P. 1
Vrijednost Kabe i hadza - Elvir Duranovic

Vrijednost Kabe i hadza - Elvir Duranovic

|Views: 256|Likes:
Published by Elvir Duranović
Tekst govori o Kabi u Mekki i hadzu
Tekst govori o Kabi u Mekki i hadzu

More info:

Published by: Elvir Duranović on Jul 08, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/01/2010

pdf

text

original

Ismail Haki el-Bursevi, Ruhul-Bejan fi tefsiril-Kur’an, Tumačenje ajeta

:
„Prvi hram sagrađen za ljude je onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba da bude bezbjedan. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svako ko je u mogućnosti; a onaj ko neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.“ (Alu Imran, 96)

Nakon što je promjenjena kibla od Jerusalima ka Kabi u Meki jevreji su provocirali i vrijeđali Božijeg Poslanika, a.s., govoreći mu: „Bejtul- makdis u Jerusalimu je bolji i značajniji hram od Kabe u Meki i preči je da se prema njemu okrećete za vrijeme obavljanja molitve. Bejtul-makdis je napravljen prije Kabe, njega su posjećivali svi Božiji poslanici i prema njemu se u namazu okretali. To je sveta zemlja koju je Allah blagoslovio svim svjetovima. U njenoj blizini je brdo na kojem je Allah razgovarao s Musa, a.s., te je s toga promjena kible od Jerusalima ka Kabi u Meki nevažeća.“ Pošto su jevreji naveli razloge radi kojih nije trebalo doći do promjene kible ka Kabi u Meki Uzvišeni Allah je objavio ajete u kojima pobija tvrdnje jevreja da je Bejtul-makdis stariji od Kabe. Allah, dž.š., kaže: „Prvi hram sagrađen
za ljude je onaj u Meki...“ Ebu Zerr, r.a., kaže: “Upitao sam Allahovog Poslanika, a.s.: ‘Koja je džamija

prva sagrađena na Zemlji?’ Odgovorio je: ‘Mesdžidul-haram.’ Upitah: ‘Zatim koja?’ On reče: ‘Mesdžidul-aksa.’ Upitah: ‘Koliko vremena je proteklo između njih?’ Reče: ‘Četrdeset godina.’ Upitah: ‘Koja je džamija sagrađena poslije njih?’ On reče: ‘Klanjaj gdje god te zatekne namaz. Cijela Zemlja je prostor za klanjanje.’”1 Prema jednom predanju Uzvišeni Allah je sagradio hram ispod Arša, Bejtul-ma’mur, i naredio melekima da čine tavaf oko njega. Zatim je Allah, dž.š., naredio melekima koji borave na Zemlji da sagrade hram sličan nebeskom hramu i da tavafe oko njega kao što stanovnici neba tavafe oko Bejtulma’mura. Meleki su napravili Kabu dvije hiljade godina prije nego što je stvoren Adem, a.s. Kada je Adem, a.s., nakon vremena koje je proveo u Džennetu, protjeran na Zemlju meleki su mu rekli: “Obavljaj tavaf oko ovog hrama jer mi to činimo već dvije hiljade godina.” Adem, a.s., je poslušao meleke i počeo izvršavati obred tavafa, a to su činili i njegovi potomci sve do vremena Nuha, a.s. Kada je za vrijeme Nuha, a.s., Zemlja poplavljena Kaba je uzdignuta na nebesa. Premda se gradnja Kabe pripisuje Ibrahimu, a.s., on nije prvi sagradio Kabu, već je obnovio njene temelje koji su od ranije postojali i ponovo je sagradio.

Najčasnije mjesto na Zemlji
1

Muttefekun alejhi.

Na Zemlji ne postoji časnija zgrada od Kabe. Ona je blagoslovljena i ispunjena neizmjernim sevabima, oprostom grijeha i Božijom milošću koju zaslužuje hadžija, mu’temir, onaj ko boravi kraj nje i tavafi oko nje. Kaba je putokaz svim svjetovima jer je ona njihova kibla i Hram. U njoj su zadivljujuća znamenja koja ukazuju na njenu veličanstvenost. Uzvišeni Allah kaže: “U njemu su znamenja očevidna...“ i jasna kao što je skretanja ptica koje lete paralelno s Kabom. Jasno znamenje je i to što će Allah uništiti svakog silnika koji krene ka Kabi sa zlim namjerama kao što je to ranije učinio sa vlasnicima slona. Uz Kabu je Mekami – Ibrahim, kamen u kojem su vidljivi tragovi stopala Ibrahima, a.s., iz vremena dok je gradio Kabu. Ko uđe u Mesdžidul-haram bezbjedan je i siguran od uznemiravanja. To je zbog toga što je uslišana dova Ibrahima, a.s., koji je molio: „Gospodaru moj, učini ovaj grad bezbjednim.“2 Uz to, onaj ko uđe u Mesdžidul-haram siguran je i od džehennemske vatre. Poslanik, a.s., je rekao: „Onaj ko umre u jednom od dva harema bit će proživljen na Sudnjem danu siguran.“ Vjerovjesnik, a.s., je također rekao da će oni koji su ukopani u El-Hadžunu i El-Bekii ući u Džennet. El-Hadžun je mezarje u Meki u kojem je između ostalih ukopana hazreti Hatidža, dok je ElBekiu mezarje u Medini u kojem je ukopan veliki broj ashaba Allahovog Poslanika, a.s. Ibn Mesud, r.a., kazuje da je Poslanik, a.s., jedne prilike stajao na prevoju brda El-Hadžun koje u to doba nije bilo mezarje, pa je rekao: „Uzvišeni Allah će na Sudnjem danu sa ovog predjela i iz ovog svetog mjesta proživjeti sedamdeset hiljada osoba čija lica će sjati poput punog mjeseca. Oni će ući u Džennet bez polaganja računa. Svaki od njih će činiti šefaat za drugih sedamdeset hiljada čija lica će također blistati poput mjeseca u uštapšu.“ Allahov Poslanik, a.s., je rekao: „Ko se strpi i podnosi mekansku žegu i vrućinu jedan sat od njega će se udaljiti Džehennem na udaljenost od dvjesto godina.“ Hadž – mebrur, bez grrijaha obavljen i primljen hadž Vjernici su dužni, ako su u mogućnosti da, Allaha radi hodočaste Kabu. Onaj ko je u mogućnosti da učini hadž, ali ga ne učini približava se nevjerstvu jer postupa na isti način na koji postupaju nevjernici koji ne smatraju hadž obavezom. Uzvišeni Allah je neovisan od ljudi, njihovih dijela, postupaka i ibadeta. Allahov Poslanik, a.s., kaže: „Koga ne spriječi kakva vidljiva zapreka, ili bolest, ili nepravedan vladar da obavi hadž, umrijet će kao jevrej ili kršćanin.“ Židovi i kršćani spomenuti su u ovom hadisu radi toga što oni ne obavljaju hadž, niti imaju sevaba od Mesdžidul-harama i Kabe. Prenosi se da je Ali ibn El-Muvekaf, koji je obavio hadž šezdeset puta, rekao: „Kada sam nakon toga boravio u Mesdžidul-haramu razmišljao sam o svom stanju i svojim brojnim hodočašćima svetim mjestima, a da uopće nisam znao da li mi je i jedan hadž primljen ili ne. S takvim mislima sam zaspao i usnio san u kojem sam čuo glas koji mi govori: „O ibn Muvakife, da li ti svojoj kući pozivaš u goste ikoga drugog osim onoga koga voliš i ko ti je drag.“ Tada sam se probudio i smirio. Sve mi je bilo jasno.“
2

Ibrahim, 35.

Iz navedenog se da zaključiti da onaj ko je u mogućnosti da obavi hadž, pa ga ne obavi odbija poziv Uzvišenog Allaha Koji ga poziva Sebi u goste, a taj poziv zanemaruje samo onaj ko ga nije dostojan. Osim toga, nedostatak želje za obavljanjem hadža ukazuje na nedostatak i manjkavost duše koja je ustrajna u zlu i razvratu umjesto da odgovori na Ibrahimovu, a.s., dovu u kojoj je molio: „Učini da srca ljudi čeznu za njim (Mesdžidul-haramom).“3 Vjerovjsenik, a.s., kaže: „Najbolje djelo je vjerovanje u Allaha i Njegovog Poslanika, zatim borba na Allahovom putu, zatim bez griješenja obavljen i primljen hadž.“ Nagrada za hadž je oprost grijeha i ulazak u džennet, ali je ta nagrada uslovljena time da hadž bude obavljen bez činjenja grijeha tokom izvršavanja obreda. Da bi hadž bio primljen potrebno je objediniti dvije stvari. Prva je ustrajno činjenje dobrih dijela i dobročinstava prema ljudima poput dijeljenja sadake i hrane, nazivanja selama itd. Druga stvar s kojom se upotpunjuje hadž je čuvanje od loših dijela poput bestidnog govora, psovke i griješenja. Islamski učenjaci kažu: „Znak primljenog hadža je indiferentan odnos prema dunjaluka i čežnja prema ahiretu.“ Simbolika hadža Nedžmudin el-Kubra kaže: „Uzvišeni Allah je učinio Kabu i hodočašće njoj i svetim mjestima, ruknove hadža i obrede koji se čine na hadžu simbolima koji ukazuju na duhovno uzdizanje i putovanje ka Njemu. Ihram je simbol napuštanja svijeta formi i oblika, ostavljanja navika i običaja, odvajanja od dunjaluka i onoga što je na njemu i izbjegavanja stvorenja. Stajanje na Arefatu simbolizira boravak na stepenima spoznaje. Tavaf predstavlja odvajanje od sedam ljudskih priroda kroz sedam tavafa oko Kabe. Saj simbolizira putovanje od Safe Božijih svojstava do Merve Božijeg zata. Brijanje glave upućuje na brijanje tragova robovanja sa blještavom Božanskom britvom. U odnosu na ostale islamske šarte hadž predstavlja temeljno smjeranje i traganje za Samilosnim. Allah kaže: „Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi...“, a to nije rekao ni za jedan drugi islamski šart. Cilj i svrha hadža je Uzvišeni Allah, dž.š., dok je svrha svih ostalih islamskih šarta postizanje deredža i počasnih položaja, spas od Džehennema i ulazak u Džennet. Preveo: Hfz. Duranović Elvir

3

Ibrahim, 37.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->