Čengići

Udruženje potomaka aristokratske porodice Čengić

Posjeta mjestima gdje su bili odžaci i kule porodice

Pripremio: Kenan Čengić

30 Maj 2009 god.

Među bosanskom feudalnom klasom turskog perioda, bio je manji broj begovskih porodica koje su se nastanile u Bosni doselivši se iz Male Azije. Bezi Čengići su se doselili u Bosnu u 16 stoljeću i nastanili u Zagorju u Fočanskom kadiluku. Čengići su se nastanili u selu Borije i odatle su se vremenom razdijelili u više grana i osnovali svoje odžake u više sela na Zagorju, a početkom 18 stoljeća se spuštaju u Podrinje i gradić Ustikolinu, onda Foču, Višegrad, Boljaniće (Pljevlja), Gatačko polje (19 stoljeće) i u Sarajevo. U svim mjestima gdje su se nastanile pojedine grane begova Čengića postojali su odžaci sa kulama i bez njih, koji su propali u poslednja dva svjetska rata.

Borije

Odžak i kula u Borijama prva je postojbina Čengića u Bosni. Uz ovaj odžak sagrađena bila je sagrađena i kula iz nepoznatog vremena. Prema jednoj slici iz 1898 god. Tada nije imala krova, ali su se dobro raspoznavala četiri kata. Posljedni beg starog kova, koji je živio na Borijama, bio je Ahmed-beg, sa sinovima Ali-begom i Husein-begom. Od Prvog svjetskog rata ovdje niko ne živi od Čengića. Jelašca Od Kalinovika je udaljeno 3,5 km na jugoistok. Ovdje je bio odžak s kulom Čengića. Ne zna se ni približno kad su se ovdje Čengići nastanili. Tu je rođen Smail-Aga Čengić 1778 ili 1780 godine. I ova je kula propala u početku Prvog svjetskog rata. Imala je tri kata. U njoj se stanovalo do 1914 god. Kuta Nalazi se sjeverozapadno od Kalinovika. Najpoznatiji član porodice Čengića iz Kuta je bio Ibrahim-beg Čengić Kutalija, jedan od vođa u ustanku iz 1882 godine, protiv austro-ugarske uprave u Bosni.

Strana |1

Mjehovine

Oko kilometar udaljeno od Kalinovika na putu prema Ulogu. Ovdje je bio odžak sa kulom na 4 sprata. Te zgrade su propale 1914 godine. Nasljedstvom ovaj odžak Čengića je pripao bezima Filipovićima. Hotovlje Ovo selo leži oko 10 km desno od ceste Kalinovik - Ulog. Tu je bila kula Čengića Hotovaca. Kulu i odžake zapalili su četnici u Drugom svjetskom ratu. Danas ovdje nema niko od Čengića. Posljedni od starih Hotovaca, Šemsi-beg, sin Daut-begov je umro 1956 god. na Hotovlju Zelumići Je selo udaljeno od Hotovlja jedan sat hoda. Tu su se nepoznate godine nastanili Borjani i osnovali svoj odžak. Taj je odžak izgorio u Drugom svjetskom ratu. Danas ovdje nema niko od Čengića. Vihovići Selo u kome su Čengići imali svoju kulu i do nje konak. Obje su zgrade propale 1914 godine. Danas ovdje nema niko od Čengića.

Strana |2

Rataji

Ovo se smatra poslije Borija jedno od najstarijih postojbina Čengića. Prema tradiciji kulu i odžak sagradiše Ahmed-paša i Osman-paša krajem 17 stoljeća. Kažu da je ova kula nekad imala 9 spratova i da se s nje vidjela kula na Borijama. Na jednoj slici iz 1898 raspoznaje se 6 spratova. Odžak sa kulom izgorio je Drugom svjetskom ratu. Rataji su rodno mjesto Bećir-paše Čengića. Miljevina Od 18 stoljeća imali su ovdje Čengići svoje odžake, koji su propali u Drugom svjetskom ratu. Tu je rođen Zulfikar-paša. Ovdje više nema Čengića. Srbotina Selo nedaleko od Miljevine. Ovdje je bio odžak Čengića. Tu je oko 1878 živio i umro Mehmed-beg Čengić. Sinovi su mu odselili u Foču i Pljevlja, tako da od prije Prvog svjetskog rata niko od Čengića ne živi ovdje. Lokve Selo u općini Jabuka Odžak je osnovao Murat-paša negdje u prvoj polovini 18 stoljeća. U ovom selu živio je početkom prošlog stoljeća Omer-beg Čengić.

Strana |3

Odžak kod Ustikoline

Zaselak kod Ustikoline. Ime je dobio po odžaku što ga je podigao Kadri-alajbeg Čengić, koji je vršio službu hercegovačkog alajbega početkom 18 stoljeća. Godine 1941 izgorio je ovaj odžak. Foča na Drini Iznad Šehove džamije bio je s kulom na dva sprata odžak Čengića, prozvanih Vejzalalajbegovića. Vejzalalajbegovići su se poslije 1878 god. iselili u Tursku. Njihov odžak je pretvoren u han, a prizemlje kule u staju. Ove zgrade su nestale u 18 stoljeću. Potpeć Selo nedaleko od Foče. Jedan odžak je podigao Omer-paša u prvoj polovini 18 stoljeća. Višegrad U Višegradu se , iz Lokve , nastanila jedna grana Čengića, u 18 stoljeću . Pljevlja

Kako su Pljevlja bila glavni grad Hercegovačkog sandžaka od 16 stoljeća do 1832 god. te su tu rezidirali Čengići, koji su bili sandžakbezi ili mutesarifi ovog sandžaka. Od 18 stojeća tu su stalno nastanjeni Čengići, kojih i dnas ima u Pljevljima. Čini se da su se nastanili sa Miljevine, a u rodbinskoj su vezi sa Zulfikarpašom Čengićem. Jedno vrijeme je ovdje živio i Ali-beg brat Smail-age Čengića.

Strana |4

Lipnik

Selo nedaleko od Gacka. Tu je bila kula Smail-age Čengića. Kula je zapaljena oko 1876 godine. U toku okupacije Bosne i Hercegovine od austrogarske vojske, kamen sa ove kule i odžaka je korišten ta gradnju kasarne u Avtovcu. Presjenica Zijamet Presjenica u Sarajevskom kadiluku je bio u posjedu porodice Čengić od 1665 godine. Evlija Čelebija piše da je to naseljeno i živo selo u prostranoj ravnici s vrtovima, nasadima. Ima džamiju i oko 150 pločom pokrivenih kuća. Posljedni Čengić koji je živio ovdje je Rustem-beg, sin Smail-agin. Tu je stanovao 1878 godine.

Strana |5