koritenja. Pretjerana oiglednost u razvijanju matematikih pojmova moe da teti, jer oigledno nije cilj ve sredstvo za formiranje matematikih pojmova i razvoja logikog miljenja.Oiglednost je samo prva etapa, ali i nezaobilazna pri formiranju apstraktnog miljenja. A da bi formiranje apstraktnog miljena bilo uspijeno, neophodno je djecu osposobljavati na plansko posmatranje predmete i pojava. Plansko posmatranje podrazumijeva postepeno uvodjenje djeteta u proces uenja putem oiglednosti. Pri formulisanju pojma, vaspita moe pristupiti na dva naina deduktivno i indiktuvno. Deduktivni pristup podrazumijeva prikazivanje predmete u cijelini, a zatim kasnijom obradom uoavanje raznih detalja, strukturu i funkciju predmeta prikazivanja. Induktivni pristup polazi od pojedinih detalja predmeta prikazivanja, a zatim analizom njihovih osobina, i na kraju cijelovito prikazivanje predmeta i zajedniko pretraivanje veza izmedju prikazanih detalja. Drei se ovog principa, svi zadaci koji se postavljaju pred djecu moraju biti vezani za njima bliske predmete i pojave, moraju biti ivotni. (G. imi, 1998. str. 54) Primjer 1. Pri obradi mjernih jedinica duine, povrine i zapremine dobro je oigledno pokazati te jedinice: lenjir, krojaki i zidarski metar, komad papira dimenzija 1 dm 1 dm, 1 m 1 m, posudu dimenzija 1 dm 1 dm 1 dm, tj. posudu zapremine 1 litre i sl.

2.2. Princip naunosti


Princip naunosti nalae da se cjelokupni nastavni rad treba zasnivati na nauno provijerenim injenicama, to znai razvijanje matematikih pojmova na predkolskom

uzrastu mora biti uskladjeno sa savremenim tumaenjem odgovorajuih matematikih sadraja, uz matematiko pojednostavljenje tih sadraja i primjenu najoptimalnijih metoda, oblika rada i didaktikih saznanja za ovaj uzrast djece. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Princip naunosti vai za kompletnu vertikalu kolskog ili sistema predkolske ustanove. Primjena principa naunosti i sticanje nauno provijerenih znanja i otem razvoju uenika vode formiranju naunog pogleda na svijet, to je jedan od veoma vanih ciljeva obrazovanja. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 164) Princip naunosti podrazumijeva da se nauno provijerena znanja savladavaju uzronoposljedinim odnosima koji se stvaraju medju sadrajima u okviru ueih aktivnosti. S obrzirom na uzrast i psihofiziku zrelost djeteta, matematiki sadraji se moraju pojednostaviti da bi bili razumljivi za djecu, ali se pri tom nesmije ii iz krajnosti u krajnosti da se olako shvate neki sadraji. Improvizovano tumaenje matematikih sadraja sa materijalnim grekama, moe imati neeljene posljedice u formiranju matematikih znanja djeteta u toku narednog kolovanja. Jedna od tekoa u provodjenju principa naunosti jeste to to se naune injenice svake godine poveavaju, i otkrivaju se neke nove istine, pa je stim teko pratiti i djeiji razvoj. Eksplozija znanja utie na porast obima naunih injenica, pojavu novih teorija, zakona kao i novih oblasti istraivanja. Princip naunosti se ne odnosi samo na sadraje uenje, nego se on odnosi i na ire gledano vaspitno-obrazovni proces. U ovaj princip moemo da svrstamo kao obavezno usavravanje nastavnih metoda rada, usavravanje oblika rada, nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije u cjelini. Jer bez svakodnevnog usavravanja ovih sredstava vaspitno-obrazovnog procesa, koliko god da je sadraj uenja usavren uspijeh nee biti u potpunosti ostvaren. Primjer 2. Velika greka koja nastaje uslijed nepotovanja principa naunosti je poistovjeivanje pojma jednakih skupova i ekvivalentnih skupova, veliki i visok, zatim pojam stranice i strane kog geometrijskih figura (stranica je du, element mnogougla, a strana je mnogougao, kao dio poliedarske povri). Isto tako se pojam mase zamjenjuje pojmom teine. Suprotno principu naunosti je uenje djece mehanikom brojanju, a da predhodno nije razvijen pojam skupa i logike operacije koje omoguavaju razvijanje pojma broja. (G. imi, 1998. str 54)

2.3. Princip postupnosti i sistematinosti


Formiranje cjelovitog i dosljednog sistema znanja i pojmova kod uenika-kao ishod obrazovnog procesa u nastavi-predstavlja jedan od kljunih ciljeva savremenog obrazovanja i nastave-kao njegovog osnovnog organizacionog oblika. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 154) Sistematinost i postupnost predstavljaju jedno od vanijih principa u vaspitnoobrazovnom radu, ovaj princip je kljuni ionioc u strukturi ueih aktivnosti i realizaciji postavljeni i odgovorajuih ciljeva i zadataka. Da bi se ovaj princip mogao primjenjivati

neophodno je dobro poznavanje onoga to se ui. U svakom sadraju se raspoznaju neki elementi koji su vani da djeca saznaju, vaspita da bi na najbolji nain djecu uveo u ono to govori, mora dobro da poznaje pojam uenja. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Vaspitaevo znanje se odnosi na umijee kreiranja klasifikacija i odnosa medju raznim pojmovima koji se obradjuju. Ono to je vano da zna koji su centralni a koji sporedni elementi uenja. Znanja koja vaspita prenosi djeci treba rastaviti na strukturne elemente, izuiti ih, a onda na kraju povezati u cijelinu. Jer ako posmatramo sadraj, jasno ja bez poznavanja strukture nema poznavanje ni cjeline sadraja. Ovaj princip podrazumijeva da se u razvijanju matematikih pojmova ide od poznatog ka nepoznatom, od jednostavnijeg ka sloenom, od blieg ka daljem, od lakeg ka teem, konkretnog do neega to nije u vido krugu, nije dostupno ulima i apstraktno. (G.imi, 1998. str. 55) Vano je da vaspita zna da svaki novi pojam povee sa onim starim, jer se na taj nain gradi najbolja slika o tom pojmu, i tako djeca lake i uspijenije ue, pogotovo kada je rije o matematici. Matematika i kao cjelina a i po svojim pojedinim sadrajima je niz logino povezanih injenica. Primjena principa sistematinosti i postupnosti dolazi do izraaja jo prilikom izrade nastavnih planova i programa vaspitno-obrazovnog rada, kada nastavne sadraje treba poredati da bi gradili uspijeno povezan logian sistem. Princip sistematinosti i postupnosti treba uvaavati u svim etapama nastave (uvodjenje uenika u uenje, obrada novog sadraja, ponavljanje i vjebanje) naravno potujui psihofiziki uzrast i predznanja djeteta. Princip sistematinosti ima veliku ulogu prilikom ponavljanja odredjenog gradiva, i tu se nesmije desiti da to bude samo puko ponavljanje bez razumijevanja cijeline, nego to treba da bude logiko povezano u cijelinu sa novim gradivom uenja. Sutina principa sistematinosti je dakle u tome da se veliki broj naunih injenica i generalizacija izdvoji u uporine take i oko njih se koncentriu sadraji. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 156) Da bi ovaj princip ostvario, neophodno je dobro planiranje, priprema i spretnost vaspitaa u svim fazama realizacije postavljenih ciljeva. Primjer 3. Do pojma broja dolazimo postupno, tek kad djeca ovladaju pojmovima: grupisanje i klasifikacija predmeta, pojam skupa i uporedjivanje skupova, ekvivalentni skupovi, broj kao svojstvo klase ekvivalentnih skupova. (G.imi, 1998. str. 55) Primjer 4. Pojam duine razvija se takodje postepeno i sistematiki. Najpre se razvija pojam dugako i kratko, zatim dalje se ide na uporedjivanje predmeta po duini i obrazovanje pojma dui, daljim radom dolazimo do procijenjivanje predmeta golim okom. Kada su djeca sve ovo savladala daljim radom dolazimo do uporedjivanja predmeta sa nekim

treim predmetom, mjerenje nestandardnim jedinicama (pedalj, stopa i korak) , i na kraju uvodjenje pojma metar (standardna jedinica za duinu). Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

2.4. Princip aktivnosti, samostalnosti i individualizacije


Princip aktivnosti podrazumijeva da djeca/uenici stiu znanja, vjetine i navike sopstvenim naporom. to znai kada je znanje vie unutranja konstrukcija nego reprodukovanje tudjih znanja i misli, to predstavlja svjesnu aktivnosti djeteta u konstruisanju svojih znanja. Sve oraganizovana aktivnosti trebale bi biti prilagodjenje, kako bi djeca vie samostalno radila. Vaspita je tu da dobro odabranim didaktikim sredstvima i materijalima, didaktikom igrom ili dobro postavljenim poreblemskim zadatkom, samo da podstakne djecu na razmiljanj, istraivanje, uvidjanje i da im pomogne da dobijene rezultate opiu (izraze rjeima), izvedu zakljuni sud i poveu sa predhodnim saznanjima u jedan logian sistem. (G.imi, 1998. str. 55) Aktivnost djeteta, zasnovana na interakciji izmedju unutranjih i spoljanjih razvojnih faktora, klju je djeije vaspitno-obrazovne usjpenosti. Princip aktivnosti se najbolje ostvaruje ako su angaovani: cjelokupna linost djeteta i vaspitaa, ako su optimalno aktivirane sve neophodne psiho-fizike mogunosti. Cilj kole i vrtia je da djeca shvate uenje kao svoju unutranju potrebu, a ne samo kao nametnutu obavezu, od strane roditelja i vaspitaa. Pojam aktivan uenik podrazumijeva daleko vee povjrenje u njegovu mo i unutarnje mehanizme za pokretanje razvoja. Osim toga, uenje se zasniva na snanom doivljaju uspjeha, jer je procijenjivanje postignua uvijek zasnovano na poredjenju sa onim to je uenik postigao u predhodnom razvoju, sa samim sobom, tako da je svaki uspjean korak doivljaj uspjeha sa dejstvima na ouvanje unutranje prirode motiva. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 160) Svjesno uenje i svjesna aktivnost moe da bude aktivna samo ako onaj koji ui zna cilj i znaaj zbog ega ui. Za djeiji razvoj vana su etiri podruja ukljuivanja u aktivnosti : 1. ulno saznanje 2. Praktino bogaenje i sredjivanje znanja i iskustava 3. Osposobljavanje za iszraavanje 4. Misaona prerada doivljenog i nauenog (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 161) Primjenom principa aktivnosti i samostalnosti djetete ukljuujemo u aktere sopstvenog ostvarivanja i tada se proces uenja pribliava samoobrazovanju, a kontrola uenja samokontrolni sopstvene aktivnosti. Princip individualizacije je drugi dio ovog principa, ideja o individualizaciji je jako stara. Nju nalazimo u mnogim djelima poznatih pedagokih klasika (Komenski, Pestaloci, Ruso itd). Jo u davna vremena ovaj nain uenja je bio primjenjivan. Princip jedan uenikjedan uitelj je princip koji je nastao jo u robovlasnikom drutvu, a koji u sebi nosi elemente individualizacije. Princip individulazije predstavlja uenje u kome je osnova

uvaavenje individualnih razlika medju uenicima i djecom, iste grupe. Vano je da vaspita prilagodjava ciljeve, zadatke, oblike i metode rada, kako pojedincima tako i grupama, kako bi svi oni razvijalu svoj potencijal do maksimuma. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Posebno mjesto i veliku vanost individualizacija ima u poetnoj nastavi matematike, tj. struno i diskretno vodjenje i usmjeravanje aktivnosti prema djetetu. Primjenom ovog principa zadatak vaspitaa je da to bolje upozna djecu, kako bi to efikasnije prilagodio svoj rad njima. to dalje vodi da vaspita svako dijete gleda kao posebnu linost, sa posebnim sposobnostima i interesovanjima i da vodi rauna o radu i razvoju svakog pojedinca. Da bi individalizacija bila efikasna mora da postoji dobra diferencijacija, pod pojmom diferencijacija podrazumijeva se klasifikovanje djece po nekim sposobnostima, karakteristikama, nekim slinim ili razliitim obiljejima, predhodnom znaju. Postoji spoljanja, unutranja i fleksibilna diferencijacija. Kod nas se koristi najvie unutranja diferencijacija i ona je po mnogo emu najbolja. Unutranja diferencijacija podrazumijeva strukturisanje sadraja, zahtjeva i zadataka koji se zasnivaju na potovanju razlika kod djece, integrisanih u jednom razredu ili grupi. to kod spoljanje diferencijacije nema, ona grupie djecu po znanjima i sposobnostima u razdvojene grupe ili razrede. Pravilnim koritenjem principa individualizacije i pravilnom diferencijaciom djece, postiu se razne sposobnosti kod djece. Djeca lako ue, stiu nova znanja, stiu samopouzdanje, otkrivaju svoje sposobnosti, razvijaju upornost, strpljivost i niz drugih pozitivnih osobina.

2.5. Princip vaspitne usmjerenosti


Sticanje osnovnih matematiki pojmova nije jedini cilj poetne nastave matematike. Pored njega je i ne manje vaan vaspitni cilj, koji kroz realizaciju matematikog sadraja ui djecu predkolskog uzrasta da razvijaju pozitivne osobine linosti. Podstie ih na istrajnost, sistematinost, strpljivost, samoupozdanje, kao i drueljubivost i potovanje svoje a i drugih linosti. U tradicionalnoj nastavi i uenju, ovakav princip nije bio ostvaren, uglavnom se nastava odvijala kroz trolanu emu: predavanje-obnavljanje-ispitivanje. U takvom modelu vaspita ili nastavnik, bi se uglavnom bavio sadrajem i onim to djeca treba da naue o konkretnom predmetu, a za vaspitni uticaj nije bilo vremena. ak naprotiv nekada bi se ilo i u pogrean smijer, pri koritenju bihevioristike teorije i u loem vodjenju aktivnosti, nametali bi se djeci loi primjeri. to nikako nije bilo dobro za pozitivnu vaspitnu usmjerenost. Danas je mnogo vie primjera gdje se djeci na posredan nain nameu pozitivna vaspitna usmjerenja. Na nain na koji oni najlake ue i usvajaju ono to treba da znaju. Ti primjeri su najee ostvareni kroz igrovne aktivnosti. Svaka didaktika igra trebalo bi da se postavlja tako da pored obrazovnog uvijek ima i vaspitni karakter. Ovaj princip treba 10

da je uvijek vodilja u svemu, on uglavnom i u vrtiu i u koli, ide zajedno sa svakim vaspitno-obrazovnim radom. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Koliko lijepo ovaj princip moe biti iskoriten videemo kroz primjer koji e biti naveden u daljem tekstu. Primjer 5. Marija je dobila bombone od mame i zadatak da ih podjeli sa svojim drugaricama, tako da svi dobiju jednako bombona (kako djeca tog uzrasta neznaju da broje, onda oni obrazuju jednake dvolane ili trolane skupove, u zavisnosti od broja djece 1-1 korespodencijom) (G. imi, 1998, str. 56)

2.6. Princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu uenika


Princip odmjerenosti sadraja prema uzrastu uenika podrazumijeva da ukupna organizacija uenja i nastave, bude primjerena uzrasnim, psihikim, socijalnim i drugim karakteristikama uenika i djece u razvoju. Kako bi se uspijeno obezbijedila misaona aktivnost djeteta u savladjivanju odredjenog sadraja, ali u isto vrijeme i akcija za dalji razvoj. Intelektualne sposobnosti predkolske djece su jo nerazvijene, kao i miljenje, zato se pri izboru programskog sadraja i konkretnih zadataka mora potovati ovaj princip. (G.imi,1998. str. 56) Ovaj princip u nastavu je uvela Pijaeova teorija, koja govori da uenje treba prilagoditi trenutnim kompetencijama kod djece. Postoji jo jedna teorija koja zagovara isti princip ali na drugaiji nain, teorija Vigotskog govori o tome da je nastava dobra samo onda kada predhodi razvoju i nastojanje da uenje uvijek bude usmjereno ka zoni narednog razvoja. Primjenom ovog principa potrebno je i prilagodjavati nain predstavljanja sadraja. Predstavljanje se vri u nekoliko etapa: - Prva etapa je predstavljanje sadraja slikovnim elementima tj. praktino da djeca mogu da vide. - Druga etapa je predstavljanje sadraja verbalno-slikovnim elementima. to znai da djeci pokaemo neki objekat ili u matematici oblik, i onda ga rijeima objasnimo. - Trea i posljednja etapa je predstavljanje misaonim ili apstraktnim sredstvima. U razvijanu matematikih pojmova, u zavisnosti od uzrasnih i individualnih karakteristika, ide se do odredjenog nivoa, pa se taj nivo podie sa uzrastom djece, optereenja se kod uvode postupno i individualno. (G. imi. 1998. str. 57) Veoma je vano da zadaci koji se postavljaju djeci nebudu preteki. Da oekivanja koja se stavljaju pred djecu nebudu prevelika i bez mogunosti ispunjenja. U takvim sluajevima se kod djece javlja kontra efekat, i kod njih se javlja nezainteresovanost i gubi se samopuzdanje. A takodje i previe laki zadaci nemaju pogadan efekat, niti su

11

podsticajni niti imaju razvojni efekat. Ovaj princip je u uzajamnoj povezanosti sa principom individualizacije, jer veoma je vano da vaspita poznaje dijete, kako bi mu dao zadatke koji odgovoraju njegovom psiho-fizikom stanju. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Zadatak ovog principa je da uenje i nastava potpomau i unapredjuju djeije znanje do uzrasnog maksimuma.. Ono to je vano je i to da je po ovom principu organizovan i vaspitno-obrazovni sistem koji je rasporedjen u predkolsko, osnovnokolsko, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje.

2.7. Princip korelacije programskih sadraja


Psiholoke osnove principa korelacije programskih sadraja nalaze se u samom djetetu i uslovljene su uzrastom, razvojem miljenja, inteligencijom, interesom, panjom, doivljajem sadraja programa. Korelacija se planira, ali i sama namee tokom rada. Matematika znanja se izgradjuju povezivanjem matematikih pojmova u jedan logian sistem. Pri formiranju novih pojmova u poetnoj nastavi matematike, prvo se obnavljaju ve usvojeni pojmovi pa od njih se prelazi na nove, nepoznate pojmove. Postoje dvije vrste korelacije programskih sadraja: 1. Korelacija unutar jedne oblasti-podruja rada (vertikalna i horizontalna) Npr. brojevi se nemogu obraditi bez poznavanja skupova, ali isto tako brojevi su tjesno povezani i u korelaciji sa mjerenjem. (G. imi, 1998. str. 57) 2. Korelacija izmedju razliitih oblasti-podruja rada (nastavni predmeti) Npr. da bi se postigla motivisanost djece, matematiki pojmovi se mogu prezentirati kroz interesantnu priu, pjesmu, ilustraciju, kroz neku filmsku aktivnost, uz pjevanje praeno na nekom muzikom instrumentu i igru. (G. imi, 1998. str. 57) Program vrtia predstavlja skup razliito odredjenih aktivnosti, i da bi bila ostvarena dobra horizontalna korelacija mora da postoji dobra povezanost programskih sadraja, sa dosta uzajamno povezanih taaka. Horizontalna uslovljenost znai da se pojmovi usvajaju jedan u odnosu na drugi, a ne jedan nezavisno od drugog. Time se obezbedjuje potpuna misaona aktivnost djeteta. Pod pojmom vertikalna strukturisanost programa, podrazumijeva se da programski sadraj biva proirivan na svakom narednom uzrastu. Tako da se gradiva koja se ue na jednom uzrasnom nivou proiruju i dogradjuju na drugom viem uzrasnom nivou, a ne da se zamjenjuju novim znanjima.

2.8. Princip trajnosti znanja

12

Matematika je teak nastavni predmet, pa ak i u poetnoj nastavi matematike, gdje se djeci predstavljaju najednostavniji zadaci, predstavlja problem. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Savladavanje zadataka matemtika predstavlja veliki umni napor takav da se usvojeno znanje zadri to due u pamenju. Ali esto je mnogo teko postii trajnost znanja kod uenika i djece. Postoji nekoliko uslova po kojim se ovaj princip moe ostvariti, i to su : - Prvi uslov je svjesno usvanje sadraja uee aktivnosti. Zasniva se na aktivnom umnom radu djeteta. - Drugi uslov se zasniva na principu sistematinosti. Znanje nesmije biti rascjepkano, ve sa uvaavanjem principa postupnosti usko povezano. Bitan uslov za trajnost znanja je esto ponavljanje sadraja, svaki put (bilo bi poeljno) sa novim didaktikim materijalom i sredstvima, kroz novu didaktiku igru i u svakoj pogodnoj ivotnoj situaciji povezano sa programskim sadrajem drugih vaspitnoobrazovnih oblasti. (G. imi, 1998. str. 57) Teina nastavnih matematikih sadraja i njihova logika povezanost moe znatno uticati na uspjenost uenja i formiranja trajnog znanja. Logika povezanost mora da bude medju sadrajima kako bi se mogao ostvariti ovaj princip. Pamenje je lake ako su zadaci poredani sistematino i po nekom loginom slijedu. Jer aktivnost mozga je selektivnog karaktera, mozak djeteta pamti samo ono to je za dijete interesantno, zanimljivo i to je za njego vano i bitno. Ali kako god da se neki sadraji naue ili usvoje oni vremenom blijede i nestaju, neki bre neki sporije, prepreka tj. podstrek da se neto ne zaboravi, je stalno i konstantno ponavljanje. Vaspita mora da vodi brigu da djeca ne zaborave pojmove, jer tako samo sebi vie pravi posla, mora ponovo da ui neke iste pojmove od prije. itav proces uenje aktivnosti slui za to bolje formiranje trajnosti znanja. Poev od motivacije, kojom se djeca podstiu na efikasnije prihvatanje injenica, pa do obrade sadraja uenje koje treba da bude spojeno sa efikasnom motivacijom, kako bi se oformirolo znanje koje ostaje due u pamenju djece. Aktivnost uenika u velikom utie na prihvatanje i trajnost prihvaenih i nauenih injenica, ako djete ili uenik nisu u potpunosti posveeni tom to rade, znanje se ne akumulira dovoljno i ne ostaje dovoljno dugo u pamenju i kori velikog mozga. Vano je da vaspita svakodnevno radi sa svakim djetetom, jer princip trajnosti znanja zahtjeva i u neku ruku inidividualizaciju, poznavanje svakog djeteta i njegovih potreba.

2.9. Princip zabave i zadovoljstva


Ovaj princip nalae i govori da djeije uenje mora da bude spontano i da se uglavnom mora sprovoditi kroz igru i igrovne aktivnosti. Vano je da vaspita sve aktivnosti sa

13

matematikim sadrajem organizuje tako da one budu zanimljive djeci, zabavne, interesantne, da djeca ulaze u proces uenja dobrovoljno, da kod djece izazivaju radoznalost i elju za saznanjem a da im pri tom bude omoguena sloboda izbora. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Kada smo naveli da se sve aktivnosti treba uglavnom da odvijaju kroz igru, onda uz to treba da znamo da je igra djetetu esto znaajnija i od hrane, elementarnih obaveza, uenja i ispunjavanja obaveza. U odnosu na djetetov razvoj, igru moemo posmatrati kao zavisnu varijablu, ali vrijedi i obrnuto. To znai da su igra i razvoj medjuzavisni. Igra podstie zdrav razvitak djeteta, a razvijenost psihikih i fizikih sposobnosti djeteta intenzivira i podie kvalitet igara i igrovnih aktivnosti. Ova zakonomjernost nas obavezuje da igri i igrovnim aktivnostima posvetimo posebnu panju kako bismo ih maksimalno usmjerili ka optimalnom razvitku djeteta. (Suzi N. 2006. str. 13) Kako bi se igra na najbolji nain spojila sa razvojem i priinila djeci zadovoljstvo pri uenju neeg nova, treba da se dobro isplanira vrijeme, mjesto i sadraj uenja. Vaspita mora da upozna djecu, da zna njihova interesovanja, da poznaje njihove elje i sposobnosti. Poznavajui sve to on mora da isplanira i da im izloi sadraje koji e donekle odgovarati svakom djetetu u grupi. Samo sa takvim mjerama planiranja, postiu su najbolji rezultati, djeci je igra urodjena, samo vaspita treba da iskoristi taj potencijal. Ako igru i igrovne aktivnosti spojimo sa vaspitanjem i vaspitnim uticajima,omoguiemo da vaspitni postupci postanu sastavni dio djetetovog ivota i prirodnog razvoja, da se djeca aktivno ukljuuju u ivot svoje okoline i ue uz elju i snanu motivaciju. (Suzi N. 2006. str. 13)

14

Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

3. Jedinstvo metodiko-didaktikih principa


Svaki princip ima jasno definisanu funkciju u nastavnom procesu, ali vrijednost svakog principa potvrdjuje se njegovom korelacijom sa ostalim principima. Korelacione veze pojedinig principa nisu smetnje, ve naprotiv, uslov njegovog kompletnog didaktikog dejstva. Sama injenica da se principom definisani zahtjevi odnose na nastavni rad u cjelini, bez ikakvog izuzetka, razotkriva u irinu i neophodnost njegovih korelacionih veza sa ostalim principima. (Prodanovi, Nikevi, 1988. str. 80) Didaktika funckionalnost pojedinog principa uslovljena je uvijek kvalitetom njegove korelacione dimenzije prema drugim principima. Elementi jednog principa manifestuju se vrlo esto kao neodvojivi pratioci drugih principa. Oni zapravo nikada ne egzistiraju sam za sebe, niti ispoljavaju svoje vrijednosti u sebi, ve jedino u neodvojivom jedinstvu s elementima drugih principa. Svaki princip jedinstvom elemenata svoje sutine i iroko zasnovanim korelacionim vezama s ostalim principima i njihovim elementima potvruje svoju vrijednost. U svakom principu egzistiraju na odreen i specifian nain elementi drugih principa. Svaki princip uzet posebno, moe manje ili vie sadravati i ostale principe, pa je samim tim teko rei gdje jedan poinje a gdje se zavrava. Prema tome oni se nemogu medjusobno izolovati, ali ni zamjeniti u nastavnom procesu. Promjene u shvatanjima o didaktikim principima, konstituisanje sistema didaktikih principa, uvoenje novog principa u sistem i dalje razraivanje sutine i funkcije pojedinih principa, prirodno, utie i na modifikovane korelacionih dimenzija didaktikih principa. Korelacione dimenzije principa stalno su evolutivne. Takve njihove osnovne karakteristike osiguravaju ujedno visok stepen evolutivnosti i dinaminosti nastavnog rada. Korelacija didaktikih principa nije zatvoren proces, ve je funkcionalna komponenta totalnog procesa korelacije u nastavnom radu. Samo u takvim funkcionalnim koordinatama korelacija didaktikih principa postie svoje pravo mjesto u nastavnom procesu (Prodanovi, Nikovi ,1988, str. 81). Samo sistematina i povezana primjena svih metodiko-didaktikih principa osigurava dobre rezultate u ostvarivanju ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovne oblasti u razvijanju matematikih pojmova. Svako planiranje vaspitno-obrazovnog rada, izbor sadraja, metoda i oblika rada, vrednovanje rezultata podrazumeva primenu, funkcionalno jedinstvo i povezanost svih ovih principa. (G. imi, 1998, str. 58)

15

Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

4. Principijelne postavke savremene kole/vrtia


- Rad u predkolskim ustanovama mora biti na zasnovan na djeijem interesovanju za rad. Uenje mora da bude maksimalno prilagodjeno svakom djetetu, kako bi ono bilo aktivni akter svoga razvoja. Planskim djelovanjem vaspita podstie dijete na uenje i pamenje nauenog. - Predkolska ustanova je mjesto saradnje i podijeljenih odgovornosti. Odnosi medju subjektima vaspitno-obrazovnog procesa treba da budu ravnopravni, demokratini, da svako ima pravo da iznese svoje miljenje, elje i interesovanja. Dunost vaspitaa je da uvaava i potuje svako djete ponaosob. - Proces uenja u predkolskim ustanovama utemeljen je na uspjehu svakog djeteta. Pod ovim se podrazumijeva konstantno upoznavanje djeteta i njegovih osobina, praenje razvoja i njegovih mogunosti. Tenja je da se kod svakog djeteta usadi potreba za doivljaj sopstvenog uspjeha, da se svakodnevno podstie djeiji razvoj, uvijek ka zoni blieg razvoja. - Vaspitno-obrazovni rad je snano utemeljen na razvoju svijesti o sopstvenom porijeklu i drutvenoj batini. Osjeaj pripadnosti spada u red najvanijih potreba ovijeka, a kada je rije o djetetu predkolskog uzrasta, to se stavlja pod osnovne potrebe i naela vaspitnoobrazovnog rada. Vano je da vaspita svako djete uvaava, i da nikada ne pravi razlike medju djecom. - Vrti prioritetno podstie razvoj odgovornosti, potovanja i uvanja resursa prirode. - Vrti je mjesto gdje se njeguje stvaralatvo. Svaka kola, vrti, bilo koja obrazovna ustanova, treba da podstie stvaralatvo. Svako dijete krije u sebi neki talenat, ako taj talenat bude otkriven predkolskoj dobi, to dijete ima potencijal da postigne mnogo toga korisnog i za sebe a i moda za sve ostale. - kola ili vrti je mjesto za njegovanje kritikog sudjenja i logikog zakljuivanja . Svaka aktivnost, a pogotovo matematiki sadraji, treba kod djeteta da podstaknu logiko razmiljanje. Postavljanje raznih zadataka koji za primjer imaju realne situacije, podstiu kod djeteta kritiko miljenje i logiko rezonovanje pojmova, a samim tim djete lake povezuje razliite programske sadraje i bre ui razne pojmove, tj. lake vri generalizaciju prihvaenih pojmova. - Spremnost na dijalog, solidarnost i potovanje razliitosti, su takodje zadaci vaspitnoobrazovnog rada u modernoj koli i vrtiu. Sa didaktikog i metodikog stanovita , to donosi krupne izazove uredjivanja procesa u kojem se uenici medjusobno oslanjaju jedni na druge, konstantno su u interakcijskim situacijama i niim nisu ometani, odnosno evidentne razliitosti medju njima (kao to su pol, nacionalnost, jezik, kulturna i religijska pripadnost, rasa, aktuelne sposobnosti i sl.) postaju krajnje nebitne. (Simeunovi, Spasojevi, 2009. str. 151)

16

- Vrti ili kola su uvijek otvoreni za saradnju sa okruenjem. Vano je da predkolska ustanova ima dobar odnos sa sredinom, i da vaspitai kada je god to mogue mogu posjeoivati muzeje, pozorita, bioskope, igralita itd. - Predkolska ustanova je mjesto za produktivno koritenje slobodnog vremena. Vaspita sa djecom svaki na najbolji nain iskoristi svaki dan. Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

5. Zakljuak
U pogledu konkretnog odredjenja pojma pedagoki principi ne postoji saglasnost. Ovaj pojam je veoma kompleksan tako da je njegova definicija esto izloena riziku da bude nepotpuna i neprecizna. Pedagoki zakon, sam po sebi, nije dovoljan da bi bio neposredno "upotrebljiv " , dostupan u praktinoj vaspitnoj djelatnosti. Potrebno je iz njega "izvesti " niz principa vaspitnog rada koji predstavljaju konkretni izraz tog zakona, odnosno zakonitosti. Ranije su se principi u pedagokoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz odreene koncepcije - filozofske, etike, psiholoke, antropoloke i dr.. Danas je sve vie primijenjenih istraivanja kojima se oni izvode iz pedagokih zakonitosti. Didaktiki principi izvode se iz nastavne prakse u njenom istorijskom, teorijskom i praktinom jedinstvu. Oni su opti operativni okviri nastavne prakse, zasnovan na zakonitostima nastavnog rada u njegovom istorijskom, teorijskom i praktinom smislu. Didaktiki principi su opti zahtjevi kojih e se obavezno i bez izuzetaka pridravati nastavnik i uenici u realizaciji nastavnog procesa. Kao i principi drugih djelatnosti, i didaktiki principi ne trpe iznimke, za razliku od pravila u kojima su uvijek dozvoljeni izuzeci. (Prodanovi, Nikovi, 1988, str. 73). Prema tome, uvaavanje i osmiljeno primjenjivanje didaktikih principa odnosi se na nastavni rad u cjelini, jer se samo takvim odnosom prema didaktikim principima moe osigurati i njihova uinkovita primjena. Funkcionalno nerazluivo povezani s nastavom i stalno sjedinjeni s njom, didaktiki principi mogu osigurati normativnost, regulativnost, korelativnost i integrativnost nastavnog rada. Svoju punu vrijednost didaktiki principi ostvaruju funkcionalnim jedinstvom. (Prodanovi, Nikovi, 1988, str. 73) U naim udbenicima pedagogije obino se pod principom podrazumijeva "osnovno rukovodee naelo (smjernica) kojeg se vaspita ili uitelj pridrava u izvoenju svoje djelatnosti (bilo u pogledu izbora vaspitno-obrazovnih metoda, oblika, naina i sredstava u vaspitnom radu, ili svega toga zajedno). Principi su 'pripremljeni' za praktinu organizaciju vaspitne djelatnosti, tj. okrenuti su ka praksi. (Grandi, Gaji, 1997, str. 37). Ranije su se principi u "pedagokoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz odreene koncepcije - filozofske, etike, psiholoke, antropoloke i dr. Danas je sve vie primijenjenih istraivanja kojima se oni izvode iz pedagokih zakonitosti. (Grandi, Gaji, 1997, str. 37). U novije vrijeme se principi vaspitnog rada sve vie osvjetljavaju i zasnivaju na teorijskim nalazima do kojih se dolazi provjeravanjem razliitih hipoteza u vaspitnim institucijama i razvitkom pedagoke i psiholoke teorije. Sve je izraenija potreba da se principi postave na dva nivoa: teorijsko-metodoloki i praktini. U tom smislu vrlo je

17

znaajan i inspirativan rad V. Kneevia (1992) u kojem je razmatrana epistemoloka dilema o principima - uslovu opstajanja principa s jedne, i obavezujua funkcija principa za pedagoga s druge strane. Autor istie dvije krajnosti u odreivanju principa, forme i sadraja: eksplikativni-deklarativnu i voluntaristiki (u naim udbenicima pedagogije) i redukcionistiko operativnu (na primjeru programirane nastave). Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Izmeu ove dvije krajnosti V. Kneevi uoava razliita rjeenja i itav niz novih problema, to ga ipak ne navodi na zakljuak da je princip preivjela kategorija u pedagogiji. Naprotiv, on postavlja pitanja o konkretizaciji - preslikavanju principa u vaspitnoj praksi; o tome da li je princip izvana nametnut zahtjev ili nalog; da li principi imaju vrstu logiku podlogu, jedinstven kriterij klasifikacije zahtjeva, itd.. Iako meu pedagozima postoje razlike u poglede utvrivanja broja i klasifikacije principa, oni se ipak slau u sljedeem: - Principi uvijek predstavljaju sistem koji obuhvaa vaspitanje linosti u cjelini; - meu principima nema hijerarhijskog odnosa; - svi principi ine jednu cjelinu, a svaki od njih se primjenjuje u, manje ili vie, razliitim, konkretnim vaspitnim situacijama; principi su uzajamno povezani i podudarni; - primjenjuju se u svim fazama vaspitnog rada (planiranju, realizaciji, evaluaciji); - ne postoji univerzalni princip koji bi mogao ostale zamijeniti; neophodno je da svi vaspitai dobro poznaju opte principe vaspitnog rada, da ih uvaavaju i stvaralaki primjenjuju u svom radu. Principi vaspitanja odnose se na sva podruja i aspekte vaspitne djelatnosti, odnosno predstavljaju njihovu osnovu. Zbog toga se i nazivaju optii principi vaspitanja ( Grandi, Gaji,1997, str. 40). Didaktiki principi odnose se na nastavu u cjelini, na sve etape nastavnog procesa, od planiranja nastave do njenog izvoenja i do provjeravanja njezinih rezultata. Oni su, dakle, opti zahtjevi kojih se nastavnik obavezno dri. Njihov dignitet proizlazi iz metodologije njihovog formulisanja. (Pedagoka enciklopedija 1,1989,str. 125).

18

Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

Saetak:
U ovom radu prezentovani su metodiko-didaktiki principi, i njihove osobine. Svaki principi je posebno definisan i obradjen. Opisano je i jedinstvo metodiko-didaktikih principa, koje je jedno od najvanjih osnova ovih principa, jer bez jedinstva nema ni uspjene nastave. Ukratko su opisane i principijelne postavke savremene kole, kako bi se u potpunosti uklopila slika i metodiko-didaktikim principima. Vanost principa je naglaena u ovom radu, koliko su principi znaajni je glavna tema, o kojoj je najvie pisano. U zakljuku je najvie pisano o pedagokim mislima i o konkretnom odredjenju pojma didaktiki principi. Klune rijei: metodiko-didaktiki principi, jedinstvo principa, pricipijelne postavke savremene kole, pojam didaktiki principi.

Summary:
This paper presents the methodical and didactic principles, and their properties. Each principle is specifically defined and processed. Described is the unity of methodicaldidactic principles, which is one very important basis of these principles, because without unity there is no successful teaching. A brief description and the principal setting of modern schools, in order to fully fit images and methodical-didactic principles. The importance of the principles expressed in this paper, how important are the principles of the main theme of which was written up. In conclusion, the most written about pedagogical and specific definitions of the term "didactic principles." Key words: methodical-didactic principles, the principle of unity, principled contemporary school settings, the term "didactic principles."

19

Pedagoki fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________

Literatura:
Grozdana imi, Metodika razvijanja matematikih pojmova, via kola za obrazovanje vaspitaa, abac, 1998. godine Nenad Suzi, Pedagogija za XXI vijek, Banja Luka, TT-Centar. 2005. godina Nenad Suzi, Uvod u predkolsku pedagogiju i metodiku, Banja Luka XBS, 2006. godine R. Grandi, O. Gaji, Zakoni, zakonitosti i principi u teoriji vaspitanja, Novi Sad, Pedagoka stvarnost, br 1-2, 1997. godina Pegagoka enciklopedija 1 (1989), Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd; IRO "kolska knjiga", Zagreb; SOUR "Svjetlost", OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo; Republiki zavod za unapreivanje vaspitanja, OOUR Izdavanje udbenika i udbenike literature, Titograd; Zavod za izdavanje udbenika, Novi Sad . T. Prodanovi, R. Nikovi, Didaktika za treu godinu pedagoke akademije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. godina. V. Simeunovi, P. Spasojevi, Savremene didaktike teme, Pedagoki fakultet, Bijeljina, 2009. godine V. . Kneevi, O principima u pedagogiji. Zbornik Instituta za pedagoka istraivanja, (1992). Zdravko Kurnik, Naelo trajnosti znanja, MI, Zagreb, 2009

20

Pedagoki fakultet

Bijeljina

21

You might also like